PDF Page Organizer - Foxit Software

Živčani sustav
Svaki neuron ima tijelo stanice i dvije vrste nastavaka. Jedna su vrsta aksoni, njihova je zadaća da prenose signale na druge neurone. Druga vrsta su dendriti, njihova je zadaća da primaju signale od aksona drugih neurona. Obje vrste nastavaka sudjeluju u stvaranju sinapsi, posebne vrste spojeva među neuronima (vidi 2. i 3. poglavlje). Neuroni su organizirani u složene lance i mreže, kroz koje se prenose signali u živčanom sustavu. Mozak i kralježnična moždina su spojeni s osjetnim receptorima i mišićima pomoću dugih aksona, koji tvore periferne živce. Kralježnična moždina ima dvije zadaće. Prvo, služi za ostvarenje jednostavnih refleksa, poput patelarnog refleksa i refleksa naglog odmicaja ruke od vruće ploče ili uboda igle, i složeni refleksi. Drugo, predstavlja put između mozga i tijela, kojim prolaze signali u oba smjera. Te osnovne strukture su iste u svih kralježnjaka. Ono što čini ljudski mozak posebnim je njegova izrazita veličina u odnosu na veličinu tijela. Ona je posljedica golemog povećanja broja interneurona tijekom evolucije, koji su omogućili ljudima nebrojeno veliki izbor reakcija na okoliš.

Središnji živčani sustav čovjeka: mozak i kralježnična moždina

Osnovna struktura
Živčani sustav se sastoji od mozga, kralježnične moždine i perifernih živaca. Sastoji se od živčanih stanica (neurona) i potpornih stanica (glija stanica). Postoje tri osnovna tipa neurona. Osjetni neuroni su spojeni sa receptorima, koji su specijalizirani da reagiraju na različite unutarnje i vanjske podražaje. Receptori koji su osjetljivi na promjene svjetla, zvuka, mehaničke i kemijske podražaje služe osjetima vida, sluha, dodira, okusa i mirisa. Kada mehanički, toplinski ili kemijski podražaji dosegnu određenu jakost, kojom mogu oštetiti tkivo, aktivira se posebna skupina receptora – nociceptori, receptori za bol. Motoneuroni, koji upravljaju mišićima, nam omogućuju razne oblike aktivnosti, uključujući govor. Umetnuti između osjetnih i motoneurona su interneuroni. To su daleko najbrojniji neuroni u ljudskom mozgu. Oni posreduju u jednostavnim refleksima, i odgovorni su za najviše moždane funkcije. Glija stanice, za koje se dugo smatralo da imaju samo potpornu ulogu, imaju važanu ulogu u razvoju živčanog sustava i njegovom funkcioniranju u odraslom čovjeku. Iako su to najbrojnije stanice živčanog sustava, ne prenose signale, kao što to rade neuroni.

Anatomija mozga
Mozak se sastoji od moždanog debla, malog mozga i velikog mozga. Moždano deblo je podijeljeno na stražnji mozak i srednji mozak. Stražnji mozak je nastavak kralježnične moždine. Sadrži mrežu neurona koji predstavljaju središta za kontrolu životno važnih funkcija, kao što su disanje i krvni tlak. Na krovu stražnjeg mozga je mali mozak, koji ima središnju ulogu u kontroli izvođenja pokreta (vidi 7. i 9. poglavlje). Srednji mozak sadrži skupine neurona, od kojih svaka upotrebljava određeni tip kemijskog glasnika, ali svaka od njih šalje svoje aksone u moždane polutke. Smatra se da oni podešavaju aktivnost u višim moždanim središtima, i tako utječu na spavanje, pozornost i mehanizam nagrade.

2
2

Ustanovljena su područja koja su povezana s nekim od viših moždanih funkcija. Na primjer. Putevi od osjetnih receptora do kore mozga. Cajalove prve slike neurona sa dendritima. 1890. govor i više moždane funkcije. S obzirom da je prostor u lubanji vrlo ograničen. i regulira otpuštanje hormona važnih za spolne funkcije.PDF Page Organizer . još se puno mora naučiti. Cajalovi iznimni crteži neurona – ovo su neuroni malog mozga Internetske stranice: http://science. jezik. na čijem se krovu nalazi mali mozak.edu/chudler/neurok. slušna. Moždana kora je najrazvijeniji dio mozga čovjeka – četiri puta veća od goriline. koji je u većine ljudi lateraliziran u lijevoj polutci. za svojim mikroskopom. koji oblikuje moždane polutke. kao primjerice govorom. i obratno. ali neke su jako lateralizirane. No. i od kore mozga do mišića križaju središnju liniju. Hipotalamus nadzire funkcije kao što su uzimanje hrane.html 3 . zbog čega mnogo veća površina moždane kore stane u isti volumen. većinom smještene u jednoj polutci. naprijed – nazad. Ramon y Cajal. Mozak prerezan u središnjoj liniji pokazuje podjelu na veliki mozak i moždano deblo. odozdo i sa strane. Zbog toga je proučavanje funkcija moždane kore jedno od najuzbudljivijih i najaktivnijih područja neuroznanosti. koja se razlikuju po broju slojeva neurona i po povezanosti sa ostalim područjima mozga. kao što je svijest. Kroz talamus prolaze signali svih osjetnih puteva prema moždanoj kori. većinom aktiviraju desnu moždanu koru. na kojem se vide talamus i hipotalamus. corpus callosum. Ovaj oblik povezanosti. No. Sukladno tome. koja potom šalje signale natrag u talamus. i obratno.washington.edu/Krantz/neurotut. Moždana polutka Corpus callosum Bazalni gangliji Otac moderne neuroznanosti. tj. godine. Funkcija mnogih polja je poznata – vidna. osjetni signali s lijeve strane tijela odlaze u desnu polutku.html http://psych. dvije polovice mozga nisu izolirane jedna od druge – lijeva i desna moždana kora su povezane velikim snopom aksona zvanim žuljevito tijelo. je vrlo zanimljiv. Talamus Hipotalamus Presjek kroz mozak. ali opsežna moždana kora. naročito o zanimljivim temama. Podijeljena je u veliki broj polja. njušna i osjetna. Međumozak je podjeljen u dva vrlo različita dijela: talamus i hipotalamus. U središtu moždanih polutki se nalaze bazalni gangliji.Foxit Software Ljudski mozak gledan odozgo. Mnoge od ovih funkcija se odvijaju u obje moždane polutke. poglavlje).htm http://faculty.howstuffworks. Na površini je tanka. Tako moždana kora lijeve strane mozga nadzire pokrete desne strane tijela.hanover. moždana kora je naborana. na kojem se vide bazalni gangliji i žuljevito tijelo. Presjek kroz mozak. kao što su mišljenje i pamćenje. koja prima informacije s kože (somatosenzibilna kora) te različita motorička polja. zvukovi koji ulaze u lijevo uho. Veliki mozak Mali mozak Moždano deblo Veliki mozak se dijeli u međumozak i veliki krajnji mozak. Moždana kora je potrebna za voljne aktivnosti. Bazalni gangliji imaju važnu ulogu u započinjanju i nadziranju pokreta (vidi 7. informacije ne putuju samo u jednom smjeru.com/brain.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful