You are on page 1of 13

Aneks 3 Zahtjevi za sva vozila

1.-6. (Rezervisano) 7. Zahtjevi 7.1 Opti 7.1.1. Ako je odjeljak za vozaa bez krova, voza bi trebalo da ima specijalnu zatitu od jakog vjetra, iznenadne praine, jake kie i sl. 7.2. Mase i dimenzije 7.2.1. Sva vozila moraju biti u skladu sa zahtjevima Aneksa 1. 7.2.2. Povrine na raspolaganju putnicima. 7.2.2.1. Ukupna povrina S0 na raspolaganju putnicima se rauna oduzimanjem od ukupne povrine poda vozila: 7.2.2.1.1. Povrina odjeljka za vozaa; 7.2.2.1.2. Povrina stepenica na vratima i povrina bilo koje druge spenice sa dubinom manjom od 300 mm i povrina zahvaena vratima i njihovim mehanizmom dok su u funkciji; 7.2.2.1.3. Povrina bilo kojeg dijela iznad kojeg je vertikalni klirens manji od 1,350 mm mjereno od poda zanemarujui dozvoljeni upad naveden u stavovima 7.7.8.6.3. i 7.7.8.6.4. U sluaju vozila Klase A ili B, ova dimenzija moe biti umanjena na 1,200 mm; 7.2.2.1.4. Povrina bilo kojeg dijela vozila kojem je onemoguen pristup putnicima kako je definisano u stavu 7.9.4.; 7.2.2.1.5. Povrina bilo kojeg prostora rezervisanog iskljuivo za prenos dobara ili prtljaga ii z kojeg su putnici iskljueni. 7.2.2.1.6. Povrina potrebna da se obezbijedi radni prostor u servisu; 7.2.2.1.7. Povrina poda zahvaena bilo kakvim stepenitem, polustepenitem, stepenitem za meukomunikaciju ili povrinom bilo kakve stepenice. 7.2.2.2. Povrina S1 na raspolaganju putnicima koji stoje (samo u sluaju vozila Klase A, I i II, u kojima je prevoz putnika koji stoje dozvoljen) se rauna oduzimanjem od S0: 7.2.2.2.1. Povrinom svih dijelova poda na kojima nagib prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti kako je utvreno u stavu 7.7.6.; 7.2.2.2.2. Povrina svih dijelova kojima je onemoguen pristup putnicima koji stoje kada su sva sjedea mjesta zauzeta, sa izuzetkom sjedeih mjesta na preklapanje; 7.2.2.2.3. Povrina svih dijelova gdje je visina od poda manja od visine prolaza navedene u stavu 7.7.5.1. (rukohvate ne treba uzimati u obzir u ovom sluaju); 7.2.2.2.4. Povrina ispred okomice na vertikalnu ravan koja prolazi kroz sredinu sjedee povrine vozaevog sjedita (u poloaju maksimalno pomjerenom unazad). 7.2.2.2.5. Povrina 300 mm ispred svih sjedita osim sjedita na preklapanje, osim u sluaju bono okrenutkih sjedita, u kom sluaju se ova dimenzija moe smanjiti na 225 mm. U sluaju promjenjivog rasporeda sjedenja, bilo kojeg sjedita koje se smatra u upotrebi, pogledati stav 7.2.2.4. 7.2.2.2.6. Bilo koja povrina koja nije iskljuena odredbama u stavovima 7.2.2.2.1. i 7.2.2.2.5. navedenim iznad, na koje nije mogue postaviti pravougaonik dimenzija 400 mm x 300 mm; 7.2.2.2.7. U vozilima Klase II, povrina u kojima stajanje nije dozvoljeno. 7.2.2.2.8. U dabl-deker vozilima, bilo koja povrina gornjeg sprata. 7.2.2.2.9. Povrina mjesta za invalidska kolica kada se smatraju zauzetim od strane korisnika invalidskih kolica, pogledati stav 7.2.2.4.

7.2.2.2.10. Povrina bilo kojeg/kojih mjesta za invalidska kolica namjenjenog(-ih) iskljuivo za upotrebu korisniku(-cima) invalidskih kolica. 7.2.2.3. U vozilu treba da bude odreen broj (P) sjedeih mijesta, ne raunajui sjedita na preklapanje, koji je u skladu sa zahtjevima stava 7.7.8. Ukoliko je vozilo Klase I, II ili A broj sjedeih mijesta na svakom spratu (palubi) treba da bude najmanje jednak broju kvadratnih metara poda na tom spratu koji je na raspolaganju putnicima i posadi (ako je ima) zaokruenom na prvi manji cijeli broj; ovaj broj moe biti, u vozilima Klase I, iskljuujui gornji sprat, smanjen za 10 posto. 7.2.2.4. U sluaju vozila opremljenog sa promjenljivim kapacitetom sjedenja povrinu na raspolaganju putnicima koji stoje (S1) i odredbe stava 3.3.1. Aneksa 11 treba utvrditi za sve sluajeve kako je navedeno: 7.2.2.4.1. Sa svim moguim sjeditima zauzetim praeno preostalom povrinom za putnike koji stoje i, ako je ostalo prostora, zauzetim mjestom za invalidska kolica; 7.2.2.4.2. Sa svim moguim stojeim povrinama zauzetim praeno preostalim sjeditima slobodnim za putnike koji sjede i, ako je ostalo prostora, zauzetim mjestom za invalidska kolica; 7.2.2.4.3. Sa svim moguim mjestima za invalidska kolica zauzetim praeno preostalom povrinom za putnike koji stoje i preostalim sjeditima u upotrebi zauzetim 7.2.3. Oznake vozila. 7.2.3.1. Prostor e biti obezbijeen u krugu vozaa, na mjestu jasno vidljivom vozau na njegovoj sjedeoj poziciji, za oznake navedene u stavu 3.3. Aneksa 11. 7.2.3.1.1. Maksimalan broj sjedeih mjesta za koje je vozilo predvieno; 7.2.3.1.2. Maksimalan broj stojeih mjesta, ako ih ima, za koje je vozilo predvieno; 7.2.3.1.3. Maksimalan broj invalidskih kolica za koje je vozilo predvieno, ako ih ima. 7.2.3.2. (Rezervisano). 7.2.3.3. (Rezervisano) 7.2.3.3.1. Masa prtljaga koja moe biti noena kada je u vozilu ukrcan maksimalan broj putnika i posade i vozilo ne prelazi tehniki maksimalno dozvoljenu masu, ili dozvoljenu masu bilo koje osovine. Ovo ukljuuje i masu prtljaga: 7.2.3.3.1.1. U odjeljcima za prtljag (masa B, stav 7.4.3.3.1. Aneks 11); 7.2.3.3.1.2. Na krovu ako je opremljen za noenje prtljaga (masa BX, stav 7.4.3.3.1. Aneks 11). 7.3. vrstoa ojaanja. 7.3.1. Sva jednospratna vozila Klase II i III treba da imaju ojaanja koja su u skladu sa zahtjevima Propisa br. 66. 7.4. Test stabilnosti. 7.4.1. Stabilnost vozila treba da bude takva da do prevrtanja vozila ne dolazi ako se povrina na kojoj vozilo stoji nagne na obe strane uzastopno do ugla od 28 stepeni od horizontale. 