N A R O D N I ZDRAVSTVENI L I S T

mjeseËnik za unapreenje zdravstvene kulture
Izdaje ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE Za izdavaËa doc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med. Ureuje Odjel socijalne medicine Odsjek za zdravstveni odgoj Redakcijski savjet doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr. med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr. sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladimir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc. Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc. Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. Milan ZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59, 35-87-26, fax 21-39-48 Odgovorni urednik Vladimir Smeπny, dr.med. Glavni urednik Suzana JankoviÊ, dr.med. Lektor Vjekoslava Lenac, prof. GrafiËka priprema "Welt" d.o.o. - Rijeka GrafiËko-tehniËko ureenje Ines Volf, graf. inæ. Rjeπenje naslovne stranice Saπa OstojiÊ, dr.med. Uredniπtvo 51000 Rijeka, Kreπimirova 52/a poπt. pret. 382 tel. 21-43-59, 35-87-26 fax 21-39-48 http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.) Godiπnja pretplata 30.00 kuna Æiro raËun 2300007-1100028208 • Godiπnja pretplata za inozemstvo: SFRS 10.- • Devizni raËun kod RijeËke banke d.d. Rijeka, SWIFT: RBRIHR 2X 7001-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA Tisak "Neograf" d.o.o. - Rijeka
"NZL" je tiskan uz potporu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

Zarazne bolesti nisu proπlost
ahvaljujuÊi Ëitavom nizu pozitivnih razvojnih okolnosti, zarazne bolesti nisu viπe poπast, u nekim razdobljima ljudske povijesti gora od ratova. Joπ poËetkom XX. stoljeÊa influenca ili gripa odnosi viπe od 10.000.000 æivota u najgoroj pandemiji svih vremena. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ozbiljno se bavi tom skupinom zdravstvenih problema i posveÊuje im jedan od 21 velikog cilja programa: “Zdravlje za sve u XXI. stoljeÊu”. 7. CILJ - SMANJENJE PRENOSIVIH (ZARAZNIH) BOLESTI Do 2020. godine treba znatno smanjiti πtetne utjecaje prenosivih bolesti na zdravlje, sistematskom primjenom programa iskorijenjavanja, uklanjanja ili kontrole prenosivih bolesti znaËajnih za javno zdravlje. Posebno treba: • do 2000. ili ranije prestati prenoπenje poliomijelitisa u Regiji, a do 2003. ili ranije to treba biti potvreno u svakoj zemlji; • do 2005. ili ranije iskorijeniti iz Regije novoroenaËki tetanus; • do 2007. ili ranije iskorijeniti iz Regije priroene ospice, a do 2010. to mora biti potvreno u svakoj zemlji. Kontrola bolesti: • do 2010. ili ranije, sve zemlje trebaju postiÊi: - incidenciju difterije ispod 0,1 na 100.000 stanovnika; - incidenciju prenositelja novog hepatitisa B-virusa smanjenu za barem 80%, ukljuËivanjem cjepiva hepatitisa B u programu imunizacije djece; - incidenciju niæu od 1 na 100.000 stanovnika za zauπnjake, hripavce i invazivne bolesti uzrokovane Haemophilus influenzae tipa B; - incidenciju za priroeni sifilis niæu od 0,01 na 1.000 æivoroenih; - incidenciju za priroenu rubeolu niæu od 0,01 æivoroenih; • do 2015. ili ranije: - malariju u bilo kojoj zemlji treba smanjiti na razinu incidencije niæu od 5 na 100.000 stanovnika, a u Regiji ne smije biti umiranja od roenjem steËene malarije; - svaka zemlja treba ostvariti odræivo i trajno smanjivanje incidencije, smrtnosti i πtetnih posljedica od HIV-infekcije i AIDS-a, drugih spolno prenosivih bolesti, tuberkuloze te akutnih respiratornih i dijarejalnih bolesti u djece.

Z

Cilj se moæe postiÊi ako:
- sustav javnog zdravstva djelotvornim nadzorom bolesti, utemeljenim na laboratorijskom istraæivanju, bez odlaganja upozorava na ciljane bolesti te otkriva pojavu bolesti i promjenu rezistencije na antibiotik; - bude postignuto 95% obuhvata ciljnih skupina stanovniπtva u provoenju imunizacije protiv bolesti koje se na taj naËin mogu sprijeËiti i koje su odabrane da budu uklonjene ili pod kontrolom; - u djetinjstvu bude postignuta sveopÊa imunizacija protiv rubeole i provedena za lokalnu sredinu primjerena, imunizacija protiv hepatitisa B, kao i program cijepljenja protiv Haemophilus influenzae tipa B i zauπnjaka, ukljuËujuÊi primjenu kombiniranih vakcina; - budu utemeljeni cjeloviti i prihvatljivi programi za informiranje, prevenciju i lijeËenje od HIV/AIDS-a i spolno prenosivih bolesti, naroËito usmjereni na korisnike droga i druge posebno ranjive skupine; - bude primijenjena meunarodno dogovorena strategija prevencije i kontrole bolesti, poput onih za tuberkulozu, akutne respiratorne infekcije i crijevne dijarejalne bolesti; - sve zemlje nastoje pojaËati nadzor nad malarijom djelovanjem na spreËavanju prenoπenja, ranom otkrivanju i lijeËenju oboljelih; - partneri u nacionalnoj i meunarodnoj suradnji ukljuËujuÊi i mreæe zavoda za javno zdravstvo i centre za suradnju sa SZO, brzo razmjenjuju informacije u sluËaju epidemija i razvijaju politiku za meunarodnu suradnju i zdravstvene preporuke za putovanja i trgovinu; - bude razvijena ispravno definirana nacionalna i meunarodna strategija na uklanjanju i kontroli i izvrπena kroz multisektorske pristupe i dobro organiziranu sluæbu javnog zdravstva. Zarazne bolesti razlog su za troπenje velikih koliËina, Ëesto skupih lijekova pa stoga nose i svoju ekonomsku teæinu. Neprecizno dijagnosticirane, mogu biti i jedan od najveÊih razloga za pogreπno (suviπno) koriπtenje antibiotika. KonaËno, zaraze se Ëesto vraÊaju zbog opÊeg nemara (nehigijene) i, naæalost, nikako nisu proπlost.

Odgovorni urednik

2
sijeËanj-veljaËa 2003

Zarazne bolesti - juËer, danas i sutra

SPRIJE»ITI POVRATAK U PRO©LOST
Hrvatska se po svojim ekonomskim, civilizacijskim i kulturnim obiljeæjima moæe uvrstiti u graniËni dio skupine razvijenih zemalja. Kao takva, ona nema problema s veÊim brojem zaraznih bolesti, Ëak je broj oboljelih od njih u padu.
ko bi socijalno-ekonomskozdravstveni standard ostao kao i danas, u nadolazeÊim desetljeÊima stanje sa zaraznim bolestima bilo bi sve povoljnije. No, ako bi preventivno-sanitarno-higijenske prilike postale nepovoljnije, stanje sa zaraznim bolestima poËelo bi se vraÊati u proπlost, u prilike kao πto su u nerazvijenim siromaπnim zemljama. Osnovni su preduvjet da do toga ne doe solidni gospodarski temelji i zadovoljavajuÊa opÊa i zdravstvena kultura stanovniπtva.
Suzbijanje velikih epidemija

A

Do polovice 19. stoljeÊa zarazne su akutne bolesti harale cijelim svijetom i desetkovale stanovniπtvo. Tada su svojim otkriÊem velikani mikrobiologije Louis Pasteur i Robert Koch utrli put saznanju da su zarazne klice uzroËnici zaraznih bolesti i da se izbijanje tih bolesti moæe sprijeËiti cijepljenjem. Time je poËelo suzbijanje velikih zaraznih epidemija, πto je bio jedan od razloga naglom porastu broja stanovnika. Skoro istovremeno shvatilo se znaËenje ureenja javnih sanitarnih ureaja, πto je smanjilo moguÊnost epidemijskog πirenja zaraznih bolesti, najviπe crijevnih zaraza. SljedeÊi veliki korak bila je moguÊnost lijeËenja zaraznih bolesti zahvaljujuÊi Flemingovom otkriÊu penicilina u prvoj polovini 20. stoljeÊa, Ëime poËinje era antibiotika. Ipak, s ta tri koraka - masovnim cijepljenjem, podizanjem higijensko-sanitarnog zdravstvenog standarda, antimikrobnim lijekovima - nije doπao kraj zaraznim bolestima. Obuzdalo ih se u bo-

gatim i zato razvijenim zemljama, ali u siromaπnim i zato nerazvijenim zemljama one su i dalje prvi problem zdravlja. Jer, masovno cijepljenje zahtijeva vrhunsku organizaciju socijalne medicine, proizvodnja antibiotika - skupu i tehnoloπki naprednu farmaceutsku industriju, javna sanitacija - brojne struËnjake i velike investicije. Dodatno, potrebna je primjerena opÊa kultura stanovniπtva i kontinuiran zdravstveni odgoj. Kako svega toga meu 80% siromaπnih stanovnika Zemlje ne moæe biti, sve je veÊi jaz izmeu stanja zdravlja u bogatim i u siromaπnim zemljama. U bogatima je prosjeËni æivotni vijek 79 godina, a u siromaπnima 42 godine; u siromaπnima su osnovni problem ostale zarazne bolesti, a u bogatima kroniËne nezarazne bolesti; siromaπnima je cilj da uopÊe ostanu na æivotu, oni i naroËito njihova djeca, a bogatima je cilj da si joπ viπe produæe æivot, u πto boljem zdravlju.
Virusi caruju

Zarazne su bolesti one πto ih uzrokuju zarazne klice: prioni (uzroËnici “kravljeg ludila”), koji su skoro viπe bjelanËevine nego æiva biÊa; virusi, koje se vidi tek elektronskim mikroskopom i koji sve viπe prevladavaju nad drugim uzroËnicima; nekad posve prevladavajuÊe bakterije; gljivice; praæivotinje; paraziti. Antimikrobni lijekovi, a to su ponajviπe antibiotici, pobijedili su mnoge klasiËne bakterijske zarazne bolesti. Ali njihova nerazumna uporaba dovodi do rezistencije sve viπe bakterija, zato je za pojedine zarazne bolesti, npr. za gonoreju, sve teæe naÊi antibiotik koji djeluje na uzroËnika. Reduciranje bakterijskih zaraza dovelo je do razbuktavanja raznih virusnih bolesti za koje u veÊini (joπ) nema lijeka. Npr. sve je viπe virusnih upala pluÊa, sve manje bakterijskih. Od bakterijskih postaju ËeπÊe i virusne crijevne zaraze (kao Rotavirus) i virusne spolne bolesti (kao

Papillomavirus). DjeËje zarazne bolesti, gripa, hepatitis A, B i C posljedica su djelovanja virusa, pa je njihovo reduciranje moguÊe tek obveznim cijepljenjem, jer antivirusnoga lijeËenja za njih nema. Najteæe je sa suzbijanjem virusnih bolesti za koje nema cijepljenja, dok su otkriveni lijekovi vrlo skupi i ne dovode do definitivnog izljeËenja, poput AIDS-a. U siromaπnim zemljama i u zemljama zahvaÊenim ratom ili migracijom pojedine su zarazne bolesti, zbog pada tjelesne otpornosti, u natprosjeËnom porastu: tuberkuloza, djeËje zarazne bolesti, crijevne zaraze, spolne bolesti, naroËito AIDS, malarija, a pojavljuju se i neke nove zarazne bolesti (npr. Ebola). U Hrvatskoj je neposredno po zavrπetku Domovinskog rata doπlo do porasta broja oboljelih od tuberkuloze pluÊa.
©to kaæu brojevi

Na svijetu brojem stanovniπtva prevladavaju siromaπne zemlje. Zato nije iznenaujuÊe da je na vrhu ljestvice umrlih u cijelome svijetu pomor od infekcija bronha i pluÊa, na drugom su mjestu zarazne bolesti probavnoga sustava, na osmom mjestu tuberkuloza pluÊa, na devetom ospice, na jedanaestom malarija. U razvijenim zemljama na vrhu su ljestvice umrli od bolesti srca i krvnih æila i mozga te od malignih tumora, potom od ozljeda. Svuda od zaraznih bolesti najviπe umiru djeca; u siromaπnim zemljama umire Ëak treÊina djece oboljele od za-

v

3
sijeËanj-veljaËa 2003

raznih bolesti. U Hrvatskoj zaraznih bolsti nema niti meu prvih deset u rangljestvici uzroka smrti (samo 1,03% od svih umrlih). Od ukupno pregledanih u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti, samo 14,91% bili su oboljeli od zaraznih bolesti. U bolnicama je zbog zaraznih bolesti leæalo 4,2% svih leæeÊih bolesnika, od toga Ëak 35,2% bila su djeca u dobi 0 - 9 godina. U nas preteæu oboljeli od gripe i prehlada, od crijevnih zaraza i otrovanja hranom te od djeËjih zaraza. U Hrvatskoj je u porastu jedino broj oboljelih od vodenih kozica (Varicella), zato πto za njih nije obvezno cijepljenje, a iznad je europskog standarda broj oboljelih od tuberkuloze.
Jesmo li zaista sigurni?

Svaka promjena za zdravlje kljuËnih vanjskih okolnosti i u razvijenoj zemlji moæe povoljno stanje zaraznih bolesti pribliæiti onome u siromaπnim zemljama. Kako se suprotstaviti toj opasnosti povratka u proπlost, kako potaknuti napredak u buduÊnost? Prvo, treba organizirati i provoditi sva obvezna cijepljenja protiv zaraznih bolesti, a pri pojavi nekih opasnih ili profesionalnih zaraz-

nih bolesti provoditi i izvanredna cijepljenja. Drugo, moramo πto bræe i odgovornije lijeËiti oboljele od zaraznih bolesti: brza dijagnostika uzroËnika bolesti, za 1 sat (sada treba 48-72 sata), uz pomoÊ molekularne medicine, joπ je vrlo skupa i nije svuda dostupna, ali omoguÊava vrlo brz poËetak odgovarajuÊeg lijeËenja; bolesnike i kliconoπe mora se izolirati i lijeËiti; lijeËnici su odgovorni da ne bude neracionalnog lijeËenja antibioticima te da se potrebno lijeËenje doista obavlja, npr. kontrolirano uzimanje lijekova za tuberkulozu. TreÊe, treba uvoditi i stalno sve bolje provoditi mjere protiv opÊe, higijenske i sanitarne zaostalosti: πkolovanost svih stanovnika; primjerena osobna higijena, poËev od ËistoÊe ruku; higijena stambenih i javnih prostorija; uzorna komunalna higijena, poËev od vodoopskrbnih objekata i uklanjanja otpada i otpadnih voda, posebno u urbaniziranim podruËjima; odræavanje Ëistog okoliπa; kontrola i odgovarajuÊe Ëuvanje namirnica, provoenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, da se sprijeËi prenoπenje zaraza sa æivotinja; zdrav spolni æivot; stopa smrtnosti novoroenËadi i djece pokazatelj je razvi-

jenosti zdravstvenog i opÊeg stanja: valja se unaprijed pripremiti na mjere protiv moguÊeg bioterorizma zaraznim klicama (antraks itd.). »ija je odgovornost provoenje nabrojenih preventivnih mjera?

Zajednica dræava svijeta jer svijet postaje globalna zajednica, pa bi bogati morali pomoÊi siromaπnima da podignu opÊi i zdravstveni standard. U svakoj pojedinoj dræavi odgovorni su upravljaËki Ëimbenici, prvenstveno financije i prosvjeta, kao πto su zdravstvene i medicinske sluæbe odgovorne za izravno provoenje preventivnih mjera. Odgovorno je na kraju i cjelokupno stanovniπtvo, zato ono zdravstvenim prosvjeÊivanjem mora biti stalno i dobro obavjeπteno i poduËeno, da zna πto mora Ëiniti da ostane zdravo, kako da, meu ostalim, ne oboli i od koje zarazne bolesti.
Prim. dr. Ivica RuæiËka

Povijest cijepljenja

ISKORJENJIVANJE VELIKIH BOGINJA
Kuæne bolesti harale su Hrvatskom stoljeÊima i uniπtavale stanovniπtvo. U 17. i 18. stoljeÊu velike boginje kosile su narod nemilice. Æupanijski fizik Leopold Pluskal podnosi KriæevaËkoj æupaniji izvjeπÊe o kretanju bolesti tijekom 1785. godine: “Puk je vrlo teπko stradao od boginja, a najveÊma je umirao. »ini se da nema lijeka za boginje, iako to neki vjeruju!” Ivan Lalangue iste godine podnosi izvjeπtaj Varaædinskoj æupaniji i doslovno kaæe: “Boginje haraju!”
elike boginje teπka su zarazna bolest koja je izazivala ogroman broj ærtava. Bolesnici koji su preboljeli infekt, ostali su doæivotno obiljeæeni oæiljcima. Poznata su boginjava lica. »ovjek je jedini izvor zaraze. Bolest ima jasno utvrenu inkubaciju od oko 14 dana od trenutka inficiranja, a do pojave prvih znakova osipa. Ta Ëinjenica ima odluËujuÊu ulogu u suzbijanju te teπke bolesti. Upravo je objavljena vijest da je ameriËki predsjednik naredio cijepljenje pola milijuna vojnika protiv velikih boginja zbog opasnosti bioteroristiËkih napada. U udæbenicima nalazimo

V

podatak da je prva prava preventivna akcija protiv velikih boginja vezana uz engleskog lijeËnika E. Jannera. On je uveo u zaπtitu ljudi cijepljenje kravljim boginjama 1796. godine, a o tome je izdao knjigu 1798. godine. To je bilo razdoblje Napoleonovih ratova i teπko je vjerovati da je knjiga u privatnom izdanju Jennera dospjela do lijeËnika u Europi.
PoËetak hrvatske vakcinologije

U Hrvatskom dræavnom arhivu u Zagrebu, u Protokolu 30/32. ZagrebaËke æupanije iz 1791. godine, nalazimo slje-

deÊe podatke: “Godine Gospodnje 1791., dana 3. kolovoza, u Slobodnom i Velikokraljevskom gradu Zagrebu, pod predsjedanjem Ëasnoga gospodina Adama ©kerleca od Lomnice, Skupπtina je raspravljala i donijela zakljuËke: Kirurgu jaskanskom Hadvigu, koji je traæio da se objavi da æeli u zadnjem tjednu mjeseca kolovoza 1791. godine kod svega puka, koji do tada nije prebolio variolu, besplatno provesti cijepljenje. O tom postupku æeli upoznati sve zainteresirane majke. Cjelokupni plan akcije koju kirurg Hardvig æeli provesti priloæen je zahtjevu.

4
sijeËanj-veljaËa 2003

. 43 iz 1808. U istim novinama nalazimo i izvjeπtaj o uspjeπno provedenoj akciji cijepljenja u Ëetiri dalmatinska kotara. godine. sijeËnja 1807. Velike boginje predstavljaju veliku opasnost u bioterorizmu! PuËanstvo svijeta nezaπtiÊeno je jer je obvezno cijepljenje obustavljeno (WHO) 1978.” To je prvi primjer zaπtitnog bedema cijepljenjem stanovnika druge dræave. Nazivi velikih boginja u Hrvatskoj: Latinski: Variolae Talijanski: Variuolo.” PoËetak hrvatske vakcinologije veæe se uz dr. Napoleonove Ilirije ili otomanske carevine. 43 iz 1808. Prvu proizvodnju cjepiva protiv velikih boginja u Hrvatskoj zapoËeo je dr. infektologije ili epidemiologije u Hrvatskoj.” “Kraglski Dalmatin” br.Ova Skupπtina je zakljuËila da se prijedlog uputi gospodinu Verbegu. talijanski. Zavod za proizvodnju vakcine osnovan je u Zagrebu 1893. Drago MaariÊ. Prva cijepljenja protiv velikih boginja zapoËeo je protomedik Dalmacije dr. To je prvi podatak o besplatnom javnozdravstvenom postupku. vajuolo Hrvatski: Naravske ospice. godine o cijepljenju protiv velikih boginja piπe dr. Tijekom epidemije velikih boginja u ©ibeniku 1887.” “Kraglski Dalmatin” iz 1808. Daseje pustilo da na ovu trideset i scest igliada dojdu ospicze naravske. “Moch od kravje navrnutie verhu ospice poznan biva u nai mudri narod od Europe i nikoliko vridni Likara oue Kraglievine pocese kussati u niki Derxava Dalmatinski s nai bogliom srichom”. Za djecu je traæio suglasnost majki. godine. godine zagrebaËki struËnjak dr. godine nalazimo prvi put hrvatski naziv za vakciniju. godine. Prof. Cijepljenje se u Zadru naziva “navartak”. kirurga ZagrebaËke æupanije. od 1. godine (170 sluËajeva). godine u Zagrebu Kraljevski zavod za proizvodnju vakcine. Bitno je naglasiti da je cijepljenje proveo besplatno. godine. bilo bijih poginulo barem pet ili scest igliada. a on glasi: kravinjak. Posljednji sluËaj variole zbio se u Engleskoj 1991.” U hrvatskim zemljama cijepljenje protiv variole bilo je BESPLATNO. predstavlja prvorazredno saznanje o poËetku cijepljenja protiv velikih boginja u Hrvatskoj 1791.” Zbog toga otkriÊe podataka o prijedlogu doktora Karla Hadviga. i bila su ucignena potribita naredjegna zadase unaprida ne povrati. A zatim: “Vladagne za nauk Puka javlija svima da Likarom od svakoga Grada jest Zapovigieno nauernuti kraviem ospicami svaki Pucnik i Texacki sin mukte. Tuæno je saznanje da taj hrvatski naziv za vakciniju do danas nije uπao ni u jedan udæbenik virusologije. Trebaju se cijepiti svi koji nisu preboljeli velike boginje. do konca 1807. Za vrijeme austrijske vladavine u Dalmaciji. Sve to dr. Tako su od studenoga 1806. Pinelli. Dr.. knez Petar Goes izdao je 1803. a isto tako davao je majkama upute o cijepljenju. Gutschy osniva 1912. Hadvig proveo je pet godina prije akcije cijepljenja E. Schlick u Bjelovaru 1890. 37. ZakljuËak iz izvjeπÊa glasi: “U jedan Ëas bio je sustavglien pomor naravskih ospiczaa. Bolest karakterizira izraæen interhumani prijenos. sc. a u Rijeci se govori o “navlaËenju kravokozica”. donosi proklamaciju providura Vicka Dandola: “Navartak od naravskih ospizza doge iz Asie u Europu bittiche okolo pedeset godina. Prema dosadaπnjim podacima. Hadvig postupao po principima koji se i danas provode kod akcija cijepljenja. U DubrovaËkoj Republici 1805. godine. hrvatski Zagreb: horvatski Rijeka: iliriËki Zadar: ilirski Dubrovnik: slovinski Virus samo u laboratoriju ”Kraglski Dalmatin”. Renee Weiss-MaleËek iz Imunoloπkoga zavoda u Zagrebu priredila je vakcinija cjepivo na HDC-stanicama. Jennera u Engleskoj. donosi izvjeπtaj o cijepljenju protiv velikih boginja: “Scest stotinaa podloænikaa turskih dotarkalo za biti navarnuti. Na podruËju Hrvatske nije bilo sekundarnih sluËajeva bolesti. godine. Posljednje æariπte velikih boginja u svijetu u Somaliji iskorijenio je 1977. godine. zdravstvene vlasti u USA naruËile su proizvodnju 200 milijuna doza cjepiva protiv variole za zaπtitu puËanstva u sluËaju bioterorizma. nakon πto je jedan brijaË iz Ëuvanog dræavnog laboratorija ukrao ampulu s divljim virusom variole. scesce U to doba sluæbeni jezici u Hrvatskoj bili su: Napoleonova Ilirija: francuski. Utvrdio je kriterije za cijepljenje. prvu raspravu o suzbijanju velikih boginja u Hrvatskoj objavio je zadarski lijeËnik Konstantin Mudiano 1801. Oboljele su mlade osobe do 16 godina æivota (necijepljene osobe). 5 sijeËanj-veljaËa 2003 . bez obzira na to da li se radilo o stanovnicima austrijskog carstva. u Zagrebu “czeplenya”. Hadviga koji je 1791. godine u Jastrebarskom proveo cijepljenje protiv velikih boginja.”. “Kraglski Dalmatin” br. Luigi Careno. ZnaËajno je da je tada dr. dr. godine: “Ovi navartak bio je ispugnen po primorju i po zagorju i po istim mejascim turske zemgliie. na str. godine proglas. Lj. lijeËniku Kraljevine. godine. godine: “Neka Ëovik ostane obragnen od kuxna biÊa od ospiczaa po ovon navartku. med. godine cijepljene ukupno 24. O. Koncem 2001. njemaËki. U osvrtu se posebno istiËe koliko je tisuÊa æivota tim cijepljenjem spaπeno.273 osobe. Nakon 20 godina WHO WER javlja o izbijanju majmunskih boginja u Kongu u proljeÊe 1997. Tijekom te epidemije dr. Ivan Vodopija. dr. Posljednja epidemija unesena je u Europu od hadæija 1972. na razmatranje.

