P. 1
Budisticka_meditacija

Budisticka_meditacija

|Views: 2|Likes:
Published by Melisa Selimović

More info:

Published by: Melisa Selimović on Aug 02, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/02/2013

pdf

text

original

Sections

  • Poglavlje 1
  • Poglavlje 2
  • Poglavlje 3
  • Poglavlje 4
  • Poglavlje 5
  • Poglavlje 6
  • Poglavlje 7
  • Poglavlje 8
  • Poglavlje 9
  • Poglavlje 10
  • Poglavlje 11
  • Poglavlje 12
  • Poglavlje 13
  • Poglavlje 14

Ivan Antić

Budistička meditacija
Izvorni tekstovi i detaljna uputstva za praksu

Ivan Antić Budistička meditacija Izdavač: „Trikona“ Novi Sad © Copyright: 2005 by Ivan Antić Priprema: Ivan Antić Štampa: HIT-copy, Beograd, 2005. Tiraž: 200.

SVI TEKSTOVI SU PREUZETI SA SAJTA http://www.yu-budizam.com/index.html

2

Strana 4 Anguttara nikaya III.39 Sukhamala sutta

Pročišćenje
Strana 7 Digha nikaya 22 Maha satipatana sutta

Veliki govor o temeljima sabranosti
Strana 27 Majjhima nikaya 118 Anapanasati sutta

O sabranosti pažnje na dah
Starna 33 Majjhima nikaya 121 Cula-sunnata sutta

Sažeti govor o ništavilu

Savremeni komentari i uputstva
Strana 38 Ađan Ča

Ispravno vežbanje - neprekidno vežbanje
Strana 52 Ađan Ča

Pitanja i odgovori
Strana 68 Venerable H. Gunaratana Mahathera

Pažnja - Put svjesnosti 3

Anguttara nikaya III.39 Sukhamala sutta

Pročišćenje
„Monasi, ja sam živeo u izobilju, velikom izobilju, najvećem izobilju. Moj otac je čak imao jezera u palati, u jednom su cvetali crveni lotosi, u drugom su cvetali beli lotosi, u trećem su cvetali plavi lotosi, i sve to za mene. Nisam koristio sandalovo drvo koje nije bilo iz Varanase. Moj turban beše iz Varanase, kao i moja tunika, moje donje rublje i moj ogrtač. Hladovinu su mi pravili danju, štitili me od hladnoće i rose noću. Imao sam tri palate, jednu za hladno vreme, jednu za toplo vreme i jednu za kišno vreme. Tokom četiri meseca monsuna zabavljale su me u palati za kišno vreme pevačice i igračice, bez ijednog muškarca među njima. I dok su se sluge, radnici i čuvari u kućama drugih ljudi hranili skromno, u domu moga oca sluge, radnici i čuvari su se hranili obilno. Iako sam bio obdaren takvim bogatstvom, takvim izobiljem, u meni se javila misao: ’Kada neki neupućen, svetovan čovek koji je podložan starenju, ne može izma ći starenju, vidi drugog čoveka koji je ostario, on je uplašen, ponižen i zgađen, zaboravljajući da je i on sam podložan starenju, da ne može izmaći starenju. Ako i ja -- koji sam podložan starenju, ne mogu izmaći starenju - treba da budem uplašen, ponižen i zgađen kada vidim drugog čoveka koji je ostario, na to ne pristajem.’ Kada sam to uočio, opijenost mladošću [tipična] za mlade ljude poč e da kopni. Iako sam bio obdaren takvim bogatstvom, takvim izobiljem, u meni se javila misao: ’Kada neki neupućen, svetovan čovek koji je podložan bolesti, ne može izma ći bolesti, vidi drugog čoveka koji je bolestan, on je uplašen, ponižen i zgađen, zaboravljajući da je i on sam podložan bolesti, da ne može izma ći bolesti. Ako i ja - koji sam podložan bolesti, ne mogu izma ći bolesti - treba da budem uplašen, ponižen i zgađen kada vidim drugog čoveka koji je bolestan, na to ne pristajem.’ Kada sam to

4

uočio, opijenost zdravljem [tipična] za ljude koji su zdravi poče da kopni. Iako sam bio obdaren takvim bogatstvom, takvim izobiljem, u meni se javila misao: ’Kada neki neupućen, svetovan čovek koji je podložan smrti, ne može izma ći smrti, vidi drugog čoveka koji je mrtav, on je uplašen, ponižen i zgađen, zaboravljajući da je i on sam podložan smrti, da ne može izma ći smrti. Ako i ja - koji sam podložan smrti, ne mogu izmaći smrti - treba da budem uplašen, ponižen i zgađen kada vidim drugog čoveka koji je mrtav, na to ne pristajem.’ Kada sam to uočio, opijenost životom [tipična] za ljude koji su živi poče da kopni. *** „Monasi, postoje tri vrste opijenosti. Koje tri? Opijenost mladošću, opijenost zdravljem, opijenost životom. Pijan od opijenosti mladošću, neupućen, svetovan čovek čini loše stvari telom, govorom, mišlju. Čineći loše stvari telom, govorom, mišlju, on se - posle razlaganja tela, posle smrti ponovo rađa u svetu oskudice, na lošem odredištu, u nižim svetovima, u paklu. Pijan od opijenosti zdravljem, neupućen, svetovan čovek čini loše stvari telom, govorom, mišlju. Čineći loše stvari telom, govorom, mišlju, on se - posle razlaganja tela, posle smrti ponovo rađa u svetu oskudice, na lošem odredištu, u nižim svetovima, u paklu. Pijan od opijenosti životom, neupućen, svetovan čovek čini loše stvari telom, govorom, mišlju. Čineći loše stvari telom, govorom, mišlju, on se - posle razlaganja tela, posle smrti ponovo rađa u svetu oskudice, na lošem odredištu, u nižim svetovima, u paklu. Pijan od opijenosti mladošću, monah napušta vežbanje i vraća se nižem životu. Pijan od opijenosti zdravljem, monah napušta vežbanje i vraća se nižem životu. Pijan od opijenosti životom, monah napušta vežbanje i vra ća se nižem životu.

5

Podložni rođenju, podložni starenju, podložni smrti, svetovni ljudi su zgađeni nad onima što pate nad onim čemu su i oni sami podložni. Ako i ja treba da budem zgađen nad bićima koja su podložna svemu tome, ja onda ne pristajem, da živim kao i oni. Zadržavajući taj stav znanje o Dhammi lišen svakog poseda prevaziđoh svaku opijenost bogatstvom, mladošću i životom kao onaj što u odvraćenosti vidi spokojstvo. U meni se javi energičnost, oslobođenost jasno sagledah. Sada više nema načina da uživam u čulnim zadovoljstvima. Slédeći tok svetačkog života, ja se više ne preporađam.

6

boravi praktikujući kontemplaciju osećaja u osećaju. treba meditantu da ukaže na važnost ostajanja svesnim da pri održavanju pažnje usmerene na pojedinačni odabrani objekat i ostajemo pri njemu.. trgovačkom centru naroda Kuru.. meditant može i nesvesno biti odvučen u razmatranje svojih osećanja vezanih za taj telesni proces. monasi1. prevlada žalost i patnja. revnostan. komentar kaže: 'Bhikkhu je ovde upotrebljeno kao primer onih koji su posvećeni praktikovanju Učenja. jedn. da se dostigne ispravni put. jasnog shvatanja i sabran.: bhikkhu). međutim.Digha nikaya 22 Maha satipatana sutta Veliki govor o temeljima sabranosti Ovako sam čuo. nadvladaMonasi (pali: bhikkhave.. kada kontemplira neki telesni proces. Tada bi trebalo da je sasvim svestan napuštanja prvobitnog objekta i prelaska na kontemplaciju osećanja. nadvladavši želju i žalost zbog sveta. itd. a ne prelazimo u polje neke druge kontemplacije. da se pročisti biće. Ko god da preduzme vežbanje. Za ovaj kontekst. boravi praktikujući kontemplaciju uma u umu3. A Blaženi ovako nastavi:„Jedini put.' 2 Ponavljanje u ovim formulacijama 'praktikovanje kontemplacije tela u telu'. ovde je obuhvaćen terminom bhikkhu. poštovani gospodine“. jasnog shvatanja i sabran. revnostan. nadvladavši želju i žalost zbog sveta. 3 U prvom delu ove knjige pali terminima za 'um' (citta) i 'objekte uma' (dhamma) dat je ponešto slobodniji prevod 'stanja uma' 1 7 . revnostan. i oni mu odgovoriše: „Da. Koja su to četiri temelja? Ovde (u ovom učenju) monah boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu2. jesu četiri temelja sabranosti pažnje. da se dostigne nibbana. u gradu Kamasadama. Tada Blaženi ovako reče monasima: „Monasi“. Na primer.. jasno shvatajući i sabran. a koje je zasnovano na prihvatanju pravila discipline (vinaya). Jednom je Blaženi boravio među Kuruima. razori bol i žalost. Bhikkhu je onaj koji je primio više zaređenje (upasampada) u budističkoj monaškoj zajednici (sangha). 'kontemplacije osećaja u osećajima'.

’Smirujući telesnu funkciju (disanja). smirujući telesnu funkciju (disanja). Kontemplacija tela A kako to. izdisaću’. udisaću’. tako on vežba. izdišući kratak dah zna ’Sad izdišem kratak dah’. Udišući dugi dah. udisaću’. sabran. nadvladavši želju i žalost zbog sveta. bez prekida u pažnji. ’Svestan čitavog tela (disanja). kako bi njihovo značenje bilo što jasnije. ’Smirujući telesnu funkciju (disanja). tako on vežba. udišu ći kratak dah. ili praveći kratki okret zna ’Sad pravim kratki okret’. on zna ’Ja sada udišem dugi dah’. 4 Doslovno: 'stavljajući pred sabranost'. ’Svestan čitavog tela (disanja). izdisaću’. tako on vežba. spolja: kontemplirajući tuđ dah. izdisaću’. boravi monah praktikujući kontemplaciju tela u telu? Tako što.vši želju i žalost zbog sveta. ’Svestan čitavog tela (disanja). boravi praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma. isto tako i monah udišu ći dugi dah zna ’Sad udišem dugi dah’. udisaću’. 5 Iznutra: kontemplirajući sopstveni dah.4 Sabran. udišu ći kratak dah zna ’Sad udišem kratak dah’. ’Svestan čitavog tela (disanja). tela uspravnog i budnog uma. izdišući kratak dah. Tako on boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. on zna ’Ja sada izdišem dugi dah’. tako on vežba. jasnog shvatanja i sabran. udisaću’. on zna ’Ja sada udišem kratak dah’. iznutra i spolja: kontemplirajući sopstveni i tuđ dah naizmenično. 8 . otišavši u šumu. izdišući dugi dah zna ’Sad izdišem dugi dah’. izdišući dugi dah. tako on vežba. on izdiše. seda nogu prekrštenih. monasi. tako on vežba. izdisaću’. on zna ' Ja sada izdišem kratak dah’. u podnožje nekog drveta ili na neko osamljeno mesto. on udiše i. ’Smirujući telesnu funkciju (disanja). Kao što vešti drvodelja ili njegov pomoćnik praveći dugi okret zna ’Sad pravim dugi okret’.5 Boravi kontemplirajući odnosno 'mentalni sadržaji'. revnostan.

naizmenično. zna ’Ja sedim’. 12 Sve kontemplacije tela. 12 Ili je njegova sabranost na činjenicu ’ovo je telo’ učvršćena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažFaktori nastanka (samudaya-dhamma). emocije ili mentalne slike izazvane kontemplacijama. zna ’Ja stojim’. a to su: telo u svojoj celini. imaju kao faktore nastanka: neznanje. Odgovarajuću formulaciju u narednim kontemplacijama bi trebalo razumeti na taj način. 8 Kontempliranje oboje. 7 Faktori razlaganja (vaya-dhamma) su: razlaganje tela i nosnog aparata i prestajanje mentalne aktivnosti. ili i iznutra i spolja. monah boravi praktikuju ći kontemplaciju tela. kada sedi. monasi. Meditant bi trebalo da nastoji da se zadrži u domenu i unutar svrhe odgovarajuće za ovaj metod vežbanja. kada se pojave.10 Nezavisan. hranu i opšte karakteristike nastajanja. kada hoda monah zna ’Ja hodam’. Sabranost je gola pažnja.faktore nastanka6 u telu ili boravi kontemplirajući faktore razlaganja7 u telu ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja8 u telu. Boravi kontemplirajući faktore nastanka u telu ili boravi kontemplirajući faktore razlaganja u telu ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u telu. svestan je i svakog drugog položaja tela. trebalo bi ih samo na trenutak registrovati i okrenuti se od njih. zna ’Ja ležem’. Tako on boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu iznutra ili spolja. Ili je njegova sabranost na činjenicu ’ovo je telo’ 9 učvršćena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje. zaista. Tako. sopstva ili trajne suštine. 10 Znanje je ovde četvorostruko jasno shvatanje. želju. želju. to jest uslovi koji omogućuju nastanak tela disanja. kammu. Položaji tela I opet. nosni aparat i um. 9 To znači da jedino telesni procesi postoje. Ne treba da ga zavedu razmišljanja. hranu i opšte karakteristike razlaganja.11 boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu. kammu. a kao faktore razlaganja: nestajanje neznanja. kada stoji. 11 Nezavisan od želje i pogrešnih stanovišta. kad leže. izuzev daha. bez ikakve duše. 6 9 .

Tako on boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu iznutra . noktiju. Isto tako. primenjuje on jasno shvatanje i dok jede. slina. kad se povinuje zovu prirode. pogl. žvaće i uživa u ukusu. zuba. plućne maramice. pirina č. zatvorenom u kožu i prepunom nečistoće: ’Ovo je telo sačinjeno od: kose . žuči. monah boravi praktikuju ći kontemplaciju tela. Tako. kostiju. grkljana. Sabranost pažnje i jasno shvatanje I opet... creva. znoja. mokraće. grašak. ovo je grašak. savijajući i pružajući (svoje udove). jetre. stoji.. od peta nagore i od temena nadole. izmeta. krvi. 8. primenjuje on jasno shvatanje.. monasi. monah boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu. Tako. dok hoda. zaista. mokraće’. Radi detalja o ovoj meditaciji vidi Put pročišćenja. razmišlja monah upravo o ovom telu. ovo je susam. koštane srži. susam. primenjuje on jasno shvatanje. kože. monasi. žito i čovek sa dobrim vidom. Nezavisan. mesa. primenjuje on jasno shvatanje. zaista. prebira po njoj: ’Ovo je zob.‛13 Baš kao da je reč o vreći punoj raznog zrnevlja kao što je zob. (kao prethodno). 13 10 . ova 32 dela tela čine čest objekat meditacije u budističkim zemljama. zatvorenom u kožu i prepunom nečistoće. budi se. boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu. ovako: ’Ovo je telo načinjeno od: kose. masnoće. monasi. Uz kasniji dodatak 'mozga u lobanji'. primenjuje on jasno shvatanje. srca. ovo je pirinač. od glave do pete. gledajući pravo i gledajući u stranu.nje. VIII. ovo je žito’. leže da spava. tetiva. suza. primenjuje on jasno shvatanje. malja. pljuvačke. razmišlja monah upravo o ovom telu. govori i ćuti. pije. idući tamo ili idući ovamo monah primenjuje jasno shvatanje. crevne maramice. Razmišljanje o odbojnosti tela I opet. odvezavši je. sala. bubrega. sluzi. pluća.. gnoja.. sedi. sekreta. slezine. noseći na sebi ogrtač i u ruci posudu za prošenje hrane.

XI. element vatre i element vazduha’. jastrebovi.. monasi. zaista. koje su raskomadali vrane. šakali ili razli čiti crvi. prijanjanje (voda). razmišlja monah upravo o ovom telu u kakvom god ono bilo položaju i o njegovim primarnim elementima: ’U ovom je telu element zemlje. Tako on boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu iznutra... element vode. isto tako monah razmišlja upravo o ovom telu u kakvom god ono bilo položaju i o njegovim primarnim elementima.. pogl. Razmišljanje o materijalnim elementima I opet. Devet kontemplacija na groblju (1) I opet. tada on Ovi 'elementi' (dhatu) jesu primarni kvaliteti materije i u budističkoj tradiciji se objašnjavaju kao tvrdoća (zemlja). (2) I opet. Vidi Put pročišćenja. 14 11 . ’U ovom je telu element zemlje. monasi. Tako on boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu iznutra. pomodrelo i puno gnoja. divlji psi. leopardi.. monasi. kao kad monah ugleda telo ba čeno na mesto za spaljivanje. Tako. monah boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu. bačeno na mesto za spaljivanje. naduto. Tako.. lešinari.‛14 Kao što vešti mesar ili njegov pomoćnik. i ono će postati ovakvo i tome ne može umaći’. monah boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu. pošto je zaklao kravu i isekao je iznosi meso na prodaju na raskrsnici četiri glavna puta.. tada on (takvo opažanje) primenjuje na sopstveno telo ovako: ’Zaista. element vode. čaplje. tigrovi. isto je sačinjeno i ovo moje telo. element vatre i element vazduha. zaista. kao kad monah ugleda telo jedan dan posle smrti ili dva dana posle smrti ili tri dana posle smrti.Tako on boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu iznutra . vrelina (vatra) i kretanje (vazduh).. (kao prethodno) .

butne kosti. Nezavisan. monasi. i ono će postati ovakvo i tome ne može umaći’. tada on (takvo opažanje) primenjuje na sopstveno telo ovako: ’Zaista.. isto je sačinjeno i ovo moje telo. monasi. tada on (takvo opažanje) primenjuje na sopstveno telo ovako: ’Zaista. Boravi kontemplirajući faktore nastanka u telu ili boravi kontemplirajući faktore razlaganja u telu ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u telu.. (4) Od njega je ostao jedino kostur. (7) I opet. Ili je njegova sabranost na činjenicu ’ovo je telo’ učvršćena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje. koji još na okupu drže tetive. onde kosti stopala.. (9) Od kojeg su ostale samo natrule kosti. okrvavljen i ogoljen. (6) I opet.. kao kad monah ugleda telo ba čeno na mesto za spaljivanje: Od njega je ostao jedino kostur.(takvo opažanje) primenjuje na sopstveno telo ovako: ’Zaista. kičma.. kao kad monah ugleda telo ba čeno na mesto za spaljivanje: od kojeg su ostale samo sasvim izbledele kosti. od kojeg su ostale razbacane kosti na sve strane ovde kosti ruke. isto je sačinjeno i ovo moje telo. (5) Od njega je ostao jedino kostur. karlica.. (8) Od kojeg su ostale samo kosti više od godinu dana stare. što se pretvaraju u prašinu. (3) I opet. kao kad monah ugleda telo ba čeno na mesto za spaljivanje.. koji još na okupu drže tetive. i ono će postati ovakvo i tome ne može umaći’.. Tako on boravi praktikuju ći kontemplaciju tela u telu iznutra ili spolja. na gomili... lobanja. monasi. potkolenice... bez krvi i mesa.. boravi on ne prijanjajući 12 . isto je sačinjeno i ovo moje telo. koji još na okupu drže tetive i ponegde je ostalo još malo mesa i krvi. i ono će postati ovakvo i tome ne može umaći’..

Tako. kad oseti bolno uzvišeno osećanje. na primer. Kad oseti prijatno ovozemaljsko osećanje. on zna: ’Osećam bolno ovozemaljsko osećanje’. kad oseti neutralno uzvišeno osećanje. kad oseti neutralno osećanje. monasi. kad oseti neutralno ovozemaljsko osećanje. boravi monah praktikujući kontemplaciju osećanja u osećanjima? Kad oseti prijatno osećanje. govoru Majjhima nikaye (Govora srednje dužine). 16 Faktori nastanka za osećanje su: neznanje. on zna: ’Osećam bolno uzvišeno osećanje’.15 Tako on boravi praktikuju ći kontemplaciju osećanja u osećanjima iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. on zna: ’Osećam prijatno uzvišeno osećanje’. monah zna: ’Osećam prijatno osećanje’. Uzvišeno neutralno osećanje je ravnodušnost nastala zahva-ljujući uvidu. monah boravi praktikujući kontemplaciju tela. na primer. on zna: ’Osećam prijatno ovozemaljsko osećanje’. faktori razlaganja su: 'nestanak nabrojana četiri faktora i opšta karakteristika razlaganja'. kad oseti bolno osećanje. zaista. bolna svesnost sopstvenih nedostataka i sporog napredovanja putem izbavljenja. Kontemplacija osećanja A kako. on zna: ’Osećam neutralno ovozemaljsko osećanje’. on zna: ’Osećam neutralno osećanje’. čulni utisak (phassa) i opšta karakteristika nastanka. kad oseti prijatno uzvišeno osećanje. 15 13 . kamma. a uzvišena osećanja 'vezanim za odvraćenost'.ni za šta na svetu. Uzvišeno prijatno osećanje je. želja. sreća kao rezultat meditacije i uvida u nepostojanost egzistencije. on zna: ’Osećam bolno osećanje’. Boravi kontemplirajući faktore nastanka u osećanjima ili boravi kontemplirajući faktore razlaganja u osećanjima ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u osećanjima. Uzvišeno bolno osećanje je. Tu se ovozemaljska osećanja nazivaju 'vezanim na porodičan život'.16 Ili je njegova sabranost na Objašnjenje ovozemaljskih (samisa) i uzvišenih (niramisa) tipova ova tri osećanja dato je u 137. kad oseti bolno ovozemaljsko osećanje. on zna: ’Osećam neutralno uzvišeno osećanje’.

22 kada je um skoncentrisan. kada se u umu pojavi mržnja. kada um nije skoncentrisan. 21 kada se u umu pojavi svest o nenadmašivosti. da je to proširena svest. sporost reagovanja. 19 kada se u umu pojavi sužena svest. Nezavisan. oklevanje. 18 Ovo se odnosi na uznemirenost uma i uključuje uzbuđenost. 18 kada se u umu pojavi proširena svest. uključujući takođ e stanja kao što su letargija. 20 Uobičajena svesnost čulima dostupnog stanja egzistencije.i arupa-jhana). kada se u umu pojavi obmanutost. kada se u umu pojavi požuda. boravi monah praktikujući kontemplaciju osećanja u osećanjima. da je to strepnja. monasi. kada u umu nema mržnje. da je to um bez požude. bežanje. 19 Svesnost sfera suptilne materije i nematerijalne tokom meditativnog zadubljenja (rupa. 17 14 . boravi monah praktikujući kontemplaciju uma u umu? Tako što. kojem su superiorna druga mentalna stanja.17 kada se u umu pojavi rastresenost. kada u umu nema obmanutosti. kao dekoncentrisan um. monasi. želju za promenom itd. da je to sužena svest.20 kada se u umu pojavi svest o nadmašivosti. kojoj nijedno ovozemaljsko stanje nije superiorno. 22 Svesnost sfera suptilne materije i nematerijalne. kao svest o nenadmašivosti. kao skoncentrisan um. da je to obmanutost. zaista. da je to um bez mržnje. Tako. monah zna da je to požuda.činjenicu ’ovo je osećanje’ učvršćena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje. da je to mržnja. kada se u umu pojavi strepnja. kada u umu nema požude. 21 Svesnost čulima dostupnog stanja egzistencije. kao svest o nadmašivosti. da je to um bez obmanutosti. kada je um Ovo se odnosi na krutost uma i tromost. unutrašnja napetost izazvana potiskivanjem itd. boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu. da je to rastresenost. Kontemplacija uma A kako.

Tako on boravi praktikujući kontemplaciju uma u umu iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. faktori razlaganja su: nestanak nabrojana četiri faktora i opšta karakteristika razlaga-nja. 25 Ovih pet prepreka (nivarana) jesu glavne smetnje razvoju uma. telo-i-um (nama-rupa) i opšta karakteristika nastanka. boravi monah praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma? Pet prepreka Tako što monah boravi praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet prepreka. boravi monah praktikujući kontemplaciju uma u umu. Kontemplacija objekata uma A kako monasi. Vidi Nyanaponika Thera: The Five Mental Hindrances (BPS. 1961.). monasi. 24 Za um. kao neoslobođen um.23 kada um nije oslobođen. želja. 23 15 . Boravi kontempliraju ći faktore nastanka u umu ili boravi kontempliraju ći faktore razlaganja u umu ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u umu. Njih treba privremeno ukloniti da bi se dostigla zadubljenja i isto tako koncentracija (upacara-samadhi) nužna za potpuni razvoj uvida.oslobođen. 26 Ovo se odnosi na želju za bilo kojim od pet objekata čula. bilo kroz zadubljenje (jhana). kamma.25 A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet prepreka?26 Privremeno oslobođen prljanja. kao oslobođen um. bilo kroz meditativni razvoj uvida koji oslobađa od pojedinačnih loših stanja snagom njihovih suprotnosti. boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu.24 Ili je njegova sabranost na činjenicu ’ovo je um’ učvršćena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje. Nezavisan. Tako zaista. Kandy. faktori nastanka su: neznanje. ili svest.

on zna kako se postojeći uznemirenost i sumnja napuštaju. on zna: ’U meni nema lenjosti i tromosti’. 16 . monah zna: ’U meni je sumnja’.Tako što. On zna kako se još nepostojeća čulna želja pojavljuje. on zna kako se postojeća sumnja napušta. monah zna: ’U meni je ljutnja’. On zna kako se još nepostojeća sumnja pojavljuje. kao što su pogrešno razmišljanje o primamljivim objektima itd. i on zna kako se napuštena ljutnja u budućnosti više ne pojavljuje. on zna: ’U meni nema sumnje’. Boravi kontemplirajući faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u objektima uma. On zna kako se još nepostojeća lenjost i tromost pojavljuju. on zna kako se postojeća čulna želja napušta.. monah zna: ’U meni je čulna želja’. i on zna kako se napuštena čulna želja u budućnosti više ne pojavljuje. Kada se u njemu jave uznemirenost i sumnja. Kada se u njemu javi ljutnja. Kada se u njemu jave lenjost i tromost. ili kada uznemirenosti i sumnje nema. On zna kako se još nepostojeća ljutnja pojavljuje. i on zna kako se napuštena lenjost i tromost u budućnosti više ne pojavljuju. ili kada čulne želje nema. na primer ispravno razmišljanje. Kada se u njemu javi sumnja. On zna kako se još nepostojeći uznemirenost i sumnja pojavljuju. i on zna kako se napušteni uznemirenost i sumnja u budućnosti više ne pojavljuju. monah zna: ’U meni su uznemirenost i sumnja’. i on zna kako se napuštena sumnja u budućnosti više ne pojavljuje. on zna kako se postojeća ljutnja napušta. on zna: ’U meni nema ljutnje’. ili kada ljutnje nema. Ili 27 Faktori nastanka ovde su uslovi iz kojih mogu nastati prepreke. on zna: ’U meni nema čulne želje’. kada se u njemu javi čulna želja 28. faktori razlaganja su oni uslovi koji otklanjaju prepreke. 27 Tako on boravi praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. on zna: ’U meni nema uznemirenosti i sumnje’. ili kada sumnje nema. ili kada lenjosti i tromosti nema. on zna kako se postojeća lenjost i tromost napuštaju. monah zna: ’U meni su lenjost i tromost’.

ovakav je opažaj. boravi monah praktikuju ći kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet vrsta prianjanja. ovakvo je nestajanje svesti. Pet vrsta prianjanja I opet. Boravi kontemplirajući faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u objektima uma.‛ Tako on boravi praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. ovakav je nastanak opažaja. opažaj i mentalne sadržaje kao u beleški 18. Nezavisan. boravi monah praktikuju ći kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet vrsta prianjanja. boravi monah praktikuju ći kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet prepreka. Tako zaista. ovakvo je nestajanje materijalnog oblika. ovakva je svest. monasi. ovakav je nastanak izraza volje. Tako zaista.je njegova sabranost na činjenicu ’ovo su objekti uma’ učvršćena u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje. ovakvo je nestajanje osećanja. boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu. ovakav je nastanak osećanja. za svest kao u beleški 26. ovakvi su izrazi volje. za osećanje. 29 Faktori nastanka i razlaganja za grupu materijalnog oblika su isti kao i za telo (beleška 13).29 Ili je njegova sabranost na činjenicu ’ovo su objekti uma’ učvršćena u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje. monasi. ovakav je nastanak svesti. Ovih pet sastojaka sačinjavaju takozvanu ličnost. produžava se egzistencija u vidu stalno novih rođenja i smrti. A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za pet vrsta prianjanja?28 Tako što razmišlja na ovaj način: ’Ovakav je materijalni oblik. 28 17 . ovakvo je osećanje. Čineći od njih objekte prijanjanja (upadana). monasi. Nezavisan. Pali: upadana-kkhandha. ovakav je nastanak materijalnog oblika. ovakvo je nestajanje izraza volje. ovakvo je nestajanje opažaja. boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu.

10. strast..Objašnjenje dato u komentaru Govora odnosi se na malo drugačiji spisak okova koji se koristi u Abhidhamma Pitaki. 31 Faktori nastanka deset fizičkih osnova čula su: neznanje. um i objekte uma i zna okov koji nastaje u vezi sa to dvoje. i zna kako se napušten okov u budućnosti više ne pojavljuje. Boravi kontemplirajući faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u objektima uma. zna kako se postojeći okov napušta. monasi. Vidi: Nyanatiloka: The Word of the Buddha (BPS. verovanje u postojanje ličnosti. neznanje. taština. 6. želja. žudnja za egzistencijom u nematerijalnoj sferi. A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za šest unutrašnjih i šest spoljašnjih osnova čula? Tako što. 3. zna kako se postojeći okov napušta.31 Ili Deset glavnih okova (samyojana). verovanje u mogućnost pročišćenja na osnovu formalnog pridržavanja pravila i rituala. jezik i ukuse . on zna kako se još nepostojeći okov pojavljuje.Šest unutrašnjih i šest spoljašnjih osnova čula I opet. on zna kako se još nepostojeći okov pojavljuje. zlovolja. On zna uvo i zvuk . telo i dodire . faktori razlaganja su: opšta karakteristika razlaganja i nestanak neznanja itd. 7.. hrana i opšta karakteristika nastanka. . Ovih deset okova uma mogu se javiti kroz nekontrolisano opažanje putem bilo kog od šest čula. 2. onako kako su nabrojani u Zbirci govora (Sutta pitaka) jesu: 1.. Kandy 1959) str. Fakto30 18 . Njihovo 'nepojavljivanje u budućnosti' proizilazi iz postizanja četiri stanja svetosti: ulazak u struju (sotapatti) itd. 9. žudnja za egzistencijom u suptilnoj sferi...35 i dalje. 4. monah zna oko... nespokojstvo. nos i mirise .. monasi. filozofskom delu budističkog kanona. skepticizam. 8. 5. zna vidljive oblike i zna okov30 koji nastaje u vezi sa to dvoje (oko i oblici). boravi monah praktikuju ći kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za šest unutrašnjih i šest spoljašnjih osnova čula. kamma. Tako on boravi praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. i zna kako se napušten okov u budućnosti više ne pojavljuje.

monah zna: ’U meni je ravnodušnost kao faktor prosvetljenja’. A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za sedam faktora prosvetljenja?32 Tako što.sabranosti. i kako se već nastala sabranost pažnje kao faktor prosvetljenja dalje do savršenstva razvija.smirenost . monah zna: ’U meni je sabranost pažnje kao faktor prosvetljenja’.je njegova sabranost na činjenicu ’ovo su objekti uma’ učvršćena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje. boravi monah praktikuju ći kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za sedam faktora prosvetljenja. Kandy). ili kada ravnodušnosti kao faktora prosvetljenja u njemu nema. Prema komentatorima. on zna: ’U meni nema sabranosti pažnje kao faktora prosvetljenja’. kada je sabranost pažnje kao faktor prosvetljenja prisutna u njemu. Sedam faktora prosvetljenja I opet monasi. Nezavisan. 33 Dhamma-vicaya.energija . I on zna kako se još nepostojeća ravnodušnost kao faktor prosvetljenja pojavljuje. monasi.ushićenje . on zna: ’U meni nema ravnodušnosti kao faktora prosvetljenja’. Kada je istraživanje stvarnosti 33 kao faktor prosvetljenja . termin dhamma ne označava u ovom kontekstu Budino učenje. 32 Radi detaljnog objašnjenja vidi Piyadassi Thera: The Seven Factors of Enlightenment (BPS. I on zna kako se još nepostojeća sabranost pažnje kao faktor prosvetljenja pojavljuje. monasi. faktori kod osnove objekta uma su isti kao i oni kod osećanja (vidi belešku 18).i rupa-dhamma) predstavljene u umu meditanta putem prvog faktora prosvetljenja . Tako zaista. već se odnosi na mentalne i fizičke fenomene (nama. boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu. 19 .ravnodušnost u njemu. i kako se već ri nastanka i razlaganja osnove uma su isti kao i oni kod svesti (vidi belešku 26). boravi monah praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za šest unutrašnjih i šest spoljašnjih osnova čula.koncentracija . ili kada sabranosti pažnje kao faktora prosvetljenja u njemu nema.

opadanje njihove životne snage. ispoljavanje pet ogranaka čovekovog bića.to se naziva starošću. bol. zna u skladu sa stvarnoš ću: ’Ovo je put koji vodi ka prestanku patnje’. 34 Ili je njegova sabranost na činjenicu ’ovo su objekti uma’ učvršćena u njemu u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje. njihovo slabljenje. ukratko. A koja je to. Tako on boravi praktikujući kontemplaciju objekata uma iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. slabljenje sposobnosti čula . Nezavisan. monasi. A šta je rođenje? Rođenje bića koja pripadaju ovom ili onom nivou postojanja. boravi monah praktikuju ći kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za četiri plemenite istine. sticanje osnova čula . njihovo začeće. starost je patnja. boravi monah praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za sedam faktora prosvetljenja. monasi. monah zna u skladu sa stvarnošću: ’Ovo je patnja’.to se naziva rođenjem. smrt je patnja. monasi. Četiri plemenite istine I opet. tuga. zna u skladu sa stvarnošću: ’Ovo je uzrok patnje’. naricanje. A šta je starost? Starost je starenje bića koja pripadaju ovom ili onom nivou postojanja. plemenita istina o patnji? Rođenje je patnja. 20 . A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za četiri plemenite istine? Tako što. monasi. 34 Jedino uslovi koji vode do nastanka i razlaganja faktora prosvetljenja obuhvaćeni su ovde faktorima nastanka i razlaganja. njihovo stupanje u egzistenciju. Tako zaista. njihov nastanak. boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu. zna u skladu sa stvarnoš ću: ’Ovo je prestanak patnje’. vreme kada propadaju. osede i naboraju se. ne dobiti ono što želimo je patnja. žalost i očaj su patnja. pet vrsta prianjanja su patnja. Boravi kontempliraju ći faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontempliraju ći faktore razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u objektima uma.nastala ravnodušnost kao faktor prosvetljenja dalje do savršenstva razvija.

to je žeđ požude. um ispunjen tugom. smrti. sad tu. Na to se misli kad se kaže ’ukratko. kad ne bismo bili podložni rađanju! Oh. plemenita istina o patnji. bolu. A šta je. pet vrsta prianjanja su patnja’. unutrašnji jad . A šta je bol? Telesni bol i telesna neprijatnost. ovaj ili onaj gubitak ili nesreća koja nas zadesi znači jadikovanje i naricanje. 21 . propadanje tela . kada pred nama ne bi bilo više novih života!‛ I u bićima koja su podložna starenju. A šta znači ’ne dobiti ono što želimo je patnja’? U bićima koja su podložna rađanju javlja se želja: ’Oh. što združuje sa zadovoljstvom i strašću. pet vrsta prianjanja su patnja’? To su materijalni oblik. stanje jadikovanja i naricanja . A šta je naricanje? Bilo kakav. stanje ojađenosti i beznađa to se naziva očajem. njihovo razaranje. razlaganje pet ogranaka čovekovog bića.to se naziva bolom. iščezavanje.A šta je smrt? Odlazak i nestajanje bića koja pripadaju ovom ili onom nivou postojanja. unutrašnja tuga. umiranje. tuzi. naricanju. što uvek nalazi novo uživanje. bolan i neprijatan osećaj kao posledica telesnog kontakta . plemenita istina o uzroku patnje? To je ona žeđ koja izaziva novo rođenje. A šta je tuga? Tuga se javlja zbog ovog ili onog gubitka ili nesreće koja nas zadesi. žalosti i očaju javlja se želja: ’Oh. tuženje. žeđ za (večnim) životom i žeđ za moći.to se naziva naricanjem. bolesti.to se naziva tugom.to se naziva žalošću. osećanje. Ovo je. bolan i neprijatan osećaj kao posledica mentalnog kontakta . sad tamo . monasi.to se naziva smrću. kada sve te stvari ne bi bile pred nama!‛ Ali to se ne može postići tek željom. A šta je žalost? Mentalni bol i mentalna neprijatnost. kad ne bismo bili podložni svim tim stvarima! Oh. a ne dobiti ono što želimo je patnja. A šta je (značenje reči) ’Ukratko. monasi. A šta je očaj? Jad i beznađe kao posledica ovog ili onog gubitka ili nesreće koja nas zadesi. izrazi volje i svest. opažaj. okončavanje njihovog života.

plemenita istina o prestanku patnje? To je potpuno iščezavanje i iskorenjivanje upravo te želje. jezik. već terminima stvarnog vežbanja satipatthane.. Ovo je. svest jezika. gde se ona može iskoreniti? Gde god na svetu postoje ugodne i prijatne stvari. Ovaj tekst takođe služi kao primer za često ponavljanu formulu 'On kontemplira faktore nastanka. monasi. tu ta žeđ izvire i to joj je koren. svest uva.šestostruki pojam (vezan za vizuelne oblika itd) . mirisi. plemenita istina o nastanku patnje. Vidljivi oblici. Ovaj deo Govora mogao bi isto tako biti uzet kao ilustracija za onaj deo koji govori o šest osnova čula. tu se ona može iskoreniti. monasi. Vidljivi oblici. a naročito za reči: 'On zna kako još nepostojeći okov nastaje'. zvukovi. ukusi. Svest oka.šestostruka diskurzivna misao jesu ugodni i prijatni: tu ta žeđ izvire i to joj je koren. njezino napuštanje i odricanje od nje. mirisi. ne uobičajenim rečima. Oko.osećaj rođen iz tog šestostrukog kontakta . Oko. 35 A šta je. jezik. tu se ta želja može napustiti.šestostruka želja ... svest tela i svest uma. svest nosa.) . Ali gde se ta želja može napustiti. zvukovi. uvo. tu se ona može iskoreniti. telesni nadražaji i objekti uma su ugodni i prijatni: tu ta žeđ izvire i to joj je koren. 35 Ovde je objašnjena istina o patnji..' 22 . Svaki put kada se susretne sa različitim manifestacijama želje u šestovrsnom čulnom iskustvu i u mentalnim funkcijama povezanim i izazvanim takvim iskustvom sabranost otkriva u njima korene patnje. telo i um su ugodni i prijatni: tu ta žeđ izvire i to joj je koren. ukusi. (odgovarajući šestostruki) kontakt . oslobađanje i odvajanje od nje.Ali odakle izvire ta žeđ i šta joj je koren? Gde god na svetu postoje ugodne i prijatne stvari. nos. telo i um su ugodni i prijatni: tu se ta želja može napustiti. nos.šestostruka volja (za vizualnim oblicima itd. tu se ona može iskoreniti. uvo. telesni nadražaji i objekti uma: tu se ta želja može napustiti.

nekorisnih stanja. ispravne sabranosti. A šta je ispravno delovanje? Uzdržavanje od ubijanja. misli lišene zlovolje. plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje? To je onaj plemeniti osmostruki put sačinjen od ispravnog razumevanja. Mnogo puta ponovljena svesnost nestanka patnje u sopstvenom iskustvu nagovestiće osećaj prilikom konačnog utrnuća ili nibbane i to će osnažiti osećanje da se takav cilj može dostići. ispravne misli. od naklapanja: to je ispravan govor. A šta je ispravan napor? Kada se u monahu probudi želja da izbegava nastanak loših. A šta je ispravan govor? Uzdržavati se od laganja. izbegavajući pogrešan način života.šestostruka želja šestostruki pojam . A šta je. misli lišene okrutnosti: to je ispravna misao. ispravnog življenja. razumeti put koji vodi do prestanka patnje: to je ispravno razumevanje. monasi plemenita istina o prestanku patnje. od ogovaranja. (odgovarajući šestostruki) kontakt .šestostruka volja . ispravno razumevanje? Razumeti patnju. tada on čini napor. ispravnog delovanja.Svest oka. od uzimanja onoga što nam nije dato.. A šta je ispravno življenje? Kada plemeniti sledbenik.36 A šta je. ispravnog napora. ispravnog govora. monasi. svest jezika. Ovo je.šestostruka diskurzivna misao: jesu ugodni i prijatni: tu se ta žeđ može napustiti. Treća istina je takođe objašnjena terminima stvarnog posmatranja kako nestaje želja u nekoliko pomenutih primera. 36 23 . monasi. svest nosa. provodi svoj život na ispravan način: to je ispravno življenje. A šta je ispravna misao? Misli lišene požude. svest tela i svest uma. jer nepristrasno posmatranje i želja ne mogu ići jedno uz drugo.. razumeti prestanak patnje. Takva posmatranja mogu se načiniti kada se pažljivo motri na nastanak želje (vidi prethodno). Ovaj čin pažljivog motrenja će nužno zaustaviti dalji tok želje. ispravne koncentracije. Ovaj odeljak ilustruje formulu 'On zna kako se napušta postojeći okov'.osećaj rođen iz tog šestostrukog kontakta . svest uva. tu se ona može iskoreniti. od pogrda. od preljube: to je ispravno delovanje. razumeti uzrok patnje.

Pošto je nestala prijatnost. pošto je prevazišao želju i žaljenje za svetom: to je ispravna sabranost. nekorisna stanja koja su već nastala. napustivši nekorisne stvari ulazi u prvo zadubljenje. marljiv. usmerava svoj um ka tome i tome teži. prikuplja svoju energiju. u njemu se javlja želja.praktikujući kontemplaciju uma u umu praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma.prikuplja svoju energiju. plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje. tada on čini napor. usmerava svoj um ka tome i tome teži: to je ispravan napor. sabran i svestan. Pošto se oslobodio zamišljanja i razmišljanja i postigao unutrašnju smirenost i jedinstvo uma. tada on čini napor. usmerava svoj um ka tome i tome teži. Tako monah boravi praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma iznutra ili spolja ili i iznutra i spolja. ulazi on u stanje oslobođeno zamišljanja i razmišljanja. Da bi prevazišao loša. nastalo iz koncentracije i ispunjeno prijatnošću i radošću. boravi on u ravnodušnosti.praktikuju ći kontemplaciju osećaja u osećajima . da ih ne bi zapostavio. Da bi podstakao korisna stanja koja još nisu nastala. tada on čini napor. pa telesno doživljava ono zadovoljstvo koje plemenita bića izražavaju rečima? ’Srećan čovek ispunjen ravnodušnošću i sabranošću’. Ovo je. jasno shvatajući i sabran. usmerava svoj um ka tome i tome teži. već ih osnažio do pune zrelosti i savršenstva. Da bi zadržao korisna stanja koja su već nastala. prikuplja svoju energiju. A šta je ispravna sabranost? Kada monah boravi praktikujući kontemplaciju tela u telu . združeno sa zamišljanjem i razmišljanjem i ispunjeno prijatnošću i radošću. nastalo iz odvojenosti. ulazi on u stanje iza zadovoljstva i bola. To je ispravna koncentracija. Pošto je napustio zadovoljstvo i bol i kroz iščezavanje dotadašnje radosti i žalosti. Boravi kontemplirajući faktore nastanka u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore razlaganja u objektima uma ili boravi kontemplirajući faktore i nastanka i razlaganja u objektima 24 . A šta je ispravna koncentracija? Kada monah napustivši objekte čula. u četvrto zadubljenje. monasi. u drugo zadubljenje. prikuplja svoju energiju. koje je pročišćeno ravnodušnošću i sabranošću. u njemu se javlja želja. tako on ulazi u treće zadubljenje. u njemu se budi želja.

može očekivati jedan od ova dva rezultata: najviše znanje ovde i sada ili... ka prevazilaženju tuge i naricanja. ako je još preostalo vezanosti. boravi monah praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma vezanim za četiri plemenite istine. ukoliko je još preostalo vezanosti. mesec . ka razaranju Faktore nastanka i razlaganja u okviru četiri plemenite istine trebalo bi razumeti kao nastajanje i nestajanje patnje ili želje. tj.. može očekivati jedan od ova dva rezultata: najviše znanje38 ovde i sada ili. Tako. 37 25 .37 Ili je njegova sabranost na činjenicu ’ovo su objekti uma’ učvršćena u meri neophodnoj za znanje i sabranost pažnje.. godinu. ka pročišćenju bića...39 To važi za sedam godina.. ukoliko je još preostalo vezanosti. boravi on ne prijanjajući ni za šta na svetu. dve godine .. Zaista. pet godina .. monasi. To je poslednji stupanj pred postizanjem konačnog cilja. šest meseci ... zaista. Ako bi neko vežbao ova četiri temelja sabranosti na ovaj način tokom šest godina . monasi... ko god bude vežbao ova četiri temelja sabranosti na ovaj način tokom sedam godina. pošto nibbana ni ne postaje. monasi.. niti se razlaže. monasi. i kao faktore koji vode napredovanju Putem ili ga ometaju. ukoliko je još preostalo vezanosti. monasi.. tri meseca . može očekivati jedan od ova dva rezultata: najviše znanje ovde i sada ili. monasi. Nezavisan. 38 Ańńa. stanje ne-povratka.uma.. Zbog toga je rečeno: ’Ovo je jedini put. četiri godine . tri godine . Ako bi neko vežbao ova četiri temelja sabranosti na ovaj način tokom sedam dana..povratka.. znanje o krajnjem izbavljenju ili stanju svetosti (arahatta). To važi za godinu.. 39 To jest nevraćanja u svet čulne egzistencije.. pet meseci . stanje ne. četiri meseca . može očekivati jedan od ova dva rezultata: najviše znanje ovde i sada ili. Istinu o utrnuću ne bi trebalo uključiti u ovu kontemplaciju. Ako bi neko vežbao ova četiri temelja sabranosti na ovaj način tokom sedam meseci . stanje ne-povratka. pola meseca.. stanje ne-povratka. dva meseca .... To važi za pola meseca.

bola i žalosti. ka dostizanju ispravnog puta. Radosni u srcu. monasi pozdraviše reči Blaženog.‛ Tako reče Blaženi. nazvan četiri temelja sabranosti. ka ostvarivanju nibbane. *** 26 .

Onda su stariji monasi podučavali i upućivali još intenzivnije. brzo su napredovali. neki su podučavali i upućivali trideset monaha. okružen monasima. stigli do još nedostignutog.Blaže- 27 . petnaesti dan meseca Belog ljiljana. pošto su ih podučavali i upućivali stariji monasi. Mladi monasi. ostvarili još neostvareno. Maha Ćundom. Maha Kotitom. četvrtog meseca sezone monsuna. A onda jednom prilikom . Neki stariji monasi su podučavali i upućivali deset monaha. pošto su ih podučavali i upućivali stariji monasi. u vreme Pavarana praznika -. neki su podučavali i upućivali četrdeset monaha. Neki stariji monasi su podučavali i upućivali deset monaha. u palati Migarine majke." Monasi svuda unaokolo dočuše: „Blaženi će. Prešavši pogledom po okupljenim monasima. kažu. četvrtog meseca sezone monsuna.Blaženi je sedeo na otvorenom. Ostaću zato upravo ovde u Savatiju [još jedan mesec] tokom meseca ’Belog ljiljana’. Maha Kasapom. A onda jednom prilikom -. Jednom je Blaženi boravio u Savatiju. ostati upravo ovde u Savatiju [još jedan mesec] tokom meseca ’Belog ljiljana’. ja sam zadovoljan ovom praksom. neki su podučavali i upućivali dvadeset monaha.sa poštovanim Sariputom. Maha Mogalannom. Maha Kaćajanom. Anandom i drugim dobro znanim starijim učenicima. zajedno sa mnogim drugim dobro znanim starijim učenicima -.na uposatha dan. Revatom. Ja sam zadovoljan u srcu ovom praksom. on im se ovako obrati: „Monasi. Zato budite još istrajniji da biste postigli još nepostignuto. Mladi monasi. neki su podučavali i upućivali trideset monaha.Majjhima nikaya 118 Anapanasati sutta O sabranosti pažnje na dah Ovako sam čuo. brzo su napredovali.na uposatha dan. neki su podučavali i upućivali dvadeset monaha. Tom prilikom stariji monasi su podučavali i upućivali. četvrtog meseca sezone monsuna . u Istočnom manastiru. neki su podučavali i upućivali četrdeset monaha." Zato oni krenuše ka Savatiju da vide Blaženog.

To je skup kojeg je retkost videti na ovome svetu: takva je ova zajednica monaha. Prešavši pogledom po okupljenim monasima...ni je sedeo na otvorenom. U ovoj zajednici monaha ima monaha koji se. a veliki dar još veći: takva je ova zajednica monaha. postojani. odbojnosti i neznanja.. nazivaju „jednom povratnicima“ i oni će -samo se još jednom vrativši na ovaj svet -. četiri osnova moći.. da bi tamo bili oslobođeni. U ovoj zajednici monaha ima monaha koji će se. pet snaga. sedam faktora probuđenja. Ovakav skup vredan je darova. radosti zbog sreće 28 . odložili teret... on im se ovako obrati: „Monasi. da bi se video. vredan ponuda. takav je ovaj skup. preporoditi [u čistom svetu]. dostigli istinski cilj.. koji su dosegli ispunjenje... sa potpunim oslobađanjem od [prva] tri okova i sa slabljenjem strasti. plemenitom osmostrukom putu: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha. čija mentalna prljavština je uklonjena. on je uzvišeno polje zasluga za ovaj svet: takva je ova zajednica monaha. sa potpunim uklanjanjem [prva] tri okova. nikada se ne vraćajući u ovaj svet: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha. vredan je gostoprimstva... takav je ovaj skup -. ponevši sa sobom opskrbu. okružen monasima. takav je ovaj skup. ovaj skup je oslobođen dokonog razgovora. U ovoj zajednici monaha ima monaha koji ostaju predani razvijanju četiri temelja sabranosti.. pet svojstava.to je skup za koji vredi putovati kilometrima.. To je skup kojem i mali poklon kada je dat postaje veliki. potpuno uništili okove preporađanja i koji su oslobođeni ispravnim znanjem: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha. U ovoj zajednici monaha ima monaha koji ostaju predani razvijanju blagonaklonosti. postali oni ’koji su ušli u struju’. i ustaljen je u onome što je suština: takva je ova zajednica monaha.. vredan poštovanja. U ovoj zajednici monaha ima monaha koji su. U ovoj zajednici monaha ima monaha koji su arahanti. ispraznog razgovora. takav je ovaj skup. i nikada se neće ponovo roditi u nižim svetovima patnje. četiri ispravna napora... potpuno se oslobodivši prve grupe od pet okova. izvršili zadatak.iskoreniti patnju: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha. saosećanja. takvi napreduju ka samoprobuđenju: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha.

udisaću“.. [3] „Osećajući mentalne funkcije. udisaću (izdisaću)"... on zna „Ja sada udišem dugi dah“. on zna „Ja sada izdišem dugi dah“. tako on vežba. [uočavanju] prljavštine [tela]. monah seda nogu prekrštenih. [3] „Svestan čitavog tela (disanja). Sabran. izdisaću“. u podnožje nekog drveta ili na neko osamljeno mesto. [2] „Ispunjavajući um radošću. ravnodušnosti. U ovoj zajednici monaha ima monaha koji ostaju predani sabranosti pažnje na dah. vodi do savršenstva četiri temelja sabranosti. III Treća tetrada (kontemplacija uma) [1] „Osećajući um.. tako on vežba. izdisaću“. vode do savršenstva sedam faktora prosvetljenja. izdišući kratak dah. on izdiše. tako on vežba. tako on vežba. tako on vežba. on zna „Ja sada udišem kratak dah“. Sabranost pažnje na dah. tako on vežba. udisaću (izdisaću)". on zna „Ja sada izdišem kratak dah“. [4] „Smirujući telesnu funkciju (disanja).. negovana i redovno vežbana. mudrost i izbavljenje dovode do savršenstva. udisaću (izdisaću)". monasi. negovana i redovno vežbana. tako on vežba. 29 .. udisaću (izdisaću)". udisaću (izdisaću)". daje veliki plod i veliku blagodet. udisaću“. negovana i redovno vežbana. udisaću (izdisaću)". II Druga tetrada (kontemplacija osećanja) [1] „Osećajući ushićenje. četiri temelja sabranosti. tako on vežba. on udiše i. otišavši u šumu. monasi. „Smirujući telesnu funkciju (disanja). sedam faktora prosvetljenja. I Prva tetrada (kontemplacija tela) [1] Udišući dugi dah. tako on vežba. [2] Udišući kratak dah. negovani i redovno vežbani. „Svestan čitavog tela (disanja). Sabranost pažnje na dah. izdišući dugi dah. [2] „Osećajući sreću. (Sabranost pažnje na dah) A kako to negovana i redovno vežbana sabranost pažnje na dah daje veliki plod i veliku blagodet? Tako što. tako on vežba. tela uspravnog i budnog uma. uočavanju prolaznosti: takvi su monasi u ovoj zajednici monaha. [4] „Smirujući mentalne funkcije. sabran.drugih.