7.4.2. U svrhu gorepomenutog testa, vozilo treba da je na sopstvenoj masi u ispravnom stanju kako je opisano u stavu 2.18 ovog Propisa, uz dodatak: 7.4.2.1. Tereti jednaki Q (kako je definisano u stavu 3.2.3.2.1. Aneksa 11) Treba da budu postavljeni na svako putniko sjedite (na gornjem spratu samo u sluaju dabl-deker vozila). Ako je jednospratno vozilo namjenjeno za stajanje ili sa lanom posade koji ne sjedi, teite tereta Q ili 75 kg koji ga predstavlja, treba uniformno rasporediti preko mjesta za stajanje ili mjesta za posadu respektivno, na visini od 875 mm. Ako je vozilo na sprat namjenjeno za upotrebu sa lanom posade koji ne sjedi, teite mase od 75 kg koja predstavlja lana posade treba da bude postavljena na prolaz na gornjem spratu na visini od 875 mm. Tamo gdje je vozilo opremljeno za prevoz prtljaga na krovu, uniformno rasporeena masa (BX) ne manja od deklarisane od strane

proizvoaa u skladu sa stavom 3.2.3.2.1. Aneksa 11, koja predstavlja takav teret treba da bude privrena na krov. Preostali odjeljci za prtljag ne treba da sadre bilo kakav prtljag. 7.4.2.2. Ako vozilo ima promjenljiv kapacitet sjedenja, stajanja ili je predvieno da nosi jedno ili vie invalidskih kolica, u pogledu bilo koje povrine putnikog odjeljka u kojem se takve varijacije deavaju, tereti u stavu 7.4.2.1. ne treba da budu vei od: (a) Mase koja predstavlja broj sjedeih putnika koji mogu da zauzmu povrinu ukljuujui masu bilo kojeg sjedita koje se moe skinuti; ili (b) Mase koju predstavlja broj putnika koji stoje koji mogu zauzeti povrinu; ili (c) Mase invalidskih kolica i korisnika koji mogu zauzeti povrinu u ukupnoj masi od 250 kg svaki, postavljenih na visini od 500 mm iznad poda u sredini svakog prostora za invalidska kolica; (d) Mase putnika koji sjede, putnika koji stoje i korisnika invalidskih kolica i bilo koja kombinacija ovih koji mogu zauzeti povrinu. 7.4.3. Visina bilo koje stepenice koja se koristi da se onemogui bono klizanje toka vozila na napravi za nagibno testiranje ne treba da bude vea od dvije treine udaljenosti izmeu povrine na kojoj vozilo stoji prije nego to je nagnuto i dijela naplatka istog toka koji je najblii povrini kada je vozilo optereeno u skladu sa 7.4.2. 7.4.4. Za vrijeme testa ne smije doi do kontakta bilo kojih dijelova za koje to nije predvieno prilikom normalne upotrebe, niti se smije ijedan dio otetiti ili poremetiti 7.4.5. U drugom sluaju se moe upotrijebiti metod prorauna da se pokae da se vozilo nee prevrnuti pod uslovima opisanim u stavovima 7.4.1. i 7.4.2. Takav proraun treba da uzme u obzir sljedee parametre: 7.4.5.1. Mase i dimenzije; 7.4.5.2. Visina teita; 7.4.5.3. Karakteristike opruga; 7.4.5.4. Vertikalne i horizontalne karakteristike guma; 7.4.5.5. Karakteristike kontrole pritiska vazduha u vazdunim; 7.4.5.6. Pozicija centra; 7.4.5.7. Torziona otpornost karoserije. Metod prorauna je opisan u Dodatku 1 ovog Aneksa. 7.5. Zatita od poara 7.5.1. Motorni odjeljak 7.5.1.1. U motornom odjeljku se ne smiju upotrebljavati materijali za zvunu izolaciju koji su zapaljivi ili materijali podloni upijanju goriva, maziva ili drugih zapaljivih materija, osim ako je materijal prekriven nepromoivom zatitom. 7.5.1.2. Treba preuzeti mjere opreza ili odgovarajuim poloajem motornog odjeljka ili obezbjeivanjem otvora za drenau, da bi se izbjeglo, koliko je mogue, nagomilavanje goriva, maziva ili bilo koje druge zapaljive materije u bilo kojem dijelu motornog odjeljka. 7.5.1.3. Pregrada od termoizolacionog materijala treba da bude ugraena izmeu motornog odjeljka ili bilo kojeg drugog izvora toplote (kao to su ureaji napravljeni da apsorbuju energiju osloboenu dok vozilo usporava na dugim nizbrdicama, npr. retarder, ili ureaj za zagrijavanje unutranjosti karoserije osim ureaja koji funkcioniu cirkulacijom vrue vode) i ostatka vozila. Svi spojevi, ljepci, zaptivke, i sl. upotrebljeni u dodiru sa pregradom treba da budu otporni na vatru. 7.5.1.4. Ureaj za grijanje koji ne radi sa toplom vodom moe biti postavljen u odjeljku za putnike ako se nalazi u kuitu od materijala otpornog na temperature koje ureaj generie, ne

isputa otrovna isparavanja i postavljen je tako da nijedan putnik ne doe u kontakt sa bilo kojom zagrijanom povrinom. 7.5.1.5. U sluaju vozila koja imaju motor iza odjeljka vozaa, odjeljak treba da bude opremljen sa alarmnim sistemom koji e vozau dati zvuni i visuelni signal u sluaju prevelike temperature u motornom odjeljku i u svakom odjeljku u kojem se nalazi grija sa sagorijevanjem. 7.5.1.5.1. Alarmni sistem mora biti napravljen tako da detektuje temperaturu u motornom odjeljku, i u svakom odjeljku u kojem se nalazi grija sa sagorijevanjem, koje prelaze temperature koje se javljaju prilikom normalnog rada. 7.5.1.5.2. Stav 7.5.1.5.1. se smatra ispunjenim ako su slijedea podruja u motornom odjeljku, i u svakom odjeljku u kojem se nalazi grija sa sagorijevanjem, kontrolisane u smislu poviene temperature: 7.5.1.5.2.1. Podruja u kojim, u sluaju curenja, zapaljivi fluidi (teni ili gasoviti) mogu doi u kontakt sa izloenim komponentama, npr. kompresor ili izduvni sistem, ukljuujui komponente postavljene na motor, ija je radna temperatura jednaka ili vea od temperature samozapaljenja zapaljivog fluida (tenog ili gasovitog); 7.5.1.5.2.2. Podruja u kojima, u sluaju curenja, zapaljivi fluidi (teni ili gasoviti) mogu doi u kontakt sa zatienim komponentama, npr. nezavisni ureaj za grijanje, ija je radna temperatura jednaka ili vea od temperature samozapaljenja zapaljivih fluida (tenih ili gasovitih); i 7.5.1.5.2.3. Podruja u kojima, u sluaju curenja, zapaljivi fluidi (teni ili gasoviti) mogu doi u kontakt sa komponentama, npr. alternator, ija temperatura u sluaju otkaza, moe biti jednaka ili vea od temperature samozapaljenja zapaljivih fluida (tenih ili gasovitih). 