Ono moæe izazvati “imitaciju” navedenih bolesti. 6 sijeËanj-veljaËa 2003 . veÊ dan po roenju. Poviπena temperatura rijetko prati cijepljenje tim cjepivom. = krava). a komponenta protiv rubeole blagu sliku rubeole (osip treÊi dan po cijepljenju.πest mjeseci) slijedi treÊa doza DTP. Prekretnica nastupa u trenutku kada seoski lijeËnik Edward Jenner. vakcinacija ili aktivna imunizacija. difterije. Provoenjem testiranja na tuberkulozu (testiranje tuberkulinom . tetanusa i hripavca (DTP) cijepimo djecu s navrπena tri mjeseca æivota. tetanusa. Variolizacija je podrazumijevala upuhavanje trstikom sasuπenog samljevenog gnoja iz pustule bolesnika s variolom u nos osobe koju se æeljelo zaπtititi. dakle cijepljenje. tetanusa i hripavca (DTP) uz to moæe i povisiti temperaturu. a oralno (æivo) cjepivo protiv djeËje paralize ukapa se u usta. Hib i æivo cjepivo protiv djeËje paralize . odnosno njihovih produkata (toksoidi). ae f.variole. kojima su laboratorijskim postupcima uniπtena ili oslabljena patogena. postigao razvoj otpornosti protiv variole. zakljuËio je da je tim postupkom. Hib i OPV cjepiva. zbog Ëega je potreban nadzor pedijatra i djeËjeg kirurga. valja naglasiti da su sve nuspojave vezane uz cijepljenje zanemarive u odnosu na moguÊu silinu bolesti protiv kojih se cijepi. stoljeÊu epidemije variole u Europi bile posebno æestoke. UpornoπÊu lady Mary Wortley Montagu. ali oËuvana imunogena svojstva. Program cijepljenja provodi se u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti. intramuskularnim naËinom davanja. oboljele od kravljih boginja. ospica. rekombinantnim cjepivom i trenutno vaæeÊim kalendarom cijepljenja predvieno je u VI. 14. nikad ne obolijevaju od variole (ili obole u vrlo blagom obliku). godine carigradski lijeËnici Emanuel Timoni i Giacomo Pylarini vode zabiljeπke o svojim iskustvima s variolizacijom i nastoje ih plasirati u Europu koja ih teπko prihvaÊa. svibnja 1796. To cjepivo moæe prouzroËiti lokalno crvenilo i kvrgicu na mjestu uboda. i 12. daje se i prva doza neæivog cjepiva protiv djeËje paralize (IPV). s navrπena Ëetiri mjeseca æivota. Kako u djeËaka nije doπlo do razvoja bolesti. Turska) u XVII. DTP i Hib daju se intramuskularnim putem. ucjepljuje djeËaku Jamesu Phippsu sadræaj pustule s ruke mljekarice Sare Nelmes. Docjepljivanje se provodi kod upisa u πkolu. rubeole i zauπnjaka daje se s navrπenih godinu dana æivota. U pravilu ne izaziva jaËe nuspojave. Pojavom vakcinacije napravljeni su u Kalendar cijepljenja u Republici Hrvatskoj svake godine donosi Ministarstvo zdravstva. Mjere zaπtite protiv zaraznih bolesti moæemo u grubo podijeliti u aktivne i pasivne. koji je nazvao vakcinacijom (vacca. dovesti do invalidnosti. gnojnog meningitisa uzrokovanog bakterijom Haemophilus influenzae tip b. takoer intramuskularnom injekcijom. utvruje se je li dijete potrebno docijepiti ili ne. NovoroenËe. Ponovno su na mjestu uboda moguÊe lokalne reakcije. Navedeno cjepivo u pravilu ne izaziva poviπenje temperature ni bol. Ponekad se uz to moæe pojaviti i blag osip. stoljeÊa i prvi kalendari cijepljenja. a na mjestu cijepljenja ostaje bijeli oæiljak. S razmakom od mjesec dana. Imunizacija znaËi stvaranje aktivnog imuniteta artificijalnim putem (aktivni umjetni imunitet). Cjepivo protiv ospica. Uz to. od vakcinacijom podrazumijevamo aktivni naËin sticanja imunosti unoπenjem u organizam æivih ili mrtvih uzroËnika ili njihovih dijelova (vakcine). i XVIII. dana od cijepljenja.Zaπtita djece protiv zaraznih bolesti Pridræavajte se kalendara cijepljenja »ovjek svakodnevno dolazi u doticaj s uzroËnicima raznih bolesti. Cijepljenje protiv hepatitisa B provodi se tzv. rubeole. daje se druga doza primovakcinacije (DTP. pa Ëak i do smrti. Dva mjeseca nakon toga djeËaka je izloæio varioli inokulirajuÊi mu gnoj iz variolozne pustule. i 1715. Trovalentnim cjepivom protiv difterije. stoljeÊa pojavljuju se i na prostorima danaπnje Hrvatske. stoljeÊu reafirmiraju metodu variolizacije. S navrπena dva mjeseca æivota provodimo cijepljenje protiv gnojnog meningitisa uzrokovanog Haemofilusom influenzae tip b (Hib). Razvoj fudroajantnih oblika variole u pojedinih “varioliziranih” ponovno je pokrenuo lavinu protivljenja. Vrlo rijetko praÊeno je oteklinom limfnih ælijezda (lijevo pazuho). dr. Zemlje Bliskog istoka (Perzija. djeËje paralize. a s obzirom na to da su u XVIII. uvidjevπi da mljekarice i ljudi u selu koji obolijevaju od kravljih boginja. u potkoæje desne nadlaktice.ppd) u drugoj godini æivota. Najbolji je oblik zaπtite aktivni oblik. Kalendar cijepljenja Povijesni podaci U drevnoj Kini primjenjivana je variolizacija kao metoda zaπtite od poπasti velikih boginja . metoda se poËinje primjenjivati u Engleskoj i Francuskoj. dobiva u koæu lijeve nadlaktice cjepivo protiv tuberkuloze (BCG). a financira se sredstvima Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. Jednako tako. Sanjin Kilvain. med. u pravilu unutar prva dva dana od cijepljenja. te u osnovnoj πkoli. Komponenta protiv ospica moæe izazvati poviπenu temperaturu izmeu 7.OPV). Kao prva doza navedenog cjepiva daje se acelularni DTP . Potkraj XIX. no u vrlo blagom obliku.cjepivo koje se lakπe podnosi u smislu manjeg broja nuspojava. P zapadnoj Europi poËetkom XIX. sc. komponenta protiv zauπnjaka moæe prouzroËiti od desetog do petnaestog dana po cijepljenju blago uveÊanje slinovnica. blago poviπena temperatura). a cjepivo protiv difterije. Treba naglasiti da djeca kod koje postoji kontraindikacija za cijepljenje cjelostaniËnim DTP cjepivom ne smiju biti cijepljena niti acelularnim. Usprkos odreenim rizicima koje nosi primjena cjepiva. zauπnjaka i hepatitisa B. æene engleskog poslanika u Carigradu. hripavca. i to intramuskularnom injekcijom. Nakon mjesec i pol (dakle u dobi od pet i pol . “Kalendare cijepljenja” propisivale su dræavne sluæbe koje su bile odgovorne za suzbijanje zaraznih bolesti. Na mjestu cijepljenja za Ëetiri do πest tjedana formira se gnojni priπtiÊ koji pukne. UobiËajeno je da se prije davanja cjepiva djetetu ponudi jaje u prehrani jer je cjepivo dijelom pripravljeno na pileÊem embriju. Mr. 1713. od kojih mnogi mogu prouzroËiti teπke bolesti. VaæeÊim kalendarom predvieno je provoenje zaπtite protiv tuberkuloze. razredu osnovne πkole (tri doze u propisanim razmacima). osim blagih lokalnih reakcija.

djelatnika u zatvorima i kod svih drugih koji dolaze u ËeπÊi kontakt s krvlju. radnika na ËiπÊenju i zbrinjavanju otpada u zdravstvenim stanicama. • koriπtenje nesterilnih medicinskih instrumenata (tatoo. bolovi u trbuhu. Na predmetima zagaenim krvlju taj virus moæe preæivjeti i do tjedan dana ne gubeÊi svoju infektivnost. toksine i autoimune procese. v 7 sijeËanj-veljaËa 2003 . Izvor su infekcije osobe oboljele od akutnog hepatitisa B. Meutim. Stoga je infekcija najmlaih i najopasnija. • bliski. u 90% novoroenËadi i 30-50% djece mlae od pet godina razvija se kroniËno vironoπtvo. kod bolesnika na hemodijalizi i oboljelih od hemofilije. samo u odreenom postotku nakon duæeg perioda inkubacije. 7-12 mj. taman urin). Meu njima se istiËe virus hepatitisa B zbog njegove velike infektivnosti.). PoveÊan rizik obolijevanja postoji i kod zdravstvenih djelatnika. Uz alkohol. Putovi prijenosa Prikriveni simptomi Hepatitis B nekad se prenosio transfuzijom krvi i krvnih derivata. akupunktura i sl. Virus hepatitisa B nalazi se u krvi oboljelog ili kroniËnog vironoπe te u drugim tjelesnim tekuÊinama. odrasli Rizik razvoja kroniËnog vironoπtva 90% 80% 60% 35% 10% Dijagnoza virusnog hepatitisa i kroniËnog nosilaπtva virusa sa sigurnoπÊu se utvruje samo odreivanjem “biljega” u krvi. ovisno o dobi inficirane osobe. a kroniËno vironoπtvo u 2-10% sluËajeva. to je razvoj kliniËki jasnih oblika bolesti rjei. ali i svi oni koji nakon otkrivene ili neotkrivene infekcije ostaju trajni nosioci virusa. 1-4 god. prepoznatljivi simptomi bolesti javljaju se u oko 30-50% inficiranih. moguÊih trajnih i teπkih posljedica. najËeπÊe obiteljski kontakt s oboljelim ili kroniËnim vironoπom. πto zavrπava potpunim izljeËenjem ili trajnim posljedicama. dolazi do vidljivih simptoma bolesti. koja je 100 puta veÊa nego kod HIVvirusa. Iako se u manje od 5% infekcija u dojenaËkoj dobi razvija jasna slika bolesti. kod osoba koje njeguju kroniËne vironoπe. ne znaËe da neÊe doÊi do kroniËnog tijeka bolesti. lijekove. • duæi boravak i bliski kontakt s domicilnim stanovniπtvom u zemljama s visokom prevalencijom hepatitisa B i slabije razvijenom zdravstvenom sluæbom (azijske i latinoameriËke zemlje). izdvojen je niz virusa koji uzrokuju hepatitis blaæe ili teæe kliniËke slike. Nakon infekcije. a danas je ta moguÊnost infekcije zanemariva zahvaljujuÊi redovitim kontrolama i odgovarajuÊoj obradi krvnih preparata. T ijekom posljednjih desetljeÊa. a time je kod njih i vjerojatnost razvoja kroniËnog hepatitisa. Dob u kojoj je doπlo do infekcije novoroenËe 1-6 mj. ©to je inficirana osoba mlaa. piercing. pored puπenja. ali je postotak kroniËnih posljedica veÊi. Stoga su danas osnovni putovi prijenosa tog virusa: • spolni kontakt s nosiocem virusa. a joπ rjee do “æutice” (æuto obojena koæa i bjelooËnice. Sve to predstavlja opasnost πirenja infekcije. rijetki su. zahvaljujuÊi neprekidnim istraæivanjima i razvoju laboratorijskih tehnika. incidentni ubodi na uporabljene igle). • uporaba nesterilnih πprica i igala (ovisnici o opojnim drogama. slina i dr. a izvor i putovi prijenosa infekcije razliËiti su. urin. nejasni ili nikakvi simptomi bolesti nakon infekcije. najËeπÊe su to virusi. pomanjkanje apetita.Hepatitis B OPREZOM I CIJEPLJENJEM PROTIV BOLESTI RazliËiti uzroËnici dovode do upale i oπteÊenja jetrenih stanica. Na opasnost posljedica infekcije virusom hepatitisa B ukazuje i podatak da je kao uzrok primarnog karcinoma jetre u otprilike 60-80% sluËajeva navedena ta infekcija ili se. kao πto su vaginalni sekret i sjemena tekuÊina. na æalost. kao πto su umor. ciroze i karcinoma jetre nakon otprilike dvadeset i viπe godina najveÊa. razliËitih putova prijenosa. Ako do infekcije doe u odrasloj dobi. pa i ciroze ili karcinoma jetre kao najteæih posljedica. ali i moguÊnosti uspjeπne prevencije. koji zavrπavaju smrÊu u akutnoj fazi bolesti. Teπki oblici bolesti. virus hepatitisa B najËeπÊe navodi kao moguÊi uzrok karcinoma. koji Ëesto primaju krvne derivate te djelatnika u ustanovama za njegu mentalno retardiranih osoba. • prijenos s majke koja je vironoπa na novoroenËe tijekom poroda.

Sve Ëlanove uæe obitelji oboljelog ili vironoπe treba testirati. Nakon primijenjene sheme s tri doze cjepiva zaπtitni titar protutijela postiæe se kod 90-95% cijepljenih osoba. novoroenËe zaπtitilo u prvim satima nakon poroda primjenom imunoglobulina i cjepiva. cijepljenje treba odgoditi. cijepljenje. u razmaku od mjesec dana i πest mjeseci. kako bi se izbjegli teπki oblici bolesti koji se u tim sluËajevima javljaju nakon infekcije hepatitisom B. Cijepljenje .POSLJEDICE INFEKCIJE HEPATITIS B VIRUSOM U SVIJETU OSOBE S POVE∆ANIM RIZIKOM INFEKCIJE HEPATITIS B VIRUSOM 2 MILIJARDE 350 MILIJUNA 2. Primjenom cjepiva i po potrebi specifiËnog imunoglobulina odmah nakon incidenta moæe se sprijeËiti veÊi broj infekcija. BuduÊi da je kod bolesnika s teπkim oblicima kroniËnih bolesti bubrega i jetre te dijabetesa rezultat cijepljenja u uznapredovalim stadijima bolesti ËeπÊe nezadovoljavajuÊi. piercingu. bolesnici na hemodijalizi. iako Êe vrlo mali broj ljudi i nadalje ostati bez potrebne zaπtite. (u godinu dana) Iako. crvenilo i bolnost na mjestu uboda. • heteroseksualne osobe s veÊim brojem spolnih partnera • homoseksualni muπkarci • intravenozni ovisnici o opojnim drogama • novoroenËad HBsAg pozitivnih majki • osobe u bliskom obiteljskom ili spolnom kontaktu s nosiocem HBV • bolesnici na hemodijalizi i oni koji tijekom lijeËenja primaju transfuzije krvi ili krvnih derivata • osobe koje se podvrgavaju tetovaæi. UobiËajeno se primjenjuju tri doze cjepiva. dakle odmah po utvrivanju dijagnoze. Pored toga. osoblje ustanova za smjeπtaj mentalno oboljelih osoba. Vladimira Lesnikar. a potom sve one kod kojih nisu potvreni biljezi hepatitisa B procijepiti.5 MILIJUNA BROJ INFICIRANIH BROJ KRONI»NIH VIRONO©A BROJ UMRLIH OD POSLJEDICA HB INF. dr. v. osim u posebnim indikacijama kada se ta shema moæe korigirati veÊom koliËinom datog cjepiva ili veÊim brojem doza. i nadalje se preporuËa cijepljenje osoba s poveÊanim rizikom infekcije. godine uvedeno cijepljenje djece u πestom razredu osnovne πkole i do sada su u potpunosti procijepljene tri generacije. Prema Obveznom programu cijepljenja. Jedina je kontraindikacija za primjenu cjepiva alergijska reakcija na bilo koji sastojak cjepiva. prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. tim viπe πto velik broj vironoπa niti ne zna da u sebi nosi virus. Kod 510% cijepljenih. ovisnici. Nakon desetak godina takvog cijepljenja nisu postignuti oËekivani rezultati smanjenja prevalencije hepatitisa B u opÊoj populaciji pa je preporuËeno cijepljenje djece ili/ i adolescenata. Treba izbjegavati svaki izravni kontakt s krvlju i drugim tjelesnim tekuÊinama. 8 sijeËanj-veljaËa 2003 . u Hrvatskoj je 1999. Sve trudnice trebaju se obvezno tijekom trudnoÊe testirati na nosilaπtvo virusa B hepatitisa kako bi se. a u tim okolnostima do infekcije vjerojatno najËeπÊe dolazi u adolescenata i mladih ljudi. Cjepivo koje koristimo sigurno je i efikasno. Neæeljene reakcije na cjepivo rijetke su i najËeπÊe su to oteklina. odmah potraæiti lijeËniËku pomoÊ. a u sluËaju incidentnog uboda. ËeπÊe starijih osoba. poËelo je preventivno cijepljenje protiv hepatitisa B. osoblje zatvora i sl. nikada ne koristiti injekcijske igle i medicinske instrumente za koje nismo sigurni da su sterilni. godine. Rezultat cijepljenja kod osoba kod kojih postoji sumnja da nisu stvorili zaπtitna protutijela moæe se provjeriti odreivanjem titra protutijela u krvi. ne dolazi do stvaranja potrebnih protutijela. u svijetu oko 5% stanovniπtva predstavlja kroniËne nosioce virusa hepatitisa B. U Hrvatskoj je cijepljenje riziËnih skupina zapoËelo 1994. U takvim sluËajevima mogu pomoÊi dodatne doze cjepiva.jedina uËinkovita mjera LijeËenje akutno i kroniËno oboljelih osoba ne daje zadovoljavajuÊe rezultate. razlike izmeu pojedinih geografskih podruËja znaËajne su. kroniËnih bolesnika i imunokompromitiranih osoba. Stoga je jedina efikasna mjera prevencije. po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije. Prije dvadesetak godina. preporuËa se cijepljenje u poËetku bolesti. koje je u poËetku bilo obvezno samo za visokoriziËne skupine (zdravstveni djelatnici. i. Ëlanovi obitelji oboljelog ili vironoπe). pa je stoga izuzetno vaæna prevencija infekcije. uz zdravstvenu edukaciju. niti je svjestan opasnosti koju predstavlja za svoju okolinu. ako je potrebno. akupunkturi ili sliËnim postupcima gdje postoji moguÊnost prijenosa infekcije nesterilnim priborom • osobe koje na svom radnom mjestu dolaze u kontakt s krvlju i ostalim potencijalno infektivnim tjelesnim tekuÊinama (djelatnici u zdravstvu i drugim javnim sluæbama. oboljeli od hemofilije. U sluËaju akutne zarazne bolesti.) • osobe koje putuju i duæe borave u podruËjima visoke incidencije HBV infekcije i dolaze u bliski kontakt s lokalnim stanovniπtvom • cijepljenje protiv hepatitisa B preporuËa se i svim osobama koje su oboljele od hepatitisa C ili neke druge kroniËne bolesti jetre. NemoguÊe je sa sigurnoπÊu izbjeÊi svaku opasnost infekcije. Hrvatska spada u zemlje s malim brojem vironoπa (manje od 2% stanovniπtva). med.