Jer onaj kome nedostaju sabranost i jasno shvatanje. marljiv. nadvladavši želju i žaljenje za svetom. tako on vežba. Jer puna pažnja posvećena udisanju i izdisanju je. marljiv.tada. Na taj način negovana i redovno praktikovana. boravi on praktikuju ći kontemplaciju tela u telu. ili osećajući mentalne funkcije. [3] „Kontemplirajući utrnuće. [2] „Kontemplirajući obestrašćenost. nadvladavši želju i žaljenje za 30 . ili oslobađajući um -. ili kada smiruje tu funkciju -.[3] „Koncentrišući um. [4] „Oslobađajući um. jasno shvatajući i sabran. ili ispunjavajući um radošću. obestrašćenost. kažem vam. monasi. monasi. (Usavršavanje temelja sabranosti) A kako to negovana. IV Četvrta tetrada (kontemplacija objekata uma) [1] „Kontemplirajući prolaznost. jasno shvatajući i sabran. telesni proces. udisaću (izdisaću)". nadvladavši želju i žaljenje za svetom. ili koncentrišući um. ili kada sebe vežba da udiše i izdiše svestan telesne funkcije (disanja). ili osećajući sreću. udisaću (izdisaću)". marljiv.tada. [4] „Kontemplirajući odvraćenost. utrnuće ili odvraćenost -.tada boravi on praktikujući kontemplaciju uma u umu. tako on vežba. marljiv. kako to redovno vežbana sabranost pažnje na dah dovodi četiri temelja sabranosti do savršenstva? [1] Kad god monah sabrano udiše i izdiše dugi dah ili kratak dah. jasno shvatajući i sabran. udisaću (izdisaću)". [3] Kad god monah vežba sebe da udiše i izdiše osećajući um. tako on vežba. udisaću (izdisaću)". ne može razviti sabranost pažnje na telo. [2] Kad god monah vežba sebe da udiše i izdiše osećajući ushićenje. sabranost pažnje na dah daje veliki plod i veliku blagodet. boravi on praktikuju ći kontemplaciju osećanja u osećanjima. tako on vežba. udisaću (izdisaću)". tako on vežba. udisaću (izdisaću)". tako on vežba. jedno od osećanja. kažem vam. monasi. nadvladavši želju i žaljenje za svetom. jasno shvatajući i sabran. ili smirujući mentalne funkcije -.tada boravi on praktikujući kontemplaciju objekata uma u objektima uma. Jer udisanje i izdisanje je. [4] Kad god monah vežba sebe da udiše i izdiše kontemplirajući prolaznost.

javlja se nadzemaljsko ushićenje. [4] A kada se u monahu.. tada on postiže savršenstvo u razvijanju „smirenosti“ kao faktora prosvetljenja. javi nadzemaljsko ushićenje. u njemu se začinje „istraživanje stvarnosti“ kao faktor prosvetljenja. u njemu se ustaljuje nepomućena sabranost. Na taj na čin. tada monah razvija „energiju“ kao faktor prosvetljenja. [2] Boraveći sabran na taj način. marljiv. istražuje i proučava svaki pojedinačni objekat.. obuzetom energijom. A kada telo i um onoga ko je ispunjen ushićenjem postanu smireni. tada monah razvija „sabranost pažnje“ kao faktor prosvetljenja. (Sedam faktora prosvetljenja) A kako to negovana i redovno vežbana četiri temelja sabranosti dovode sedam faktora prosvetljenja do savršenstva? [1] Kada god monah boravi kontemplirajući telo. tada se u monahu začinje „sabranost pažnje“ kao faktor prosvetljenja. i dok to čini. tada monah razvija „smirenost“ kao faktor prosvetljenja. u njemu se javlja neiscrpna energija. tada on postiže savršenstvo u razvijanju „sabranosti pažnje“ kao faktora prosvetljenja. tada on postiže savršenstvo u razvijanju „energije“ kao faktora prosvetljenja. tada on postiže savršenstvo u razvijanju „istraživanja stvarnosti“ kao faktora prosvetljenja. monasi. osećanja. on mudro ispituje. A kada je u njemu ustaljena nepomućena sabranost. obuzetom energijom. U njemu. Pošto se mudro odrekao želje i žaljenja. 31 . začinje se i „energija“ kao faktor prosvetljenja. u njemu se začinje „smirenost“ kao faktor prosvetljenja. tada monah razvija „istraživanje stvarnosti“ kao faktor prosvetljenja. um i objekte uma. boravi on u savršenoj ravnodušnosti. tada on postiže savršenstvo u razvijanju „ushićenja“ kao faktora prosvetljenja. [5] Telo i um onoga ko je ispunjen ushićenjem postaju smireni. tada se u njemu začinje i „ushićenje“ kao faktor prosvetljenja. [3] Dok on mudro ispituje i istražuje taj objekat.svetom. A kada se u njemu javila neiscrpna energija. negovana i redovno vežbana sabranost pažnje na telo dovodi četiri temelja sabranosti do savršenstva. tada monah razvija „ushićenje“ kao faktor prosvetljenja.

zasnovane na neprianjanju. smirenost. tada monah razvija „ravnodušnost“ kao faktor prosvetljenja. (Mudrost i izbavljenje) A kako to negovani i redovno vežbani sedam faktora prosvetljenja dovode mudrost i izbavljenje do savršenstva? Tako što.[6] Um onog ko je smiren i srećan postaje skoncentrisan. a što sve rezultira odvraćenošću. Tako reče Uzvišeni. koncentraciju i ravnodušnost. zasnovane na bestrašću. tada se u njemu za činje „ravnodušnost“ kao faktor prosvetljenja. tada monah razvija „koncentraciju“ kao faktor prosvetljenja. [7] A kada gleda na svoj skoncentrisani um sa savršenom ravnodušnošću. monasi. monah razvija faktore prosvetljenja: sabranost. monasi se obradovaše rečima Blaženog. Na taj način negovana i redovno vežbana četiri temelja sabranosti dovode sedam faktora prosvetljenja do savršenstva. 32 . energiju. tada on postiže savršenstvo u razvijanju „ravnodušnosti“ kao faktora prosvetljenja. ushi ćenje. Vesela srca. zasnovane na utrnuću. istraživanje stvarnosti. Na tako skoncentrisan um gleda on sa savršenom ravnodušnošću. A kada um onoga ko je smiren i srećan postaje skoncentrisan. tada on postiže savršenstvo u razvijanju „koncentracije“ kao faktora prosvetljenja. Na taj način negovani i redovno vežbani sedam faktora prosvetljenja dovode mudrost i izbavljenje do savršenstva. tada se u njemu začinje „koncentracija kao faktor prosvetljenja“.

ništa od družina muškaraca i žena. da si to dobro čuo. Neponišteno (asunnatam) je samo jedinstvo (pažnje) na osnovu predodžbe o šumi. tako i sada pretežno boravim u stanju ništavila. Tada redovnik Anando.tako je i u duhu isposnika koji ne poklanja pažnju ni predodžbi sela ni predodžbi ljudi. Jedina briga koja postoji ograničena je na jedinstvo (pažnje) na osnovu predodžbe o šumi. Tom predodžbom zemlje pro- 33 . a sve što je tu osniva se na jedinstvu prosjačke zajednice -. Anando. isposnik više ne obra ća pažnju ni predodžbi ljudi ni predodžbi šume. 2. a ni od predodžbe ljudi. nego na osnovu predodžbe o zemlji održava jedinstvo pažnje. stišava i oslobađa duh. kad je Blaženi boravio kod plemena Sakya. Anando. Kao i prije. bistri. „Sigurno. u istočnom gaju. pročišćeni pristup ništavilu (sunnata). -. redovnik Anando oslovi Blaženog ovako: „Jednom zgodom. Takav je. u zgradi Migarine majke. gospodine. Ovako usmjereno predočavanje ne uključuje ništa (sunnam) od predodžbe sela. Kad ga je pozdravio i sjeo sa strane. dobro upamtio i dobro se sjetio?" 1. dobro čuo. dobro shvatio. Jednom je zgodom Blaženi boravio u Savatthiju. On tom predodžbom šume prožimlje. njegov adekvatni. ja sada pretežno boravim u stanju ništavila (sunnata). dobro upamtio i dobro se sjetio. u njihovu gradu Nagarakam. otiđe da posjeti Blaženoga. Tada spoznaje: ’Brige koje nastaju na osnovu predodžbe sela više ne postoje. kad je pred večer izašao iz osamljenog boravišta. Anando.Majjhima nikaya 121 Cula-sunnata sutta Sažeti govor o ništavilu Sa palija preveo: Čedomil Veljačić Ovako sam čuo. a ni brige koje nastaju na osnovu predodžbe ljudi.' Jesam li to. ‛ Tako za ono što nije tu uviđa: ’To nije ništa’. Anando. A zatim. Preostaje ono što je tu. nesmetani. ništa od zlata i srebra. gospodine.Kao što u ovoj zgradi Migarine majke nije preostalo ništa od slonova i goveda. konja i kobila. nego na osnovu predodžbe o šumi održava jedinstvo pažnje. dobro shvatio. čuo sam neposredno od Blaženog i zapamtio ove riječi: ’Anando.

isposnik više ne obra ća pažnju ni predodžbi šume ni predodžbi zemlje. nego na osnovu predodžbe područja neograničenog prostora održava jedinstvo pažnje. Jedina briga koja još preostaje ograničena je na jedinstvo (pažnje) na osnovu predodžbe područja neograničenog prostora. drvlju i kamenju. Tom predodžbom područja neograničenog prostora prožimlje. A zatim. A zatim. bistri. isto tako. a istom se naknadno. Anando. izostavljanje apozicije u prvoj referenci nije možda slučajno ili pogrešno. isposnik ne poklanja pažnju ni uzvisinama ni udubinama zemljišta. u refleksiji. budući da je u ovom slučaju najprije svijest sama područje svog neposrednog doživljaja [analogno osnovnom principu netranscendiranja i ne-ekstatičnosti svih kontemplativnih doživljaja u metodi "postojane pažnje" (satipatthanam): motrenje "svijesti u svijesti"]. i dalje... stišava i oslobađa duh. govori o predodžbi istog tog područja "svijesti" (vinnanam). Anando. Odlomci 3–6 odnose se na četiri stepena arupa-đhanam. 34 . Jedina briga koja postoji ograničena je na jedinstvo (pažnje) na osnovu predodžbe o zemlji. Iako se u slijedećoj rečenici. bistri. stišava i oslobađa duh. isposnik više ne obra ća pažnju ni na predodžbu zemlje ni na predodžbu područja neograničenog prostora. Tada spoznaje: ’Brige koje nastaju na osnovu predodžbe ljudi više ne postoje. ni brdima. ni nanosima rijeka. može govoriti o predodžbenoj svijesti neposrednog doživljaja same svijesti. Anando.' 4. Tom predodžbom područja neograničene svijesti prožimlje. Tada spoznaje: ’Brige koje nastaju na osnovu predodžbe šume više ne postoje. ni dolinama.' (Nastavak odlomka je analogan prethodnome. To važi i za formulaciju slijedećih stepeni redukcije noematskog područja.) 3.žimlje. tako da na njoj ne ostane nijedan nabor.. bistri. nego na osnovu predodžbe o zemlji održava jedinstvo pažnje. 40 Jedino na ovom mjestu u cijelom govoru izostavljena je riječ "predodžba" ispred "područja" o kojem je riječ. stišava i osloba đa duh.. a ni brige koje nastaju na osnovu predodžbe zemlje. Kao kad se volovska koža napne na stotinu klinova.. nego na osnovu područja neograničene svijesti40 održava jedinstvo pažnje. a ni brige koje nastaju na osnovu predodžbe šume..

. a ni od predodžbe područja neograničene svijesti. stišava i oslobađa duh. nego na osnovu predodžbe područja ni-čega (akinćannam) održava jedinstvo pažnje. A zatim.42 Ovako usmjereno predočaIzraz ćittam označava izrazito intelektualnu svijest ("mišljenje"). isposnik više ne obra ća pažnju ni na predodžbu ni-čega ni na predodžbu područja ni-predočavanja-ninepredočavanja. a ni brige koje nastaju na osnovu predodžbe područja ni-predočavanja-ni-nepredočavanja. stišava i osloba đa duh (ćittam). a ni brige koje nastaju na osnovu predodžbe područja neograničene svijesti. Tada spoznaje: ’Brige koje nastaju na osnovu predodžbe područja neograničenog prostora više ne postoje. bistri. Scheler). A zatim. Anando. nego na osnovu predodžbe ni-predočavanja-ninepredočavanja održava jedinstvo pažnje. Ovako usmjereno predočavanje ne uključuje ništa (sunnam) od predodžbe područja neograničenog prostora. Anando. isposnik više ne obra ća pažnju ni na predodžbu područja neograničene svijesti ni na predodžbu područja ni-čega.5. Radi se o staroj indoiranskoj mitološkoj teoriji sikustva (čiji mitološki karakter u modernoj filosofiji -.. na osnovu kulta "elemenata" 41 35 . 7.kod Humea i Kanta -. stišava i oslobađa duh. A zatim. mogao možda specifičnije prevesti i sa "ćud". Tom predodžbom područja ni-predočavanja-ni-nepredočavanja prožimlje.razotkrivaju tek M. bistri. Weber i M. Jedina briga koja preostaje ograničena je na ovo tijelo čiji život zavisi od šest područja osjetilnosti. 42 Aristotel u knjizi De sensu raspravlja o problemu "koordinacije pet osjetila i četiri elementa" fizičke tvari (437a i d). isposnik više ne obra ća pažnju ni na predodžbu područja neograničenog prostora ni na predodžbu područja neograničene svijesti.. Neponišteno (asunnatam) je samo jedinstvo (pažnje) na osnovu predodžbe područja ni-čega (akinćannam). u prethodnoj rečenici. dok bi se ćeto.. Jedina briga koja još postoji ograničena je na jedinstvo (pažnje) na osnovu predodžbe područja ni-čega. Anando.41 Tada spoznaje: ’Brige koje nastaju na osnovu predodžbe područja ni-čega više ne postoje. Tom sabranošću bez obilježja prožimlje. Tom predodžbom područja ni-čega prožimlje.' 6. bistri. nego na osnovu sabranosti (samadhi) duha (ćeto) bez obilježja (a-nimittam) održava jedinstvo pažnje.

-. učinjeno je šta je trebalo učiniti. Taj je kult materije u Iranu dokinuo Zarathuštra. i Aristotel. 413a-414b. Buddho. (Usp.‛ 8. bistri. već se toliko degenerisala da je problem o kojem raspravlja Aristotel riješen tako da je u listu tvarnih elemenata uključeno i "drvo". Dok je ista teorija doprla do Kine. iživljen je asketski život. mens) kao "šestom osjetilu". U indijskim sistemima samkya i vaišesika raspravljaju se isti problemi na istom nivou teorijske apstrakcije kao kod Aristotela. O toj mogu ćnosti raspravlja. ali je odbija. đivo. isposnik spoznaje: ’Ova je sabranost duha bez obilježja čvrsto utemeljena i proniknuta. tako da više ništa ne preostaje. odbija i aristotelovsko rješenje i zastupa suprotnu alterantivu o razumu (mano. puggalo. odbijajući pretpostavku duše u svim njenim oblicima [atta. taloga bivstvovanja. I spomenuti indijski sistemi zastupaju uglavnom isto stanovište na srodnim pretpostavkama o funkcijama "duše" kao i Aristotel.vanje ne uključuje ništa (sunnam) od predodžbe područja ni-čega (akinćannam). nego na osnovu sabranosti duha bez obilježja održava jedinstvo pažnje i tom sabranošću bez obilježja prožimlje. stišava i oslobađa duh.U vezi sa istom teorijom Aristotel smatra u De anima (424b) da "uz ovih pet nabrojanih osjetila ne postoji još i šesto" (razum).Ko je i to spoznao i uvidjeo. 246b. Ipak se Aristotelova teorija o duši kao "entelehiji" najviše približava Buddhinoj koncepciji funkcionalne "psihologije bez duše".) 36 . taloga neznanja. brahmanska pretpostavka. Brige koje potječu iz talokao "bogova" (deva).‛ -. međutim. a ni na predodžbu područja ni-predočavanja-ninepredočavanja. lat. samo što zbog nedostatka adekvatne pretpostavke ne može doseći tako jednoznačnu određenost kao Buddhina. De anima. opća 'psihološka' (karakterološka) pretpostavka]. a ni od predodžbe područja ni-predočavanja-ninepredočavanja. tome se duh oslobađa taloga strasti. Buddho je "naučnu" (lokayatam) osnovu te analitičke teorije iskustva preuzeo vjerovatno od đaina. I dok tako više ne obra ća pažnju ni na predodžbu područja ni-čega. Pa ipak je i sve ono što je čvrsto utemeljeno i proniknuto tek nepostojana i prolazna pojava. a osjetila kao njihovih "moći" (indriyam). Neponišteno (asunnatam) je samo ovo tijelo čiji život zavisi od šest područja osjetnosti. U oslobođenome se spoznaja oslobođenja očituje ovako: ’Iscrpljeno je rađanje. đainska pretpostavka.

isto ć e tako svi asketi i brahmani koji dosegnu potpuno čisto konačno ništavilo i održe se u njemu." Tako je rekao Blaženi. Buddhina prvobitna formulacija zakona uzročnosti. doseći upravo to potpuno čisto konačno ništavilo i održati se u njemu.‛ -I spoznaje da mu tako usmjereno predočavanje ne isključuje ništa od taloga strasti. Anando. Neponišteno je samo ovo tjelo čiji život zavisi od šest područja osjetnosti. Svi asketi i brahmani. nesmetani. razrađena je dalje u formuli o "uslovljenom nastanku" (patića-samuppado) kao princip procesnog mišljenja koje isključuje "pretpostavku supstancije" i pretpostavku "prvog uzroka".I spoznaje: ’Budući da je ovo.Takav je. Zato i vi. Anando. I u budućnosti -. onda je i ono. a ni brige koje potječu iz taloga bivstvovanjai i iz taloga neznanja. Tako za ono što nije tu uviđa: ’To nije ništa. ni od taloga bivstvovanja. Briga koja još preostaje ograni čena je na ovo tijelo čiji život zavisi od šest područja osjetnosti. ni od taloga neznanja. Anando.kao i u sadašnjosti -. njegov adekvatni. dosegli su upravo to postpuno čisto i konačno ništavilo i održali se u njemu. 43 37 .ga strasti više ne postoje. ‛43 -. -. treba da nastojite da dosegnete to potpuno čisto konačno ništavilo i da se održite u njemu.‛ Preostaje ono što je tu. pročišćeni pristup ništavilu. A redovnik Anando je radosno prihvatio njegov govor. koji su u dalekoj prošlosti dosegli potpuno čisto konačno ništavilo (sunnata) i održali se u njemu.

da vežbate održavanje pažnje 38 .on je jednostavno takav kakav jeste. zar ne? Vibracije su tako snažne da vas uvuku u sebe.. Idete u bioskop i ako je film zaista uzbudljiv. Ali ako nemate naviku.. već samo da se skoncentrišete na uobičajeni osećaj svoga tela kakav imate upravo sada: da zaustavite i održite svoju pažnju na disanju. posmatranje smirujućih objekta može biti strašno dosadno. a ne u budistički manastir. u disko na primer!. ako ste se navikli na neke uzbudljivije stvari? Zato. niti svetlucav -. on vas potpuno opčini. Kod ove meditacije ne pokušavate da stvorite nekakvu sliku. Ako hoćete uzbuđen um. Možete odabrati i druge objekte da se na njih koncentrišete.jedna se zove samatha. Kada to činite.. Postepeno kroz ovu praksu počinjete da osećate smirenost uma. Šta je dosadnije od posmatranja sopstvenog daha. Ne treba da uložite nimalo napora da biste gledali nešto što je uzbudljivo. onda idite negde gde je uzbudljivo. morate da uložite napor. umesto da mu dopustimo da slobodno luta. jer nemate nikakvu stimulaciju spolja. ni romantičan. U budizmu ona označava dve vrste meditacije . Odabiramo objekat kao dah i svu pažnju usmeravamo na osećaj strujanja vazduha pri udahu i izdahu. Dakle. ovo je praksa smirivanja. dah postaje sve rafiniraniji i vi se smirujete. ni pustolovan. da biste razvili jednu takvu sposobnost. a druga vipassana. jer uklanjate sve druge podražaje koji dolaze kroz čula. Objekti koje koristite sa smirenje jesu smirujući (ako to uopšte treba isticati!). Lako je koncentrisati se na uzbuđenje.. pošto smiruje srce. Znam ljude kojima je propisana samatha meditacija za snižavanje krvnog pritiska. Samatha meditacija je koncentrisanje uma na jedan objekat. jer dah nije zanimljiv. I treba vam dosta napora. romantično ili pustolovno.Savremeni komentari i uputstva Reč meditacija se danas često koristi i pokriva čitav spektar različitih praksi.

sećanja i misli .sve dok u njih ne utonete ili postanete jedno sa odabranim objektom. Vežbajući uvid mi ne pokušavamo da analiziramo sebe. Tada postajemo svime time preplavljeni. To dakle uključuje same organe čula. već posmatrate da biste razumeli kako se stvari odvijaju. A ono što možemo videti o tome kako se stvari odvijaju jeste da je svako čulno iskustvo prolazno. Tu su takođe mentalna stanja sviđanja ili nesviđanja u odnosu na ono što vidimo. Ne radi se ovde o analiziranju stvari. okusite. Drugi način vežbanja jeste vipassana ili "meditacija uvida". ne birate neki poseban objekat da se na njega koncentrišete ili udubite u njega.vaša osećanja. već 39 . Zato život za nekog ko nije probuđen i svestan obično postaje deprimirajući ili zbunjujući. reči i pojmove koje stvaramo oko čulnih iskustava. U vipassani uzimamo ovu karakteristiku prolaznosti (ili promene) kao način gledanja na svako čulno iskustvo koje se javi tokom sedenja. koja znači "ono što jeste". osetimo ili dodirnemo. mirišemo. bilo da je mentalnog ili fizičkog porekla. okusimo. Sa meditacijom uvida otvarate um za sve. zasnovanim na nerazumevanju i nedovoljnom istraživanju onoga što jeste. Zapravo. dodirnete. pomirišite. pokušavajući zatim da otkrijemo zašto stvari nisu onakve kakve mi mislimo da bi trebalo da budu.jesu promenljiva stanja uma. čujete. iako nisu. i ideje. pogotovo kada naiđu razočarenja i nesreće. čak ni da nešto promenimo kako bi se poklopilo sa našim željama. osećate jedinstvo sa objektom na koji ste se koncentrisali i to je ono što nazivamo zadubljenjem. uz pretpostavku da bi stvari trebalo da budu ovakve ili onakve. kao i svest koja se javlja pri kontaktu ovo dvoje. sva mentalna stanja . objekte čula. Tokom ove vežbe mi samo strpljivo posmatramo kako sve što nastane takođe i nestaje. Sve što vidite. "prirodni zakon". Kada posmatramo i "praktikujemo Dhammu". Na taj način više ne reagujemo slepo na iskustva svojih čula. Dobar deo našeg života zasnovan je na pogrešnim pretpostavkama. ili Dharma. jer nismo posmatrali stvari onakve kakve jesu. koja nastaju i nestaju. To nije neki filozofski stav ili verovanje u određenu budističku teoriju: prolaznost upoznajemo otvarajući svoj um da je posmatra i bude svestan onoga što jeste. U budizmu koristimo reč Dhamma. mi svoj um otvaramo za stvari kakve jesu. imena koja svemu tome dajemo.

ispunjeni tugom i strahom. Počinjemo sami sebe da oslobađamo toga da budemo preplavljeni. Ali ne postoji večni pakao. Sve stvari u prirodi. trune i raspada se. Postoji čitava lepeza mogu ćnosti od vrlo suptilnih stanja najviše sreće i ekstaze do veoma grubih stanja patnje: od neba do pakla. zapravo ne može se uočiti ili zamisliti nijedno večno stanje. rađanja i umiranja. počinjete 40 . nepouzdanost. nepostojano je. postaje ponovo isto što i zemlja. čak i sam univerzum. ni večni raj. Posmatramo telo kakvo jeste. starosti. posmatramo stvari kakve jesu sada. potrebno mu je da ga u životu održavaju stvari koje potiču od te zemlje. Dakle. može stvari učiniti vrlo suptilnim ili vrlo grubim. U praktikovanju Dhamme mi takođe posmatramo ovu nemogućnost zadovoljavanja čulnog iskustva. Skloni smo da zahtevamo. ono se vraća zemlji. mogli bismo slikovito reći. umesto da radimo nešto sada kako bismo postali svesni u budućnosti.ih razumemo. rođenje i smrt. početak i kraj. trenutno osećanje sreće . naricanja. promenljivost svih čulnih iskustava. Ne možete živeti samo od vazduha ili pokušati da uvezete hranu sa Marsa i Venere. može stvoriti najraznovrsnije ideje i slike. očajni. Sve što opažamo i pojmimo menja se. Zato je iskustvo čula uvek promenljivo i iz neznanja i nerazumevanja mi obično od njega očekujemo više nego što može da nam da. zaslepljeni ili zavedeni spoljašnjošću stvari. Razlog je u tome da ne postoji tačka u čulnoj svesti koja ima kvalitet ili suštinu trajnosti. i kroz to razumevanje prestajemo da se dalje za njih vezujemo. Ono sledi zakone prirode. da bi potom bili samo užasno razočarani. kada jednom počnemo da uviđamo ograničenja. stari i zatim umire. tuge i žalosti. patnje. bolesti i smrti. Upravo nas ta očekivanja dovode do očaja. Kada telo umre. očekujemo i stvaramo razne vrste stvari. sedeći ovde. zar ne? Ljudsko telo pripada zemlji. Morate jesti ono što živi i raste na ovoj Zemlji. stvaranja i uništavanja. Ono čitavo pripada prirodi. imaju svoj životni vek. Dakle biti svestan i probuđen nije stvar postajanja već bivanja takvim.a onda se menja. A kako možemo istražiti svest nastalu na osnovu čula? Um može misliti u apstrakcijama. Ništa što je rođeno ne ostaje večno u jednom stanju. ono raste. Zato vas nikada ne može trajno zadovoljiti. Tokom meditacije. Uočite samo u sopstvenom životu da uvek kada očekujete da vas zadovolje objekti čula ili iskustva. to može biti jedino privremeno.

počinjemo sebe da oslobađamo vezanosti. ovo telo nije moje sopstvo". Kroz ovu praksu meditacije. tada naravno ne osećamo neizbežno očajanje. ja nisam isto što i moje telo". No. nisu vaša. To je istina koju treba razumeti. ali zaista to znati jeste nešto sasvim drugo. tek tada stupamo u područje besmrtnosti. i što nam nije svojstveno. to je cilj . Uviđajući to. Kada više ne očekujemo ili zahtevamo. Anatta nije neko budističko verovanje. verovatno ćete čitav život provesti vođeni pretpostavkom da vi jeste vaše telo.nibbana ili stanje u kojem ne posežemo za bilo kojim fenomenom koji ima svoj početak i kraj i koji nije naše suštinsko svojstvo. 41 . tugu i bol kada ne dobijemo ono što želimo. da su ona anatta. I ovo činimo ne kroz averziju prema njima. Možete pomisliti kako je to dobra ideja da mi nismo isto što i naše telo. Ako možda u nekom trenutku i pomislite: "Hm.isto tako da shvatate da ona ne pripadaju vama. Pogrešno je naglašavati ovaj pojam kao 'bez duše'. počinjemo da se oslobađamo identifikacije sa čulnim stanjima. ukoliko nikada u životu niste odvojili vreme za pokušaj da ovo istražite i razumete. anatta: nije naše (svojstvo). bez sopstva. ali vi to zapravo niste jasno shvatili. to je lako reći. Ovo je suština zna čenja klju čnog pojma u budizmu. ne verovanje. reći: "Mi nismo ovo telo. pošto ste pročitali neku nadahnutu pesmu ili filozofsku raspravu. Iako će neki ljudi. već kroz razumevanje šta su ona zapravo. intelektualci i slični. Dakle. već stvarni uvid. kroz istraživanje i razumevanje stvari kakve one zaista jesu. Odatle potiče negativna konotacija i zlonamerna kritika budizma da je 'religija bez duše'. Kada napustimo ovu prikrivenu i naviknutu vezanost za ono što se ra đa i umire.

oruđe koje vam je potrebno za vežbanje vam je uvek dostupno. 44 42 . isto kao i Dhamma. što ne spoznaje u saglasnosti sa istinom. Pa ipak. Ukoliko je um dobro uvežban svi problemi nestaju. budite svesni da ste svi vi ovde došli potpuno spremni za vežbanje Dhamme. Dhamma je uvek ovde. Ukoliko poznajemo makar i jednu vlas kose. Sva mesta su mirna. uši.neprekidno vežbanje U Wat Wana Potiyahnu 44 je sigurno sasvim mirno. ali ljudski um je teško obučiti. ali naše vežbanje je ono koje još nije potpuno. mi ih poznajemo sve. jezik i telo primaju nadražaje i šalju ih u um. Vežbati druge stvari nije tako teško. Um je jako važan. Wat Pa Pong. hodate. lako je. ili u vodi . potpuno prosvetljeni Buddha je podučavao načinu koji svi mi možemo vežbati i upoznavati Dhammu.Ađan Ča Ispravno vežbanje . Dhamma je savršena i potpuna. Bilo da stojite. Sve unutar ovog sklopa telo-um povezuje se u umu.. sedite ili ležite. Ono je ovde. Trebalo bi svi da budete svesni da je ovo vežbanje teško. nos.. to je zato što um još sumnja. Zbog toga postoje problemi. Poznavajući jednu vlas kose. Baš ovde. bilo gde.. malo je. Na primer. ali ispravno. Ukoliko vidimo pravu prirodu stanja u nama tada takođe poznajmo sve druge ljude u svetu. Oči. zato što su Jedan od mnogih manastirskih ogranaka Ađan Čaovog glavnog manastira. Ili uzmimo ljude. bilo gde da ste.. To što se neka čine uznemiravajućim jeste zbog naših misli. koji nadgleda sve druge čulne organe. Dhamma je nešto čega svuda ima u izobilju. Otuda. Uzvišeni. To nije nešto veliko. na zemlji. kako svoju tako i drugih. ali to ništa ne znači ukoliko naši umovi nisu smireni. pogledajte kosu. Znamo da su one jednostavno „kosa“.. tada poznajemo svaku vlas. pružanjem šanse za vežbanje i samim tim za usklađivanje sa okolnom tišinom. Ukoliko problemi još postoje. tiho mesto može nekom pomoći da se smiri. Zato je važno da se um uvežbava. I Buda je vežbao svoj um.

deli ih na lepe i ružne i tako dalje. a um je drugo. tanhe. Morate prvo da želite da vežbate pre nego što stvarno počnete da vežbate. On je stanje Prirode. Obu čite ga da shvati da on jeste stanje prirode.. Nekada je želja vrlo snažna. stanje Prirode. Tako stvari ne stoje. Svi znaju da je to pljuvaonica. Nije da sve što vi volite jeste Dhamma. Zašto je teško? Teško je zbog žudnje. ali Dhamma nije vaš um -vaš um još nije Dhamma. Zbog ovoga su učitelji u prošlosti rekli da je ovo vežbanje nešto što je užasno teško. Ne vidite Dhammu zbog želje. Pre nego što bi nam zaista moglo biti od koristi. ali drvo je i dalje drvo. Ali ukoliko vežbaš vođen žudnjom. ali transformisano u nešto drugo. susretaćete žudnju. vežbanje je teško. Ovakav um mora biti dalje obučavan. ali ne znaju u potpunosti pljuvaonicu. Ono još nije daska ili greda. Iskreno govoreći. Dhamma je nešto što se mora vežbati i ostvariti iznutra. šta ćete vi reći? Pretpostavite da svaki put kada je tražim kažem: „Molim te donesi taj tiganj 43 . Razmislite o tome. kao i drvo u šumi. ova pljuvaonica. Pa ipak. svi problemi se završavaju. Kada poznajemo istinu onakvom kakva ona jeste. nećeš videti Dhammu. Razvijajte Prirodu tako da može da odgovara našim potrebama. To je i dalje isto drvo. Zašto je potpuno ne znaju? Ukoliko nazovem ovu pljuvaonicu tiganjem. U osnovi to je samo drvo. jednostavno. stanje prirode. Ukoliko želite dasku ili gredu oni moraju poticati od drveta. On je stanje Prirode. Na primer. Ukoliko ne „želiš“ tada ne vežbaš. U stvari naš um je. a sve što ne volite nije. Ali u svom sirovom stanju ono nije od velike koristi onima kojima je potrebna drvena građa. Ukoliko ne želite da vežbate ne možete da vežbate.svi ljudi isti. Takva je i Dhamma. I naš um je ovakav. Ne možemo ga ostaviti da bude takav kakav je. Dhamma je jedno. želite da vidite Dhammu smesta.. Ukoliko ne vežbate nećete znati. nećete spoznati Dhammu samo čitajući o njoj ili proučavajući je. moramo uzeti to drvo i obraditi ga u dasku ili gredu. to je Dhamma. svi. Videti istinu jednog stanja znači videti istinu svih stanja. Kao takav on opaža misli. a istovremeno je i velika. Ili ukoliko je poznajete vaše znanje je i dalje nepotpuno. ili nazad. Bilo da koračate napred. Ona je mala stvar.

zato što u stvari i nema nikakve pljuvaonice. mi nismo zadovoljni. Ukoliko naše vežbanje dođe do ove tačke možemo postati poprilično obeshrabreni. Ukoliko nešto ne želite nećete to ni raditi. ono može biti i tiganj. „Ti si glup“.. mi nismo zbunjeni zato što nismo slepi za njenu pravu prirodu. ne bismo ni vežbali. Pretpostavimo da nam neko kaže. Zašto je ovo vežbanje tako teško i naporno? Zbog želja..ovde“ . „Ne govorite iz želje. Buddha kaže da moramo vežbati „napuštajući“ stvari. Ukoliko oni nisu naši ili ne pripadaju nama. na primer. Kako god da je drugi nazovu. Ali ne postoji neka stvarna „pljuvaonica“. Razumete li? Ovo je pljuvaonica samo zahvaljujući konvenciji. Sve postaje teško zbog naših ambicija da imamo i da postignemo. Ukoliko znamo Dhammu. ne hodajte iz želje. ali želja da um bude miran stvara zbunjenost i mi osećamo nemir. Iako mislite da to nije istina. Kako da vežbamo? Tek što sednemo. pohlepa. Jednostavno biste pokupili predmet i dodali mi ga. čak i ukoliko je neko naziva tiganjem. Ukoliko neko želi da ovo nazove tiganjem. zar ne? Ako napustimo. ili. To se zove „pojam“." Želja znači želeti nešto. Kada biste znali tada ne bi bilo problema. tada ni ne vežbamo. „Ti si lud!". ne bismo ni seli. Kada razumemo kako stvari zaista stoje. To je zbog toga što je naše telo i um teško posmatrati. prosvetljeni smo Dhammom.. ne sedajte iz želje. Ukoliko zaista znamo pljuvaonicu. Sada se vratimo nama samima. u umu je želja. tako da je ovo pljuvaonica. Tako stoje stvari. 44 . Čim sednemo da meditiramo. Tako se poznaje i Dhamma. Šta god da radite. nema problema. želimo da postanemo smireni. ne postoji ništa na čemu bi se te tri negativnosti zasnovale. Čim sednemo želimo da mir odmah bude tu. zato što ne znamo u saglasju sa istinom. zar ne? Zato što smo napustili. moramo se osloniti na mudrost. u zavisnosti od toga kako ga nazovemo.. odbojnost i iluzija nestaju. ne radite to sa željom. Zbog ovih želja da dobijemo i budemo. Zašto? Zato što vi u potpunosti ne znate pljuvaonicu. Da nismo želeli da nađemo mir. Konvencija je prihvaćena širom zemlje. Zato Buddha kaže.ovo bi vas zbunilo. kome pripadaju? Teško je razlučiti ove stvari. nećete se osećati prijatno. Može biti bilo šta.

Naše vežbanje je ovakvo. Oni zapale mirisni štapić. Ovakvo je i vežbanje. Da nije u nama bilo želje. Na primer. ne činite to iz želje. Ukoliko." Bilo da stojite.Pretpostavimo da smo otišli na pijacu da kupimo kokos. One su korisne za držanje unutrašnjosti kokosa. Želimo da uspemo. ne govorite iz želje. Pojam (sammuti) odgovara pretpostavljenoj ili privremenoj stvarnosti." "Ne verujem vam.. Prvo ih zadržimo. kao i kokos. ne bismo ni vežbali. zašto ste onda kupili i nju?" Šta ćete reći? Kako ćete odgovoriti na ovakvo pitanje? Mi vežbamo sa željom. nakon što ste pojeli kokos. hodate. Srž i ljuska su zajedno. mi znamo šta radimo. ovi kokosi: da li ćete da pojedete i ljuske? Naravno da nećete. nema problema. već želimo da odjurimo do kraja. neki ljudi odlaze predaleko. ne jedite iz želje. kupujemo ih zajedno." "A hoćete li da pojedete i ljusku?" "Ne. zauzmu položaj i zavetuju se: „Sve dok štapić potpuno ne izgori. i dok ga nosimo neko upita: "Zašto ste kupili taj kokos?" "Kupio sam ga za jelo. dok transcendencija (vimutti) odgovara oslobođenju od nje same ili njene iluzije.. bilo šta da činite. To znači radite to ne vezujući se... Kada ih kupujemo. Vežbanje sa željom je tanha. ne treba da se krećemo ni brzo ni sporo. Kada dođe do popravljanja sopstvenih umova. svi smo u žurbi. Ukoliko neko želi da nas optuži da jedemo kokosove ljuske to je njegov problem. Buddha je rekao: „Ne postupajte vođeni željom. Brzina ili sporost nisu pravi na čin. Kao i kod kupovine kokosa na pijaci. ali još nije vreme da ih bacimo. Da bismo je pronašli. Pojam i transcendencija 45 su koegzistentni. Znate. Ako ne želite da pojedete ljuske.. Nećemo pojesti ljuske. sedite ili ležite. bacite ljuske. ne želimo da kasnimo. Mudrost je nešto što svako od nas pronalazi za sebe. Zašto ste ih onda uzeli? Zato što još nije došlo vreme da ih bacite. 45 45 . Šta treba da uradimo? Treba da odemo tamo gde nema ni brzine ni sporosti.. Ali svi smo mi nestrpljivi. razmišljanje na ovaj način može da donese mudrost. Čim nešto počnemo.

iskušavalac. malenim kolima. sila koja se suprostavlja bilo kakvom pokušaju razvoja dobrote i vrline. Sede samo trenutak i već misle da je štapić sigurno izgoreo. nije neophodno da se prolazi kroz sve ovo.. tako beznadežan!" Sede i mrze sebe. Zašto razmišljamo na taj način? Zato što smo previše ekstremni.. uzbuđenje. oni sednu. misle: „Mora da je do sada izgoreo“ . kako je moguće da sve postignete odjednom? To je potpuno druga priča. Donevši takav zavet. dignu ruke od svega i počnu da mrze sami sebe. Ali možda čitamo spise. Ali vežbati sa željom je patnja. U stvari. bio sam zbunjen. pa zato krive sebe. odustaju... Ponovo provire... „Oh. „O. a ponekad previsoko. o Budinom životu." Kad pročitate ovo u knjigama možda vam padne na um da pokušate nešto slično. nema veze. možemo li da vežbamo? Tu sam se zaglavio. U prošlosti moje vežbanje bilo je ovakvo. osećajući vrelinu. „Tako sam glup. još je jako mnogo vremena preostalo!".. kako je seo pod bodhi drvo i rešio: „Sve dok ne dostignem najviše prosvetljenje neću ustati sa ovog mesta. Sada govorim iz svog iskustva. Koncentrisati se znači koncentrisati se ne vezujući se. pa čak i ako mi se krv sasuši u žilama. Budina kola su bila zaista ogromna. Otvore oči i . Stisnu zube i sede još malo. Ali niste razmotrili da su vaša kola samo mala kola. on je mogao sve postići u jednom pokušaju. a ne koncentrisati sebe vezujući sebe u čvor. 46 46 .. I čim sednu Marine 46 horde ih napadnu sa svih strana. Zove se prepreka ljutnje. Tačku balansa je teško pronaći. osećajući se kao izgubljen slučaj. čak i ako se slomim ili umrem. Nisam znao šta da radim. Tada sam shvatio da je neprekidno vežbanje vrlo važna Mara je budistička personifikacija zla. Ovo samo daje snagu frustracijama i preprekama... Ako ne želimo. ne! Nije još ni do pola!" Još dva ili tri puta ovo ponove i pošto još nije kraj. Zbog čega? Zbog želje. Ponekad idemo prenisko. Da uradite isto kao Buda.neću ustati sa ovoga mesta... rastrešenost i zbunjenost. Samo sa svojim sićušnim. Dostigavši tačku sloma. Ne mogu da krive druge. Vežbanje sa ciljem da se prevaziđe želja. Umreću sedeći“.

sedenje i ležanje učini jednakim.. Pitate se sada. a katastrofa drugo. sampajaññu . to ne može biti tačno zato što je nemoguće. Na prvi pogled se čini da bi trebao da stojiš jednako koliko i hodaš. Učiniti položaje konstantnim na način kako je objašnjeno u knjigama je nemoguće. hodanje. bilo da je vruće ili hladno. a ne vežbanje. Ovo se zove vežbanje koje je „dosledno u svim položajima“." Ali je moguće sledeće: um. sedeti pet minuta. a ne vežbati kada ne: da li je ovo u saglasnosti sa Dhammom? Da li je pravilno? Da li je u skladu sa Učenjem? Upravo to je ono što vežbanje čini nestalnim. „Šta sve ovo znači? Ljudi u ovom svetu ne mogu ovako da vežbaju!" Tada sam shvatio... to nije tačno. U pravom vežbanju. bilo da stojiš. onda se ne zamaraju. Mora se vežbati konstantno.pažnju. sedenje. ti vežbaš. Sasvim jednostavno. Ovako sam i ja radio. hodaš. da sediš jednako koliko i ležiš. sve ih učini konstantnim. da li je ovo ispravno? Vežbati kada se ovako osećate. bilo da je teško ili lako. Bilo da se dobro osećate ili ne.stvar... To je nešto što Ovo je igra reči "phadtibut" (vežbanje) i "wibut" (katastrofa) izgubljena u prevođenju 47 47 . Većina ljudi čeka da bude raspoložena za vežbanje. Tako sam seo i još malo porazmislio o svemu.47 Većina ljudi obično stvara katastrofu. samo posmatraj um. Ukoliko meditant hoće svoje stajanje.. ležati pet minuta. da hodaš jednako koliko i sediš. Na kraju tako i završe. ti vežbaš. ležanje. Vežbanje je jedno. Moguće je da imaš sati. čineći svoj sati (pažnju) konstantnim u svim položajima. ali nisam to mogao da uradim. To možemo da uradimo. U pravom vežbanju.. oni se ne opterećuju vežbanjem. koliko li će dana uspeti to da izdrži? Stajati pet minuta. ne dopustite da se pretvori u potpunu katastrofu... „O.. jedino vežbaju kada se osećaju punim energije. To se zove „katastrofa“. hodanje. moraš imati nameru da postojano nastaviš vežbanje. Kada se osećaju lenjim. kada nisu raspoloženi. Nisam to mogao dugo da radim. ti vežbaš. trebate da vežbate na isti način: tome je Buda učio. Usavršavajte vežbanje. Pokušao sam. Stajanje. sediš ili ležiš.samosvest i paññu sveobuhvatnu mudrost. bilo da si sretan ili neraspoložen.

Što znači. Kada poznajete sreću i nesreću vaš um će se smiriti na tački koja je slobodna i od sreće i od nesreće. A sada patipada uma: koliko puta ste se danas osećali loše? Koliko ste se puta osećali odlično? Da li je bilo uopšte uočljivih osećanja? Moramo upoznati sebe na ovaj način.je stvarno vredno vežbanja. Zapazivši ta osećanja. Ovo je patipada tela. kao što se neko ne želi da radi. ležanju -. Znamo kada um stremi bilo radosti ili nesreći. amasukha llikanuyogo. Tako to ide. jedinstvenu Dhammu. odbacićemo ih. ne dopuštamo mu da se prepusti. poznajete nesreću. Ovo dva ekstrema je Buda opisao kao pogrešna u svom prvom govoru. sedenju. Da. sedenje. to je znanje. Ovo je započinjanje prave prakse. sedimo ili ležimo postoji nepomu ćen sati. Prihvatam da su mnoga učenja Budina potpuno ispravna. Ukoliko pratite svoje želje sve je jednostavno. ali kada dođe vreme za jelo. Šta je patipada? Jednostavno. Sreća je meki put.ka svim položajima. hodanje. hodanju. hodamo. nema ga. zar ne? Ali to je spokojstvo koje prouzrokuje patnju. Poznajete sreću. dok ležimo imamo sati . Sada ga prihvatam. Kada je um ovako uvežban. ležanje i sve ostalo. Imamo ovu vrstu opreznosti.neprekidno. ne dopuštamo umu da sledi svoje sklonosti. Buddho. Oni se obično prevode kao "prepuštanje čulnim zadovoljstvima" i "samoumrtvljavanje". Predani smo opreznosti. stalno će sebe podsećati rečju Buddho. bilo da stojimo. 48 48 . a šta loše u svakom trenutku. Ali u vašem vežbanju se sve to i ne odvija baš tako. uzeo sam ta učenja i koristio ih da obučavam i sebe i druge. ona je sve naše različite aktivnosti. Tada treba da razumete ona stanja koja treba napuštati i ona koja treba razvijati. Vežbanje koje je važno jeste patipada. To zna či da dok stojimo imamo sati. zar ne? Vi sledite svoje želje. to je moguće. ali nisam mogao da ga pobedim. Tako sam se u prošlosti borio sa mnogim stranama Budinog učenja. stajanje. Odmara se. Nesreća je kruti put. dok sedimo imamo sati.. i tada ga zaustavljamo. Znanje čega? Znanje šta je dobro. Ovo jeste moguće. Okrećemo svesnost ka našem stajanju. Buddho. dok hodamo imamo sati.48 Ukoliko poznajemo ova dva ekstrema.. sledimo jedini put. attakilamathanuyogo.

Na primer. Moramo da negujemo naše vežbanje. blizu jednog seoceta. Seo bih u svoju kuti. To je vežbanje. zaborave se u bolu. moramo sa njim da radimo." „Kako to?" „Bio sam bolestan cele godine. a ne ispravno mišljenje. Pobegao sam da bih živeo sam. Nisam uopšte mogao da vežbam. Bio sam tamo sam. nisam pričao ni sam kim . a ne u umu. Čujem da ljudi govore: „Oh. da pate. uznemiravajući me. Kada se ljudi osećaju sretnima samo to im je u glavama i oni postanu razmetljivi i sujetni. Tako je. Raditi sa njim. kada se oseća to energično. bilo da ste sretni ili nesretni. oni se zaborave u radosti. Oni koji misle: „Ove godine nisam mogao uopšte da vežbam. morate isto da vežbate. A ako pate opet ne vežbaju. Bilo mi je dosta.. pa sam otišao u mali. da su skoro mrtvi zbog groznice. moramo ga uzeti i ispitati mudrošću. Kada vidimo da još uvek ne možemo da ostavimo neko specifi čno osećanje. pa kada će uopšte vežbati? Ne.. ali i onda kada se osećate lenjo pokušajte da nastavite vežbanje. U mome vežbanju bilo je trenutaka. gde je teško tu je i vežbanje. Mislio sam da ne mogu vežbati sa tim ljudima što me uznemiravaju. Ne znam kada ljudi misle da vežbaju! Oni samo mogu da vide da su bolesni. Ovo je pogrešno. mi je stvarno bilo loše. kada sam osećao da je život sa drugima prepreka. pustimo ih da budu u telu.možemo li da ih ostavimo? Koje god još uvek ne možemo da ostavimo. To vodi u katastrofu. a ljudi su neprekidno dolazili na razgovor.zato što i nije bilo nikoga sa kim bi se moglo pričati. a ako se osećate loše treba opet da vežbate. Ako ne možete da nastavite punom snagom. Razumeti ga.. pokušajte bar sa pola. kada se osećaju dobro. to nije put oplemenjivanja. vežbajte. bio sam bolestan sve vreme“. Ako stvari idu u pogrešnom smeru." O! Ako ne vežbaju kada je smrt blizu.. Nemojte da potrošite dan zbog lenjosti i nevežbanja. oni samo hodaju naokolo pevajući pesme. pokušavao da meditiram. 49 . osamljeni manastir u šumi. Ako se osećate dobro treba da vežbate. To je razlog zbog koga su svi učitelji iz prošlosti neprekidno vežbali svoje srce. Zna či. nakon vežbanja od oko pet godina.

. Ne postoje dobri ljudi. a pomaže im u određenim poslovima koji su Vinaya pitakom zabranjeni za bhikkhue. tada gde god odeš biće dobro. Kakav god da je dan on je jednostavno takav. Bilo bi dobro imati iskušenika ili pa-kowa 49 ovde sa mnom. Dobrota se mora potražiti unutra. Gde se dobra osoba može prona ći. Šta je to?" „Ne“." Znao sam da će se takva misao javiti. ili „Danas je. dosta monaha i iskušenika.. Zaista vi samo krivite vreme za sopstvenu Pa . kaže. prijatno ti je. koji često živi sa bhikhuima poboljšavajući sopstvenu meditativnu praksu. Kada god bi se javila bio sam je svestan i zadržavao sam svoju svesnost na njoj. Bilo gde da sam živeo. Mogao bi mi pomoći oko nekih malih poslova. pojavila se! „Hej! Zaista si karakter! Rekao si da ti je dosta tvojih prijatelja.Nakon što sam tamo proveo oko petnaest dana javila se misao: „Hmm... pobesniš. „Hmm. Čim sam ovo shvatio želja za bežanjem je nestala.. ili „Danas je prehladno“. a sada želiš iskušenika. bilo da su me ljudi osuđivali ili šta drugo govorili. Kasnije. i dalje si dobar. moraš da dobrotu potražiš negde drugde. Ti mora da si bio jedina dobra osoba. da pratiš delove sopstvenih misli sve dok ne uvidiš.. Moraš da ih ovako pratiš. razmišljao sam kako suština nije u tome da li su oni dobri ili loši.kow: kandidat osam pravila.. tada kada te drugi kritikuju. to je njihova briga. Dobro ili zlo mora biti viđeno unutar nas samih. od tada pa sve do danas. kada si tako pobegao!" . puštao sam je da prođe.". 49 50 ." U to vreme sam razmišljao o ovome i shvatio sam. i naravno." „Aha! Gde su svi ti dobri ljudi. Nemojte da razmišljate: „O. Ovo je važno. Bilo da te drugi kritikuju ili pohvaljuju. moraš da pogledaš unutar sebe. a kada te hvale. Ukoliko si tu dobar. „ja želim dobrog iskušenika.. danas je prevruće“. možeš li da nađeš nekoga? Gde ćeš da pronađeš dobru osobu? U celom manastiru bili su samo loši ljudi. Kakvi god da su drugi ljudi. Tako sam imao čvrstu osnovu. kada god bi mi se javila ta želja. Ukoliko nisi dobar.

čak iako je to samo na nekoliko dana. Ukoliko se stalno kažnjavate.ne preterujte. Samo ih posmatrajte. hodamo. vaš um se postepeno sve više i više udaljava od vežbanja. Moramo da vidimo Dhammu unutar nas. Ukoliko mislite da je samo to na čin. ukoliko postoji zbunjenost. Ako ovako shvatate. ne lepite se za njih. Nemojte da samo hvalite vaš um ili samo da ga osuđujete. mnogo.. ali samo malo . Takođe. Nema temeljne smirenosti zato što ste je gubili tokom dana. Mi vežbamo u skladu sa Srednjim putem.ponekad morate da ga malo udarite.. ne opterećujte se suđenjem. da tu postoji pouzdani mir. Samo posmatrajte. Vežbanje jeste da jednostavno sednete. Zato kažem da je ovo vežbanje teško. Neprekidno vežbanje jeste posvećenost vežbanju dok stojimo. Možda ispravno razmišljanje. shvatite da jednostavno menjate položaj. sednete i posmatrate sve ovo. U našem vežbanju ponekad moramo da kaznimo sami sebe. Nemojte da mislite da je samo sedenje sa zatvorenim očima vežbanje. Mogu nastati mnoge stvari kojih niste ni svesni.. mnogo stvari. brzo promenite svoje mišljenje.. Kada je vreme za čestitanje onda čestitajte. Ako ovako vežbate. sedimo i ležimo. ako su loše. ne možete se osloniti na vaša raspoloženja i želje. Ako se stvari čine dobrima ne radujte im se. začas ćete se okrenuti nečem prijatnijem. koji troše ceo dan dopuštajući umu da luta gde želi.lenjost. zato se ne vezujte odmah za njih. Šta je Srednji put? Srednji put je teško slediti. Oni među vama koji se. Gde god da ste. ne žurite da čestitate sami sebi. mnoge stvari će se desiti.. završivši svoje večernje sedenje. bićete mirni. ne vezujte se brzo za njih. konstantno ćete zauzimati stav vežbanja. a ako su loše nemojte da ih odbacujete. otkriće da sledeće večeri kada sednu da meditiraju sve što će dobiti biće „odsjaj“ onog uzaludnog razmišljanja tokom dana. ali ne kažnjavajte se non-stop. gledajte šta je to što imate. Kada sedate da meditirate. možda pogrešno. shvatite pravo vreme za ove stvari. Ako su dobre. I dobro i loše mogu da povrede. Za sve vas koji ste došli da vežbate ovde. Tako se ne vežba. imaćete stabilnu sabranost unutar sebe. Ako neki od vas postignu izvestan mir kada sednu da meditiraju. ne optužujte sebe. Kao i sa vaspitavanjem deteta . jednostavno prepuste svojim raspoloženjima. Kada upitam neke od 51 .

ali nakon nekog vremena umovi počinju da im lutaju. sedite ili ležite. dok najzad i to ne nestane. sedite ili ležite imate sati sa sobom. tada će postojati sabranost. Čak i kada činimo samo malo i to je u redu. samo klimnu glavom. To je isto kao i klanjanje Budinom kipu. Uskoro se ne opterećuju klanjanjem uopšte. Vidite? Oni mogu da izdrže mesec ili dva. Ispravno vežbanje je neprekidno vežbanje. Bilo da stojite. Vaš trud nije propao. meditacija. Kada pravilno razumemo. Oni kažu: „O. Bilo da pričamo ili da činimo druge stvari. podsetite sebe da niste u stvari završili meditaciju. Zato razumite važnost sati. To znači da se vežbanje. vežbanje se nastavlja neometano. Ukoliko imate ovakvu vrstu sabranosti. vežbanje se mora nastaviti. Vaš um je i dalje miran. Um je taj koji nadgleda sve što radimo. Na početku se trude da se poklone svake večeri pred spavanje. Na primer. Misle da će napredovati. a šta loše. Bilo da stojite. kada završite sedeću meditaciju. ali ako um nije koncentrisan (samadhi). postepeno će se ujedinjavati. sve je nestalo“. Neki ljudi misle da će razvijati moralnu vrlinu. a godinu posle toga razvija će mudrost. sve dok ne dođu do trenutka u kom čim su seli žele da završe.mojih učenika: „Kako ide sa meditacijom?". naše vežbanje će se prirodno razvijati. zato što će znati šta je dobro. ali za godini ili dve sve je gotovo. hodate. Uvideće šta se dešava unutar nas i ostvariti mir. Ukoliko naš um neprekidno ima sabranost i samosvest. Ukoliko naš um poseduje predanost. možete da zadržite vaše unutrašnje vežbanje. čini u umu. hodate. Misle da su ove tri stvari odvojene. Ukoliko hoćemo da razvijemo silu (moralnu vrlinu) ili samadhi (nepokolebljivost uma) moramo prvo da posedujemo paññu (mudrost). omogućavajući umu da postigne mir. tada i pravilno vežbamo. Zašto je to tako? Zato što ne uključuju ovu suštinsku stvar u svoje vežbanje. Na kraju ni ne sednu. kako će to uraditi? Ukoliko 52 . Naveče kada ponovo sedate. savestan je i marljiv. samadhi sledeće godine. Um je važan. Ovo se zove neprekidno vežbanje. vežbajte neprekidno. Um će naći mir. a ne u telu. već jednostavno promenili položaj. pokušajte da vežbanje učinite neprekidnim. Odbacuju vežbanje u potpunosti. Kada završe svoje sedenje oni gube svoj samadhi. Sede sve kraće i kraće.

kada imamo samadhi imamo i paññu. ispravan govor. ispravna koncentracija . Šta god da nastaje. bilo da se čini dobrim ili lošim. Samo ovim jednim oružjem možete sve da posečete. Ako je teško. uzmete knjige. ispravna namera. Videćete istinu. Mogu da rade loše stvari. Kada je sazreo i dalje je isti mango. Ukoliko je naše razumevanje ispravno. Sada kada imate priliku i imate vremena. ispravan sabranost. ne od samadhija. Ne moramo da naučimo mnogo stvari. priklanjaju se svojim slabostima. stavite ih u orman i zaključajte ga. Kada imamo silu imamo i samadhi. U stvari ovo troje ukrštaju se u istoj tački. Ovaj 53 . Oni su jedno. Šta god da se desi. kako će to uraditi? Bez samadhi i pañña. Kada god nešto nastaje unutar uma. presecite to sa: „nije sigurno. to potpuno zavisi od vas. molim vas razumite da bilo da otkrijete da je teško ili lako razvijati samadhi. Sada kada imate šansu da vežbate. Bilo da je mali ili potpuno izrastao. kao mango. Uzmite sve knjige i zaključajte ih negde. ispravan način življenja. Čitajte samo sopstveni um. Odustaju. Takvi su ljudi. Za najbolje vežbanje. Sve to „nije sigurno“. bilo da vam se dopada ili ne. nemojte da dopustite da vaš um skrene sa smera. Čitajte samo svoj um. Ukoliko razmišljamo ovako jednostavnim pojmovima lakše ćemo to da vidimo. ispravno delovanje. nije sigurno“.osmostruki put. govoreći da još nemaju vrline da vežbaju meditaciju. U našem vežbanju moramo da imamo „ispravno razumevanje“ (sammaditthi). Zatrpavali ste se knjigama od trenutka kada ste pošli u školu.da shvatimo naše vežbanje. Za vreme jednomesečnog boravka u ovom šumskom manastiru napravićete mnogo važnih stvari. Gledajte unutar sebe i jasno ćete videti. tada je i sve ostalo ispravno: ispravan razumevanje. sila će biti nepotpuna. kako ga ja vidim. Kada imamo ispravno razumevanje svi ostali faktori slede. imaju za to talenat.nema razumevanja (pañña). govoreći da nemaju dovoljno dobro uporište. to je i dalje mango. presecite to sa: „ovo nije sigurna stvar“. već samo ovo . ispravan napor. nije neophodno da pročitate mnogo knjiga. ali nemaju talenat da čine dobro. Kod meditacije neki ljudi ne dobiju ono što žele. to je zato što pogrešno vežbate. pa tako jednostavno odustanu.

„Ah. zato što su svi utisci nepouzdani. nema više ni sumnji. Ukoliko nismo njima prevareni." Kupite ga i vidite. „nije sigurno“ . Kada više nema problema. On razvija mudrost.. od dana kada ste se rodili.... Umesto njih dolazi mir.. ponovo. Šta god da se pojavi. Uvidite to i shvatite kako stoje stvari.stav „nije sigurno“ je zaista važan. dojadila vam je.. Tu je samo to što vas je dugo lagalo. Um koji ovo vidi imaće stabilnu osnovu znanja. nismo prevareni ni svetom. to zaista „nije sigurno“.. Ukoliko nismo prevareni svetom nismo prevareni ni podražajima. ponovo će se javiti . Kada shvatimo te podražaje shvatamo i svet.. tada njihova vrednost opada. Kada vaše vežbanje dosegne ovu tačku. Pošto nešto presečete sa „nije sigurno“. Videćete ono što vas je lagalo mesec i više.. Ne zadugo. evo ga ’nije sigurno’. Prikačite mu znak. možda će i dalje kružiti oko vas i ponovo se pojaviti. „nije sigurno“ . Zašto da se držimo stvari koje nemaju vrednost? Čuvamo ih onako kao što bismo možda čuvali staru krpu da njome obrišemo noge. 54 . Takav um neće imati mnogo problema. Gde je tu izvesnost? Ukoliko vidimo sve stvari kao neizvesne." Kopajte dalje! Nije sigurno. nećete se lepiti za utiske. Svet su podražaji i podražaji su svet. i odlučite da je kupite. Sve čulne podražaje vidimo kao jednako vredne zato što svi imaju istu prirodu. samo mu prilepite tu oznaku. godinu i više. Da. to mora biti ovako. I vremenom... Što više gledate više ćete videti stvari koje „nisu sigurne“. Ukoliko zaista vežbamo. „Ova olovka je zaista prekrasna“. Ovo se zove „vežbanje“. Tako to ide. kada dođe red. može da ih reši. Koje god probleme da ima. Da li ste to ikada primetili? Možda primetite sat i pomislite: „O kako je lep. Sve stvari postaju nevažne.. ne zadugo već vam je dosadio.