7.5.1.5.3. Alarmni sistem treba da je u funkciji svaki put kad je ukljuen ureaj za pokretanje motora, sve dok se ne ukljui ureaj za zaustavljanje motora, nezavisno od stanovita vozila. 7.5.2. Elektrina oprema i vodovi 7.5.2.1. Svi kablovi treba da budu dobro izolovani i svi kablovi i elektrina oprema treba da budu u stanju da izdre temperaturu i vlanost kojoj su izloeni. U motornom odjeljku, posebnu panju treba obratiti na njihovu pogodnost da izdre okolne temperature i efekte svih zagaivaa s kojima je velika vjerovatnoa da e doi u dodir. 7.5.2.2. Nijedan kabl upotrebljen u elektrinom kolu ne treba da provodi struju veu od one koja je prihvatljiva za takav kabl u pogledu instalacija i maksimalne okolne temperature. 7.5.2.3. Svako elektrino kolo koje napaja dio opreme osim alnasera, kolo paljenja (pozitivno paljenje), svjeice, ureaj za zaustavljanje motora, kolo za punjenje i uzemljenje treba da sadre osigura ili prekida kola. Kola koja napajaju drugu opremu, meutim, mogu biti zatiena obinim osiguraem ili obinim prekidaem kola, ako njihov zbirni kapacitet ne prelazi kapacitet osiguraa ili prekidaa kola. U sluaju multipleksiranja, proizvoa e dati sve bitne tehnike informacije na zahtjev tehnikog servisa odgovornog za provoenje ovih testova. 7.5.2.4. Svi kablovi treba da budu dobro zatieni i privreni tako da se ne mogu otetiti rezanjem, abrazijom i sl. 7.5.2.5. Tamo gdje napon prelazi 100 V SK (srednji kvadratni) u jednom ili vie elektrinih kola u vozilu, runo upravljan prekida sposoban za prekidanje svih takvih krugova od glavnog elektrinog izvora treba da bude povezan sa svakim polom tog izvora koji nije uzemljen, i treba da bude lociran unutar vozila na dohvat ruke vozau, pod uslovom da nijedan takav izolacioni prekida bude u stanju da prekine elektrina kola koja napajaju glavna vanjska svjetla. Ovaj stav se ne odnosi na kola sa visokim naponom za paljenje niti na zasebna kola unutar jedinice opreme na vozilu.

7.5.2.6. Svi elektrini kablovi treba da budu locirani tako da ne mogu stupiti u kontakt sa dovodom goriva ili bilo kojim dijelom izduvnog sistema, ili da budu izloeni prekomjernoj temperaturi, osim ako je obezbijeena odgovarajua izolacija i zatita, kao na primjeru solenoidnog izduvnog ventila. 7.5.3. Akumulatori 7.5.3.1. Svi akumulatori (baterije) treba da budu osigurani (dobro uvreni) i lako pristupani. 7.5.3.2. Odjeljak za akumulator treba da bude odvoje od putnikog i vozaevog odjeljka i ventilisan prema spoljnjem vazduhu. 7.5.3.3. Prikljuak za akumulator treba da bude zatien od rizika nastanka kratkog spoja. 7.5.4. Protiv-poarni aparati i oprema za prvu pomo 7.5.4.1. Potrebno je obezbijediti prostor za ugradnju jednog ili vie protiv-poarnih apararta, od kojih je jedan pored vozaevog sjedita. U vozilima Klase A ili B prostor za protiv-poarni aparat ne smije biti manji 8 dm3 i za vozila Klase I, II ili III ne manji od 15 dm3. U sluaju dabldeker vozila, treba obezbijediti dodatni protiv-poarni aparat za gornji sprat. 7.5.4.2. Potrebno je obezbijediti prosto za ugradnju jedne ili vie opreme za prvu pomo. Prostor ne treba da bude manji od 7 dm3, minimalna dimenzija treba da bude ne manja od 80 mm. 7.5.4.3. Protiv-poarni aparati i opreme za prvu pomo mogu biti osigurani protiv krae ili vandalizma (npr. unutranji pretinac ili iza lomljivog stakla), s tim da su lokacije ovih predmeta vidljivo oznaene i da je omoguen nain da se lako izvade za vrijeme hitnog sluaja. 7.5.5. Materijali Nisu dozvoljeni zapaljivi materijali unutar 100 mm od komponenti izduvnog sistema, bilo koje visoko-naponske elektrine opreme ili bilo kojeg drugog izvora toplote osim ako je materijal efikasno zatien. Ako je potrebno, zatitom e se sprijeiti dolazak u dodir maziva ili drugih zapaljivih materija sa izduvnim sistemom ili drugim izvorom toplote. U ovom sluaju, zapaljivim materijalima se smatraju oni koji nisu predvieni da izdre temperature koje e se vjerovatno nai na pomenutim lokacijama. 7.6. Izlazi 7.6.1. Broj izlaza 7.6.1.1. Minimalan broj vrata na vozilu treba biti 2, ili dvoje vrata za putnike ili jedna vrata za putnike i jedna vrata za hitne sluajeve. Svako dabl-deker vozilo treba da ima dvoje vrata na donjem spratu (pogledati takoe stav 7.6.2.2.) Minimalan broj potrebnih vrata za putnike je kako slijedi: Broj putnika Broj vrata za upotrebu Klasa I i A Klasa II Klasa III i B 9 - 45 1 1 1 46 - 70 2 1 1 71 - 100 3 (2 u sluaju dabl-deker vozila) 2 1 > 100 4 3 1 7.6.1.2. Minimalan broj vrata za putnike u svakom krutom dijelu za zglobno vozilo treba da bude 1 osim u sluaju zglobnog vozila Klase I koje u prednjem dijelu treba da ima 2 vrata. 7.6.1.3. U smislu ovog zahtjeva, vrata za putnike opremljena .............. se ne smatraju vratima za hitne sluajeve osim ako mogu biti otvorena runo, ........, ako je neophodno. For the purpose of this requirement, service doors equipped with a poweroperated control system shall not be deemed to be emergency doors unless they can be readily opened by hand, once the control prescribed in paragraph has been actuated, if necessary.

7.6.1.4. Minimalan broj izlaza za hitne sluajeve treba da bude takav da je ukupan broj izlaza u razdvojenim odjeljcima slijedei: Brol putnika i lanova posate smjetenih u svakom odjeljku Minimalni ukupni broj izlaza 1-8 2 9 - 16 3 17 - 30 4 31 - 45 5 46 - 60 6 61 - 75 7 76 - 90 8 91 - 110 9 111 - 130 10 >130 11 Broj izlaza na svakom odvojenom spratu (u sluaju dabl-deker vozila) i u svakom razvojenom odjeljku mora se utvrditi posebno. Odjeljak za toalet ili galerije se ne smatraju razdvojenim odjeljcima prilikom odreivanja broja izlaza u sluaju nude. Otvori za izvlaenje se mogu raunati samo kao jedan od gore-pomenutih izlaza u sluaju nude. 7.6.1.5. Svaki kruti odjeljak zglobnog vozila se smatra posebnim vozilom prilikom odreivanja minimalnog broja i poloaja izlaza. Prolaz koji ih povezuje se ne smatra izlazom. Odjeljak za toalet ili galerije se ne smatraju razdvojenim odjeljcima prilikom odreivanja broja izlaza u sluaju nude. Broj putnika se utvruje za svaki kruti odjeljak. Ravan, koja sadri horizontalnu osu graninika izmeu krutih odjeljaka vozila, i okomita je na uzdunu osu vozila kada se ono se kree pravolinijski, se smatra granicom izmeu odjeljaka. 7.6.1.6. Dvostruka vrata za putnike se raunaju kao dvoje vrata i dvostruki ili viestruki prozor kao dva prozora za sluaj nude. 7.6.1.7. Ako vozaev odjeljak ne omoguava pristup odjeljku za putnike u smislu prolaza (hodnika) u skladu sa jednim od uslova opisanih u stavu 7.7.5.1.1. potrebno je ispuniti slijedee uslove: 7.6.1.7.1. Odjeljak za vozaa treba da ima dva izlaza, koji se nee nalaziti u istom bonom zidu; ako je jedan od izlaza prozor, mora biti u skladu sa zahtjevima postavljenim u stavovima 7.6.3.1. i 7.6.8. za prozore za sluaj nude 7.6.1.7.2. Jedno ili dva sjedita su dozvoljena pored vozaa za dodatne osobe, u kojem sluaju oba izlaza pomenuta u stavu 7.6.1.7.1. treba da budu vrata. Vozaeva vrata se mogu smatrati vratima u sluaju nude za korisnike tih sjedita, ukoliko je mogue pomjeriti testno mjerilo od sjedita korisnika kroz vozaeva vrata do okoline (pogledati Aneks 4, slika 27). Potvrda pristupanosti vozaevih vrata spada pod zahtjeve stava 7.7.3.2. upotrebljavajui testno mjerilo dimenzija 600 x 400 mm, kako je opisano u stavu 7.7.3.3. Vrata za putnike treba da budu na strani vozila suprotnoj od strane koja sadri vozaeva vrata i mogu se smatrati vratima za vozaa u sluaju nude. Do 5 dodatnih sjedita moe se ugraditi u odjeljak koji ulazi u sastav vozaevog odjeljka, s tim da su sva dodatna sjedita i prostor za ova sjedita u skladu sa zahtjevima ovog Propisa i barem jedna vrata omoguavaju pristup odjeljku za putnike, u skladu sa zahjtevima stava 7.6.3. za vrata u sluaju nude. 7.6.1.7.3. U okolnostima opisanim u stavovima 7.6.1.7.1. i 7.6.1.7.2. izlazi u vozaevom odjeljku se ne smatraju kao jedna od vrata zahtjevanih stavovima od 7.6.1.1. do 7.6.1.2. niti kao jedan od

izlaza zahtjevanih stavom 7.6.1.4. osim u sluaju pomenutom u stavovima 7.6.1.7.1. i 7.6.1.7.2. Stavovi od 7.6.3. do 7.6.7., 7.7.1., 7.7.2. i 7.7.7. se ne primjenjuju za takve izlaze. 7.6.1.8. Ako je vozaevom odjeljku i bilo kojem sjeditu u njegovoj blizini omoguen pristup od glavnog putnikog odjeljka u smislu prolaza (hodnika) u skladu sa jednim od uslova opisanim u 7.7.5.1.1. nisu potrebni izlazi koji vode vani iz vozaevog odjeljka. 7.6.1.9. Ako postoje vozaeva vrata ili drugi izlaz iz odjeljka u okolnostima opisanim u stavu 7.6.1.8. mogu se raunati kao izlaz za putnike samo ako: 7.6.1.9.1. Zadovoljava potrebe u vezi sa dimenzijama vrata za sluaj nude navedenim u stavu 7.6.3.1.; 7.6.1.9.2. Ispunjava zahtjeve navedene u stavu 7.6.1.7.2.; 7.6.1.9.3. Prostor rezervisan za vozaevo sjedite treba da ima komunikaciju sa glavnim putnikim odjeljkom kroz odgovarajui prolaz; takav zahtjev se smatra ispunjenim ako se testno mjerilo opisano u stavu 7.7.5.1. moe neometano kretati od prolaza, dok prednji kraj mjerila ne dosegne vertikalnu ravan okomitu na najizbaeniju taku zadnjeg dijela vozaevog sjedita (kada je ono postavljeno u svom krajnjem poloaju, uzduno pomaknuto ka nazad) i, da se, od ove ravni, ploa opisana u stavu 7.6.1.7.2. moe pomjeriti do vrata u sluaju nude u smjeru ustanovljenom tim stavom (pogledati Aneks 4, slika 28) sa sjeditem i volanom namjetenim u srednjem poloaju. 7.6.1.10. Stavovi 7.6.1.8. i 7.6.1.9. ne iskljuuju postojanje vrata ili drugih barijera izmeu vozaevog sjedita i putnikog odjeljka pod uslovom da ovu barijeru voza moe brzo otkloniti u sluaju nude. Vozaeva vrata u odjeljku zatienom takvom barijerom se ne ubrajaju u izlaz za putnike. 