KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

BETONSKE KONSTRUKCIJE I
(god. 2007/2008.)

Predmetni nastavnik: V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.

Nastavne jedinice kolegija:

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) Fizikalno mehanika svojstva betona i elika za armiranje; deformacije betona; Uvjeti zajednikog rada betona i armature; prionljivost, sidrenje, nastavljanje, oblikovanje, zatitni slojevi; razmaci ipki; odredbe propisa; Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSN; Dimenzioniranje presjeka na savijanje (pravokutni presjeci, T-presjeci, jednostruki i dvostruko armirani presjeci); Dimenzioniranje presjeka na centrini i ekscentrini tlak i vlak; Dimenzioniranje na poprene sile; dimenzioniranje na torziju; Lokalni tlani naponi; Vitki elementi naprezani centrinom i ekscentrinom tlanom silom; stupovi; Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSU (naprezanja, pukotine, progibi); Konstruiranje armature u razliitim elementima konstrukcija; neki detalji; odredbe propisa.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema graninom stanju nosivosti (GSN)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

PRORAUN I DIMENZIONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH KONSTRUKCIJA

TO SU GRANINA STANJA ? Granina stanja su krajnja stanja pri kojima konstrukcija jo zadovoljava projektne zahtijeve.

Razlikuju se: - granina stanja nosivosti - granina stanja uporabljivosti

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Naponska stanja u betonskoj gredi optereenoj koncentriranom silom F u l/2:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Granina stanja nosivosti

su u vezi s ruenjem (slomom) ili drugim oblicima otkazivanja nosivosti konstrukcije te mogu ugroziti sigurnost ljudi.

To su na primjer: gubitak ravnotee konstrukcije ili kojeg od njezinih dijelova koji se smatra krutim tijelom; otkazivanje konstrukcije zbog prekomjernog deformiranja, zbog sloma ili gubitka stabilnosti konstrukcije ili jednog njezinog dijela, ukljuujui leajeve i temelje; otkazivanje zbog zamora ili zbog drugih uinaka ovisnih o vremenu.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Granina stanja uporabljivosti

su ona stanja kod ijih prekoraenja vie nisu ispunjeni propisani uvjeti uporabljivosti konstrukcije ili konstrukcijskog elementa, udobnosti ljudi, ili izgleda konstrukcije. To su na primjer: deformiranja ili progibi koji utjeu na izgled ili predvienu uporabu konstrukcije (smetnje u pogonu na strojevima i ureajima), ili koji uzrokuju tete na povrini betona, ili na nenosivim dijelovima; vibracije koje izazivaju nelagodu kod ljudi, tete na graevini ili njezinim ureajima ili ograniavaju njezinu funkcionalnost; pukotine u betonu koje mogu utjecati na izgled, trajnost ili vodonepropusnost; oteenja betona zbog prekomjernog tlanog naprezanja koja mogu dovesti do smanjenja trajnosti.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Proraunom treba pokazati da za odreene proraunske situacije odgovarajua granina stanja nisu premaena.

PRORAUNSKE SITUACIJE
Su takav skup fizikalnih uvjeta koji prikazuju odreeno razdoblje za koje e se proraunom pokazati da odgovarajua granina stanja nisu premaena. Dijele se na: - stalne proraunske situacije koje su mjerodavne u razdoblju istog reda veliine kao i razdoblje proraunskog radnog vijeka konstrukcije, tj. odgovaraju normalnim uvjetima uporabe konstrukcije; - prolazne proraunske situacije koje se primjenjuju na razdoblje koje je mnogo krae od proraunskog radnog vijeka konstrukcije i koje imaju veliku vjerojatnost pojavljivanja, npr. privremeni uvjeti za vrijeme gradnje ili popravaka; - izvanredne proraunske situacije koje ukljuuju iznimne uvjete za konstrukciju ili njezinu izloenost, npr. poar, eksplozija, udar.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 8

DJELOVANJA (F)

(a)

Djelovanje moe biti: - izravno djelovanje: sila (optereenje) koje djeluje na konstrukciju; - neizravno djelovanje: prisila (npr. sprijeeno deformiranje uzrokovano promjenom temperature, vlage ili nejednolikim slijeganjem).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

(b) Djelovanja se dijele: * Prema vremenskoj promjenljivosti djelovanja se dijele na: stalna djelovanja (G): vjerojatno e trajati u cijelom razdoblju proraunske situacije i promjena veliine u vremenu je zanemariva u odnosu na srednju vrijednost, npr. vlastita teina konstrukcije, opreme, nenosivih dijelova, tehnikih ureaja; promjenljiva djelovanja (Q): nije vjerojatno da e trajati cijelo razdoblje proraunske situacije, ili promjena veliine u vremenu nije zanemariva u odnosu na srednju vrijednost, npr. uporabno optereenje, vjetar, snijeg; izvanredna djelovanja (A): obino kratkotrajna, nije vjerojatno da e se dogoditi u znatnoj veliini u razdoblju projektiranog radnog vijeka konstrukcije, npr. eksplozija, udar vozila.