Pažljivo posmatrajte um i telo i vodite računa koliko spavate.Ađan Ča Pitanja i odgovori Veoma se trudim oko svoje prakse. . Ne vezujte se čak ni za praksu koja vodi ka prosvetljenju. A šta je sa jelom? Koliko bi trebalo da jedem? Sa jelom je isto kao i sa spavanjem. Zato. Sledeći asketsku praksu. Tada lako možete da prosudite o kojoj se 55 . Kad otvorite oči uspostavite pažljivost što je mogu će pre. pa ste zato posle obroka pospani i stalno se gojite? Zastanite! Istražite sopstveno telo i um. Umesto toga. telo će biti iscrpljeno i sabranost pažnje će biti teško održati. a onda okrenete na dugu stranu da biste još dremali. Međutim. Ukoliko se probudite. ali ako vam je u umu želja da nešto postignete. Bez obzira koliko dugo ili vredno vežbate. Suviše sna vodi do otupelog ili nemirnog uma. stavite sve što pojedete za jedan obrok u istu posudu. ja vam ne mogu reći. eksperimentišite sa količinom hrane koju unosite. Ako pokušate da premalo spavate.. Nema potrebe za gladovanjem. jednostavno se opustite. Hrana je neophodna da bi se održavalo telo. sve dok ne pronađete optimum. Pažljivo posmatrajte svoj um i telo. Ovo je veoma važno. Obično je dobar prosek četiri sata noću. Možete se truditi koliko hoćete. ali mi izgleda kao da na taj način nigde ne stižem. ono što je važno je da posmatrate i upoznate sebe. Jedete li previše. ali ne pokušavajte bilo šta da postignete. Pronađite prirodnu ravnotežu za svoje telo. Pronađite za sebe prirodan balans. nikada neće pronaći mir. Sama želja da budete oslobođeni ili da budete prosvetljeni biće ona želja koja sprečava vaše oslobađanje. Morate poznavati sebe. to je nečistoća uma. marljivo vežbati dan i noć. A šta je sa snom? Koliko bi trebalo da spavam? Nemojte mene da pitate. iz želje neće iznići mudrost. Hranu posmatrajte kao lek. Ne pokušavajte da svojom praksom bilo gde stignete. Energija te želje biće uzrok sumnje i nespokojstva.

možete doći u bilo koje vreme i postaviti ih. Ako praznite posudu sa otpacima ili čistite toalet. ne postoje razlike. nikada nećete okončati taj proces sumnje u svome umu. Zašto nema razgovora sa učiteljem svaki dan? Ako imate neka pitanja. Ključno je da naučite da sami sebe istražujete. Neki od vas žale se da nemate dovoljno vremena za meditaciju. Dhamma je i u čišćenju otpadaka. Ispitujte kako osećanja nastaju i nestaju. nogu prekrštenih. Upoznajte sebe. Samo budite svesni onoga što je mogu će uočiti u umu. Nemojte misliti da vežbate samo kad sedite. Naši običaji i jezici mogu izgledati drugačiji.količini radi. Jesu li isti? Jesu li različiti? Zašto imate sumnje? Ko je taj što sumnja? Jedino kroz samoistraživanje možete razumeti. Tada ćete znati šta je za vas prirodna ravnoteža. To je put do Budine istine. svakodnevne intervjue. 56 . tada to učenje uporedite sa svojom praksom. Pažljivo posmatrajte sebe dok jedete. ne osećajte kao da to činite za nekog drugog. Istražujte sebe. Ništa specijalno ne morate da radite. Ali mi ovde nemamo redovne. ali ljudski um ima prirodne karakteristike koje su iste za sve ljude. Jesu li umovi Azijata i Zapadnjaka različiti? U osnovi. Posmatrajte um. Imate li dovoljno vremena da dišete? To je vaša meditacija: sabranost pažnje. Pohlepa i mržnja su iste i u umu Istočnjaka i u umu Zapadnjaka. Pažljivo saslušajte govor o Dhammi svakih nekoliko dana. prirodnost u svemu što radite. Samo posmatrajte. Je li preporučljivo čitati ili proučavati kanonske tekstove kao deo prakse? Budina Dhamma se ne može pronaći u knjigama. Ako vam bude odgovarao na svako pitanje koje vam padne na pamet. da sami sebe intervjuišete. kako misli nastaju i nestaju. nije neophodno da se bakćete oko knjiga. Posmatrajte sopstveni um. Ako zaista hoćete da vidite o čemu je Buda govorio. Patnja i prestanak patnje su isti za sve ljude. Suština našeg vežbanja je upravo to. Ne vezujte se za bilo šta.

Tada možete videti kako sve stvari dolaze i odlaze. Vidite ko je taj koji sumnja. tako da možete izbeći razmišljanje i jednostavno biti pažljivi. Sumnja je prirodna pojava. donosi veliku korist. ne dopustite da vas one zarobe. To život čini veoma jednostavnim. Svako počinje sa sumnjama.Ponekad sam zabrinut oko pravila monaške discipline. Umesto toga. Nema potrebe da se kolebamo kako da postupamo. zajednica je bez trzavica. živi jednostavno. je li to loše? Sila ili disciplina i moral jesu suštinski važni za praksu. ona potpomaže praksu. pročisti svoj um. Disciplinu ne treba nositi kao neki teret. Biti svestan i voditi računa čak i o mnogim sporednim pravilima. One će vaš um vrteti u stalno istom krugu. Ali je važno da se ne identifikujete sa svojim sumnjama: to znači. U našoj praksi ovde osnova jeste disciplina. Iskora čićete iz njih i um će vam biti miran. Disciplina i moral su kameni temeljci za dalju koncentraciju i mudrost. 57 . Od njih možete mnogo toga naučiti. Tako ovde imamo kompletnu Budinu praksu: uzdržavaj se od lošeg i čini dobro. kao i o osnovnih 227 pravila. namera. Tada više nećete biti žrtva svojih sumnji. budi pažljiv u odnosu na svoj um i telo u bilo kom da je položaju: sedećem. Ako je koristite na pravi način. Disciplina nam omogu ćuje da zajedno živimo skladno. U ubijanju životinja ili u kršenju nekog drugog pravila važna stvar jeste volja. Ispravnom upotrebom monaške discipline i asketskih pravila. Vidite kako sumnja nastaje i nestaje. Šta mogu da uradim sa sumnjama? Ima dana kad sam ophrvan sumnjama o praksi. Spolja gledano svako izgleda i radi isto. Samo napustite ono za šta ste vezani. sopstvenom napredovanju ili učitelju. dobra disciplina plus asketska pravila i vežbe. zadovoljavajući osnovne potrebe. hodajućem ili ležećem. posmatrajte čitav taj proces sumnjanja ili čuđenja. stojećem. da ograničimo svoj posed. Ne treba suviše da se brinete oko monaške discipline. Tako ćete okončati sumnje. To znači. Upoznajte sopstveni um. Ako ubijem slučajno nekog insekta. prinuđeni smo da živimo jednostavno. ali ne smete se slepo vezivati za pravila. ali neki monasi su toliko zaokupljeni pravilima da ne mogu ni da spavaju. Napustite svoje sumnje i jednostavno posmatrajte.

Vežbam li na pravi način? 58 . Monaška disciplina jeste alatka koju treba koristiti u sopstvenoj meditaciji. niti vi možete vežbati za nekog drugog. Niko ne može vežbati umesto vas. sve je to isto. Često se ti sistemi razlikuju samo spolja. svaki sistem meditacije mora biti osloba đanje. Bilo da idete jednim ili drugim putem. nije na vama da prosuđujete. Na kraju se uvek morate vratiti da se suočite sa sopstvenom prirodom. Ne vezujemo se ni za učitelja. Ali ustanovićete da vas hiljadu postavljenih pitanja i poznavanje mnogih sistema neće dovesti bliže istini. ukus. Uvek pogled držim oboren i svestan sam svakog svog postupka. onda je to ispravna praksa. ako ste pažljivi. Samo budite svesni onoga što činite. Nećete otkriti mudrost posmatrajući druge. Ona nije oružje za kritikovanje ili pronalaženje tuđih grešaka. iz raznih pravaca. Postoji samo jedna ključna tačka. Ukoliko sistem vodi ka napuštanju. To vam je kao da idete u grad. Na kraju će vam postati dosadno. Kada jedem. U krajnjoj liniji. Ne treba se obazirati na druge ljude. Bio sam izuzetno pažljiv u obuzdavanju čula. a to je da svaka dobra praksa mora na kraju doći do . Ako nečija disciplina nije dobra ili neko nije dobar monah. Možete mu prići sa severa. To je prirodna želja. Izgledaju nemarni i nepažljivi. ka neprianjanju. Ako ste ozlojeđeni. gutanje itd. Neki od vas su to već činili. na primer. brzo ili polako. Uvidećete da jedino kad zastanete i istražite sopstveni um možete otkriti to o čemu je Buda govorio. To me uznemirava.A šta je sa ostalim metodima vežbanja? Danas izgleda da ima toliko učitelja i toliko različitih sistema meditacije da to zbunjuje. Nema potrebe da idete i tragate izvan sebe.nevezivanja. I tek tu možete razumeti Dhammu. posmatrajte tu ozlojeđenost u svom umu. da posetite druge učitelje i isprobate druge sisteme. Često izgleda da mnogi monasi ovde uopšte ne vežbaju. Možete želeti da putujete. To je put kojim treba da vežbate. sa jugoistoka. Svaki korak koji načinim je promišljen i sa pažnjom. ne žurim i nastojim da pratim svaki korak: žvakanje. To vam neće pomoći u vašem vežbanju.

ni vaša praksa neće biti identična. brzo i sporo. jedite i ponašajte se prirodno. neki u šezdeset petoj. Je li neophodno dugo sedeti? Ne. Ako se ponašate prirodno i sabrani ste. Svako ima svoj prirodni ritam. Nema mene i tebe. Čak ni ne želite da se otarasite misli.. iako pokušavam da budem sabran na jednu stvar. Nema razdvajanje na dobro i loše. Ali ne preterujte u tome! Hodajte. i mudrost će prirodno doći.Obuzdavanje čula je valjano vežbanje. Postaće miran poput bistrog šumskog jezera. nema potrebe da činite bilo šta posebno. Ne razmišljajte i ne brinite oko toga. samo ga posmatrajte. Isto tako. toplo i hladno. Videćete mnoge divne i neobične stvari kako dolaze i odlaze. Neki ljudi misle da što duže mogu da sede to mora da su mudriji. Moj um mnogo luta. nema sopstva uopšte. Tada će um dostići svoje prirodno stanje. Ne brinite zbog toga. Još uvek imam jako mnogo misli. sedenje satima nije neophodno. Jednostavno hodajte i 59 . Trebalo bi da o tome vodimo računa tokom celog dana. Ne vezujte se za to. Pojavljivaće se problemi i vićete istovremeno moći da vidite kroz njih. I onda će razne vrste prekrasnih i retkih životinja doći da piju iz tog jezera. I treba da se nastavi sve dok ne zaspite. To je samo još jedna forma želje. Strpljenje i postojanost su neophodni. Pokušajte da svoj um održite u sadašnjosti. Tada vam um postati smireniji u svakoj situaciji. Ne lupajte glavu oko toga koliko dugo možete da sedite. Postoji samo ono što jeste. I onda razvijte prirodnu sabranost pažnje na ono što se doga đa u vama. Neki ljudi će umreti u pedesetoj. Viđao sam kokoške kako danima sede na svojim gnezdima! Mudrost dolazi od sabranosti pažnje u bilo kojem da ste položaju. Kada idete u prošnju hrane. Šta god da se pojavi u umu. De gurajte svoju meditaciju i sebe u bilo kakve zbunjujuće obrasce. Važno je da ste pažljivi bilo da radite ili sedite ili idete da okupate. Jasno ćete videti prirodu svih stvari (sankhara) u ovom svetu. To je sreća Bude. Vaša praksa treba da počne čim se ujutru probudite. Budite strpljivi. Ali vi ćete biti mirni. Pokušajte da bude sabrani i pustite da stvari idu svojim prirodnim tokom. a neki u devedesetoj.

Ni za šta se ne vezujte. upoznajte sebe tako što ste prirodni i pažljivi. Prvo um postane smiren držeći se nekog objekta meditacije. Dakle. Ili. Kada se susretnete sa nečistoćama. već je pustio da kiša pada unutra. Koncentracija (samatha) i mudrost (vipassana) rade zajedno. Ne razmišljajte o onim preprekama koje ste već savladali. Držite se sadašnjeg trenutka. To je veoma duboko učenje i nije baš lako za početnike da ga razumeju. Gde god da ste. posmatrajte je kako dolazi i odlazi. Sve stvari dolaze i prolaze same od sebe. Pored čega god da prođete. To je kao da idete putem. možete reći da su različiti. Prošlo je nekoliko dana i upitao sam ga za kolibu. Možete li to malo bolje objasniti? To je sasvim jednostavno. Ta kišna sezona bila je bogata padavinama ijednoga dana snažan vetar oduvao mu je pola krova. Smiren je i na kraju ta samadhiosnova omogućuje mudrosti ili vipassani da se javi. jesu li ono dete i ovaj odrasli ista osoba? Možete reći da jesu ili. Nema potrebe da se vezujete za izolovanje ili osamu. Ali to je neprianjanje bez mudrosti. Tada je um smiren bilo da sedite zatvorenih očiju ili šetate centrom velikog grada. Hui Nenga? Hui Nengova mudrost je veoma britka. na kraju ćete razumeti. Sada ste odrasla osoba. Odgovorio mi je da vežba neprianjanje. ne vezujte se za to. ako živite sa ispravnim životom i živite jednostavno. Nekada ste bili dete. Na taj način se i na samathu i vipassanu može gledati kao da su odvojene.posmatrajte ono što jeste. To je tako. ako vežbate nevezivanje. Ne lupajte glavu oko dužine puta ili o odredištu. 60 . samo ih uočite i prevaziđite ne vezujući se za njih. Jednom sam imao učenika koji je boravio u kolibi prekrivenoj travom. To je otprilike ista ravnodušnost kao kod bivola. razumećete mudrost Hui Nenga. gledajući na drugi način. Rekli ste da su samatha i vipassana ili koncentracija i uvid isto. Ali ako vežbate sa našom disciplinom i strpljenje. Nije se trudio da ga popravi. Sve se menja. Ako se javi sumnja. Jeste li ikada čitali Altar sutru šestog patrijarha. Ne brinite o onima koje niste još ni videli. S vremena na vreme naići ćete na prepreke. Vrlo jednostavno. Na kraju će um dostići svoju prirodnu ravnotežu kada je vežbanje automatsko.

Samo se ne vezujte za njega. Zašto sledimo asketska pravila. Ako ispitujete kako nastaju koncentracija i mudrost. Je li neophodno postići zadubljenje u našoj praksi? Ne. Sledeći ih. Jednostavno vežbajte i sami ćete videti. sami ćete za sebe otkriti istinu. Neki ljudi jako se vezuju za zadubljenje. Buda nije asketska pravila propisivao za sve monahe. baš kao što znate ograničenja dece u odnosu na odrasle. Ili svoju praksu zovu samatha. Ne gnjavite se razmišljajući o tome na taj način. Ukoliko ste mudri. ako se tokom vaše prakse javi zadubljenje. Ako nemamo nečistoća.to je isto kao hrana i izmet. vežbajte i vidite sami za sebe. kažu. Ukoliko odu negde i posle izves- 61 . Morate uspostaviti barem minimum smirenost i usredsređenosti uma. Ona su dodatak našoj spoljašnjoj disciplini i treba da pomognu povećanje naše mentalne odlučnosti i snage. Ne posmatrajte kako drugi vežbaju. tada ćete znati koristi i ograničenja zadubljenja. Za to ništa posebno nije potrebno. Danas se mnogi ljudi slepo drže reči. No ove mi koristimo formu da našu praksu učinimo jednostavnom. a mogu i kao da su nešto različito. Sve su to gluposti. No. Nemojte uzimati zdravo za gotovo ono što ja kažem. morate znati pravu meru. tada ne igra ulogu kako jedemo. a na samathu gledaju sa nipodaštavanjem. No. Tada to koristite da biste sami sebe istraživali. Ništa posebno nije potrebno. lakše nam je da hranu osvestimo kao lek. Oni svoju praksu zovu vipassana. To može biti jako lepa igračka. Ona sprečava monahe da postanu vezani za svoje boravište. Neophodno je prvo praktikovati samathu pre nego što se pređe na vipassanu. Hrana i izmet se mogu posmatrati kao da su isto. zadubljenje nije neophodno. kao što je to da jedemo iz svoje monaške posude? Asketska pravila nam pomažemo da uklonimo nečistoće. Pravilo da moramo prihvatiti onakvu kolibu kakva nam se da je isto tako korisna disciplina. i to je u redu. kao što je to da jedemo iz svoje monaške posude. Ta pravila poštuje radi sebe. već ih je dopuštao onima koji želje da u svojoj praksi budu još striktniji. Posmatrajte svoj um i vidite šta je korisno za vas.

A nama je govorio da jedemo polako i pažljivo. sopstvo upoređuje. Budite svesni svoje prakse. Posmatrajući oko sebe. U početku sam često posmatrao svog učitelja Ajahn Tong Rahta i imao mnoge sumnje. Ukoliko druge posmatrate deset odsto vremena. Drugi voze polako. Ostao je bistar i sabran sve do trenutka kada je preminuo. Bio je neverovatan.nog vremena se vrate. a ne da posmatramo druge ljude. za spoljašnji izgled. 62 . Patio sam. ali imaju često nezgode. Neki ljudi su čak mislili da je on lud. ali on nije! Posmatrao sam spoljašnjost. Tamo nije bilo nikoga. Radio bi neobične stvari ili bi se strašno naljutio na svoje učenike. da li vas to ljuti? Ako za plavu boju kažem da je crvena ili kažem da je muško žensko. Kasnije sam naučio. to je tačno. Vaše sumnje u učitelja mogu vam pomoći. Ali je takođe za vas važno da se ne vezujete za učitelja. a sebe devedeset odsto. ali pažljivo. Često sam ga posmatrao i bio veoma nezadovoljan. Ne vezujte se za pravila. Buda nas je učio da posmatramo Dhammu. I mljackao je. Pitajte šta god vam padne na pamet. Jedan od mojih učitelja jeo je veoma brzo. to je valjana praksa. Bili biste suviše vezani za mene. Niti ćete pronaći mir ukoliko svoje vreme provodite tragajući za nekim savršenim čovekom ili savršenim učiteljem. razdvaja. Ne marim što me kritikujete. Spolja je bio ljut. Trebalo bi da posmatrate svoje reakcije. To je naše vežbanje . Ako se ja odmaram onda kada svi vi morate da sedite. Mislite li da ja možda neku hranu držim van posude kako bih nahrani nezaređene koji se staraju oko hrama? Mudrost je za vas da posmatrate i da se razvijate. Neki ljudi vize veoma brzo. istinu. Ukoliko je važno da svu hranu izmešamo u svojoj posudi. Uzmite od učitelja ono što je dobro. to bi bilo užasno. učitelj bi trebalo da bude primer za svoje učenike. a onda bi on sam postupio drugačije. zašto i vi kao učitelj ne činite to? Zar ne mislite da je za učitelja važno da posluži kao primer? Da. ali unutri nije bilo ničega.da se ne vezujemo za bilo šta. moraju uzeti novo boravište. Čak je i Buda govorio svojim učenicima da urade nešto. Ukoliko bih ja bio savršen u svom spoljašnjem ponašanju. Nećete na taj način pronaći sreću. ne sledite me slepo.

Na taj način ćete razumeti. Samo se kroz saosećajnu ljubav može prevazići mržnja. Ne pravite razliku.. saberite se i zamislite da je dan. Postoji više načina da se savlada pospanost. uravnotežite ih razvijajući osećaj saosećajne ljubavi. Strah da ne naletite na nešto će vas razbuditi. Na taj način nepotrebno patite." To je vaša velika nečistoća. kao da vam je on dragi brat. Često sam pospan. Imajte na umu saosećanje. Hodajte unazad. Ili sedite na ivicu visoke stene ili dubo- 63 . jednostavno ispitujte sebe. Oni nisu ozbiljni meditanti kao što smo mi. Ako se to ipak dogodi. Budite mudri. posmatrajte ih i posmatrajte sebe. To je česta greška koju prave meditanti. Takva želja doneće vam samo patnju. Ponekad možete videti monaha kako se loše ponaša. pomerite se tamo gde je svetlije. jetra. Kada se stanja ljutnje jave u meditaciji. Istražujte telo kao leš i posmatrajte proces raspadanja ili razmišljajte o delovima tela kao što su pluća. Vezanost za telo jeste jedan ekstrem i trebalo bi na umu držati i suprotnost. Ako sedite u mraku. To je vaša Dhamma. A šta je sa ljutnjom? Šta treba da radim kada osetim da nadolazi ljutnja? Morate koristiti saosećajnu ljubav. To ipak nije naša Dhamma. ali posmatranje drugih ljudi neće razviti vašu mudrost. Ukoliko je neko učinio nešto loše ili se naljutio. salo. Požudu treba uravnotežiti kontemplacijom o odvratnosti. umite se ili se istuširajte. Verovatno ne možete navesti sve da se ponašaju onako kako biste želeli ili da budu kao vi. Oslobodite svojih mišljenja. stanite u mestu. onda ste veća neznalica od njega. Ti monasi nisu dobri monasi. Ukoliko to ne pomognete. debelo crevo. Ne pravite poređenja. Mnogo hodajte. Koncentrišite se na saosećajnu ljubav kao objekt meditacije. Zapamtite to i vizualizujte odvratan aspekt tela onda kada se javi požuda. ustanite.Kako u svojoj praksi možemo da prevaziđemo požudu? Ponekad se osećam kao rob svoje seksualne želje. jer ta osoba pati. Tako mi je teško da meditiram. svoja osećanja. promenite položaj. Ako ste pospani. Proširite je na sva bića na svetu. Ispunite um saosećajnom ljubavlju. Možda se zbog toga naljutite. To će vas osloboditi požude. Otvorite oči. Možete pomisliti: „On nije tako striktan kao ja. nemojte se naljutiti i vi.

Umesto toga. Čim nastavite praksu osetićete se energičnijim i jesti manje. Njihovi umovi napunjeni su stavovima o svemu i svačemu. profesora i vladinih službenika. Onda popijte vodu kako biste bili sasvim siti. Posmatrajte svoju pospanost i glad. Nećete se usuditi da zaspite! Tada. kada se razbudite. tek tada ćete videti. neupotrebljiva je. Morate naučiti da uravnotežite svoje uzimanje hrane. Idući. 64 . oni se klanjaju. jedući. To je jedna spoljašnja forma koja je deo prakse. drugi uče sporo. Ako mislite: „Ja sam pametan. Neka su vam laktovi blizu kolena. Tu formu treba obavljati ispravno. Spustite čelo sve do poda. To je dobar lek za našu taštinu. zračenja i mira. o praksi. Naša praksa nadilazi pamet i nadilazi glupost. Sve što oni čine jeste vrsta prostracije. Ukoliko su mladi iskušenici nemarni ili se stariji monasi čine nepažljivim. Čim osetite da ćete posle narednih pet kašika biti siti. o Budinom učenju. Ne pravite grešku da gledate druge kako rade prostracije. Ali morate sebe prilagoditi. To je poput vode u šolji. Saginjite se lagano. Tek kad istresemo vodu postaje upotrebljiva. Jer oni su sa prevazišli sebičnost. Dhamme i sanghe. ponovo se okrenuti sabranosti pažnje. Tako spoljašnju formu koristimo da bismo sebe vežbali. oslobađajte se svog samoljublja. prazneći creva. Telo i um su u skladu. Stavovi i mišljenja o raznim stvarima.kog bunara. prestanite da jedete. a dlanovi na podu otprilike deset santimetara razdvojeni. ustajalom vodom. oni se klanjaju. Ako ste pospani svaki dan. budite svesni tela. to jest kvalitete čistote. posmatrajte sebe. probajte da jedete manje. Ljude je teško vežbati. oni se klanjaju. Mnogi od onih koji dolaze ovamo imaju visok status u društvu. Oni koji su zaista postali usklađeni sa Dhammom otišli su daleko iza spoljašnje forme. Neki uče brzo. Idite i sedite. Zašto radimo toliko mnogo prostracija (klanjanja) ovde? Prostracije su veoma važne. Klanjajte se često. I dok se klanjati tri puta možete na umu imati tri kvaliteta Bude. Ako je šolja napunjena prljavom. Ima bogatih trgovaca ili ljudi sa diplomama. Morate svoje umove isprazniti od raznih stavova. Istražujte sebe. Procenjivanje drugih samo pojačava vaše samoljublje. Oni su suviše pametni da bi slušali druge. Šta je najveći problem za vaše nove učenike? Uverenja. nije na vama da sudite. O sebi. često bi trebalo da radimo prostracije.

Jeste li čovek? Možete odgovoriti „da“.ja sam bogat. Ako je um oslobođen. Stvaramo navike. Nema pot- 65 . Karma jeste vezivanje. Ali nemojte lupati glavu oko prošlosti. Nema ničeg. moje. Ne vezujte se za druge i ne posmatrajte ih. ali kada se prisetite kako ste druge činili nesrećnima loše se osećate i otuda i dana danas patite. Sve stvari kontroliše neki uzrok . karmu drugih prepustite njima. Ispražnjenost. malom. pojave. ja sam važan. Ako ja uzmem otrov.. međutim. u krajnjoj instanci ne postoji ni atta ni anatta. ja ću i da patim. Anatta. Zapamtite. Ali budizam jeste nevezivanje za sopstvo. To je pojavnost stvari. ili nepostojanje sopstva. Ako ste učinili nešto dobro u prošlosti i toga se sećate danas. Morate karmu proceniti sami za sebe. činili svoje roditelje nesrećnima. tada zatrpavate istinu o anatta ili o nepostojanju sopstva. Svako vezivanje vodi do stvaranja karme. kažemo. To srećno stanje uma rezultat je prošle karme. ja razumem sve u vezi sa budizmom“. Ukoliko želimo veliku posudu. sadašnjosti ili budućnosti. Vežbajte i videćete jasno. Posmatrajte svoj um. lepom ili nekako drugačije. nibbana. svi oni prave karmu kada prianjaju. To je pojam koji stvaramo iz želje. naših prošlih nečistoća. ja. Telo. Gledajte na to na taj način. Pretpostavimo da ste bili lopov pre nego što ste postali monah. To nam može u budućnosti doneti patnju. već i govor i misli mogu stvoriti uslove za buduće plodove. Nečistoće koje nazivamo pohlepa. on ne pravi razliku. Istina. ljutnja ili obmanutost. Međutim. Želja nas navodi da pravimo razliku. govor i um.i na duge staze i. jeste jednostavno ono što jeste. Jednostavno posmatrajte telo i um. Ona je plod našeg prianjanja. Zapravo. onda ovu nazivamo malom. Krali ste. Sve što ćete videti jeste sopstvo. kada pažljivije pogledamo. to su samo spoljašnja imena. To nije stvarnost.. Baš kao što posudu zovemo velikom. činili druge nesrećnima. Možete li malo objasniti karmu? Karma jeste postupak. Sada ste monah. iz trenutka u trenutak. bićete srećni. Nema velikog i malo.. praznina. Jesu li nečistoće kao što su pohlepa ili ljutnja samo iluzija ili su stvarne? I jedno i drugo. Ali u stvarnosti vi ste samo skup elemenata ili grupa sastojaka koji se stalno menjaju. ne samo telo. nema vas i mene.

Znam da su neki od vas došli iz velike udobnosti i spoljašnje slobode. bilo oje dana kada sam očajavao. Posle dugog vežbanja i vićete uvideti. U poređenju sa tim. Kada se ugledali istinu. Tada možete postati mirni. Kad smo bili mladi. Morate to posmatrati na duge staze. Oni koji su suviše pametni odlaze posle kratkog vremena. Morate biti strpljivi. Ponekad mi se čini da sam otkada sam postao monah samo uvećao svoje teškoće i patnju. Oni nikada ne nauče. sada živite vrlo skromno. Saznaćete sami za sebe. vaš um će postati isti kao um vašeg učitelja. Buda je nečistoće nazivao našim učiteljima. ima ćete veliki prostor za življenje. Hrana i klima su drugačiji nego kod kuće. Ako ga ispitate. Nema potrebe da se uzbuđujete. Oni su zaista želeli da nam pomognu. videćete. biblioteku. 66 . međutim. naši roditelji su nas disciplinovali i ljutili se. Tek kasnije uvidimo zašto su to činili. Sve postaje mirno. To je ona vrsta patnje koja vodi do okončanja patnje. dnevnu sobu. Morate se osloboditi svoje oštroumnosti. često vas puštam da sedite i čekate satima. To se zove praktikovanjem Dhamme. Kada sam bio mlad monah nisam imao toliko problema kao vi. No to je kao da vi Zapadnjaci treba jako veliku kuću da pospremite. Kada je pospremite. Znam da su neki od vas obrazovani i puni informacija. Želeo sam da se razmonašim ili čak da izvršim samoubistvo. Zatim. Ljudi sa malo znanja i informacija mogu lako da vežbaju. Ukoliko mislite da ste bolji od drugih. Roditelji i u čitelji nas kritikuju i mi se naljutimo. Takva vrsta patnje dolazi od pogrešnih stavova. Samo posmatrajte. Možete koristiti kuhinju. Znao sam jezik i jeo sam hranu koju sam navikao. Na taj način učite.rebe da ga delite sa mnom! Uzmite ono dobro što vam nudi vaš učitelj. Ali svako mora proći makar kroz deo toga. Strpljenje i postojanost su klju čni za našu praksu. Pa čak i tada. kada budete vežbali postaće vam jasno. to je velika prilika da razumete um. Kada se naljutite i osetite samosažaljenje. Kakva šteta. samo ćete patiti. Svi moji učenici su mi poput dece. Ja na umu imam samo saosećajnu ljubav i njihovo dobro. oslobodili ste se stavova i uverenja. Čak i ako sada ne razumete.

um i telo. Ako imate mudrost. u skoro svim okolnostima. Plašim se. To je u redu. Ako ste vezani za mirna stanja uma. samo ćemo patiti. ali bez mudrosti. Drugi misle da znaju. To je preterano. Ne znaju prirodu stvari (sankhara). spavajući. Mogu vam pomoći da podučavate druge. tada imate dovoljno mudrosti da znate ograni čenja koncentracije ili knjiga. Znati ko ste. Kada ste istražili i razumeli um. Koristite tu koncentraciju da biste istražili um i telo.U meditaciji sam razvio veoma smirujuća stanja uma. To je isto kao želja da sedimo jako dugo. patićete kada ih ne budete imali. Čak i na um treba gledati kao na prolazan. Sve tvorevine. To je dobro kao trening. Sedeći. Ostavite njihova mišljenja njima. Ljudi su uvek isti. Lepo. Da li biste sažeti izneli glavne tačke našeg razgovora? Morate ispitivati sami sebe. To pravljenje razlike je veoma opasno. To je poput puta sa veoma oštrom krivinom. Suviše se naprežu. Sada bih želeo da se vratim unatrag i vežbam visoke stupnjeve koncentracije ili zadubljenja uma. Um mi je otvoren i smiren. Tada ćete upoznati istinski mir. koncentrišite ga. Ako pravimo razliku. Stisnete zube i borite se sve vreme. Dignite ruke od svega. Ja meditiram već više godina. Plašim se da su suviše ozbiljni. ali u stvarnosti vežbanje ne zavisi od bilo kojeg položaja. To je mudrost. One će vam biti kao desert. Ili se možete vratiti vežbanju zadubljenja. tada se možete vratiti knjigama. tačno je. Kritikuju. i tada bi trebalo da posmatrate. To je korisna mentalna vežba. Zašto? Jer ćete videti prolaznost. čak i od mira. Kada um nije miran. Neki od vas su odlučili da se prosvetle. Da li je tačno da se bojite veoma marljivih učenika? Da. Šta bi sada trebalo da činim? To je dobro. jedu- 67 . presuđuju. jesu prolazne. Stvar je u direktnom posmatranju uma. nećete se vezati za koncentrisana stanja uma. Sada imate dovoljno mudrosti da znate da ne treba se vezujete za bilo šta. Ako ste praktikovali i razumeli neprianjanje. posmatraju. Jednostavno posmatraj i ne vezuj se. Upoznati svoje telo i um kroz jednostavno posmatranje. Guraju sebe u nepotrebnu patnju. Smirite um.

Koristite ih na pravi način. istraživanje uma. Tako. Hoćete li se naljutiti na mlado drvo u šumi što nije visoko i pravo kao ostala? To je glupo. Ne vežbajte suviše kruto. znate svoje granice. Posmatranje drugih je loša praksa. Morate imati mudrost. Videćete patnju. 68 . Ne procenjujte druge ljude. Čitava naša meditacija jeste direktno gledanje u um. To je naša praksa. Naša monaška disciplina i pravila su veoma važni. Ima ih raznih. Ali morate imati strpljenja. mnogo strpljenja i upornosti. njezin uzrok i njezin kraj. Koristite mudrost. strpljenja i predanosti. Morate se naučiti vrednosti davanja. Ne pravite razlike. Postepeno ćete učiti. budite strpljivi. Praksa se ne sastoji u tome da postignete bilo šta. suština monahovog vežbanja jeste posmatranje namera. Buda je svoje učenike savetovao da uz učitelje ostanu barem pet godina. Oni stvaraju vrlo jednostavan i harmoničan ambijent. jednostavno budite prirodni i posmatrajte to. Ali zapatite. To će vas odvesti do nesebičnosti. Samo buditi svesni onoga što jeste. Živite jednostavno i prirodno. Posmatrajte um. Vežbajte se u moralu. Neka vas ne zarobi spoljašnja forma. Do mira.ći. Nema potrebe da nosite teret želje da ih sve promenite.

Venerable H. Gunaratana Mahathera

Pažnja Put svjesnosti
Sadržaj O Autoru...70 Predgovor...71 Uvod...72 1. Meditacija: zašto se mučiti?...75 2. Što meditacija nije...83 3. Što meditacija jeste...93 4. Stav...101 5. Praksa...105 6. Što učiniti sa svojim tijelom...118 7. Što učiniti sa svojim umom...122 8. Strukturiranje meditacije...130 9. Početak vježbe...136 10. Součavanje sa problemima...143 11. Rješavanje nesabranosti I...157 12. Rješavanje nesabranosti II...161 13. Pažnja (Sati)...173 14. Pažnja protiv Koncentracije...182 Dodatak - Rečnik Pali termina...189 NASLOV DJELA - Mindfulness in Plain English AUTOR: Venerable H. Gunaratana Mahathera Bhavana Society Rt. 1 Box 218–3 High View, WV 26808 Prosinac 7, 1990

69

O Autoru
Poštovani Henepola Gunaratana je bio zaređen u dobi od 12 godina kao budistički redovnik u malom hramu Malandeniya sela u Kurunegala predjelu na Sri Lanci. Njegov tutor je bio Poštovani Kiribatkumbure Sonuttara Mahathera. U dobi od 20 godina je dobio više zaređenje u mjestu Kandy 1947 godine. Svoje obrazovanje je dobio od Vidyalankara College and Buddhist Missionary College u Colombu. Potom je putovao Indijom pet godina radeći kao misionar za Mahabodhi Society služeći Harijane (Nedodirljive) ljude u Sanchi, Delhi i Bombayu. Potom je kao misionar proveo deset godina u Maleziji, služeći kao religiozni savjetnik za Sasana Abhivurdhiwardhana Society, Buddhist Missionary Society i Buddhist Youth Federation - Malaysia. Bio je učitelj u Kishon Dial School i Temple Road Girls’ School i Principal Buddhist Institute u Kuala Lumpuru. Na poziv Sasana Sevaka Society, Poštovani Gunaratana je došao u Sjedinjene Države 1968 godine, da služi kao Honorarni Generalni sekretar za Buddhist Vihara Society u Washington, D. C. U 1980 godini je postavljen za predsjednika Društva. Za vrijeme svoga vremena provedenog u Vihari je vodio meditaciona povlačenja, i održavao mnoga predavanja širom USA, Kanade, Europe, Australije i Novog Zelanda. On je isto tako završio svoje studijske interese i stekao B. A., i M. A., i Ph. D. iz filozofije na Američkom Univerzitetu. Poučavao je o budizmu na Američkim univerzitetima, Georgetown University i University of Maryland. Njegove knjige i članci su bili objavljivani u Maleziji, Indiji, Sri Lanci i USA. Od 1973 je bio budistički kapelan na American University savjetujući studente koji su se zanimali za budizam i budističku meditaciju. On je sada predsjednik Bhavana Society u West Virginia, Shenandoah Valley, D. C. On sada poučava meditaciju i vodi meditaciona povlačenja.

70

Predgovor
U svom iskustvu otkrio sam da najdjelotvorniji na čin da nešto izrazimo da bi drugi to razumjeli, je da koristimo najjednostavniji jezik. Isto tako sam naučio iz poučavanja da što god je jezik krući da je manje djelotvoran. Ljudi ne odgovaraju na kruti jezik posebno kada ih poučavamo nečemu čime se ljudi ne bave za vrijeme svog svakodnevnog života. Za njih meditacija izgleda kao nešto što oni ne mogu uvijek prakticirati. Kako se sve više ljudi okreće ka meditaciji, to su im potrebnije jednostavnije instrukcije, tako da mogu to sami prakticirati bez učitelja. Ova knjiga je rezultat zahtjeva koje su mnogi meditanti trebali kao jednostavne instrukcije, pa su tako dobili ovu knjigu napisanu običnim svakodnevnim jezikom. U pripremi ove knjige su mi pomogli mnogi prijatelji. Ja sam im veoma zahvalan. Posebno želim izraziti moje najdublje poštovanje i iskrenu zahvalnost sljedećim osobama: John Patticord, Daniel J. Olmsted, Matthew Flickstein, Carol Flickstein, Patrick Hamilton, Genny Hamilton, Bill Mayne, Bhikkhu Dang Pham Jotika i Bhikkhu Sona, za njihove vrijedne sugestije, komentare i kritike u vezi mnogih stvari u pripremi ove knjige. Isto tako zahvaljujem i Reverend Sister Sama i Chris O’Keefe za njihovu podršku u proizvodnim naporima.

H. Gunaratana Mahathera Bhavana Society Rt. 1 Box 218–3 High View, WV 26808 December 7, 1990

71

Svaka glavna religiozna tradicija ima neku vrstu procedure koju naziva meditacija. i o teoretskim aspektima budističke meditacije. mikroskopsko ispitivanje samog procesa percepcije (opažanja). To je uvijek tekuće istraživanje stvarnosti. u međuvremenu. Ponovimo. Mnoge od njih su odlične. potpuno razumjevanje ovih stranica će vas odvesti vrlo daleko. Njegov okus je veoma klinički. Njegova namjera je da razbije ekran laži i iluzija kroz koji mi normalno promatramo svijet. daleko bliži onome što bi nazvali psihologija od onoga što bi obično nazvali religija. Molimo da shvatite da ova knjiga ekskluzivno govori o Vipasana meditaciji kako je ona poučavana i prakticirana u južnom i jugoistočnom azijskom budizmu. a posebno za one koji žele početi sada odmah. tako je svrha ovog sistema da meditantu pruži uvid u prirodu stvarnosti i precizno razumjevanje kako sve djeluje. i 72 . Morat ćete eventualno otići kvalificiranom učitelju. Naša namjera je da pružimo osnovne informacije koje su vam potrebne za početak. To je direktan ulaz u duhovnu ili božansku stvarnost bez obraćanja božanstvima ili drugim „posrednicima“. Ona je namjenjena za praksu. Ona je namjenjena za upotrebu. ovo su osnovna pravila. Budizam kao cjelina je potpuno različit od teoloških religija sa kojima su zapadnjaci upoznati. praktični detalji. Ako vas zanimaju ove stvari. Postoji vrlo malo kvalificiranih učitelja budističke meditacije u USA. Već postoje mnoge opsežne knjige o budizmu kao filozofiji. Ni jedna knjiga ne može pokrivati svaki problem sa kojim se može suočiti meditant. Postoje mnogi načini meditacije. korak po korak vodič za meditaciju Uvida. Samo oni koji slijede ovdje date instrukcije mogu kazati da li smo uspjeli ili ne. Međutim. Samo oni koji doista redovno i ustrajno meditiraju mogu procijeniti naša nastojanja. mi vam savjetujemo da ih pročitate. i ta riječ se veoma slobodno koristi. Često se prevodi kao meditacija Uvida. Ova knjiga je „Kako to učiniti“. Ovo je knjiga instrukcija za meditaciju. praksa. Ona je napisana za one koji ustvari žele meditirati.Uvod Američki budizam Predmet ove knjige je praksa Vipasana meditacije.

U Pali (jeziku). stanje spokojstva koje se mora doživjeti da bi se moglo razumjeti. plamen svijeće.tako otkrije lice krajnje stvarnosti. puno užitka. To je prekrasno. Većina sistema meditacije naglasak stavlja na Samatha komponentu. ushićenja koje traje dok meditant ne završi svoj period sjedanja (op. „Vipasana“ se može prevesti kao „uvid“. u nekom od oblika meditacije). ali je samo privremeno. kao što su molitva. To je stanje u kojem je um doveden do opuštanja. Oni koji su skloniji kliničkom istraživanju mogu koristiti samo same tehnike. čista svjesnost točno o onome što se događa dok se to događa. utisaka i zavodljivo. One su različite mentalne vještine. uvidu. prev. bogatu tradiciju punu ljepote i značenja. originalnom jeziku Theravada literature. Kada je ovo učinjeno. Meditant usmjerava svoj um na neke stvari. religioznu sliku ili bilo što. one se nazivaju „Vipasana“ i „Samatha“. Praksa je bitna. oblici funkcioniranja ili kvalitete svijesnosti. do samih korijenja same svijesti. Theravada budizam nam predstavlja djelotvorni sistem za istraživanje dubljih nivoa uma. Vipasana meditacija se obra ća drugoj komponenti. primjenjujući ih unutar bilo kojeg filozofskog ili emocionalnog konteksta koji žele. i u njima će pronaći veliko bogatstvo običaja i ceremonija. duboki mir prožimlje tijelo i um. Razlika između Vipasana meditacije i drugih oblika meditacije je presudna i treba se u potpunosti razumjeti. Posljedica je stanje zanosa. Oni čitaoci koji imaju sklonosti ka ritualu mogu istraživati Theravada praksu u drugim knjigama. određena vrsta kutije. i isključuje sve druge misli ili opažanja iz svoje svjesnosti. Vipasana meditant koristi svoju koncentraciju kao alat pomoću kojeg njegova svjesnost može otkinuti komadić od zida iluzija koji ga odvaja od žive svjetlosti stvarnosti. Vipasana meditacija je drevna i pogodna tehnika upravo za to učiniti. „Samatha“ se može prevesti kao „koncentracija“ ili „spokojstvo“. i predstavimo samo jednostavnu golu istinu. šantanje. Ova lijepa tradicija je prirodna posljedica njene 2500 godišnjeg razvitka unutar vrlo tradicionalnih kultura južne i jugoistočne Azije. On nam isto tako pruža zna čajni sistem štovanja i rituala u kojima su te tehnike sadržane. Ovdje ćemo uložiti svaki napor da odvojimo ukrasno i osnovno. Budizam objašnjava dvije glavne vrste meditacije. To je postepen proces uvijek rastuće svjesnosti o unutrašnjem djelovanju same stvar- 73 . usredotočen samo na jednu stvar i nije mu dopušteno da luta.

To zahtjeva godine. Ova knjiga je uvod za dostignuće pažljivosti kroz čistu pažnju. od Sutta javna predavanja koja se pripisuju Budi. On uči da promatra promjene u svim fizičkim iskustvima.nosti. Tradicionalna Theravada literatura opisuje obe tehnike Samathe (koncentracije i smirenosti uma) i Vipasane (uvida ili jasne svjesnosti). To se naziva oslobođenje. To ne može biti poučavano kao čisti školski (teorijski) predmet. Najpoznatiji sistem Mahayana sistema je zen. Vijetnamu i USA. Nepala. Tajlanda. Tipitaka se sastoji od Vinaya. i svjetovne ljude. On uči da proučava svoje vlastite mentalne aktivnosti i nestalnost u karakteru same svjesnosti. redovnice. nerazdvojiva iskustvena aktivnost. Theravada sistem prakse prevladava u južnoj i jugoistočnoj Aziji u zemljama Sri Lanke. koji su sakupljeni u tri dijela u kojima su bila sa čuvana originalna učenja Bude. u osjećajima i opažanjima. Burme. Ali ovo je osnovno uputstvo. Japana. Koreji. Preobražaj je potpun. Koreje. meditant primjenjuje promatranje u kojem učestvuje u cijelom vlastitom opažajnom univerzumu. Ova knjiga se bavi Theravada praksom. Korištenje disanja kao glavnim fokusom pažnje. i ono je trajno. Tibeta i Vijetnama. Laosa i Kambođe. ovdje ograničavamo našu raspravu na najosnovniji od tih preporučenih predmeta – disanje. Postoji ogroman broj različitih sekta unutar budizma. i jasno shvaćanje cijelog procesa disanja. Oslobođenje je cilj svih budističkih sistema prakse. One se odvajaju u dva glavna pravca misli – Mahayana i Theravada. koji se prakticira najviše u Japanu. Većina stvari datih u ovoj knjizi potiču iz Tipitaka. Sve ove promjene se zbivaju neprekidno i prisutne su u svakom trenutku naših iskustava. ali jedan dan meditant probija kroz taj zid i upada (nađe se) u prisustvu svjetla. Živo srce procesa mora proizlaziti iz učiteljevog vlastitog osobnog iskustva. Meditacija je živa aktivnost. Ova literatura je vrijedna pažnje. skup dubokih psi- 74 . Postoji četrdeset različitih predmeta meditacije opisane u literaturi na Pali jeziku. Ipak. i Abhidhamma. pravila discipline za redovnike. Ali smjerovi za dostignuće cilja su prilično različiti. postoji ogromna količina šifriranog materijala o ovom predmetu što je proizvod nekih najinteligentnijih i duboko prosvjetljenih ljudskih bića koji su nekada hodali zemljom. Oni se preporučuju kao objekti koncentracije i kao predmeti ispitivanja vode do uvida. Mahayana budizam prevladava širom istočne Azije i oblikuje kulture Kine.

To isto tako zahtijeva upornost. Meditacija zahtijeva „pronicavost“.hofilozofskih učenja. To je putovanje vrijedno poduzeti. (Put Pročišćenja) koji je standardni tekst o meditaciji čak i danas. To zahtijeva mnoge osobne kvalitete koje normalno smatramo kao neugodnim i koje želimo izbjeći kad god je to moguće. ti si nasljednik nezadovoljstva u životu koje jednostavno neće nestati. Sigurno da je daleko lakše zavaliti se u naslonjač i gledati televiziju. Naša je namjera da vam predstavimo najčišća i najsažetija uputstva za Vipasana meditaciju koja su na raspolaganju na engleskom jeziku. I ti znaš to. I zbog činjenice da si ljudsko biće. Zašto se mučiti? Zašto rasipati sve to vrijeme i energiju kada možeš uživati? Zašto mučenje? Jednostavno. Ali one periode očaja. Sve to iznenada. Tu si ti. i odjednom shvatiš da provodiš svoj cijeli život jednostavno prolazeći pored njega. Ali ova knjiga vam nudi priliku za napredak. Možeš se satima od toga skrivati ali na kraju se to uvijek vraća nazad – obično kada to najmanje očekuješ. Poglavlje 1 Meditacija: zašto se mučiti? Meditacija nije laka. U petom stoljeću poslije Krista drugi veliki budistički znanstvenik po imenu Buddhaghosa proučavao je istu stvar u drugoj akademskoj tezi Visuddhimagga. U prvom stoljeću poslije Krista. Sve ovo možemo zaključiti sa američkom riječi „gumption“ „pronicavost“ (bistrina uma). Ti to možeš za neko vrijeme potisnuti iz svoje svjesti. naizgled iz ničega. Jer si ti čovjek. To zahtijeva vrijeme i energiju. (Put Slobode) u kojima je sažeo Budina učenja o meditaciji. to vrijeme držiš za sebe. 75 . sakupiš to i shvatiš svoju stvarnu situaciju u životu. sjedneš. poznati budistički znanstvenik po imenu Upatissa je napisao Vimuttimagga. Ti si nered. Nekako uspjevaš da održavaš svoje ciljeve i izvani izgledaš kao da je sve u redu. ona vremena kada osjećaš u sebi žudnju. Ali to lijepo prikrivaš. odlu čnost i disciplinu. Do vas je da poduzmete prvih nekoliko koraka do otkri ća tko ste vi i što to sve znači. Suvremeni učitelji meditacije se oslanjaju na Tipitaku i na svoja vlastita osobna iskustva. Mi vam želimo uspjeh. Održavaš dobro vanjski izgled.

Treba učiniti bolje. osjećaji su blokirani. Život se oslanja na bogatstvo i jasnoću koje sva loša vremena i dosadu izbljeđuju. To je neprekidni podvodni tok u svakoj misli i svakoj percepciji. Promatraj iracionalan izljev ljutnje. Zaljubiš se. osjeti pritisak. Osjeti napetost. Treba biti bolje“. a ispod toga strah. Oni to glume. neki bolji način da se gleda na svijet. kao dim na vjetru. Promatraj nekontrolirane frustracije kako se ispoljavaju iz ljudi koji to prikrivaju pod maskom entuzijazma. Treba steći više. Ti se u to uključiš ponekad slučajno. Cijela struktura tvoga iskustva se mijenja i ti sebi kažeš: „Dobro. Dobiješ igru. Promatraj navijače na tribinama. Nitko od nas nije u potpunosti oslobođen od toga. To je emocionalni krug koji se okreće. Nitko ustvari nije opušten. sada ću biti sretan“. To je monstrum u svakome od nas.U međuvremenu. Ali to nikada ne nestaje. i ponovno si u istoj staroj stvarnosti. ti ne dotičeš život. ti to jednostavno nekako ne primjećuješ. ja sam to uspio napraviti. Mnogo. uključujući za ljudi koji su ti bliski. i ta nejasna svjesnost izblijedi. koje je dosadno. Što je pogrešno sa tobom? Jesi li otkačen? Ne. neki način da se život dotakne potpunije. Ali stvarno postoji cijela druga stvarnost dubine i osjetljivosti na raspolaganju u životu. Osjećaš se izoliranim ugodnošću iskustva nekom vrstom osjetilnog slaganja. Ti to potičeš osjećajući se odvojenim. To je monstrum. Ostao si samo sa sjećanjem. Idi na zabavu. projektima i statusom. i ti si proveo tako mnogo vremena na dnu. glumimo da to ne postoji. Ti si jednostavno čovjek. Pokušavamo to potisnuti. Ti to ponovo ne činiš. Patiš od iste bolesti kojom je zahvaćeno svako ljudsko biće. Mi to možemo poricati. Time i nejasnom svjesnošću da je nešto krivo. I zatim. i ima mnogo ruku: Kronična napetost. i emocionalno mrtvilo. mali glas bez riječi u pozadini glave govori: „Još nije dovoljno dobro. U stvari. težeći za visinama. Ali i to isto tako nestane. monstrum koji se ispoljava svugdje u finim oblicima. i za neko vrijeme su stvari različite. a sebe skrećemo od toga sa ciljevima. ili 76 . Gradimo cijelu kulturu oko toga skrivaju ći se od toga. nedostatak istinske samilosti za druge. Svijet izgleda kao obično pokvareno mjesto. tamo dolje ispod svega što znaš mora da postoji neki drugi način življenja. taj britki glas koji na površini pokazuje zabavu. Slušaj smijeh. Otiđi na nogometnu utakmicu. mnogo ruku. Dobiješ dobar posao.

timskog duha. i tako dalje i dalje zauvijek. Mi možemo podesiti našu svjesnost. samo da mogu izgubiti desetak kilograma. mi to onda opažamo sa skupom određenih mentalnih reakcija. fini skup mentalnih navika koji se širi. zažmiri i on je nestao. Od trenutka do trenutka život prolazi i nikada nije isti. nezadovoljstvo i stres. patnja. rodbina umire. Odakle ove besmislice dolaze i još važnije. držimo je. jakuzi i kovrđavu kosu. Prijatelji odlaze. ili to je loše. To je dobro. Mi kategoriziramo iskustva. neobuzdani egoizam u ime lojalnosti timu. Bodrenje. Grabimo određenu misao. Izgleda da je život neprekidna borba. pokušavamo je zadržati da nam ne pobjegne. Misao se pojavi u glavi i pola sekunde kasnije nestane. Pogledaj novosti na televiziji. Ali je ljudska kultura poučavala neke krive odgovore na ovaj beskonačan tok proticanja. što možemo učiniti u vezi toga? To proizlazi iz stanja naših vlastitih umova. ili to je neutralno. Neprekidna promjena je suština opažajnog univerzuma. onda bi bio sretniji. Pronalaziš uvijek istu temu uvijek iznova ponavljanu na drukčiji način. Slušaj osjećajnost u popularnim pjesmama. polako jedan po jedan dio. neki silan napor protiv nerješivih poteškoća. Pokušavamo da svaku percepciju. Nikada dva trenutka nisu ista. svaku mentalnu promjenu u ovom beskrajnom toku vežemo za jedan od tri mentalna stanja. onda pokušavamo da vrijeme u tome zaustavimo. Ovo nisu ljudi koji su u miru sa sobom. To je priroda univerzuma. Ponekad ti dobivaš. samo da imam televiziju u boji. Onda. Ljubomora. Samo da mogu pronaći nekoga tko me stvarno voli. mazimo je. Ako je neko zapažanje bilo označeno „dobrim“. Zvuk poga đa tvoje uši i potom tišina. i ona isto tako nestaje. Što je rješenje za sve ovo nezadovoljstvo? Mi se zaplićemo u sindrom „Samo da sam“. gordijski čvor koji smo sami vezali malo po malo i možemo ga na isti način odvezati. promjena. Otvori oči i svijet prodire u njih. To je duboki. očistiti svaki odvojeni dio i iznijeti na svjetlo. To je neprekidno: promjena. promjena. Ljudi se pojavljuju u tvom životu i potom iz njega nestaju. Suština našeg iskustva je promjena. ali često gubiš. Potom se pojavljuje sljedeća. Tvoja sreća ide gore pa dolje. U ovome nema ništa pogrešnog. jedan po jedan dio. u skladu sa kojim dijelom to vezujemo. Promjena je neprekidna. Samo da sam imao više novca. zviždanje. Možemo nesvjesno učiniti svjesnim. Kada to ne ide. 77 .

da nema veze kako je trenutak velik. Ta iskustva spremamo u neutralni dio tako da ih možemo ignorirati i vratiti pažnju gdje se nešto zbiva. postoji mnogo trenutaka kada smo sretni. Ona su mlaka. Ovdje stavljamo iskustva koja nisu ni dobra. postoji vrijeme kada ne uspjevaš. Ova vrsta iskustva postaje lišena pravednog dijela naše pažnje. suština života je patnja. To čak izgleda neistinito. Patimo. Na kraju ćeš umrijeti. a to je naše beskrajno kruženje želje i odvratnosti. sveprožimljući tok napetosti.onda koristimo svaki napor da ponovimo iskustvo koje je izazvalo tu misao. Na prvi pogled ovo izgleda tako morbidno i pesimistično. To je ključni izraz i treba biti u potpunosti shvaćen. Sve je prolazno. To znači duboki. Pali riječ „dukkha“. ni loša. Borimo se protiv vlastitog iskustva. Izgradili smo oko sebe zidove i zarobljeni smo u zatvoru naših vlastitih laži i odbojnosti. ne znači samo agoniju tijela. to uopće nije 78 . Nema veze koliko si dobio. on će nestati. Kada zapažamo nešto „loše“. Nema veze koliko brzo bježiš. Izgleda prilično hladno. Nema veze koliko si naporno težio užitku i uspjehu. Na kraju gubiš sve. zar ne? Na sreću. U krajnjoj analizi to je sistem koji ne djeluje. Između ove dvije reakcije se nalazi neutralno. rješiti se toga na bilo koji mogući način. Patnja je velika riječ u budističkoj misli. Buda je rekao. nije tako. fini osjećaj nezadovoljstva koji je dio svakog mentalnog kruženja bez svrhe. beskrajno ignoriranje 90 posto našeg iskustva. Naši umovi su puni stavova i kriticizma. Nazovimo ovu mentalnu naviku „ignoriranje“. Napokon. Potom se čudimo zašto je život tako neukusan. postoji vrijeme kada te bol sustiže. TO samo izgleda tako. Između ta dva perioda vremena. nezanimljiva i dosadna. onda to pokušavamo odbaciti. Mi se zabavljamo sa dijelovima samih sebe. Nazovimo ovu mentalnu naviku „odbacivanje“. Ispod užitka ćeš pronaći fini. Pokušavamo ga negirati. Uzmi bilo koji trenutak kada se zaista osjećaš ispunjenim i pomno ga prouči. život je tako dosadan da bi vrištao. Direktna posljedica sve ove ludosti je neprekidna monotona utrka koja nigdje ne vodi. neprekidno traženje zadovoljstva. Na drugoj strani uma se nalazi dio označen sa „lošim“. neutralna. Zar nije tako? Ne. ti ćeš izgubiti dio toga ili provesti ostatak dana čuvajući ono što si dobio i razmišljati kako ćeš još dobiti. neprekidno bježanje od bola. Nazovimo ovu mentalnu naviku „pohlepa“.

ali se može naučiti. pa što? Dakle ako budem jeo. Pogledaj na ljude kroz povijest koji su uistinu imali ovu vrstu moći. Oni nisu bili sretni ljudi. Zbog čega? Jer su bili pokretani da svijet kontrolišu totalno i apsolutno. Zašto? Jer sam gladan. To su samo sredstva prema kraju.tako. Još jednom. Samo mi daj dovoljno novca i ja ću kupiti svu sreću koja mi je potrebna“. iznad bola i užitka. želimo seks. a bilo je ljudi koji su odbijali da budu kontrolirani. da prepoznaš želje ali da ne budeš njima kontroliran. a to nisu mogli. To je nivo iskustva iznad dobrog i lošeg. nema više žudnje. Dakle. kontrolirati sve. To su uistinu glavne stvari u ljudskoj egzistenciji. imovinu i poštovanje. To samo izgleda hladno kada to promatraš sa nivoa obične mentalne perspektive. poskakuje u skladu sa svakim našim hirom. Čak sami sebi kažemo da je ideja „sreće“ previše apstraktna. To je nivo funkcioniranja gdje um ne pokušava da zaustavi vrijeme. neću biti gladan i osjećat ću se dobro. Oni su morali umrijeti. Olakšanje. da iskočiš iz ovog beskrajnog ciklusa želje i odbojnosti. glumeći Cezara. ovo je stav koji ne djeluje. Ispod toga nivoa se nalazi netko drugi čija je perspektiva potpuno različito gledanje na univerzum. To je ono što svatko od nas traži. Na sreću postoji druga opcija. Ti možeš naučiti da kontroliraš svoj um. To nije lako. Ono što mi stvarno tražimo nisu površni ciljevi. Sigurno nisu bili ljudi u miru sa samim sobom. Ono što stvarno želimo jeste osjećaj olakšanja koji nastaje kada zadovoljimo neku potrebu. to tako ne ide. To je nemoguće. želimo novac. ja sam praktičan. Oni nisu mogli kontrolirati zvijezde. učiniti da cijeli svijet pleše. i ta vještina se može naučiti. opuštanje i kraj napetostima. Sreća i mir. sami nivo na kojemu mehanizam kruženja djeluje. Ovo je često teško vidjeti jer prikrivamo osnovne ciljeve sa naslagama površinskih ciljeva. Na nesreću. Ovo ne znači da legneš na cestu i da pozivaš 79 . Htjeli su kontrolirati sve. Možeš naučiti da ne želiš ono što želiš. Mi želimo hranu. Aha! Osjećat ćeš se dobro! Sada dolazi stvarnost. Oni su isto bili bolesni. savršena sreća bi trebala značiti dobiti sve ono što smo željeli. Ne možeš dobiti sve što želiš. To je prekrasan na čin opažanja svijeta. gdje ne pokušavamo zaustaviti stvari i ignorirati ih. gdje se ne zadržavamo na našem iskustvu dok se ono zbiva. Ti želiš hranu. što je sreća? Za većinu od nas. „Pogledaj. Prouči svaki od ovih ciljeva i pronaći ćeš da su površni. Mir i sreća.