7.6.1.11. Otvor za izvlaenje, dodatak vratima i prozorima za sluaj nude, treba biti ugraen u vozila Klase II, III i B (na krovu gornjeg sprata u sluaju dabl-deker vozila). Takoe mogu biti ugraeni u sluaju vozila Klase I i A. Na krovu trolejbusa ne smije biti ugraen otvor za izvlaenje na krovu. Minimalan broj otvora je: Broj putnika (na gornjem spratu u sluaju dabl-deker vozila) Broj otvora do 50 l preko 50 2 7.6.1.12. Svake stepenice za meukomunikaciju se smatraju izlazom sa gornjeg sprata dabldeker vozila. 7.6.1.13. Svim osobama smjetenim na donjem spratu dabl-deker vozila u sluajevima nude mora biti obezbijeen izlaz iz vozila bez ulaska na gornji sprat. 7.6.1.14. Prolaz na gornjem spratu dabl-deker vozila treba biti povezan jednim ili vie stepenitima sa prolazom do vrata u upotrebi ili do prolaza na donjem spratu unutar 3 m od vrata u upotrebi: 7.6.1.14.1. Dva, ili barem jedno i po stepenite, treba biti u vozilima Klase I i II ako se 50 ili vie putnika vozi na gornjem spratu; 7.6.1.14.2. Dva, ili barem jedno i po stepenite, treba biti u vozilima Klase III ako se vie od 30 putnika vozi na gornjem spratu. 7.6.1.15. U sluaju vozila bez krova, izlazi na spratu bez krova treba da ispunjavaju propise su kompatibilni sa odsustvom krova. 7.6.2. Lokacija izlaza

Vozila kapaciteta preko 22 putnika sjedita moraju ispunjavati zahjteve navedene ispod. Vozila iji kapacitet ne prelazi 22 putnika mogu ispunjavati ili zahtjeve navedene ispod ili one sadrane u Aneksu 7, stav 1.2. 7.6.2.1. Vrata za korisnike treba da budu smjetena na strani vozila blioj strani ceste u skladu sa smjerom saobraaja u dravi u kojoj vozilo treba biti licencirano za upotrebu i barem jedna treba da budu na prednjoj polovini vozila. Ovo ne iskljuuje: 7.6.2.1.1. Obezbjeivanje specijalno dizajniranih vrata na zadnjoj ili bonoj strani vozila za upotrebu od strane putnika u invalidskim kolicima, ili 7.6.2.1.2. Obezbjeivanje dodatnih vrata za putnike na zadnjem dijelu vozila prvenstveno za utovar/istovar dobara ili prtljaga, ali koja se mogu upotrebljavati od strane putnika kada to zahtjevaju okolnosti, 7.6.2.1.3. Obezbjeivanje jednih ili vie putnikih vrata na suprotnoj strani vozila u sluaju vozila namjenjenih upotrebi u okolnostima koje zahtjevaju utovar/istovar s obe strane. Primjeri takvih okolnosti ukljuuju vozila za transport na aerodromima, vozila multimodalnog transportnog sistema koja koriste ostrvske platforme, ili vozila koja prelaze granice u zemlje u kojima se ne vozi na istoj strani ceste kao u zemlji u kojoj je vozilo licencirano. Tako opremljena vozila moraju imati kontrole koje omoguavaju vozau sprjeavanje upotrebe (tj. funkcionisanja) vrata koja trenutno nisu u upotrebi, ili 7.6.2.1.4. Obezbjeivanje vrata za putnike na zadnjoj strani vozila Klase A il B. 7.6.2.2. Ako putniki odjeljak ima povrinu S0 jednaku ili veu od 10 m2, dvoja vrata pomenuta u stavu 7.6.1.1. treba da budu razdvojena tako da je udaljenost izmeu poprenih vertikalnih ravni kroz njihova sredita ne manja od: 7.6.2.2.1. U sluaju vozila s jednim spratom, 40 posto ukupne duine putnikog odjeljka mjerenog paralelno sa uzdunom osom vozila. U sluaju zglobnog vozila, ovaj zathjev se smatra ispunjenim ako su dvoja vrata razliitih odjeljkaka odvojena tako da je utaljenost izmeu vrata ne manja od 40 posto ukupne duine spojenih putnikih odjeljaka (svih dijelova). Ako jedna od ovih dvoje vrata formira dio sa dvostrukim vratima ova udaljenost se treba mjeriti izmeu dvoje vrata koja su najvie udaljena jedna od drugih. 7.6.2.2.2. U sluaju vozila na sprat, dvoje vrata pomenutih u stavu 7.6.1.1. treba da budu odvojena tako da je udaljenost izmeu poprenih vertikalnih ravni koja prolaze kroz njihova sredita ne manja od ili 25 posto ukupne duine vozila ili 40 posto ukupne duine putnikog odjeljka na donjem spratu; ovo se ne primjenjuje ako su vrata sa razliitih strana vozila. Ako jedna od ovih dvoje vrata ine dio sa dvostrukim vratima, ova udaljenost se treba mjeriti izmeu dvoje vrata koja su najvie udaljena jedna od drugih. 7.6.2.3. Izlazi (na svakom spratu u sluaju dabl-deker vozila) treba da budu postavljeni tako da je njihov broj na obe strane vozila sutinski isti. (Ovo ne podrazumjeva potrebu za dodatnim izlazima preko broja navedenog u stavu 7.6.1.). Svi izlazi preko zahtjevanog minimalnog broja sutinski ne moraju biti na obe strane. 7.6.2.4. Najmanje jedan izlaz treba da bude postavljen ili na zadnjoj strani ili na prednjoj strani vozila respektivno. Za vozila Klase I i vozila sa zadnjim dijelom trajno zatvorenim za putniki odjeljak, ova odredba je ispunjena ako je ugraen otvor za izvlaenje. Za vozila na sprat, ovaj zahtjev se primjenjuje samo na gornji sprat 7.6.2.5. Izlazi na istoj strani vozila treba da budu pogodno rasporeeni du vozila. 7.6.2.6. Vrata su, pod uslovom da nisu za putnike, dozvoljena na zadnjem dijelu vozila.