a neke samo kod odreenih vrsta æivotinja. vodi i na biljkama. Gdje salmonele æive U ju vaænu ulogu u πirenju bolesti jer mogu svojim izmetom kontaminirati namirnice. izluËivati se mlijekom. PovrÊe. bolest koja nastaje upala je sluznice gastrointestinalnog trakta. U svakom sluËaju. UzroËnici salmoneloza . To su proizvodi u koje salmonele mogu uÊi putem mesa bolesne æivotinje ili ËeπÊe putem nepravilnog rukovanja mesom. Te bolesti zovu se bolesti uzrokovane kontaminiranom hranom ili. zmija. insekata i sisavaca. Ako su uzrokovane salmonelama. kantine i slastiËarnice. Ono se mora dobro oprati prije uporabe jer je poznato da na zemlji moæe biti uzroËnika bolesti. Mogu se naÊi u razliËitim tkivima svoga domaÊina. Tako velik broj bakterija moæe se naÊi u hrani koja potjeËe od bolesnih æivotinja ili u hrani koja je naknadno zagaena neadekvatnom manipulacijom (prljavim rukama). mesa i mesnih preraevina te mlijeka. kornjaËa.Trovanja hranom: Salmoneloze PERI RUKE PRIJE JELA I POSLIJE. a kako su salmonele prvenstveno paraziti crijeva. Iz iskustva znamo da takve salate Ëesto stoje i nekoliko sati na stolu prilikom proslava. Time je moguÊe unijeti uzroËnika bolesti u gotovo jelo. Meutim. Poznato je da se salmonele izuzetno brzo razmnoæavaju. hoteli. a kod peradi mogu se naÊi u bjelancu i æumancu jajeta. odnosno kremasti kolaË.. NajËeπÊi su izvor bolesti domaÊi kolaËi izraeni u domaÊinstvima. Po uËestalosti izazivanja salmoneloza drugo mjesto zauzimaju meso i mesne preraevine.. Iako su salmonele primarno paraziti crijeva æivotinja i Ëovjeka. a na Ëovjeka se prenose namirnicama æivotinjskoga podrijetla. Salate s dodatkom majoneze ne bi smjele dugo stajati na sobnoj temperaturi. kao riba. Akutni gastroenteritis najËeπÊi je oblik salmoneloze.. veÊini sluËajeva mikroorganizmi u namirnicama neÊe imati utjecaja na potroπaËa. kao πto su miπevi i πtakori. Otprilike svakih dvadeset minuta iz jedne bakterijske stanice nastanu dvije. naroËito ako su izraeni od sirovih jaja.. zovu se salmoneloze. ËeπÊe. Salmonele se takoer dobro razmnoæavaju u jajima i proizvodima od jaja pa stoga valja biti oprezan u rukovanju s majonezom i sliËnim proizvodima. Ne smiju se zaboraviti niti kuÊni ljubimci jer oni mogu nositi salmonele na svojoj dlaci. Te æivotinje rijetko su izvor zaraze. Radi se o bakterijama koje su paraziti crijeva razliËitih æivotinja. Neke uzrokuju bolest samo kod ljudi. ali moguÊ je kod osoba sa smanjenom otpornosti organizma. Meutim. na djeËjim odjelima u bolnicama. Prema tome. ©irenje salmonela moguÊe je i kontaktom s ljudima te preko predmeta. uvijek treba misliti i na druge æivotinje koje æive u domaÊinstvu Ëovjeka. nepravilnom manipulacijom. Ta upala manifestira se kao akutni gastroenteritis. otrovanja hranom. Mlijeko i mlijeËni proizvodi. Pojeli smo zagaenu hranu. ponekad se u hrani mogu naÊi mikroorganizmi koji mogu uzrokovati bolesti. kao primjerice putem jaja i proizvoda od jaja. Hrana koju jedemo gotovo nikada nije sterilna. izvor su bolesti za ljude domaÊe æivotinje koje sluæe kao izvor hrane. ObiËno dolazi do upotrebe istog pribora za sirovo i termiËki obraeno meso. πto znaËi da Êe za samo nekoliko sati broj od 100 bakterija narasti i do nekoliko milijuna. u njoj se uvijek mogu naÊi mikroorganizmi. Ako takvo jelo stoji. koja obiËno iznosi i nekoliko milijuna bakterija. radi se o hrani u kojoj su se salmonele mogle razmnoæavati. naknadno. Salmonele ulaze u organizam konzumacijom kontaminirane hrane. za nekoliko sati bakterije Êe se razmnoæavati u koliËini dovoljnoj za razvitak bolesti. neke kod ljudi i æivotinja. Simptomi bolesti obiËno se javljaju 12-48 sati nakon kon- v 9 sijeËanj-veljaËa 2003 . Salmonele su vrlo otporne na Ëinitelje okoline i mogu dugo vremena preæivjeti izvan svoga domaÊina. kao primjerice zelena salata. rijetko je optuæeno za trovanje. Taj naËin prijenosa izuzetno je rijedak. NaroËito se valja Ëuvati kolaËa u kojima su kreme izraene s dodatkom sirovih jaja. Izuzetno su povoljan medij za razmnoæavanje salmonela razliËite slastice. dakle do kriæanja sirovog i gotovog jela. mogu uÊi u hranu procesom prerade i uskladiπtenja i.salmonele vrlo su rasprostranjene u prirodi. primjerice. ribe i πkoljke rjee su izvor zaraze. Pri tome je vaæno zapamtiti da se takvi kolaËi ne izrauju samo u ugostiteljskim objektima. Mikroorganizmi u hrani mogu potjecati iz normalne mikroflore sirovine. kao πto su restorani. Za ljude su vaæne upravo one salmonele koje su paraziti æivotinja. Nisu sve salmonele opasne za Ëovjeka. ali ima- U druπtvu su jaËe Bolest Ëovjeka moæe uzrokovati samo velika infektivna doza salmonela. odnosno mlijeËnih proizvoda. Mogu se naÊi u zemlji. one mogu iz crijeva prijeÊi u krvnu struju i rasprostraniti se po cijelom organizmu. svadbi i sliËnih prigoda.

Ti simptomi rezultat su upale sluznice gastrointestinalnog trakta i gubitka tekuÊine i soli. Opasnosti postoje i kod kuÊe. Nakon kupovine. Prednost treba dati toplim jelima koja se pripremaju neposredno prije obroka. u kojima prodavaËi koji rukuju namirnicama ne dotiËu istovremeno novac. dr. parenteralnim putem (infuzija). Moramo nastojati hranu prireivati πto kraÊe vrijeme. a kod teæih oblika bolesti bol u nogama. LijeËenje antibioticima ne dolazi u obzir. Radi se o bolesti uzrokovanoj salmonelama velike invazivnosti. tresavica. Meso se mora Ëuvati i transportirati u primjerenim rashladnim komorama i hladnjaËama. peroralnim putem. ali s njima treba biti oprezniji.. Prvi su simptomi zimica. povraÊanje. Ta je bolest rjea. a najËeπÊe u kostima. vrtoglavica. ne smije doÊi do kriæanja sirovog mesa i pribora za manipulaciju proizvodima koji su gotovi za uporabu. grËevi u trbuhu i proljev. koje su rjeπile problem salmoneloza kojima je izvor zaraze Ëovjek. veÊ prema naπem iskustvu. Jela koja zahtijevaju toplinsku obradu sigurnija su od hladnih salata. mora se postiÊi temperatura od 80°C i u najhladnijem njegovom dijelu. izvor mogu biti i ljudi kliconoπe koji nakon preboljenja bolesti izluËuju salmonele fecesom. • Treba kupovati u duÊanima za koje. moædanim opnama i bubregu. salmonele se mogu naseliti u razliËitim organima. Nakon razvitka simptoma bolesti. IvanËica KovaËek. znamo da su dobri. Takoer. To znaËi da se treba strogo pridræavati uputa lijeËnika i propisane dijete koja traje nekoliko dana. Takoer. odnosno tifusni sindrom ili trbuπni paratifus. ostatke hrane treba πto prije rashladiti i spremiti u hladnjak. zglobovima. SlijedeÊa bolest koju mogu uzrokovati salmonele jest crijevna groznica. • Ako stoji na sobnoj temperaturi. suhoÊa sluznica. pospanost.zumacije kontaminirane hrane. U septiËkom sindromu ne javlja se proljev kao simptom bolesti. • Ljeti ËeπÊe jedemo u ugostiteljskim objektima. pripremljeno jelo mora se potroπiti za 23 sata. Mr. Joπ je rjea bolest uzrokovana salmonelama septiËki sindrom. Idealno bi bilo ostatke baciti i uvijek prireivati svjeæe. • PreporuËa se termiËka obrada namirnica na 80°C. ali tijek je blaæi i kraÊi. Vaæno je i pravilno rukovanje zaklanim æivotinjama. πto znaËi da im je izvor u æivotinjama. koje mogu prodrijeti kroz sluznicu crijeva i uÊi u krvnu struju. • Ako jelo podgrijavamo. kao trajni i polutrajni suhomesnati proizvodi. U mesnicama treba paziti na odræavanje ËistoÊe na radnim povrπinama i pribora. Æivotinjski proizvodi obiËno se kontaminiraju fekalnim sadræajem prilikom klanja. æivotinjskim proizvodima. Prije klanja vaæan je pregled æivotinja te nadzor nad mesom. Ako nam neπto od obroka ostane. Ta nadoknada moæe se obaviti kod lakπih sluËajeva bolesti kod kuÊe. vaæno je πto prije nadoknaditi izgubljenu tekuÊinu i soli. s namirnicama koje su svjeæe. u kojima vidimo visok stupanj ËistoÊe . Pri tome je vaæna suradnja izmeu veterinarske i sanitarne inspekcije. »ak i u industrijski razvijenim zemljama. raste broj oboljenja uzrokovanih æivotinjskim salmonelama. namirnicu treba u πto kraÊem roku pospremiti u svoj hladnjak kod kuÊe jer se na visokim temperaturama namirnica moæe pokvariti i pri duæem transportu do kuÊe. kad sami sebi pripremamo hranu. Ljudi koji rade u proizvodnji i prometu namirnica moraju biti upoznati s opasnostima od kontaminirane hrane i naËinima spreËavanja. PutujuÊi krvnom strujom. pluÊima. Bolest prolazi nakon nekoliko dana uz simptomatsko lijeËenje. Pokuπajmo ih izbjeÊi Profilaksa i prevencija salmoneloza izuzetno je teπka. Mjere za spreËavanje salmoneloza Salmoneloze su uglavnom zoonoze. podsjeÊa na trbuπni tifus. med. • Opasnosti od trovanja hranom nisu prisutne samo ako se hranimo u restoranima.. To ne znaËi da su te salate loπe. javlja se klonulost. PraktiËni savjeti za izbjegavanje salmoneloza • Treba izbjegavati kupnju osjetljivih namirnica u duÊanima u kojima vidimo da imaju loπe hladnjake. Javljaju se muËnina. ju simptome bolesti i Ëesto ne znaju da su kliconoπe. Na originalnom pakovanju namirnice treba pripaziti na rok uporabe i pridræavati se uputa o Ëuvanju. æe. Pri tome oni nemaLijeËenje. 10 sijeËanj-veljaËa 2003 . dok je kod teæih sluËajeva to potrebno uËiniti u bolnici. bol u trbuhu i vruÊica se penje i do 40°C. Antibiotici uniπtavaju normalnu crijevnu floru koja πtiti sluznicu od naseljavanja patogenih mikroorganizama te tako Ëine viπe πtete nego koristi. a nakon pripreme obrok treba pojesti. Takva poviπena temperatura moæe potrajati i do pet dana. Izvor salmoneloza moæe biti u klaonicama pa u njima treba odræavati ËistoÊu. • Treba izbjegavati pripremu slastica od termiËki neobraenih jaja. sc.

a prema biokemijskim karakteristikama odgovarala je rodu Escherichia coli. ako nije poslije dobro oprano i termiËki obraeno. krvarenje unutar krvnih æila te zatajenje bubrega. uz pretpostavku da je odgovorna za teπku kliniËku sliku. Takoer su poznate epidemije uzrokovane umacima u salatama. adresa) u Zavod za javno zdravstvo. Mogu se razlikovati od ostalih E. Temperatura je malo poviπena ili normalna. Znaci otrovanja Verotoksin pozitivna E. godine doπlo do trovanja u djece πkolske dobi. dr. Promidæbeni prostor u Narodnom zdravstvenom listu! Ako æelite oglaπavati u naπem listu. sokovima od prirodnog voÊa. Nalaze se i u zdravih ljudi. Mr. Epidemioloπkom anketom ustanovljeno je da su djeca jela hamburgere koji su bili napravljeni od zagaenog i nedovoljno peËenog juneÊeg mesa. Kad su obavljena pretraæivanja uzroËnika. prezime. a bolest traje 510 dana. Zaraze su u svijetu zabiljeæene u ljudi koji su pili nepasterizirano mlijeko i takve mlijeËne preraevine. NajËeπÊi soj koji uzrokuje taj sindrom je E. coli 0157:H7. Ona je bila povezana s boleπÊu. u mlijeko moæe prodrijeti bakterija i uËiniti ga πkodljivim. NajËeπÊe je miπljenja da bi antibiotsku terapiju trebalo izbjegavati. RazliËiti su uzroËnici infekcija koje se tako prenose. Takvo meso. Kreπimirova 52a. πigele. Rjee uzrokuje krvarenje unutar krvnih æila. Biserka Matica. moæe izazvati infekciju. med. Infekciju moæemo dokazati tako da traæimo E. U male djece nalaze se VTEC u zdravih. Ako je zaraæena krava. stafilokoki. coli po specifiËnim obiljeæjima na povrπini bakterije. a u 1 na 1 000 oboljelih osoba dolazi do komplikacija i zatajenja bubrega.Trovanje hranom ESCHERICHIA COLI KOJA STVARA VEROTOKSIN Trovanje hranom uËestale su infekcije u ljudi. dovoljno je da nazovete telefonski broj 21-43-59 ili poπaljete dopisnicu sa svojim podacima (ime. Sojevi te bakterije nalaze se u crijevu æivotinja i ne izazivaju nikakve smetnje. otkrivena je do tada nepoznata supstanca u krvi. od kojih su neka zbog teæine bolesti smjeπtena u bolnicu. 51000 Rijeka. Smatra se da se bolest moæe prenijeti putem mesa koje je tijekom klanja zagaeno fekalijama. Odjel socijalne medicine. coli (VTEC) najËeπÊe izaziva krvave proljeve i grËeve u trbuhu. a oni u toj dobi mogu bliskim kontaktom s ostalim maliπanima u vrtiÊu biti izvor infekcije. coli u stolici ljudi koji imaju proljeve s primjesom krvi. Mala djeca pozitivna su i do dva tjedna poslije bolesti (kliconoπe) te su moguÊi izvor zaraze. Izolirana je bakterija koja je stvarala taj toksin. Ako se æelite pretplatiti na Narodni zdravstveni list. Kupanje u bazenima ili vodenim miljeima koji su zagaeni fekalijama moæe biti izvor zaraze. od nama vrlo dobro poznatih uzroËnika. Sojevi verotoksin pozitivnih E. sc. a u posljednje vrijeme otkriva se sve viπe razliËitih bioloπkih agensa. Nazvana je verotoksin pozitivna jer je na stanicama kulture tkiva Vero izazvala toksiËni efekt. U Kanadi je 1982. Od tog razdoblja poËelo se sve viπe istraæivati kakve su karakteristike tog uzroËnika i πto sve moæe uzrokovati. javite se Uredniπtvu na telefon: 21-43-59 11 sijeËanj-veljaËa 2003 . coli dobro su osjetljivi na antibiotike. kao πto su salmonele.

dovodi do izmijenjenoga ponaπanja. U pacijenta od AIDS-a u poËetku je dominantno psiholoπko lijeËenje. s kim sam æivio do sad!”. i konaËno. kao osobi koja Êe umrijeti. AIDS je bolest koju uzrokuje virus HIV-a. Bolesnik od AIDS-a K ”Druπtvu treba tako mnogo vremena da prihvati svoje vlastite loπe klice. f) osjeÊaj sigurnosti na poslu onda kad je posao odræan. Taj sindrom odnosi se samo na pacijente s AIDS-om i predstavlja skup gubitaka u odnosu na samu bolest. Trenutno je nemoguÊe reÊi kod kojeg Êe se meu njima razviti AIDS. Osoba inficirana HIV-om moæe oboljeti od AIDS-a. Dominantan osjeÊaj koji ta pandemija ostavlja u bolesnika jest osjeÊaj napuπtanja od prijatelja. ali se lijek ne zna. da su mladi i da nisu htjeli biti bolesni. vrsti lijeka i naËinima lijeËenja koji svakim danom sve viπe napreduju. »injenica da ti pacijenti boluju od teπke bolesti.AIDS SUO»ENJE S ISTINOM ”Æivot ne prestaje biti zabavan kada ljudi umiru. Dijagnoza AIDS-a predstavlja krizno razdoblje za svakog pojedinca. UoËene su razliËite reakcije u ljudi koji se moraju priviknuti na svoju dijagnozu. obitelji ili Ëak cijeloga druπtva. ali koji su se promijenili i u emocionalnom smislu. npr. Ljudi s dijagnozom AIDS-a reagiraju normalno na abnormalnu situaciju kada saznaju od Ëega boluju. partnera. d) osjeÊaj seksualne slobode. U taj sindrom moæemo ukljuËiti joπ i proces anticipacijske tuge koji predstavlja proces æalovanja prije smrti. AIDS nije isto πto i HIV-infekcija. tako bitni za optimizam koji priæeljkuje za sebe. do: to mi se dogaa. 12 sijeËanj-veljaËa 2003 . Viπestruki gubici od AIDS-a su sljedeÊi: a) vrijednost u druπtvu zbog prekida obavljanja svog prijaπnjeg zanimanja ili gubitka obiteljske potpore. To bismo mogli nazvati viπestrukim gubitkom. Postoji priliËno uopÊeni odgovor na gubitak i Ëini se da se ta pra- 2. koje bismo mogli podijeliti na dvije razine: 1. c) osjeÊaj zajedniπtva. bijesa. stavlja ih u situaciju nemoÊi te ovisnosti o novim spoznajama o njihovoj bolesti. ni malo viπe nego πto prestaje biti ozbiljan kada se ljudi smiju” ad nam netko kaæe da bolujemo od neizljeËive bolesti. Nije moguÊe dati postotak onih koji Êe oboljeti d AIDS-a jer razliËita istraæivanja daju razliËite rezultate. Viπestruki gubici Danas je bolesnik od AIDS-a (koristi se i naziv SIDA) svjestan da boluje od neizljeËive bolesti kojoj se zna uzroËnik. Ono πto je istinski prisutno u bolesnika oboljelih od AIDS-a jest kumulacija simptoma i psiholoπkih odgovora koji su uglavnom vezani za gubitke ranijih sposobnosti. Njima tek kasnije treba realna procjena o tome πto se s njima zbiva i koliko Êe æivjeti. nisu viπe ono πto su bili prije. e) nade u buduÊnost. a i umrijeti. Promijenjeni status bolesnika. bilo da je posljedica organskih oπteÊenja nastalih propagacijom bolesti ili nemoguÊnoπÊu prihvaÊanja bolesti. b) fiziËki i emocionalni dobri osjeÊaji. Mnogi ljudi koji su inficirani HIV-virusom osjeÊaju se sasvim dobro. cjenkanja i depresije. da je pravo umijeÊe da spoznam da mi je bolje bez druπtva nego s njim. nego i zbog toga πto od te zarazne bolesti najËeπÊe obolijevaju ljudi koji su u svom seksualnom æivotu imali iskustva koja druπtvo vrlo teπko podnosi. lijeËnik i pacijent to znaju. g) privatnost i vlastita moÊ zbog predrasuda druπtva da ta infekcija ukazuje na seksualnu orijentaciju. Bolesnici su se uvjerili da njihovi prijatelji umiru. vila mogu primijeniti na bilo koga tko se suoËava s novim æivotnim opasnim oboljenjem. Proces gubitka dominantan je ne samo zbog postojanja neizljeËive bolesti. reakcijama nepriznavanja. Tada se moæe ponuditi pomoÊ i razumijevanje i kada su stvarni izgledi njihove bolesti æalosni. homoseksualna. rijeËi su pacijenta kojeg u vrijeme boravka u klinici nitko. To je aspekt bolesti koji ne treba izbacivati. Boæe. preko: to bi mi se moglo dogoditi. h) partneri i osobe koji su joπ uvijek æivi oko njih. tu Ëinjenicu vrlo teπko prihvaÊamo. Svatko suËeljen s prijetnjom smrti mora prijeÊi put od razmiπljanja o sebi kao savrπeno zdravoj osobi (πto svi viπe-manje stalno i Ëinimo) do razmiπljanja o sebi kao osobi koja bi mogla umrijeti. Taj prijelaz ide od: to se meni neÊe dogoditi (iako znamo da bi se jednog dana i moglo). ali i na reakciju okoline koja je sklonija osudi nego razumijevanju tih bolesnika. da prije toga iznimno pate i da se vrlo Ëesto osjeÊaju napuπteni od svih. baπ nitko nije posjetio puna tri mjeseca. promiskuitetna i sl.

preæivjeli od te bolesti reagiraju izolacijom i povlaËenjem upravo zbog druπtvene stigmatizacije. kao πto je npr. ali se osjeÊaju emocionalno tupim. med.. Bolesnik ponekad ima potrebu da testira okolinu i govoreÊi o svojoj smrti praktiËki plaπi druge. a psiholoπke posljedice rezultat su patoloπkog æalovanja za aspektima vlastitoga æivota u obliku osjeÊaja krivnje. ali je taj realitet zamjena za produljeno emocionalno muËenje koje osobe sa sindromom multiplog gubitka od AIDS-a Ëesto opisuju. Ako pacijent ne moæe promijeniti neizbjeænost smrti. ovaj trenutak. smiruju se i æivot im se Ëini lakπim jer je æivot pod prijetnjom bilo teæe iskustvo nego samo saznanje bolesti. cinizma. a nakon Ëega bolest napreduje. On sam hrabriji je od bilo koga drugoga koji se nalazi u kontaktu s njim. Iako moæemo reÊi da se u pacijenata kod kojih je dijagnosticiran AIDS radi o akutnom stresnom poremeÊaju. PovlaËenje i izolacija Svi ti gubici vode do depresije. Ponekad se humor i u najcrnjim situacijama Ëini optimistiËnim. Od tuge do smijeha ©ok pri prihvaÊanju dijagnoze moæe se manifestirati uznemirenoπÊu. Poseban je sluËaj ako pacijent nema nikoga tko Êe preuzeti odgovornost za njega: financijska nesigurnost i gubitak posla joπ viπe utjeËu na gubitak samopoπtovanja i moguÊnost preæivljavanja. fiziËki istroπenim ili opÊenito odsjeËenima od ljudi i okoline. razvijaju suosjeÊanje kao da su veÊ preæivjele svoju vlastitu smrt. paralelno s napredovanjem bolesti. uz cjenkanje i depresivne oscilacije. suicidnim mislima. Olakπanje mogu iskusiti ljudi koji su imali znakove bolesti i koji su jako mnogo propatili jer uËestale hospitalizacije nisu uputile na bolest. Taj komplicirani doæivljaj mnogo je ËeπÊi nego sama refleksija osjeÊaja tuge i brige. Na taj naËin pacijent preuzima dio brige za sebe i postaje aktivniji u preæivljavanju i prihvaÊanju svoje vlastite bolesti. koji je Ëesto potisnut zbog realnog straha od smrti. 13 sijeËanj-veljaËa 2003 . Gubitak osobne kontrole javlja se u trenucima ponovljene krize. Ponekad se ti doæivljaji pretvaraju u paranoidnu reakciju bolesnika da je ostavljen od svih i da Êe ostati sam na svijetu. prihvati svoje viπestruke gubitke. Mi Êemo biti tu zajedno slaveÊi. U terminalnoj fazi prihvaÊanja oboljenja pacijent. To je dogovor sa svim mojim prijateljima. Tada kaæemo da je netko prebrodio i prihvatio brojne gubitke povezane s oboljenjem od AIDS-a. Slijed navedenih reakcija moæe nam pokazati tijek emocionalnih reakcija u pacijenata kod kojih je dijagnosticiran AIDS. otvoreni razgovor o smrti i pripremama za nju. kada oboljeli od AIDS-a shvati da je sve πto Ëini u æivotu podreeno preæivljavanju od AIDS-a. zatvorenost tog sustava joπ viπe pogorπava osjeÊaje ljudi i sputava njihovu slobodu. “NauËilo me da se æivot æivi sada. RastuÊi je osjeÊaj izolacije. U razvijenoj fazi bolesti pojavljuju se svi simptomi multiploga gubitka.Osobe koje ponavljano gledaju kako im prijatelji umiru.. Kad saznaju potvrenu dijagnozu AIDS-a. Ljutnja prema sebi ili prema drugim ljudima izaziva sjeÊanje na sve pogreπke i propuste koje je bolesnik dopustio sebi. Ponekad rad na gubicima stvara i strahove od pozitivnih pomaka u liËnosti bolesnika. Ponekad bolesnici iz osjeÊaja nemoÊi odræavaju seksualne kontakte s drugim ljudima. ne govoreÊi im da su bolesni. nemoguÊnosti osjeÊanja i prevage pesimizma. verbalno izraæenom ljutnjom. Pozitivno prilagoavanje javlja se ponekad u procesu terapijskoga rada s pacijentima od AIDS-a malom intervencijom. Ponekad se Ëini da je pacijent preæivio iskustvo svoje vlastite smrti. a pretrage na HIV-infekciju bile su negativne. Neki se mogu Ëiniti i mirnima i kao da su u stanju vladati sobom.!” Mr. sc. on moæe promijeniti svoj stav prema njoj. fatalizma i nesigurnosti. izraæavanjem nevjerice i plaËem. Dobra sjeÊanja izbjegavaju se zbog straha da ih preæivjeli ne bi morao napustiti.” Jedna je pacijentica rekla: “Moja najveÊa fantazija jest da pleπem gola po ulicama sa svim svojim prijateljicama i prijateljima kada lijek i terapija od AIDS-a budu otkriveni. Taj fenomen opserviran je u radu s preæivjelima od AIDS-a. promjenama fiziËkog izgleda ili intelekta. a da pri tome nije razmiπljao o posljedicama. dr. Smanjeno samopouzdanje rezultat je miπljenja da je AIDS obiljeæena bolest koja stalno izaziva neprijateljstvo kod nekih dijelova druπtva (primitivna ili sirova druπtva). Neki od njih vrlo teπko podnose gubitak svog kreativnog dijela. Ako se pri tome radi o homoseksualnoj grupi ljudi. To je teæak naËin prihvaÊanja realiteta. George Salebi.