čisto i bez osuđivanja. Ti nešto želiš. Mir i sreća! Zar to nije ono što je civilizacija? Gradimo nebodere i autoputeve. zdravstveno osiguranje i razne pomoći. prisilnih poriva svojih vlastitih želja. Imamo plaćeni odmor. Ova vrsta mentalne kulture je veoma teška. ali ne trebaš to ganjati. Imamo besplatne bolnice i bolovanje. Ti se jednostavno mijenjaš. Treba da sve to jasno vidiš i kao jednu 80 . Mi volimo da mislimo da naše društvo iskorištava svako polje ljudskog znanja da bi doseglo mir i sreću. To znači da nastavljaš živjeti naizgled normalnim životom. pričekaj trenutak. Ipak. a broj kriminalnih djela se još brže povećava. To je automatski. bez iluzija. Što god prije to učiniš. i plaćamo cijenu za tu grešku. autoriteta. mir i sreću. osuđivanja ili otpora bilo koje vrste. Svemu tome je cilj da osigura. do neke mjere. i bit ćemo na putu prema gore i nećemo takvi biti.svakoga da gazi preko tebe. Sretan čovjek nema osjećaj za ubijanjem. svoju odgovornost kao pojedinac koji živi sa drugim pojedincima. Radiš one stvari koje osoba mora raditi. Ulice su pune delikvenata i neuravnoteženih pojedinaca. Nečega se bojiš. Mjesto na kojem ćemo početi je unutar nas samih. a druga stvar nešto činiti u vezi toga. Treba da uvidiš tko si i kakav si. televizije. Naučiti ćemo vidjeti te trenutke. ali živiš ga sa potpuno novim pogledom. Počinjemo da shvaćamo da smo prekomjerno razvili materijalnu stranu egzistencije na štetu dublje emocionalne i duhovne strane. Ali desegnuti početni uvid je priličan zadatak. Treba da vidiš svoje dužnosti i obaveze prema drugim ljudskim bićima. ili boriti. ili pokoravati pravilima diktiranim od neke vlasti. i iznad svega. Jedna je stvar govoriti o moralnoj i duhovnoj degeneraciji Amerike. jasno ih vidjeti. Treba da vidiš svoje vlastito mjesto u društvu i funkciju kao društveno biće. Ipak broj mentalnih bolesti je u neprekidnom porastu. Za to su potrebne godine. istinito i objektivno. Ali pokušavati kontrolirati sve je nemoguće. i svatko ć e od nas vidjeti trenutke „Ja sam beznačajan“ i „Ja sam lud“. ali ne treba da stojiš tamo i da se treseš u svojim čizmama. Pogledaj pažljivo unutra. promjene se prirodno zbivaju. Ispruži svoju ruku van sigurnosti svojih vlastitih vrata i sigurno će ti netko ukrasti ručni sat! Nešto ne radi kako treba. a poteškoće su poželjnije od nemogućeg. ali si oslobođen od opsesivnih. Ne moraš se prisiljavati. Ne možeš učiniti radikalne promjene u ustrojstvu svoga života dok ne počneš sebe vidjeti onakvim kakav uistinu sada jesi.

To pročišćava proces mišljenja od onoga što se može nazvati psihičkim nadraživačima. Posljedice pročišćenog uma će te slijediti kao vlastita sjena. Kada si se naučio samilosti prema sebi. Ono što ćeš biti sutra će biti posljedica onoga što si ti sada. Da se pokoravamo zakonu je nešto sasvim drukčije. ali unutrašnji dio ostaje nepromjenjen. Posljedice zlog uma će te slijediti kao što kola slijede bika koji ih vuče. U našem društvu mnogo vjerujemo u obrazovanje. I ti razumiješ druge jer si razumio sebe. Vjerujemo da znanje kulturnu osobu čini civiliziranom. stanja koncentracije i uvida. samilost za druge je automatska. To dovodi um do smirenosti i svjesnosti. ali se to zbiva u jednom trenu.cjelinu. možeš biti elastičniji i tolerantniji. Civilizacija mijenja čovjeka izvani. Meditacija se naziva Veliki Učitelj. nitko. Ti postaješ kao savršeni roditelj ili idealni učitelj. Savršeni 81 . Jedna je stvar da se pokoravamo zakonu jer znamo za kaznu i bojimo se posljedica. On kaže: „Ono što si ti sada jeste posljedica onoga što si bio. Tekuća voda će izgladiti površinu. skroz na skroz. Gledao si duboko u sebe i vidio iluziju sebe i svoje vlastite ljudske neuspjehe. Osjećaš ljubav prema drugima jer ih razumiješ. Međutim. To je pročišćavajuća presudna vatra koja djeluje postepeno kroz razumjevanje. stvari koje te drže zapletenim u emocionalnim okovima. i cijeli se kamen mijenja iznutra i izvani. Mentalna kultura kroz meditaciju je bez premca u pomaganju dosezanja ove vrste razumjevanja i smirene sreće. možeš biti samilosniji. Meditacija ga omekšava iznutra. mržnja i ljubomora. jedan integrirani međuodnos. ni prijatelji. civilizacija polira osobu samo površinski. Meditacija ima za svrhu da pročisti um. Baci kamen u potok. Što god je veće tvoje razumjevanje. To zvuči složeno. Spreman si da oprostiš i zaboraviš. Što god je veće tvoje razumjevanje. jer smo sebe očistili od pohlepe koja bi nas natjerala da krademo i mržnje koja bi nas navela da ubijemo. Uzmi isti kamen i stavi ga u jaku vatru talionice. Vidio si svoju vlastitu ljudskost i naučio da oprostiš i voliš. Dobro disciplinirani um donosi sreću“. i pogledajmo što će se dogoditi. On se cijeli rastopi. Dhammapada je drevni budistički tekst koji je prethodio Frojdu tisuće godina. Izložimo našu plemenitu i profinjenu gospodu stresu rata ili ekonomskog kolapsa. stvarima kao što su to pohlepa. Nitko ne može učiniti više za tebe nego tvoj vlastiti pročišćeni um – ni roditelji.

Provjeri to sam za sebe. pažnje i mudrosti. Da bi napravili polje od šume. Na isti način. Tvoja oholost je ishlapila i tvoj antagonizam presušuje. Postoji samo jedan na čin da se sazna da li je meditacija vrijedna napora. Dakle. Zatim. moralnosti. Da bi kultivirao svoj um prvo treba odstraniti razne razdraživače koji se nalaze na putu. Ovo su samo obećanja na papiru. Tvoja intuicija se izoštrava. Tvoj um postaje smiren i stišan. 82 . strah i brigu. bez predrasuda i bez iluzija. čineći te duboko svjesnim svojih vlastitih misli. Potom obrađuješ zemlju i gnojiš je. Sve se ovo zbiva kroz razumjevanje. vjera i moralnost imaju specijalno značenje u ovom kontekstu. Preciznost misli se povećava i postepeno dolaziš do direktne spoznaje stvari onakvima kakve one doista jesu. tvoji vlastiti podsvjesni motivi i mehanizami ti postaju jasni. i to prakticiraj. a strasti postaju umjerene. riječi i djela. Meditacija izoštrava tvoju koncentraciju i moć razmišljanja. Svrha meditacije je osobna transformacija. moralnost nije ritualna pokornost nekom vanjskom. Rastrešenost se povlači. Budizam ne zagovara vjeru u smislu da u nešto vjeruje jer je to napisano u knjizi. Potom siješ sjeme i ubireš žetvu vjere. Onaj koji ulazi u meditativno iskustvo nije isti onaj koji izlazi na drugu stranu. Stvari počinju dolaziti na svoje mjesto. Usput da kažemo. jer si ti samu stvar promatrao unutar sebe. nametnutom kodeksu ponašanja. Ovdje je značenje bliže samopouzdanju. To smanjuje tvoju napetost. Tako ispravno obavljena meditacija te priprema da se suočiš sa svojim usponima i padovima u egzistenciji. iščupati ih sa korjenom tako da više ne rastu. Meditacija je kao da kultiviramo novo tlo. da li je ovaj razlog dovoljan da te potakne? Jedva. I tvoj život se uravnotežava.meditant je dosegao duboko razumjevanje života. Pumpaš energiju i disciplinu u mentalno tlo. Potom siješ sjeme i ubireš žetvu. prvo treba da posječeš stabla i izvadiš panjeve. Potom gnojiš. ili se pripisuje proroku ili tebe poučava neka autoritativna figura. To mijenja tvoj karakter procesom opažanja. malo po malo. a tvoj život postaje gladak umjesto borba. i on se neizbježno odnosi prema svijetu sa dubokom i nekritičnom ljubavi. Nauči da to ispravno prakticiraš. To je znanje da je nešto istinito jer si vidio da to tako djeluje.

ali su ustvari veoma specifične procedure eksluzivne za određeni sistem prakse. Prije nego li nastavimo. tako da možete doseći uvid u vlastito ponašanje. zvuči stvarno ohrabrujuće? Postoji mnogo knjiga o meditaciji. možda možete otpočeti sada i napraviti neku vrstu progresa. Proces razmišljanja djeluje udruživanjem. Mi se bavimo ekskluzivno sa Vipasana sistemom meditacije. koja je svaka u sukobu jedna sa drugom.Poglavlje 2 Što meditacija nije Meditacija je riječ. Mi vidimo da ona nastaju ponovo i ponovo kod novih praktičara. Cilj je svjesnost. Neke od njih se više pripisuju drugim sistemima meditacije i nemaju ništa sa Vipasana praksom. Posljedica je stvarna zbrka i ogroman nered sukobljavajućih mišljenja popraćenih sa masom nerelevantnih podataka. koncentrirana i fino uskla đena. Oni prave izjave o meditaciji koje zvuče kao generalni zakoni. Vi ne savlađujete demone ili sakupljate nevidljive energije. tako jaka svjesnost. to od nas traži da izbacimo neke zaostatke iz naših neuronskih veza tako da nove informacije mogu prolaziti bez zapreka. Čak ne trebate da se odreknete sve svoje imovine i odete u manastir. Ti si ovu riječ već prije čuo. inače nikada ne bi uzeo ovu knjigu. Rezultat je nešto zamućeno. Ova knjiga je specifična. Započnimo sa najočitijim stvarima. Mi vas nećemo učiti kako da kontemplirate na svoj pupak ili šantate tajne riječi. Zar ne bi rekli. Nema obojanih pojaseva koji se daju za vašu izvedbu i ne trebate brijati glavu ili nositi turban. Neke su od njih možda točne. i mnogi autori se nisu brinuli da na to ukažu. Mnoge od njih su napisane sa točke stava koji se pretežno odnosi na neku religioznu ili filozofsku tradiciju. Još gore je potpuni kompleks teorija i interpretacija na raspolaganju. Ustvari. Najbolje je da se ovim stvarima pozabavi odjednom. Postoje mnogobrojna kriva shvaćanja u vezi meditacije. a druge su besmislice. da ćete biti sposobni prodrijeti u unutrašnje djelovanje same stvarnosti. Poučavat ćemo vas da promatrate funkcioniranje svoga uma na miran i neprianjajući način. jer su one neka vrsta predrasuda koje mogu blokirati tvoj napredak 83 . i sve vrste ideja su združene sa riječi „meditacija“. ista pitanja ispočetka. ako vaš život nije nemoralan i kaotičan.

ali ne na Vipasanu. Tako nije kod Vipasana meditacije. Predrasuda 1 Meditacija je samo relaksacijska tehnika Ovdje je bauk riječ „samo“. Cilj je uvid. Predrasuda 2 Meditacija znači padanje u trans Ovdje se ponovo može ovakva izjava točno primjeniti na neke sisteme meditacije. Većina sistema se tu zaustavlja. Mi ćemo uzeti ove predrasude i jednu po jednu razjasniti. i kada to doživiš. To je oblik zadovoljstva koji je iznad svega što može biti doživljeno u normalnom stanju svjesnosti. izjava je u suštini istinita za mnoge druge sisteme meditacije. Postajat ćeš sve više i više usklađen sa svojim emocionalnim promjenama. Meditacija uvida nije oblik hipnoze. neka se stanja zbivaju koja promatra ču mogu izgledati slična transu. i dostižeš duboko blaženo stanje koje se naziva Jhana. Vipasana teži drugom ciljusvjesnosti. Ti ne pokušavaš da zamra čiš um da bi postao nesvjestan. U učenju ove tehnike. U hipnotičkom transu. Ako je bilo što. Ali su uistinu suprotna. Čini to snažno i dovoljno potpuno. Ti ne pokušavaš sebe preokrenuti u bezosjećajno povrće. Ali to nisu ciljevi. To su potrebne preteče. prikladna sredstva i korisne nuspojave. Naučit ćeš da sebe spoznaš sa uvijek većom jasnoćom i preciznošću. ti jednostavno ponavljaš to iskustvo cijeli život. Vipasana meditacija je duboka religiozna praksa koja teži ništa manje od pročišćavanja i transformacije tvoga svakodnevnog života. subjekt je podložan kontroli od strane drugoga. To je cilj. dovodeći um da se usmjeri na jednu stvar ili polje misli. Potpunije ćemo predstaviti razlike između koncentracije i uvida u četrnaestom poglavlju. Koncentracija i relaksacija se smatraju potrebnim popratnim pojavama za svjesnost. Ipak. onda je istina suprotna. dok u 84 . Sve meditativne procedure naglašavaju koncentraciju uma. Relaksacija je ključna komponenta meditacije. ali Vipasana-način meditacije teži daleko uzvišenijem cilju.od samog početka. To je stanje takve vrhunske spokojnosti da se postiže zanos.

u svakom slučaju doga đanje ovih fenomena nije svrha Vipasane. Za vrijeme ranih stadija karijere meditanta se takvi fenomeni mogu ili ne moraju pojaviti. Ti razumiješ kako hodati. Možda ne možeš opisati točan redosljed po kojem se nervna vlakna i tvoji mišići skupljaju za vrijeme tog procesa. ali je taj odnos donekle složen. ovo je skoro istinito. To treba biti doživljeno. Kao što smo rekli. Međutim. Ustvari. Predrasuda 3 Meditacija je misteriozna praksa koja ne može biti shvaćena Ovdje ponovo. Ali ti to možeš učiniti. svrha meditacije je da se razvije svjesnost. i eksperiment. Postoji veza između psihičkih fenomena i meditacije. To zna či da si skrenuo sa puta i krećeš se prema stagnaciji.dubokoj koncentraciji meditant ostaje potpuno pod svojom kontrolom. Dakle. Vipasana je po definiciji kultiviranje pažnje (zadubljenosti) ili budnosti. To je istraživanje. to je tako istinito da kada dosegneš osjećaj predvidivosti i istovrsnosti u svojoj praksi. Ako prona đeš da si postao nesvjestan u meditaciji. To je jednostavno. ti nikada ne možeš predvidjeti što će se dogoditi u bilo kojem određenom sjedenju. To nije nešto što možeš naučiti pomoću apstraktnih pojmova. Predrasuda 4 Svrha meditacije je da se postane psihički supermen Nije. Postoje dublji načini od riječi da se shvate stvari. Levitacija nije cilj. Cilj je oslobođenje. Meditacija se bavi nivoima svjesnosti koji se nalaze dublje od simbolične misli. Učeći da na svaki sekund gledaš kao da je prvi i jedini sekund u univerzumu je najbitnije u Vipasana meditaciji. ali ne u potpunosti. Sličnost je na površini. duboka koncentracija Jhane je sredstvo za postizanje cilja na putu povišene svjesnosti. to koristiš samo kao pokazatelj. Meditacija treba biti shvaćena na takav isti na čin čineći to. Učiti čitati umove nije cilj. Meditacija nije neka bezumna formula koja daje automatske i predvidljive rezultate. onda ti ne meditiraš po definiciji riječi kako se koristi u Vipasana sistemu. Neki ljudi mogu 85 . neki podaci o meditaciji se jednostavno ne uklapaju u riječi. Ustvari. i avantura svaki put. to ne znači da to ne može biti shvaćeno.

On će ih onda razviti striktno u svrhu za služenje drugih. Vipasana je razvitak svjesnosti. Ako se ne pojave. meditant će biti daleko uznapredovao u radu sa takvim moćima bez opasnosti da izmaknu kontroli ili da zavladaju njegovim životom. Jednostavno se koncentriraj na razvijanje sve više i više svjesnosti. to je dobro. Oni mogu biti zamka za ego koji te može skrenuti sa puta. Nevjerovatno je da hoće. gdje bi se mogla nalaziti. Postoji točka u meditantovoj karijeri gdje on može prakticirati specijalne vježbe da razvije psihičke sposobnosti. i kako se suočiti sa njom kada se pojavi. U bilo kojem slučaju. Povećana svjesnost je zaštita od opasnosti. to se ne smatra dobro razvijenim i pouzdanim psihičkim sposobnostima. meditacija je veoma blag i postepen proces. Meditiraj i možda ćeš zagrabiti u razne odvratne materije iz svoje prošlosti. Nakon što je dosegao veoma duboke stadije Jhane. Otiđi se istuširati i možeš slomiti vrat. i to je dobro. Ispravno vršena. Ništa se ne smije forsirati. niti se njima treba pridavati pažnja. Najbolji savjet je da se pažnja ne pridaje tim fenomenima.doživjeti neka intuitivna shvaćanja ili memorije iz prošlih života. Ako se pojave. možeš ubrzati svoju brzinu razvitka od- 86 . Ne brini se za to. Prelazi ulicu i autobus te može srušiti. Kreni sa time polako i lagano. To samo po sebi nije opasno. Ovo stanje se zbiva samo nakon desetaka godina vježbanja. Potisnuti materijal koji je bio zakopan neko vrijeme može biti zastrašujući. To je svrha ove knjige uputstava. To je prerana smrt. Nemoj se u to uključivati. To je isto tako vrlo korisno. Predrasuda 5 Meditacija je opasna i razborita osoba je treba izbjegavati Sve je opasno. ali to ne znači da mi sebe moramo zamotati u neku zaštitnu čahuru. drugi ne moraju. Nema aktivnosti koja je u potpunosti bez rizika. To nije življenje. Takvi fenomeni su prilično opasni za meditanta početnika jer su tako zavodnički. upravo suprotno. Kasnije. i razvitak tvoje prakse će se zbiti veoma prirodno. Ako iskrsnu glasovi i vizije jednostavno ih primjeti i neka nestanu. kada si ti pod bliskom paskom i zaštitnom mudrošću kompetentnog učitelja. Način da se nosi sa opasnostima je da otprilike znamo kolika je ona. Ali ovo se doga đa kada je daleko napredovao.

višim nego što to jesu u životu. Radi nježno i sve će biti u redu. ako se tvoj um neprekidno okreće kao voćni cilindar u mašini za igranje (op. tako kultiviraš sva tri zajedno. Predrasuda 6 Meditacija je za svece. ali oni ne meditiraju jer su sveti ljudi. Oni su sveti ljudi zato jer meditiraju. riječi ili djela koji mogu povrijediti tebe ili druge. Takvi ljudi su učinjeni stereotipima. Priličan broj studenata izgleda osjećaju da osoba treba biti potpuno moralna prije nego otpočne sa meditacijom. Tako je tvoje pona- 87 . Meditacija je ono kako su oni postali to što jesu. Oni se obično pokazuju kao ljudi ogromne energije i užitka. Osobni kontakt sa takvim ljudima će brzo rastjerati tu iluziju. ljudi koji žive svoj život sa začuđujućom živošću. To je neizvodiva strategija. Postoje tri sastavna dijela u budističkoj meditaciji – moralnost. a samilost znači da sebe automatski suzdržavaš od bilo koje misli. i opterećeni su sa svim vrstama karakteristika po kojima malo ljudi može živjeti. cilindri se brzo okreću). Istina je. mašina u kockarnicama u koju se ubacuju kovanice i na cilindrima su slike raznog voća. Ovo je važna točka. Očekujemo od meditanta da bude neka nadnaravna uzvišena figura u čijim se ustima maslac nikada neće usuditi topiti. Tako prvo dolazi mentalno oplemenjivanje. ipak. Svaki utječe na drugoga. to radi polako. koncentracija i mudrost. ne za obične ljude Ovaj stav nalazimo prevladavajućim u Aziji. Počeli su meditirati prije nego su postali sveti. Ovo je nešto slično američkom stavu idealiziranja filmskih zvijezda i bejzbol heroja. kada se poklope u istom redu tri iste slike voća onda se dobiva. Ova tri faktora se razvijaju zajedno kako se tvoja praksa produbljuje. Moralnost zahtjeva određeni stupanj mentalne kontrole. samilost prema svim uključenim dijelovima biva automatska. Čak se i na Zapadu. To je prva potreba. u tom slučaju samokontrola je nemoguća. podržavaju neki od ovih stavova o meditaciji.laženjem na periode intenzivne meditacije. gdje se redovnicima i svetim ljudima pridaje ogromna količina ritualnog obožavanja. U početku. ne jedan po jedan. prev. Ti ne možeš slijediti bilo koja moralna pravila bez barem malo samokontrole. Kada imaš mudrost da uistinu shvatiš situaciju. To je suprotno. većina svetih ljudi meditira.

mržnje. Sljedeći nivo moralnosti se sastoji od pridržavanja pravila čak i u odsutnosti nekoga tko će nas udariti. Ti sebe udariš svaki put kada ih prekršiš. Nadalje. Da ovo potpunije razumijemo. Ako ne uspiješ da vidiš posljedice svojih vlastitih akcija. pretpostavimo da postoje nivoi moralnosti. ali se bolje može izraziti kao etika. zavisti i svakog drugog sebičnog smeća koje nas obično onemogućava da vidimo stvar drugoga. Ovaj nivo moralnosti apsolutno zahtijeva meditaciju. on treba da bude oslobođen od vlastite pohlepe. već bira svoje vlastito ponašanje u skladu sa potrebom situacije. Ovaj nivo zahtijeva stvarnu inteligenciju i sposobnost da se barata sa svim faktorima u svakoj situaciji i dođe do jedinstvenog. Treći nivo ili moralnost. Pokoravaš se jer si ta pravila učinio unutrašnjima i prisvojio ih. Mentalna kultura smanjuje kaos. pojedinac koji donosi te odluke treba da je sebe iskopao iz svojih vlastitih ograničenih osobnih stavova. kreativnog i odgovarajućeg odgovora svaki put. To može biti tvoj najdraži prorok. sve što trebaš znati na ovom nivou jesu pravila i sljediti ih. To je samo kada ne razumiješ duboko stvari da stvaraš probleme. Na nivou etike. Ako su tvoji misaoni oblici kaotični. Sve što trebaš su pravila nekoga tko će zamahivati štapom. Najniži nivo je prianjanje za određena pravila i ograničenja koja je netko drugi uspostavio. Bez obzira tko stvara pravila. Drugim riječima. To može raditi i robot. netko ne slijedi kruta parvila diktirana od autoriteta. Drevni mudraci kažu za takvoga da je kao čovjek koji čeka da se ocean smiri da bi se mogao ići kupati. stvarni obrazac promjena u orjentaciji. Samo onda se mogu odabrati precizne akcije koje će uistinu biti odgovarajuće za tu situaciju. onda ćeš glupo griješiti. onda će i tvoje ponašanje biti kaotično. On treba da sagleda cijelu situaciju iz objektivne točke gledišta dajući podjednaku pažnju svojim vlastitim potrebama i potrebama drugih. Može biti država. Ovaj nivo zahtjeva malo umne kontrole.šanje automatski moralno. Ne 88 . Ovaj nivo ne zahtjeva meditaciju uopće. glavni u tvome plemenu ili tvoj otac. osim ako se ti nisi već rodio kao svetac. Ovaj nivo je cijeli nivo viši na ljestvici. Čak i čimpanza to može raditi ako su pravila jednostavna i svaki put ga se udari štapom ako ih prekrši. Onaj tko čeka da postane u potpunosti moralan prije nego počne meditirati čeka za „ali“ koje nikada neće doći.

ti bi se istrošio. Svjesni um samo smeta. Meditacija te poučava kako da se odvojiš od misaonog procesa. Vipasana je praksa činjena sa specijalnom namjerom 89 . i odjednom rješenje je tu. Meditacija može za tebe obaviti proces obrade. Ova vrsta intuicije se može dogoditi samo kada odvojiš logično povezivanje problema i dubljem umu pružiš šansu da donese rješenje. Ona ti dopušta da tako duboko zadireš u život i njegove aspekte tako da probijaš barijeru bola i ideš iznad patnje. Sljedeći dan pereš suđe. Meditacija nije od drugog svijeta. a to je vrlo korisna vještina u svakodnevnom životu. Jedan dan ti imaš problem – recimo da razriješiš rastavu ujaka Hermana. Ona te ne štiti od bolova života. To izgleda potpuno nerješivo. Um jednostavno ne može sve te lopte držati u zraku. Meditacija je odlaženje u stvarnost. Predrasuda 7 Meditacija je bježanje od stvarnosti Netočno. To je čudan osjećaj. Glasovi arhanđela trebaju nešto duže vrijeme. To je mentalna umjetnost sklanjanja sa svoga vlastitog puta. Oni su bezpotrebno razočarani. ova činjenica za neke studente sadrži neke loše strane.postoji drugi način da se stekne takva vještina. Nadalje. potpuno sa zborom anđela. Na nesreću. Ono što oni obično dobiju je efikasniji način da izbace smeće i bolje načine da se bave sa ujakom Hermanom. Na sreću. misleći u potpunosti o nečem drugom. Rješavanje smeća dolazi prvo. Ako si pokušao baratati svim ovim faktorima u svakoj situaciji sa svojim svjesnim umom. potreban proces odabiranja na ovom nivou je iscrpljujući. Ono se jednostavno pojavi iz dubine uma i ti kažeš: „Aha“ i cijela je stvar riješena. dublji nivo svjesnosti može izvršiti ovu vrstu obrade sa lakoćom. Meditacija sigurno nije neka bezvezna praksa striktno za askete i pustinjake. ogromna zbrka onih „možda“ koji bi i samome Solomonu zadalo velikih briga. To je praktična vještina koja se usmjerava na svakodnevne događaje i ima trenutnu primjenu u svačijem životu. To je preopterećeno. Oni se poduhvataju prakticiranja očekujući trenutno kosmičko otkriće.

Zbog čega on ovo čini? Njegova je namjera da se oslobodi vlastite ljutnje. i da se nosiš sa onim što prona đeš. jeste i nije. Meditant sjedi na svom malom jastuku. što pokreće cijeli lanac događaja. Ono što je tu to je tu. Ti nećeš čuti neslaganje u vezi toga od naprednih praktičara. Nadalje. ako radiš meditaciju sa tom svrhom u umu. postoje lakši na čini da ih dobiješ. ali se smatra sporednim proizvodom. i ona se uvijek ne pojavljuju. Pored toga. Dopušta ti da odbaciš iluzije i sebe oslobodiš od svih onih ljubaznih laži koje sebi govoriš cijelo vrijeme. euforija i dobri osjećaji jeste ono čemu težiš. onda se to obično neće pojaviti. Možeš imati blaženstvo samo ako ga ne tražiš. To će se često pojaviti. osim ako bi meditirao za stvarnu svrhu meditacije. to je veoma ugodan sporedni efekt. To je bezizlazna situacija. a opuštenost nastaje od opuštanja napetosti. Meditacija ponekad stvara prekrasna blažena stanja. Možeš ih dobiti u tavernama i na uličnim uglovima od onih sumnjivih karaktera širom zemlje. Ali proučimo njegovu motivaciju. Ali ona nisu svrha. Tražeći blaženstvo u meditaciji dovodi do napetosti u procesu. Predrasuda 8 Meditacija je dobar način da se dostigne uzdignuće Pa. napeto- 90 . što je povećana svjesnost. Ipak. Vipasana meditacija nije pokušaj da zaboraviš sebe ili prikrivaš svoje slabosti. Da li je prezaposlen radeći sa žrtvama katastrofa? Nije. i lagati samom sebi o svojim vlastitim slabostima i motivima samo te sve čvršće vezuje za točak iluzija. Aktivno je uključen u taj proces oslobađanja od pohlepe. i to postaje sve češće što više meditiraš. Samo onda možeš to promjeniti. Vidi što je tu i to u potpunosti prihvati. Euforija nije svrha meditacije. predrasuda i krivog zapažanja. Ti si ono što jesi. To je učenje da gledaš na sebe upravo onako kakav i jesi. Da li je on dobrovoljni davalac krvi? Nije. da potpuno doživiš život onakvim kakav on jeste. Blaženstvo nastaje iz opuštenosti.suočavanja sa stvarnošću. Predrasuda 9 Meditacija je sebičnost Sigurno da to tako izgleda.

Nakon toga uistinu postajemo nesebični. Predrasuda 10 Kada meditiraš. Budnosti o bilo čemu što je tu. One su samo ugodni sporedni efekti. Ono što dođe. bez prioriteta i bez mentalnih predodžaba njima pridodanim. bilo koje dobro djelo je samo produžetak njegovog ega i nije od stvarne pomoći u dugom hodu. Vipasana je praksa budnosti. Postoje određeni sistemi kontemplacije kod kojih se ova vrsta stvari obavlja. Prouči osobne živote naprednih meditanata i često ćeš pronaći da su uključeni u humanitarno služenje. 91 . Pročišćavajući sebe od sebičnosti nije sebična aktivnost. ti sjediš i razmišljaš o uzvišenim mislima Ponovo pogrešno. Veliki inkvizitor španjolske Inkvizicije poriče najuzvišenije motive. to dolazi. Rijetko ćeš ih pronaći kao križarske misionare koji su spremni žrtvovati neke pojedince za svrhu neke pobožne ideje. Sastoji se od doživljavanja vlastitih životnih događaja direktno. To je način na koji je univerzum konstruiran. postajući svjesni bezbrojnih finih načina na koje ispoljavamo svoju vlastitu sebičnost. meditacija nije brzo izlječenje za sve. Ovo su stvari koje sprečavaju njegovu samilost prema drugima. Vipasana je jednostavna praksa.sti i neosjetljivosti. da se uzvišene profinjene misli mogu pojaviti za vrijeme prakse. to je tu. Ego ima način da najuzvišenije aktivnosti preokrene u smeće ako mu se dopusti da slobodno djeluje. Ti ćeš početi vidjeti promjene odmah. Ono što je tu. Vipasana je viđenje svog života razvijenog od trenutka do trenutka bez predrasuda. Sve dok ne nestanu. Činjenica je da smo mi sebičniji nego li smo toga svjesni. One se sigurno ne bi smjele odstranjivati. Ali to nije Vipasana. Suđenja vješticama u gradu Salemu su provođena za javnu dobrobit. ali stvarni duboki efekti dolaze nakon niza godina. Predrasuda 11 Nekoliko tjedana meditacije će riješiti sve moje probleme Žao mi je. Kroz meditaciju postajemo svjesni sebe upravo onakvi kakvi jesmo. Naravno. To je vrlo jednostavno. Niti bi se trebale tražiti. bilo da je to vrhunska istina ili bijedno smeće.

Kontemplacija je produženi period svjesne misli o nekoj određenoj temi. Tehnike se vrlo mnogobrojne. naučit ćeš se strpljenju. Ovo može izgledati bezna čajno. da bi se mnogo kasnije manifestirali. Svatko to radi. Oni se zbivaju duboko u umu. koja je isto tako čisto koncentrativna. Strpljenje. Molitva je direktno obra ćanje nekom duhovnom entitetu. Prilikom svakog sjedanja ti dosežeš neki rezultat. Sa točke mentalne kulture. od Afrikanaca do Eskima. fiziološko usporavanje metabolizma i osjećaj mira i dobrobiti. Obeshrabrit ćeš se. Strpljenje je ključ. Rezultati toga su ono što nalazimo u bilo kojoj praksi koncentracije: duboki mir. često je to religiozni ideal ili dio iz religioznih zapisa. ali nije. To sve ovisi o tome koliko slobodnu definiciju daješ toj riječi. neprestano tražeći neke velike trenutne promjene. To zahtjeva dugotrajnu disciplinu i ponekad bolan proces prakse. plamen svijeće. a riječi su korištene na različite načine od raznih govornika. Ako ništa ne naučiš iz meditacije. Na primjer. prekinuti sa svime i tvrdit ćeš da se takve promjene neće nikada dogoditi. Tradicionalne osnovne vježbe se sastoje od usredotočavanja uma na jedan objekt kao kamen. obe ove aktivnosti su vježbe koncentracije. I ako sjediš. Iz Hindu tradicije je došla yogijska meditacija. Normalni tok svijesti je ograničen i um je doveden do jednog polja svjesnog djelovanja. onda ćeš u potpunosti propustiti fine promjene. 92 .Ništa vrijedno se ne postiže preko noći. ali su ti rezultati često veoma fini. Meditacija je teška u nekim stvarima. i ovdje nećemo pokušavati da ih istražujemo. Poglavlje 3 Što meditacija jeste Meditacija je riječ. Vrlo je važno da se točno razlikuje što određeni govornik misli riječima koje koristi. Za svrhu ovog djela ćemo ograničiti raspravu na one prakse koje su dobro poznate Zapadnoj publici i najviše povezane sa izrazom meditacije. Za to postoje druge knjige. I to je najvrijednija i najkorisnija lekcija. svaka je kultura na zemlji stvorila neku vrstu mentalne prakse koja se može nazvati meditacija. U judeo-kršćanskoj tradiciji pronalazimo dvije prakse koje se prožimaju i nazivaju se molitva i kontemplacija.

Ovo se postiže procesom vizualizacije. uključujući i svog vlastitog. Svjesna misao. ne dopuštajući umu da luta. Učeniku se daje određena religiozna slika na koju meditira. Tako shva ća svojevoljnu prirodu svih egoa. pri tome koristeći koncentraciju kao alat. ali to djeluje. energetske kanale u tijelu i tako dalje. To je djelotvorno za mnoge ljude ali je stvarno neugodan. Drugi pravac Zena se koristi u Rinzai školi i to je zavaravanje uma iz svjesne misli u čistu svjesnost. Za ovo treba vremena. i tako izmič e 93 .neka riječ ili nešto drugo. Ja-koncept ili ego nije ništa drugo nego skup reakcija i mentalnih predstava koje su umjetno pridodane tekućem procesu čiste svjesnosti. u najmanju ruku kako to obično činimo. bez obzira kako je složen objekt meditacije. Svjesna misao je blisko povezana sa ja-konceptom. Druga mudrolija je tantrički budizam. Tantra teži da dosegne čistu svjesnost uništavanjem ove ego predodžbe. šarolike religiozne slike. na primjer. Prvi je direktan skok u svjesnost pukom snagom volje. Ali to nije tako jednostavno. jedno od božanstava iz tantričkog panteona. Nema nigdje drugdje otići. On ovo radi tako potpuno da sam postaje taj entitet. Ti sjedneš i jednostavno sjediš. Ali tome je dodan novi element i više se naglašava. on je sposoban da promatra na čin na koji je konstruiran ego i postavljen na svoje mjesto. Probaj to na kratko pa ćeš uvidjeti koliko je to u stvari teško. što znači da iz svoga uma izbaciš sve osim čiste svjesnosti o sjedenju. Kako on ne može pobjeći iz bolne situacije. Odbacuje svoj vlastiti identitet i uzima drugi. sama meditacija i dalje ostaje čista vježba u koncentraciji. Za vrijeme tog procesa. Ovo je učinjeno tako da se učeniku daje nerješiva zagonetka koju on nekako mora riješiti. on onda mora pobjeći u čisto iskustvo trenutka. je manifestacija ega. onako kako ti za sebe obično misliš da izgledaš. i skoro je suprotan od navedenog. Ovo izgleda veoma jednostavno. Yogi nastavlja sa širenjem svoje prakse uzimajući složenije objekte za meditaciju: šantanje. U budističkoj tradiciji se veoma mnogo cijeni koncentracija. Zen je neugodan. postoji nekoliko različitih pravaca do ovog cilja. Svaka budistička meditacija cilja na razvitak svjesnosti. Nakon što je dosegao osnovnu vještinu. Ipak. Zen meditacija koristi dva odvojena pravca. Taj element je svjesnost. Ipak. i postavlja ga se u strašnu situaciju uvježbavanja. Budistička tradicija je veoma mnogostrana.

Vipasana je najstarija budistička praksa meditacije. Život ima daleko dublju strukturu nego što se mi brinemo da bi to pogledali. To dolazi od činjenice da pridajemo tako malo pažnje tekućem toku naših vlastitih životnih iskustava da skoro spavamo. predrasudama i stereotipovima. ali je isto tako veoma temeljita. bilo svoj vlastiti ili bilo koji drugi koji poželi. Učenikova pažnja je pažljivo usmjerena na intenzivno ispitivanje određenih aspekata njegove vlastite egzistencije. totalno viđenje i pažljivo testiranje. To je drevni i šifrirani sistem vježbanja senzitivnosti. da dodirujemo u potpunosti i stvarno obra ćamo pažnju na ono što osjećamo. Ja želim da shvatim istinsku prirodu života. Meditant se uvježbava da opaža sve više i više od svog vlastitog toka životnog iskustva. Rezultat: čista svjesnost. lizalica i pucketanje prstima. To je proces samootkrića. Budimo se prema onome što život uistinu i jeste. Vipasana je direktno i postepeno njegovanje pažnje ili svjesnosti. To teče dio po dio tokom perioda godina. i ako gledamo na ispravan način. „Nikada se ne brini što sam ja bio poučavan. Prakticiranje mora imati ovakav stav. Mi mislimo da to već činimo. To nije jednostavno parada uspona i padova. Tantra nije igra. Metod dolazi direktno iz djela Sitipatthana Sutta. Učimo slušati svoje vlastite misli bez da u njima budemo uhvaćeni. Kroz proces pažnje (zadubljenosti). i jednostav- 94 . Želim da shvatim istinita i najdublja svojstva života. Jednostavno ne pridajemo dovoljno pažnje da primjetimo da ne obraćamo pažnju. Po prvi put ćeš naučiti što ti se uistinu događa. Želim da znam uistinu što je ovo iskustvo biti živ. ili može djelovati bez ikakvog ega. predavanja koje se pripisuje samom Budi. Vipasana je oblik mentalnog vježbanja koji će te naučiti da doživljavaš svijet na potpuno novi način. On ostaje u stanju gdje može izabrati da ima ego ako tako želi. To je pažljivo slušanje. i dok se ona događaju. Vipasana je blaga tehnika.okovima ega. skup vježbi posvećenih da se postane sve više i više prijemćiv na svoje vlastito životno iskustvo. To je druga besmislena situacija. ali to je iluzija. To je iluzija. participatorno istraživanje u kojem promatraš svoja vlastita iskustva dok u njima učestvuješ. Zaboravi o teorijama. postepeno postajemo svjesni što smo uistinu ispod ego predstave. oko tebe i unutar tebe. Učimo da mirišemo osjetljivo. Objekt Vipasana meditacije je da naučimo obraćati pažnju.

Osnovno značenje je „na specijalan način“. uhvaćeni u vječnom traganju za zadovoljstvom i užitkom te vječnoj borbi izbjegavanja bola i nezadovoljstva. Provodimo naše vrijeme u zaokupljenosti aktivnostima. U Vipasana meditaciji kultiviramo ovaj specijalan način viđenja života. vidjeti svaki dio kao odvojen i različit. Želim da to uvidim za sebe“. U Vipasana meditaciji se uvježbavamo da ignoriramo neprekidne impulse da nam bude ugodnije. Ovaj proces vodi uvidu u osnovnu stvarnost te stvari. Pronaći ćeš da stvari promatraš objektivno. a znači rasti ili postati. Drugi paradoks. Ovaj proces vodi do uvida u osnovnu stvar bilo čega što se promatra. i umjesto toga zaranjamo u stvarnost. i te mentalne objekte pogrešno smatramo stvarnoš ću. Uvježbavamo se da vidimo stvarnost točno onakvu kakva ona doista i jeste. Ironična stvar je da stvaran mir dolazi samo onda kada ga ti prestaneš tražiti. Ako svoju praksu meditacije slijediš sa ovim stavom. Onda život poprima nevjerovatno bogatstvo koje se ne može opisati. Beskrajno tražimo sigurnost. Pali izraz za meditaciju Uvida je Vipasana Bhavana. Ovaj proces zadubljenja je stvarno različit od onoga što smo obično činili. svijet stvarnog iskustva prolazi nedotaknut i neiskušan. Spojimo sve to i „Vipasana Bhavana“ znači kultiviranje uma. Bivamo uhvaćeni u ovaj bez kraja misaoni tok tako da stvarnost protiče nezapažena. Obično ne gledamo u ono što je tu stvarno ispred nas. ti ćeš uspjeti.no ne želim da prihvatim nečija tuđa objašnjenja. Ali isto ima značenje i „u“ i „kroz“. i prodrijeti kroz da se opazi najfundamentalnija stvarnost stvari. Bhavana zna či mentalno kultiviranje. pokušavamo da zakopamo naše strahove. Bhavana dolazi od korijena „Bhu“. ovaj specijalan oblik opažanja nazivamo „zadubljenje“. Mi vidimo život kroz ekran misli i koncepata. „Pasana“ znači vidjeti ili opažati. točno onakve kakve one i jesu – protiču i mjenjaju se od trenutka do trenutka. dolazi 95 . „Vipasana“ proizlazi iz dva korijena. U međuvremenu. Cijelo značenje riječi je gledati u nešto sa jasnoćom i preciznošću. Sve naše energije trošimo na to da sebe pokušavamo učiniti da se bolje osjećamo. „Vi“ je prefiks sa složenim značenjima. Dakle Bhavana znači kultivirati. Kada otpustiš svoju želju za ugodnošću. usmjereno da se vidi na specijalan način koji vodi do uvida i potpunog razumjevanja. i riječ se uvijek koristi u odnosu na um. To se treba doživjeti.

Gotama Buda je bio vrlo neortodoksan individualac i stvaran antitradicionalist. Slijepa vjera nema ništa sa ovim. već radije kao skup prijedloga za svakog pojedinca da to istražuje sam za sebe. Ovaj materijal je bitan da se razumije Vipasana. Nećemo pokušavati biti sveobuhvatni jer je to bilo dobro učinjeno u mnogim drugim knjigama. onda je stvarna sloboda i sigurnost tvoja. Dok čitaš ove riječi. beskorisna hrpa. Onda ti jedan dan gledaš oko sebe. Knjiga je požutjela. pr. Nauči da podesiš svoj način opažanja u skladu sa instrukcijama u ovoj knjizi. tvoje tijelo stari. Kada odbaciš svoju grozničavu težnju za zadovoljavanjem. Ovo je stvarnost koja se može opažati. Ovim je mislio. sve se kreće.do stvarnog ispunjenja. Ovo su iskustvene stvarnosti. protiv pokoravanja autoritetima--onima koji vole da zapovijedaju). Tvoje tijelo je naborano. Vidi za sebe. Molekule u tim zidovima vibriraju u ogromnoj mjeri. Sa budističke točke gledišta ljudska bića žive na veoma čudan način. Jedna od stvari koju je govorio svojim sljedbenicima je bila „Ne stavljaj ničiju glavu iznad svoje vlastite“. On nije ponudio svoje učenje kao skup dogmi. i vidjet ćeš sam za sebe. Knjiga u tvojoj ruci propada. Mi ne dajemo izjave koje bi ti trebao prihvatiti samo zato jer smo autoriteti u ovom polju. Njegov poziv jednom i svima je bio „Dođi i vidi“. i bilo koji sistem te starosti ima vremena da razvije naslage i naslage doktrine i rituala. Želimo da primjeniš ovaj stav na svaku riječ koju čitaš u ovim uputstvima. ne prihvaćaj nečiju tuđu riječ. temeljni stav budizma je intenzivno empirijski i antiautorativan (op. onda se ispoljava stvarna ljepota života. stvar koju možeš i trebao bi vidjeti za sebe. Ali ti na to ne obraćaš pažnju. Zidovi oko tebe stare. Ovo nije neka doktrina koju mi pokušavamo utisnuti u tebe. nešto od toga se mora spomenuti. Samo ti i samo to osigurava temelje za tvoju vjeru. potpunu sa svom njenom boli i opasnosti. zgrada se 96 . Proces promjene je neprekidan i vječan. dakle. a stranice postaju krhke. Budizam je star 2500 godina. iako se sve oko nas mijenja. Mi promatramo prolazne stvari kao neprolazne. Otisnuto blijedi. Meditacija uvida je u suštini istraživačko osobno otkriće. raspada se na djelove i polako se rastvara. Kada tražiš da spoznaš stvarnost bez iluzija. Ipak. škripi i boli. Nakon što smo ovo rekli ovdje ćemo predstaviti kratki sažetak nekih ključnih točaka budističke filozofije.

odvratnosti o kojem smo ranije već govorili. Možeš da naučiš opažati svoj život kao uvijek-tekuće kretanje. Ti uspostavljaš kolekciju mentalnih konstrukcija. Ali ti se možeš uskladiti sa neprekidnim tokom promjena. Ne. Naše ljudske navike opažanja su na neki način vrlo glupe. Tako. Proces je sam po sebi lijep i ispunjujući. On uvijek laje po noći. Tako ti žudiš za izgubljenom mladošću i plačeš kada si izgubio imovinu. sjediš u smirenosti tihe noći. Pas u daljini laje. Ali ovo nije jedini način na koji se može koristiti naša mentalna mašinerija. a ostatak zgušnjavamo u odjeljene mentalne objekte. Možeš naučiti da uživaš u neprekidnom nestajanju svih fenomena. Mi ljudi imamo sklonost da to u potpunosti ignoriramo.urušava. To nikada nije tako. „zgrada“. Iz tišine mora dolaze valovi zvučnih vibracija. Iz budističke perspektive. Nisi uspio da gledaš dublje na život. Mi odbacujemo 99% svih osjetilnih podražaja koje primamo. i to vidimo kao sreću. ja ću pozvati lovca. Mogu li pozvati policajca. Na primjer: ti si sam. i pretpostavljaš da će oni vječno trajati. Gledamo ono što je stvarni uzrok patnje. „knjiga“. Ono što je bilo naučeno od toga se može odučiti. Kakva napast. možda ću napisati grubo pismo vlasniku psa. Učiš da reaguješ na ovaj način kao dijete oponašajući osjetilne navike onih oko tebe. Ne. dok to činiš. Netko bi nešto trebao učiniti u vezi toga. „ja“. Umjesto toga zgušnjavamo tu percepciju u mentalni objekt. Počinješ slušati prekrasni kompleks uzoraka. Na to lijepimo mentalnu sliku i potičemo seriju emocionalnih i konceptualnih reakcija prema tome. Ovo su samo osjetilne i mentalne navike. „To je opet onaj pas. Odakle ovaj bol dolazi? On dolazi od tvojih vlastitih namjera. 97 . mi ljudi imamo nazadnjački pogled na život. Sama percepcija je nevjerovatno lijepa ako se pobrineš da je ispitaš. i oni se pretvaraju u iskričave elektronske nadražaje unutar nervnog sistema. Svako večer je stvarni mučitelj. Ja ću jednostavno začepiti uši“. Zatim reagiramo na te mentalne objekte na programirane naviknute načine. Prvi korak je da shvatiš što činiš. Strujni krug je tu. Uzrok patnje je taj sindrom želje . budi sa strane i mirno promatraj. pozvat ću šintere. Učiš da živiš sa tokom egzistencije radije nego da neprestano ideš protiv tendencija. stvar velike ljepote kao ples ili simfonija. Ove osjetilne reakcije nisu urođene u strukturi nervnog sistema. Nisi uspio da promatraš neprekidnu promjenu toka svijeta dok je prolazio.

Izroni osjećaj. To može biti bilo što: lijepa djevojka, zgodan muškarac, brzi čamac, razbojnik sa pištoljem, kamion koji ide na tebe, bilo što. Što god to jeste, sljedeća stvar koju činimo je da reagiramo na podražaj sa osjećajima o tome. Briga. Mi previše brinemo. Sama briga po sebi je problem. Briga je proces. Ona ima stupnjeve. Tjeskoba nije samo stanje egzistencije već procedura. Što ti trebaš raditi je da gledaš na sami početak te procedure, one početne stupnjeve prije nego li proces napravi glavnu paru. Sama prva veza lanca brige je reakcija zahvaćanja/odbijanja. Čim se neki fenomen pojavi u umu, mi pokušavamo da to mentalno zgrabimo ili odbacimo. To potiče u kretanje reakciju brige. Na sreću postoji ručni alat nazvan Vipasana meditacija koju možeš koristiti da dovedeš do kratkog spoja cijeli mehanizam. Vipasana meditacija nas poučava kako da pomno ispitujemo naš vlastiti osjetilni proces sa velikom preciznošću. Učimo da promatramo nastajanje misli i osjećaja sa osjećajem smirenog neprianjanja. Učimo da gledamo na naše reakcije prema podražaju sa mirnom jasnoćom. Počinjemo sebe vidjeti kako reagiramo bez da smo bili uhvaćeni u samim reakcijama. Opsesivna priroda misli polako nestaje. Mi se još možemo oženiti. Još možemo izbjeći ispred kamiona koji ide na nas. Ali ne moramo da prolazimo kroz pakao ni zbog jednog. Ovo izbjegavanje od opsesivne prirode misli stvara potpuno novi pogled na stvarnost. To je potpuna promjena obrasca (ponašanja), totalna promjena u osjetilnom mehanizmu. To sa sobom donosi osjećaj mira i ispravnosti, novi žar za življenjem i osjećaj potpunosti u svakoj aktivnosti. Zbog ovih prednosti, budizam gleda na ovaj način gledanja na stvari kao ispravnim pogledom na život i budistički tekstovi to nazivaju viđenje stvari onakvima kakve one doista i jesu. Vipasana meditacija je skup procedura vježbanja koje nas postepeno otvaraju prema ovom novom pogledu na stvarnost onakvom kakva ona doista i jeste. Uz ovu novu stvarnost ide i novi pogled najsredišnjeg aspekta stvarnosti: „ja“. Blisko ispitivanje koje smo učinili otkriva da smo istu stvar učinili tome „ja“, da smo to učinili svim drugim osjećajima. Uzeli smo tekući vrtlog misli, osjećaja i senzacija i to skrutili u mentalnu konstrukciju. I poslije toga uvijek to smatramo statičnim i trajnim entitetom. To smatramo kao stvar odvojenu od drugih stvari. Mi sebe odcjepljujemo od ostatka procesa

98

vječne promjene koja je univerzum. Zatim jadikujemo kako se osjećamo usamljeni. Ignoriramo našu urođenu povezanost sa svim drugim bićima i odlučujemo da „ja“ treba dobiti više za „sebe“; zatim se čudimo kako su pohlepna i neosjetljiva ljudska bića. I tako se to nastavlja. Svako zlo djelo, svaki primjer bezosjećajnosti u svijetu proizlazi direktno iz ovog lažnog osjećaja „ja“ kao odvojenog od svega drugoga što je tamo. Uništi iluziju toga koncepta i tvoj cijeli univerzum se mijenja. Međutim, ne očekuj da to učiniš preko noći. Ti si proveo svoj cijeli život izgrađujući taj koncept, jačajući ga sa svakom misli, riječi i djelom sve te godine. To trenutno neće nestati. Ali to će nestati ako mu daš dovoljno vremena i dovoljno pažnje. Vipasana meditacija je proces pomoću kojeg će to biti rastvoreno. Malo, po malo, ti otkidaš komadiće jednostavnim promatranjem toga. Koncept „ja“ je proces. To je stvar koju radimo. U Vipasani učimo vidjeti da to radimo, kada radimo to i kako to radimo. Onda se to pokreće i nestaje, kao oblak koji prolazi čistim nebom. Mi ostajemo u stanju u kojem to možemo učiniti ili ne možemo to učiniti, što god izgleda odgovarajuće za situaciju. Prisilnost je nestala. Imamo izbor. Naravno, ovo su sve glavni uvidi. Svaki je duboko dosežno shvaćanje jednog od temeljnih stvari ljudske egzistencije. Oni se ne zbivaju brzo, niti bez značajnog napora. Ali isplativost je velika. Oni vode u totalni preobražaj tvoga života. Svaki sekund tvoje egzistencije je nakon toga promjenjen. Meditant koji ide cijelom ovom stazom dostiže savršeno mentalno zdravlje, čistu ljubav prema svemu što živi i potpuni prestanak patnje. To nije mali cilj. Ali ti ne moraš da ideš do kraja staze da stekneš koristi. One počinju odmah i tokom godina se gomilaju. To je kumulativna funkcija. Što god ti više sjediš, više učiš o stvarnoj prirodi svoje vlastite egzistencije. Što god više sati provedeš u meditaciji, to je veća tvoja sposobnost da mirno promatraš svaki impuls i namjeru, svaku misao i emociju upravo kada se ona pojavi u umu. Tvoj napredak prema oslobođenju se mjeri satima sjedanja na jastuku. Ti možeš prestati u bilo koje vrijeme kada ti je dosta. Nema štapa koji ti visi nad glavom osim tvoja vlastita želja da vidiš istinsku kvalitetu života, da poboljšaš svoju vlastitu egzistenciju i egzistenciju drugih. Vipasana meditacija je po prirodi iskustvena. To nije teoretsko. U praksi meditacije postaješ

99

senzitivan prema stvarnim iskustvima življenja, kako stvari izgledaju. Ne sjediš da razviješ fine i estetske misli o življenju. Ti živiš. Vipasana meditacija je više nego bilo koje drugo učenje življenja. Poglavlje 4

Stav
U prošlom stoljeću, Zapadna znanost i fizika su napravile zaprepašćujuće otkriće. Mi smo dio svijeta kojeg promatramo. Sam proces našeg promatranja mijenja stvari koje promatramo. Kao primjer, elektron je vrlo sićušna stvar. On se ne može promatrati bez instrumenta, i taj aparat diktira što će promatrač vidjeti. Ako elektron promatraš na jedan na čin on izgleda kao čestica, mala kruta loptica koja se vrti po lijepoj pravoj putanji. Kada to gledaš na drugi način, elektron izgleda kao oblik vala, i u tome nema ničeg krutog. To se širi i kreće ovdje pa tamo. Elektron je više zbivanje nego stvar. Promatrač sudjeluje u tom zbivanju samim procesom njegovog ili njenog promatranja. Nema načina da se izbjegne ova interakcija. Istočna znanost je prepoznala ovaj osnovni princip odavno. Um je serija zbivanja, a promatrač sudjeluje u tim zbivanjima svaki put kada on ili ona gledaju u unutrašnjost. Meditacija je participatorno posmatranje. Ono što ti promatraš to odgovara na proces gledanja. Ono što ti promatraš si ti, a što vidiš ovisi o tome kako ti promatraš. Tako je proces meditacije vrlo delikatan, a rezultat apsolutno ovisi o stanju uma meditatora. Sljedeći stavovi su važni za uspjeh u ovoj praksi. Mnogi od njih su bili već prije predstavljeni. Ali ovdje ih ponovo predstavljamo zajedno kao seriju pravila za primjenu. 1. Ništa ne očekuj. Jednostavno sjedni i gledaj što se zbiva. Cijelu stvar promatraj kao eksperiment. Uklju či aktivni interes u sami test. Ali nemoj biti odvra ćen svojim očekivanjima rezultata. Zbog toga, nemoj biti zabrinut za bilo koji rezultat. Neka meditacija ide svojim putem, vlastitom brzinom i u svom vlastitom smjeru. Neka te meditacija poučava onome što želi da ti naučiš. Meditativna svjesnost teži da vidiš stvari onakvima kakve doista jesu. Bez obzira da li to odgovara ili ne našim očekivanjima, to zahtjeva privremeno obustavljanje svih naših pret-

100

Ti ne moraš biti savršen. čak i ona koja mrziš. 5. daj sebi vremena. 101 . Ne napreži se: Ništa ne sili ili čini preuveličane napore. Nema nasilne težnje. Istražuj sebe: Sve ispitivaj. To ne znači da bi trebao biti ciničan. Gledaj na sve to jednako i uskladi se sa time što god se dogodi. praksa je površna. strpljenje. 3. Ustali se na jastuku i sjedni kao da imaš vremena cijeli dan. Podvrgni sve izjave stvarnom testu svoga iskustva i neka rezultati budu vodič ka istini. Ne bori se sa onim što doživljavaš. To znači da bi trebao biti utemeljen na iskustvu. Meditacija uvida proizlazi iz unutarnje čežnje za probuđenjem ka onome što je stvarno. Cijela praksa se oslanja o želji da se bude probuđen. Ništa ne prihva ćaj ništa zagarantirano. Budi nježan prema sebi: Budi ljubazan prema sebi. Pokušaj da uvježbaš nezainteresirano prihvatanje cijelo vrijeme i sa poštovanjem za sve ono što doživiš. što god to bilo. 4. Neka tvoj napor bude opušten i stabilan. Inače ćemo na njih naletiti. Strpljenje.postavki i ideja. Bez toga. ali ti si sve na čemu moraš raditi. 6. čak i ona koja nisi želio da imaš. Proces postajanja onoga tko ćeš biti prvo počinje sa potpunim prihvaćanjem onoga što ti jesi. Meditacija nije agresivna. Ne vezuj se za ništa i ništa ne odbacuj: Neka dođe što ima doći i sa time se uskladi. bezobrazan i bez poštovanja. Prepusti sve: Nauči da sa svim promjenama koje dođu ploviš. to je u redu. Prihvati svoja iskustva. 8. već sve promatraj sa pomnom pažnjom. Ako se dobre misaone slike pojave. Ako se loše misaone slike pojave. Ništa ne vjeruj zato jer to zvuči mudro i pobožno i zato što su to rekli neki sveti ljudi. Bilo što stvarno vrijedno zahtjeva vremena da se ostvari. to je isto tako dobro. strpljenje. Vidi za sebe. 2. Nauči da vidiš sve fenomene u umu kao da su savršeno prirodni i razumljivi. Mi moramo spremiti naše slike. Prihvati sve što nastaje: Prihvati svoja osjećanja. i da se stekne oslobađajući uvid prema stvarnoj strukturi postojanja. Ne srljaj: Nema žurbe. Opusti se i relaksiraj. mišljenja i interpretacije na na neko drugo mjesto za vrijeme trajanja. 7. Ne osuđuj sebe što imaš ljudske slabosti i nesavršenosti.

Trenutačan rezultat je zavist ili stid. Sva živa bića izmjenjuju plinove sa svojom okolinom na jedan ili drugi način. Ne misli. vodi do osjećaja srodstva radije nego osjećaja otuđenja. 10. Ti imaš problem? Veliki. mržnja. ako ga uopće ima. Trenutni rezultat je ponos. Ne zadržavaj se na suprotnostima: Razlike postoje među ljudima. stvari koje će ga približiti drugima. prepreka između ljudi i loših osjećaja.9. uroni u to i istražuj. Tako njegovo uspoređivanje. Obično ljudsko razmišljanje je puno pohlepe. On usmjerava svoju pažnju na te faktore koji su univerzalni za cijeli život. naše sposobnosti. Uživaj. Vidi. i sve ovo vodi u isto mjesto-otuđenja. Ovo je jedan od razloga da je disanje izabrano kao fokus za meditaciju. Sve dok se to pažljivo ne provodi. Čovjek koji vidi drugog čovjeka na ulici može trenutno pomisliti: „On bolje izgleda od mene“. čistom pažnjom bez riječi. osuđivati sebe ili podnositi tegobe u svetoj tišini. zavisti ili stida. Ovo je neoplemenjeno mentalno stanje. ponos. i potom je zamijeni sa drugim. um je prirodno pročišćen pomoću pažnje. Mi uspoređujemo naš izgled sa drugima. Uobičajeno promišljanje nije potrebno da odstrani one stvari koje te drže sputanima. Svi kičmenjaci u suštini dišu na isti način. Ova vrsta uspoređivanja je mentalna navika. Nemoj bježati od njih. i vodi direktno do loših osjećaja jedne ili druge vrste: pohlepa. naše bogatstvo. To je dovoljno da ih rastvori. Ne razmišljaj: ne moraš sve procjenjivati. Rastrešeno razmišljanje te neće osloboditi iz zamke. zavist. Više tjerati vodu na mlin. Radije nego da primjećuje razlike između sebe i drugih. nekonceptualna percepcija o tome što je i kako to djeluje. ali to radimo cijelo vrijeme. meditator se uvježbava da zapaža sličnosti. Sve što je potrebno jeste jasna. Djevojka koja vidi drugu djevojku može pomisliti: „Ja sam ljepša nego ona“. ali zadržavati se na njima jeste opasan proces. ljubomora. Ovo ne znači da zatvaramo svoje oči 102 . naš uspjeh. to vodi direktno u egoizam. U meditaciji. Posao onoga tko meditira je da odstrani tu naviku potpunim ispitivanjem. Promatraj sve probleme kao izazove: Gledaj na negativno koje nastaje kao prilike da učiš i razvijaš se. Disanje je univerzalan proces. Koncepti i umovanje samo smetaju. Meditant se savjetuje da istraži proces svog vlastitog disanja kao nosača za realizaciju svoje vlastite urođene povezanosti sa ostatkom života. imovinu ili kvotu inteligencije.

Želiš da njeguješ pažnju koja kulminira u uvid i mudrost da realiziraš istinu onakva kakva i jeste. meditant mora biti svjestan univerzalnosti onoga što vidi. Preporučena procedura je sljedeća: Kada meditant zapaža osjetilne objekte. Može osjetiti pohlepu. Trebao bi promatrati osjećaje koji nastaju i mentalne aktivnosti koje sljede. ovaj oblik navike zamjenjuje naše egoistično uspoređivanje i osjeća se daleko više prirodnijim u dugom hodu. Sa praksom. Napredujemo prema harmoniji sa cijelim životom. mi odlučno preporučujemo da počneš sa fokusiranjem svoje totalne nepodijeljene pažnje na disanje. Promatranjem ovih fenomena. rastrešenost ili dosadu. To je samo nenaviknutost. Sjeti se da ne prakticiraš duboku asimilaciju ili tehniku čiste koncentracije. Može osjetiti strah. neugodne ili neutralne osjećaje. Prakticiranje ovog načina uspoređivanja mogu iz početka izgledati prisilni i umjetni. To je univerzalni fenomen. To se zbiva u umovima drugih isto kao i u njegovom. Početna percepcija će potaknuti ugodne. Trebao bi opažati promjene koje se zbivaju u njegovoj vlastitoj svjesnosti kao rezultat. On ih jednostavno primjećuje i uopćava. Više se ne ljutimo zbog neuspjeha drugih. da stekneš neki stupanj plitke koncentracije. Kao rezultat postajemo veoma razumni ljudi. ali to nije ništa manje prirodno od onoga što mi obično činimo. Ove reakcije su univerzalne. brigu. Trebao bi shvatiti da su ove reakcije normalni ljudski odgovori i mogu nastati kod bilo koga. Poglavlje 5 Praksa Iako postoji mnogo predmeta meditacije. požudu ili ljubomoru. Želiš da spoznaš djelovanje svog ustrojstva tijela-uma 103 . To jednostavno znači da mi ne naglašavamo suprotnosti i naglašavamo univerzalne faktore. i on to treba jasno vidjeti.prema razlikama oko nas. On bi trebao radije da istražuje sam proces zapažanja. Sljedeći ove osjećaje može doći do različitih reakcija. Razlike postoje. on ne boravi na njima na uobičajen sebičan način. Prakticiraš pažnju za koju ti je potreban samo određeni stupanj plitke koncentracije.

ignorirajući druge mentalne faktore. mi bi trebali izolirati osjećaj kao osjećaj i promatrati pažljivo. Naš ego. da svoj život učiniš stvarno spokojnim i sretnim. Mi želimo da steknemo uvid u iskustvo prolaznosti. Kada pažljivo promatramo naše tjelesne senzacije. Ovo je zbog toga jer su naši umovi općenito pod utjecajem naših želja. Na toj točki. mi težimo da prikrivamo ili ignoriramo stvari koje nama nisu ugodne i držimo se stvari koje su ugodne. Kada koristimo ovu frazu u odnosu na uvid stečen meditacijom. jer tjelesne senzacije se mogu pojaviti bez da ičega ima sa umom. i pokušamo promatrati svih njih kao osjećaj. „Viditi stvari onakve kakve uistinu jesu“ je tako teška i nejasna fraza. mentalno oblikovanje. možemo imati neku emociju kao ogorčenje strah ili požudu. Ako se jednostavno zadržavamo na samom osjećaju. Mnogi meditanti početnici se čude što mi mislimo. Onda bi trebali promatrati emociju točno onakvom kakva ona jeste bez pokušavanja miješanja toga sa bilo čime drugim. Nakon nekog vremena. ja ili stavovi nam se isprječe na putu i prožimlju naše procjenjivanje. da prevaziđemo naše ogorčenje. Želiš da se oslobodiš svih psiholoških smetnji. Ostalih šest su kontakt. ogor čenja i iluzija. i svjesnost. već viđenje stvari sa mudroš ću unutar okvira našeg tjelesno/umnog ustrojstva bez predrasuda ili naklonosti koje proističu iz naše pohlepe. U drugo vrijeme. Kada zajedno povežemo naš oblik. naše dublje znanje o nesretnosti prevazilazi našu pohlepu koja uzrokuje našu nesret- 104 . koncentracija. Na primjer. postajemo zbunjeni. jer nećemo biti sposobni vidjeti izvor osjećaja. Naš um odmah doživljava neugodnost i stvara mnogobrojne misli oko tog osjećaja. sjedimo udobno.točno onakvim kakav i jeste. mržnje i iluzije. ono što mislimo nije viđenje stvari površno sa našim očima. Osjećaj je jedan od sedam univerzalnih faktora. može se pojaviti neko neugodno osjećanje u leđima ili našim nogama. percepcije. životna sila. mentalno oblikovanje i svjesnost u jedno. jer svatko tko ima jasan vid može vidjeti objekte onakvim kakvi i jesu. percepcija. ne bi ih smjeli miješati sa mentalnim oblikovanjem. onda realizacija istine za nas postaje veoma teška. bez pokušavanja da miješaš osjećaje sa mentalnim oblikovanjem. Um ne može biti pročišćen bez da vidi stvari onakvim kakve i jesu. osjećaje. Obično kada gledamo djelovanje našeg tjelesno/umnog ustrojstva.

zapažanja. i nepokretnu osobu koja ima vrlo dobar vid. Kako se naš uvid izoštrava. držimo se svojih stavova. Kada se suočimo sa situacijom kada osjećamo ljutnju. ovo otkriće nas oslobađa duboko ukorijenjene psihološke i duhovne patnje. Stvari se događaju zbog mnogobrojnih uzroka i uvjeta jer živimo u uvjetovanom i prolaznom svijetu. Ovo otkriće. a da je svako drugi u krivu. trebali bi pronaći način da primjenjujemo pažnju u našem svakodnevnom životu. I u dugom hodu. Nakon što smo ih shvatili odvojeno. bezbrojne misli i razna stanja svjesnosti nas možda može učiniti smirenim i stišanim. iako gorko. spremna na raspolaganju da nas služi u bilo koje vrijeme. Mi bi trebali prvo vidjeti um i tijelo odvojenim.nost. mislimo da smo u pravu. da bi bili sposobni rješavati svakodnevne nepredvidive događaje. Ono je kao balvan koji se ne može kretati ili samo učiniti bilo što osim da postane predmet prolaznosti. Ono sa čime se suočavamo svaki dan je nepredvidivo. prianjamo za svoj ego. propadanja i smrti. tako postajemo sve više i više svjesni činjenice da sva stanja surađuju da bi zajednički radila. Da smo sebični. Kada pomno promatramo oboje tijelo i um. egocentrični. otkrit ćemo gorke istine u sebi. pristrani smo. možemo vidjeti koliko mnogo prekrasnih stvari mogu učiniti zajedno. 105 . a na dnu svega ovoga. trebali bi vidjeti njihovu suštinsku međusobnu povezanost. Ni jedan od njih ne može sam puno učiniti za sebe bez pomoći onog drugog. je iskustvo koje donosi najveću nagradu. mi uistinu ne volimo sebe. Sam um ne može ništa učiniti bez podrške tijela. Možemo vidjeti stvarno značenje poznate metafore slijepog čovjeka koji ima zdravo tijelo i hoda. Ni jedno ne može djelovati bez drugog. samo tijelo ne može ništa učiniti za sebe. Ali kada se nepokretna osoba popne na leđa slijepog čovjeka. naše shvaćanje sebičnosti prevazilazi neznanje koje nastaje od osjećaja ja. Slično tako. ako pažljivo ispitujemo svoj vlastiti um. Odlazeći na povlačenje-osamu i provodeći nekoliko dana ili mjeseci promatrajući naše osjećaje. Koliko dugo sjedimo na jednom mjestu možemo steći neki stupanj zadubljenosti. onda oni zajednički mogu putovati i lako postići svoje ciljeve. Pažnja je alat za trenutke hitnosti. Normalno da nemamo toliko mnogo vremena da provedemo na jednom mjestu da bi cijelo vrijeme meditirali. Dakle. ispunjeni smo predrasudama.

Druga osoba je naše ogledalo da bi mogli vidjeti naše mane sa mudrošću. pokušavamo ih odbaciti. mržnje i neznanja. Kada pohlepa. Ako. ako mislimo da nemamo te 106 . Svi mi imamo neke mane. nego i mišljenja. postajemo bolesni. jer imamo veliku želju da sačuvamo naš izgled. slabi ili da otkrivamo svoje godine. Prije nego li pokušamo savladati naše nedostatke morali bi prvo vidjeti koji su to nedostaci. riječi ili ponašanje. Ako smo bolesni moramo prona ći uzrok bolesti. primjećujemo određene stvari koje je neugodno spoznati. tako ćemo biti sposobni da slijedimo put uzdizanja prema poboljšavanju samih sebe. na primjer. Kada promatramo svoj vlastiti um i tijelo. mržnja i neznanje sebe otkriju u svakodnevnom životu. Radije. u sebi nemamo korijen mržnje. onda koristimo pažnju da ih otkrijemo i shvatimo njihov uzrok-korijen svakog ovog mentalnog stanja unutar nas samih. Koje su to stvari koje ne volimo? Mi ne želimo da se odvojimo od onih koje volimo ili da živimo sa onima koje ne volimo. mjesta ili materijalne stvari u ono što volimo ili ne volimo. Kako ih ne volimo. Spoznajom postojanja naših nedostataka mi se možemo poboljšati. nikada nećemo moći biti izliječeni. bit ćemo zahvalni osobi koja privlači našu pažnju na naše mane. jer smo u vezi sebe zavarani.Prakticiranje zadubljenosti je prakticiranje sto postotne iskrenosti prema sebi. jer je to korijen-uzrok naše ljutnje koji reagira na nečija djela. Poboljšavanje sebe je stalan put ka savršenstvu koje je cilj u našem životu. Moramo biti vrlo mudri i pažljivi da bi zahvalili osobi koja otkriva naše greške. Ovo su samo neki primjeri našeg osobnog iskustva pohlepe. onda ćemo ustrajno koristiti našu mudrost da promatramo svoj um. ne volimo što starimo. Trebali bi smatrati osobu koja otkriva naše nedostatke kao nekoga tko iskopava skriveno bogatstvo u nama kojega mi nismo svjesni. ideje. ne volimo ono što nam se prirodno događa. Ako se pretvaramo da nemamo bolest čak i ako patimo. jer smo veoma ponosni na sebe. Ne uključujemo samo ljude. Ako smo pažljivi. onda nas nitko ne može naljutiti. Slično tome. Na primjer. Ne volimo kada netko pokazuje naše mane. uvjerenja i odluke. Samim prevazilaženjem slabosti možemo kultivirati plemenite kvalitete skrivene duboko u našem podsvjesnom umu. Samo nakon toga možemo biti liječeni. Ako nemamo mržnju u sebi onda nećemo biti zabrinuti kada netko pokazuje na naše nedostatke. Ne volimo da netko bude mudriji od nas.

svi moramo imati cilj. jer ako nemamo cilj. on može sebe više povrijediti nego učiniti dobra. Ako netko postane nepažljiv u ukazivanju na mane i koristi neljubazan i grubi jezik. prevazilaženje bola i tuge. onda trebamo nekoga tko će na njih ukazati. Onaj tko govori sa ogorčenošću ne može biti pažljiv i nije sposoban sebe jasno izraziti. Mi bi trebali govoriti sa pažnjom i pažljivo slušati ono što nam se govori da bi imali koristi od govorenja i slušanja. jer naš cilj u životu je da dosegnemo ono što je on dosegnuo. Za Vipasana meditanta cilj nije da postane prosvjetljen prije drugih ljudi ili da ima više moći ili da napravi veću zaradu nego drugi. sljeđenje ispravnog puta koji vodi do postignuća vječnog mira. sebičnosti. Onaj tko se osjeća povrijeđenim dok sluša osorni jezik može izgubiti svoju pažnju i neće čuti što druga osoba stvarno govori. Držeći na umu ovaj peteros- 107 . meditanti se ne takmiče jedan sa drugim za zadubljenost. isto kao i osobi kojoj ukazuje na mane. Ako smo slijepi za svoje vlastite pogreške. Sigurno da mora postojati neki cilj za bilo što što radimo svjesno i voljno. ali ona može vidjeti naše probleme kao što mi možemo vidjeti njene nedostatke. Naravno da osoba koja ukazuje na naše pogreške ne mora sama biti u potpunosti oslobođena od nedostataka. mržnje i iluzije. Kada netko ukaže na naše pogreške mi bi mu trebali biti zahvalni kao Poštovani Sariputta. i dostizanje sreće sljeđenjem tog puta. jednostavno ćemo tapkati u mraku slijepo sljedeći nečije instrukcije o meditaciji. koje ona ne primjećuje dok mi na njih ne ukažemo. Naš Cilj kao meditanata. prevazilaženje patnje i jadikovanja. Ovaj cilj ima pet elemenata: Pročišćavanje uma. ja ću ih prihvatiti sa najvećim poštovanjem prema njemu“. Kada slušamo i govorimo sa pažnjom. Poštovani Sariputta je bio Arahant koji je stoposto bio zadubljen i nije imao pogrešaka u sebi. Oboje ukazivanje na nedostatke i odgovor na njih treba biti učinjeno sa pažnjom. Ali kako nije imao ponosa. Iako mi nismo Arahanti trebali bi biti sposobni držati se ovog stava. Naš cilj je da dosegnemo savršenstvo svih plemenitih i cjelovitih kvaliteta latentnih u našem podsvjesnom umu.mane nikada nećemo pročistiti naš duhovni put. naši umovi su oslobođeni od pohlepe. koji je rekao: „ Čak i ako sedmogodišnji početnik redovnik ukaže na moje greške. bio je sposoban da se drži ovog stava.

Sadašnji trenutak se mijenja tako brzo da slučajni promatra č izgleda kao da uopće ne primjećuje svoju egzistenciju. Pretpostavimo da promjeniš originalnu poziciju jer je neudobna i zauzmeš drugu poziciju. Ako prije nisi nikada meditirao. trebamo držati naš um u sadašnjem trenutku. trenutak kojemu pokušavamo posvetiti čistu pažnju jeste sadašnji trenutak. Dakle. Kada smo spremni. Naš um je sličan posudi blatne vode. Moramo raditi ustrajno i pažljivo prema cilju bez da odredimo neko određeno vrijeme da to dosegnemo. sjedi nepokretan ne duže od dvadeset minuta.truki cilj. To što se događa nakon nekog vremena je da nova pozicija postaje neugodna. Da izbjegneš mijenjanje pozicije. doći ćemo do toga. Da se pripremimo za to dostignuće. Tako se mičeš.i nećeš dostići duboku i značajnu koncentraciju. možeš povećati vrijeme sjedenja. jer naše dostignuće ovisi o tome kako napredujemo u praksi zasnovanoj na našem razumijevanju i razvitku duhovnih sposobnosti. Potom želiš drugi položaj. Naš um prolazi kroz seriju događaja kao serija slika koja prolazi kroz 108 . to će se blato staložiti na dno i voda će se jasnije vidjeti. možemo napredovati sa nadom i pouzdanjem da će cilj biti dostignut. Dužina sjedenja ovisi o tome koliko imaš vremena za praksu sjedeće meditacije i koliko dugo možeš sjediti bez tegobnog bola. i mijenjaš poziciju jednu za drugom cijelo vrijeme dok si na svome jastuku za meditaciju . Dakle nemoj mijenjati svoju originalnu poziciju bez obzira kako postala bolna. Sve što moramo učiniti je sebe pripremiti za dostignuće. Kako budeš ponavljao svoju praksu. tvoj um se staloži i počinje doživljavati blaženstvo meditacije. Isto tako. Svaki trenutak je trenutak događaja i ni jedan trenutak ne prolazi bez primjećivanja događaja koji se zbivaju u tom trenutku. Praksa Jednom kada sjedneš nemoj mijenjati poziciju do kraja vremena koji si odredio na početku. međutim i on postaje neugodan. odluči na početku koliko dugo ćeš meditirati. Ne bi trebali imati vremenski raspored za dostizanje cilja. ako si miran bez pokretanja svoga tijela. Nakon nepokretnog sjedenja zatvori oči. Što god duže držiš mirno posudu sa blatnom vodom. usredotočujući svoju nepodjeljenu pažnju na predmet svoje meditacije.

ništa više. Te dvije pauze se zbivaju u tako kratkom trenutku da možeš biti nesvjestan njihovog zbivanja. „Ja udišem“.kino projektor. Obrati pažnju i na tu pauzu. Kada je jedno udisanje kompletno i prije nego počneš izdisati. isto tako postoji druga pauza prije procesa udisanja. naš um se vrlo lako usredotočuje na dah. Um nikada ne može biti usredotočen bez mentalnog predmeta. ili „Ja izdišem“. Neke od ovih slika dolaze iz naših prošlih iskustava. Dakle. Dopusti svom udisanju da slobodno ulazi i izlazi. jer svaki trenutak dah ulazi i izlazi kroz naše nosnice. jer je uočljiviji i neprekidniji nego bilo koji drugi objekt. a druga na kraju izdisanja. a druge su naša zamišljanja. Sljedeći dah postaje profinjen. bez napora i počni usredotočavati svoju pažnju na rubove svojih nosnica. Nemoj govoriti ili konceptualizirati bilo što. Kada usmjeriš svoju pažnju na dah. Ovo znači da postoje dvije kratke pauze prilikom disanja . okus itd. Nakon sjedenja na ranije objašnjen na čin i nakon što si podijelio svoju ljubav-ljubaznost sa svakim. zvuk. tvoje tijelo i um postaju prilično smireni. Um ne treba da čini veliki napor da pronađe dah. Zatim promatraj cijeli proces disanja od početka do kraja. Promatraj ovaj stišani i mirni osjećaj svoga disanja. ignoriraj bilo koju misao. diši normalno. i usredotoči svoju pažnju ekskluzivno na dah.jedna na kraju udisanja. Jednostavno promatraj osjećaj ulaženja i izlaženja daha. Promatraj osjećaj tog dugog daha onakvim kakav jeste bez da izgovaraš „Dugi dah“. Ali kada si pažljiv ti ćeš ih primjetiti. udahni tri duboka udaha. moramo našem umu dati predmet koji je uvijek na raspolaganju svaki sadašnji trenutak. Na početku. Nakon udisanja tri duboka daha. Kako se naša praksa meditacije uvida zbiva u svakom trenutku budnosti. udisaji i izdisaji su kratki jer tijelo i um nisu smireni i opušteni. stvari koje planiramo učiniti u budućnosti. Onda tvoj dah postaje dug. Dok budeš promatrao osjećaj kratkog udisanja i izdisanja. miris. primjetit ćeš da postoji kratka pauza. Jednostavno promatraj ulazeći i izlazeći dah bez govora. Što je prisutno svaki trenutak to je naš dah. memoriju. a um i tijelo postaju mirniji nego prije. 109 . Promatraj osjećaj tog kratkog udisanja i izdisanja dok se zbivaju bez da govoriš „kratki udisaj“ ili „kratki izdisaj“.

Zatim ponovo dok udišeš broji „tri.” dok se pluća ne napune. Dok brojiš „jedan. oprati robu. c) Treći metod brojanja je brojanje prelaza do deset. . devet. pet. 1. osam. Jednom kada se tvoj um usredotoči na dah. šest. dva“ dok ne isprazniš pluća. šest. pet. Ponavljaj ovaj način brojanja koliko je potrebno da usredotočiš um na dah. na ljude koje si susreo. Može otići u neka prošla iskustva. Čim primjetiš da tvoj um nije usredotočen na disanje. i ti se odjednom na đeš u sjećanju na poznatim mjestima koja si jednom posjetio. jedan. a dok ponovo brojiš „jedan. Bilo koje brojanje mora biti učinjeno mentalno (u sebi bez izgovaranja). Ovo je sredstvo za postizanje koncentracije. . tri. deset“ udiši. (samo do pet) dok udišeš. četiri. dva. šest“ (do šest). prijatelje koje nisi dugo vidio. . dva. pet. knjigu koju si davno pročitao. brojanje odbaci.” dok se pluća ne napune. dva. . b) Drugi metod je brzo brojanje do deset. četiri. tri. . Dok izdišeš broji „četiri.Brojanje U ovakvim situacijama može pomoći brojanje. dva. četiri“ dok ne isprazniš pluća. jedan. jedan. tri. tri.Što učiniti kada um odluta? Usprkos tvom usmjerenom naporu da um održavaš usredotočenom na disanje. planirati svoj sljedeći odmor i tako dalje. dva. tri. Slijedi nekoliko preporuka da ti pomognu dostići koncentraciju potrebnu za tvoje prakticiranje pažnje. Ovo znači dok jednom udišeš brojiš do deset i dok jednom izdišeš brojiš do deset. 110 . Slijede neki načini brojanja. Broji do deset i onda opet ispočetka onoliko puta koliko je potrebno da se um usredotoči na dah. okus hrane koju si jučer jeo i tako dalje. tri. tri. Ovaj put broji „jedan. Nemoj praviti nikakav zvuk dok brojiš. četiri. devet. pažljivo ga vrati nazad. . za nekoliko minuta možeš se ponovo naći uhvaćen u razmišljanju kako platiti račune. Svrha brojanja je jednostavno usredotočavanje uma na dah. sedam. a) Dok udišeš broji „jedan. dva. um može odlutati. da moraš nazvati prijatelja. sedam. četiri. pažljivo ga vrati nazad i tu ustali. deset“ izdiši. Dok izdišeš broji „dva. Postoje mnogobrojni načini brojanja. a zatim dok izdišeš broji „jedan. otići na zabavu. napisati nekome pismo. . pet. kupiti hranu. Međutim. Čim primjetiš da um nije na disanju. četiri. osam. četiri.

i mentalno broji „dva“. Ponovo duboko udahni i broji „tri“ i potpuno izdahni kao prije. Udahni i izdahni kao jedan dah koji ulazi i izlazi dodirujući ili trljajući rubove tvojih nosnica. zatim dok izdišeš broji „jedan. Usredotočavanje Nakon povezivanja udaha i izdaha. Ponavljaj ovaj način brojanja onoliko puta koliko je potrebno da usredotočiš um na dah. 2. Onda je sječe sa ručnom pilom uzduž prave linije koju je 111 . četiri. Sjeti se da ne trebaš nastaviti sa brojanjem cijelo vrijeme. dva. tri. dva. sedam“ (do sedam) dok udišeš. Brojanje se koristi samo da se uvježba um da se koncentrira na jednu točku. Ponavljaj ovaj metod dok tvoje disanje postane profinjeno i smireno. izdahni. Ovaj način brojanja bi trebao biti brojan samo do pet i ponovljen od pet nazad do jedan. šest. 4. pet. tako da možeš opažati i udisanje i izdisanje kao jedan neprekinuti dah. Kada su plu ća prazna mentalno broji „četiri“.Usredotoči svoj um kao tesar Tesar povlači pravu liniju na drvenoj ploči i po tome želi sjeći. usredotoči svoj um na točku gdje osjećaš da se dodiruje tvoj udišući i izdišući dah. Broji do devet dok udišeš i broji do deset dok izdišeš. mentalno broji „jedan“. Povezivanje Nakon udisanja nemoj obra ćati pažnju na kratku pauzu prije izdisanja nego poveži udisanje i izdisanje. potom ponovo od jedan do deset. Čim se tvoj um ustali na rubove nosnica gdje se dodiruju izlazeći i ulazeći dah. sedam.da ne možeš odvojeno primjetiti udah i izdah. d) Četvrti metod je da se duboko udahne. pet. i počneš osjećati da je tvoje disanje postalo tako profinjeno i smireno . Zatim broji unazad od deset do jedan. onda trebaš prestati brojati. mentalno broji „jedan“ i potpuno izdahni dok se pluća ne isprazne. e) Peti metod je da spojiš udah i izdah. Potom mentalno broji „dva“.Potom ponovo broji „jedan. četiri. Broji svoje udahe i izdahe na ovaj način do deset. 3. Kada su pluća prazna. tri. šest. osam“ (do osam). Ovaj put trebaš brojiti i udah i izdah kao jedan. Kada su pluća puna. Ponovo udahni.

kad se koncentriraš ti ne bi trebao promatrati detalje svojih iskustava. ti ispočetka čuješ grubi zvuk. Slično tako udah i izdah ispočetka je grublji. On se ne brine. Slično tako. počinje profinjeno udisanje i izdisanje. Ovo je znak koncentracije.iscrtao. Usredotočava cijelu svoju pažnju na liniju koju je iscrtao tako da ravno može ispilati ploču. Ovaj veoma istančani dah je objekt usredotočavanja tvoga uma. Sve što radi je promatranje ljudi kako ulaze u kuću i napuštaju kuću kroz kapiju. Kako mu ti posvećuješ čistu pažnju. Kada se polovinom dana umori. on postaje veoma profinjen.znak razvija. Ovo prvo pojavljivanje objekta-pokazatelja će biti zamjenjeno sa sve više i više finijim objektom pokazateljem. vjeru. prev. koncentraciju i mudrost. Ovo je vrijeme kada bi trebao prakticirati snažnije. Farmerov osmjeh Pretpostavimo da postoji farmer koji koristi bivole (op. On ne gleda na zube svoje pile dok se kreću unutra i van ploče. Svjesnost ostaje potpuno usredotočena na rubove nosnica. uravnotežavajući svoju energiju. Jednostavno promatraj osjećaj ulazećeg i izlazećeg daha dok ulazi i izlazi upravo na rubovima nosnica. Kada je grubost tvog udisanja i izdisanja nestala. već jednostavno ode do mjesta gdje se 112 . Budi pažljiv i odlučan da vratiš svoje osjećanje daha na rubove nosnica. Nemoj se razočarati misleći da si izgubio dah ili da se ništa ne događa sa tvojom praksom meditacije. on odveže svoja bivole i odmara se ispod guste hladovine nekog stabla. Učini svoj um da bude kao stražar na kapiji Čuvar kapije ne promatra ni jedan detalj ljudi koji ulaze u kuću. pažnju. Kako se zvuk gubi. ne nađe svoje životinje. Drugi objekti meditacije postaju jasniji i jasniji. drži svoj um pravo na točki gdje osjećaš dah na rubovima svojih nosnica. Kako nastavljaš prakticirati tvoj um i tijelo postaju tako laki da možeš osjećati kao da lebdiš u zraku ili na vodi. vrsta goveda u Aziji) da obra đuje svoje polje riže. onda taj znak-objekt postaje veoma profinjen.objekt razvija. kako se taj objekt . Ne brini. 5. Isto tako. Možeš čak osjećati da se tvoje tijelo uzdiže u zrak. Ova profinjenost znaka se može usporediti sa zvukom zvona. Isto tako dah postaje sve finiji i finiji kako se znak . Kada se probudi. Kada se udari po zvonu sa željeznom šipkom.

Ranije si u svojoj praksi za objekt meditacije imao udisanje i izdisanje. Drži svoj um usredotočen na promjene trenutaka. Dok um držiš usredotočenim na rubove nosnica. Ako pokušamo zaustaviti um za jedan trenutak postajemo frustrirani jer se um ne može držati nepomičnim. Sada imaš znak kao treći objekt meditacije. tvoj um dostiže stanje koncentracije dovoljno da se prakticira meditacija uvida. tvoj dah postaje tako suptilan i profinjen da možda uopće nećeš biti sposoban da primjetiš dah. Ovo jedinstvo uma sa sadašnjim trenutkom se naziva trenutna koncentracija. da ga imaš na raspolaganju. Isto kao što ti nastavljaš sa ovom vježbom. um sa njima drži korak. Međutim. Kako trenuci neprestano prolaze jedan za drugim. ili klin ili kuka napravljena od srži drveta. ili vijenac cvijeća. ili opna oblaka. Osjećati ćeš ugodnu senzaciju znaka. ili mjesečev disk ili disk sunca. ili oblak dima. bit ćeš sposoban primjetiti znak razvitka meditacije. vidjet ćeš da se sam znak mijenja svaki trenutak.na vrhu nosnica. ili kukuruzni klip. pojavljuje se i nestaje sa njima bez da se za bilo koji od njih vezuje.nalazi voda i gdje dolaze sve životinje da se napiju u podnevnoj žegi i tamo pronalazi svoje bivole. On mora ići sa onim što se događa u novom trenutku. Isto tako primjeti da tvoj um može biti koncentriran samo na sadašnji trenutak. Ovladaj njime i stekni potpunu kontrolu tako da kada god poželiš taj znak. Kako na to obra ćaš čistu pažnju. Mijenjajući se sa njima. svaki budni trenutak može biti učinjen koncentriranim trenutkom. ili duga traka. Različiti meditanti ovo različito osjećaju. Nastavi obraćati čistu pažnju na osjećaj dodira daha na rubovima nosnica. ne možeš usredotočiti um na svaki trenutak promjene bez određenog stup- 113 . Dah nije nestao. To će biti kao zvijezda. on je i dalje na istom mjestu gdje je i prije bio . Kada se ovo dogodi nemoj se zabrinuti. Ovaj znak je prisutan baš na rubovima nosnica. On ih bez problema odvede nazad i ponovo ih veže za jaram i nastavi obrađivati svoje polje. Sjedini um sa tim znakom koji je na raspolaganju u sadašnjem trenutku i pusti neka um proti če sa svakim sljedećim trenutkom. moramo pronaći nešto što se događa u tom trenutku. ili lotosov cvijet. Da spojimo um sa sadašnjim trenutkom. U sadašnjem trenutku se može pronaći bilo koji trenutak. Kada usmjeriš svoj um na ovaj treći objekt. Udahni nekoliko brzih udaha i ponovo ćeš zapažati osjećaje disanja.

Kada je um sjedinjen sa dahom cijelo vrijeme. nastajanje i nestajanje bilo kojeg osjećaja. Kako se pažnja razvija. ili podizanje i spuštanje daha ili misli i tako dalje. Jednom kada dosegneš ovaj stupanj koncentracije. Osjećaj topline se 114 . Ovo znanje o stvarnosti u tvome iskustvu ti pomaže da njeguješ smireniji. Ti možeš imati različite vrste osjećaja. a drugi osjećaj daha. zreliji stav prema svome životu.podizanje i spuštanje svog stomka. Promatraj ih po cijelom tijelu. svjesnost osjećanja i svjesnost o znaku jesu mentalni djelovi.nja koncentracije da bi išao ukorak sa tim trenutkom. nezadovoljstvu i nesebičnosti. tvoje nezadovoljstvo sa promjenama. tvoje žaljenje za ugodnim iskustvima i osjećaj sebe-ja (op. Kada usmjeriš ovo stanje koncentriranog uma na promjene koje se zbivaju u tvome umu i tijelu. prev. primjetit ćeš da je tvoj dah fizički dio. sreći i dati ti mudrost da se suočavaš sa svojim problemima u svakodnevnom životu. nezadovoljavajuća i nesebična priroda svih tvojih doživljaja bilo mentalnih ili fizičkih. osim osjećanja daha koje se zbiva u tvome tijelu. da čak i tvoj um ne može da se nosi sa tim promjenama. Kad element zemlje i zraka kojeg udišemo unutra i vani dotakne element zemlje naših nosnica. Vidjet ćeš sublimiranost prolaznosti i sublimiranost nesebičnosti. lažni ego) će biti zamjenjeni sa dubljim uvidom o nestalnosti. Možemo opažati osjećaj koji nastaje od kontakta daha sa rubovima naših nosnica. Vidjet ćeš da ono što si mislio u prošlosti kao stalnom da se mijenja takvom nezamislivom brzinom. onda um osjeća tok ulaska i izlaska zraka. onda ćemo prirodno biti sposobni da um usredotočimo na sadašnji trenutak. onda to možeš koristiti za usredotočavanje svoje pažnje na bilo što što doživljavaš . Ovaj uvid će ti pokazati put prema miru. Ovo je sve što ti je potrebno za prakticiranje meditacije uvida. Nemoj pokušavati stvarati nikakav osjećaj koji prirodno nije prisutan u bilo kojem dijelu tvoga tijela. Kada ih primjetiš onda ćeš isto tako primjetiti da se oni mijenjaju svakog trenutka. zato jer sve u tvome iskustvu traje samo jedan trenutak. Kada se pojavi misao to isto primjeti. tvoja odbojnost prema neugodnim iskustvima. Nekako ćeš biti sposoban primjećivati mnoge promjene. podizanje i spuštanje prsiju. Sve što bi trebao primjećivati u svim tim zbivanjima jeste nestalna. Da se napravi neki napredak u meditaciji uvida tebi je potrebna ova vrsta trenutne koncentracije.

ako promatramo naše disanje bez želje za smirenošću i bez odvratnosti prema napetosti koja nastaje udisanjem i izdisanjem. jer želimo da se smirenost povrati i duže traje. napetost da brže nestane i da se više ne vraća. ne na sve njih 115 . Kako ne postoji ja-entitet da kontrolira ovu situaciju. Iako je element vode prisutan u dahu. Nakon izdisanja osjećamo neugodu ako čekamo predugo prije nego li ponovo ne udahnemo svježi zrak. Kako izdišemo ova napetost se opušta.pojavljuje u nosnicama ili bilo kojem djelu tijela od kontakta elementa vatre-topline koji nastaje procesom disanja. Sve u univerzumu ima isti ritam širenja i skupljanja isto kao i naš dah i tijelo. Osjećaj nestalnosti daha nastaje kada element zemlje strujajućeg daha dotakne nosnice. On ide zvukovima. Mali stupanj smirenosti oslobođene od napetosti se pretvara u napetost ako ne izdahnem van za nekoliko trenutaka. a napetost brže nestane nego što je to inače slučaj. nižeg djela abdomena. svjesnosti i mentalnom oblikovanju. Ponovo bivamo uznemireni ili razdraženi. Ovo znači da svaki put kada su naša pluća puna moramo izdahnuti. Širenje i skupljanje abdomena.jedno po jedno. emocijama. Međutim. Želimo da smirenost duže traje. nižeg djela abdomena i prsiju su djelovi univerzalnog ritma. Isto tako osjećamo širenje i skupljanje naših pluća. Sa udišućim dahom doživljavamo mali stupanj smirenosti. naša glavna briga jeste nastajanje i nestajanje fenomena daha i trenutni djelovi naših umova i tijela. već samo doživljavamo prolaznostnestalnost. i van pluća. abdomena. a ne volimo napetost i osjećaj koji nastaje iz nedostatka daha. onda naš um postaje smiren i stišan. um ne stoji cijelo vrijeme sa osjećajem daha. percepcijama. Želimo smirenost i olakšanje napetosti. niti će smirenost trajati onoliko dugo koliko želimo. sjećanjima. Kako udišemo tako osjećamo mali stupanj smirenosti. nezadovoljstvo i nesebičnost našeg daha. Isto tako. trebali bi zaboraviti o osjećanju daha i odmah usredotočiti našu pažnju na ta stanja . um to ne može osjećati. i dok izdišemo osjećamo mali stupanj smirenosti. Ovdje vidimo čak mali stupanj želje za trajnošću u prolaznoj situaciji što stvara bol ili nesretnost. a svaki put kada su naša pluća prazna moramo udahnuti. dok se svježi zrak upumpava u. Međutim. Sve to se uzdiže i spušta. Kada doživimo ova stanja. Ali ni napetost neće nestati tako brzo kako mi želimo. postat ćemo još više razočarani.

Nemoj to dvoje miješati. one potiču fizičku nepokretnost koja se onda odražava na nepokretnost uma. i procedura je bila vrlo. tako da svoju koncentraciju možeš usredotočiti na formalni objekt meditacije. To je prilično dugo vremena za eksperimente. Međutim. one osiguravaju stabilni osjećaj u tijelu. on se vraća sa dubljim uvidom u nestalnost. koristi ih. mi naš um vratimo na dah što je baza kojoj se um može vratiti sa brzog ili dugog putovanja kroz razna stanja uma i tijela. Prvo. vrlo profinjena.odjednom. To je mentalna vještina. Najosnovnija stvar je da sjediš sa uspravnom kičmom. i da jedan utječe na drugog. Moramo se sjetiti da su sva ta mentalna putovanja bila učinjena unutar samog uma. Budistička praksa je uvijek priznavala da su um i tijelo čvrsto povezani. mišićnu napetost i padanje u san. one ti omogućuju da sjediš dugi period bez da stvaraš tri glavna meditantova neprijatelja . Poglavlje 6 Što učiniti sa svojim tijelom Praksa meditacije traje nekoliko tisuća godina. Ovo ti dopušta da svoju pažnju odvratiš od stvari kao što su to ravnoteža i mišićni umor. Treće. Kako ona izbljeđuju i nestaju. To se može prakticirati gdje god to želiš. Drugo. Ali ove pozicije će ti pomoći da naučiš vještinu i one ubrzavaju tvoj napredak i razvitak. Tako postoji određeno fizičko prakticiranje koje će ti mnogo pomoći da ovladaš sa svojom vještinom. ova osjećanja.bol. razna stanja svjesnosti i brojna mentalna oblikovanja trebaju biti korištena samo za svrhu sticanja dubljeg uvida u stvarnost ovog umno/tjelesnog ustrojstva. Opća pravila Svrha različitih pozicija je trostruka. Ovo stvara vrlo stabilnu i staloženu koncentraciju. Um dobiva uvid u činjenicu da ovo tijelo. nezadovoljstvo i nesebičnost. Um postaje ispunjen dubljim uvidom kada promatra ta zbivanja nepristrano i bez predrasuda. imaj na umu da su te pozicije samo pomagala za praksu. Meditacija ne zna či sjedenje u lotos poziciji. Svaki put kada se um vrati na dah. Kičma treba biti uspravna tako da rebra 116 . I to prakticiranje bi trebalo biti sljeđeno. Dakle.

Ovo će zahtijevati malo eksperementiranja sa tvoje strane. Ti nisi drveni vojnik. Trebat će ti jastuk ili stolica što ovisi o poziciji koju odabereš. Izaberi onaj koji je prilično čvrst i najmanje osam centimetara visok kada se stisne 117 . Bez ukočenosti. Ako si mlitav onda prizivaš pospanost. Odjeća Odjeća koju nosiš za vrijeme meditacije mora biti komotna i meka. Kičma treba biti kao mlado stablo koje raste iz mekog tla. onda ti je potreban jastuk da bi uzdigao kičmu. Ovo je ono što se u fiziologiji naziva pozicijom probuđenja. Tradicionalni položaji Kada sjediš na podu na tradicionalni azijski na čin. Tvoja svrha je da postigneš položaj u kojem možeš sjediti cijelo vrijeme trajanja sjedenja bez micanja. Ali na to ćeš se naviknuti. ukočenim položajima. Skini cipele i ako su tvoje čarape preuske i ometaju te skini i njih. Ako nosiš pojas opusti ga. Premekano sjedište te može odmah uspavati. Ni jedno od ovoga nije u redu. posljedica će biti bol i/ili utrnjujuća obamrlost koju obično nazivamo „naše noge su otišle spavati“. Na početku ćeš se možda malo osjećati čudno da sjediš sa uspravnom kičmom. Nemoj nositi uske hlače ili hlače napravljene od debelog materijala. Ako ona ograničava cirkulaciju krvi ili pritiš će nerve. Za to je potrebna praksa. i nema časnika koji nadgledava obuku. Sjedi opušteno. Kada hodamo ili govorimo obično sjedimo u napetim. a kada se odmaramo onda smo izvaljeni u nepodobnim položajima. Podjednako je važno na čemu sjediš.budu držana kao kovanice složene jedna na drugu. Sve ovo treba biti učinjeno na opušteni način. Mekani. Duge haljine su dobre za žene. čvrstoća sjedišta treba biti odabrana sa pažnjom. Pretvrdo može potaknuti bol. Glava treba biti držana u liniji sa kičmom. i sa time ide mentalna budnost. Komodne hlače napravljene od tankog ili elastičnog materijala su dobre za svakoga. i uspravna poza je veoma važna. komodni ogrtač je tradicionala nošnja u Aziji i ima ih u mnogobrojnim oblicima i stilovima kao što su to sarong ili kimona. Ne bi trebala postojati mišćna napetost u održavanju uspravne kičme. Ostatak tijela je jednostavno opušten. ali to su kulturne navike i mogu se ponovo nau čiti.

izazivajući pritisak na nerve. U ovim pozicijama tvoje ruke su jedna u drugoj. onda će ti trebati neka vrsta podloška za noge. ruke su u krilu sa dlanovima okrenutim prema gore. Polu i puni lotos su tradicionalne meditativne poze u Aziji. On je najsolidniji. a lijevo stopalo je podvučeno ispod desnog koljena. Brada je prava. Nemoj sjediti na zadnjem kraju jastuka.dok sjediš na njemu. usmjeri ih na vrh nosa ili na srednju razdaljinu ispred sebe. Neka visi iz uspravne kičme kao slamnata lutka. Ovdje navodimo četiri načina prema najpoželjnijem redosljedu od donjeg prema gornjem. 3. Oba koljena dodiruju pod. One su paralelne jedna sa drugom i jedna ispred druge. Ne ukrućuj se i ne budi ukočen. Ovakva pozicija izaziva da se prednji kraj podvlači pod tvoje butine. Tvoje lijevo stopalo se nalazi na desnoj butini. palčevi se lagano dodiruju. a tvoje desno stopalo se nalazi na lijevoj butini. Opusti se. Tvoja dijafragma je opuštena. 118 . tako da zaboraviš o viđenju. Ne dopusti da dođe do napetosti u stomku. Obe noge leže na podu od koljena do stopala. i istegnuta do svoje potpunosti. Jednom kada zauzmeš tu poziciju. neka tijelo bude prirodno i gipko. 2. Posljedica će biti bol u nogama. Oči mogu biti zatvorene ili otvorene. Tvoje desno stopalo je podvučeno ispod lijevog koljena. Ako to nije. Oba koljena dotiču pod. Američko indijanski način. Presavijeni pokrivač će poslužiti svrsi. Puni lotos. Ruke leže ispod pupka tako da se ručni zglobovi nalaze na butinama. 1. Ne napreži se. Oba tabana su okrenuta prema gore. Polulotos. jednostavno postavljaš oči u neki neodređen pravac gdje nema nešto određeno za gledanje. Ne zateži mišiće vrata. Burmanski način. Postoji nekoliko načina na koje možeš prekrižiti svoje noge. Sjedni blizu prednjeg kraja jastuka i neka tvoje prekrižene noge leže na podu ispred tebe. Jedna noga i stopalo leže uzduž lista druge noge. a noge su u listovima prekrižene. Ako je na podu tapet to može biti dovoljno da zaštiti tvoje potkoljenice i gležnjeve od pritiska. možeš biti veoma dugo nepokretan. Puni lotos se smatra najboljim. 4. Ti ne gledaš ništa. Opusti ramena. Ova pozicija ruku osigurava podržavanje za gornji dio tijela.

i opusti ruke. Ne napreži svoj vratne ili mišiće ramena. ali ne želiš zaspati. raznolikost mnogobrojnih objekata meditacije su skoro neograničeni. Korištenje stolice Za tebe ne mora biti podobno sjediti na podu zbog bola ili nekog drugog razloga. Kao i kod tradicionalnih položaja stavi ruke u krilo jednu u drugu. U svim položajima se sjeti svoje svrhe. Mora postojati i stanje fizičke budnosti koje može pobuditi vrstu mentalne jasnoće kojoj težiš. Potom možeš postepeno raditi do punog lotosa. Čak i unutar Vipasana tradicije postoje varijacije. Prednji dio stolice ne smije biti ispod tvojih nogu. Nema problema. Izaberi poziciju koja ti dopušta da najduže sjediš bez bola i bez micanja. Drugi preporučuju usmjeravanje pažnje na dodir tijela i jastuka. to nije ono što drugi o tome govore. Ti želiš doseći stanje potpune fizičke nepokretnosti. Pored glavnog kriterija koju poziciju izabireš za sebe. uspravni naslonjač i bez naslona za ruke. Tvoje tijelo je alat za stvaranje određenih mentalnih stanja. To je tvoj vlastiti komfor. Oči mogu biti otvorene ili zatvorene. Tetive ć e se rastegnuti praksom. ili osjećanje jedne noge nasuprot drugoj. Postoje učitelji meditacije koji poučavaju svoje učenike da prate dah promatranjem dizanja i spuštanja abdomena. Sjeti se analogije sa blatnom vodom. ljudska bića su koristila ogroman broj tih objekata stoljećima. Uzmi jednu koja ima horizontalano sjedište. ili ruke u ruci. 119 . stopala položena na pod. Postavi noge jednu pored druge. Eksperementiraj. Kao što smo već rekli.Kako to zahtijeva određenu fleksibilnost nogu. Želiš biti u stanju totalne stabilnosti tijela što će potaknuti odgovarajuće staloženo mentalno stanje. Uvijek umjesto toga možeš koristiti stolicu. Poglavlje 7 Što učiniti sa svojim umom Meditacija koju počavamo se naziva Meditacija uvida. svatko je ne može upražnjavati. Eksperementiraj sa različitim položajima. Najbolje je sjediti tako da se tvoja leđa ne naslanjaju na naslonjač stolice. Koristi to razborito.

proučimo koji se razlozi iza toga kriju. zapovjednička i prisilna. sljedeće i tako dalje. To se uzdiže lagano kao mjehur. Ali to je tako suptilno i teško primjetiti. Na prvi pogled ovo izgleda krajnje čudana i beskorisna procedura. Ali ti nećeš osjećati napetost dok se ne razvije u aktualni bol. Pod ovim mislimo da možemo upasti u zamku. To je pretežno stvar osjećanja ili strukture. Ona te usisava i preuzima kontrolu nad svjesnošću. Ona je teža. Razlika između . Prvo pitanje koje možemo postaviti je zašto uopće koristimo usredotočavanje pažnje? Mi pokušavamo da razvijemo svjesnost. Petnaest minuta kasnije se probudimo i shvatimo da smo proveli cijelo vrijeme zaglavljeni u sanjarenje ili seksualne fantazije ili brige u vezi plaćanja računa ili bilo čega. Um je nepouzdan.biti svjestan misli i misliti misao je vrlo stvarna. Postoji razlika između biti svjestan misli i razmišljanja misli. biti obuhvaćeni i zaglaviti se u lanac misli. Po svojoj samoj prirodi je opsesivna i vodi pravo do sljedeće misli u lancu. Svjesna misao potiče odgovarajuću napetost u tijelu. i sljedeće. Koncentracija je jedno sredstvo potrebno da bi se bilo sposobno vidjeti tu razliku.Metod koji ovdje objašnjavamo se smatra najtradicionalnijim i to je ono što je Buda poučavao svoje učenike. Budini originalni govori o pažnji navode da se treba započeti sa usredotočavanjem na disanje. a potom primjećivati ostali fizički i mentalni fenomeni koji se pojavljuju. Sjedimo. postoji osjećaj udaljenosti između te misli i pažnje koja je promatra. 120 . Misao koje si jednostavno svjestan sa čistom pažnjom se osjeća laganom u strukturi. Normalna svjesna misao je teža u strukturi. naizgled bez razmaka između njih. Prije nego li pređem na određene instrukcije. Mišljenje je vrlo komplicirana procedura. Ona zgrabi svu tvoju pažnju i ne ostavlja ništa od nje da bi promatrala svoj vlastiti efekt. i nestaje bez potrebe da potakne sljedeću misao u tom lancu. Ta razlika je vrlo suptilna. promatrajući kako zrak ulazi i izlazi iz nosnica. zato jer je normalna svjesna misao isto tako pohlepna. Jedna misao vodi do druge koja vodi do sljedeće. Satipatthana Sutta. Zašto ne bi jednostavno sjedili i bili svjesni svega što god bude prisutno u umu? Ustvari po prirodi postoje takve meditacije? One se ponekad smatraju kao nestrukturirane meditacije i vrlo su teške. kao mišićnu napetost ili ubrzava otkucaje srca.

Duboka koncentracija ima efekt da usporava misaoni proces i ubrzava svjest koja to promatra. Nakon toga ga možeš osloboditi od konopa i stupa. Napokon u njegovu lobanju prodire osjećaj da se ne može osloboditi i on se smiri. i ne košta ništa. Bez određene točke uporišta ti se gubiš. On služi kao vitalno uporište iz kojega um luta i ponovo mu se vraća. nikad ne prestajući od rođenja do smrti. Koristan objekt meditacije bi trebao biti onaj koji potiče pažnju. koncentrirani um koji se može koristiti za izvanredno teški posao prodiranja kroz naslage iluzija koje skrivaju stvarnost. neprekidno na raspolaganju. Tako si dobio ukroćenog slona kojeg možeš koristiti za neki koristan rad. Tada ga možeš početi hraniti i rukovati sa njime uz neke mjere sigurnosti. Kada ovo učiniš slon nije sretan. To bi trebalo biti prenosivo. pa ga uvježbavati za razne zadatke. Kao uporište koristimo dah. Rezultat je poboljšana sposobnost ispitivanja misaonog procesa. Sljedeće pitanje kojim se moramo pozabaviti je: Zašto odabrati disanje kao glavni objekt meditacije? Zašto ne odabrati nešto interesantnije? Odgovori na ovo su mnogobrojni. Meditacija ukroćuje um. Koristimo fokus pažnje da dosegnemo usmjerenost uma na jednu točku sa mirnom i stalno primjenjenom pažnjom. On urla i gazi. Disanje zadovoljava sve ove kriterije i još više. ljutnja i iluzija. Ukroćeni slon koji nastaje iz ovog postupka je dobro uvježban. To je okvir uporišta kroz koji možemo promatrati neprekidne promjene i prekidanja koja se zbivaju cijelo vrijeme kao dio normalnog mišljenja. Rastrešenost se ne može smatrati rastresenošću sve dok postoji neki centralni fokus od kojega se može biti rastrešen. U tim danima je postupak bio da se novo uhvaćenu životinju veže za čvrsti stup dobrim konopom. i nateže konop danima. Disanje je nešto što je uobičajeno za svako ljudsko biće. prevaziđen neprekidnim valovima prolazećih promjena koje se vrte i vrte u umu. Drevni Pali tekstovi povezuju meditaciju sa postupkom kroćenja divljeg slona. Mi to nosimo sa nama gdje god idemo. To je uvijek tu. To bi isto tako trebalo biti nešto što nas neće uvući u ona stanja uma od kojih se pokušavamo osloboditi .kao što su to: pohlepa. U ovoj usporedbi divlji slon je tvoj divlje aktivan um. a stup je objekt meditacije-disanje. Disanje je nepojmovni proces. Koncentracija je naš mikroskop za promatranje finih unutrašnjih stanja. lako dostupno i jeftino. stvar koja može biti iskušana 121 . konop je pažnja.

Ravnoteža između nevoljnog disanja i prisilne manipulacije daha je vrlo delikatna. To ti pokazuje tvoju urođenu povezanost sa cijelim životom. Nadalje. disanje unutra i disanje vani. ta točka na vrhu nosnice može biti promatrana kao prozor između unutrašnjih i vanjskih svjetova. Ali točno mjesto se razlikuje od osobe do osobe. što ovisi o obliku nosa. disanje je proces koji se događa u sadašnjem vremenu. Provodimo većinu vremena uhvaćeni u sjećanjima iz prošlosti ili skačemo unaprijed u budu ćnost. izdisanje. mi smo automatski smješteni u sadašnjosti.udisanje. i gdje dio mene izlazi vani i stapa se sa vanjskim svijetom. To zahtijeva malo napora da se pronađe. Ovdje postoje lekcije koje treba naučiti o pojmu Ja i kako ga mi stvaramo. Ipak. Napokon. to je veoma živi proces. Ovdje postoje lekcije koje se trebaju naučiti u vezi prirode volje i želje. ali ne tako teško. Disanje je normalno nevoljan proces. koji se zbiva po svom vlastitom ritmu bez svjesne volje. aspekt života koji je u neprekidnom mijenjanju. Onda. udahni brzo i promatraj točku unutar nosa ili na gornjoj 122 . Učini ga dugim i nježnim ili kratkim i uzbuđenim. ipak to je prilično različito kada naučiš da se podesiš sa time. Dah je uobičajeni fenomen za sve živo. Ipak. Osjećaj daha je suptilan. Naravno da mi normalno ne živimo u sadašnjosti. opipljivi osjet zraka koji prolazi kroz nosnice unutra i vani. Izvučeni smo iz mora mentalnih predstava i boravimo u čistom iskustvu ovdje-i-sada. Pod time mislimo da se uvijek zbiva ovdje-i-sada. Ovo je obično unutra na mjestu vrha nosa. Kada istinski promatramo dah. Da prona đeš svoju vlastitu točku. To je centralna točka i mjesto prenosa energije gdje se stvari iz vanjskog svijeta kreću unutra i postaju dio onoga što mi nazivamo „ja“. disanje je idealan objekt meditacije. dah je živi dio stvarnosti. Za sve ove razloge.direktno bez potrebe za mislima. U ovom smislu. Ono što tražiš je fizički. puni briga i planova. isto tako. Prvi korak za korištenje daha kao objekta meditacije je da ga pronađeš. Istinsko iskustveno razumijevanje tog procesa te približava drugim živim bićima. Pažljivo posmatranje takvog minijaturnog modela samoga života vodi do uvida koji je općenito primjenjiv na ostatak našeg iskustva. Tako je to minijaturni model samoga života. jednostavan akt volje može to usporiti ili ubrzati. Dah se kreć e u ciklusima . Ti trebaš da radiš na tome. Dah nema ništa od „drugih vremena“. svatko to može učiniti.

Jednostavno pusti neka se dah kreć e prirodno. To je jedini način da vidiš iscrtanu pravu crtu. Da bi pomogli sebi da se usredotoče na senzacije. ali je teže nego što misliš. Sada izdahni i promatraj senzaciju na istoj točki. i to je prolazna faza. proces disanja će krenuti svojim vlastitim tokom. je ustvari enormno složena i fascinantna procedura. TO je iz ove točke iz koje ćeš slijediti cijeli proces daha. Bez određivanja takve točke. Ovo posljednje je važno posebno kod grupne meditacije. idući gore dolje uzduž dušnika.usni gdje imaš najočitiji osjet prolazećeg daha. usmjeravaš svoju pažnju na to jedno mjesto unutar nosa. neprekidno proganjajući dah koji nikada ne možeš uhvatiti jer se stalno mijenja. Nemoj se obeshrabriti ako se suočiš sa time da se tvoja vlastita volja ispriječila na putu. Jednom kada si jasno odredio vlastitu točku dodira daha. Zvučno disanje može biti stvarna smetnja za one oko tebe. promatraš cijeli pokret disanja sa jasnom i sabranom pažnjom. Usredsredi se na spontano kretanje daha. nemoj više skretati sa te točke. duboki dah. Ono je puno delikatnih varijacija. ali je to vrlo korisno kao iskustvo za učenje. 123 . Možeš to pronaći frustrirajućim. pronaći ćeš da se krećeš u i van nosa. Na ovoj točki ćeš naučiti glavnu lekciju o vlastitoj kompulzivnoj potrebi da kontroliraš univerzum. Postoji udisanje i izdisanje. i ne pomaže je. Ti fiksiraš svoju pažnju na mjesto gdje zubi pile režu u drvo. Posljedica toga je prisilan i neprirodan napor koji ustvari ometa koncentraciju. oni nesvjesno naglašavaju svoje disanje. Dopusti procesu neka ide svojim vlastitim ritmom. Jednostavno to koristi kao priliku da promatraš prirodu svjesne namjere. Kao stolar. samo ako to promatraš. Kao meditant. Promatraj delikatnu povezanost između daha. Nemoj pokušavati kontrolirati dah. To ćete omamiti. koje na prvi pogled izgleda tako svjetovno i nezanimljivo. impulsa da kontroliraš dah i impulsa da prestaneš kontrolirati dah. Ne povećavaj dubinu daha ili njegov zvuk. Koristi ovu jednu točku da bi održavao svoju pažnju usredotočenu. Ovo zvuči jednostavno. Eventualno. Većina početnika imaju problema u vezi ovoga. ne stojiš tu promatrajući kako list pile ide gore dolje. kreće i struji. Nemoj pokušavati da ga reguliraš ili naglašavaš na bilo koji način. kao kada spavaš. dugi dah i kratki dah. Ovo nije vježba disanja one vrste koja se radi u Yogi. Disanje. Ako si ikada pilao drva ti znaš trik. Sa ove povoljne točke. I više nećeš osjećati impuls da ga manipuliraš.

Ima daleko više za vidjeti osim samog udaha i izdaha. Negdje u tom procesu. Ali vrati svoju pažnju ponovo na dah. Proučavaj ove fenomene i pronaći ćeš kako su fascinantni. to isto učini sljedeći put ponovo. brinuo ili bilo što drugo. Fenomen majmunske rastrešenosti je dobro poznat. Pokušaj ne brinuti. Oni su to na jedan ili drugi način prošli. Ti isto nisi ništa luđi nego bilo tko drugi oko tebe. Tvoj um će neprekidno lutati. Kada se to dogodi. Ove kategorije se kombiniraju na suptilane i zamršene načine. dok oni to nisu. grubi dah i dugi. Vidjet ćeš da će se takva vrsta stvari događati. Ovo. očekuj da ćeš se suočiti sa nekim poteškoćama. Svaki udisaj ide kroz proces rađanja. bez uzrujavanja ili osuđivanja sebe zbog skretanja. jednostavno primjeti činjenicu da si razmišljao. Ovo je isto tako prolazna faza. to nije Vipasana. Svaki dah ima početak. ponovo i ponovo. ponovo. ponovo i ponovo. jednostavno se vrati jednostavnoj fizičkoj senzaciji daha. onoliko dugo koliko tome treba da se više ne ponavlja. posebno na početku. Pronaći ćeš enormne varijacije i neprekidne cikluse ponavljanih uzoraka. Jedina stvarna razlika je da si se suočio sa tom situacijom. ponovo. Nježno. pa tako možeš i ti. Kada prvi put počneš sa ovom procedurom. Promatraj blisko um.plitki dah. ali to jednostavno nisi nikada opažao. Nema problema. i svaki izdisaj prolazi kroz isto. Ja se čudim što je sljedeće?“ Ne. ali to ne 124 . To je razmišljanje. sa mišlju koja prolazi tvojim umom i zvukom kojeg čuješ. sredinu i kraj. Ti nisi ništa luđi nego što si to bio jučer. Dubina i brzina disanja se mijenja u skladu sa tvojim emocionalnim stanjem. Jednostavno primjeti fenomen i vrati svoju pažnju na promatranje osjeta daha. To ne znači da je njima bolje. To je nešto sa čime se svaki napredni meditant mora suočiti i pozabaviti. Mentalne smetnje će se ponovo događati. nerazgovjetna ludnica na kotačima koja se kreć e bez svrhe. Neznanje može biti blaženstvo. potpuno bez kontrole i bez nade. sanjario. jureći okolo kao pijani bumbar brujeći i iznenadno mijenjaju ći pravac. doći ćeš licem u lice sa iznenadnim i šokantnim shvaćanjem da si ti potpuno lud. mekan dah i grubi dah. ne znači da bi trebao sjediti i voditi razgovore sa sobom unutar svoje glave: „Postoji kratki. Zatim. Nemoj promatrati samo čisti vanjski obris daha. ali čvrsto. razvitka i smrti. Stvarno ga proučavaj. To je kao simfonija. Tako se oni još relativno osjećaju ugodno. međutim. Tvoj um je vrišteća.

vodi do oslobođenja. Tako nemoj dopustiti da te ovo shvaćanje uznemiri. To je ustvari prekretnica, znak stvarnog napretka. Sama činjenica da si gledao problemu pravo u oči, znači da si na putu da se toga oslobodiš. U promatranju daha bez riječi, postoje dva stanja koja treba izbjegavati: razmišljanje i tonjenje (op. pr. u neaktivnost). Razmišljajući um se najjasnije manifestira kao fenomen majmumskog uma o kojem smo upravo raspravljali. Toneći um je upravo suprotno. Kao opće pravilo toneći um označava bilo koje slabljenje uma. To je vrsta mentalne praznine u kojoj nema misli, nema promatranja daha, nema svjesnosti o bilo čemu. To je praznina, bezoblični sivi predio uma kao neko spavanje bez snova. Toneći um je prazan. Izbjegni ga. Vipasana meditacija je aktivna funkcija. Koncentracija je jaka, pažnja puna snage usmjerena na jednu stvar. Svjesnost je sjajna, bistra budnost. Samadhi i Sati ovo su dvije sposobnosti koje želimo kultivirati. Toneći um u sebi ne sadrži ni jednu. U najgoru ruku, to ćete uspavati. To samo rasiplje tvoje vrijeme. Kada uočiš da si upao u stanje tonećeg (neaktivnog) uma, jednostavno primjeti tu činjenicu i svoju pažnju vrati na senzaciju disanja. Promatraj opipljivu senzaciju udaha. Osjeti opipljivi dodir izdaha. Udiši, izdiši i promatraj što se događa. Kada to budeš radio za neko vrijeme - možda tjednima ili mjesecima - počet ćeš osjećati dodir kao fizički objekt. Jednostavno nastavi sa tim procesom - udiši i izdiši. Promatraj što se događa. Kako se tvoja koncentracija produbljuje tako ćeš imati sve manje i manje problema sa majmunskim umom. Tvoje disanje će se usporiti, sve lakše i jasnije ćeš ga pratiti, sa sve manje i manje prekida. Počinješ doživljavati iskustvo velikog mira u kojem uživaš potpunu slobodu od stvari koje nazivamo psihički nadraživači. Nema pohlepe, požude, zavisti, ljubomore i mržnje. Uznemirenost nestaje. Strah nas napušta. Ovo su lijepa, čista, blaženstvena stanja uma. To je privremeno, i ona će završiti kada završi i meditacija. Ipak, ovi kratki doživljaji će promjeniti tvoj život. Ovo nije oslobođenje, već su ovo početni koraci na putu koji vode u tom pravcu. Međutim, nemoj očekivati trenutno blaženstvo. Čak i ovi početni koraci zahtijevaju vrijeme, napor i strpljenje. Iskustvo meditacije nije takmičenje. Postoji krajnji cilj, ali nema rasporeda vremena. Što ti radiš je kopanje svog puta sve dublje i dublje kroz naslage iluzije prema realizaciji

125

vrhunskog postojanja. To može biti uživanje za vlastitu svrhu. Nema potrebe za žurbom. Na kraju dobro obavljene meditacije osjećat ćeš svježinu uma. On je smiren, veseo i pun energije, užitka koji onda možeš primjeniti za svakodnevne potrebe. Ovo je samo po sebi dovoljna nagrada. Svrha meditacije nije da se bavimo problemima, međutim, mogućnost rješavanja - problema je samo djelić koristi i tako se treba smatrati. Ako staviš preveliki naglasak na aspekt rješavanja problema, pronaći ćeš da će se tvoja pažnja za vrijeme meditacije okrenuti ka tim problemima ometajući koncentraciju. Ne misli o svojim problemima za vrijeme prakticiranja. Gurni ih na stranu vrlo nježno. Uzmi pauzu od svih briga i planiranja. Neka tvoja meditacija bude kompletan odmor. Vjeruj sebi, vjeruj svojim sposobnostima da se tim stvarima baviš kasnije, koristeći energiju i svježinu uma koju si izgradio za vrijeme meditacije. Vjeruj sebi na ovaj način i to ć e se ustvari i dogoditi. Nemoj sebi postavljati ciljeve koji su previsoki za dosegnuti. Budi blag prema sebi. Ti pokušavaš da sljediš svoj vlastiti dah neprekidno bez odmora. To zvuči lako, tako ćeš na kraju imati sklonost da sebe proganjaš skrupulozno i zahtjevno. Ovo je nerealno. Umjesto toga idi po malo. Na početku udisanja, napravi čvrstu odluku da ćeš sljediti dah upravo za vrijeme tog udisanja. Čak i ovo nije tako lako, ali to može biti učinjeno. Zatim, na početku izdisanja, odluči da ćeš sljediti dah upravo za to izdisanje, sve do kraja. Ti ćeš ipak doživjeti neuspjeh mnogo puta, ali nastavi sa time. Svaki put kada posrneš, počni ispočetka. Uzmi jedan dah i promatraj. Ovo je nivo igre gdje ti ustvari možeš pobijediti. Drži se toga - nova odlučnost sa svakim ciklusom daha, mali djelovi vremena. Promatraj svaki dah sa pažnjom i preciznošću, slažući jedan sekund na drugi, sa novom odlučnošću koju nadodaješ jednu na drugu. Na ovaj način, eventualno ć e rezultat biti neprekidna i neprekinuta svjesnost. Pažnja na dah je uvežbavaje svjesnosti da boravi u sadašnjem vremenu. Kada to radiš ispravno, ti si svjestan samo onoga što se događa u sadašnjosti. Ne gledaš unazad i ne gledaš unaprijed. Zaboravljaš posljednji dah i ne učestvuješ u sljedećem. Kada počinje udisanje, ne gledaš unaprijed do kraja tog udisanja. Ne preskačeš unaprijed na izdisanje koje slijedi. Upravo si tamo gdje je stvarno zbivanje. Udisanje je početak, i na to obra ćaš pažnju;

126

na to i ništa više. Ova meditacija je ponovno uvježbavanje uma. Stanje kojem težiš je ono u kojem si totalno svjestan svega što se događa u tvom vlastitom osjetilnom univerzumu, točno onako kako se događa, točno kada se to događa; totalna, neprekinuta svjesnost u sadašnjem vremenu. Ovo je nevjerovatno visoki cilj, i ne može se dosegnuti odjednom. Za to je potrebna praksa, tako počinjemo po malo. Počinjemo postajati svjesni, u potpunosti na malo vremensko razdoblje, samo jedan udah. Kada uspiješ, na putu si potpuno novog iskustva života. Poglavlje 8

Strukturiranje meditacije
Sve do ove točke je bila teorija. Zaronimo sada u stvarnu praksu. Kako mi otpočinjemo sa ovom stvari nazvanom meditacija. Prije svega, ti trebaš uspostaviti formalni redosljed prakticiranja, određeni period vremena kada ćeš raditi Vipasana meditaciju i ništa drugo. Kada si bio malo dijete, nisi znao kako hodati. Netko se je dobro namučio da bi te poučio toj vještini. Oni su te vukli za ruke. Mnogo su te ohrabrivali. Stavljali su ti jednu nogu ispred druge sve dok ti to nisi sam mogao učiniti. Ti periodi uputstava su sačinjavali formalnu praksu u umjetnosti hodanja. U meditaciji, slijedimo istu osnovnu proceduru. Odvajamo određeno vrijeme, posebno posvećeno da razvijamo tu mentalnu vještinu nazvanu pomna pažnja (zadubljenost). Te vremenske periode odvajamo specijalno za tu aktivnost, i strukturiramo okolinu tako da bude što manje uznemiravanja. Ovo nije najlakša vještina u svijetu za naučiti. Mi smo proveli naš cijeli život razvijajući mentalnne navike koje su stvarno suprotne idealu neprekinute pažnje. Osloboditi sebe od tih navika zahtijeva malo strategije. Kao što smo prije napomenuli, naši umovi su kao šalice zamućene vode. Predmet meditacije je da razbistrimo ovaj glib da bi mogli vidjeti što se tamo događa. Najbolji način da se to učini je da se to staloži. Daj tome dovoljno vremena i to će se staložiti. Završavaš sa čistom vodom. U meditaciji odvajamo određeno vrijeme za taj pročišćavajući proces. Kada se promatra izvani, to izgleda potpuno beskorisno. Mi

127

i to ne djeluje. Mi primjenjujemo energiju u meditaciji. Sve što god ti se dogodi je pohranjeno u umu u nekom obliku. Ti dobivaš šansu da to gledaš. Međutim. Za vrijeme normalne aktivnosti. kada se to napokon staloži. pjene se i gnoje. Povlačimo se na mirno mjesto i smireno sjedimo. Meditacija ponovno puni tvoju pažnju. strpljiva pažljivost. Zatim odlazi. ti postaneš tako uhvaćen u toku zbivanja da osnovne stvari sa kojima se baviš su rijetko u potpunosti probavljene. Svi od ovih materijala dolaze u jednom ili drugom obliku za vrijeme tvoje meditacije. mentalnom ili emocionalnom. i ostajemo sa bistroćom uma koja nas priprema da se suočavamo sa nailazećim događajima u našem životu. Ponovno uspostavljamo našu pažnju u redovnim razmacima. Ne dodavaj toj situaciji nikakvu energiju. To ne znači da moramo raditi bilo što da na silu dovedemo do tog taloženja. Povlačimo se od onih događaja koji neprekidno stimuliraju um. To je prirodan proces koji se zbiva sam po sebi. Meditativni period je kao raskršće tvoga cijelog dana. da vidiš to za što jeste. One će se sakriti u nesvjesno sve dok ti ne gledaš. ali u dugom hodu ćeš ih samo ojačati. Samo djelo mirnog sjedenja sa pažnjom jesu uzroci za tu staloženost (smirenost). Zatim. Povlačimo se od svih aktivnosti koje pobuđuju emocije. U stvari. i potom se pitaš odakle te napetosti dolaze. Naš jedini napor je blaga. Mentalna juha se taloži. 128 . Pokušaj da na silu izbaciš stvari iz svoga uma i ti ćeš im samo davati energiju. Sveukupni efekt je kao ponovno punjenje baterije. a onda će iskočiti i tebe ostaviti bespomoćnim u borbi protiv njih. Najbolji način da pročistiš mentalnu tekućinu jeste da je ostaviš da se staloži sama od sebe. i to sve izlazi kao mjehuri. gdje ključaju. bez uključivanja u taj proces. unutra se zbiva nešto. Mi određujemo formalni period meditacije da bi stvorili odgovarajuću okolinu za to oslobađanje. prev u gotskom stilu). One ostaju zakopane u nesvjesnom. ali ne silu. Možda ćeš uspjeti trenutno. svaki napor sa naše strane da do te staloženosti dođemo na silu jeste kontraproduktivno. to će ostati staloženo. Jednostavno pažljivo promatraj vrtlog blata. i pustiš ga da prođe. To je potiskivanje.naizgled sjedimo produktivni kao kameni odvod za oborinske vode u obliku groteksnog ljudskog ili životinjskog lika (op.

Specijalno mjesto rezervirano za meditaciju i ništa više je pomoć za većinu ljudi. i znaš da se to od tebe očekuje. ali to bi trebalo biti mjesto gdje se osjećaš udobno. Tako je sindrom „Ja sam vrlo zaposlen“ pametno zaobiđen. Malo zvono za početak i kraj tvojih sjedenja je isto tako dobro. ali nisu bitna sredstva za praksu. Ti uskoro povezuješ to mjesto sa spokojstvom duboke koncentracije. Možda možeš pronaći grupu meditatanata koji prakticiraju tamo gdje živiš.Gdje sjediti Pronađi sebi mirno mjesto. To zahtijeva malo eksperimetiranja. U drugu ruku bi trebao isto tako pokušavati biti samodovoljan u svojoj praksi. onoliko dugo ukoliko je to oblik šutljive meditacije. Ovo su samo sporedne stvari. Postoje određena tradicionalna pomagala koja možeš koristiti da uspostaviš ispravno raspoloženje. osamljeno mjesto. Ti želiš svu svoju pažnju osloboditi za meditaciju. To je skoro nemoguće za većinu od nas. Pokušaj nekoliko mjesta dok ne pronađeš ono gdje se osjećaš ugodno. i mnogi ljudi pronalaze da je lakše redovno sjediti ako su potaknuti predanom grupnom sjedanju po rasporedu. To ne treba biti soba koja je izolirana od zvuka. Mnogi ljudi pronalaze korisnim i poticajnim da sjede sa grupom drugih meditanata. i tako se gubi tvoja koncentracija. i to povezivanje ti pomaže da dosegneš brže duboka stanja. To ne mora biti neko idealno mjesto u sred šume. Glavna stvar je da sjediš na mjestu za koje osjećaš da odgovara tvojoj vlastitoj praksi. ne rasipati je na brige o tome kako izgledaš za druge. To bi također trebalo biti mjesto gdje se nećeš osjećati izložen. Pokušaj da nađeš mjesto što je moguće mirnije. Ti si dao svoju riječ. mjesto gdje ćeš biti sam. Disciplina redovne prakse je vrlo bitna. Mirisni štapići su dobri. i oni bi se trebali izbjegavati. Um je sklon da bude usisan tim zvukovima na nekontroliran način. One neke ljude ohrabruju. Nema veze ako oni prakticiraju različiti oblik meditacije. Nemoj se oslanjati na prisustvo grupe kao svoju 129 . Zamra čena soba sa svijećom je odgovarajuća. i gdje nećeš biti uznemiravan. Samo treba da pronađeš mjesto gdje se ne osjećaš samosvjestan. i gdje možeš meditirati bez nepotrebnog uznemiravanja. Vjerovatno ćeš pronaći korisno da sjediš na istom mjestu svaki put. Muzika i razgovori su najgori. ali postoje neki zvukovi koji su vrlo uznemirujući.

Kada sjediti Najvažnije pravilo ovdje je ovo: Kada dođe do sjedanja. Uspostavljanje rasporeda djeluje kao ohrabrenje. niti obaveza. Učini da meditacija bude glavna stvar koju činiš ujutro. Večer je drugo dobro vrijeme za praksu.jedinu motivaciju za sjedanje. Ti ćeš se baviti grubim osjetima i osjećajima. Tvoj um je onda svjež. pažljivom upornošću. Nemoj. Nemoj premalo raditi. Ispravno učinjeno. Ovo ne znači da sjedneš kad god ti hir to kaže. Tvoje prakticiranje će dakle biti dobro kada očekuješ sjedanje. Shodno tome. Tvoja meditacija će očistiti i obnoviti tvoj um. Ponovo uspostaviti svoju pažnju i tvoje spavanje će biti stvarno spavanje. pronađeš da je tvoj raspored prestao biti ohrabrenje i postao teret. ne kao štaku. Neka se to uklopi u ostatak tvoga života. Ako sjediš očekujući mučenje. sebi dopustiti da se zadržavaš na dnevnim aktivnostima. To te usklađuje i priprema da se efikasno baviš sa stvarima. primjeni opis budizma kao Srednji Put. zatim sjedi za meditiranje. Čini što god trebaš učiniti da bi se u potpunosti probudio. Tvoj um je pun mentalnog smeća koje se nakupilo za vrijeme dana. prije nego li uroniš u svoje obaveze. Koristi grupu kao pomoć. Ako. Kada prvi put počneš sa meditacijom. Možda ćeš prije toga željeti da napraviš nekoliko vježbi da pokreneš cirkulaciju. Učini to razborito. Tako uspostavi svakodnevni raspored sa kojim možeš živjeti. onda će se to možda i dogoditi. Ti prolaziš kroz ostatak dana malo lakše. Nećeš mnogo napredovati ako sjediš drijemajući. Ako počmeš osjećati da je to nešto kao uzdizanje prema oslobođenju. Nemoj to prekomjerno raditi. Vrlo je lako zaboraviti sjedanje. međutim. sjedanje je zadovoljstvo. to je aktivnost koja je vrlo osjetljiva prema stavovima sa kojima prilaziš svakom sjedanju. onda nešto promjeni. dovoljno je 130 . Ono što očekuješ je ono što ćeš po prilici i dobiti. onda je nešto pogrešno. međutim. To znači da uspostaviš raspored prakticiranja i pridržavaš se toga sa blagom. i dobro je osloboditi se toga tereta prije spavanja. Meditacija nije dužnost. tako se dovoljno naspavaj. Prva stvar ujutro je vrlo dobro vrijeme za meditiranje. Meditacija je psihološka aktivnost. Jutarnja meditacija je dobar način da se započne dan. Budi siguran da si u potpunosti budan. Umij se ili istuširaj prije početka.

onda možeš produžiti 131 . I ne radi to prekomjerno na početku. Neki bol je neizbježan. Uočavaju da ovaj biznis meditacije oduzimlje tako mnogo vremena.nije potrebna sila. Stvar koja se ovdje treba objasniti je ova: Ovo nije takmičenje za izdržavanje oštrine bola. Oni nemaju vremena za sve to. posebno u nogama. Znaj svoja ograničenja. kao stijena. Većina početnika počinje sa dvadeset ili trideset minuta. Uspori žurbu. Kako meditacija postaje sve više i više dio tvoga života. i ipak sve to usklade. Postoji fenomen pregaranja koji obično vidimo kod novih meditanata. Preporučujemo da nakon godinu ili nešto više prakticiranja bi tvoje sjedenje trebalo biti udobno za sjedenje od najmanje jednog sata. Dozreli meditanti uspijevaju pronaći vrijeme za tri do četiri sata prakticiranja dnevno. Nemoj upasti u tu zamku. Daj sebi vremena da uključiš praksu meditacije u svoj život. Oni upražnjavaju praksu po petnaest sati dnevno nekoliko tjedana. U desetom poglavlju ćemo potpunije objasniti bol i kako se odnositi prema njemu. Oni uživaju u tome. i ne osuđuj sebe što nisi bio sposoban sjediti zauvijek. Koliko dugo sjediti Slično pravilo se primjenjuje i ovdje: sjedi onoliko dugo koliko možeš. To dolazi prirodno. i to se događa samo po sebi . onda se nađu u stvarnom svijetu. Samomučenje nije cilj. pronaći ćeš mjesta u svom rasporedu za meditaciju. U početku je teško sjediti duže od toga sa nekom koristi. ali nemoj to raditi prekomjerno. Kako tvoj interes za meditaciju raste. Mi pokušavamo njegovati pažnju. Tako ne prisiljavaj sebe da sjediš sa bolnom mukom jednostavno da bi bio sposoban kazati da si sjedio jedan sat. Ako osjećaš da hoćeš više meditirati. Nemoj sebe pregoriti prvi tjedan. Potrebno je tako mnogo žrtava. tako možeš malo produžiti svoju meditaciju. i neka tvoja praksa napreduje postepeno i nježno. To je beskorisna vježba ega. i zahtijeva malo vremena za prilagođavanje.upražnjavati jednom dnevno. To je spontani fenomen. Postoje posebne tehnike i stavovi koje ćeš naučiti za bavljenje sa neugodom. ne bol. Učini svoj napor dosljednim i stalnim. Oni žive običnim životima u svakodnevnom svijetu. Ti ne trebaš nikome ništa dokazivati. Položaj je nesrodan za Zapadnjake. Kako se privikavaš na proceduru. Ovdje je važna točka: Vipasana meditacija nije oblik asketizma. to je dobro. ali nemoj prekomjerno sjediti.

Oni nemaju moć nad tobom. uopće ne trebaš gledati na sat. onda ona gube utjecaj na tebe. Na taj način je vrlo lako prepustiti se rastrešenosti. o dužini sjedenja odluči prije meditacije. govoreći ti da griješiš. Važno je da se redovno sjedi. Nemoj to činiti za vrijeme dok meditiraš. ali oni uistinu ne nose štap. Čak i ako si uspostavio čvrsti minimum. Najbolje je sebi odrediti minimum dužine vremena. mogu postojati dani kada si fizički nesposoban sjediti toliko dugo. jednostavno dio prolazeće predstave. Ne postoji kruto pravilo o dužini vremena za sjedenje. Kada si to činio dovoljno vremena. To je vještina gledanja kroz prazninu potaknuta vlastitim impulsima i shvaćanje njihove tajne. Trebaš naučiti da ih smireno i jasno promatraš. ali samo ako i dalje sjediš. Ti vidiš ono što ona i jesu: jednostavno impulsi. To je tamo iza sve prazno. Ustvari. Čak i deset minuta meditacije može biti vrlo korisno. Ne gledaj na sat sve dok ne budeš mislio da je vrijeme za meditaciju prošlo. Kao opće pravilo. Predaješ im se jer nikada ne brineš da pogledaš iza prijetnje. oni se ulagivaju. obmana. Odaberi realnu dužinu vremena. To nije dobro. Posljedica toga je da se tvoj život lijepo usklađuje. To ne znači da ćeš to odgoditi za cijeli dan. a rastrešenost je jedna od glavnih stvari koju želimo naučiti pažljivo promatrati. To nije meditacija . Onda sjedi pet minuta duže. Tvoja koncentracija će biti u potpunosti izgubljena i potaknuta uznemirenost. Ti im se prepuštaš iz navike. Ali samodisciplina je nešto drugo. To podrazumijeva da netko stoji iznad nas sa štapom. Postoji samo jedan način da se nauči ova lekcija. laskaju. Općenito bi trebao sjediti onoliko dugo koliko želiš. Ti ćeš ustuknuti svaki put kada se pojavi nešto neugodno ili kada god se osjećaš rastrešenim. To je samo predstava. Tvoji nagoni vrište i prijete ti. a potom se toga drži. ali nemoj svaka dva minuta u njega gledati da vidiš kako ti ide. prijete. Možeš koristiti sat da promatraš dužinu tvog sjedenja. koji nastaju i nestaju.sjedenje i više od jednog sata. Ne postoji magična dužina vremena. Gledaj kroz njih sa pažnjom. Prigodno. jednostavno odredi koliko dugo vremena je ugodno na sadašnjoj točki tvoga života. „Disciplina“ je za mnoge od nas teška riječ. Riječi na ovoj stranici neć e to učiniti.to je gledanje u sat. Ali gledaj unutra i promatraj stvari koje se pojavljuju - 132 . Pronaći ćeš da se nadaš kako ćeš se dignuti prije završetka vježbanja. Takva iskustva sa kojima se meditant može suočiti su vrlo korisna.

Međutim. i u potpunosti imaju praktičnu svrhu. on je osuđivao primjenu rituala zbog njih samih. To su sredstva za psihološko čišćenje koja zahtijevaju aktivno mentalno sudjelovanje da bi bile djelotvorne. tjeskoba. Ako vjeruješ da će te samo recitiranje riječi spasiti. Tako jednostavno. Mumljajuće riječi bez namjere je beskorisno. i njegove ideje su izgledale potpuno ikonoklastične (rušenje priznatih vrednota) za uspostavljenu hijerarhiju njegovog vlastitog doba. to prolazi. nestrpljivost. Američka publika će na kratko baciti pogled na ove invokacije. To je „Strpljivost“. 133 . Poglavlje 9 Početak vježbe U zemljama Theravada budizma je tradicionalno započeti svako sjedenje-meditaciju sa recitiranjem određenih formula. Na tvoje veliko iznenađenje. i u vezi toga je bio prilično nepopustljiv. formule koje slijede moraju biti prakticirane sa jasnim shvaćanjem o tome što one jesu i zbog čega one djeluju.jednostavno promatraj kad se to pojavi i ne sudjeluj u tome. One nisu magična čaranja. one mogu djelovati kao pomoćno sredstvo na putu ka oslobođenju. Vipasana meditacija je delikatna psihološka aktivnost. To nastaje. takozvani rituali su bili izmišljeni i profinjeni od učenih i posvećenih muškaraca i žena. Buda je u svoje vrijeme mislio suprotno. Ovo te udaljuje od percepcije stvarnosti bez riječi prije nego li te vodi prema stvarnosti. Tehnika najbolje radi u atmosferi smirenosti. Ispravno korištene. to će jednostavno nestati. Ovo ne znači da rituali nemaju primjenu. U mnogim prilikama. onda ti samo povećavaš vlastitu ovisnost o riječima i konceptima. Ove recitacije su bile oblikovane sa namjerom da potiču te stavove. On je bio rođen u potpuno previše ritualiziranom društvu. To znači da ritual sam po sebi. bol . Postoji druga riječ za „samodisciplinu“. obavljen striktno za svoju svrhu te neć e osloboditi iz zamke. odbaciti ih kao neškodljive rituale i ništa više. Zbog toga su vrijedni dubljeg proučavanja. blagonaklonog povjerenja. i za uspjeh je presudno mentalno ustrojstvo praktičara. Dakle.rastrešenost.

„Ja idem slijediti sam put kojim je hodao Buda i njegovi veliki i sveti učenici. To je svojstvena osamljenička aktivnost. Da bi se suprostavio ovom osjećaju. Oni su uspostavili pravila pomoću kojih se taj posao može izvršiti. a poslije njega su došli mnogi drugi. Ti sjediš. potpuno sam. Da bi crpio energiju za taj posao. i udružili su se u bratstvo za uzajamno ohrabrivanje i podršku. Osjećaj namjeru koju u to ulažeš. Kada stvarno dođeš do toga. Ja ne mogu kroz to proći. On je ostavio jasne instrukcije u obliku Dhamma da nas vode na istom putu. veoma usamljeno osjećanje. Univerzalna Blagonaklonost-Ljubav Vipasana meditacija je vježba u pažnji. Ono što pokušavaš probiti izgleda kao čvrsti zid tako gusto ispleten da ni jedna jedina zraka sunca ne prolazi kroz njega. i oni su prošli kroz to na svjetlo. Drugi su ovaj put prije prešli. pronaći ćeš se suočen sa šokantnim ostvarenjem. To je sve značenje. Lijenost neće pomoći. i to je ono što koristim da odredim sebe i shvatim sve oko sebe. Lijena osoba ne može slijediti taj put.sam. ako krenem tim putem cijeli svijet će se raspasti i ja ću umrijeti. Buda je pronašao izlaz kroz ovaj isti zid. Tebi treba hrabrost da se suočiš sa prilično teškim mentalnim fenomenima i odlučnost da ostaneš sjediti dok proživljavaš razna neugodna mentalna stanja. „Ovdje sam . Meditacija uzimlje energiju. pokušavajući probiti nešto tako veliko da je to iznad shvaćanja“. zureći u ovu građevinu i sebi kažeš. „To? Ja pokušavam da prođem kroz to? Ali to je nemoguće! To je sve tu. Osnovao je Sangha. Jedan dan ćeš pogledati unutra i shvatiti punu silinu onoga protiv čega ideš. Oni su se suočili sa istom preprekom. Misli ono što govoriš. dio same strukture uma koji meditira. Jedna osoba se bori protiv silno mo ćnih sila. Ti nisi sam i situacija nije beznadna. korisno je znati da nisi sam. To je cijeli svijet. ponovi sljedeće za sebe. Mogu li ja uspjeti“. Jednostavno ne mogu“.Trostruko vodstvo Meditacija je težak posao. To je procedura u kojoj će ego biti odstranjen pomoću pro- 134 . svjesnost bez ega. Ti osjećaš kao. Može li moja energija prevladati. bratstvo redovnika da sa čuvaju put i da jedan drugoga održavaju na njemu. To je vrlo zastrašujuće osjećanje.

to će u potpunosti zaokupiti tvoj um. tako da možeš raditi svoj posao na odstranjivanju njihovih korijenja za stalno. Da bi ovo učinili možemo koristiti pametnu taktiku. Nibbana je neuvjetovano stanje. Možemo oslabiti one aspekte ega koji najviše škode. Postoji samo toliko vremena u jednom danu. kako pažnja-zadubljenost promatra ego djelovanje. već je ovo prije psihološki lijek. tako da će pažnja imati manji otpor da ga prevaziđe. Najbolje je da ih ne trošimo za ništa. 135 . On će biti tako čist kao ispoljavanje njegove vlastite temeljne prirode. Potom. vidjet ćeš da nećeš ništa učiniti. Međutim. Theravada tradicija je razvila korisno sredstvo koje će ti omogućiti da odstraniš ove prepreke iz svoga uma. Ako počinjemo sa egom koji ima punu kontrolu. pažnja će imati veoma teški zadatak. ona prodire do korijena mehanizma ega i odstranjuje ego komad po komad. Oslobođena osoba je uistinu darežljiva i dobrohotna. Ako uzmeš ovaj lijek u skladu sa uputstvima. ali ne zato što je on bio uvjetovan da takav bude. Tako ovo nije uvjetovanje. Sada jasno shvati: Ovo nije pokušaj da sebe oslobodiš autohipnozom.dornog gledanja pažnje. Rezultate ovoga je vrlo lako vidjeti. Možeš koristiti jednu ideju da njome poništiš drugu. a tvoje minute za meditaciju su veoma vrijedne. Ti ne možeš uvjetovati Prosvjetljenje. Ako si u stanju bijesa zbog nedavne uvrede.osim što ćeš razmišljati o novcu. kako možemo uložiti dovoljno pažnje na početku da otpočnemo sa poslom? Postoji uvijek neka mjera pažnje u svakom trenutku. Pažnja je svjesnost bez ega. Ako si uhvaćen u najnovijim planovima kako zaraditi još više novca. Praktičar počinje ovaj proces sa egom koji je u potpunoj kontroli nad umom i tijelom. koja više nije sputana egom. možda ćeš provesti većinu svog vremena za meditaciju ne čineći ništa . Pohlepa i mržnja su glavne manifestacije ego procesa. Možeš uravnotežiti negativnu emociju usađivanjem pozitivne. Ako sjedneš da meditiraš dok si pod utjecajem nekog jakog opsesivnog prianjanja. ovdje je prisutan paradoks. to će dovesti do privremenog olakšanja od simptoma bolesti od kojih trenutno patiš. Zatim se možeš iskreno posvetiti da radiš na samoj bolesti. Dobrohotnost je suprotna od mržnje. Davanje je suprotno od pohlepe. Do one mjere do koje su grabljenje/pohlepa i odbacivanje prisutne u umu. barem privremeno. Stvarni problem je da je dovoljno sakupimo da bude djelotvorna.

4. Na početku svakog sjedanja u meditaciju. hrabrosti. Postepeno. Mogu li njih izbjeći poteškoće. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. ovo može biti moćna i transformativna vježba sama po sebi. Mogu li imati strpljenja. probleme i neuspjehe u životu. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. Mogu li imati strpljenja. hrabrosti. Mogu li imati strpljenja. Mogu li njih zaobići problemi. hrabrosti. Može li njih ne zadesiti nesreća. razumijevanja i odlučnosti da se suoče i prevaziđu neizbježne poteškoće. probleme i neuspjehe u životu. sretan i smiren. hrabrosti. 5. probleme i neuspjehe u životu. Što je prilično lako. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. Mogu li imati strpljenja. Može li me ne zadesiti nesreća. Mogu li imati strpljenja. Može li njih ne zadesiti nesreća.Počinješ odbacivanjem misli o samomržnji i samoosu đivanju. Mogu li njih zaobići problemi. hrabrosti. sretni i smireni. Mogu li me zaobići problemi. Mogu li moji prijatelji biti dobro. razumijevanja i odlučnosti da se suočim i prevaziđem neizbježne poteškoće. Može li njih ne zadesiti nesreća. sretni i smireni. izgovori sljedeće rečenice sebi. Mogu li moji učitelji biti dobro. probleme i neuspjehe u životu. Mogu li njih izbjeći poteškoće. Mogu li njih zaobići problemi. Mogu li moji roditelji biti dobro. Mogu li ja biti dobro. 2. 136 . Mogu li moji srodnici biti dobro. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. sretni i smireni. Može li njih ne zadesiti nesreća. Stvarno osjećaj namjeru: 1. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. Mogu li njih izbjeći poteškoće. Mogu li njih zaobići problemi. razumijevanja i odlučnosti da se suoče i prevaziđu neizbježne poteškoće. Zatim to isto činiš za ljude koji su ti najbliži. sretni i smireni. Mogu li me izbjeći poteškoće. 3. razumijevanja i odlučnosti da se suoče i prevaziđu neizbježne poteškoće. razumijevanja i odlučnosti da se suoče i prevaziđu neizbježne poteškoće. Dopuštaš da dobri osjećaji i dobre želje prvo teku prema tebi. Mogu li njih izbjeći poteškoće. probleme i neuspjehe u životu. radiš prema vani od tvoga vlastitog kruga bliskih osoba dok tok tih istih emocija ne usmjeriš prema svojim neprijateljima i svagdje svim živim bićima. Ispravno učinjeno.

Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. hrabrosti. Mogu li imati strpljenja. ljudskom ili nekom drugom. hrabrosti. Možeš doživjeti ljutnju kad se sjetiš nekog događaja koji ti je stvorio psihološki ili fizički bol. I to te čini prijateljskijim i otvorenijim prema svakome. probleme i neuspjehe u životu. Dakle. rastrešenosti. sretni i smireni. ostavi sa strane sve svoje probleme i sukobe za vrijeme prakticiranja. Mogu li imati strpljenja. Može li njih ne zadesiti nesreća. prijatelju ili neprijatelju. sretni i smireni. uznemirenost i brigu. Može li njih ne zadesiti nesreća. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. dok doživljavaš ovakvo stanje uma. Mogu li njih izbjeći poteškoće. Mogu li njih izbjeći poteškoće. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. Mogu li moji neprijatelji biti dobro. Mogu li njih izbjeći poteškoće. Prakticiranje Univerzalne BlagonaklonostiLjubavi se preporuča i prije odlaska na spavanje i nakon ustajanja. sretna i smirena. Jednom kada završiš sa ovim recitiranjem. Mogu li njih zaobići problemi. sretne i smirene. razumijevanja i odlučnosti da se suoče i prevaziđu neizbježne poteškoće. Mogu li njih 137 . Mogu li njih izbjeći poteškoće. 8. razumijevanja i odlučnosti da se suoče i prevaziđu neizbježne poteškoće. Mogu li njih zaobići problemi. hrabrosti. Mogu li njih zaobići problemi. Može li njih ne zadesiti nesreća. Ti nećeš biti sposoban da sjediš u meditaciji. Mogu li imati strpljenja. Rečeno je da ti to omogu ćuje dobro spavanje i spriječava noćne more. razumijevanja i odlučnosti da se suoče i prevaziđu neizbježne poteškoće. Ponekad se možeš zapitati kako možemo željeti: „Mogu li moji neprijatelji biti dobro. napetost. Mogu li sve ravnodušne osobe biti dobro. Najštetniji psihički nadraživač koji nastaje u umu osobito u vrijeme kada je um smiren. Jednostavno odbaci cijelu hrpu. probleme i neuspjehe u životu. 7. je ogorčenost. Ovo iskustvo može izazvati tjeskobu. Mogu li sva živa bića biti dobro. jednostavno se prema njima odnosi kao prema onome što i jesu. Isto tako omogućava da se lakše ustaneš ujutro. preporučamo da započneš svoju meditaciju sa stvaranjem Univerzalne Blagonaklonosti-Ljubavi.6. probleme i neuspjehe u životu. Ako kasnije dođu nazad u tvoju meditaciju. Može li njih ne zadesiti nesreća.

razumijevanja i odlučnosti da se suoče i prevaziđu neizbježne poteškoće. Mogu li se uvijek susresti sa uspjehom. Samilost kao manifestacija blagonaklonostiljubavi u akciji. Dok govoriš o blagonaklonosti -ljubavi. Tvoje plemenito ponašanje pomaže tebi da pomažeš drugima na najpraktičniji način da smanjiš njihov bol i patnju. druge ili oboje. „Ja ga mrzim“. paranoje. a naše zlobne misli u zlom ponašanju.ljubav unutar sebe. daleko je bolje kultivirati plemenitu misao. „Mogu li sva bića biti sretna“ nego misao. istinita i korisna za tebe kao i za druge. tuge. hrabrosti. Ako tvoje misli. psihoza. Plemenito ponašanje znači ponašati se na najprijateljskiji i najsrdačniji način. Mogu li imati strpljenja. patnje. sretni i smireni.zaobići problemi. Sjeti se da se tvoje misli pretvaraju u govor i djela da bi dovele do očekivanog rezultata. Kako se pažnja o blagonaklonosti-ljubavi razvija. tjeskobe itd. Tvoje praktično rješenje za tvoje neprijatelje je da im pomogneš da prevaziđu svoje probleme. riječi i djela povrijeđuju tebe. Ako je ovaj trostruki način ispoljavanja tvoga ponašanja suprotan (plemenitom) ponašanju to onda ne može biti plemenito ponašanje. predrasuda.. objektivno govoreći. napetosti. za nekoga tko nema u sebi blagonaklonostiljubavi ne može pomoći drugima. Naše plemenite misli će se jedan dan ispoljiti u plemenitom ponašanju. tvoje misli. Ti bi uvijek trebao govoriti i raditi stvari sa pažnjom blagonaklonosti-ljubavi. Za svaku praktičnu svrhu. govor i djela. oni neće biti tvoji neprijatelji. bola. oni onda neće biti tvoji neprijatelji. Kako prakticiraš blagonalonost . bit ćeš ukoren od mudrih. neuroza. U drugu ruku. ako su svi tvoji neprijatelji dobro. To su samilosni ljudi koji mogu drugima pomoći. a djeluješ ili govoriš potpuno suprotno. To ponašanje u sebi uključuje tvoje misli. možeš se ponašati na najprijateljskiji način bez pristranosti. 138 . diskriminacije ili mržnje. isto kao što prakticiraš i meditaciju za svoje vlastito dostignuće mira i oslobođenja od bola i patnje. straha. riječi i djela bi trebala biti ljubazna. tako da ti možeš živjeti u miru i sreći. onda se moraš zapitati da li zaista mariš za blagonaklonost-ljubav. značajna. ugodna. probleme i neuspjehe u životu“? Moraš se sjetiti da ti prakticiraš blagonaklonost-ljubav za pročišćavanje svoga vlastitog uma. Ako su oni oslobođeni od problema. Misao pretvorena u djelo je sposobna stvoriti opipljive rezultate.

Neka nakon smrti završi u nesretnom stanju izopačenosti u ružnom mjestu. strahom. Glavni trik u bavljenju sa preprekama je da 139 . i drugima izgledaš veoma neugodan. gubitak sna. otkucaje srca. bola i patnje. povećanje. to mogu svijetu prouzročiti više neprilika. ovo nisu magične formule. i jedina stvar u vezi koje možeš apsolutno biti siguran je da ćeš i ti imati neke probleme. Kada ti nekoga mrziš onda misliš. napetošću. Neka leži u bolu. dostignuća. sjeti se. psihozama. One ne djeluju same po sebi. uspjeh itd. ti bi napravio čudo. Problemi se pojavljuju u svim oblicima i veličinama. Ako ih koristiš kao takve. Ipak. Vidi sam za sebe. Tvoj um je kao ključala voda. Svakome se to događa. Ili ti si kao pacijent koji pati od žutice kojemu je svaka ukusna hrana bljutava.tvoje vlastito tijelo stvara tako štetne kemijske tvari da osjećaš bol. zatim to podijeli sa drugima. Neka ne napreduje. one će te služiti. Međutim. ti ne možeš cijeniti nečiju pojavu. Poglavlje 10 Součavanje sa problemima Naletit ćeš na probleme u svojoj meditaciji. Ti prolaziš kroz iste stvari koje želiš svome neprijatelju. napetost. gubitak apetita za hranom.Što god su oni više zahvaćeni neurozama. Neka ne bude dobro. Onoliko koliko ovo stanje postoji. Slično tako. ne možeš dobro meditirati. Neka ne bude poznat. Ali ako ti uistinu učestvuješ u tim izjavama i u njih uložiš svoju vlastitu energiju. što se stvarno događa . Kultivirajmo odgovarajuću mudrost i blagonaklonost-ljubav u sebi da preobratimo zle umove u svetačke umove. Ako možeš preobratiti zlu i grešnu osobu u svetu i posvećenu osobu. prvo u sebi osjeti istinsku blagonaklonost-ljubav. Neka nema prijatelje. prije nego li ozbiljno počneš prakticirati meditaciju. jer ti ne možeš dijeliti sa drugima ono što ti sam nemaš u sebi. „Neka on bude ružan. itd. onda ćeš jednostavno rasipati vrijeme i energiju. promjenu izraza lica. Daj im priliku.. tjeskobom. Zbog ovoga veoma naglašavamo i preporučamo da prakticiraš blagonaklonost-ljubav. Kako recitiraš ove odlomke. u prokletstvu“. Ponovi odlomke vrlo pažljivo sa značenjem. Isto tako ne možeš vidjeti istinu onakvom kakva doista i jeste.

ti jednostavno ponovo jačaš naviku koja je već tvoj život učinila u neko vrijeme nepodnošljivim. One nisu nešto što se treba izbjegavati. Ako možeš naučiti da te probleme smatraš prilikama. Razlog zbog kojeg smo svi mi zaglavili u životnom blatu je što neprekidno bježimo od naših problema i težimo našim željama. Naš posao kao meditanata je da naučimo biti strpljivi sa samima sobom. Ne postoji bol bez neke mjere zadovoljstva. One su materijal na kojemu radimo. U dugom hodu. a ne neugodno. Paradoksalno. Život se sastoji od užitaka i muka. Poteškoće su sastavni dio tvoje prakse. šansama da razviješ svoju praksu. to je ono što se događa. Meditacija nam pruža laboratorijsku situaciju u kojoj možemo proučiti ovaj sindrom i stvoriti strategiju da sa time upravljamo. Tvoja sposobnost da se suočiš sa nekim stvarima koje se pojavljuju u meditaciji će se nastaviti i dalje u tvom cijelom životu. Budina taktika je potpuno suprotna. kompletno sa svim našim patnjama i nedostacima. Budino učenje poučava da to ispitujemo do smrti. izbjegavanje neugodnosti je vrlo neljubazna stvar koju činimo sebi. Različite neprilike i poteškoće koje se pojavljuju za vrijeme meditacije su korisno iskustvo. i omogućiti da rješiš velike stvari koje te doista zabrinjavaju. ekstaze i zastrašujuća stanja. da vidimo sebe na nepristrani način. Gledaj tome pravo u oči bez da 140 . One su nešto što treba koristiti. ti ćeš napredovati. Meditacija nije izuzetak. Doživjet ćeš dobra i loša stanja. Ako si jadan. Zato se nemoj iznenaditi kada naletiš na neko iskustvo kao zidovi od cigle.se prihvati ispravan stav. Tvoja sposobnost da se uhvatiš u koštac sa uznemiravanjima ovisi o tvome stavu. ti sebe radije ubjeđuješ da je to ugodno. To se stalno iznova pojavljuje. Moramo naučiti da budemo ljubazni prema sebi samima. Vrlo je važno da se naučiš suočavati sa manje ugodnim aspektima egzistencije. Oni su blisko zajedno povezani. ovo je stvarnost. Ne postoji zadovoljstvo bez nekog stupnja bola. Ako pokušaš da izbjegneš svaku neugodnost koja se pojavljuje u meditaciji. dakle suoči se sa time. Jedna od popularnih strategija za suočavanje sa poteškoćama je autosugestija: kada se nešto gadno pojavi. Radije nego da to skrivamo ili zamaskiramo. ljubaznost u sebi uključuje suočavanje sa neugodnostima kada se pojave. One pružaju neprocjenjive prilike za učenje. onda si jadan. Budizam savjetuje da ne usađuješ osjećaje koje doista nemaš ili da izbjegavaš osjećaje koje imaš.

hoćeš li se moći suočiti da ostatak života provedeš u invalidskim kolicima? Kako ćeš se odnositi prema bolu u krajnjem stadiju raka ako te to zahvati. ali je to jedan od najmanje shva ćenih aspekta budističke filozofije. ti ćeš patiti. Put za izlazak iz zamke je proučavanje same zamke. do neke mjere je neizbježan.trepćeš. Malo vremena provedenog u učenju alternativa za te navike ponašanja je dobro uloženo vrijeme. u najmanju ruku ti ćeš jedan dan umrijeti.ustvari. ili sposobnost korištenja svojih ruku. Budizam ne savjetuje da u potpunosti prestaneš sa tom aktivnošću. Bol je neizbježan. patnja nije. Većina ljudskih bića troši sve svoje energije izmišljajući načine da povećaju svoje zadovoljstvo i smanje svoj bol. Kako ćeš se ti odnositi prema smrti svoga supružnika? Kako ćeš se osjećati ako bi sutra izgubio svoju majku? Ili sestru ili svoga najboljeg prijatelja? Pretpostavimo da izgubiš posao. koja se stalno zadržavaju na neugodnim stvarima kao patnji. proučavaj fenomen i spoznaj njegovo ustrojstvo. i kako ćeš se odnositi prema svojoj vlastitoj smrti kada ti se približi? Ti možeš izbjeći većinu od ovih nesreća. Većina od nas izgubi prijatelje i rodbinu u nekom periodu svoga života. baš suprotno. već veoma poučan oblik optimizma. Novac i sigurnost su u redu. Ovo radiš na na čin da stvar rastaviš dio po dio. Ako te pogodi bilo koja od ovih tragedija u tvom sadašnjem stanju uma. Uvijek nam savjetuje da se suočavamo sa neugodnom stvarnošću bola. u istom danu. ali njih svih nećeš moći izbjeći. Navika ponašanja koja sada kontrolira tvoj um će te zatvoriti u tu patnju i neće biti izlaza. Bol se treba izbjegavati gdje je to moguće.to je tvoj izbor. Posljedica toga je sloboda. Budistički mislioci sebe ne smatraju pesimistima . Bol i patnja su dvije različite životinje. Ti možeš patiti zbog tih stvari ili se sa njima otvoreno suočiti . Zamka te ne može uhvatiti ako je rastavljena na djelove. Oni koji su površno proučavali budizam brzo zaključuju da je to skup pesimističnih učenja. promatraj to sa pomnom pažnjom. ispitivaj to loše. Učenje kako se sa time nositi nije pesimizam. svi mi ponekad budemo bolesni. svoju ušteđevinu. Nitko ti ne govori da se odrekneš svoje cijele imovine ili da težiš nepotrebnom bolu. smrti i bolesti. spoznaj kako je ona napravljena. Ovo je bitno. ali budizam savjetuje da uložiš neko vrijeme i energiju u učenje kako da se odnosiš prema neu- 141 . Kada ti je nešto loše. Bol postoji u univerzumu.

Kada vidiš da na tebe ide kamion. Nakon što si napravio sve ove razne 142 . Upotrijebi standardne medicinske tretmane prije nego li sjedneš da meditiraš: uzmi svoj lijek. Svaki od njih jeste prilika da sebe oslobodiš. a neki u vezi tvojih stavova. Prema tome gdje se nalazi bol. groznica. Neki od njih će biti fizički. onda tvoja pozicija nije dobra. Ako je bol u nozi ili koljenima. Provjeri isto tako svoj jastuk. ispravi se. koristi ga kao objekt meditacije. Problem 1 . jer je neki bol neizbježan. ipak svatko ponekad ima neki bol. Prvo. Nemoj biti ukrućen ili zategnut. Bol u vratu ili gornjem dijelu leđa ima nekoliko izvora. naravno da na sve moguće načine nastojiš da ga izbjegneš. onda to može biti problem. ako je moguće odstrani bol ili u najmanju ruku riješi se bola što god je moguće više. i makneš se sa puta. Ako su uske ili napravljene od debelog materijala. neki emocionalni. Svaki od njih se može suočiti i svaki ima svoju specifičnu reakciju. postoje određena sredstva.godnostima. Zatim. Rukovanje bolom je dvostupanjski proces. To je jedno od najuobičajenijih iskustava i obavezno će se pojaviti u tvojoj meditaciji u jednom ili drugom obliku.Fizički bol Nitko ne voli bol. provedi neko vrijeme u meditaciji. glavobolja. Ako nikada nisi proveo mnogo vremena sjedeći prekriženih nogu na podu. Prvi korak je fizičko rukovanje bolom. udarac ili bilo što. pokušaj opustiti svoj pojas. Ali isto tako. Ne dopusti da ti glava pada naprijed. Drži je uspravno i usklađenu sa ostatkom kičme. Pokušaj to promjeniti. provjeri svoje hlače. Ne podiži ih do pojasa. Možda je bol bolest neke vrste. ali drži svoju kičmu uspravno. Prvi je nesipravno držanje ruku. primjeni svoju mast. U tvojoj praksi se pojavljuju problemi. Opusti svoja ramena i mišiće vrata. Neka neugodnost je neizbježna. Tvoje ruke moraju ugodno ležati u krilu. Pognuto držanje tijela nikada nije ugodno. onda će trebati period prilagođavanja. čini ono što uobičajno i radiš. Ako doživiš bol u donjem dijelu leđa. Otpusti konop tvojih hlača ako je to potrebno. ako se neki bol zadržava. Trebao bi biti oko osam centimetara visine kada se na njega sjedne (i pritisne ga se). Ako je bol oko tvoga pasa. Učenje kako se odnositi prema neugodi je jedini način na koji ćeš biti spreman da se odnosiš prema kamionu kojeg nisi vidio. postoje neki bolovi koji su specifični za sjedeći položaj. Zatim.