7.6.2.7. Ako su ugraeni otvori za izvlaenje, treba da budu rasporeeni kako slijedi: ako postoje samo jedna vratanca, treba da budu na sredini treine putnikog odjeljka, ako postoje dvoje vratanaca, treba da budu odvojena najmanje 2 m mjereno izmeu najbliih ivica otvora linijom paralelnom uzdunoj osi vozila. 7.6.3. Minimalne dimenzije izlaza 7.6.3.1. Vozila Klase I, II ili III treba da ispunjavaju slijedee zahtjeve: 7.6.3.1.1. Putnika vrata treba da imaju otvor koji omoguava pristup u skladu sa zahtjevima pokazanim u stavu 7.7.1. ovog Aneksa. 7.6.3.1.2. Vrata za sluaj nude treba da imaju otvor minimalne visine 1250 mm i minimalne irine 550 mm. 7.6.3.1.3. Prozor za sluaj nude treba da ima minimalnu povrinu 400 000 mm2. U ovaj prostor mora biti mogue upisati pravougaonik dimenzija 500 mm x 700 mm. 7.6.3.1.4. U sluaki prozora za sluaj nude postavljenog na zadnjoj strani vozila, treba da ispunjava ili zahtjeve iz stava 7.6.3.1.3. ili u otvoru ovog prozora mora biti mogue upisati pravougaonik visok 350 mm i irok 1550 mm, sa okovima zaobljenim na radijus ne vei od 250 mm. 7.6.3.1.5. Otvor za izvlaenje treba da ima minimalnu povrinu 400,000 mm2. U ovaj prostor mora biti mogue upisati pravougaonik dimenzija 500 mm x 700 mm. 7.6.3.2. Vozila Klase A ili B mogu zadovoljiti ili zahtjeve iz stava 7.6.3.1. (Klasa A ispunjava zahtjeve za Klasu I i Klasa B ispunjava zahtjeve za Klase II i III) ili one pomenute u Aneksu 7, stav 1.1. 7.6.4. Tehniki zahtjevi za sva vrata za putnike 7.6.4.1. Sva vrata za putnike treba da budu u stanju da se lako otvaraju iznutra i svana kada vozilo miruje (ali ne nuno i kada se vozilo kree). Meutim, ovaj zahtjev ne treba tumaiti tako da iskljuuje mogunost zakljuavanja vozila svana, pod uslovom da se vrata mogu uvijek otvoriti iznutra. 7.6.4.2. Svaka kontrola (upravljanje) ili ureaj za otvaranje vrata svana treba da bude izmeu 1000 mm i 1500 mm od tla i ne vie od 500 mm udaljen od vrata. U vozilima Klase I, II i III svaka kontrola ili ureaj za otvaranje vrata iznutra treba da bude izmeu 1000 mm i 1500 mm od gornje povrine poda ili stepenice najblie kontroli i ne dalje od 500 mm od vrata. Ovo se ne odnosi na kontrole u krugu vozaa. 7.6.4.3. Svaka jednodijelna vrata za putnike koja se runo otvaraju, sa graninikom ili rotaciona, u sluaju da, dok su otvorena, dou u dodir sa stacionarnim objektom dok se vozilo kree naprijed, treba da imaju tendenciju da se zatvore. 7.6.4.4. Ako su vrata za putnike koja se runo otvaraju opremljena slem-bravom, treba da budu dvostepenog tipa. 7.6.4.5. S unutranje strane vrata za putnike ne treba da bude bilo kakav ureaj namjenjen pokrivanju unutranjih stepenica kada su vrata zatvorena. Ovo ne iskljuuje prisustvo u udubljenju stepenice, kada su vrata zatvorena, mehanizma za pokretanje vrata i drugih mehanizama prikaenih na unutranjost vrata koji ne ini produetak poda na koji putnici mogu stati. Ovaj mehanizam i oprema ne smiju biti opasni za putnike. 7.6.4.6. Ako direktan pogled nije adekvatak, optiki ili drugi ureaj treba biti ugraen da omogui vozau da sa svog sjedita primjeti prisustvo putnika u neposrednoj blizini (spolja i iznutra) obe strane vrata za putnike koja ne funkcioniu automatski. U sluaju vozila na sprat Klase I, ovaj zahtjev se takoe odnosi na unutranjost svih vrata za putnike i na neposrednu blizinu svakog meukomunikacionog stepenita na gornjem spratu.