Ovisnosti DROGE OSVAJAJU MLADE I UZIMAJU SVOJ DANAK Tko prikloni glavu loπoj navici. nego i u cijelome svijetu . godini bilo 6. Mudrost je znati πto treba raditi. æivotu i buduÊnosti. svaki od njih pronae desetak novih ærtava. slabe informiranosti o njihovu πtetnom djelovanju. Zagreb i Zadar. Od posljedica trovanja heroinom umrlo je sedam osoba. πto je Ëak za 29% viπe nego godinu dana prije. Nije nikakvo Ëudo πto je ecstasy meu mladima izuzetno popularan jer je vr- 14 sijeËanj-veljaËa 2003 . u odnosu na godinu prije.. od kojih Ëetvero od trovanja “Ëistim” heroinom. Preko 70% smrtnih sluËajeva uzrokovano je trovanjem neËistim heroinom. Primorsko-goranskoj i Zadarskoj æupaniji. a preostalih osmero od metadona u kombinaciji s drugim drogama. izobrazbi. Te je pokazatelje poËetkom studenoga saborskim zastupnicima prezentirao predsjednik Vladina ureda za suzbijanje zloporabe droga dr. Gdje god se pojavi. Narkomafija joj je viπestruko snizila cijenu u svrhu bræeg. lakπeg i masovnijeg osvajanja osnovaca i srednjoπkolaca koji su danas glavni potroπaËi te droge. u izvjeπÊu o provoenju nacionalne strategije suzbijanja zloporabe psihoaktivnih sredstava u Republici Hrvatskoj. πkoli. Ante Barbir. To zahtjeva poduzimanje sustavnih i uËinkovitih preventivnih mjera suzbijanja tog velikog ljudskog i druπtvenog zla. zloporaba droga poËne se πiriti poput zaraze jer je to idealan teren za narkomafiju. nemoguÊnost uspostavljanja normalne komunikacije i rjeπavanja nastalih problema na primjeren i druπtveno prihvatljiv naËin. troje od kombinacije heroina i nekih drugih psihoaktivnih tvari. “ovisnici s ulice” æariπte su πirenja droge jer.hara poput epidemije i kuge. Ovisnost je o drogama najveÊi problem u Istarskoj. u Hrvatskoj je u 2001.786 registriranih ovisnika o drogama. Oko 35. zdravlju. zatim ih ucjenjuju. brzo Êe se proπiriti do golemih razmjera. koji u kratkom vremenskom intervalu stvara jaku ovisnost. Proπle je godine broj kaznenih djela vezanih uz drogu porastao za 17%. MUP registrirao 55% viπe prekrπaja posjedovanja droge meu maloljetnicima. s vrπnjacima. a u Republici Hrvatskoj samo broj heroinskih ovisnika dosegao je brojku od 15. Narkomanija je poput poæara: ne ugasimo li ga dok gori jedno stablo. VeliËina problema D Zloporaba droga nastaje iz radoznalosti. Prema statistiËkim podacima.kaæe D. a nisu obuhvaÊeni evidencijom niti bilo kakvim tretmanom. od kojih Ëak 1300 konzumira heroin. »im se u jednom mjestu pojave 1-2 ovisnika. dilere i raspaËavaËe psihoaktivnih sredstava. a prema podacima Hrvatskog zavoda za sudsku medicinu Zagreb. Samo prije nekoliko godina tableta ecstasyja koπtala je 120 kuna. Svake godine droga uniπti pedesetak æivota. nameÊu im svoj naËin ponaπanja. mahom u dobi izmeu 15 i 20 godina æivota. u Hrvatskoj su od droge umrla 53 ovisnika. da bi mogli opstati.000. agresivno ugroæava i sve viπe uzima maha meu mladiÊima i djevojkama. Marihuana i ecstasy uvod u heroin PraÊenja pokazuju da djeca i mladeæ obiËno poËinju zlorabiti legalne droge duhan i alkohol. Tomu mnogo pridonose oklnosti æivotne sredine i pojedinca. Dileri im nude drogu. Meu njima zabiljeæena su Ëak i djeca od samo 11 godina.000 osoba puπi marihuanu.marihuanu pa ecstasy (dvije najjeftinije i najpopularnije droge mladih) i na kraju pojedinci zavrπavaju s mnogo opasnijim heroinom. dospijevaju u svijet podzemlja iako mu ne pripadaju niti ga Ëine. sukobi u obitelji. zatim prelaze na ilegalne . u cvijetu mladosti i naponu snage te u najveÊoj radnoj i produktivnoj sposobnosti. razvitku. Tako mladiÊi i djevojke postaju njihovim ærtvama.ne samo u naπoj zemlji. opasno prijeti. pa Ëak i djecom. S. U posljednjih deset godina viπe od 500 smrtnih sluËajeva uzrokovano je zloporabom droge. svibnja 2002. To je razlog goleme zabrinutosti roditelja. Dobri poznavatelji te problematike procjenjuju da ih joπ barem 50% zlorabi psihoaktivne tvari. πkole i svih progresivnih druπtvenih snaga koje skrbe o mladima. a od gradova prednjaËe Pula. Ti tzv. Tako je i s drogom: ne preduhitrimo li je i ne sprijeËimo u zaËetku. a pribliæno 1000 ih zlorabi kokain. Godiπnje se u Republici Hrvatskoj registrira 1500 novih ovisnika. Tijekom 2001. droga je uzela 15 mladih æivota. Jedna od rijetkih pozitivnih Ëinjenica jest pad broja heroinskih ovisnika u Splitu za viπe od 22%. a vrlina to i Ëiniti . do 13. njihovu odgoju. Posebno zabrinjava Ëinjenica da je u 2001. Procjenjuje se da u svijetu ima gotovo 200 milijuna ovisnika. potrebe da se pomoÊu psihoaktivnih supstancija razrijeπe subjektivne i objektivne teπkoÊe. droga sije zlo i smrt. Jordan. koji tu πansu vjeπto koriste. priklonio ju je zlu jarmu! Ruska poslovica roga se posljednjih godina naglo πiri . teπko Êe nam to uspjeti kad se proπiri na Ëitavu πumu.

znalaËkog i kvalitetnog pristupa njegovu rjeπavanju. poneki prostitucijom ili na druge kriminalne naËine. njegov godiπnji izdatak je 150 tisuÊa kuna. ako ovisnik dnevno troπi gram heroina. Krajnje je vrijeme za poduzimanje struËnih. raznim deklaracijama i parcijalnim kratkoroËnim akcijama. koje smo Ëuli u saborskoj raspravi od zastupnika Ante –apiÊa. Mr. krizu. skupo je. godine kreÊe njihova realizacija. prema rijeËima dr. dobro organiziranih i koordiniranih mjera i aktivnosti na svim razinama od obitelji. izbjegli kuπnju da je probaju. Njihov je interes πto veÊi profit i niπta viπe. Stara kineska mudrost kaæe: “Prvo Ëovjek uzima drogu. osjeÊaj ga vodi . Ona mu u poËetku daje samo iluziju sreÊe. bez obzira na moguÊe zapljene koje se ponekad procjenjuju na desetine i stotine tisuÊa dolara. a ostale u vjeËnu patnju. Problem droga prepoznat je. Zastupnici su se kroz raspravu u Saboru sloæili za sveobuhvatniju. Naæalost. socijalnih i zdravstvenih djelatnika provoenje antiovisniËkoga odgoja. kafiÊima. policije da se energiËno uhvati u koπtac s narkomafijom. æupanije do Republike. Dileri i raspaËavaËi nude ecstasy posvuda . bogatstvo i raznolikost atraktivnih πportskih aktivnosti i zabave.lo dostupan i jeftin (oko 25 kuna po tableti. πkole. a polovina lijeËenih ovisnika recidivira. disko-klubovima. muku. i to ona primarna. KrijumËarenje droga (poglavito skupih. Upravo zbog toga narkomafija tako jeftino nudi ecstasy da bi kasnije na heroinu mogla ostvariti visoke profite jer. Oni bi morali biti objektivno informirani o drogama i njihovu djelovanju na zdravlje mnogo prije nego πto dou u priliku da naprave izbor i rijeπe dvojbu kuπati ih ili ne. To narkomafiju ne zanima. odgovorni i savjesni. rekreaciju i dosada tjeraju ih u kafiÊe i na rjeπavanje vlastitih problema zloporabom psihoaktivnih sredstava koje im dileri i raspaËavaËi nude na svakom koraku. steÊi nove potroπaËe koji Êe im osigurati velik promet i visoku zaradu. vrlo sloæeno. na πportskim utakmicama. Ëeka zavrπetak plana mreæe tih zajednica i komuna u Republici Hrvatskoj i. πto poveÊava rizik. Mladima treba slati pozitivne poruke. Droge su mladima vrlo dostupne. Izgradnja terapijskih zajednica u Rijeci (Pulac) i joπ nekim veÊim gradovima. LijeËenje je delikatno. maksimalno ih okupirati i osigurati racionalno koriπtenje slobodnoga vremena pa Êe manje razmiπljati o drogi.330 tableta te droge. πportskih terena. narkomafija u Hrvatskoj godiπnje utræi oko 100 milijuna eura. Praksa pokazuje da je ecstasy odskoËna daska za prelazak na mnogo jaËi i skuplji heroin. postalo je unosan posao koji donosi goleme profite. sustavnih. struËniju i sustavnu prevenciju ovisnosti. a upravo nedavna zapljena (20. poput heroina i kokaina). strogo kaænjavanje narkomafije. koje su uπle u prioritete. zanimljive programe. a samo Ëetvrtina tablete dostatna je da mlada osoba doæivi æeljene efekte). Usto. Dr. struËnog. njome eksperimentiraju i tako postanu konzumentima i ovisnicima. nego Ëovjek nju. Najvaænija je edukacija i prevencija. Ivica StaniÊ 15 sijeËanj-veljaËa 2003 . koordiniranog. oËajanje i nesretno robovanje. a za Ëiju realizaciju postoje projekti. Nedostatak prostora za zabavu. ma koliko bilo opasno (u nekim zemljama kaænjava se viπegodiπnjom robijom. prevencije i edukacije mladih o drogama i njihovu πtetnom utjecaju na ljudsko zdravlje. Naæalost. kao i potreba kontinuiranog. ZadaÊa je prosvjetnih. Prema nekim procjenama. Ëuti njihove stavove i miπljenja. Te novce valja osigurati. duπu. dugo traje. uËiniti ih imunima kako bi. sc. opÊine. koja neke vodi u preranu smrt.kaæe Rousseau. dou li u kontakt s drogom.u πkolskom dvoriπtu. uËiniti ih otpornima na pritiske i nagovore da ih kuπaju. zaloæio se za formiranje mreæe terapijskih zajednica ili komuna i zatraæio prenamjenu nekih vojnih objekata za potrebe terapijskih zajednica. Oni moraju shvatiti da su droge najmoÊnije sredstvo koje zagauje ljudski um. Barbir je u Hrvatskom saboru najavio novu akciju Ureda: Bit Êe formirane ekipe koje Êe kruæiti punktovima na kojima se okupljaju ovisnici i pokuπati ih uvjeriti u potrebu da se πto prije ukljuËe u tretman radi prevencije HIV-a i hepatitisa B i C te odvikavanja od zloporabe droga. Edukacijom i prevencijom protiv ovisnosti Pravovremeno ih valja upoznati s psihoaktivnim sredstvima. Ëija je svrha da do zloporabe droga ne doe jer je mnogo bolje. A kako? Neki to Ëine kraom. pa i smrÊu). tijelo i uniπtava mlade æivote.000 tableta na slovensko-hrvatskoj granici svjedoËi da narkomafija pod svaku cijenu pokuπava drogom zaraziti mladi naraπtaj. dilera i raspaËavaËa droga. 2003. O njegovoj prisutnosti na narkotræiπtu govori i podatak da je policija u raznim akcijama dosad zaplijenila 23. zatim droga uzima drogu i na kraju droga uzima Ëovjeka!” Ne traæi droga Ëovjeka. suglasnost lokalnih vlasti i osiguran veÊi dio financijskih sredstava. studenog 2002. dilerima i raspaËavaËima. joπ uvijek se viπe ulaæe u lijeËenje nego u prevenciju. Barbira. uËinkovitiju. a druπtvene zajednice da osigura viπe financijskih sredstava. Mlade treba odgojiti da budu razumni. prevencija se joπ uvijek velikim dijelom temelji na istroπenom modelu volonterizma i entuzijazma. prostora za zabavu djece i mladeæi. Ako razum Ëini Ëovjeka. uËinkovitije i jeftinije sprijeËiti nego lijeËiti.) od oko 30. zabavama. ponuditi im dobro osmiπljene. prognoza izljeËenja loπa je. tulumima i drugim okupljaliπtima mladih ljudi.

Nije dovoljan razlog da im se nametne noπenje naoËala. a crvenilo i peËenje postaju nesnosni. Suze Êe curkati preko ruba stisnutih vjea. umjesto cijele apoteke lijekova. Promjena omjera hormona utjeËe na izmjenu kvalitete svih tjelesnih tekuÊina. Taman i da ne vide dovoljno dobro. sindrom suhog oka. Sada gledamo kroz sloj vode. niti dijeliti savjete. Osim nesnosnoga æuljanja u poËetku. OËi izloæene suπenju u bolesti πtitnjaËe ZaËarani krug “upale” Na to Êe pitanje veÊina onih koji nikada nisu nosili naoËale odgovoriti: “Da!” Razumijem ih. NeÊu pisati o vrstama infekcija. Ëitaju i onaj deseti red koji znaËi 100% oπtrine vida. Stalnim brisanjem i trljanjem unesemo zagaenje i konaËno izazovemo upalu. Meutim. propisat Êe lijekove uz koje Êe nastupiti kratkotrajno poboljπanje. U visokorazvijenim zemljama danak plaÊamo visokom standardu. Oni niti ne znaju da se moæe vidjeti OËi su stvorene za gledanje bez naprezanja. Vidite li dobro? U bolje. Vjerojatno se sliËno zbiva i u muπkaraca. Ako vam se oËi suπe. Ne zanima vas od Ëega tog Ëasa obolijevaju oËi u Bangladeπu ili u Americi. Ovdje se radi o tzv.vi biste da se to nikada nije ni dogodilo. Vas uæasavaju osjeÊaj æuljanja. Jednog Êe se dana pobuniti. uvjerena sam da vas ne zanima teorija o tome je li uzroËnik virus ili bakterija. lepre. ali Êe ih puno oboljeti od banalnih infekcija oËiju koje prerastu u teπke virusne ili gljiviËne. ekspozicijskom keratokonjunktivitisu. OËi se slabo zatvaraju i podmazuju jer su izbuljene prema van.. pa i suza. oni toga nisu svjesni. sve do manjka vitamina A u prehrani. To je kao 20 Zagreba. negdje u sredini. Za njih je oπtrina vida kojom raspolaæu normalna. Mi smo. puno ljudi izgubiti vid zbog trahoma. uglavnom æene.. onaj prvi. IzmuËene Êe se oËi kad-tad upaliti. Slika Êe biti joπ mutnija. Vas smetaju vlastite crvene.. Mnogi neÊe oslijepiti jer ih spaπava visokorazvijena medicina. Joπ bolje . od ustajanja do lijeganja. testiram vidnu oπtrinu. oteËeni kapci i nemoguÊnost da ih do kraja otvorite. OËi Êe tada poËeti suziti. cijela Êe se priËa ponoviti Ëim se vratite starim navikama: gledanju kroz izmuËene oËi. »im ih moramo muËiti da bismo izoπtrili sliku. zemljama u razvoju joπ Êe. i tamo gdje ne treba. ZahvaÊena je i spojnica i roænica. a sve zbog nekritiËke upotrebe antibiotika i kortikoida za svaku sitnicu. Vi biste æeljeli da sve to πto prije proe. da su oËi dugo i odolijevale. Eto unesenog zagaenja u veÊ izmuËeno oko! Kad to radimo iz dana u dan. uz puno naprezanja i maπte.ÆRTVE KRONI»NE UPALE OKA Pribliæno 28 milijuna ljudi na svijetu slijepo je. suzne i na svjetlo osjetljive oËi. To je trenutak kad Êe veÊina potraæiti pomoÊ okulista. niti koji lijek na uzrok najbolje djeluje. a mi se joπ viπe naprezati. treba traæiti uzrok. kako ih lijeËiti. Bingo! Tu smo! O tome Êu vam pisati. zbog niskog standarda. Zato se takvi kojiput ljute πto im. na ovaj ili onaj naËin. Mnogi su od njih obnevidjeli zbog infekcija oka koje su se mogle sprijeËiti primjenom jednostavnih higijenskih mjera o kojima uËi sustav javnoga zdravstva. Suze su idealna kombinacija 16 sijeËanj-veljaËa 2003 . ali je slabijeg intenziteta. Jedan od njih.. a ne radi naoËala”. Dolazi do suπenja sloja pokrovnih stanica i njihovog oπteÊenja. moæe biti mala nesavrπenost u dioptriji. ali je sasvim dovoljan razlog za stalno naprezanje oËiju. priznajte Osobe s poremeÊenim radom πtitnjaËe. Zapamtite: za svaku infekciju oËiju uglavnom ste krivi sami. Evo zaπto. ZnaËi. ako ne obrati paænju na moguÊi uzrok. πto je u neku ruku i toËno. “s vrata” kaæe da bolujete od konjunktivitisa. Ako okulist jednostavno. imaju Ëesto problema s upalama oËiju. To je onaj njihov “super” vid. Kad su oËi upaljene.Preventiva i okulistika PACIJENT I OKULIST . oËi se sve viπe poËinju crvenjeti. a naπa Êe ruka nesvjesno krenuti da ih obriπe. nesvjesno Êemo stiskati vjee i buljiti predugo bez treptanja. Æenske su osobe u menopauzi izloæene hormonalnim promjenama. naæalost. na poËetku pregleda. S oba oka zajedno. rijeπile problem na duge staze. Smanjeno luËenje suza spada u tzv. Sad nam sluzavi ili gnojavi sekret u oku joπ viπe muti vid. Jedne bi naoËale. “Zaπto? Dolazim zbog upale. kaæu mi. Ærtve uËestalih upala oËiju tako barem doznaju razlog. kao zemlja u tranziciji. Provjerim koliko redova vide na zidnoj tabli i ustanovim da sa svakim pojedinim okom vide 8-9 redova od moguÊih 10. Kako se Ëuvati.