Stvarno nema ljudskih riječi koje mogu precizno opisati ovu akciju. iskustvo i ništa više. Promatraš to dizanje i spuštanje i nešto se iznenađujuće događa. Fizički dio se sastoji od napetosti mišića u i oko bolnog predjela. i to ćeš otkriti ako stvarno pogledaš. opusti um na isti način kako si opustio tijelo. Samo preostaje bol. Druga je tvoj otpor na tu senzaciju. Uzdigni se iznad svoje reakcije izbjegavanja i idi u čiste senzacije koje se nalaze ispod toga. Samo ovaj korak će značajno smanjiti bol. Reakcija otpora je djelomično mentalna i djelomično fizička. a budeš poražen od ve- 143 . To odbacivanje je bez riječi . ali ono je tu. Ako je to slučaj. Opusti te mišiće. Patnja je nestala. „Ja“ koje je bilo povrijeđeno je nestalo. Najbolji način da se donekle shvati je pomoću analogije. Ti vršiš pritisak mentalno na osjećaj bola. To je bila granica između „mene“ i „bola“. Ti postaješ bol. opusti se kompletno sve dok se tvoja svjesnost ne izdigne iznad te barijere koju si sam postavio. Ne blokiraj iskustvo. Zatim pređi na mentalnu stranu otpora. Jednostavno promatraj pažljivo bol. To je vrlo suptilno. Prva je jednostavna senzacija . Idi potpuno u bol. Na početku možeš očekivati da uspiješ sa malim bolovima. Ovo je tako istinito da mnogi ljudi to ne vide kao proceduru od dva koraka. Uzmi ih jedan po jedan i svaki opusti temeljito. Nemoj skakati gore dolje i uzbuditi se. Za njih opustiti tijelo zna či opustiti um i obratno. U svakom slučaju.sam bol.stav: „Ja ne volim ovaj osjećaj“ ili „odlazi“. Ovi ljudi će doživjeti potpunu opuštenost. vidjet ćeš da odvlači tvoju koncentraciju sa daha. osjećaj daljine između sebe i drugih. Otkrit ćeš da su prisutne dvije stvari. mentalnu i fizičku. Rastopi tu barijeru i odvojenost nestaje. možeš pronaći da imaš još nekog bola. To više ne povrijeđuje. Kada bol postane zahtjevan.prilagodbe. tako se isto napinješ psihološki. kao jedan proces. Jednostavno dopusti svojoj pažnji da lagano sklizne na jednostavni osjećaj. Ne uzvra ćaj. pokušaj drugi korak. pokušavajući ga izdvojiti i izbaciti iz svjesnosti. Istraži osjećaje. Uspori u moru nadolazećih osjećaja i stapaš se sa bolom. Ovo je postepeni proces. To je bio razmak. Prouči što si učinio sa zategnutim mišićima i istu akciju prenesi na mentalnu sferu. Lociraj to i isto tako opusti. Posljedica toga je oslobođenost od bola. Budizam prepoznaje da su tijelo i um čvrsto povezani. Isto kako se napinješ fizički. Učini bol objektom svoje meditacije. Taj posljednji dio je još suptilniji.

ali se pokreni polako i sa pažnjom. Ništa tome ne dodavaj. Problem 2 . To nije tako. pokušaj da se ne mičeš previše. niti da se odvojiš od njega. Početnici meditanti ponekada kažu da imaju problema ostati pažljivi kada je prisutan bol. onda se pokreni. Jednom kada naučiš ovu tehniku sa fizičkim bolom. Promatraj što to stvara bol. TO će biti samo senzacija.Neosjetljivost nogu Vrlo je uobičajeno za početnike da njihove noge postanu neosjetljive ili utrnu. a ne u sadizmu. i nemoj ispustiti ni jedan dio toga. onda nemamo takvih reakcija. Promatraj svoje pokrete. Pravila izložena u poglavlju 4 se primjenjuju za bol isto kao što se primjenjuju za bilo koje drugo mentalno stanje. Što više prakticiraš. Ovo je vježba u svjesnosti. To možeš koristiti za bilo koju neugodnu senzaciju. Održavaj svoju pažnju upravo u sadašnjem trenutku. Bol koji nije viđen u jasnom svjetlu pažnje potiče emocionalne reakcije kao strah. Ako se ispravno promatra. Oni osjećaju da se moraju dignuti i hodati okolo. slikama ili nesuvislim razmišljanjem. Pažnja ne postoji nikada sama od sebe. Ono što djeluje na bol. Ipak. veći bol možeš podnijeti. Osjeti kako to izgleda kretati se. to se razvija praksom. Molim da ovo u potpunosti razumiješ. jednostavno energija. Moraš biti pažljiv da ne odeš iznad bola. Bol je mentalno stanje. Ova tehnika je jedna od životnih najkorisnijih i općenitih vještina. Ovdje se ne zagovara mazohizam. Promatraj kako bol nestaje.likih. tjeskobu ili ljutnju. Samomučenje nije svrha. Neki su potpuno uvjereni da će dobiti gangrenu zbog nedostatka cirkulacije. Oni jednostavno nisu prilagođeni na sjedeću poziciju sa prekriženim nogama. Ona uvijek ima neki objekt i jedan objekt je dobar kao i neki drugi. Ti možeš biti svjestan bola isto kao što si svjestan disanja. to će djelovati i na tjeskobu ili kroničnu depresiju. Ako bol postane mučan. tako da ne propustiš njen početak i kraj. To je strpljenje. upravo sa bolom. onda to možeš uopćavati u ostatku svoga života. to je lakše ostati potpunije pažljiv. Što se manje mičeš. Ova poteškoća proizlazi iz krivog shvaćanja. Obamrlost u nogama nije nešto zbog čega bi se treba- 144 . Kao većina našh vještina. Nemoj zamutiti čisto iskustvo sa konceptima. Učenici smatraju pažnju kao nešto drukčije od iskustva bola. Neki ljudi su vrlo uznemireni zbog ovoga.

Ona radi neke stvari tvom procesu mišljenja. Pospanost ima određene karakteristike. To može biti neugodno. Početnici su prilično uzbuđeni zbog ovih senzacija. Ako si cijeli dan iskrcavao cigle normalno je da ćeš biti umoran. jednostavno pažljivo promatraj taj fenomen. Pronađi što je to. Najbolje je jesti nešto lagano prije meditacije. Ako to ne postigne. Tvoje tijelo se jednostavno prilagođava svakodnevnoj praksi. a ne nedostatkom cirkulacije. Neki dobiju svrbež. ili se uzdižeš u zrak. Ti postaješ veoma smiren i opušten. onda možeš pretpostaviti da imaš neki fizi čki uzrok za pospanost. Ispitaj kako se osjećaš. Kada tvoje noge postanu neosjetljive u meditaciji. Potom možeš sjediti vrlo dugo bez ikakve obamrlosti. Isto je i ako si prethodnu noć spavao samo neko- 145 . primjeni svoju pažnju na samo stanje prolaznosti. Možeš osjećati da rasteš. onda sistem jednostavno počinje slati osjetilne signale daleko efikasnije. Nemoj u njima sudjelovati. potičući na sve jedinstvene osjećaje. Drugi osjećaju bockanje. Opusti se. Koristi normalnu tehniku. to bi mogao biti uzrok. Ostani smiren i to promatraj.Neodređeni osjeti Ljudi u meditaciji doživljavaju različite fenomene. ili čekaj da prođe barem jedan sat nakon velikog obroka. Pronađi to i riješi.lo brinuti. Tako prirodno se ti počinješ prepuštati tome. Ona ima određena tjelesna osjećanja povezana sa time. osjećaj lakoće ili senzaciju lebdenja. Problem 3 . Upravo to je ono što se trebalo dogoditi. i to povezujemo sa tim procesom. Znatiželjna pažnja je suprotna od pospanosti i otjerat će je. Ti ne možeš oštetiti tkivo svojih nogu sjedenjem. Problem 4 . Promatraj kako se pojavljuju i nestaju. ali nije bolno dok se ne napinješ. Lociraj ih. To je uzrokovano pritiskom na nerv. mi doživljavamo ovo prekrasno stanje samo kada spavamo. To ne označava ništa posebno. duboko opuštanje. Nakon što si neko vrijeme meditirao ta će obamrlost postepeno nestati. Kada se ustali opuštenost. Ako si upravo pojeo obilan obrok. ili se skupljaš. Velika količina prijašnjih blokiranih podataka može slobodnije prolaziti. To su samo osjeti.Pospanost Uobičajno je da se za vrijeme meditacije doživljava pospanost. Na nesreću. Nemoj previdjeti ni očite stvari. Kada vidiš da se to dogodilo.

Ispražnjavanje uma nije važno kao biti zadubljen u ono što um radi. Pobrini se za tjelesne potrebe. onda će meditacija koja slijedi biti puna tih slika. taj nemir ć e se prenijeti u meditaciju. Ako si veoma pospan udahni duboko i zadrži dah koliko dugo možeš. Ako postoji neki stvarni sukob u tvom životu.liko sati. Pokušaj da riješiš odmah svoje svakodnevne sukobe prije meditacije kad god je to moguće. Meditacija ide u ciklusima. Tvoj život će lakše prolaziti. već samo iz meditacije. a ti ne možeš uočiti nikakav jasan uzrok. Zatim izdiši polako. Imaš dobre dane i imaš loše dane. Postoje i oni dani kada izgleda da se um nikada neće smiriti. Tako promjeni raspored događaja. i do one mjere do koje je umjetnik dobro učinio svoj posao. Prvo meditiraj. To se najbolje riješava jednostavnim podešavanjem svoga redosljeda. Drugi utjecajni činilac je tvoje vlastito emocionalno stanje. Ponovi ovu vježbu dok se tijelo ne zagrije i pospanost nestane. Iz spavanja nećeš steći nikakav novi uvid. One mogu ostati u umu za dugo vrijeme. jer su spavanje i meditativna koncentracija sasvim suprotna iskustva.Nesposobnost da se koncentrira Preaktivna. Nemoj se prepustiti pospanosti. Sva umjetnost pri čanja priča jeste direktna manipulacija takvog materija. Sjeti se cikličnih promjena o kojima smo već govorili. skačuća pažnja je nešto što svatko doživljava s vremena na vrijeme. Tvoji problemi će se daleko lakše nakon toga riješiti. predstavljeni likovi i slike će imati moćan efekt zadržavanja u umu. Ako si izbezumljen i ne možeš ništa učiniti da to zaustaviš. Potom meditiraj. sjedi i obavi to. Ponekad nećeš moći riješiti svaku stvar prije sjedanja u meditaciju. i nećeš beskorisno utoniti u misli u svojoj praksi. tvoja meditacija će biti puna monstruma. trebao bi isto tako biti obavješten da postoje neki vanjski činioci koji doprinose ovom problemu. Ostani budan i pažljiv. Ako si došao do polovine najstrašnijeg horor romana koji si ikada čitao. Problem 5 . Međutim. Ovime se bave tehnike koje su predstavljene u petom poglavlju o smetnjama. Zatim se vrati na svoj dah. Vipasana meditacija je pretežno vježba u svjesnosti. Ako si gledao najbolji film godine. Koristi svoju meditaciju da odbaciš sve egocentrične stavove koji te drže zarobljenim unutar svojih ograničenih pogleda. Ipak. a potom čitaj ili otiđi u kino. jednostavno 146 . Mentalne slike su moćni entiteti.

Možeš doživljavati posljedicu nečega što si davno potisnuo. Nekoliko jednostavnih taktika će ti pomoći da se sa time uhvatiš u koštac. Sjeti se. sa osjećajem čuđenja. Pogledaj ponovo. kao da nikada prije nisi doživio to stanje. to onda nikada nije dosadno. Problem 6 . Iznad svega. Rezultat toga će biti još jedan korak naprijed na tvome putu samoistraživanja. i za to može postojati nekoliko uzroka. misli se prvo pojavljuju u nesvjesnom. Dosada je mentalno stanje i treba se kao takvo tretirati.promatraj. Pažnja na sve gleda očima djeteta. Problem 7 . ništa ne radeći osim osjećati kako se zrak kreće unutra i van tvoga nosa. Ako to učiniš. To je uobičajni fenomen. nemoj se razočarati zbog neprekidnog brbljanja svoga uma. možeš biti siguran u jednu stvar: da si prestao promatrati proces sa istinskom pažnjom. To si sve ti sam.Strah Stanja straha se ponekad pojavljuju za vrijeme meditacije zbog naizgled nikakvog razloga. To blebetanje je upravo još jedna stvar koje treba biti svjestan. Taktika B: Promatraj svoje mentalno stanje Gledaj na svoje stanje dosade pažljivo. Taktika A: Ponovo uspostavi istinsku pažnju Ako dah izgleda krajnje dosadna stvar za promatranje stalno ispočetka. Ne uzimaj za sigurno da si već vidio sve što se ima vidjeti. Tako pogledaj ponovo. Ne promatraš njegovu živu stvarnost. Emocionalni sadržaj misaonog kompleksa često 147 . Kada si jasno pažljivo usmjeren na dah ili ustvari bilo što drugo. Ne pretpostavljaj da znaš što je dah. Pažnja nikada nije dosadna. Svatko se suočava. Što je dosada? Gdje je dosada? Kako se ona osjeća? Koje su njene mentalne komponente? Da li ima neko fizičko osjećanje? Što ona ima sa tvojim mentalnim procesom? Pogledaj nanovo na dosadu.Dosada Vrlo je teško zamisliti bilo što dosadnije od mirnog sjedenja za jedan sat. ti onda konceptualiziraš proces. Pažnja vidi svaki sekund kao da je to prvi i posljednji sekund u univerzumu. Ti ćeš se suočavati stalno ispočetka sa dosadom u svojoj meditaciji.

obično u tome ne uspijevamo. Na nekoj točki tvog meditativnog napredovanja. To može nastati zbog nevješte koncentracije. Posljedica je 148 . Kada tome dopustiš da ide svojim smjerom u arenu svjesne pažnje. Ne bi htjeli da se bavimo sa tom stvari. To je zastrašujuće. Bez obzira koji je izvor tvoga straha.prodire kroz (nesvjesno) u tvoju svjesnu budnost mnogo prije nego sama misao ispliva na površinu. Ako je pažnja čvrsto razvijena. Jednostavno iskorači sa njihovog puta i dopusti neka cijela stvar ispliva i proteče. i fantazija se hrani na energiji tvoje pažnje i raste. To je samo fantazija. Budi sa strane procesa i nemoj u njemu učestvovati. Na nesreću. bit ćeš pogođen sa ozbiljnom spoznajom o tome što uistinu radiš. Mi ljudi smo vješti u potiskivanju stvari. To te ne može povrijediti. Ako sjediš kroz strah. Ti razbijaš zid iluzije koju si uvijek koristio da objasniš sebi život i da sebe štitiš od žestokog plamena stvarnosti. To nije ništa osim strah. To će nestati za dobro. To je jednostavno sjećanje. Stvaran problem ovdje je da je pažnja slaba. sama memorija može isplivati gdje je možeš izdržati. Idi naprijed i uroni ravno u to. to više neće potonuti nazad u nesvjesno. ona će primjetiti ovo prebacivanje čim se ono pojavi i rješiti situaciju na uobičajeni način. Mi prikrivamo misao. mi je pokušavamo zakopati. To se više neće kasnije vratiti nazad da te proganja. Odnosi se prema cijeloj stvari kao da si zainteresirani promatrač koji stoji sa strane. Tako kada se pojavi zastrašujuća fantazija. ali mentalna energija koju koristimo da to sakrijemo stoji tu i ključa. Radije nego da se suočimo sa nekom neugodnom misli koju doživljavamo. Ali se sa time eventualno treba pozabaviti. koncentracija se tu zaustavlja. nemoj se boriti sa tom situacijom. Ti ćeš se licem u lice suočiti sa krajnjom istinom. barem ne u potpunosti.Uznemirenost Rastrešenost je obično prikrivanje za neki dublji doživljaj koji se zbiva u nesvjesnom. Ti si možda potaknuo nesvjesni program da „ispitaš sve što dođe“. Treća mogućnost: strah sa kojim se suočavaš može biti samostvarajući. lijek za to je pažnja. Najvažnije. Ili se možeš suočavati direktno sa strahom kojega se svi mi bojimo: „strah od nepoznatog“. Nemoj pokušavati potisnuti sjećanja ili osjećaje ili fantazije. Problem 8 . Promatraj emocionalne reakcije koje dolaze sa time i znaj što one jesu.

Ne dopusti da to upravlja tobom. pohlepa ili problemi. Ona im nije dala ono što su oni željeli. jednostavno ga promatraj. Oni se mogu smijati svojim vlastitim ljudskim neuspjesima. da se opustite u svojoj meditaciji. ili suptilna bolest. To je stvarni osjećaj za humor. To dolazi i odlazi.osjećaj tjeskobe koji nazivamo uznemirenost ili rastrešenost. Ali se ti ne osjećaš ugodno. Preznojavaju se. Onda će potisnuti materijal eventualno izaći na površinu. Novi meditanti su često previše željni rezultata. Tako. Trebate se naučiti ploviti sa svime što se dogodi. Ovo stanje napetosti je direktna suprotnost pažnji. Neka to bude tamo i promatraj ga izbliza. smijite se malo. Nema ništa na što možemo pokazati. Ako samo mirno sjediš i promatraš svoje smetnje. Ostavljaju to sa strane. I nemoj se sa time boriti i pokušavati učiniti da nestane. a ti ćeš pronaći zbog čega si bio zabrinut. Važno je naučiti da se za vrijeme sjedenja malo opustite. Oni se naprežu. To može biti slabi bol. Ne možeš se opustiti. ili bolest koja nadolazi. Neugodno iskustvo koje si pokušavao izbjeći može biti bilo što: Krivnja. To će te mnogočemu naučiti. smisao za humor. Ono uopće nema stvaran utjecaj na tebe.Pokušavati prenaporno Napredni meditanti su općenito prilično prijazni muškarci i žene. Tako prirodno oni malo postižu. Skoče u to i očekuju nevjerovatne rezultate u tako kratkom vremenu. Puni su prevelikih i napuhanih očekivanja. Problem 9 . i to je sve tako strašno. strašno gadno i ozbiljno. Nemoj ustati i otići. Oni posjeduju najvrijednije od svih ljudskih bogatstava. To ne možete učiniti ako ste napeti i nastojite sve to uzeti ozbiljno. I ovdje će ponovo ostatak tvoga života od ovoga imati koristi. Pronaći ćeš da je uznemirenost ustvari površno mentalno stanje. Zatim odlučuju da ta meditacija za njih uopće nije uzbudljiva. Treba naglasiti da učiš o meditaciji samo meditiranjem. Ostati sjediti u vrijeme rastrešenosti je mali napredak u tvojoj meditativnoj karijeri. Kada se u meditaciji pojavi ovo neugodno stanje. Zadovoljno se mogu smijati sebi jer znaju svoje osobne nesreće. Ti učiš 149 . one će eventualno nestati. To je po prirodi kratkotrajno. To nije površno šaljivi brzi duhovit odgovor doma ćina u televizijskoj emisiji. dopusti da se to pojavi i pažljivo promatraj. Početnici u meditaciji su obično preozbiljni za svoje dobro. Oni guraju. Što god to bilo.

Jednostavno budi pažljiv. Jednostavno to promatraj. Odbaci svoja očekivanja i napetost. u krivnju i samoosuđivanje. Jednostavno meditiraj sa stalnim i umjerenim naporom. Osjećaj neuspjeha je samo druga prolazna. on ili ona će očekivati sve pogrešne stvari. TO je veoma prirodan ciklus. Previše nastojanja vodi u krutost i nesretnost. Nigdje ne dolaziš. Ipak. Ako ti jednostavno stojiš sa strane i to promatraš. Ona se ispriječavaju na putu. Ako se nađeš obeshrabren. Izvor je težnja nestvarnim očekivanjima. kratkotrajna emocionalna reakcija. Čak i ako si proveo dvadeset godina i nigdje nisi stigao. Razlog tvom osjećaju neuspjeha nije ništa drugo osim sjećanje. sa tim se je posebno lako pozabaviti. Jednostavno postani svjestan prakse. i usprkos svih dobrih savjeta. jednostavno promatraj jasno stanje svoga uma. Tako početnik ne zna gdje ide jer je razvio slab osjećaj o tome gdje vodi njegova praksa. To je tvoja odluka. Postoje zapreke i poteškoće. Početnikova očekivanja su svakako nerealistična i neinformativna. Uživaj u svojoj meditaciji i ne opterećuj se sa preznojavanjem i borbom. Kada previše pokušavaš. Ako si obeshrabren zbog opaženog neuspjeha u meditaciji.što je to sve meditacija i gdje vodi samo kroz direktno iskustvo same te stvari. Uživaj u svojoj meditaciji. Sama meditacija će se pobrinuti za budućnost. Upravo si na taj način ponovo uspostavio pažnju sa tim jednim korakom. Problem 10 . a ta očekivanja ne čine uopće dobro. to je uobičajeni sindrom. tako postaneš obeshrabren. to prolazi. Ti nisi uspio biti pažljiv. tvoji napori postaju mehanički i to poražava pažnju čak i prije nego li si uopće započeo. Postoji rješenje. Dobro ti je bilo savjetovano da to sve odbaciš. Kao početnik u meditaciji. Žaljenje je samo još jedan na čin 150 .Obeshrabrenje Direktni rezultat prekomjernosti je frustracija. ali u potpunosti ga je moguće izbjeći. Ali nema neuspjeha osim ako u potpunosti prestaneš sa meditacijom. onda se ona hrani sa tvojom energijom i povećava se. Osjećaš se poraženim. Ništa tome ne dodavaj. Ako učestvuješ u njoj. ti možeš biti pažljiv u bilo kojem trenutku kada to poželiš. Jednostavno budi pažljiv i ne preopterećuj se uz znojenje i borbu. Osjećaš da nisi uspio u svojoj praksi. Ti si u stanju napetosti. U meditaciji nema takve stvari kao neuspjeh. to se možda dogodi i tebi. Shva ćaš da nisi napravio očekivani napredak.

151 . Otiđi i sjedi. on će nestati. Pet minuta nakon što sjedneš to nestaje. Bolje se je toga osloboditi u dvadeset ili trideset minuta meditacije . Drugi put. Onda će se pojaviti problem koji je to uzrokovao. Propustiti i jedan period prakse je jedva značajno. Ipak. ili period prisilne dosade.bivanja nepažljivim. onda trebaš posumnjati na neku suptilnu pogrešku u tvom osnovnom stavu. nestaje i otpor. plamen u tavi koji će nestati ispred tvojih očiju. Nemoj biti preusmjeren u emocionalnu reakciju. i traži da ti pomognu riješiti tu situaciju. onda može biti problem. Ako ti je problem poznat onda ga riješi jednom od tehnika datom u ovoj knjizi. nastavi proces. Meditacija nije ritual koji se vrši u nekom posebnom položaju. U trenutku kada shvatiš da nisi bio pažljiv. Mudrije je da se usprkos otporu nastavi sa praksom. To je novi način viđenja i to je oblik igre. ali to se vrlo lako pretvara u naviku. Jednom kada nestane problem. To nije bolna vježba. i zbog toga traje duže. samo to shvaćanje je djelo pažnje. Takvi ljudi postoje baš za takvu svrhu. ozbiljna obaveza. to prolazi. To smatraj takvim i otpor će nestati kao dim na ljetnom povjetarcu. U većini slučajeva to je prolazna emocija. Kada napokon dođe do kraja. Meditacija je tvoj prijatelj. Mogu postojati neke metafizičke neprilike na koje meditator naleti i koje su van domašaja ove knjige. ali se to može dogoditi. Potraži pomoć od kvalificiranih učitelja Vipasana načina meditacije. a otpor i dalje ostaje. Promatraj ovaj osjećaj odbojnosti. Meditacija je pažnja. i tada se sa njime možeš uhvatiti u koštac. Za nove meditante nije uobičajno da nalete na to. otpor može biti zbog neke poteškoće koju imaš sa samom praksom. I to nije neka strašna. Ako iskušaš sve ove mogućnosti. Problem 11 . Sama ideja ti izgleda mrska. U drugim slučajevima to je zbog nekog gorkog iskustva toga dana. Ako je problem nepoznat onda ćeš ga morati iskopati. Ako je otpor meditaciji uobičajna stvar u tvojoj praksi. Dakle. Ti možeš ili ne moraš znati koja je to poteškoća.Otpor meditaciji Postoje periodi kada ne osjećaš poticaj da meditiraš.nego to nositi u sebi i dopustiti tome da uništi ostatak dana. Nemoj odustajati. Jednostavno sjedi kroz otpor i pažljivo promatraj.

svaki meditant se suočava sa smetnjama u praksi. a nervni prenos mijenja. Ti stvarno počinješ uživati to stanje i tvoja pažnja ide prema dolje. Ako je bilo koja slaba. Nemoj biti omotan u njima. ili izazovima koje treba prevazići. Ti ćeš imati problema u meditaciji. vrsta ekstatične omamljenosti. nego da to pokušavaš učiniti čistom snagom volje. Osjećaš se veoma smirenim i nekako odjeljenim od tijela.Letargija ili tupost Već smo raspravljali o fenomenu tonućeg uma. prihvati ih. pa se prema njima tako i odnosi. Promatraj tupost kao tupost. Koncentracija i pažnja idu zajedno. dobro centrirana na dah.Problem 12 . Nemoj u njima učestvovati. To su fizički osjećaji. Ovo je veoma ugodno stanje i na početku je tvoja koncentracija vrlo dobra. Neke dobre varke su bile izmišljene da se brže vratiš na zadatak. Međutim. Tvoja pažnja se rasprši. Poglavlje 11 Rješavanje nesabranosti I U neko vrijeme. kako se to nastavlja ugodna osjećanja se nastavljaju i ona poremećuju tvoju pažnju na dah. Ovo stvara veoma mirna i lagana osjećanja u tijelu. Mentalna tupost može nastati kao posljedica neželjene sporedne pojave produbljivanja koncentracije. Tvoj um jed- 152 . Ako ih smatraš opterećenjem. Svatko ih ima. onda će i druga eventualno biti zahvaćena. Kako se tvoja opuštenost produbljuje. Promatraj osjećaje kao osjećaje. i zato su potrebne metode da se to riješi. tvoja patnja će se samo povećati. tvoji duhovni izgledi su neograničeni. mišići se opuštaju. Možeš se prema njima odnositi kao prema strašnim mukama. Loši dani su obično karakterizirani slabom koncentracijom. lijek za ovo je pažnja. bivajući nošena ravnodušno kroz neodređene oblake blaženstva. Naravno. Ako ih smatraš prilikama za učenje i razvitak. Ali postoji specijalni smjer do tog stanja na koji bi trebao pripaziti. Nema potrebe izbjegavati ih. Pažljivo promatraj ove fenomene i oni će se raspršiti. Svaka nadopunjuje onu drugu. Posljedica toga je veoma nepažljiv um. Promatraj kako se pojavljuje i kako nestaje. Kada se pojave blaženstveni osjećaji.

Ovo činiš mjerenjem dužine vremena koje te je skrenulo sa daha. Potreban ti je neki metod da ponovo uspostaviš koncentraciju. Manevar 3 . Kada prvi put budeš prakticirao ovu tehniku.Duboki udisaji Kada je tvoj um neobuzdan i uznemiren. Manevar 2 . Oslobađaš se od misli čineći je predmetom ispitivanja onoliko dugo da se odvojiš od nje u grubo koliko ona traje. Kao što smo ras- 153 . često možeš ponovo uspostaviti pažnju sa nekoliko brzih dubokih udaha. Nemoj se zadržavati u procjenjivanju. Vipasana to koristi kao pomoćnu tehniku za ponovno uspostavljanje pažnje i jačanje koncentracije. koncentracija se može prisiliti na razvitak. Sjeti se. Smetnja te je odvukla od tvoga daha. Trik je u tome da se u potpunosti povučeš od bilo čega što te je zahvatilo. Neke škole poučavaju ovu aktivnost kao svoju glavnu taktiku. ili idejom značenja.nostavno luta naokolo. Ovo nije precizna kalkulacija.Mjerenje vremena Ova prva tehnika je bila prikazana u prethodnom poglavlju. Sjeti se. ovo ćeš govoriti samome sebi u svojoj glavi.Brojanje Brojanje dahova kako oni prolaze je vrlo tradicionalna procedura. možeš je odbaciti. Nije ti potrebna preciznost. Ovo pojačava osjećaje u nosnicama i olakšava usredsređivanje. tako ćeš svoju punu pažnju lijepo vratiti na dah. jednostavno gruba procjena. odbaci cijelu stvar i vrati se na dah. Manevar 1 . cijela ideja je da se odvučeš od smetnje i vratiš na dah. i ti odjednom shvatiš da si sanjario. i akcija postaje bez riječi vrlo brza. Čvrsto udahni i isto tako izdahni. To možeš računati u minutama. Jednom kada se ta navika dobro uspostavi. da u potpunosti prekineš taj utjecaj odjednom i vratiš se na dah sa punom pažnjom. bio sam rastrešen oko dvije minute“ ili „Otkada je zalajao pas“ ili „Otkada sam počeo razmišljati o novcu“. čak i ako imaš mentalne poteškoće. U stvari možeš odabrati iz tradicionalne palete praktičnih manevara. Jednostavno sebi kaži: „U redu. Na sreću ti to imaš. Jednom kada si slobodan od smetnje. Interval sam po sebi nije važan.

van“.Poništavanje jedne misli sa drugom Neke misli jednostavno neće da nestanu. To je jedan od naših najvećih problema.pravljali u petom poglavlju možeš koristiti različite načine. glatkog toka. tražimo od njih da nas ostave na miru i nestanu. Vješte misli su. Ovo je fiziološki signal da je koncentracija dobro uspostavljena. tako da se sa njima igramo u svakom slobodnom trenutku. Udisanje se stapa sa izdisanjem. mržnjom ili iluzijom. pokrivajući sekvencu istih pet-dahova. onda počni ispočetka. potpuni frontalni napad. pređi na sljedeći korak. Odbaci brojeve i zaboravi o konceptu udisanja i izdisanja. One su nevješte u smislu da te vode od puta prema Oslobođenju.Metod Unutra-van Ovo je alternativa brojanju. . samilošću i mudrošću. Usmjeri svoju pažnju na dah i mentalno označi svaki ciklus sa riječima „Udah. . Ovo su misli koje um najlakše pretvara u opsesije. One su vješte u smislu da mogu biti 154 . u drugu ruku one povezane sa darežljivošću. brige i ambicije. izdah“ ili Unutra. i onda ih odbaci. Možda ćeš primjetiti promjenu nakon što si završio sa brojanjem. Nije iznenađujuće da nas one ne slušaju. Nastavi proces brojanja. Manevar 5 . Na ovoj točki. Jednostavno pravo uroni u čistu senzaciju disanja. Budistička psihologija je razvila zaseban sistem klasifikacije. Nastavi sa procesom dok ti ovi koncepti ne budu potrebni. Mi imamo sklonost da se usmjeravamo na stvari kao što su to seksualne fantazije. Dah se usporava. Nevješte misli su povezane sa pohlepom. Sjeti se da pažnju držiš na dahu. Potom kada sjednemo za meditaciju. Onda ih možeš brojati zajedno kao jedan ciklus. ili postaje veoma lagan i profinjen. ali samo do pet. dah je obično tako lagan ili tako postojan i nježan da jasno ne možeš razlikovati udisaj od izdisaja. Hranimo ove misaone komplekse godinama i pružamo im dovoljno prostora za uvježbanje. Jedan dah se stapa sa drugim u nikad završavajućem ciklusu čistog. Izgleda da su se spojili u jedno. Manevar 4 . budistički mislioci radije njih smatraju kao „vješte“ protiv „nevještih“. Radije nego da misli odvaja u kategorije kao „dobro“ i „loše“. . Uporne misli kao ove zahtijevaju direktan pristup. Mi ljudi smo opsesivna bića. Kada brojanje postane zamorno. i djeluje na isti na čin.

jedna od čovjekovih najviše krivo korištenih emocija. One to guraju pod tapet dovoljno dugo za pažnju da obavi svoj rad nesmetano. i njegovo mrgodno lice koje se neprekidno pojavljuje u tvome umu. Pali zapisi savjetuju da ovo uistinu temeljito učiniš. Zatim. Evo primjera: Ako apsolutno mrziš Charlie. Misli o samilosti samo stvaraju površnu samilost. 155 . Niti možeš uvjetovati osobne kvalitete koje stvara Oslobođenje. Ponekad ova sama taktika ne djeluje. To će nestati pod nekim pritiskom. Dobrota i samilost poništavaju mržnju. Ti ne možeš uvjetovati Oslobođenje. pokušaj usmjeriti tok ljubavi i prijateljstvo prema Charlie. tvojoj sreći. Darežljivost poništava pohlepu. možeš je poništiti stvaranjem suprotnoga. sve do suptilne potrebe da se bude poštovana kao moralna osoba. Opsesija je prejaka. One su vješte samo ako se primjene kao protusredstvo otrovu nevještih misli. Misli o pohlepi pokrivaju sve što je povezano sa željom. od želje za materijalnim dobitkom. Pokušaj vidjeti kako bi takav izgledao drugima. Ako te određena vrsta opsesije zahvati. Dobro pogledaj emocionalnu reakciju koje se pokušavaš riješiti. kada je pažnja prodrla do korijenja ego procesa. Promatraj način na koji ometa tvoj napredak prema Oslobođenju. Ovaj princip se može koristiti svaki dan u tvojoj meditaciji. Ovaj korak može prekinuti sam problem po sebi. Zatim možeš nastaviti sa meditacijom. To nije stanje koje nastaje iz misli. Tako. Ovdje krivica. Iluzija pokriva sve od sanjarenja do stvarnih halucinacija. ali to nije stvarna stvar. napokon ima neke koristi. Ako ne prekine. i tako ti pomagati na putu Oslobođenja. Savjetuju ti da zamisliš kakav osjećaj odvratnosti i poniženja bi osjećao da si prisiljen da nosiš vezani leš mrtve raspadajuće životinje oko svoga vrata. Možda ćeš se odmah riješiti mentalne slike. Misli dobrote mogu stvoriti pokazivanje dobrote. U ovom slučaju moraš nekako oslabiti njen utjecaj na sebe prije nego li je uspješno uravnotežiš.korištene kao specijalna poboljšanja za nevješte misli. Osjeti kako se osjećaš. pohlepa iščezava i pojavljuje se istinska darežljivost. tvome zdravlju i tvojim odnosima. Stvaran prezir je ono što te zahvata. vješte misli neće tebe same po sebi osloboditi iz zamke. onda uravnoteži preostalu opsesiju tako da još jednom stvoriš njenu suprotnu emociju. Ustvari udubi se u nju. Misli mržnje idu skalom od sitničave svadljivosti do ubilačkog bijesa. Misli darežljivosti mogu privremeno odstraniti pohlepu. Pogledaj što ti čini u životu.

smiren i koncentriran. . U vrijeme kao ovo često se je dovoljno prisjetiti zašto si ti ovdje. primjetiš je i ponovno se vratiš na dah. Riječi. Ove tehnike se mogu koristiti pojedinačno. imam puno posla u srijedu. vani. vraćaš se nazad na dah. fraze. „Novi film naučne fantastike se prikazuje. unutra. Druga smetnja. Povučeš sebe nazad od ovoga i nastaviš sa dahom. Unutra. Ponekad će se tvoj um staložiti. ili cijele rečenice iskaču iz nesvjesnog bez određenog razloga. ali nikada ne dolaziš nazad. Pojavljuju se objekti. . ili u kombinacijama. Ovo je iskustvo nestaloženosti. vani. unutra. a um je potpuno smiren. Manevar 6 . nazad kao valovi u oceanu. Tvoj um se osjeća kao zastava koja leprša na vjetru. unutra. Slike prolaze i odlaze. U neko drugo vrijeme ovo ćeš morati ponoviti nekoliko puta prije nego se ponovo usredotočiš na dah. To je očito smetnja. nazad u fini tok unutra. To ide naprijed. vani. vani. čak i prije nego završiš potpuno recitiranje. Ja sam ovdje da usredsređujem svoj um na dah. utorak. Sve je savršeno. Možeš sebi kazati: „Ja ne sjedim ovdje da rasipljem svoje vrijeme sa ovim mislima. Zatim odjednom se nešto sasvim različito pojavi u tvome umu: „Ja sam siguran da bi poželio sladoled“. To nije ono što bi trebao raditi. prije nego to učiniš mali glas u tvojoj 156 . naizgled nasumce. unutra vani. Potom: „Da li sam ikada platio onaj račun za plin?“ Druga smetnja. Ti jednostavno kliziš slijedeći tok daha. Bolje je u četvrtak“. Ne. vani. Ispravno upotrebljene.Prizivanje svoje svrhe Postoji vrijeme kada stvari iskaču u tvome umu. Poglavlje 12 Rješavanje nesabranosti II Tako si ti tu i lijepo meditiraš. To primjećuješ. Možda bi ga mogao otići pogledati u utorak. . stišan. one sačinjavaju prilično djelotvoran arsenal za borbu protiv majmunskog uma. Tvoje tijelo je potpuno nepomično. .Možeš pronaći određena protusredstva za svaku misao koja te muči ako o tome neko vrijeme promisliš. koji je univerzalan i zajednički svim živim bićima“.

Fantazira i sanjari. a ne da se još više zapetljaš u njih. Učiti ih primjećivati bez da se u njima bude uhvaćen. ili bilo koje mentalno stanje. To je vrlo važno.glavi nastavlja. Stvar je da se nauči s njima uhvatiti u koštac. To je jednostavno stvarnost. jednostavno promatraj tu smetnju pažljivo. Mi želimo da se odvojiš od razmišljanja.sve u jednom koraku. Samo trenutak kasnije to se pojavljuje u svjesnom umu. Učini smetnju privremenim objektom meditacije. Što je to? Koliko je snažno? I koliko traje? Čini ovo i vraćaš svoju patnju na dah. Nemoj se zbog toga uznemiravati. Ova pitanja nisu poziv za još mentalnog brbljanja. Ove smetnje su ustvari cijela stvar. To mijenja smjer i žuri. Molim primjetite riječ privremeno. pojavi u umu. Ona će te podesiti na ono što te smeta. bit ćeš iznenađen kako je um ustvari nevjerovatno prezaposlen. Ako želiš nešto promjeniti onda je prva stvar da to vidiš onakvim kakvo i jeste. Ne savjetujemo da konje uputiš u središte toka. Kada govorimo o smetnji u Meditaciji Uvida onda govorimo o bilo kojoj preokupaciji koja odvlači pažnju sa daha. Problem je ovdje: Kada se smetnja. Zbog toga smo ovdje. „Moja leđa me ubijaju“. Um samog sebe proganja u neprekidnim krugovima. bez riječi i nepojmovnom iskustvu daha. smetnja nakon smetnje. okreni na kratko svoju pažnju na tu smetnju. To je prirodno. Ne misli o tome kao neprijatelju. Ne očekujemo da prihvatiš cijeli novi objekt meditacije svake tri sekunde. Brblja. Ali to je normalno djelovanje tvoga uma. Ova pitanja su stvorena da te oslobode od smetnji i pruže ti uvid u njihovu prirodu. i dalje to se nastavlja. bez riječi. To bi te odvelo u krivom smjeru. Misli. naizgled bez kraja. i pomoći ti da se toga riješiš . glavno pravilo za tvoju meditaciju: Kada se pojavi bilo koje mentalno stanje dovoljno jako da te skrene sa objekta meditacije. Dah će uvijek biti tvoj glavni fokus. Kada prvi put sjedneš da se koncentriraš na dah. ono se prvo rascvjeta u nesvjesnom. I tako dalje. Kada tvoj um odluta od predmeta meditacije. Ovdje ponovo. Okrećeš svoju pažnju na smetnju samo onoliko dugo da primjetiš određenu specifičnu stvar o njoj. Mentalno lutanje je sigurno neprijatno. Kakva briga. Ovo donosi novost. Ta razlika od pola sekunde je prilično važna. molim primjetite djelujući izraz. nazad direktnom. Ali ovo je sve tako u vezi toga. prema još više razmišljanja. jer je to vrijeme dovoljno za 157 . On skače i ulazi u besmislene razgovore.

Ometajuća misao se pojavljuje. Pronaći ćeš da se tvoja pažnja lagano. Međutim. radije nego li je promatramo sa čistom svješću. Glatko . a pažnja je vraćena nazad i kontrolira. već mislimo misao. i prvo se zbiva u nesvjesnom. I ovo je prirodno. Jednom kada je mentalna navika stvorena. Disanje. Jednostavno to promatraj pomno sa čistom pažnjom. Ne pokušavaj to na silu izbaciti iz uma. i to promatrati objektivno. Disanje. Zahvaćanje se zbiva skoro trenutno. Naša tri pitanja su pametno protusredstvo za ovu određenu bolest. Smetnje su normalne. opažaš kvalitete te smetnje. Sama smetnja može biti bilo što: zvuk. U tom vremenu. Za nas je prirodno da nastavimo sa tim procesom. Disanje. Vraćaš se nazad na disanje. One dođu i prođu. odvojena svjesnost. U vrijeme kada postanemo svjesni smetnje. i vraćaš se na dah. fantazija. pažnja se lagano prebacuje na glavni fokus i vraćamo se dahu. neuključiva. neće proći dugo prije nego li ćeš se moći potpuno riješiti formalnosti riječi. To je potpuno nepojmovan (bez misli) proces. Ovo nam predstavlja problem. Tako. Da bi odgovorili na ova pitanja. osloboditi se toga.prolazni ciklus. Usprkos ovom mudrom savjetu. Jednostavno promatraj proces osuđivanja kao drugu smetnju. Primjećuješ samoosuđivanje. i veoma je brz. moramo utvrditi kvalitetu smetnji. mi smo se već počeli za to vezivati. To je stvarno prirodno. Cijela sekvenca se zbiva u trenu. Kada prvi puta počneš prakticirati ovu tehniku. Na ovoj točki. Da bi to učinili. Promatraj slijed zbivanja: Disanje. za vrijeme dok se zahva ćanje pojavljuje na nivou svjesnog prepoznavanja. Postavljat ćeš pitanja riječima i odgovor dobiti u riječima.zahvaćanje zbivanja. I nemoj sebe osuđivati što si bio uznemiren. mi smo u nekom smislu već upetljani u nju. bilo što. Sebe osuđuješ što si bio ometen. bez napora vraća nazad na dah. Ispitaj smetnju bez riječi i ona će nestati sama po sebi. Frustracija nastaje zbog ometajuće misli. senzacija. nemoj pokušavati to potisnuti. Što god da je. a potom se vrati nazad na dah. bivajući sve više i više zapetljani u smetnju dok je nastavljamo promatrati. Zahvat smetnje je tako prekinut. ti jednostavno primjećuješ smetnju. ti ćeš vidjeti da sebe i dalje osuđuješ. zakora čiti mentalno unazad. možda ćeš za to morati koristiti riječi. Nema potrebe za time. Moramo prestati misliti misli ili osjećati osjećaje da bi to mogli promatrati kao objekt ispitivanja. ako to ispravno 158 . moramo se odvojiti od toga. Sam ovaj proces je vježba u pažnji. emocija.

I ovo je prirodno. Ako se baviš sa starom. To je veoma čudno. Promatraj ih sa neprianjanjem i one usahnu. i pohlepom. Naravno da se ista smetnja može ponovo pojaviti u sljedećem trenutku. dah je svojevoljno izabran fokus. One su sigurno dio stvarnosti kao što je to i sami dah. promatraj to pažljivo. sa čistom pažnjom. To je rasipanje. i to se koristi kao naš glavni objekt pažnje. navike-misaoni uzorci zahtijevaju neprekidnu ponavljanu pažnju. nikada se ne vra ćajući. Sjeti se. Naravno. Jednostavno promatraj smetnju pažljivo. Tako stvarno uopće nema potrebe da se boriš sa smetnjama. Nemoj se boriti sa ovim ometajućim mislima. Ako se pojavi. a ne da kontroliraš ono što se zbiva. ljutnjom. Ne napreži se ili bori. blijede i iščezavaju. To je glavna stvar koju pokušavaš kultivirati. jednostavno promatraj smetnju i vrati pažnju na dah. ali što god više čiste pažnje poklanjaš takvim smetnjama. Sa točke gledišta pažnje. koncentracija je sredstvo. Svaki dio energije koji budeš koristio za otpor prelazi u taj misaoni kompleks i čini ga jačim. Trebaju neprekidno biti hranjene. Nemoj se razočarati. Sjeti se. one postaju slabije. i ona će eventualno nestati. Pažnja je funkcija koja razoružava smetnje. ovo se može nastavljati neko prilično vrijeme. Što god se pojavi u umu na to se gleda kao na novu priliku za kultiviranje pažnje. Slabe smetnje su razoružane jednim pogledom. na isti način kao što stručnjak za eksplozive deaktivira bombu. Obasjaj ih svjetlom svjesnosti i one trenutno ishlape. Pažnja je najvažniji aspekt meditacije. Smetnje su stvarno papirnati tigrovi. Ona je drugorazredna prema čistoj pažnji. One nemaju svoju vlastitu snagu. dobro uspostavljenom misaonom šemom. Promatraj ih dovoljno dugo. Ti jednostavno kliziš kroz smetnju i tvoja pažnja se vrlo lako vraća na dah. 159 .radiš. onda je sve to vrlo lako. Zato nemoj pokušavati te misli na silu izbaciti iz uma. Duboko ukorijenjene. stvarno ne postoji takva stvar kao što su to smetnje. ponekad godinama. Ako možeš naučiti da promatraš ove smetnje bez da u njima učestvuješ. Presudna stvar je da se bude pomno pažljiv na ono što se zbiva. Bori se sa njima i one dobivaju na snazi. trik je strpljenje. i često dugo. primjenjenu na njima za bilo koji period vremena koji je potreban da se prekine njihov utjecaj. Ako ih prestaneš hraniti (poticati) sa svojim vlastitim strahom. i one iščezavaju zauvijek. ili nestaju. Smetnje se koriste kao pomoćni objekti pažnje.

ne procjenjuje se vrijednost. Pažnja. Sve je to pažnja. pažnje i koncentracije. Jedna od njih je kategorija zapreka. Uzmimo za primjer pohlepu. a tvoja koncentracija jaka. To bi samo po sebi bilo beskoristan cilj. Promatramo kako nam stvara neprilike i kako opterećuje druge. Kada se promatra pohlepa sa čistom pažnjom. izbjegnuta ili osuđivana. Promatramo što pohlepa čini. Svrha meditacije je da se dosegne neprekinuta svjesnost. Budistička filozofija ih je organizirala po kategorijama. zauvijek. Međutim. ovdje ćemo raspraviti o svakoj. Primjećujemo kako nas neprekidno čini nezadovoljnima. To ne znači da pokušavamo izbaciti misao iz uma kada se pojavi. jednom po jednom. Cijela dinamika pohlepe od početka do kraja se jednostavno promatra na ovaj način. zauvijek u stanju neispunjene žudnje. Malo upozorenje u vezi ovog izraza: riječ „zapreka“ ima negativno značenje. Sa svim zaprekama se radi na isti način. I učimo koliko možemo naučiti o njoj dok je ona prisutna. Smetnje dolaze u svim veličinama. i ustvari to su stanja uma koja želimo odstraniti. i koncentracija će eventualno usljediti. stvara Prosvjetljenje. to ne vodi do samog oslobođenja. Jednostavno stojimo sa strane i promatramo njen nastanak. a tvoj um u apsolutnom neredu. i samo pažnja. to ne znači da ona moraju biti potisnuta. Želimo da izbjegnemo produžavanje bilo kojeg stanja pohlepe koje se pojavilo. Dopuštamo da dođe i dopuštamo da prođe. Iako je to prekrasno stanje. Svrha meditacije nije postizanje savršeno stišanog i smirenog uma. Jednostavno je ne potičemo da u njemu stoji. Možeš biti svjestan daha ili smetnji. Iz osobnog iskustva. Ona stoji onoliko dugo koliko stoji. oblicima i mirisima.Ustvari. Možeš biti svjestan činjenice da je tvoj um smiren. One se nazivaju zapreke (smetnje) jer one blokiraju tvoj razvitak obe komponente meditacije. Mi ni najmanje to ne pomažemo. postoji mala razlika u tome što je objekt pažnje. Jednostavno održavaj tu pažnju. jer nastavljanje toga stanja vodi do okova i patnje. ustanovljavamo na osnovnom nivou da je pohlepa nevješti način upravljanja svojim životom. U ovom shvaćanju nema ničeg teoretskog. 160 . ili možeš biti svjestan činjenice da tvoja koncentracija nije dobra. Svrha meditacije nije da se koncentrira na dah bez prekida. ometamo ili u čestvujeo u tome.

a ne fizičkom. Promatraj nastajanje misli ili senzacije.želje da dobiješ ono o bilo čemu si razmišljao ili želje da produžiš iskustvo koje imaš. Ovdje govorimo o mentalnom stanju. Letargija je vrsta isključenja mentalnog aparata. To može biti ugodna fantazija ili misao o ponosu. a rješava se na isti način. Vidi koliko dugo traje i kada iščezava. Odbojnost: Pretpostavimo da ti je pažnja bila odvučena nekim negativnim iskustvom. To može biti nešto čega se bojiš ili neka briga. pružaš joj otpor ili je negiraš. Primjeti mentalno stanje želje koja to prati kao odvojenu stvar. pokušavaš da je izbjegneš. Koja god bila stvarna supstanca misli ili senzacija. po tome jer je to jedan od umnih pametnih bijednih načina izbjegavanja onih stvari koje um smatra neugodnim. jer je njeno prisustvo u direktnoj suprotnosti primjenjivanja pažnje. Ipak. i njenu mjeru ili 161 . pažnja je lijek za ovu zapreku. Sa ovim može biti teško postupati. To može biti osjećaj samopoštovanja. Što god to bilo. Primjeti točnu mjeru ili stupanj te želje. Nesanica ili fizički umor je potpuno nešto drugo. također. kreće se od blage pospanosti do totalne tromosti. ono što slijedi je stanje želje -. To može biti misao o ljubavi ili čak fizički osjećaj blaženstva koji nastaje iz samog meditativnog iskustva. Zatim promatraj koliko dugo traje i kada napokon nestane. otupljivanje senzorne i spoznajne oštrine. To može biti krivica. Primjeti misao ili senzaciju dok se pojavljuju. ti bi se trebao odnositi prema želji na sljedeći način. depresija ili bol. Letargija je suprotnost svjesti. Kada si to učinio vrati svoju pažnju nazad na disanje. Promatraj stanje odbacivanja koje sa time dolazi. To je prisilna tupoglavost koja se prikriva da je uspavana.Želja: Pretpostavimo da ti je pažnja bila odvučena nekim lijepim iskustvom u meditaciji. koje odbacuješ ili potiskuješ. Primjeti stanje uspavanosti kada nastaje. Nema veze kakva je njena priroda. Letargija: Letargija se pojavljuje u različitim stupnjevima i snazi. Mjeri kolika je mjera ili stupanj toga odbacivanja. u budističkom sistemu klasifikacije to bi bilo kategorizirano kao fizi čki osjećaj. Mentalna letargija je blisko povezana sa odbojnošću. I ovdje se u suštini prema tome odnosiš na isti način. Zatim vrati svoju pažnju nazad na disanje.

Pod zaprekama mi 162 . ja neću prestati sa ovim. Primjeti kada nastaje. To je osjećaj čovjeka koji luta pustinjom i stiže na neoznačeno raskršće. Izvuci se iz toga i promatraj ga. Ne.stupanj. Ovo je za mene dobro. opažaj koliko toga je tu prisutno. Neprestano skače naokolo. Zatim vrati svoju pažnju nazad na disanje. Ja sam rekao da ću ovo učiniti. i ja ću to učiniti. Pali tekst to lijepo opisuje. Nemoj se uhvatiti u ovakvu zamku. Vidi koliko je snažno. Lijek za ovo stanje je ista osnova. Promatraj koliko traje. Jednostavno ne znam“. Kako god to nazivao. Ovo je gubljenje vremena. Jedan od uobičajenih oblika koji se događaju u meditaciji je unutrašnji dijalog nešto kao ovo: „Što ja radim ovako sjedeći? Da li ja uistinu dobivan nešto iz ovoga? Oh! Sigurno da dobivam. Ovo je opći način koji ćeš koristiti za bilo koju zapreku koja se pojavi. Kojim bi putem on trebao krenuti? Nema načina da se to odredi. Nemoj se zarobiti u tome. Da se riješiš sumnje. Traži to. Ali čak i ovdje nestaloženi osjećaj je prevladavajuća komponenta. jesam li ja tvrdoglav? Ja to ne znam. Ako dopustiš da se razvija onda će možda nadići tvoju moć pažnje. Ne to je suludo. Zatim gledaj kako iščezava. Možeš to nazvati okus ili tkanje. i vrati se nazad na disanje. i kada prođe. Uznemirenost: Stanja rastrešenosti i brige su ispoljavanje mentalne uznemirenosti. Kada leatrgija pobijedi posljedica toga je toneći um i/ili spavanje. Drugi mali zadimljeni ekran da te odvrati od činjenja najstrašnije stvari na svijetu: postajanja svjestan onoga što se događa. Tvoj um se naglo okreće. Knjiga tako govori. Tako on stoji okljevajući. Može ti se dogoditi da se neprekidno ponovno i ponovno vra ćaš na iste stvari. koliko dugo traje. odbijajući da se zaustavi na bilo kojoj stvari. taj nestaloženi osjećaj je tu kao odrediva karakteristika. Trebaš to primjetiti upravo u trenutku nastajanja i odmah primjeniti čistu svjesnost. Rastrešenost dava neki osjećaj svjesnosti. postani svjestan tog mentalnog stanja posrtanja kao objekta ispitivanja. Jedina važna stvar je da se fenomen primjeti u ranoj fazi. Um odbija da se usredotoči na bilo što. i vidi kada iščezne. To je samo druga zapreka. Ili. Jednom kada ga primjetiš. Primjeti kada nastaje. Sumnja: Sumnja ima svoj vlastiti poseban osjećaj u svjesnosti. Vidi kada se pojavljuje i kada nestaje.

To u tebi stvara osjećaj kao da si izdajica čovječanstva. Svaki dah ima početak. To je sve prolazna predstava tvoga vlastitog mentalnog univerzuma. Ova mentalna stanja su tako slatka i dobrohotna da jedva možeš izdržati da se od njih odvojiš. Jednostavno vidi svaki od njih kako nastaju. Kao što smo već primjetili. na kraju. simpatija i samilost za sva bića bilo gdje. unutrašnje zadovoljstvo. koliko su jaki i koliko traju. fantazirali ili bilo što. sanjarili. moramo unaprijed pristupiti men- 163 . Kao susresti se sa opasnom zvjeri. depresija. rast i propadanje. mir. ljutnja. svaka misao i senzacija prvo počinju u nesvjesnom predjelu uma i kasnije se pojavljuju u svjesnosti. razdražljivost i frustracija. Kako nastavljaš sa svojom meditacijom. Međutim. Malo je teško sebe odvojiti od takvih altruističkih osjećaja. Onda promatraj kako nestaju. Možeš osjećati žudnju za velikom vrlinom. isto tako je i sa mentalnim stanjima. sredinu i kraj. Žudnju i želju je malo teže uočiti jer se one mogu primjeniti na stvari koje mi normalno smatramo časnim i plemenitim. Trebaš težiti da ove stadije jasno vidiš. obično postajemo svjesni smetnji samo kada oslobađaju svoj utjecaj na nas i već su na putu nestanka. Mi ne savjetujemo da se odvojiš od ovih umnih stanja ili da postanete bezosjećajni roboti. Očito je da je to prekasno u redosljedu zbivanja. To su mentalna stanja. Negativna stanja je lako uočiti: nesigurnost. Vidi što su. strah.mislimo na mentalno stanje koje se pojavljuje da spriječi tvoju meditaciju. Trik je u tome da za njih ne počneš prianjati. To je želja za zadovoljstvom i lukav na čin da se ignorira stvarnost u sadašnjem vremenu. to je samo viša pohlepa. Međutim. i to je nevješta stvar za učiniti. Ona dolaze i odlaze. ova stanja će se češće pojavljivati. Ustvari. Ipak. Sreća. Svako mentalno stanje ima nastajanje. ovo nije lako učiniti. Korisno je navesti neke mogućnosti. Nema potrebe da se tako osjećaš. Samo želimo da ih se vidi onakvima kakvi oni jesu. Općenito postajemo svjesni tih stvari kada su se pojavile u stvarnosti svjesti i tamo bile neko vrijeme. Čak možeš razviti prianjanje za blaženstvom proizašlim iz samog meditativnog iskustva. najveća od svih varki su ona stvarno pozitivna mentalna stanja koja se ušuljaju u tvoju meditaciju. Neke od njih su vrlo suptilne. Ovaj fenomen možemo nazvati hvatanje lava za rep. Na ovoj točki smo pogođeni iznenadnim shvaćanjem da smo negdje bili. Isto kao što se disanje odvija u stadijima. Možeš doživjeti želju da se usavršiš.