U sluaju vrata za putnike na zadnjoj strani vozila sa manje od 22 putnika, ovaj zahtjev je zadovoljen ako je voza u mogunosti da primjeti prisustvo osobe visine 1,3 m koja stoji 1 m iza vozila. Retrovizori mogu biti koriteni da se zadovolje zahtjevi ovog stava, pod uslovom da su i dalje zadovoljeni uslovi vidnog polja potrebnog za vonju. U sluaju vrata postavljenih iza zglobnog dijela kod zglobnog vozila, ogledala se ne smatraju zadovoljavajuim optikim ureajem. 7.6.4.7. Svaka vrata koja se otvaraju prema unutranjosti vozila i njihov mehanizam treba da budu napravljeni tako da njihovi pokreti ne izazivaju povrede putnicima prilikom normalne upotrebe. Gdje je to neophodno, odgovarajui ureaji za zatitu treba da budu ugraeni. 7.6.4.8. Ako su vrata za putnike u blizini vrata toaleta ili drugog unutranjeg odjeljka, treba da budu osigurana protiv nenamjernog (pogrenog) otvaranja. Meutim, ovaj zahtjev se ne primjenjuje ako su vrata automatski zakljuana kada se vozilo kree bre od 5 km/h. 7.6.4.9. U sluaju vozila kapaciteta do 22 putnika, krila putnikih vrata koja se nalaze na zadnjem dijelu vozila ne treba da se otvaraju vie od 115 niti manje od 85 i, kada su otvorena, treba da se automatski zadre u toj poziciji. Ovo ne iskljuuje mogunost da se dejstvo granika poniti kada je to bezbjedno; na primjer, da se omogui vonja unazad prema visokoj platformi za utovar ili da se vrata otvore 270 da se oslobodi prostor za utovar iza vozila. 7.6.4.10. Putnika vrata u bilo kojoj poziciji ne smiju ometati upotrebu, ili zahtjevani pristup bilo kojem obaveznom izlazu. 7.6.5. Dodatni tehniki zahtjevi za power-operated putnika vrata 7.6.5.1. U sluaju nude, svaka power-operated putnika vrata treba da se mogu otvoriti iznutra, dok je vozilo zaustavljeno ili se kree brzinom manjom ili jednakom 5 km/h, i spolja, kada nisu zakljuana, kontrolama, bez obzira na izvor snage (struje), koje: 7.6.5.1.1. Ponitavaju sve kontrola vrata; 7.6.5.1.2. Su postavljene, u sluaju unutranjih kontrola, na ili unutar 300 mm od vrata, na visini (osim za unutranje kotrole za vrata na koje se misli u Aneksu 8, stav 3.9.1.) ne manjoj do 1600 mm iznad prve stepenice; 7.6.5.1.3. Su lako vidljive i jasne prilikom prilaska vratima i prilikom stajanja ispred vrata i, kao dodatak normalnoj upotrebi kontrola, jasno obiljeene za upotrebu u sluaju nude; 7.6.5.1.4. Se mogu koristiti od strane jedne osobe kada stoji neposredno ispred vrata; 7.6.5.1.5. Prouzrokuju da se vrata otvore do irine tako da testno mjerilo definisano u stavu 7.7.1.1. moe proi kroz njih unutar 8 sekundi poslije operacije kontrole, ili da omogui da se vrata lagano otvaraju rukom tako da testno mjerilo definisano u stavu 7.7.1.1. moe proi kroz njih unutar 8 sekundi poslije operacije kontrole; 7.6.5.1.6. Mogu biti zatiene ureajem koji se lako moe skinuti ili polomiti da bi se dobio pristup kontroli u sluaju nude; funkcionisanje kontrole u sluaju nude, ili skidanje zatitnog sloja sa kontrole, treba da bude naznaeno vozau i zvuno i vizuelno; i 7.6.5.1.7. U sluaju vrata kojim upravlja voza a koja nisu u skladu sa zahtjevima stava 7.6.5.6.2., (kontrole) treba da budu takve da se, nakon to su upotrebljene za otvaranje vrata i vraanje (kontrole) u normalni poloaj, vrata ne zatvaraju sve dok voza ne upotrijebi kontrolu za zatvaranje. 7.6.5.1.8. Vrata treba da budu sprijeena da se otvore ako se vozilo kree brzinom veom od 5 km/h. 7.6.5.2. Moe biti ugraen ureaj kojim voza upravlja sa svog sjedita da bi deaktivirao spoljnje kontrole za sluaj nude, s ciljem zakljuavanja putnikih vrata spolja. U tom sluaju, vanjske

kontrole za sluaj nude treba da budu reaktivirane automatski ili pokretanjem motora ili prije nego to vozilo dostigne brzinu od 20 km/h. Nakon toga, deaktivacija vanjskih kontrola za sluaj nude ne treba da bude automatska, ve da zahtjeva novu radnju vozaa. 7.6.5.3. Svaka putnika vrata kojim upravlja voza treba da budu pod kontrolom vozaa dok je na sjeditu vozaa i koristi kontrole koje su, osim u sluaju nonih kontrola, vidljivo i jasno oznaene. 7.6.5.4. Svaka power-operated putnika vrata treba da aktiviraju vizuelni znak, koji treba jasno da bude vidljiv vozau koji sjedi u normalnom poloaju za vonju u bilo kojem ambijentalnom osvjetljenju, da bi ga upozorio da vrata nisu u potpunosti zatvorena. Ovaj znak treba da signalie svaki put kada je kruti dio vrata izmeu potpuno otvorenog poloaja i na 30 mm od potpuno zatvorenog poloaja. Jedan znak moe da slui za jedna ili vie vrata. Meutim, takav znak se ne ugrauje u sluaju prednjih putnikih vrata koja nisu u skladu sa zahtjevima stavova 7.6.5.6.1.1. i 7.6.5.6.1.2. 7.6.5.5. Kada voza ima kontrole za otvaranje i zatvaranje poweroperated putnikih vrata, one moraju biti takve da je voza u mogunosti da promjeni pravac kretanja vrata u bilo kojem trenutku tokom procesa zatvaranja ili otvaranja. 7.6.5.6. Konstrukcija i sistem kontrole svih power-operated putnikih vraata treba da budu takvi da je mala vjerovatnoa ozljeivanja putnika ili njegovog zarobljavanja u vratima dok se zatvaraju. 7.6.5.6.1. Ovaj zahtjev se smatra zadovoljenim ako su sljedea dva zahtjeva ispunjena: 7.6.5.6.1.1. Ovaj zahtjev je da kada se, prilikom zatvaranja vrata u bilo kojoj taki hoda opisano Aneksom 6, zatvaranju protivi sila ne vea od 150 N, vrata se automatski otvaraju do svog krajnjeg poloaja i, osim u sluaju automatskih putnikih vrata, ostaju otvorena dok se ne upotrijebi kontrola za zatvaranje. Sila moe biti mjerena bilo kojom metodom koja e zadovoljiti kompetentnog strunjaka (kompetentni organ). Smjernice su date u Aneksu 6 ove Odredbe. Maksimu sile moe biti vei od 150 N u kratkom vremenskom roku pod uslovom da ne prelazi 300 N. Sistem za otvaranje (tanije nezatvaranje, prim. pr.) moe se provjeriti testnom polugom visine 60 mm, irine 30 mm sa okovima zaobljenim na radijus 5 mm. 7.6.5.6.1.2. Drugi zahtjev je da, kad god se vrata zatvore preko runog zgloba ili prstiju putnika: 7.6.5.6.1.2.1. Se vrata automatski otvore do svog krajnjeg poloaja i, osim u sluaju automatskih vrata, ostanu otvorena dok se ne upotrijebi kontrola za zatvaranje, ili 7.6.5.6.1.2.2. Se zglob ruke ili prsti mogu brzo i lako izvui od vrata bez rizika povrede putnika. Ovaj zahtjev se moe provjeriti rukom, ili pomou poluge pomenute u 7.6.5.6.1.1., koja se suava na jednom kraju duinom 300 mm od debljine 30 mm do debljine 5 mm. Poluga ne smije biti polirana niti podmazana. Ako vrata zarobe polugu, treba da se lako moe izvui, ili 7.6.5.6.1.2.3. Vrata ostaju na poziciji koja omoguava slobodan prostor za testnu polugu visine 60 mm, irine 20 mm, sa okovima zaobljenim na 5 mm. Ova pozicija ne smije da bude vie od 30 mm udaljena od pozicije potpuno zatvarenih vrata. 7.6.5.6.2. U sluaju prednjih putnikih vrata zahtjev iz stava 7.6.5.6. se smatra zadovoljenim ako vrata: 7.6.5.6.2.1. Zadovoljavaju zahtjeve stavova 7.6.5.6.1.1. i 7.6.5.6.1.2., ili 7.6.5.6.2.2. Su napravljena sa mekanim ivicama; meutim, ivice ne smiju biti toliko mekane da ako se vrata zatvore preko testne poluge pomenute u stavu 7.6.5.6.1.1. kruti dio vrata dostigne poloaj potpuno zatvorenih vrata.