onda ne operete ruke. ali nemojte barem tom rukom dirati oËi. Samim tim oslabljena je sposobnost oka da se brani od infekcije. Naæalost. osim u visokostruËnoj literaturi. Ako vam je metabolizam poremeÊen. Ali i te osobe mogu prati ruke i sprijeËiti zagaenje oËiju... U poËetku bi svi morali nauËiti pravila o tome kako rukovati leÊama. na sreÊu. Ako se iritacija ponovi. To su uglavnom muπkarci. Ako se ta ravnoteæa poremeti. Tko zna πto Êemo otkriti. Teπka gljiviËna ili pak HIV-infekcija napast Êe oËi iznutra πireÊi se krvlju. Trahom je vodeÊi uzrok sljepoÊe u svijetu koji se moæe prevenirati. VeÊ spomenuti uzroËnik AIDS-a spada u takve. I najmanje uneseno zagaenje izazvat Êe upalu. I njihov je organizam veÊ otprije naruπen. Oni koji nose kontaktne leÊe takoer su primjer kako za upalu oËiju odgovornost snosimo sami. ali neÊu o njemu. Klamidije su uzrok trahoma u 500 milijuna ljudi. Kako? Jednostavno: odete u WC poslije nekog tko je ima. Svima su oËi izuzetno osjetljive na upalu jer se ne mogu efikasno obraniti. Za neke nismo sami odgovorni. Spomenuti Êu neπto puno rasprostranjenije i. nog tijela koje nije toliko zagaeno. Strano tijelo u oku. u pacijenata s kljenuti facijalnog æivca. a da na to ne moæemo utjecati. oni koji uporno odbijaju nositi propisane zaπtitne maske ili naoËale. U protivnom. podmazivanja i vlaæenja. Ako ste ovisnik. teæe se lijeËi i izaziva viπe komplikacija od one izazvane metalnim dijelovima stra- U posebnu grupu spadaju uæivaoci intravenskih droga. Pritom Êe pojaËati mjere zaπtite i sprijeËiti prijenos bilo kakve infekcije na sebe i ostale pacijente. Tamo se trahom prenosi kontaktom s oka na oko. U ratara ona moæe zavrπiti kobno buduÊi da je strano tijelo najËeπÊe bioloπkoga podrijetla s primjesama zemlje. u zemljama u razvoju viπe od 6 milijuna ljudi slijepo je zbog posljedica trahoma. U njih je prehrana oka poremeÊena. kod uËestalih upala oËiju vrijedilo pomisliti na dijabetes i kontrolirati πeÊer u krvi. O upaljenim oËima tih ljudi. epitel Êe se suπiti. Oæiljak koji prekriva roænicu .... prednja Êe povrπina oka patiti. ponovo hvatate za kvaku kad izlazite. kad se iskljuËe drugi faktori rizika. Mislim na klamidiju (chlamydia paratrachomatis). Ako vas upaljene oËi navedu da potraæite njegovu pomoÊ. U razvijenim zemljama rasprostranjena je druga vrsta klamidije. kao npr. ona koja æivi u spolnim organima muπkaraca i æena. neËistim instrumentom ili s majke na novoroenËe. πto zbog djelovanja droge. riskiramo prodor infekcije u dubinu oka. U posljednjem desetljeÊu sve je prisutniji zastraπujuÊi AIDS. Ako vam je organizam oslabljen.uzrok sljepoÊe u trahoma Svako crvenilo moæe biti posljedica stranog tijela u oku koje treba πto prije struËno odstraniti. sluzi i masti.. Okulist ne mora prepoznati da ste uæivatelj intravenskih droga. kako se taj obrisao? Dirate rukom kvaku na vratima kad ulazite. poteæete vodu kao i vaπ prethodnik. Dobro. npr. Svaka improvizacija moæe biti presudna za sudbinu oËiju. ©to mislite. Moæda Êe koji narkoman u nekoj Ëekaonici ambulante proËitati moje upozorenje. ne morate prati ruke ako neÊete. Naæuljano mjesto na oku vrata su infekcije koja prodire dublje. Pravila struke nalaæu okulistu da vas u diskreciji pregleda i pomogne najbolje πto zna i moæe. radnici u metalnoj industriji i poljoprivrednici. U vaπim suzama postoje virusi. Narkomani ne biraju uvjete pod kojima Êe si ubrizgati drogu. Tko Êe pritom joπ misliti na pranje ruku i moguÊe infekcije oËiju. Pitanje je samo koliko dugo Êemo odolijevati. njihovim oËima dovoljna je i najmanja koliËina zagaenja pa da se razvije tvrdokorna vanjska upala. rijetko se piπe. Razni su razlozi slabljenja otpornosti tijela. Stoga bi. moramo odmah potraæiti pomoÊ okulista. bilo bi ljudski da ga upozorite na rizik kojem ga izlaæete. VeÊ i pri najmanjem znaku iritacije treba pomisliti da neπto radimo naopako. Posebna su kategorija ljudi izloæeni frcanju stranog tijela prema oku.. manje pogubno. Ipak.. zagaenje prodirati u dubinu i konaËno dovesti do infekcije. JeËmenac koji se stalno vraÊa moæe ukazati na postojanje dijabetesa O spolno prenosivim infekcijama. SliËno Êe se desiti u svim stanjima gdje se oko nedovoljno dobro zatvara. Prijenos na oko moguÊ je zagaenom rukom. a ulaznu ranu na oku sanirati. LeÊe treba odmah skinuti. proceduru ËiπÊenja provesti kako treba i probati ih nanovo staviti. πto zbog neurednog æivota. DijabetiËari su skloni upalama oËiju. Tek tada uspjeπno ostvaruju svoju funkciju zaπtite oka. Moæe se prenijeti zaraæenom krvlju. Æeljela bih da shvatite kako su vaπe oËi moguÊi rasadnik HIV-zaraze za druge ljude ako ste sami zaraæeni.... v 17 sijeËanj-veljaËa 2003 .. ili nas napadne zloÊudna bolest.. ili zaradimo prehladu.. Infekcija izazvana na taj naËin napreduje podmuklije.. na koju treba pomisliti ako pri noπenju leÊa krπimo propisana pravila higijene. »esto æive u nehigijenskim uvjetima i razmjenjuju nesterilne πprice.vode. Posebno je tvrdokorna infekcija oËiju amebama. kad si ne moæemo priuπtiti prehranu bogatu vitaminima. I .

u obliku crvenila i osipa karakteristiËnog oblika za svaku od tih bolesti. Dok vam ne dosade crvene oËi. kozice. zauπnjaci. Meutim. makar nam je ona u toj prvoj fazi bolesti naoko zdrava. Farmaceutska industrija. na kraju. razliËitog zdravstvenog statusa i s bolestima u razliËitoj fazi razvijenosti. ©irenje takvih bolesti moguÊe je za vrijeme Ëekanja na prijem u ordinaciju. rastu i razmno- æavanju virusa. Bakterije.. Tu se javlja problem. “Medicina” bi bila puno efikasnija. Ako lijeËimo samo oËi. prije njihova ËiπÊenja. ali je trajni rezervoar uzroËnika sve dok ga ne iskorijenimo. Ëesto obilno kontaminiraju koriπteni instrumentarij i radnu okolinu. kad biste paæljivo slijedili upute svojeg okulista. ËiπÊenja i sterilizacije radnog mjesta stomatologa i instrumenata. dezinficiranja i sterilizacije. U protivnom. ali i onim karakteristiËnim za odrasle. dok se djeca druæe i zabavljaju. kad se govori o zaraznim bolestima. Danaπnja dezinfekcija i sterilizacija. Zaπtiti pacijenata. kad ne biste dirali oËi. jer su oni u direktnom kontaktu sa zagaenim materijalom ili instrumentom. Nema zdravstvene ustanove u koju dolazi tako πarolika populacija jer su druge ustanove podijeljene po dobi pacijenata ili po vrsti oboljenja.moæda ne bi ni trebala! Mr. Put je ulaska virusa u zdravu osobu uz pomoÊ kaπlja i kapljica sline u kojoj su stanice sluznice s virusima i put izlaska I infekta iz bolesne osobe.. izazvat Êete kroniËnu. Ako lijeËite samog sebe. stvara sve bolja i uËinkovitija sredstva za dezinfekciju svega πto se nalazi u stomatoloπkoj ordinaciji. Izludjet Êe- te sebe i svog okulistu. Jooooooj. πirenje zaraze na taj naËin gotovo je nemoguÊe. dok se za svakog pacijenta koristi komplet sterilnog. Zubna ambulanta i zarazne bolesti ZA©TITA U FUNKCIJI PACIJENATA I OSOBLJA U prostor stomatoloπke ambulante dolaze osobe razliËite dobi.Ako vam se ipak zalomi da unesete klamidiju u vaπe oko. Tek tako moæemo iskorijeniti klamidiju. a i osoblja. u potpunosti uniπtavaju patogene bakterije. pridonosi koriπtenje plastiËnih Ëaπa. samo njegovog instrumentarija. proÊi Êe i nekoliko mjeseci. imat Êemo ping-pong infekciju i . Ono πto je izuzetno vaæno: upozorit Êe vas da biste o postojanju klamidije u vas trebali upoznati vaπeg partnera kako bi se i on testirao i. po potrebi. med. moguÊ je naËin πirenja tih oboljenja. Kad vam okulist konaËno ustanovi dijagnozu. 18 sijeËanj-veljaËa 2003 . na osnovi najnovijih znanstvenih spoznaja o æivotu. uzroËnici mnogih zaraznih bolesti djeËje dobi (πarlah.. Vaæno je spomenuti da su stomatolog i njegova sestra ugroæeniji od zaraze bakterijama bolesnog pacijenta nego pacijent.). crvenka. I tako u krug. guπobolja). a prenose se direktno kapljiËnom kontaminacijom gornjih diπnih putova. pa da se viπe Ëuvate i. Takoer Êe vas upozoriti da odete urologu ili ginekologu zbog moguÊe infekcije spolnih organa. ali i za uzimanje na usta. dr. Klamidiju treba iskorijeniti odmah i temeljito. za par tjedana partner Êe vas ponovo zaraziti. z toga. proizlazi da se u stomatoloπkoj ambulanti moæe susresti sa svim djeËjim zaraznim bolestima. Simptomi upale nisu toliko jaki da odmah doete okulistu. kad biste barem koji put pomislili koliko je vaπa uloga u cijeloj priËi zapravo vaæna! Kad biste prali ruke. zahvaljujuÊi kratkom vremenu æivota virusa izvan organizma oboljelih osoba te provoenju osnovnih pravila dezinfekcije. ili upalnih procesa karakteriziranih gnojenjem kod djece i odraslih. dok danas takva podjela u stomatologiji ne postoji.nikad kraja. sc. kad biste znali u koju riziËnu skupinu od navedenih spadate. ako se pravilno koriste. Prenoπenju uzroËnika pomaæe i dug period od trenutka zaraze do pojave razvijene bolesti. za par tjedana ponovo Êete ih zagaditi prilikom vrπenja nuæde. Redovita dezinfekcija i sterilizacija U stomatoloπkoj ordinaciji. u sluznici se razmnoæavaju i putem limfnih æila dolaze u krvotok. Zato su najËeπÊe prve manifestacije bolesti na sluznici usta i grla.. a na kraju joπ zakljuËiti kako “ova medicina niπta ne valja”. lijeËio. zahvaljujuÊi direktnom kontaktu stomatologpacijent i rasprskavanju sline u okolinu te njenom zadræavanju na instrumentima i dijelovima stroja za otvaranje zuba. Dotad Êete zaraziti desetke ljudi oko sebe pod uvjetom da oni ne vole prati ruke. jednokratnih injekcijskih πprica i igala. a zapravo je najzaraznija. Svi ti virusi ulaze u organizam zdrave osobe kroz usta ili nos. DjeËje zarazne bolesti uzrokuju virusi (ospice. dosadnu upalu oka koja ne dovodi do ozbiljnih posljedica po oko. Joπ bolje . dobit Êete lijekove za oko. Inge BoπkoviÊ-DragiËeviÊ. vezanih za bolest usta i zuba.

Kontakt sa slinom pri bilo kojem zahvatu u ustima smatra se kontaktom sa zakrvavljenom tjelesnom tekuÊinom. Na kraju treba naglasiti da su u stomatoloπkoj ordinaciji moguÊe sve infekcije ali. To je spolno prenosiva bolest. paziti na sterilnost. maske i razliËite pregaËe treba koristiti kada se oËekuje rasprπivanje materijala. Alkohol 70%. ali je uËinjeno mnogo ispitivanja virusa. pacijenti mogu biti sigurni da Êe ti djelatnici zbog sebe. a uzrokuje ga virus tipa C. Zaπtitu za oËi. ili sekreta diπnih putova. a imajuÊi na umu da su direktno najugroæeniji djelatnici te ordinacije. sc. Prijenos bolesti dogaa se kada zaraæena krv. ali i moguÊnost ulaska infekta kroz veÊ postojeÊu ranicu na koæi ruku terapeuta. primijeÊena je nova bolest meu ameriËkim homoseksualcima. Bolesnik ne smije tajiti bolest svom terapeutu. a od toga vremena bolest se proπirila po Ëitavom svijetu. Kako su stomatoloπki instrumenti uglavnom oπtri. Danas joπ ne postoji pravi lijek za tu smrtonosnu bolest. Jako je bitno pravilno ponaπanje u bolesti. Jedini je lijek prevencija da do bolesti ne doe.svi su zaπtiÊeni Najvaænija je mjera zaπtite osoblja i pacijenata noπenje rukavica kada se planira kontakt s krvi. ako veÊ ne zbog pacijenata. Ne smiju se zanemariti ni radne povrπine. Uvoenjem upotrebe jednokratnih rukavica smanjena je opasnost od povrjeivanja. Mr. ali se moæe prenijeti unosom zaraæene krvi intravenozno ili kroz oπteÊenja koæe ili sluznice. Hepatitis “B” infekcija je jetre izazvana virusom tipa B. Najpoznatiji oblici te bolesti gotovo su iskorijenjeni. ali i svih zdravstvenih djelatnika koji u svom radu dolaze u doticaj s krvi. uπao u organizam i izazvao bolest. Posebno je vaæno znati da preko 70% zaraæenih osoba moæe i dalje nositi virus u krvi i postati dugotrajnim i kroniËnim kliconoπama. kako bi on s poveÊanim oprezom rukovao pacijentovim instrumentima i kontaminiranim materijalom. Danas je obvezno cijepljenje djece. U stomatoloπkom radu moæe doÊi do prijenosa nekog od hepatitisa s pacijenta na pacijenta. Hepatitis “A” prenosi se zaraæenim namirnicama (najopasniji su plodovi mora) i vodom. a i pri porodu. πto je u stomatologiji Ëesto. 19 sijeËanj-veljaËa 2003 . a protiv novih “tipova” sve su djelotvorniji lijekovi. fenoli i paraformaldehidi inaktiviraju HIV u manjim koncentracijama od onih koje se inaËe upotrebljavaju. Pokazalo se da je on vrlo osjetljiv na sve dezinficijanse zbog lipidne ovojnice koju oni otope. koriπtenjem pribora za higijenu zaraæene osobe (æileti. dr. nezaπtiÊenim spolnim odnosom. Ana FajdiÊ-Furlan. Ëetkice za zube). Moæe ga se prenijeti spolnim putem. Bez straha . Koliko je virus neotporan dokazuje i to da su standardni postupci pranja posua dostatni za dekontaminaciju pribora za jelo. primalac mora biti smanjene otpornosti te mora imati osiguran put ulaska u tijelo. Poroaj je vezan s velikim krvarenjima pa je tu potreban velik oprez. velika je opasnost za lijeËnika ili sestru da pri rukovanju njima povrijede svoju ruku i na taj naËin unesu pacijentov infekt u svoje tijelo. Opreznim rukovanjem stomatoloπkom aparaturom i instrumentima te strogim pridræavanjem pravila dezinfekcije i sterilizacije. kroz povrijeenu koæu ili sluznicu. vodikov peroksid. natri- jev hipoklorit 0. Danas je sve rjei zahvaljujuÊi boljoj higijeni i razvoju kanalizacijske i vodoopskrbne mreæe. prodre u krvotok druge osobe. Bolest uzrokuje virus HIV1 i HIV2. Godine 1979. te pacijenti na dijalizi bubrega i bolesnici od hemofilije. a 1981. a prenosi se iz zaraæene krvi. a prenose se zaraæenom krvlju. æileta. zaraæenim iglama. Hepatitis “C” prenosi se krvlju. virus ili bakterija. Hepatitisi su bolesti jetre povezane s virusnim infekcijama.Zaπtita zdravstvenih radnika Da bi uopÊe infekt. Ëetkica za zube. a najveÊa je opasnost bila za osobe koje su primile transfuziju krvi prije 1990. U svijetu se najveÊi broj ljudi zarazio tom bolesti koriπtenjem istih πprica i igala. Iz svega je vidljivo da u stomatoloπkoj praksi i zdravstveno osoblje i pacijenti mogu biti izloæeni razliËitim mikroorganizmima zbog krvi ili sekreta usne πupljine. Hepatitis “Delta” i “G” takoer su virusni. ako se striktno provode pravila dezinfekcije i sterilizacije te ako se prema svim pacijentima odnosi kao prema moguÊim kliconoπama. transfuzijom krvi zaraæene osobe ili pri porodu. godine. Takoer se virusi inaktiviraju na 5660°C za pola sata. Prijenos se obavlja nesterilnim medicinskim instrumentima. a to je najËeπÊe neko oπteÊenje koæe ili sluznice. veÊ treba paziti i na njihovu ËistoÊu i dezinfekciju. Do danas nije pronaen pravi lijek ni za jednu vrstu hepatitisa. igala za tetoviranje. nesterilnim instrumentima za tetovaæu. Hepatitis “E” i “F” izaziva virus koji se prenosi zaraæenom hranom i vodom. moguÊnost πirenja zaraze u stomatoloπkoj ambulanti iskljuËena je. ili s pacijenta na lijeËnika i sestru. postoji viπe njegovih sojeva. ili zakrvavljenom slinom ili sluzi. ta bolest je opisana i nazvana AIDS (SIDA).5%. med.

fosfor. Mladi orah sadræi 25% vode. jezgrica. πto mijenja njihovu vrijednost. a sadræi i klor.u cjelovito pπeniËno braπno doda se 10% svjeæih ljeπnjakovih resa. Orah . gdje je linolna kiselina zastupljena sa 38%. U kori ljeπnjaka ima tanina. mangan. »aj od resa dobar je za pospjeπivanje znojenja. ©vicarskoj. koje se sastoji od zasiÊenih masnih kiselina 7%. izmrve se ili samelju i dodaju kruπnom tijestu. 20 sijeËanj-veljaËa 2003 . Plod je gladak. fermentirane napitke i sl. slatko ili se konzerviraju na druge naËine te prave razne ljekovite tinkture. Nedozreli plodovi sadræe puno vitamina C.5% biljnih vlakana. doc. Bubreæni ga bolesnici mogu koristiti u svojoj prehrani zbog niska sadræaja natrija. Zeleni orasi ukuhavaju se u kompot. Plod ljeπnjaka dobar je izvor masti 52%. kalcij 200 mg. zreli plodovi i drvo. Vaæan je izvor visokovrijednih bjelanËevina 15% te ugljikohidrata 10% i 6. nijacinom. oleinsku i linolnu kiselinu. orah podsjeÊa na ljudski mozak te su ga u stara vremena smatrali lijekom za mozak. protiv crijevnih parazita. kalcijem. Elika Mesaroπ-Kanjski. Grm moæe biti visok do 4 metra. Ljeπnjak se jede u sirovom stanju i koristi na razliËite naËine u kulinarstvu i prehrambenoj industriji. B2. ili suπenih. vitaminom A. ljeska. fosforom. Kora. æeljezo 4 mg. dr. Nekada je pokrivao velika prostranstva Europe i Azije. Bogat je mineralima: kalijem. a od minerala kalij 600 mg. jajolik. U Europu su ga prenijeli rimski legionari. hemoroida i proljeva. a danas je dosta rasprostranjen u Italiji. Orahovac . VeÊi dio energije dobiva se iz sadræaja masti te ih stoga treba umjereno koristiti. drvenast orah u Ëijoj se ljusci nalazi ukusna jestiva sjemenka. B2. Pripada porodici breza. gdje i danas na podnoæjima Himalaje postoje πume oraha. ali u malim koliËinama. Energetska vrijednost 100 grama ljeπnjaka iznosi oko 2814 kJ (670 kcal). vitamin E 21mg%. procijedi i pije 2-3 πalice na dan.liker od oraha priprema se od zelenih oraha namoËenih u rakiji. zatim radi otklanjanja probavnih smetnji. bakar i sumpor. mahunarkama i raznim povrÊem i voÊem te za razne vrste slastica. Fino usitnjen. dr. Veliku paænju treba obratiti na skladiπtenje jer na toplini i u dodiru s kisikom dolazi do promjena na njima. Boca se dobro zatvori i ostavi na toplom mjestu da stoji dva tjedna. arakteristika je tih plodova sadræaj velikih koliËina ulja i mnogostruko nezasiÊenih masnih kiselina. listovi i cvjetovi ljeπnjaka u narodnoj medicini koriste se u ljekovite svrhe.2 ælice suhih narezanih listova oraha prelije se s 3 dcl hladne vode i kuha oko 5 minuta. povrÊem i voÊem jer tada osiguravaju punovrijednu prehranu. Kruh od ljeπnjakovih resa . Koristi se za Ëajeve. smatra se energetski najvrednijom namirnicom. U jednom obroku dovoljno je uzeti 15-20 ljeπnjaka. natrij.Corylus avellana Poznat je i pod nazivom: lesjak. Svjeæe rese ljeπnjaka sadræe oko 100 mg vitamina C. NjemaËkoj. bakar. Uz orah. marmeladu. U prehrani se koriste kao dio obroka. ocijede i prosuπe. Od ploda se dobiva jestivo masno ulje. Sadræi i visok udio bjelanËevina 15% te ugljikohidrata 10% i 6 grama biljnih vlakana. i izlaæe se sunËevoj svjetlosti.kombinat zbog toga πto se od njega koristi sve: liπÊe. Plod oraha bogat je i vitaminima grupe B . tanin i eteriËna ulja. æeljezom. TekuÊinom se masira koæa glave svako veËe i poslije masaæe kosa se osuπi.Jezgrasti plodovi i sjemenke KVALITETNA ZAMJENA ZA MESO Jezgrasto voÊe i sjemenke visoko su koncentrirana hrana. Ljeπnjak . sumpor. vitaminom E. postaju uæegle. a suhi samo 5%. U narodnoj medicini koristio se u lijeËenju kod upala sluznica usne πupljine i ædrijela te crijevne sluznice. Energetska vrijednost u 100 je grama 2898 kJ (690 kcal). smole. a i uzgaja se plantaæno u razliËitim sortama. Odlikuju se bogatim sadræajem vitamina i minerala i njihova je bioloπka vrijednost vrlo velika. mladi orasi. Orah za jaËanje kose . flavonskih heterozida koji daju æuÊkastu boju i eteriËno ulje. ako su usklaeni s kvalitetom i sadræajem ostalih potrebnih namirnica. Koristi se protiv æeluËanih tegoba. a ima i neπto vitamina C. B6.B1.aflatoksin. pomijeπane s medom ima dobro djelovanje kod slabokrvnosti te na æivËani sustav.samelje se 10 ælica jezgre oraha i stavi u jednu litru alkohola. U liπÊu ima puno vitamina C. rese. Od vitamina sadræi vitamin B1. uz dodatak πeÊera. koji je kancerogen. Kada su suhe. cinkom. naroËito folnom kiselinom 66 mg%. med. Potrebno je biti oprezan i stoga πto se na viπim temperaturama razvija plijesan. oleπnik. Raste samoniklo po πumama i oko naselja. kao i bolesnici oboljeli od πeÊerne bolesti. S obzirom na izgled. za pravljenje Ëokolade i raznih slatkiπa. koja luËi najjaËi prirodni toksin . liπnik. proËiπÊavanja organizma. nijacin. K U prehrani rekonvalescenata i pothranjenih osoba preporuËa se uzimanje oraha u umjerenim koliËinama. Prim. jer su pune vitamina C. Pusti se da odstoji 15 minuta. jednostruko nezasiÊenih masnih kiselina 10% i viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina 44%. naroËito ulja 48-66% koje sadræi jednostruko i viπestruko nezasiÊene masne kiseline. magnezijem. ima vaænu ulogu za jaËanje æivËanog sustava i u prehrani bolesnika od πeÊerne bolesti. »aj od liπÊa oraha . plod. pupoljci. Vrlo ih je dobro u prehrani kombinirati sa æitaricama. Orahovo liπÊe sadræi znatne koliËine vitamina C. ljuska mladih oraha. U prehrani se orasi mogu koristiti u mnogim jelima. a nalazimo ga na uæeglim i pljesnivim namirnicama. kao dodatak u kombinaciji sa æitaricama. ali se tijekom sazrijevanja taj sadræaj znatno smanjuje. Ruski znanstvenik MiËurin nazvao je orah voÊka . magnezij. Prije dodatka u pπeniËno braπno rese se kratko prokuhaju. sc. Bere se od poËetka svibnja do kraja lipnja. ne sadræi kolesterol. gljivica Aspergillus flavus. mangan. Kombinacija samljevene ili narezane jezgre oraha.Juglans regia Orah je podrijetlom iz Azije. Turskoj. Bogati su i kvalitetnim bjelanËevinama te mogu u prehrani zamijeniti mesni obrok. U svom sastavu jezgra oraha sadræi najviπe ulja 55-65%.

Donedavno su lijeËnici smatrali da neki lijek propisan starijoj osobi ne djeluje zato πto je ona zaboravljiva. Danas veÊ postoje kompjutorski podaci o djelovanju nekog lijeka na hranu. Dakle. sastav nekog jela s obzirom na namirnice koje su upotrijebljene za njegovu pripremu. Svakom je dobro poznato da je kroniËni alkoholizam Ëvrsto povezan s malnutricijom. 8. u SAD Ëak polovica njih. Jednako tako i u osoba koje boluju od raznih kroniËnih bolesti. a drugËije starom Ëovjeku. I naπe ljekarne bi u najbliæoj buduÊnosti trebale imati kompjutorske informacije o djelovanju lijeka na hranu i hrane na lijek. 7. Zaπto? Danas to jednostavno tumaËimo iscrpljenoπÊu jetre. U mladosti je bio velik zaljubljenik u kavu. smetena. DrukËije æeni. doza nekog lijeka. za utjecaj lijeka na hranu i hrane na lijek. obratno. Ali je sve jasnija Ëinjenica da suvremeni Ëovjek. vaæni su ovi Ëimbenici: 1. jer bubrezi ne funkcioniraju u starije osobe kao u mlade. 6. pa ne uzima lijek redo- 21 sijeËanj-veljaËa 2003 . koji su se najprije upotrebljavali da smanje apetit. Svi ti Ëimbenici pojedinaËno ili u kombinaciji nekoliko njih mogu utjecati na djelovanje nekog lijeka i. te na iskoristivost nekog jela. pate od deficita vitamina. U svijetu postoje gotovo kompjutorske informacije o tome u svakoj veÊoj ljekarni. nego da je posrijedi nuspojava. jer stariji ljudi nekritiËki uzimaju odjednom mnogo tableta. konfuzna. 9. odnosno hrane na uËinak nekog lijeka. koji “guta” mnoπtvo raznih lijekova. pije li kavu. a jetra je jedina u stanju razgraditi kofein i ukloniti njegovo moguÊe πtetno djelovanje. opÊe zdravstveno stanje onoga koji jede i uzima neki lijek. LijeËnici znaju da se kod jetre istroπi mikrosomski enzimski sustav i jetra viπe nije u stanju razgraditi kofein. Poznata je anegdota o njemaËkom knjiæevniku Johannu Wolfgangu Goetheu. veliËina tijela. I mnoga jela mogu utjecati na uËinkovitost nekog lijeka. utjecaj hrane na lijek. dob pojedinca.Odnos hrane i lijekova ijeËnicima je dobro poznato da neki lijekovi koËe. puπi li. Uzimanjem lijekova starije osobe mogu imati vrlo neugodne posljedice. pa tvari koje organizam treba izbaciti mokraÊom zadræavaju se u tijelu dulje nego je potrebno. neumjereno ju je troπio. RazliËita istraæivanja starijih ljudi pokazala su da mnogi od njih. æelju za uzimanjem jela. 5. zbog koje mnoge starije osobe samovoljno i bez lijeËnikova savjeta prestanu uzimati potreban im lijek. Takoer i u vrlo pothranjenih i u vrlo debelih osoba. vitamina A (retinola). loπ apetit. Iz knjige: Roko ÆivkoviÊ “Hranom do zdravlja” Utjecaj lijeka na hranu i obratno. i te kako utjeËe na uzimanje i iskoriπtavanje hrane. a drukËije muπkarcu. a neki pospjeπuju i pojaËavaju iskoristivost i razgradnju hrane. 3. 4. individualno je vrlo razliËit. Zaπto individualne razlike? Zato πto Êe lijek drukËije djelovati djetetu. nutricijsko stanje pojedinca. Kad je ostario. pije li alkohol neumjereno. mrπavljenje ili debljanje te osteoporoza pojedinih starijih osoba najvjerojatnije uzrokuju lijekovi. Takoer se zna da i neka hrana utjeËe na uËinkovitost lijeka. LijeËnici znaju da tetraciklinski antibiotici pogorπavaju apsorpciju mlijeka i drugih namirnica bogatih kalcijem. mnogi stariji ljudi imaju smanjenu funkciju bubrega. Pri opisivanju lijeËenja debljine spomenuti su preparati amfetamina. a mnogi i od manjka askorbinske kiseline (vitamina C)! Danas se sve viπe moæe dokazati da kroniËni proljev. Danas znamo da za to nije kriva zaboravljivost i konfuzija. vito ili ne u propisanoj dozi. Osim toga. L Interakcija lijek-hrana najviπe se oËituje u vrlo mladih ili u veoma starih osoba. na apetit i na glad. 2. kroz koju prolazi sva kava. 10. osobito tijamina. nije podnosio Ëak ni jednu πalicu kave. piridoksina. spol.

indi- 22 sijeËanj-veljaËa 2003 . vaæna i vrijedna za razliËita kulturna okruæenja. drugim ljudima moæda ne izgleda tako. prepriËavaju dogaaje. Taj strah sputava ih pri sliËnim buduÊim Drugu fazu moralnoga razvoja predstavlja svjesno prihvaÊanje moralnih normi kao VRIJEDNOSTI koje i sami zagovaramo. kao i da smo za te posljedice odgovorni. Vrste moralnih normi Valja imati na umu da bez moralnih normi æivot u zajednici ne bi bio moguÊ. Kod velikog broja kriminalaca dogodilo se buntovno odbacivanje vrijednosnog sustava ili nije doπlo do druge faze moralnoga razvoja. Od tada Êe se pridræavati normi zato πto to æele. Upozorava nas da smo svojim Ëinjenjem ili propustom prouzroËili πtetu u materijalnoj formi. Kada roditelja nema u blizini. To je proces u kojem se dijete identificira sa svojim “dobrim ponaπanjem” pa zbog njega i sebe doæivljava “dobrim”. No. Motivira nas da je ubuduÊe izbjegnemo pridræavajuÊi se usvojenih kriterija. Za njih su drugi ljudi samo konkurencija u borbi za opstanak. ono Êe odrasti bez odnosa prema dobru i zlu i BEZ OSJE∆AJA KRIVNJE. No. odraslo u hipijevskoj obitelji. Ako pak prekrπe prihvaÊenu normu. Ako je dijete. uz druπtvene norme koje smo nauËili u kontaktu sa zajednicom i koje reguliraju odnos u njoj. bontona. veÊ samo da ih njihovi odrasli ne uhvate na djelu. To je naπ osobni znak da se zbog neËeg osjeÊamo KRIVI. ili smo izazvali neËiju patnju. patriotskih osjeÊaja. Ako pak uspijeva proÊi bez tog iskustva. koja smije sve πto poæeli. procjenjuju tue postupke. Oni su model moralnosti. ali vjeπto. oni Êe si dopustiti “izlet u zabranjeno”. ako je proces odgoja bio defektan. izolira. o potrebnom i nepotrebnom. moguÊe je Ëak da razviju fantaziju o moguÊem tzv. Brzo nauËe da se niπta straπno neÊe dogoditi ako norme krπe oprezno i inteligentno. osjeÊat Êe NEUGODU. Time odbacuje i usvojen sustav moralnih normi. vrπnjaci nas zbog naπih postupaka prihvaÊaju i potiËu ili nam se rugaju i odbacuju nas. Oni nemaju “griænju savjesti” niti se osjeÊaju krivima. sebiËno. a ne zato πto se boje kazne. Druπtvena nas pak zajednica obiljeæava.POTICAJ ILI ZAMKA Vjerojatno vam je poznat osjeÊaj “grizoduπja” ili “griænje savjesti”. one podsjeÊaju da naπa sloboda seæe do tue i da nije u redu uime svoje slobode ugroziti tuu. njegovi Êe se kriteriji o dobru i zlu bitno razlikovati od kriterija koje Êe formirati dijete u nekoj tradicionalnoj krπÊanskoj obitelji. izgoni. One spreËavaju ljudsku sebiËnost i samoæivost. PriËaju mu priËe o dobru i zlu. Preuzima njihove kriterije o dobru i zlu. na temelju roditeljskih reakcija. Takve se osobe ponaπaju samoæivo. pounutrene. Njima joπ nije jasno zaπto neπto ne treba Ëiniti. postoje i tzv. No. a ono drugo nije. da ih nitko ne uhvati. Obrazovanje nam pomaæe da otkrijemo ne- ka opÊa mjesta. postaje osoba bez kriterija. Kaæemo da su norme internalizirane. Smatrat Êe se krivima. dijete moæe odbaciti sve πto ga podsjeÊa na roditelje i po Ëemu bi na njih moglo sliËiti.. Postale su osobni unutarnji sadræaj. Postaju ponosni na svoje prekrπaje i sve spremniji da ih ponove. Ljute se kad Ëini ono πto je po njihovu miπljenju loπe ili s ponosom priËaju o njegovim postupcima kada su u skladu s njihovim kriterijima. npr. Tako NEUGODA postaje bitno obiljeæje osjeÊaja krivnje. ljutnja ili kazna. U najranijem periodu æivota dijete promatra i oponaπa svoje roditelje i bliske osobe koje se njime bave. Za njih je dalje u redu krπiti druπtvene norme. shvatiti da su neki oblici ponaπanja ZABRANJENI jer iza njih slijedi prijekor. religijskih pravila. RIVNJA je neugodan osjeÊaj ko ji se javlja kad procijenimo da smo uËinili neπto πtetno ili iznevjerili osobne moralne potrebe. ako dijete nije doæivjelo primjere moralnosti i nije dobivalo smjernice o moralnim normama. Neugodan je.Emocionalna inteligencija OSJE∆AJ KRIVNJE . Zato im i nije vaæno da zabranjene radnje ne Ëine. “savrπenom zloËinu”. bez elementarnog suosjeÊanja za druge ljude. ako ih netko od odraslih tada uhvati i kazni. SliËno se moæe dogoditi i nakon izrazito poremeÊenih i konfliktnih odnosa izmeu djece i roditelja. Tako iskustvo “biti uhvaÊen u zabranjenom i kaænjen” postaje odgojno sredstvo. “griænju savjesti” i bez obzira na roditeljsku reakciju. ako smo predano suraivali i potpomagali akcije za njenu dobrobit. proganja nas. Drugi znaËajan izvor moralnih sadræaja i utjecaja na formiranje osobnoga vrijednosnog sustava imaju obrazovanje. vrijednosni sustav koji vrijedi i kad roditelji ili drugi izvori moguÊe kazne nisu u blizini. Kad se to dogodi. Razvoj vrijednosnog sustava i odgovornosti K pokuπajima i time postaje regulator ponaπanja. Time osjeÊaj krivnje i “griænja savjesti” direktno podræavaju potrebu za poπtivanjem vrijednosnog sustava i pridræavanjem moralnih normi. vrπnjaci i πira druπtvena zajednica. Ne æeleÊi biti kao oni. Ona svjedoËi o postojanju vrijednosnog sustava na temelju kojeg procjenjujemo svoje postupke i osobnu odgovornost. nagrauju ili kaænjavaju. da nitko ne primijeti. To πto je za njih dobro . te suosjeÊanja za boli drugih. Oni ga hvale ili kude za ono πto Ëini. Formira se upornim roditeljskim primjerima i obrazlaganjem zaπto je neπto dobro. Pojavljuje se nakon nekog propusta ili loπeg postupka. poËinju razvijati strah od kazne. bez obzira na to radi li se o dobrim ili loπim osobinama i porukama. U toj ranoj fazi moralnoga razvoja djeca Êe. muËi. ili istiËe i odlikuje ako smo se pridræavali obiËaja.

Tako postajemo dobri roditelji sami sebi. bez potrebe da provjere o Ëemu se zapravo radi. Istovremeno. dijete poæeli da njegovog brata nema jer mu je strgao igraËke. OsjeÊaj krivnje kao zamka Iako osjeÊaj krivnje stvara neugodu i nikome od nas nije drag. dok Êe to za veÊinu pripadnika njegove druπtvene zajednice biti moralno prihvatljiv naËin brige o samom sebi. formirali su vjerovanja da su “loπi” kao osobe pa zato grijeπe i prave πtete. pokuπava ih diskvalificirati. iako ih nitko iz zajednice nije optuæivao. Strah od greπke U velikim obiteljima. Prisutno je stalno natjecanje za roditeljsku paænju jer roditelji nemaju dovoljno vremena. ili æivot uz osobe koje su olako “lijepile oznaku KRIV”. Ako je dijete roeno kao “neæeljeno”. no bilo je prekasno. nekako je lakπe podnijeti osobnu krivnju. Na temelju njih. koncentrirajuÊi se na kontrolu svojih postupaka i izbjegavanje gre- v 23 sijeËanj-veljaËa 2003 . a ne zato πto joπ nisu u stanju razumjeti kontekst u kojem se neπto dogaa. nisu prisutni i koncentrirani na ono πto Ëine ili nisu nauËili konstruktivnije i adekvatnije oblike ponaπanja. »im primijete da je neπto krenulo “po zlu”. Vjerovala je da se to dogo- dilo zato πto nije htjela iÊi s njime na kupanje.”Uz one koji su uvijek spremni sebe za neπto okriviti. dokazujuÊi da su drugi loπiji od njega. Paænju Êe usmjeriti na njegovo ponaπanje i traæiti greπke. Preuzet Êe odgovornost Ëak i za ono s Ëim nemaju nikakve veze. Tako tuæakanje i optuæivanje postaje sredstvo u borbi za osobnu poziciju. a brat se nakon toga teπko razboli. æivotu. neprestano proπirivanje repertoara konstruktivnog ponaπanja i izgraivanje osobnog vrijednosnog sustava. KRIVNJU OSJE∆AMO SAMO U ODNOSU NA MORALNE NORME KOJE SMO ISKRENO PRIHVATILI. odmah Êe pomisliti da su sami to prouzroËili. Nemali je broj sluËajeva kad su individualne i druπtvene norme bile nepomirljivo suprotstavljene. Biti u pravu postaje isto πto i biti vrijedan ljubavi. Kada odrastu i kad viπe ne bude nepravednih roditelja. æivot i imovinu. Zbog tog straha uloæit Êe energiju da razvije osobine i ponaπanje koje autoriteti cijene. uz iskrenu ispriku i nadoknadu πtete. Tako se jedne subote gospoa Ana vratila s uobiËajene πetnje s prijateljicom i zatekla muæa kako leæi na podu. unutarnji pritisak. veÊ im samo daje dodatnu teæinu. razumijevanje poruke koju nam taj osjeÊaj πalje moæe postati snaæan motivator osobnoga razvoja. veÊ u popravljanju πtete uz suosjeÊanje i ispriku. U posljednjem ratnom periodu mnogi su borci bili poneseni borbenim poklikom zajednice. izopÊenju. sad bi bio æiv”. Izlaz iz osjeÊaja krivnje nije u analiziranju posljedica. Da ga nisam ostavila. Doæivjet Êe ga kao naruËeno ubojstvo neke æivotinje zbog osobnog uæitka. a poslije se nisu mogli nositi s teæinom individualne odgovornosti za uËinjeno. Tada Êe sami sebi Ëiniti ono πto su im nekad Ëinili nepravedni autoriteti. govorila je sama sebi. “Da nisam otiπla u πetnju. nestat Êe nelagoda. samo za to treba smisliti nove razloge. ono je u roditeljskoj svijesti krivo πto se rodilo. Isto se tako osjeÊala i jednom davno. konfesiji. a roditeljima opravdanje i okidaË za prekomjerno kaænjavanje. »esto preuzimaju odgovornost i za odluke svojih roditelja. Kada su i drugi za neπto krivi. to se ne bi dogodilo. novcu. dijete se moæe godinama izjedati osjeÊajem krivnje. “poravnamo raËune” s oπteÊenim osobama. Njima reguliramo osobni odnos prema zdravlju. Ne poπtivati druπtvene norme znaËi izloæiti se osramoÊivanju. Ne poπtivati unutarnje norme znaËi izloæiti se unutarnjem razdoru koji zna zavrπiti suicidom ili ludilom. zaboravljajuÊi da loptanje krivnjom ne rjeπava probleme. Strahu od greπke dodatno pridonose iskustva u kojima su roditelji djetetove loπe postupke kaænjavali porukama “ne volimo te” ili “ostavit Êemo te” ako se budeπ loπe ponaπao. Svaka i najmanja greπka postat Êe grijeh. samo prihvaÊanje osobne odgovornosti nije dovoljno. u kojima su se djeca morala boriti za paænju i ljubav svojih roditelja. Preuzela je na sebe odgovornost za ono πto je potpuno izvan njene moÊi. Zvala je hitnu. roditelji tu tvrdnju teπko mogu prihvatiti pa nesvjesno prave pomake. Izdalo ga je srce. Djeca Ëesto vjeruju da svojim æeljama mogu skriviti odreene dogaaje. Za vegetarijanca Êe npr. »esto Êe potpuno zatomiti svoje potrebe i kontakt s emocijama. poslu. moji se roditelji ne bi rastali. Dijete je KRIVO. Najprije. poziciji. “Da sam ja bio bolji. prviajuÊi stvarne uzroËno-posljediËne odnose. kao ni u bjeæanju od njih i prikrivanju tragova. Svako dijete pokuπava pokazati da je bolje od drugih Ëlanova obitelji i time vrednije. ali i formirali na temelju osobnih iskustava i obrazovanja. Za to je najËeπÊe potrebno nadiÊi osobnu taπtinu i vjerovanja te uËiti na greπkama. No. kad se njen mlai brat utopio. svojih ukuÊana. Bogu i sl. slavi. Naravno. imetku. OsjeÊaj krivnje kao poticaj ravnoteæe. Oni drhte nad svojim postupcima i oËekuju da Êe svako toliko neπto upropastiti. postoje i ljudi koji se toliko boje osjeÊaja krivnje da se neprestano opravdavaju. Optuæili su se sami. Od tog trenutka njen je osjeÊaj krivnje rastao i rastao. osim prestanka nelagode. Svojom obranom one danas pokuπavaju ublaæiti stare ozljede. potreba da se skrivam i potreba da ispaπtamo. »esto je podloga takvom ponaπanju æivotno iskustvo krivo optuæene osobe koja nije mogla dokazat svoju nevinost.vidualne norme. Ëesto se razvija i strah od greπke. da smo odgovorni za svoje postupke i da nam nije svejedno kako Êe se zbog naπih postupaka drugi osjeÊati. u ratnim periodima i opasnosti po status. prebacuju svoj osjeÊaj krivnje na druge ljude ili izazivaju osjeÊaj krivnje kod drugih. veÊ samo postojanje tog osjeÊaja svjedoËi o tome da smo moralna osoba s usvojenim vrijednosnim kriterijima. To je najjeftiniji put do ponovnog uspostavljanja unutarnjeg mira i Uz ljude koji uopÊe ne osjeÊaju odgovornost i krivnju za svoje postupke. Razlog tome najËeπÊe su loπa æivotna iskustva te Ëeste kritike i optuæbe njihovih autoriteta. a npr. Nagrada je. Velikim smo ih dijelom preuzeli od najbliskijega kruga. jesti meso biti krajnje nemoralno. Potreban je aktivan odnos. u strukturi pretjerano kaænjavanih osoba ostaje vjerovanje “kriv sam”. Dakle. Individualne i druπtvene norme moraju se uvijek podudarati. Onog trena kad. Ako npr. postoje i oni koji je osjeÊaju i onda kada to nije adekvatno.

debljinu ili iscrpljenost. otkrit Êemo adekvatnije i konstruktivnije oblike ponaπanja. Morat Êe i po nekoliko puta provjeravati da li su neπto dovoljno dobro uËinili iako im se nijednom ranije nije dogodilo da zaborave. a s druge strane. Priznavanje odgovornosti poziv je na oprost i odustajanje od osvete. Svi ti postupci velika su zamka osobnoga razvoja. Kad bi ih primijenili na sebe i svoje postupke. Ponekad je potrebna priliËna mentalna akrobatika. strah i ljubomoru. biti neodgovoran za svoje postupke. Biti ODGOVORAN znaËi svojim mudrim postupcima sprijeËiti πtete i patnje. On podrazumijeva U»ENJE. opaæanja samo onih elemenata koji se uklapaju u njihovu priËu i nevjerojatna upornost da bi dokazali da je njihovo. Krajnji su izraz tog stanja prisilne radnje kao prevencija moguÊoj greπki i osjeÊaju neadekvatnosti. Neki ih troπe Adekvatan je onaj osjeÊaj krivnje koji se javlja kad je zbog naπeg propusta ili postupka stvarno nastala πteta ili je stvarno iznevjerena neka vaæna moralna norma. Dakle. To je ujedno pokazatelj da prihvaÊamo moralne norme i pridræavamo ih se. Negativan odgovor na bilo koju od tih moguÊnosti automatski iskljuËuje osjeÊaj krivnje. Kad u tome ne uspiju. prebacivati svoju odgovornost na druge i izjedati se. drugi uspjeπni. najËeπÊe posve netoËno vienje. Uz njih Êe se osjeÊaj krivnje pretvoriti u ODGOVORNOST za naπu buduÊnost i buduÊnost onih koji nas okruæuju. moæemo sami otkriti konstruktivna rjeπenja svog unutarnjeg konflikta i time samostalno modificirati i svoj vrijednosni sustav i svoje ponaπanje. moæemo mijenjati svoja neadekvatna ponaπanja. osjeÊat Êe se krivima πto ih roditelji ne prihvaÊaju. Upitat Êemo se: “©to trebam usvojiti da mi se ovo loπe iskustvo viπe ne ponovi?” Uz malo razmiπljanja. Tako “griænja savjesti” moæe stvarno nagristi naπ organizam. Muπkarci Êe je ËeπÊe pretvoriti u ljutnju. koliko ona znaËi oπteÊenome i da li smo je stvarno mi prouzroËili. iako si ne æele priznati da su odgovorni za neku πtetu ili propust. uËenja od drugih ili putem pokuπaja i pogreπke. mogu bili loπi. zbog brzopletosti. mogu osjeÊaj krivnje somatizirati muËeÊi svoje tijelo bespotrebnim i prekovremenim radom. Ona Êe oπteÊenog joπ viπe povrijediti. Tako se osjeÊaj krivnje pretvara u osjeÊaj ODGOVORNOSTI. Htjeli to ili ne. To je naπ osobni put prema MIRU I MUDROSTI. “oπteÊeni” uopÊe neÊe tako doæivjeti. prihvaÊati i analizirati krivnju ne poduzimajuÊi niπta. Npr. energija i adrenalin stvoreni njihovom emocijom u tijelu moraju se potroπiti. Moæemo govoriti o nekoliko koraka: Prvi je provjera da li stvarno postoji πteta. bol i konaËno bolest u svom tijelu. patnja prouzroËena ili moguÊnost propuπtena. bijes i mrænju. Da bi bilo moguÊe. ako izraze “neprihvatljive emocije” ili traæe neπto za sebe. redefiniranja stvarnosti. sama nadoknada πtete bez izraæavanja suosjeÊanja izraz je arogancije. Takvi su ljudi vrlo strogi. TreÊi je oblik obrane potiskivanje osjeÊaja krivnje i zatomljavanje u sebi.πke. veÊ i adekvatni postupci. pametni. doveli bi se do uniπtenja. Kako iskoristiti osjeÊaj krivnje za svoj boljitak grijehom. neugodan osjeÊaj koji donosi krivnja vodi razumijevanju unutarnjeg dijaloga izmeu dijela sebe koji optuæuje i onog koji je neπto skrivio. »etvrti je korak u cijelom procesu najvaæniji. od svojih postupaka koji katkad. nije dovoljna samo isprika. ako osjeÊaju drugaËije od njih ili imaju drugaËije stavove. djeca mogu usvojiti vjerovanja da izazivaju patnju svojih roditelja ili drugih ljudi ako kaæu “Ne!”. prodorni. a æene u tugu. Viπe energije potroπimo muËeÊi sebe pitanjima “Kako ti se to moglo dogoditi?” i “Zaπto nisi?” nego ispravljanjem pogreπke. TreÊi je nadoknaditi πtetu i ispriËati se te dogovoriti naËin kako moæemo ublaæiti posljedice. Zato je mudro provjeriti koliko nekome znaËi ono za πto se mi okrivljujemo. i sami su preuzeli njihove kriterije procjene. puno izmiπljanja. Npr. usluæni. Ponekad ono πto mi smatramo propustom ili πtetom. Priznati drugome znaËi pokazati da nismo zli i da suosjeÊamo s onima koje je snaπla posljedica naπeg Ëina. Ako vjeruju da im ni tako neπto ne priliËi. “Cijena” koju smo “platili” nadoknaujuÊi uËinjenu πtetu. I tako. No. Æivot s autoritetima koji su neprestano kritizirali prema svojim ekstremno strogim kriterijima najdirektniji je put za formiranje ljudi uvijek spremnih optuæiti druge. razbijete poklon neke simpatiËne osobe u tuoj kuÊi. Doæivljavamo ih kao cjepidlake i progonioce. To je gesta kojom pokazuje da ne poπtuje osjeÊaje oπteÊenoga. okretni jednom rijeËju savrπeni prema kriterijima svojih autoriteta. I upravo zato πto smo mi kao osobe OK. Ovisno o tipu poruka koje su primali kroz djetinjstvo. treÊi jaki. a domaÊica vas izljubi jer se sama to nije usudila uËiniti. Njegovanjem i razumijevanjem tih dijelova. nepokolebljivi. dok svoje neadekvatne postupke uopÊe ne primjeÊuju. Drugi je priznati sebi i oπteÊenome svoju odgovornost. brzi. Tada Êe otpisati cijeli niz svojih moguÊnosti samo da se ne bi osjeÊali krivima. No. No. nuæno je razlikovati sebe kao dobro i moralno biÊe. Nadoknada πtete ima dvostruku funkciju: ona je “izravnavanje raËuna” s oπteÊenom osobom i zavrπetak jednog optereÊujuÊeg procesa. a oni zapravo sve to Ëine kako bi pobjegli od svog “unutarnjeg progonioca”. OsjeÊaj krivnje postaje zamka osobnoga razvoja i kada se optereÊujemo greπkom koju je lako ispraviti. oni se kaænjavaju izazivajuÊi umor. poærtvovni. 24 sijeËanj-veljaËa 2003 . Svaki i najmanji propust drugih smatraju velikim transformirajuÊi osjeÊaj krivnje u emociju koju smiju izraziti. ispravno. I zato ih usmjeravaju prema drugim ljudima. motivirat Êe nas da ta saznanja uistinu i primijenimo. Neadekvatno je. grËenjem i energetskom amputacijom. Ako se posljedice mogu ublaæiti ili nadoknaditi. Neki Êe nastojati biti ekstremno dobri. vozaË pregazi neËijeg psa i bezosjeÊajno mu gura novce za ljubimca koji je oπteÊenome nenadoknadiv. briæni. informirani. Priznati sebi znaËi biti svjestan da je zbog naπeg propusta ili pogreπke πteta uËinjena. ona je “kazna” koja nas motivira da sliËno ne ponovimo. Vesna ©palj. dakle. prof. potrebni su ne samo razumijevanje onog πto se dogodilo. umjesto da “otplate svoj dug” sanirajuÊi uËinjenu πtetu i uËeÊi adekvatnije oblike ponaπanja. okrivljavati se bez provjere. nepromiπljenosti ili neznanja. da bi njeno prihvaÊanje vodilo k prestanku neugode i ponovnom uspostavljanju unutarnjeg mira.

Genetski inæenjering podsjeÊa na neki od grËkih mitova u kojima poneki Ëovjek zamisli da je bog i svojom bahatoπÊu. Sebe. Naravno. pa i kloniranje ljudskog biÊa ima svoju mraËnu stranu. piπe: “U poËetku bijaπe rijeË.odluËivanju u svome vlastitom tijelu.Gospodo stigao je konac vremena. Jakob Lorber davno je izjavio: “Svijet i priroda raspolaæu zakonima i nepromjenjivim pravilima. koji otkri i posta svjestan te rijeËi same. πto znaËi granËica. lica.” N akon πto su πkotski znanstvenici dr. iz Ëiste radoznalosti. umnoæavajuÊi se bez prestanka i zauvijek. Kloniranje je proizvodnja genetiËki identiËnog duplikata nekog organizma nekom odreenom bioloπkom metodom. jer uvoenje genetskog inæenjeringa otvara i stvara jedno novo træiπte na kojem Êe buduÊi roditelji kupovati svoju buduÊu djecu po principu: tko bude imao viπe novaca. Ta rijeË preobrazi povrπinu tla planeta iz praπnjavog pakla u zeleni raj. U danaπnjem svijetu træiπni principi dominiraju nad etiËkim.” Na rubu ponora Matt Ridley. Bude li Ëovjek zaæelio promijeniti taj red i poredak i promijeniti svijet. Ta rijeË otkri kako rasporediti kemijske spojeve da bi se zarobili i oæivjeli maleni vrtlozi u stanju entropije. To “rasaivanje” otvara Ëovjeku moguÊnost da proizvede bioloπke kopije samoga sebe.” Znanost prouËava postanak Ëovjeka i plan po kojem je on graen. Autor knjige “SebiËni gen” Richard Dawkins izjavio je: “©apnite sami sebi tajno priznanje: zar ne biste voljeli biti klonirani? I ja bih. Geni su opsjednuti usmjerenoπÊu k samo jednom cilju . veÊ od naruπenih i uvrijeenih zakonitosti u samim stvarima. u svojoj knjizi “Genom”. Ta rijeË svojom porukom obrati more. stoljeÊu je zapisao: “Uvjeren sam kako Êe za stotinjak godina fizika i kemija znati kako je graen svaki atom u tijelu Ëovjeka. Istim tim zakonima pokoravaju se Ëovjek i njegovo tijelo. Ostvarenje besmrtnosti Nakon iskustava s estetskom i plastiËnom kirurgijom (korekcija uπiju. S jedne strane otvaraju se brojne moguÊnosti. zagadili smo tlo. primijetit Êemo porast brige za ljudska prava. Ako viπe volimo slobodu. Nobelovac Wernher Heisenberg izjavio je: “Sve naπe spoznaje lebde nad ponorom neznanja. skidanja masnog tkiva). πto donose ispravan red. Atmosferu smo zagadili. stanjili smo. ali ja sam optimist. poveÊanja usana i grudiju. stoljeÊe. onda je bolje da nas odreuju sile koje potjeËu od nas samih. ali uskoro se moæda naemo blizu njih. u svojoj knjizi “Genom”. procvjeta ta rijeË i posta dovoljno domiπljata da stvori kaπasto Ëudo . tada neÊe biti kaænjen od razbjeπnjeloga Boga. potomstvo od bespolnog razmnoæavanja jednog individuuma. Francuski kemiËar Marcelin Berethelot u 19. Moramo naπe æivote uskladiti s prirodom jer su od bolesnoga drveta i plodovi bolesni. javljaju se nove bolesti za koje nema lijeka. πto povlaËi boæansku intervenciju da neobuzdani moÊnik bude gromom spaljen ili pretvoren u v 25 sijeËanj-veljaËa 2003 . a to je iz nastojanja Ëovjeka da u πto kraÊem vremenu ostvari πto veÊi profit i zbog toga se dogaa destrukcija svih temeljnih vrijednosti.” Kloniranje ljudskog embrija naπa je stvarnost jer je raanje prvog kloniranog ljudskog biÊa neminovno u skoroj buduÊnosti. Ian Wilmut i njegov znanstveni tim kloniranjem dobili ovcu Dolly. Sve ovisi o ljudskoj motivaciji. a ne od nekog drugog. ljudi æele joπ viπe. a ona od grËke rijeËi “klon”.” Dalaj Lama rekao je: “Svako znanstveno otkriÊe.Strah od genetike PRIRODA IMA SVOJE ZAKONE Matt Ridley. Postoji strah meu znanstvenicima da se umjetno proizvedeni geni ne bi osamostalili pa mutirali u viruse-ubojice i na taj naËin postali zli duh koji je pobjegao iz boce i izmakao kontroli. mladica. a s druge strane opasni ponori. moÊi Êe kupiti i kvalitetnije dijete i djeca Êe postati proizvod koji Êe imati svoju træiπnu vrijednost. ostvarenje besmrtnosti. Razlika nije u odreenosti. Temeljne zagonetke æivota za sada su nerjeπive. Mislim da su znanstvenici koji stoje iza otkriÊa genoma bili ispravno motivirani.trebaju mu usluge znanosti kako bi izbjeglo posljedice svog neodgovornog ponaπanja. a na nekim mjestima i potpuno uniπtili ozonski omotaË. zaπtitu okoliπa. uzviπenije i veliËanstvenije . nego neπto πto je beskrajno. Svatko ima jedinstvenu i drukËiju unutarnju prirodu. svaki segment ljudske znanosti moæe se zloupotrebljavati. Zadrπka prema kloniranju potjeËe djelomice iz straha da je ono πto je iskljuËivo naπe moglo postati i joπ neËije. znanstvenici iz Oregona klonirali su majmuna i time dokazali da nema nepremostivih bioloπkih granica za stvaranje ljudskih klonova. uËinak staklenika sve se viπe oËituje. grudiju. piπe: “Sloboda je izraæavanje naπe vlastite odreenosti.” »ovjeËanstvo se vrti u avolski opasnom krugu . nosa. a kad znanost dosegne taj stupanj razvitka. Ako se osvrnemo unatrag kroz 20. nisam zabrinut za buduÊnost. nego u vlasniπtvu. πirenje svijesti o vaænosti nasilnog djelovanja. a ne neËije tue. Gen za slobodnu volju predstavljao je unutarnji izvor naπeg ponaπanja u koji nitko drugi ne moæe prodrijeti. Naposljetku. Ne. vjerojatno Êe Bog siÊi na Zemlju sa sveænjem svojih kljuËeva i reÊi Êe: . ne postoji jedan jedini gen. Razvoj moderne tehnologije nije paralelno pratio i razvoj ljudske etiËnosti.ljudska priroda prilagodljivo predodreena naπim kromosomima i jedinstvena u svakome od nas. RijeË kloniranje dolazi od engleske rijeËi “cloning”. koje moraju biti i ostati takve kakve jesu.ljudski mozak. koje je i naπa najnuænija zaπtita od gubitka slobode pod utjecajem vanjskih Ëimbenika.” Ne smijemo se ponaπati kao pijani gospodari svoje i tuih sudbina. preuzimanjem boæanskih prava izaziva katastrofu. kao recimo stvaranje vlastite slike i prilike. vodu i zrak.” Johan Wolgang Goethe rekao je: “Djela prirode uvijek su prvoizgovorena rijeË Boæja.

mogu iz ljuske atoma izbaciti elektrone i time ionizirati atom. moæe biti πtetno pri dugom izlaganju. MoguÊnost djelovanja vjerojatnija je πto su neionizirajuÊe zrake kraÊe i πto su veÊe frekvencije. vozila. nekog odreenog sportaπa. koji su æeljeli da klonirani Ronaldo bude najveÊi svjetski nogometaπ. Njihovo djelovanje na organska tkiva. πto je bio njegov osnovni i najveÊi æivotni cilj. gdje pronalazi sebe i u tomu uæiva). steÊi svoju osobnost. rendgenske. za mjerenje njegove udaljenosti i brzine. Da li Êe oni biti robovi roditeljske bolesne maπte ili Êe razviti svoju osobnost. izraæeno u W ili mW na povrπini od 1 cm2. Druga je stvar s osobama profesionalno vezanima uz odaπiljaË. nije ista individua . kao prolazne kromosomske aberacije. Petar RadakoviÊ. broda. Studirao je matematiku na PMF i zavrπio fakultet s visokim prosjekom ocjena te postao dipl. RjeπavajuÊi matematiËke zadatke i probleme uæivao je . IonizirajuÊe zrake. U krugu od 94 m od odaπiljaËa gustoÊa snage ne prelazi 10 mW/ cm2. to je odnos 0. mikrovalovi. Istina. kao i za upravljanje njime u tami i po magli. a u njemu matematiËara (klonirani Ronaldo koji mrzi nogomet i sport. niti u avionskom prostoru za putnike. To je elektronski ureaj za otkrivanje nekog objekta. recimo. iako kloniran. Koji je onda Ronaldo pravi? Moæda onaj koji je viπe postigao u æivotu? Ronaldo . npr. Neki bogataπi sigurno Êe poæeljeti besmrtnost. on. nemaju te jaËine da ioniziraju i za to se zovu neionizirajuÊe zrake.001 prema 10. Mjerni instrumenti mjere gustoÊu snage elektriËnog polja odaslanog iz radarske antene. πto je i bio. Elektromagnetski valovi svrstani su u elektromagnetski spektar koji se proteæe od valova najmanje frekvencije i najduæih valova (tehniËka izmjeniËna struja) do valova najveÊe frekvencije i najkraÊih valova (visinske kozmiËke zrake).on je matematiËar. Kao πto se vidi iz tablice. Za populaciju koja se moæe sluËajno naÊi u blizini radarskog ureaja vaæno je znati da πto se dalje nalazi od odaπiljaËa. zbog slabe energije. Ronaldo II imao je fiziËko tijelo isto kao i Ronaldo I.. a voli uËenje i πkolu. Sastoji se od odaπiljaËa uskog snopa usmjerenih ultrakratkih radiovalova i prijemnika. koju Êe realizirati kloniranjem samih sebe. nergija valova.to mu je bila opsesija i æivotni cilj. Sigurnost suvremenih komunikacija brodovima i zrakoplovima nezamislivo je bez radar- 26 sijeËanj-veljaËa 2003 . Zrake manje energije. odnosno fotona. Ono nije moguÊe niti ispod palube. a van kruga od 200 m oπteÊenje zdravlja uopÊe nije ni moguÊe. prohtjeve i egzistenciju i. razviti vlastite æelje. πto rijetko moæe izazvati za zdravlje zanemarive posljedice. deset puta jaËe zraËeÊih. zamislimo isto fiziËko tijelo. med. slikara. Bioloπki efekti radarskog zraËenja najsigurnije se procjenjuju biodozimetrijom. ali Ronaldo I. uËenjaka itd. zrake velike energije.nogometaπ proglaπen je najboljim nogometaπem svijeta 1998. pjevaËa. veÊa je πto je veÊa frekvencija titraja valova i πto je kraÊa valna duæina. πto dokazuje da fiziËko tijelo ne odreuje neku osobu potpuno. svoju πansu vidi u matematici. πto znaËi otkrivanje i odreivanje udaljenosti najkraÊim radiovalovima. U krugu do 200 m mogu nastati posve bezazlene. ali mnogo manje πtetno od ionizirajuÊih zraËenja. Preteπke su to dileme za nas. postati neπto drugo u æivotu. zrakoplova.000. on Êe se od njega odbiti i na ekranu katodne cijevi prijemnika izazvati pojavu siluete objekta te dati procjenu njegove udaljenosti. npr. Radarsko zraËenje RADARI VIDE I PO MRAKU Elektromagnetsko zraËenje fizikalna je pojava πirenja elektriËnih i magnetskih valova. godine. posjedujuÊi tijelo.. ing. Ako je Ronaldo najbolji svjetski nogometaπ. tzv. Valovi. mikroskopskim promatranjem promjena na kromosomima u krvnim stanicama periferne krvi. npr. razviti vlastiti ego i iznevjeriti æelje i stremljenja roditelja i okoline. dr. ©to je radar Robovi bolesne maπte BuduÊe generacije klonirane djece imat Êe u æivotu velike probleme i iskuπenja jer su zaËete po æeljama roditelja. U matematici je leæala njegova sreÊa. RADAR je skraÊenica nastala od engleskih rijeËi Radio Detection and Ranging. energija mikrovalova (10-5) mikromala je u odnosu na rendgenske zrake (104). matematike.neku æivotinju i tada Êe opet sve iÊi po starom. FiziËko-psihiËka kombinacija i utjecaj okoline odreuju neku osobnost. mogu πtetno djelovati na ljudske stanice. to je manja gustoÊa snage odaslanih radarskih valova. Postavπi matematiËarem. pa Êe i svoje naslijee (steËeni kapital) ostaviti samima sebi.. ali on je u biti neπto drugo. Taj nesklad sigurno raa psihiËke traume i stresove. zato se zovu ionizirajuÊe zrake. iznevjerio je svoje roditelje. koristeÊi demokratsku slobodu svakog Ëovjeka i biti kovaË vlastite sreÊe. tj. nego su van kruga od 94 m ne moraju strahovati za oπteÊenje svoga zdravlja. Preko te udaljenosti nema uopÊe nikakvih promjena. odnosno ultrasitnih Ëestica zvanih fotoni. koji se vrlo teπko prevladavaju. E Kad emitirani snop naie na neki objekt. Opseg radarskog zraËenja U populaciji je proteklih godina veliko zanimanje pobudilo planirano instaliranje novih radarskih antena umjesto zastarjelih. To otvara probleme psihiËke prirode i kod kloniranog biÊa i kod roditelja. promjene u fazama. ParaboliËna okrugla ploËa odaπiljaËa vrti se u krugu. Tako osobe koje nisu u krugu zaposlenika. neznatne kromosomske promjene. poput mikrovalova u koje se svrstava i radarsko zraËenje.

pri popravcima ureaj mora biti iskljuËen. tzv. Stanovniπtvo mora znati da te zakonske odredbe postoje i da ih se primjereno provodi. zamuÊenje oËne leÊe i umjereno smanjenje broja krvnih zrnaca. mora se nositi zaπtitna odjeÊa od nikla i zaπtitne naoËale koji odbijaju 99% zraËenja. a kamoli u ratnim uvjetima. kromosomske aberacije zabiljeæene su u 3-33%. TipiËni su rezultati istraæivanja zagrebaËkog Instituta za medicinska istraæivanja o πest zaposlenih u zraËnom prostoru. 5-10 mW/cm2 ne izaziva promjene. kolike su. SliËno je u puπaËa. ali se ipak osoblje kontrolira. S radarskim ureajima radi Ëovjek. No. provodi se periodiËki zravstveni nadzor osoblja. Ëije provoenje nadzire Hrvatski zavod za zaπtitu od zraËenja. kao i promjene u spermijima. Na naπem se podruËju posebno istiËu radovi Instituta za medicinska istraæivanja i medicinu rada u Zagrebu. Nakon πto su popravljali jedan radarski ureaj. ELEKTROMAGNETSKI VALOVI Zaπtita u radu s radarom Pri radu s radarskim ureajima neophodne su preventivne i zaπtitne mjere. Srednje doze izazivaju neurovegetativne smetnje sliËne onima pri neurozi. od 13. mjeri se zraËenje u okoliπu izvora zraËenja. reverzibilne. a kad ne moæe biti. uz pomoÊ Povjerenstva za zaπtitu od neionizirajuÊih zraËenja i Ministarstva zdravstva te Ministarstva za zaπtitu okoliπa. Ivica RuæiËka 27 sijeËanj-veljaËa 2003 . na zaposlene u zrakoplovstvu. Njih propisuje Zakon o zaπtiti od neionizirajuÊih zraËenja. odreuje se vremensko ograniËenje profesionalne izloæenosti zraËenju. najbolje povremeno putem srediπnjih TV-vijesti. Kromosomske aberacije javile su se samo u 0. Zato znanost istraæuje ima li za Ëovjeka opasnosti od radara i. a radio se sluπa viπe. tj. na servisere radarskih ureaja. kao i drugih. πtetu mogu izazvati velike doze od preko 100 mW/cm2. u snopu jaËine preko 100 mW/cm2. bez zaπtitne odjeÊe. za neko vrijeme nestaju. koje veÊina ljudi gleda. ako ih ima. na populaciju van radarske struke. radarski objekt mora biti ograen u πirokom kru- gu van kojega stanovnici ne mogu biti ozraËeni. radarski sindrom. bez izloæenosti radaru. dr. GustoÊa snage do 1 mW/cm2 ne zahtijeva nikakvu kontrolu.5-2. Prim. Poslije 30 tjedana broj aberacija pao je na 3. Vrijedno je saæeti i zbirno na ovom mjestu spomenuti rezultate istraæivanja u posljednjih tridesetak godina. stanovniπtvo mora o svemu tome i o radarskom zraËenju biti obavjeπtavano od odgovorne struke. radnog vijeka 12-20 godina. Odnose se na zaposlene na palubama brodova. 10-20 mW/ cm2 izaziva jedino pad mitotske aktivnosti u kromosomima staniËne jezgre. meutim. preko 20 mW/cm2 izaziva kromosomske aberacije koje su.5%.5%. Male doze izazivaju poviπenje temperature u pojedinim tkivima i organima. jer se novine i Ëasopisi u naπim okolnostima malo Ëitaju. Vrlo rijetki istraæivaËi misle da bi kromosomske aberacije mogle zloÊudno mutirati u rak.. voenih u cijelom svijetu. listopada 1999. dugo vremena.skih ureaja ni u mirnodopskim. Pomorskog instituta u Splitu. Odreene su graniËne razine doza preko kojih radarski ureaj ne smije biti instaliran. 12 sati rada svaki drugi dan.