* Prema prostornoj promjenljivosti djelovanja se dijele na: nepomina djelovanja (raspodjela po konstrukciji se ne mijenja): npr. vlastita teina za konstrukcije jako osjetljive na promjene vlastite teine; slobodna djelovanja (razliita raspodjela po konstrukciji): npr. slobodna uporabna optereenja, vjetar, snijeg itd.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 10

* Prema svojoj prirodi i/ili odzivu konstrukcije djelovanja se dijele na: statika djelovanja: ne prouzrokuju znatno ubrzanje konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata (npr. teina konstrukcije); dinamika djelovanja: prouzrokuju znatno ubrzanje konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata (npr. vozila na mostu, potres). Prednapinjanje (P) je stalno djelovanje, ali se odvaja iz praktinih razloga. Prisilna su djelovanja ili stalna Gind (npr. slijeganje) ili promjenljiva Qind (npr. temperature) i primjereno se obrauju.

(c)

(d)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

11

Razredba djelovanja u skladu s hrvatskim normama

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

12

KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA ( Fk )

Odreuju se normama (Eurocode 1, HRN i sl.), od strane investitora ili projektanata u dogovoru s investitorom, kao srednje vrijednosti, a ako su veliki koeficijenti varijacije razlikuju se dvije karakteristine vrijednosti: gornja i donja karakteristina vrijednost. Oznake su npr: Gk; Qk; Ak

REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA ( Frep )

Reprezentativne vrijednosti izraavaju se s pomou karakteristinih vrijednosti Qk uz primjenu koeficijenata kombinacije i koji se utvruju od strane investitora s obzirom na najmanje zahtjeve koji su propisani normama ili od strane mjerodavnih ustanova. To su vrijednosti koje se upotrebljavaju za provjeru graninog stanja.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

13

Reprezentativne vrijednosti djelovanja su definirane na slijedei nain:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

14

- karakteristina vrijednost (Qk)

Je glavna reprezentativna vrijednost nekog djelovanja. Ako se moe odrediti statistiki, odabire se tako da odgovara propisanoj vjerojatnosti da nee biti premaena na strani nesigurnosti tijekom referentnog razdoblja, uzimajui u obzir proraunski radni vijek konstrukcije i trajanje proraunske situacije.

- vrijednost u kombinaciji (0Qk)

Uzima u obzir smanjenu vjerojatnost istodobnog djelovanja vie promjenljivih neovisnih optereenja s njihovom najnepovoljnijom vrijednou. Koristi se za provjeru graninog stanja nosivosti i nepovratnog graninog stanja uporabljivosti. Ova kombinacija je vrlo rijetka i u vijeku trajanja konstrukcije, dogaa se jednom ili nijednom.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 15

- esta vrijednost (1Qk)

Koristi se za provjeru graninog stanja nosivosti uzimajui u obzir izvanredna djelovanja i za povratna granina stanja uporabljivosti. Ovakva kombinacija se dogaa npr. jedanput godinje.

- nazovistalna vrijednost (2Qk)

Takoer se koristi za provjeru graninog stanja nosivosti uzimajui u obzir izvanredna djelovanja te za povratna granina stanja uporabljivosti. Ovakva kombinacija dogaa se npr. jednom tjedno.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 16

PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA ( Fd )

Dobivaju se prema izrazu:

Fd = F Fk
(proraraunska veliina djelovanja = F karakteristina vrijednost djelovanja)

F = parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja (G, Q, A, P) Uzima se u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja djelovanja, mogunost netonog modeliranja djelovanja, nesigurnost kod odreivanja njegova uinka, kao i nesigurnost kod pretpostavljanja dotinog graninog stanja Na primjer: Gd = G Gk Qd = Q Qk Ad = A Ak Pd = P Pk ili Q i Qk

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

17

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

18

PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI UINAKA DJELOVANJA ( Ed )

Uinci (E) su reakcije konstrukcije na djelovanja (npr. unutarnje sile, naprezanja, deformiranja):

Ed = sd E (gGk, qQk, ..)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

19

SVOJSTVA MATERIJALA
KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVO MATERIJALA (Xk) Svojstvo materijala dano je s karakteristinom vrijednou Xk koja odgovara odreenoj fraktili (5 %-tna) u pretpostavljenoj statistikoj raspodjeli promatranog svojstva (npr. vrstoa, granica poputanja). Vrijednosti se odreuju iz normiranih pokusa koji se izvode pod odreenim uvjetima. PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVO MATERIJALA (Xd) Dobivaju se prema izrazu:

Xd = Xk / M
(proraunska vrijednost vrstoe materijala = karakteristina vrstoa / M) M = parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstvo materijala
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 20

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstvo materijala:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

21

ZAHTJEVI KOD PROJEKTIRANJA KONSTRUKCIJA OPENITO

Treba dokazati da mjerodavna granina stanja nisu prekoraena. Treba uzeti u obzir sve proraunske situacije i sluajeve optereenja. Treba uzeti u obzir sva odstupanja djelovanja od pretpostavljenog smjera ili mjesta. Proraune treba provoditi uz primjenu prikladnih proraunskih modela (koji se prema potrebi dopunjuju ispitivanjima), uz uzimanje u obzir svih mjerodavnih parametara. Proraunski modeli moraju biti dovoljno toni da bi mogli predvidjeti ponaanje konstrukcije u skladu s ostvarivom tonou izvedbe i pouzdanou ulaznih podataka.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

22

GRANINA STANJA NOSIVOSTI

Ako nastupi granino stanje sloma ili prekomjerno deformiranje jednog poprenog presjeka dijela graevine ili spoja, treba dokazati da je:

Sd Rd

Sd = proraunska vrijednost neke sile ili momenta (od djelovanja) Rd = proraunska vrijednost otpornosti konstrukcije (nosivost)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

23

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

24

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

25

GRANINA STANJA UPORABLJIVOSTI

Za razliku od graninih stanja nosivosti, vrijednosti optereenja ne mnoe se s parcijalnim koeficijentima sigurnosti, nego se uzimaju s osnovnom vrijednou tj. G,j = Q,j = 1,0. Takoer, ako drugaije nije odreeno, vrijedi M = 1,0. Treba dokazati da je:

Ed Cd ili

Ed Rd

Ed = Cd = Rd =

proraunska vrijednost uinka optereenja jedne od kombinacija nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane proraunske uinke ili funkcija odreenih svojstava materijala proraunska vrijednost otpora konstrukcije

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

26

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

27

TRAJNOST
Za postizanje dostatne trajnosti konstrukcije treba uzeti u obzir slijedee imbenike: - namjenu konstrukcije - zahtjevana svojstva konstrukcije - oekivane uvjete okolia - sastav, svojstva i ponaanje gradiva - oblik elementa i izvedbu - kvalitetu graenja i opseg nadzora - naroite mjere zatite - oekivano odravanje za vrijeme predviene uporabe Uvjete okolia treba procijeniti u fazi projektiranja da bi se prosudilo njihovo znaenje s obzirom na trajnost, a da bi se poduzele dostatne mjere zatite gradiva.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

28

DIMENZIONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH ELEMENATA

Proraunski kriteriji
Za armirani beton zatita armature od korozije osigurana je ispunjenjem ovih zahtjeva: - ogranienjem naprezanja u uporabi - odreivanjem graninog stanja raspucavanja - odreivanjem graninog stanja deformiranja - odreivanjem zatitnog sloja - razradbom pojedinosti

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

29

Za odreivanje nosivosti armiranobetonskog presjeka potrebno je: 1) definirati pretpostavke 2) usvojiti radne i proraunske - - dijagrame betona i elika za armiranje.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

30

1) Pretpostavke :
ravni presjeci i nakon deformacije ostaju ravni deformacije armature spregnute s betonom u vlanom i tlanom podruju betonskog presjeka jednake su deformaciji betonskog vlakna koje se nalazi u istoj razini vlana vrstoa betona se zanemaruje raspodjela tlanih naprezanja betona odgovara proraunskom dijagramu naprezanje-deformacija naprezanja u armaturi ili eliku za prednapinjanje izvode se iz proraunskog dijagrama naprezanje-deformacija za presjeke naprezane samo uzdunom tlanom silom tlana deformacija betona ograniava se na -0,002 (2 ) za presjeke koji nisu po cijeloj visini naprezani na tlak, tlana deformacija betona ograniava se na -0,0035 (-3.5 )

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

31

2) Radni i proraunski - - dijagrami:

Shematski - dijagram za beton:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

32

Shematski - dijagram elika za armiranje:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

33

Proraunski - dijagrami za beton (u tlaku):

cu - najvea tlana deformacija betona je -0.0035 (-3.5 ) fcd = fck /c - proraunska tlana vrstoa - koeficijent kojim se uzima u obzir nepovoljno djelovanje dugotrajnih optereenja na tlanu vrstou betona, te druga nepovoljna djelovanja koja proizlaze iz naina nanoenja optereenja. = 0,85 - uzima se obino = 0,80 - uzima se za trokutne, krune, trapezne presjeke, te one kojima se irina smanjuje udaljavanjem od n.o. prema tlanom rubu, te kod dijagrama s pravokutnom raspodjelom naprezanja
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 34

Proraunski - dijagram elika za armiranje (tlak - vlak):

su - najvea deformacija elika je 0.020 (20 horizontalna gornja grana), ili 0.010 (10 kosa gornja grana) fyd = fyd /s - proraunska granica poputanja elika

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

35

U proraunu nosivosti presjeka uzima se mogunost da dijagram deformacija prolazi kroz jednu od tri toke: A, B ili C.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

36