7.6.5.7. Kod power-operated putnikih vrata koje zatvorena dri samo kontinuirana primjena energije iz izvora, ona moraju biti opremljena vizualnim ureajem za upozoravanje da bi se voza obavijestio u sluaju otkaza izvora energije. 7.6.5.8. Ureaj za sprjeavanje polaska, ako je ugraen, treba da je u funkciji samo na brzinama manjim od 5 km/h i da ne funkcionie iznad te brzine. 7.6.5.9. Ako vozilo nema ugraen ureaj za sprjeavanje polaska, zvuno upozorenje vozau treba da bude aktivirano ako se vozilo pokree iz mirovanja kada bilo koja power-operated putnika vrata nisu u potpunosti zatvorena. Ovo zvuno upozorenje treba da se aktivira na brzinama preko 5 km/h za vrata u skladu sa zahtjevima stava 7.6.5.6.1.2.3. 7.6.6. Dodatni tehniki zahtjevi za automatska putnika vrata 7.6.6.1. Aktivacija kontrola za otvaraje. 7.6.6.1.1. Osim u sluaju opisanom u stavu 7.6.5.1., kontrole otvaranja svih automatskih putnikih vrata treba da je mogue aktivirati samo od strane vozaa iz njegovog sjedita. 7.6.6.1.2. Aktivacija ili deaktivacija moe biti ili direktna, putem prekidaa, ili indirektna, na primjer otvaranjem i zatvaranjem prednjih putnikih vrata. 7.6.6.1.3. Aktiviranje kontrole otvaranja od strane vozaa treba da bude naznaeno unutar i, ako vrata treba da budu otvorena s vanjske strane, takoe i sa spoljne strane vozila; Naznaka (npr. osvjetljeni taster, osvjetljeni znak) treba da bude u blizini vrata na koja se odnosi. 7.6.6.1.4. U sluaju direktne aktivacije posredstvom prekidaa, funkcionalno stanje sistema treba da bude jasno oznaeno vozau, sa, na primjer, pozicijom prekidaa ili indikatorske lampice ili osvjetljenim prekidaem. Prekida treba biti posebno oznaen i postavljen na takav nain da se ne moe zamijeniti (u smislu pogrenog tumaenja, prim. pr.) sa nekom drugom kontrolom. 7.6.6.2. Otvaranje automatskih putnikih vrata. 7.6.6.2.1. Poslije aktivirana kontrola za otvaranje od strane vozaa, treba biti omogueno putnicima da otvore vrata kako slijedi: 7.6.6.2.1.1. Spolja, na primjer pritiskanjem tastera ili prelaskom svjetlosne barijere, ili 7.6.6.2.1.2. Spolja , osim u sluaju da su vrata namjenjena iskljuivo za izlaz i tako oznaena, na primjer, pritiskanjem osvjetljenog tastera, tastera ispod osvjetljenog znaka, ili slinim ureajem oznaenim odgovarajuim uputstvom. 7.6.6.2.2. Pritiskanje tastera pomenutih u stavu 7.6.6.2.1.1., i sredstva komunikacije sa vozaem pomenuta u stavu 7.7.9.1., mogu poslati signal koji se uva i koji, poslije aktivacije kontrole za otvaranje od strane vozaa, rezultuje otvaranjem vrata. 7.6.6.3. Zatvaranje automatskih vrata. 7.6.6.3.1. Kada se automatska putnika vrata otvore, treba da se automatski zatvore nakon proticanja vremenskog intervala. Ako putnik ulazi ili izlazi iz vozila za vrijeme ovog intervala, sigurnosni ureaj (npr. senzor u podu, svjetlosni senzor, jednosmjerna vrata) osigurava da je vrijeme do zatvaranja vrata dovoljno produeno. 7.6.6.3.2. Ako putnik ulazi ili naputa vozilo dok se vrata zatvaraju, proces zatvaranja se automaski prekida i vrata se vraaju u poziciju otvorenih. Obrtanje smjera kretanja moe aktivirati jedan od sigurnosnih ureaja pomenutih u stavu 7.6.6.3.1. ili bilo koji drugi ureaj. 7.6.6.3.3. Vrata koja se automatski zatvore u skladu sa stavom 7.6.6.3.1. treba da budu u mogunosti da se ponovo otvore od strane putnika u skladu sa stavom 7.6.6.2.; ovo se ne primjenjuje ako je voza deaktivirao kontrole otvaranja. 7.6.6.3.4. Poslije deaktivacije kontrola otvaranja automatskih putnikih vrata od strane vozaa, otvorena vrata treba da se zatvore u skladu sa stavovima 7.6.6.3.1. i 7.6.6.3.2.

7.6.6.4. Sprjeavanje procesa automatskog zatvaranja vrata oznaenih za specijalnu upotrebu, npr. za putnike sa kolicima, putnike sa smanjenom pokretljivou, itd. 7.6.6.4.1. Voza treba da je u stanju da sprijei proces automaskog zatvaranja aktivacijom specijalne kontrole. Putnik takoe treba da je u stanju da sprijei proces automatskog zatvaranja direktno pritiskajui specijalni taster. 7.6.6.4.2. Sprjeavanje procesa automatskog zatvaranja treba da bude naznaeno vozau, npr. vizuelnim znakom. 7.6.6.4.3.Ponovno uspostavljanje procesa automatskog zatvaranja treba da u bilo kojem sluaju bude omogueno vozau. 7.6.6.4.4. Stav 7.6.6.3. se primjenjuje samo na naredno zatvaranje vrata.