Kako se mentalna stanja prvo pojavljuju u nesvjesnom. Ovo je teško. Koncentracija ti pomaže da proširiš svoju svjesnost tamo dolje u ključajući mrak gdje se rađaju misli i osjećaji. točno onakvo kakvo jeste. nešto joj dodati iznad ili ispod. mirne koncentracije. u 164 . Kako se tvoja koncentracija produbljuje. Ali možeš naučiti da primjetiš neodređeni osjećaj kretanja i da djeluješ kroz neku vrstu mentalnog osjećaja dodira. Mi na naše karijere. Strpljivo. Jednostavno energija. To jest. Ovo je posebno istinito za osjećaje i senzacije. moraš proširiti svoju svjesnost u nesvjesni dio. Međutim. Bez misli i odbacivanja. propustiti senzaciju. Što je ustvari tu. To se neprestano mijenja.talnim stanjima. Stoje neko vrijeme u svjesnosti i onda otplove dalje. Isto je tako lako ne uhvatiti. osjetiti samo dio ali ne i cijelu senzaciju. Ideal kojemu težiš je da doživiš svako mentalno stanje u potpunosti. da bi uočio pojavljivanje tog mentalnog stanja. ništa ne dodavajući i ne propuštajući ni jedan dio. Čista nezapriječena svjesnost ovog događanja će to doživjeti kao tok. svaki drukčiji i sa prostorom između njih. Koncentracija usporava pojavljivanje ovih mentalnih stanja i daje ti vremena da osjećaš svako nastajanje u nesvjesnom čak i prije nego li ga vidiš u svjesnosti. Primjena svjesnosti na mentalna stanja je precizna operacija. naše sretne uzajamne odnose gledamo kao da je to rezultat naše uspješne manipulacije konceptima. veći dio uspjeha u svakodnevnom životu. nikada nije isto od jednog do drugog trenutka. mi moramo ponovno promisliti o našim pretpostavkama što se tiče konceptualizacije. jer ne možeš vidjeti što se tamo dolje zbiva. ne na isti način kako vidiš svjesnu misao. Ranije u našoj praksi meditacije. i to je sposobnost drugih posljedica proizašlih iz duboke. Oni se kao mjehuri polako dižu iz nesvjesnoga. Uzmimo za primjer bol u nozi. Vrlo je lako otići predaleko za senzacijom. naučit ćemo ih prepoznati kada se ona uzdižu sa dubljih nivoa našeg svjesnog uma. Bol nije stvar. proticanje energije i ništa više. Njemu se ne trebaju pripisivati koncepti i sa njim nisu ni povezani. Ovo dolazi sa praksom. Za većinu nas važi da smo dobili visoke ocjene u školi i u životu zbog naše sposobnosti da logično manipuliramo sa mentalnim fenomenimakonceptima. Kreće se sa jednog mjesta na drugo i njegova snaga pulsira gore dolje. tako stičeš sposobnost da vidiš misli i osjećaje koji se polako uzdižu. kao odvojeni mjehuri. to je senzacija proticanja.

Želiš da doživiš tu stvar u svom neiskvarenom i prirodnom obliku. Nećeš dobiti cjelinu toga. ti se poistovjećuješ sa bolom. Pokloni čistu pažnju tom fenomenu osobnog poistovjećivanja sa bolom. One su strani dodaci. To samo daje naglasak tome. Najvjerovatnije ćeš misliti: „Ja imam bol u svojoj nozi“. Ali ljudski um konceptualizira (stvara zaključke) takve događaje kao što je to bol. Postoji samo jedan na čin na koji ovo možeš učiniti. Kada u sliku uključiš „mene“. Ako se zadržavaš na bilo kojoj senzaciji koja je prošla onda je to sjećanje. i isto tako obmanjujući. bilo da je to bol. To su koncepti zakačeni za živu stvarnost. Tvoje vrijeme mora biti precizno. Ako to uhvatiš samo malo kasnije. Svaka jednostavna senzacija će potaknuti konceptualno (pojmovno) razmišljanje ako umu prepustiš da te vodi. opća ideja je skoro tako jednostavna. propuštaš početak. Ako vidiš da „ja“ potiče samo sebe u iskustvu bola ili ustvari bilo koje druge senzacije. To zahtijeva veoma lagani dodir. vidiš njegov oblik. Tvoj odnos sa senzacijama nikada ne bi trebao biti u prošlosti ili budućnosti. sliku bola. onda to pažljivo promatraj. To čak može biti i lijepo. „Ja“ je koncept. Ljudski um teži da konceptualizira fenomene. Za misli kao „mene“. i razvio je mnoge lukave na čine da to čini. Moraš ploviti uz senzaciju upravo ovdje u sadašnjem vremenu. ti propuštaš rađanje sljedeće senzacije. Možeš vidjeti sliku noge sa označenim bolom u nekoj lijepoj boji. blaženstvo ili dosada. Za vrijeme meditacije tražimo iskustvo uma na nivou prije nego se stvaraju koncepti. Tvoja svjesnost svake senzacije mora koordinirati točno sa nastajanjem senzacije.razvijanju pažnje privremeno obustavljamo proces konceptualizacije i usmjeravamo se na čistu prirodu mentalnog fenomena. Ti želiš da stvarno vidiš svaku senzaciju. Ovo je veoma kreativna i strašna zabava. Ti izgra đuješ mentalnu predstavu. onda izgrađuješ konceptualnu prazninu između stvarnosti i svjesnosti koja promatra tu stvarnost. uočavajući stvari i napuštajući ih bez bilo kakvog odgađanja. nešto dodano samoj senzaciji. Kada u proces uključiš „ja“. To je nešto ekstra dodano čistom iskustvu. Dakle. nego uvijek jednostavno trenutno sada. To je oznaka. Ako izbaciš „ja“ iz te operacije. Ti vidiš sebe kako misliš „ovo je bol“. „moje“ nema mjesta u direktnoj svjesnosti. To je vrlo delikatna operacija. Na prim- 165 . To je samo nadirući energetski tok. ali ne ono što mi želimo. onda bol nije bolan. To je koncept.

Evo drugi primjer: Sjediš u meditaciji i zvuk pogodi tvoje uho. To je sve. Što se događa sa originalnom senzacijom. Otvori se i najuporniji od ovih fenomena će sebe nametnuti i zahtijevati tvoju pažnju. Zvuk pogodi tvoje uho. Ako se drugi fenomen nametne. To tako iskoči iz nesvjesnog. Nemoj sjediti u škripcu. Mi propuštamo stvarnost. Zatim se vrati na disanje. bez odgovora osim tvoje projekcije mašte. obrati čistu pažnju na iskustvo slušanja. tako jasno. Nema koncepata. Nemoj skakati sa jednog na drugo čudeći se na što ćeš obratiti pažnju. Bit ćeš začuđen kako je to jednostavno i lijepo. brzo da sve ostalo izbacuje iz vidokruga. Samo na to i ništa više. Nema unutrašnjih dijaloga i pitanja. Jednostavno buka. Konceptualizacija je veoma neprimjetan proces. Nema slika. Zvučni valovi pogađaju uho na određeni jedinstveni način. Isto pravilo se primjenjuje na svaku senzaciju. Ti odmah vidiš sliku druge prostorije. svaku emociju. Postoji vrijeme kada se broj senzacija može odjednom pojaviti. možda ćeš u glavi imati trodimenzionalni film u boji o osobi koja je ispustila tanjur i koji je tanjur ispustila.jer. čistim iskustvom slušanja? Ono se je izgubilo potpuno prekriveno i zaboravljeno. Sjediš u meditaciji i netko u drugoj prostoriji ispusti tanjur. a ti impulsi predstavljaju zvučni oblik svjesnosti. Promatraj izbliza svoje vlastito iskustvo. Možda vidiš i osobu koja je ispustila tanjur. Nema umnog vrćenja filmova. Ti valovi su bili pretvoreni u električne impulse u mozgu. Ono što se stvarno doga đa je tako jednostavno da mi možemo i propuštamo sve skupa. Ovo se predstavlja trenutačno u tvojoj svjesti. obrati pažnju na njega i 166 . Ulazimo u svijet mašte. Sve ostalo je nadodano brbljanje. to može biti bilo što. slušanje. budi svjestan procesa slušanja. i jednostavno te obuzme. Obrati na to pažnju samo toliko dok ne nestane. Jedno od toga će biti najjače. Kopaj kroz naslage mentalnih detaljčića i vidi što je stvarno tamo. grčenje u stomaku ili bolove u leđima i svrbež u uhu sve u isto vrijeme. Ono što slijedi će otprilike izgledati ovako. Odbaci to. Stvarnost je jednostavna i neukrašena. svako iskustvo koje možeš doživjeti. Kada čuješ zvuk. Možeš imati misao o strahu. Kada čuješ zvuk u meditaciji. „Što je to bilo? Tko je to učinio? Odakle dolazi? Koliko je daleko? Da li je opasno?“ I tako dalje to ide. Ako je ta okolina tebi dobro poznata. To se ušulja u tvoje iskustvo. recimo da je to tvoja vlastita kuća. To je neka nerazgovjetna buka.

To je isto kao vježbanje mišića. i drži je tu dok se smetnja ne istopi. Mi ljudi smo veoma čudna bića. To je vježba čiste pažnje sama po sebi. Kada osjetiš da se to događa nemoj se boriti. Uopće nema nikakve potrebe za nekom negativnom reakcijom. Pronaći ćeš da je ovo potpuno kruto uputstvo. i shvatiti da si za neko vrijeme skrenuo s puta. ovaj proces se može produžiti unedogled. Meditacija je kao mentalna kiselina. Neka tvoja pažnja prirodno pređe preko smetnje. Vrati se nazad disanju bez žaljenja. jednostavno to promatraj sa čistom pažnjom. To znači da pobjeđuješ. Obrati na nju pažnju i promatraj kako iščezava. Misli za koje prianjamo su otrov. Čista svjesnost je nešto više od ugodne razanode. Svaki put kada vježbaš ti ih po malo povećavaš. Neka fenomeni tebi dolaze. Vipasana meditacija nije igra. močva- 167 . Pronaći ćeš da si voljan neke misli iskopati sa korijenom dok neke druge ljubomorno čuvaš i posebno voliš. To je ljudsko stanje. Volimo okus nekih otrova i tvrdoglavo ih nastavljamo jesti čak i ako nas ubijaju. i isto tako ćeš totalno biti nevoljan to koristiti za neke druge stvari. To je najteži posao kojeg ćeš se ikada poduhvatiti.vrati se na disanje. da se osjećaš obeshrabrenim ili da sebe osuđuješ. Čak ćeš se i nakon dugotrajne prakse odjednom probuditi. Pažnja se razvija vježbanjem pažnje. zatim se vrati na dah. Pravila koja smo upravo ponovno ponovili mogu se i trebala bi se primjenjivati u potpunosti na sva tvoja mentalna stanja. Naravno da će biti trenutaka kada ćeš otploviti. Nemoj sjediti tražeći stvari na koje bi mogao obratiti pažnju. Zatim se vrati na dah. Jednostavno se vrati na disanje. Sama činjenica da si shvatio da si bio skrenuo sa puta je dokaz aktivne svjesnosti. Ako vidiš da si frustriran. Ona jede polako sve na što je staviš. Vidjet ćeš da će neke dijelove ove tehnike primjeniti na neka određena iskustva. To je put prema gore i izvan močvare u kojoj smo svi mi uhvaćeni. Međutim. Sama činjenica da si osjetio buđenje senzacije znači da si poboljšao svoju moć pažnje. žaljenje je uvjetovani refleks i može se pojaviti ali to je samo druga mentalna navika. Međutim. To je samo druga smetnja. Drži svoju pažnju na dahu dok nešto ne uskoči i odvuč e tvoju pažnju. Činiš ih malo jačim. Nemoj tražiti druge fizičke ili mentalne fenomene. Nemoj se razočarati. Shvati da si skrenuo sa puta za neko vrijeme i vrati se nazad na dah.

To su neugodna mentalna stanja. 168 . Stvarno iskustvo leži iznad riječi i iznad simbola. je važno shvatiti da sve što ovdje slijedi jeste analogija. Želiš se osloboditi tih stvari jer te smetaju. Ipak. Sati je aktivnost. ti želiš ponoviti proces.riječi koje slijede su samo bljeda sjena stvarnosti. Meditaciona tehnika zvana Vipasana (uvid) koju je uveo Buda otprilike prije dvadeset pet stoljeća je skup mentalnih aktivnosti posebno usmjerenih na doživljavanje stanja neprekinute Pažnje. Vipasana meditacija je put ka Nibbani. Iz izvještaja onih koji su prokrčili svoj put do tog visokog cilja.i može biti opisana. Ona povrijeđuju. Pažnja je predsimbolična.ra naših vlastitih želja i odvratnosti. Pažnja je stvarnost koja daje poticaj riječima . Ali ti to možeš doživjeti.prili čno lako . Jednom kada si vidio kako strah i depresija nestaju u vrućem. Poglavlje 13 Pažnja (Sati) Mindfulness (Pomna Pažnja . Pažnja je fini proces koji ti koristiš u samom ovom trenutku. onoliko dugo koliko u umu držiš da su riječi samo prsti usmjereni na mjesec. Pažnja može biti doživljena . Oni nisu sama stvar. Tako. Vrlo je lako primjeniti svjesnost prema najgrubljim aspektima svoje egzistencije. Pozitivno prianjanje te drži u blatu isto kao i negativna prianjanja. činjenica da ovaj proces leži iznad i iza riječi to ne čini nestvarnim . Ali to je potrebno. Daleko je teže primjeniti isti proces na mentalna stanja koja posebno voliš. To neće stvoriti savršen smisao. Pažnja može biti opisana u potpuno različitim izrazima nego što će ovdje biti korišteni i svaki opis će ipak biti ispravan. To nije sputano logikom.upravo suprotno. intenzivnom svjetlu svjesnosti. Što je to točno? Nema preciznog značenja. Riječi su stvorene iz simboličkih nivoa uma i opisuju one stvarnosti sa kojima se bavi simboličko mišljenje. Ti se možeš uzdići iznad blata dovoljno dugo da dišeš malo lakše ako prakticiraš Vipasana meditaciju sa ustrajnošću. ili roditeljska zaštita ili istinita ljubav.zadubljenje) je engleski prevod pali riječi Sati. za to je vrijedan svaki učinjeni napor. kao patriotizam. To će uvijek ostati iznad verbalne logike. ne u riječima.

prije nego li je identificiraš. da je mentalno zahvatiš i izdvojiš od ostatka postojećeg. Taj prolazni. Ipak. To se zbiva upravo prije nego li počneš o tome razmišljati . pronaći ćeš da Pažnja ima mnoge interesantne aspekte. Ne odlučuje se i ne osuđuje. Jednostavno se uravnoteženo zanima za stvari točno onakve kakve one i jesu u svom prirodnom stanju. to je pas“. označavanje toga. usmjerujući se na percepciju. upravo prije nego li je objektiviraš. Jednom kada naučiš tehniku.prije nego li tvoj um kaže: „O. U procesu obične percepcije. Mi smo razvili naviku da rasipamo pažnju na sve ostale korake. Ovo je posebno 169 . stvari se vide bez osuđivanja ili procjenjivanja. neusmjerene svjesnosti sadrži vrlo duboku vrstu spoznaje koja se gubi čim usmjeriš svoj um i objektiviraš objekt u stvar. Ovo stanje percepcije se treba naučiti. Jednostavno se promatra. i da mijenja tvoj cijeli pogled na univerzum. Ona odražava samo ono što se trenutno zbiva i na to čno određeni način kako se zbiva. To je sposobnost uma da promatra bez kriticizma. i najviše od svega. To je stadij Pažnje. to zahtijeva redovito prakticiranje.ti upravo doživljavaš stvar kao ne-stvar. Uobičajeno je ovaj stadij vrlo kratak. blagousmjereni trenutak čiste svjesnosti je Pažnja. Ni sa čime se nije iznenađeno. To je trenutni djelić sekunda isto kao kada usmjeriš svoje oči na stvar. Ti doživljavaš blagi prolazni trenutak čiste svjesnosti koji je povezan sa ostatkom stvarnosti. onda prije toga postoji trenutna brzo prolazna čista svjesnost upravo prije nego konceptualiziraš stvar. međutim. Pažnja je ogledalo-misao. U tom kratkom bljesku uma . koji nije odvojen od nje. Sa ovom sposobnošću. Taj originalni trenutak Pažnje je brzo prošao. korak Pažnje je tako prolazan da je nezamjetljiv. Pažnja je isto kao kada vidiš sa svojim perifernim zapažanjem što je suprotnost čvrstoj usmjerenosti normalng ili centralnog zapažanja. onda pronalaziš da je to iskustvo duboko. upravo kada usmjeriš svoj um na stvar. prepoznavanju percepcije. Kada se ova Pažnja produži korištenjem ispravne tehnike. Nema pristranosti.Kada prvi put postaneš svjestan nečega. Psihološki je za nas nemoguć e da objektivno posmatramo što se zbiva u nama ako u isto vrijeme ne prihvaćamo zbivanja naših raznih stanja uma. uključujemo se u dugi niz simboličkih misli o tome. To je svrha gore navedene Vipasana (ili uvida) meditacije da nas uvježba da produžimo trenutak svjesnosti. ovaj trenutak blage. Pažnja je neprocjenjujuće promatranje.

Ne postoji prianjanje za ugodno. Ništa nije suzbijeno. direktno i trenutno doživljavanje onoga što god se događalo bez posredištva misli. Ako onda konceptualiziraš proces i kažeš sebi: „Oh. To je prije. To je promatranje onoga što se zbiva upravo u sadašnjem trenutku. sve osjećaje kao jednake. pretpostavimo da postoji bol u tvojoj lijevoj nozi. Jednostavno sve posmatra kao da se to događa po prvi puta.istinito kod neugodnih stanja uma. moramo prihvatiti činjenicu da se bojimo. U perceptivnom procesu to dolazi prije misli. To se zbiva bez odnosa prema sebi. neprekidno se uzdižući na krijesti nadolazećeg vala prolazećeg vremena. Ne označava ih niti kategorizira. Sa pažnjom se vide svi fenomeni bez oslanjanja na koncepte kao što su to: „mene“. Jednostavno se ne bi dodavao taj ekstra koncept „ja“. frustraciju i sva ostala neugodna emocionalna stanja. Ne možemo proučavati svoju depresiju bez da je u potpunosti prihvatimo. To se ne zadržava na idejama ili mišljenjima ili sjećanjima. Pažnja to prihvaća. Ne pokušava da zaobiđe loša mentalna stanja. To je jednostavno drugi događaj života.ono što je tu. Pažnja zaustavlja dodavanje bilo čega percepciji. To se zbiva ovdje i sada. Korištenjem Pažnje. to je tu. Pažnja nema naklonosti. Uvijek ostaje u sadašnjosti. to je memorija. Pažnja vidi sva iskustva jednako. jednostavno druga stvar koje treba biti svjestan. Ništa nije potisnuto. ne stid. Pažnja je nekonceptualna svjesnost. To nije razmišljanje. Pažnja je svjesnost u sadašnjem vremenu. Kada postaneš svjestan da se sjećaš svoga učitelja iz drugog razreda. ja se sjećam“ to je onda razmišljanje. ili oduzimanja 170 . To ne zauzima nikakve strane. To jednostavno promatra. ali ih ne uspoređuje. ništa personalno . sve misli kao jednake. to je pažnja. netko bi jednostavno primjetio senzaciju kao senzaciju. Pažnja je ne-egoistična budnost. Kakvo god iskustvo mi mogli imati. Ne ponos. To nije uključeno u mišljenje ili pojmove. Obična svjesnost bi rekla: „Ja imam bol“. Da bi posmatrali svoj strah. Pažnja je nepristrano promatranje. Druga riječ za engleski izraz Sati je „čista pažnja“. „moj“ ili „moje“. Pažnja registrira iskustva. ni bježanje od neugodnog. Na primjer. To nije analiza koja se temelji na odslikavanju i memoriji. Isto je istinito za iritaciju i uznemirenost. Ne možeš nešto ispitivati u potpunosti ako si zauzet odslikavanjem tog postojanja. Ako se ti sjećaš svoga učitelja iz drugog razreda.

Jednostavno se sjedi i promatra prikazivanje. nego zbog toga što je to jednostavno i otvoreno. Nema ništa što se treba doseći. Pažnja je promatranje osnovne prirode svakog prolaznog fenomena. i dozrijevanja svih fenomena. Ništa se ne pojačava. Istraživanje tog materijala vodi do potpune slobode. mentalnih ili emocionalnih .bez iskrivljivanja. engleske riječi) „the“ i „is“ objašnjenja mogu biti duga i cijelu stranicu. Isti problem se pojavljuje u svakom polju ljudskog iskustva. To je upravo ovdje.što god se trenutno zbiva u umu. to je posmatranje toka iskustva. ali kratke osnovne riječi kao (op. Kada je netko pažljiv. Pažnja je svjesnost o promjenama. To je viđenje kako nas stvari navode da osjećamo i kako mi na njih reagiramo.bilo čega od nje. Molim vas da primjetite posljednju točku. smo nepristrani promatrači čiji je jedini posao da slijedi neprekidno prolazeće prizore unutrašnjeg univerzuma. ali u meditaciji. Ništa se ne naglašava. Unutrašnji univerzum ima ogromanu količinu informacija koje sadrže odraz vanjskog svijeta i mnogo više. misli. U fizici. To je promatranje.fizičkih. Pažnja nije intelektualna svjesnost. Pažnja je besciljna svjesnost. Pogledaj u rječnik i vidjet ćeš takvih primjera. Duge riječi općenito imaju kratka objašnjenja. To je promatranje svih fenomena . Ako netko promatra svoje emocije ili fizičke senzacije. To je promatranje stvari dok se one mijenjaju. Pažnja je ekstremno težak pojam da se objasni riječima . Pažnja je promatranje stvari od trenutka do trenutka. neprekidno. pažljivo učestvovanje u tekućem procesu življenja. U pažnji se ne napreže za rezultate. propadanje i nestajanje fenomena. Ne pokušava se ništa postići. Najosnovniji pojam je uvijek najteže objasniti. To je budno stanje života. za opisati najteže funkcije su one najosnovnije . rasta. Meditator je i učesnik i posmatrač u isto vrijeme. On je tu. Pažnja je učesničko promatranje. onda ih istovremeno osjeća u samom tom trenutku. To je promatranje kako one djeluju na druge. ali to nije hladno ili neosjećanje. osjećaji i zapažanja.ne zato jer je to komplicirano. tada doživljava stvarnost u sadašnjem trenutku u bilo kojem obliku to bilo. Meditator koji razvija Pažnju se ne zanima za vanjski univerzum. Pažnja je predmet.koje se 171 . Postoji samo posmatranje. U Pažnji. U meditaciji. svatko je svoja vlastita laboratorija. prev. to je viđenje rađanja. polje proučavanja je vlastito iskustvo. Jednostavno se posmatra točno ono što je tu .

pa opet ovo“. onda je to Pažnja koja nas podsjeća da um luta i što se treba činiti. bez obzira da li sjedi u meditaciji ili ne. Možemo koristiti te aktivnosti kao funkcionalne definicije izraza: (1) Pažnja nas podsjeća na ono što radimo. zatim ovo. Kada je Pažnja prisutna. U meditaciji obraćaš pažnju na jednu stvar. Kada tvoj um odluta od usredotočenja na tu stvar. To je samo zamjećivanje koje ti dopušta da se ispetljaš iz misaonog procesa i toga se oslobodiš. međutim možemo reći što oni čine. Pažnja nije razmišljanje. . onda ćeš primjetiti kada se zapetljaš u svojim misaonim šemama. onda će tvoj fokus biti formalni objekt meditacije. Tri temeljne aktivnosti Postoje tri temeljne aktivnosti Pažnje. Pažnja onda vraća tvoju pažnju na ispravno usredotočenje. . 172 . i sad ovo.bave sa najosnovnijim stvarnostima kvantne fizike. To je Pažnja koja vraća tvoj um na objekt meditacije. Ako u tom trenutku meditiraš. iz dana u dan. Sve ovo se zbiva trenutno i bez unutarnjeg dijaloga. ovo dolazi. Naša navika da se zapetljavamo u misli je dugogodišnja. Ako nisi u formalnoj meditaciji. (3) vidi duboku prirodu svih fenomena Ispitajmo u detalje ove tri definicije. . Ponavljanje prakticiranja u meditaciji uspostavlja ovu funkciju kao mentalnu naviku koja se onda prenosi dalje u tvom životu. Jedini način da se iz toga oslobodi jeste podjednaka upornost u kultiviranju neprekidne Pažnje. Pažnja nas podsjeća na ono što radimo. . simbolima cijeli dan i nikad ih nećeš u potpunosti objasniti. Pažnja je pred-simbolična funkcija. Ovo je veoma uzvišeni ideal kojemu teže oni koji meditiraju i na njemu mogu raditi godinama ili desetljećima. i ta navika će se nastavljati na najuporniji način. jednostavno čisto zamjećivanje što god dolazi bez da se u to zaplete: „Ah. Ti se možeš igrati sa sa riječima. Pažnja je istovremeno i sama čista pažnja i funkcija koja nas podsjeća da obratimo čistu pažnju ako smo to prestali raditi. Ozbiljan meditator obraća čistu pažnju na događaje cijelo vrijeme. Mi nikada ne možemo u potpunosti objasniti što to jeste. to će biti čista primjena same pažnje. (2) vidi stvari onakvim kakve one doista i jesu.

. Ove istine nisu prisutne u budističkom učenju kao dogme koje zahtijevaju slijepo vjerovanje. To se samo uspostavlja jednostavno zamjećivanjem da to nije bilo prisutno. na kraju nezadovoljavaju ća. Jednostavno primjećuješ točno ono što se pojavljuje u umu. a riječi korištene ovdje će postati suvišne. Sjeti se da je praksa važna stvar. Tvoja vlastita praksa će pokazati razliku. samo procesi. radi na tako finom nivou da se ustvari mogu direktno vidjeti one stvarnosti koje su najbolje teoretske konstrukcije svjesnog misaonog procesa. nezgrapna i neprijatna. ovdje ponovno. strahova i fantazija. . bol). Pažnja radi kao elektronski mikroskop. Svjesna misao lijepi stvari preko našeg iskustva. ovo. se vidi sljedeće: (a) sve uvjetovane stvari su urođeno prolazne. pa ovo. Pažnja ustvari vidi prolazan karakter svake percepcije. ništa ne iskrivljuje. Pažnja i samo Pažnja može zapaziti tri glavne karakteristike koje naučava budizam i koje su najdublje istine postojanja. Isto tako vidi urođeno nezadovoljstvo prirode svih uvjetova- 173 . Ništa ne dodaje niti oduzima zapažanju. Svjesna misao je po usporedbi teška. To je stvarno jednostavno. Ona primjećuje prolaznost i prolaznu prirodu svega što perceptira. uranja nas u vitlajući vrtlog planova i briga. Pažnja stvara svoje vlastite određene osjećaje u svjesnosti. onda po definiciji ti zamjećuješ i ponovno uspostavljaš čistu pažnju. Na Pali (jeziku) to troje se naziva Anicca (nepostojanost). čisti. Kada primjetiš da nisi zamjećivao. To jest. To je čista pažnja koja promatra što god se pojavi. To ima okus . Pažnja je metod istraživanja. ti ne igraš tu igru. Budisti osjećaju da su ove istine univerzalne i samo po sebi. i sada ovo“. i Anatta (nesopstvenost . nepromjenjivog entiteta kojeg nazivamo Duša ili ja). Ali.odsutnost trajnog. energetski okus. Samo Pažnja ima moć da otkrije najdublje nivoe stvarnosti dostupne ljudskom posmatranju. Na ovom nivou inspekcije. to je vidljivo svakome tko se pobrine da istražuje na ispravan na čin. (b) svaka svjetovna stvar je. Pažnja vidi stvari onakvim kakve doista i jesu. Pažnja vidi istinsku prirodu svih fenomena.Čista pažnja je zamjećivanje. a potom primjećuješ sljedeću stvar. opterećuje nas sa pojmovima i idejama. . Dukkha (neugoda. . ovo su samo riječi. Onda ćeš vjerovatno stvoriti svoje vlastite riječi. „Ah.lagani. i (c) stvarno ne postoje entiteti koji su nepromjenjivi ili stalni. Kada si pažljiv.

Pažnja je proces. bolne i nesopstvenebezlične). međutim. Sve se to zbiva u prostoru od nekoliko umnih trenutaka. bez riječi spoznaja onoga što 174 . Ti postižeš Zadubljenje bivajući sve više zadubljen. Oni su čisti rezultat naše borbe da zahvatimo ovaj fundamentalni jednostavan proces nazvan Pažnja i izrazimo to pomoću nezgrapnih i neodgovarajućih simbola svjesnog nivoa. čak i sami atributi koje smo upravo koristili su svojevoljno određeni. Ovo. i to primjećivanje je posljedica Pažnje. međutim. trenutno. Učenje integracije ovog materijala u tvoj svjesni život je drugi proces. Pažnja (Sati) i Uvid (Vipassana) Meditacija Pažnja (zadubljenje) je središte Vipasana Meditacije i ključ cijelog procesa. ne znači da ćeš ti trenutno doseći oslobođenje (slobodu od svih ljudskih slabosti) kao rezultat tvog prvog trenutka Pažnje (Zadubljenosti). Mir i sreća ne mogu biti pronađeni na taj način. i Pažnja je čista pažnja. Pažnja vidi urođeno nepostojanje fenomena u svim stvarima. i čista pažnja je primjećivanje stvari točno onakvim kakve i jesu bez iskrivljivanja. O njima ne razmišlja. odvojili ih od ostalog toka percepcije i potom ih konceptualizirali kao odvojene. trajne entitete. bez posrednog medija svjesne misli. Jedan drugi naziv na Pali jeziku se prevodi na engleski za Mindfulness (Pažnja) jeste naziv Appamada. već radije jasno. Pažnja (zadubljenost) uviđa tri atributa egzistencije direktno. Učeći da produžiš ovo stanje Pažnje je daljnji proces. I napokon. direktno. Pali izraz Sati isto ima značenje sjećanja. To uviđa način na koji smo svi svojevoljno odabrali neke oblike percepcije. što znači odsutnost nemara ili odsutnost ludila. To je i cilj i sredstvo ove meditacije i njene svrhe. To je cjelovit proces koji se zbiva kao jedna cjelina: ti primjećuješ svoj vlastiti nedostatak Pažnje. U stvari. Pažnja ustvari zamjećuje te stvari. To su procesi ispunjeni užitkom. Dukkha i Anatta (prolazne. Vidi da nema smisla zahvatati u bilo koji od tih prolaznih prizora. već ih uviđa direktno. ali se ne zbiva kroz korake. a kakve one jesu Anicca. To nije memorija u smislu ideja i slika iz prošlosti. Onaj tko neprekidno promatra što se zbiva u umu dostiže krajnje stanje zdrave duševnosti. i oni su vrijedni ulaganja napora.nih stvari. Kada se u potpunosti razvije.

nego zato jer su one prisilne. Jednom kada je Pažnja odgurnula te mentalne nečistoće na stranu. meditant prebiva neprekidno u stanju smirenosti i budnosti. onoga što je ispravno i onoga što nije ispravno. meditant dopušta da njegova Pažnja tu i tamo popusti i nađe se zakočen u nekom za žaliti. ne zato što su one zle u normalnom smislu riječi. To je Pažnja koja zamjećuje ove promjene. Mržnja stvara put ka ljubaznosti. i zbog toga direktno suprotna nepouzdanom stanju uma koji karakteriziraju zapreke. nema požude ili lijenosti.nema pohlepe. mržnja. Kada se ta energija ispravno primjeni. zato jer se one neprekidno vrte i vrte u malim krugovima misli. Zadubljenost je pažnja prema sadašnjoj stvarnosti. Kao meditanti. Bez Pažnje ona se ne može razviti do potpune zrelosti. onda se mogu zbiti sveobuhvatnija stanja uma. požuda. ona umna stanja nazvana „prepreke“ ili „psihički razdraživači“ se ne mogu pojaviti . I to je Pažnja koja ga podsjeća da energiju ispravno primjeni da se izvuče iz tog stanja. Pažnja omogućuje rast mudrosti i samilosti. Zadubljenost podsjeća meditanta da primjeni svoju pažnju na ispravan objekt i da upotrijebi točno potrebnu energiju za taj potreban posao. ali njihova učestalost se smanjuje sa prakticiranjem. Usprkos iskrenom naporu. Ali mi smo svi ljudi i griješimo. to je samo onda kada dopustimo našoj Zadubljenosti da isklizne da duboki mehanizmi našeg 175 . Ovakvi propusti se ponovno i ponovno pojavljuju. leži mentalni mehanizam koji prihvaća ono što um perceptira kao lijepa i ugodna iskustva i odbacuje ona iskustva koja je perceptirao kao ružna i bolna. To je Pažnja koja primjećuje promjenu. i zato jer nas one (odvajaju od) zatvaraju prema živoj stvarnosti.jeste i onoga što nije. Većina od nas je veoma ljudska i neprekidno ponovno griješimo. Mi odabiremo da izbjegavamo ove prepreke. Ove prepreke se ne mogu pojaviti kada je prisutna Pažnja. Ovaj mehanizam daje poticaj onim stanjima uma koja mi uvježbavamo da izbjegnemo . onoga što radimo i kako bi to trebali raditi. odbojnost i ljubomora. Onoliko dugo koliko je to stanje održavano.stvari kao što su to pohlepa. zato jer one ovladavaju umom i u potpunosti zahvaćaju pažnju. nema mržnje. Duboko zakopan u umu. požuda je zamjenjena sa neprianjanjem. ali normalnom ljudskom neuspjehu. i isto tako podsjeća Vipasana meditanta da održava tu ekstra mentalnu oštrinu potrebnu za održavanje tih više poželjnih stanja uma.

ona otkriva sami njihov mehanizam i uništava ga. Ona vidi stvari duboko. potpuno nezahvaćen životnim usponima i padovima. prianjanjem i odbacivanjem. To je Zadubljenost koja primjećuje promjenu. Zadubljenost je ne-površinska pažnja. Idealno ovo dvoje djeluje zajedno kao tim. ili pohlepi ili bilo čime. Pažnja neutralizira nečistoće u umu. Svaka odigrava svoju ulogu u meditaciji. I to je Pažnja koja pokušava da sebe beskonačno održava tako da se ponovno ne može pojaviti otpor. Ova čista i istraživačka svjesnost ne samo da zadržava mentalne prepreke na razdaljini. Ova vrsta dubokog posmatranja vodi do potpune sigurnosti. Poglavlje 14 Pažnja protiv Koncentracije Vipasana meditacija je neka vrsta akta mentalnog uravnotežavanja. To je Pažnja koja se sjeća primljenog uvježbavanja i usmjerava pažnju tako da zbrka nestaje. To sebe ispoljava pretežno kao neprekidnu i netrepereću pažnju koja se nikada ne mijenja i ne nestaje. To je istovremeno i lijek i preventivna mjera. i odnos između njih je 176 . Rezultat je um koji ostaje neumrljan i nepovrediv. Ako možemo održavati ovo stanje. Mi ne primjećujemo da se zbiva promjena . onda nisu potrebni drugi načini ili sredstva da nas drže oslobođenim od prepreka. Dok će neuvježbana osoba nastaviti (prebivati) u ovom stanju dugotrajno. Oni takoreći djeluju kao par. uvježbani meditant će uskoro uvidjeti što se događa. i potpune odsutnosti zbrke.uma prevladaju . Potpuno razvijena Pažnja je stanje potpunog neprianjanja i potpuna odsutnost prianjanja za bilo čime u svijetu. Ako se jedno od toga jača na štetu drugog.zahvaćanjem.mi smo tako zauzeti sa mišlju o osveti. Onda se pojavljuje otpor i zamra čuje našu svjesnost. Ti ćeš kultivirati dvije odvojene kvalitete uma pažnju i koncentraciju. Tako je Pažnja određeni protuotrov za prepreke. da bi dosegli oslobođenje od naših ljudskih slabosti. Koncentracija i pažnja su izrazito razli čite funkcije. Dakle vrlo je važno da ih kultiviramo oboje i na uravnotežen na čin. ispod nivoa pojmova i uvjerenja. onda je ravnoteža uma izgubljena i nemoguće je meditirati.

Idealno. Koncentracija može biti definirana kao organ uma koji se usredotočuje u potpunosti na objekt bez prekida. Ovo dvoje su partneri u poslu meditacije. Molim da primjetite riječ PRISILJAVATI. Mora se naglasiti da istinska koncentracija jeste potpuna usmjerenost uma na jednu točku. čistom neprekidnom moći volje. Ona primjećuje stvari. pada na jednu točku i papir plane u plamenu. Ona stvara intenzitet potreban da se vidi u dublje dubine uma. To je stanje u kojem je um sabran i tako stič e moć i intenzitet. Pažnja je senzitivni dio. ona se može koristiti za dobro ili zlo. To je sve do onoga tko koristi nož. Ona održava pažnju vezanom za jednu stvar. Ti možeš biti veoma usmjeren na jednu točku u stanju požude. Ali to te ne vodi nigdje. Koncentracija je povećalo. to stanje je oslobođeno od pohlepe. takva nepotpuna koncentracija je prilično kratkotrajna čak i kada je dosegnuta . ona zadržava nešto od tog okusa prisile. Pažnja odabire objekt na koji ć e se povećalo usmjeriti i promatra kroz povećalo da vidi što je tamo. Paralelno padanje sunčevih zraka na komad papira neće učiniti ništa više osim što će zagrijati površinu. pažnja je u ovom odnosu. Možemo koristiti analogiju povećala. ali to neće voditi do oslobođenja.posebno kada je korištena da se drugi povrijede. To jest. u drugu ruku. Neprekidna usredotočenost na nešto što mrziš ti uopće ne pomaže. tvoja meditacija se gubi. Ona se može razviti silom. Ona može djelovati u 177 . Ispravno korištena. je istančana funkcija koja vodi do profinjene senzitivnosti. Ustvari. Slična je i koncentracija. Pažnja zahvaća objekte pažnje. Kao bilo koji alat. Ako je bilo koji od ova dva partnera slab. Jednom razvijena. Ali ona se isto tako može koristiti u službi ega. Koncentracija obavlja stvaran rad održavanja stabilne pažnje na izabran objekt. Koncentracija je uvelike prisilna vrsta djelovanja. Ali ista količina svijetla. kada se fokusira kroz povećalo. Pažnja.određen i istančan. ona ti može pomagati na putu prema oslobođenju. i primjećuje kada je pažnja negdje odlutala. Istinska koncentracija je sama po sebi oslobođena od takvih zagađivača. Koncentracija osigurava moć. Koncentracija se često naziva um jedne točke. Nepotpuna usmjerenost na jednu točku je isto tako moguća. mržnje i iluzije. Oštar nož se može koristiti da se stvore prekrasne rezbarije ili da se nekoga povrijedi. Ona se sastoji u prisiljavanju uma da se zadrži na određenoj točki. Koncentracija se treba smatrati alatom.

Samostan je kontrolirana okolina gdje je ova vrsta emocionalne buke održavana na minimumu. Članovima suprotnog spola nije dopušteno da zajedno žive.okviru postignuća i nadmetanja. rastrešenost i mentalna neodlučnost. Druga zapreka za koncentraciju isto treba biti navedena. Bez takve sigurnosti se netko rijetko odlučuje na duboku koncentraciju. Na primjer. Ova mentalna stanja smo detaljnije proučili u poglavlju 12. Njihova glavna svrha je da stvore fizičku okolinu oslobođenu od uznemiravanja u kojima će učiti ovu vještinu. Ako pažnja nije tu da gleda u povećalo i vidi što je bilo otkriveno. nema prekidanja. Ona neće osvjetliti osnovne probleme sebičnosti i prirodu patnje. Budisti se mnogo muče da bi izgradili meditacione sale i manastire. kao što je to tvoje tijelo. Razvitak koncentracije će biti blokiran prisustvom određenih mentalnih stanja koje mi nazivamo pet prepreka. Ona postoji do neke mjere u svakom trenutku. Ti možeš koristiti koncentraciju da vladaš drugima. Lijepo je znati da postoji netko tko se brine za tebe preuzimanjem svih svjetovnih stvari u vezi hrane i fizičke sigurnosti. ti postaješ tako apsorbiran u objektu koncentracije da zaboravljaš sve o sitnicama. tvoj identitet i sve oko sebe. isto tako je važno stvaranje okoline oslobođene od emocionalnog uznemiravanja. u drugu ruku. Pažnja nije ograničena bilo kojim stanjem. onda je sve to za ništa. Ovdje je opet samostan korisna pogodnost. Stvarno duboka koncentracija se može dogoditi samo pod određenim uvjetima. Međutim. Tako je ona slobodna da zamjećuje što god se pojavljuje . Pažnja ne ovisi o bilo kojoj takvoj određenoj okolnosti. u svakoj okolnosti koja se pojavi. fizičkoj ili nekoj drugoj. Ona može biti korištena da se kopa duboko po psihološkim stanjima. Koncentracija ima i druga ograničenja. Nema buke. To su pohlepa za senzualnim zadovoljstvom. snage egoizma neće biti shvaćene. nema svađanja oko vlasništva i postoji manje šanse za pohlepu i svojatanje. Dakle. postoje manje šanse za požudu. mržnja ili buka. Samo pažnja donosi mudrost. Ali čak i onda. U stvarno dubokoj koncentraciji. Pažnja. Samo pažnja razumije. Možeš je koristiti da budeš sebičan. je oslobođena od svih ovih manjkavosti. Stvaran problem je da ti sama koncentracija neće pružiti perspektivu o sebi. To je čisti faktor zamjećivanja. mentalna letargija.požuda. Nije dopušteno posjedovanje imovine. Samo pažnja to može učiniti. Dakle. mržnjom. 178 .

a sve ostalo zanemaruje. Činjenica je da će ustvari ometati napredak. nježno. Koncentracija je ekskluzivna. sa nenapornim naporom. Vidiš kako povrijeđuješ druge. i sada ovo“. promjena. U stanju pažnje ti sebe vidiš točno onakvim kakav doista i jesi. Ona se bavi jednom stvari. želja i odbojnost nisu uključene. Sada ovo. tako je to kako stvarno izgledam“. I ti vidiš kako stvaraš patnju. Vidiš svoju patnju. Meditant njeguje pažnju neprekidnim podsjećanjem sebe na blagi način da održava svjesnost bilo čega što se događa upravo sada.Isto tako. Aktivna moć volje ti neće učiniti ništa dobroga. Ona samo promatra. U stanju čiste pažnje tvoja pažnja protiče zajedno sa svim promjenama koje se zbivaju u umu. „Promjena. Ona se razvija shvaćanjem. Pažnja vodi ka mudrosti. Nasuprot. Nadmetanje i borba za postizanje nečega nemaju mjesta u tom procesu. to je pažnja koja ti daje stvarnu perspektivu o samom sebi. pažnja nema određeni objekt na koji se usredotočava. Ona stoji u pozadini od fokusa pažnje i promatra sa širim fokusom. Vidiš svoje vlastito sebično ponašanje. nježno. Ti probijaš kroz naslagu laži koje sebi normalno govoriš i vidiš što je tu stvarno. Pažnja je šira i viša funkcija od koncentracije. 179 . Pažnja je kultivirana sa nježnim naporom. Pažnja se njeguje neprekidnim vraćanjem nazad u stanje svjesnosti. Ona promatra promjene. jednostavnim pristajanjem u trenutku i dopuštajući sebi ugodnost sa bilo čime što doživljavaš. nježno. spremna da brzo primjeti promjenu koja se zbiva. Ovo ne znači da se pažnja događa sama po sebi. Pažnja ne može biti kultivirana borbom. Ona ti dopušta da poduzmeš presudan mentalni korak nazad od tvojih želja i odbojnosti. tako da onda možeš pogledati i kazati. „Aha. Pažnja ne teži ničemu. U stanju čiste pažnje ne postoji „ja“. Ona samo vidi što god je već tu. To je neegoistična svjesnost. prepuštanjem. Dakle. Daleko od toga. Uznemiravanja i prekidanja su opažana sa istom količinom pažnje kao formalnim objektima meditacije. Upornost i smirenost jesu tajne. Tako nema sebe koje može biti sebično. Ona jednostavno promatra ono što prolazi kroz um i to ne kategorizira. Za to je potrebna energija. Ali ovaj napor je različit od sile. Ti ne možeš razviti pažnju pomoću prisile. To je sveobuhvatna funkcija. Pažnja je sveuključiva. promjena. sada ovo. Pažnja ne može biti korištena na nikakav sebičan način. Tako ima neograničen broj objekata pažnje. Pažnja ne pokušava doseći ništa.

obznanjeno i nepristrano promatrano. Ona ima moć da pali na svom putu u um i osvijetli što je u njemu. Pažnja te može učiniti slobodnim. i to je pažnja koja preusmjerava pažnju na kamen. Pažnja je direktor operacije.Ako usmjeriš um na kamen. koncentracija će vidjeti samo kamen. To ide protiv naravi. jednostavno pokušavajući biti pažljiv. Pažnja ne reagira na ono što vidi. Mi smo neznalice. svjesna intenziteta tog usredotočavanja i trenutno svjesna promjene pažnje kada se koncentracija poremeti. Pažnja jednostavno prihvaća ono što je tu. To je ono što je stvarnost. Sebični smo. Međutim. a to znači biti strpljiv. ili mane. postoji druga situacija bez izlaza. Pažnja može proučiti mehanizme sebičnosti i razumjeti ono što vidi. Koncentracija i pažnja idu ruku uz ruku u poslu meditacije. pohlepni i oholi. Ovo nije jednostavno. Pažnja usmjerava moć koncentracije. Oboje moraju biti kultivirani uravnoteženo. To može biti slabost. Ako želimo razvijati pažnju onda moramo prihvatiti ono što pažnja otkriva. Ali ona ne razumije ono što tamo vidi. Ali prihvaćanje je suština pažnje. Proces se ne može postići silom i ne može se požurivati. Pažnja stoji u pozadini procesa. Ovo su činjenice. takvi smo. Ako se želiš razvijati u pažnji. Dakle. Koncentracija pruža moć kojom pažnja može prodrijeti u najdublje nivoe uma. Ne želimo sebe onakvima kakvi jesmo. Daleko je teže njegovati pažnju nego koncentraciju jer je to funkcija koja dublje zahvaća. Požudni smo i lažemo. Pažnja znači vidjeti ove činjenice i sa sobom biti strpljiv. Pažnja se razvija samo na jedan način: neprekidnim prakticiranjem pažnje. Njihova suradnja dovodi do uvida i shvaćanja. To može biti dosada. Pažnja je suština strpljenja. Pažnja može probiti misteriju patnje i mehanizam neugode. Ili promjeniti ili opravdavati to. sve što god vidiš jednostavno mora biti prihvaćeno. Što god to jeste. razdražljivost ili strah. Ona jednostavno vidi i shvaća. To ide svojom vlastitom brzinom. To je pažnja koja zamjećuje rastrešenost koja se pojavila. nedostatnost. Samo malo više naglaska je dato pažnji jer je pažnja 180 . prihvaćajući sebe onakvim kakvi jesmo. ali je u potpunosti potrebno. svjesna koncentracije koja se usredotočava na kamen. strpljivo prihvaćanje je jedini smjer. Koncentracija je samo usredsređivanje uma. Mi to želimo poricati. radije kao laserska zraka.

centar meditacije. previše osjetljivog stanja sličnog kao kod zloupotrebe LSD (droge). Početni stupnjevi mentalne njege su posebno delikatni. Zatim možeš početi pumpati energiju u pažnju. Nakon toga naglasi pažnju. Previše koncentracije bez uravnotežavanja svjesnosti će dovesti do sindroma „Kamenog Bude“. Najdublji nivoi koncentracije nisu potrebni za posao oslobođenja. Ovo se svakome događa. Ako 181 . Na ovoj točki ima jedno pravilo koje trebaš slijediti da na početku uložiš napor na koncentraciju dok se fenomen majmunskog uma malo ne smiri. Previše naglaska na pažnju na ovoj točki će ustvari unazaditi razvitak koncentracije. Nakon nekoliko mjeseci razvit ćeš moć koncentracije. Meditant postaje tako spokojan da sjedi kao stijena. Potpune instrukcije kako ovo učiniti su objašnjene u poglavljima 7 i 8. U početku uloži više napora u usmjeravanje na jednu točku. Za to postoji jednostavno rješenje. Theravada tradicija ovaj fenomen naziva „majmunski um“. ravnoteža je veoma važna. Tako ta dva faktora teže da se uravnoteže i prirodno podržavaju razvitak jedno drugog. Previše svjesnosti bez smirenosti da je uravnoteži će dovesti do podivljalog. i brže ćeš se iz nje izvući i vratiti formalnom objektu pažnje. Ona se treba razviti kada to možeš učiniti. Većina pogrešaka u ovom polju ravnoteže će se s vremenom ispraviti. brže ćeš primjetiti nesabranost. Kada počneš sa meditacijom. ona pomaže razvitku pažnje. Jednostavno primjećuješ nesabranost i vraćaš svoju pažnju tamo gdje bi ona trebala biti. nemoj ići predaleko sa koncentracijom jer ćeš pronaći da zapadaš u mrtvilo. to su manje šanse da se predaješ dugom toku analize u vezi nesabranosti. Ako ti na ovoj točki naglašavaš funkciju svijesti onda će biti tako mnogo toga čega ćeš trebati biti svjestan da će koncentracija biti nemoguća. Jednostavno prizivaj pažnju od lutanja ponovno i ponovno. jedna od prvih stvari koju ćeš uočiti će biti kako je tvoj um nevjerovatno aktivan. Što god više razviješ faktor zamjećivanja. Pažnja je ipak još važnija od oba dijela. Budi uporan. Ispravna koncentracija se prirodno razvija uz nastajanje snažne pažnje. Tibetanska tradicija to povezuje sa vodopadom misli. Ipak. Međutim. Pažnja pruža potrebno temelje za daljnji razvitak dublje koncentracije. Prirodan rezultat toga je povećanje koncentracije. Kako se razvija koncentracija. Oba ova stanja trebaju biti izbjegnuta. Što god imaš veću moć koncentracije.

i to bi trebao učiniti.vidiš da postaješ izbezumljen naglasak stavi na koncentraciju. Jedna od najtežih stvari za naučiti jeste da pažnja ne ovisi o bilo kojem emocionalnom ili mentalnom stanju. Ti se ne takmičiš sa bilo kim i nema rasporeda. Općenito. pažnja se naglašava. To nije trka. Ona su uspostavljena da se njeguje koncentracija i da se nauči vještina pažnje. To je pažnja koja ti daje perspektivu na tvoju praksu. Pažnja vodi tvoj razvitak u meditaciji jer pažnja ima sposobnost da bude svjesna same sebe. tada možeš odbaciti ta ograničenja za uvježbavanje. Ti čak možeš biti pažljiv usred srdžbe. To je jednostavno prolazeća unutrašnja predstava. Ako vidiš da je tvoj um ekstremno aktivan. To su stanja za uvježbavanje. Možeš biti pažljiv dok intenzivno rješavaš zamršene probleme. onda jednostavno promatraj prirodu i stupanj te aktivnosti. Meditacija je nešto što se obavlja u tihim pećinama od smirenih ljudi koji se kreću usporeno. Ti se ne trebaš kretati puževom brzinom da bi bio pažljiv. Mentalne i fizičke aktivnosti nisu prepreka za pažnju. 182 . Možeš biti pažljiv (zadubljen) u središtu nogometne gužve. Jednom kada si naučio tu vještinu. Pažnja će ti pokazati kako radiš. Mi imamo neke predstave o meditaciji. Ako upadneš u mrtvilo naglasak stavi na pažnju. Čak ne trebaš biti ni smiren. Ali ne brini se previše za to.

nepostojan. razvijanje duha. Anatta . Postoje dvije vrste bhavana: 1. sopstveni subjektivni. Asavi . područje beskonačne svjesti.budistička psihologija.REČNIK PALI TERMINA Abhidhamma . bezličnost. razvijanje uvida i saznanja.zadubljivanje. Anicca . Međutim. Ovim se procesom postepeno reduciraju karakteristike uma.nesopstvenost. dogmom i zabludom. Aviji . Područja arupa-jhana su sljedeća: 1. egzistencija. špekulacija. patnja. područje ničega. ljubav. suštine. 3. zabluda. biti i individualnog principa. dok se opseg pažnje širi a sadržaj svjesti postepeno sužava. egzistencijom. privremen. Arupa-jhanam . neznanje se prevazilazi skokovitim uvidom. nepostojanje duše. prolazan.zabluda. netrajan. meditacija. Karakteriše se sabranošću i ravnodušnošću duha. 4. 183 . nepouzdan. Ajato . 2. područje beskona čnog prostora. Odnosi se na subjektivni doživljaj osjećaja kao i na subjektivni doživljaj smirenja i zadovoljstva u stanjima meditacije. prisutna je i fenomenologija koja tumači i razrađuje strukturu oba odnosa subjekt-objekt. otuda imamo zatrovanost ljubavlju. bol. razvijanje mira i sabranosti. besvojstvenost. 2. u skladu sa budističkom psihologijom ipak se ne poriče empirijski doživljaj sopstvenosti (atta – duša. usredsređivanje na određeni predmet. područje ni-opažanja-ni-neopažanja. neznanje. Bhavana . 2. koncentracija.zatrovanost. 3. to su predrasude i uobraženja u ova četiri područja: 1.bezoblično zadubljivanje na područje netjelesnoga. ono što čovjeka vuče kroz neznanje.unutrašnji. Osnovna zamisao budističkog učenja kojim se odbija mogućnost postojanja bilo koje sopstvenosti. Dukkham -neprijatnost. individualnost). i to kako funkcioniranje stvarnosti tako i psihičkih pojava. Tri od sedam knjiga abhidhamma su psihološke prirode.

Vježba zadubljivanja obično prolazi kroz nekoliko stadijuma . to je posljednji osmi član osmostrukog puta kojim se postiže uništenje bola i pripada četvrtoj plemenitoj istini. Kamma je opća ravnoteža zbivanja i nužnosti. Nibbana je potpuno utrnuće subjektivne strane egzistencije. 184 . pa tako i svjesti i uviranje u sunnata . Karma je mjerilo moralnosti i djelovanja. impresije.zadubljivanje.kada je sadržaj svjesti ništa. zadovoljstvo i sabranost. ali ne u pojedinačnom smislu djelovanja na individuu (jer ove nema).prošli utisci. Sankhara je drugi član u lancu uzročnosti.ugasnuće. utrnuće žeđi za životom. radost (piti). dakle i praktični cilj budističke prakse. djelovanje. zadubljenost. Tako nibbana nije nikakvo stanje blažene svjesti jer je u njoj svjest ukinuta. U prvoj jhana karakteristike su: zamišljanje (vitakko). žudnja. u trećoj zadovoljstvo i sabranost. Duboko je usađena u ljudskoj prirodi i donosi sve nedaće. Kammam . ispoljenja svjesti i volje. Ova četiri stupnja zadubljivanja u sferi fino-tjelesnog (rupa-jhanam) uslovljena su prvenstveno potpunim nestajanjem petostruke privrženosti i zapreka na putu konačnog uviđanja i oslobođenja. Nibbanam . promišljanje (vicaro). osma karika u lancu uzročnosti. u drugom radost. kroćenje pažnje i sadržaja svjesti i postizanje potpunog duševnog mira.djelo. saznajne i kontemplativne prirode. Nibbana se ne može odrediti. konačno oslobođenje. U budizmu kamma ima drugorazrednu ulogu budući da nema preporođanja (jer nema koga da preporodi). na šest osjetnih područja i vezanost za njih. tvorevine. Jhana se ponekad naziva i četiri područja netjelesnog zadubljivanja. Uslovi za dostizanje nibbane su etičke.sabranost uma u jednoj točki. Tanha . Samadhi . Nibbana nije lako postizljiva pa svakome i u svako doba nije dostupna. saznati i izreći iz naše perspektive (perspektive relativnosti bića). jedna od faza u procesu kontemplacije. Oslobođenje od tanhe prvi je korak na putu oslobođenja. kontemplacija. Sankhara . i u četvrtoj sabranost i ravnodušnost (upekkha). Nibbanam je u budizmu. zadovoljstvo (sukham) i sabranost (samadhi). Jedno od sredstava za postizanje nibbane. a četvrta je u grupi vhanha gdje predstavlja sastavne djelove svjesti i volje.žeđ.obično četiri.Jhanam .

geocities.com/budizam 185 .http://www.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->