opravdavaju uËinkovitost Tai chia na Ëovjekovo zdravlje. INTELEKTUALNI SADRÆAJ sustava izdvaja tu vjeæbu od mnogih gimnastiËkih tjelovjeæbi. ENERGETSKI SADRÆAJ funkcionalno je povezan s prethodnim. zemaljske energije Yin. pogreπnom prehranom. tako da se obavlja nova kvantitativna preraspodjela kisika i πtetnih tvari. Meu atraktivnim vjeæbama. a tako se i tijelo ponaπa u vjeæbanju. D anaπnji trend ponude razliËitih tjelovjeæni zastupljen je prema istoËnjaËkoj kulturi.YANG Sustav TAI CHI CHUAN Sadræaji INTELEKTUALNI ENERGETSKI MEDITATIVNI SOCIOLO©KI YIN . Jedan od uglednih autora istiËe: “TAI CHI CHUAN je u prijevodu πaka (toËnije πaka je CH'UAN . πto oznaËava vrhunsku polarnost. a potrebno je. za poboljπavanje zdravlja” (Walter Lokini). S tjelovjeæbom je sliËno kao i s hranom ili drugim æivotnim potrebama za koje najËeπÊe ne traæimo struËno miπljenje lijeËnika. Njihove se uzajamno suprotstavljene sile uzajamno pribliæavaju. u stalnim promjenama i da su strukturalno identiËni. do najmanjih dijelova . ali i sadræajnim i za sve uzraste prihvatljivima. i zmije.Izbor tjelovjeæbe . sukladno procesima prirode . dolazi se do saznanja da se. ramena i vani. suglasno steËenom intelektualnom saznanju. kukova. ljudima svih uzrasta. NE LIJEKOVIMA Filozofija bioloπke medicine temelji se na Ëinjenici da veÊinu bolesti stvara sam Ëovjek .” BorilaËka vjeπtina i rekreacija Odnos ædrala i zmije Ta se vjeæba izvodi kao borilaËka i kao zdravstveno-rekreativna. psihologije. Potrebna koliËina kisika omoguÊava se abdomenalnim disanjem tijekom pokreta tijela u tjelovjeæbi. Bit je te doktrine da su i makrodijelovi i mikrodijelovi u stalnom kretanju. valja naglasiti da ta vjeæba nije jednostavan pokret tijela. Cijelo je tijelo povezano protokom energije kroz pokrete nogu.TAI CHI CHUAN LIJE»I DUHOM. lea. suglasno teoriji sustava. pokretom i meditacijom. Zdravstveno se stanje organizma optimalno stabilizira pravilnom prehranom organa.neurednim æivotnim navikama. znanost i uËenje o povezanosti planetarnog sustava s planetom Zemljom i sa svim æivim biÊima na Zemlji. nebeske energije Yang. Sintetizirane informacije tog sadræaja daju Ëvrst motiv prakticiranju te tjelovjeæbe. svaka na svoj naËin. svakako je tradicionalna tjelovjeæba TAI CHI CHUAN (kraÊi izraz TAI CHI). sociologije. uzajamno povezanih cjelina s meusobnom funkcijom. a istovremeno je namijenjena za obranu i za terapeutske tehnike. Tai chi chuan neza- mjenljiva je pomoÊ otuenom i ugroæenom Ëovjeku danaπnjice. Stanje atrofije dijelova organizma oæivljava se i protok energije pravilno se i racionalno usmjerava. SimboliËki je to iskazano kao odnos ædrala. cit.i tako uniπtava vlastito zdravlje. Prijevod kineskog naziva te vjeæbe ima razliËita i pribliæno sliËna tumaËenja.YANG je teorija. potom udaljavaju i jedna drugu upotpunjuju. Ona je kao cjelina multidisciplinarnog sadræaja (kumulirani aspekti medicine. nedostatkom adekvatne tjelovjeæbe .). Sustav Tai chi chuan-a prakticira se u izvornom obliku prema priloæenom shematskom prikazu: DOKTRINA YIN . filozofije. TAI CHI CHUAN zahtjevna je kinezioloπka forma. VjeæbaËu se ostvaruje kontrola nad vlastitim pokretima. kineziologije. Ipak.kineski koncept uroene energije. Brojne discipline.submolekularnih Ëestica. VeÊa se koliËina kisika u tijelu zadræava da bi se i veÊa koliËina πtetnih tvari-plinova iz 28 sijeËanj-veljaËa 2003 . znat Êemo mu odrediti najpovoljniju tjelovjeæbu. Kako istiËe ugledni hrvatski uËitelj s certifikatom Ëuvene kineske asocijacije WU SHU: “TAI CHI CHUAN znaËi vrhunsko znanje. analizom literature i aplikativnim promatranjem te tjelovjeæbe. U tome se sadræaju pokretima tijela obavlja preraspodjela energije. preko ruke i πake. NauËimo li razumijevati vlastiti organizam. primarno prema kineskoj tradiciji. Dugogodiπnjim vjeæbanjem. strukovne i znanstvene. gerontologije i drugih disciplina). Predmet je ovog napisa zdravstveno-rekreativna forma tai chi-a kao najπiri interes javnosti.op. Tai chi chuan strukturira u skladno ureen sustav zasebnih. energetsko-dinamiËna i meditativno-harmoniËna tjelovjeæba kombinirana umom. odnosno vrhunska je nedostiæna vjeπtina borenja za koju ne postoji kraj vjeæbanja. jednostavnim. odnosno opskrbom KISIKOM.

Dobivam samo najnuænije lijekove. savjetovali da odaberem blagu fiziËku aktivnost kao hobi. kratka forma. U poËetniËkoj su grupi bili zastupljeni svi uzrasti. Za ukljuËenje u vjeæbu nikada nije kasno. PosljediËno je stanje takovih procesa u energetskom sadræaju sustava da se vjeæbaË nakon izvoenja forme osjeÊa osvjeæen. a najstariji 92 godine. Sama vjeæba. punim pluÊima i veÊ Ëetiri godine ne osjeÊam tegobe. svi vjeæbaËi odgovaraju da opÊenito osjeÊaju znakove poboljπanja. lakπe svladavam uspone i bez zamora idem uza stube. a oko 10 minuta traje sa zagrijavanjem na poËetku vjeæbe i opuπtanjem tijela na kraju vjeæbe. umanjeni problemi s tlakom. a ostvaruje se komunikacijom vjeæbaËa s uæom i πirom okolinom u kojoj se kreÊe. suosjeÊajan i s osmijehom unutarnje volje da drugog razumije i prihvati. Moæe se reÊi da “Ëovjeka nije moguÊe nauËiti kako Êe postati sretan. manje stresa. cirkulacijom. Primjerice impresivno je gledati πtafetu 4x4 u kojoj najmlai sudionik ima 83 godine. Odvikavam se i od tableta voltarena. kofeinom. manja nervoza. osobito skupine srednje æivotne dobi. Osobno sam se opredijelio za tai chi chuan iz dva razloga. da jaËa i odræava imunitet organizma. Krvno-æilni mi je sustav . a obiËaji Ëovjeka”. po veÊ steËenoj navici. Lakπe hodam. gipkost. Tako sam prihvatio vjeæbati tai chi chuan kao motiv zdravog æivota u svojoj 67-oj godini. nikotinom. osjeÊam vidno poboljπanje zdravlja. niti konzumiram tablete lontermin. tlak normalan. kada se vjeæba odradi u poËetnoj i u naprednoj grupi. sasvim pristupaËno i za vjeæbanje u poodmakloj æivotnoj dobi. Brojni pozitivni uËinci Jedna anketa pokazuje da je poboljπanje kondicije. ali ga je moguÊe odgojiti da se osjeÊa sretnim” (Makarenko). u kojem sam dijelu tijela imao invalidne tegobe. Oslobodio sam se i kroniËnog Ëira na dvanaesniku. Nakon redovitog vjeæbanja. πto opravdava tvrdnju da je tai chi blagotvoran nakon duæeg perioda vjeæbanja. 29 sijeËanj-veljaËa 2003 . Uvjeæbanost pokreta do perfekcije i poduËavanje uËitelja uvode vjeæbaËa u meditaciju. non medica mentis” (lijeËi duhom a ne lijekovima). sustav tai chi chuan-a vraÊa Ëovjeka prirodi i druπtvu. 63% vjeæbaËa uoËilo je nekakav zdravstveni napredak od kada prakticira tai chi. odnosno bave se gimnasticiranjem. i to na fiziËkom. kao πto je potreba za alkoholom. ukazuje na izgraenu socijalizaciju i osjeÊaj adaptacije u razliËitim druπtvenim sredinama. MEDITATIVNI SADRÆAJ sustava uvjetovan je svladavanjem prethodna dva sadræaja. Praktikant-vjeæbaË socioloπki je izgraen kao TAI»IJEVAC: iskazuje se kao otvorena liËnost prema druπtvu i druæenju. SOCIOLO©KI sadræaj kumulativno je povezan s funkcijom prethodnih sadræaja. VjeæbaËi nakon 6 mjeseci prakticiranja evidentiraju te promjene u veÊoj mjeri od novih vjeæbaËa. Ozbiljne promjene na poboljπanju imuniteta u organizmu u pravilu nastaju nakon godine dana. ili kako æene s 87 godina temperamentno pleπu. Moje iskustvo Skladno ureen sustav u praksi snaæno motivira praktikanta. Kod izbora tjelovjeæbe za odræavanje optimalnog imuniteta organizma za sve uzraste . najprije na miπiÊno-zglobovnom sustavu. sporo i opuπteno. da oplemenjuje liËnost i humano socijalizira meuljudske odnose. Vjeæba se izvodi lagano. Krvna slika mi je veÊ duæe vremena uredna. To su bile informacije o znaËenju i sadræaju vjeæbe. viπe tolerancije i uravnoteæenosti. u 24% sluËajeva vjeæbaËi osjeÊaju manje tegobe u prva dva mjeseca prakticiranja (“novopeËeni vjeæbaËi”). Stvara se osjeÊaj dubinskog poniranja. O. dok je potreba za hranom uglavnom ostala nepromijenjena. pun ljubavi prema sebi i drugima. s vremenom. Bezbolno ustajem sa sjedala i mogu odmah uspravno hodati. ili pak kako vremeπni ljudi. Prvi se odnosi na europsku civilizaciju. dok sam ranije u tome imao poteπkoÊa. a ima i uËitelja koji vjeæbaju s praktikantima a imaju i preko 100 godina. Vjeæbanjem se putuje stazama spokojstva i osobne sreÊe.B. hodam i diπem abdominalno. »injenica da vjeæbam i da se druæim s vjeæbaËima mlae æivotne dobi. snaga. traje oko 6 minuta. Analiza izvornog sustava Tai chi chuan-a kroz njegove sadræaje i meusobne funkcije.organizma izbacila. snage i razgibanosti zastupljeno kod vjeæbaËa s 80-90%. prakticiraju neku fiziËku aktivnost kao hobi. veÊa kondicija. veÊ Ëetiri godine nemam nikakve stenokardije.uvjerljiva je prednost u izboru SUSTAVA THAI CHI CHUAN. do sliËnih je rezultata doπao i Tai chi klub “Rijeka” anketiranjem vjeæbaËa. znaËajan broj vjeæbaËa smanjio je πtetne navike. U taiËijevskoj se komunikaciji i provodi jedna od socioloπkih vrednota da “forme Ëine druπtvo. a takva sam svojstva prihvatio u tai chi-u. Drugi se razlog mojeg opredjeljenja odnosi na lijeËnike-specijaliste koji su mi. Optimalna uËinkovitost Tai chi chuana izraæava se jedino struËnom edukacijom praktikanata kroz prikazani sustav i unapreenjem kulture æivota i odræavanja tijela i duha po principu “Medica mente. kako bih na prirodan naËin umanjio zdravstvene tegobe i obilno konzumiranje medikamenata. veÊa okretnost. Isto tako. Mentalno mi je zdravlje zadovoljavajuÊe i u skladu s drugim socioloπkim faktorima ugroæavanja. U danaπnjem stanju djelomiËno otuenih druπtvenih odnosa. umjesto zaguπljive kavane. s generacijskim razlikama. nakon mojeg umirovljenja i s kroniËnim bolestima. kada se svlada. ispravnije dræanje. Vjeæbam i. prema kojoj æivot nastaje tek od sedmog desetljeÊa æivota (period starosnog umirovljenja). kao πto su: manja napetost lenih miπiÊa. upuÊuje na zakljuËak da se ta sloæena tjelovjeæba ureuje i uspjeπno ostvaruje jedino kao cjelovit sustav multidisciplinarnih struka i znanosti. A dojmili su me se i prvi utisci vjeæbanja kod struËnog i uglednog uËitelja. OpÊenito. vedrog duha. pozitivne efekte doæivljavaju praktikanti od kada su poËeli trenirati. emocionalnom i mentalnom planu. glavoboljom. mada povremeno rabim peptoran. Neki u Kini vjeæbaju i stariji od 90 godina. Radomir Plamenac Osim subjektivnog osjeÊaja poboljπanja zdravlja i uravnoteæenja imuniteta. uz obrazloæenje pravilnosti svakog pokreta i promatranje kako vjeæbaju stariji praktikanti.

Portulaca oleracea L.Samonikla vegetacija U PRIRODI JE SVE PRIRODNO U Primorsko-goranskoj æupaniji proglaπeni su zaπtiÊenima na svim prirodnim staniπtima: planinski bor. kopriva je bogata i karotinom. neπto karotina i πeÊera. Rumex crispus L. a suhi cvjetovi za aromatiËan Ëaj.Poljska preslica . Sve su te ljekovite i ljekovite otrovne biljke zaπtiÊene jer su na razliËite naËine u prirodi ugroæene. πirokolisna veprina. . . Tamo se ljekovito bilje moæe razgledati. zvjezdasti ljiljan. kranjski ljiljan. i to samo u planinskim predjelima. PP i K. Beru se od ranog proljeÊa i tijekom cijeloga ljeta.Divlja mrkva Rasprostranjena je u cijeloj naπoj zemlji. Sigurno upoznavanje i prepoznavanje znaËajnih biljaka naπeg okoliπa.Koristi se viπe u Dalmaciji.Planinska kiselica. na otocima. ugodnu aromu i mogu se koristiti za salate. . Svi dijelovi samonikle biljke nisu podjednako korisni za ishranu. Te su biljke vrlo ukusne i bogate vitaminom C. prije svega mlade izdanke samoniklih biljaka. na zapuπtenim zakorovljenim travnjacima. . Mogu se upotrebljavati bez ograniËenja. znaËi viπe nego u mnogim kultiviranim biljkama. boæikovina. Biljni svijet predstavlja velike izvore sirovina.Kupina . Equisetum arvense L. buduÊi da za sve to vrijeme izbijaju naknadni mladi listovi. U plodovima su vitamini C. kao gust korov po zapuπtenim njivama. salate i omlete. strogom rezervatu Bijele i Samarske stijene. 7% ugljikohidrata. Velika je prepreka i nepoznavanje pravoga sadræaja samoniklih biljaka. Sjeme sadræi dosta bjelanËevina. Korovi mogu biti ljudska hrana Naπa je zemlja veoma bogata samoniklom vegetacijom. »esto se mogu koristiti naknadni listovi. Bogatstvo prirodne hrane njem tijesno je povezan i strah. æeljeza i fosfora. 30 sijeËanj-veljaËa 2003 . Moæe se kuhati i na razne naËine prireivati za jelo. kao pire i sl.Biljka je rasprostranjena u skoro cijeloj naπoj zemlji. oko vode. bilo bi je korisno uzgojiti. Mesnati listovi jedu se kao salata ili πpinat. a javlja se u viπe varijeteta. Na mjestima gdje raste mrtva kopriva moæe se za kratko vrijeme sabrati i do 1 kg upotrebljivih biljnih dijelova. Stariji listovi kruti su i nagorki. crveni i lovorasti likovac. a ujedno Êe uspjeπno pridonijeti praktiËnom znanju. Lamium album L. rano ljeto i jesen. a kasnije kao zaËin. . Korijen. . Kitajbelov pakujac. Korisno bi bilo poveÊati ih uzgojem na prirodnim staniπtima i prirodnim uvjetima. To je rasprostranjena i Ëesta biljka. omoguÊit Êe herbarska zbirka takvih ljekovitih vrsta koje Êe posluæiti kao zbirka vlastitog ljekovitog bilja. »ini se kao da dolazi do sve veÊeg poremeÊaja u prirodnoj ravnoteæi s biljnim svijetom i priroda postaje sve viπe ugroæena. Rumex alpinus L. paπnjacima i njivama. æuta siriπtara. uz priruËnike i njihove fotografije. Mladi listovi mogu se upotrebljavati na isti naËin kao i prethodna biljka. Svjeæe mahune hranjive su. dugaËka 5-10 cm. prelaæenjem na “umjetne” proizvode. prije nego πto se razvije cvjetna stabljika. dlakavi pjeniπnik. bijeli vimenjak i vratiæelja. Cvjetni grozdovi mogu se spravljati u tijestu za palaËinke. πtavelj Raste po svjeæim i vlaænim mjestima. moæe se koristiti za jelo svjeæ ili kuhan. ali i po svjeæim i vlaænim. Ëesto u veoma velikoj koliËini. po suhim zatravljenim mjestima i livadama. Daucus carota L. rjee u nizinama.U svjeæoj koprivi ima oko 6% sirovih proteina. Urtica dioica L. Ëesto kao korov. znaËajne u æivotu Ëovjeka. koji je Ëesto prevelik i neopravdan jer je broj otrovnih biljaka znatno manji u odnosu na one koje su korisne i hranjive. planinsko zelje . Pored askorbinske kiseline.Za jelo sluæe mlade. . Treba brati. suπe i konzerviraju. ne smijemo sebi dopustiti sve veÊe udaljavanje od prirode.Portulak . po rijetkim svijetlim i sliËnim mjestima. neπto πeÊera i ranina. E. sami ili joπ bolje u mjeπavini s drugim divljim povrÊem kome daju okus zaËina. Kako je ljekovita æuta siriπtara zabranjena. Robus fruticosus L. Sasvim mladi. odnosno zaπtiÊena ljekovita biljka u prirodi. Robinia pseudacacia L. Mladi listovi i cjelokupni soËni dijelovi mlade biljke imaju blagu. Ogromno bogatstvo u hrani koje priroda pruæa Ëovjeku uglavnom je nepoznato i neiskoriπteno. po πumama. dok je mlad. veoma mirisni cvjetovi sloæeni su u viseÊe grozdove koji cvjetaju krajem svibnja ili poËetkom lipnja. kopriva i sl. mada je ulje koje sadræi sjeme malo gorko. tisa. i to za juhe. Plod je plosnata mahuna. pored ostalog i poznavanje rasprostranjenosti pojedinih biljaka. pokrivajuÊi katkad u neprekidnom tepihu povrπinu od viπe hektara. πirokim krugovima malo su poznata svojstva mnogih samoniklih biljaka. Navike i predrasude u ishrani velika su prepreka koriπtenju i πiroj upotrebi velikih rezervi hrane. Korijen sadræi πkrob. Sabiru se od ranog proljeÊa do kraja svibnja.Kopriva . Ipak. ZnaËajno je. Plodovi predstavljaju izvrsno voÊe koje se moæe i suπiti.Mrtva kopriva (bijela kopriva) . koji su veoma soËni i bogati vitaminima i drugim hranjivim sastojcima. . kemijski sastav ili ljekovita upotrebna vrijednost.Kiselica.Bagrem ©umsko je drvo visoko i do 20 m. s rijetkom krunom i granama obraslim trnjem. a brojni bijeli. S njihovim koriπte- Treba izbjegavati biljke koje nemaju ugodan okus ili su gorke. Upute za besprijekorno i uredno umetanje bilja u taj herbar mogu se naÊi u “Herbarijskom priruËniku”.Od listova kupine spravlja se ukusan vitaminski Ëaj koji po aromi podsjeÊa na pravi (ruski). kuhaju se. ljiljan zlatan. u nizinskom i planinskom podruËju.Rasprostranjena je u veÊem dijelu naπe zemlje. joπ pomalo æuÊkasti listovi i mladi izdanci koriste se kao i πtavelj. juhe. planinËica. na zapuπtenim travnjacima. kao i one u posebnim rezervatima. Listovi su priliËno aromatiËni i mogu se upotrebljavati naroËito u proljeÊe. M jerom zaπtite zaπtiÊene su i sve samonikle ljekovite biljke ako se nalaze u nacionalnom parku Risnjak. Moramo poznavati izvore vaænih sirovina te znati koje biljne dijelove koristiti i u kojoj mjeri. U mladoj biljci ima 137 mg askorbinske kiseline na 1 kg. Korijen sadræi vitamin C. zatim kalcija. njihova vrijednost ili toksiËno djelovanje. Meutim. naroËito u juhama. meu æbunjem. Mogu se kiseliti kao kupus i spremati za zimu. Farmaceutski botaniËki vrt “Fran Kuπan” u Zagrebu specijaliziran je za ljekovito bilje. soËne plodne stabljike. sve do kasne jeseni. rasprostranjenost. .

marmelade (Slavonija). K. Taraxacum officinale Web. u jesen razvija turione. ali zbog sadræaja taraksacina samo u umjerenoj koliËini. Korijen se moæe jesti i svjeæ. æelei i kompoti (NjemaËka) te vino. vitamine.Prema rasprostranjenosti i uËestalosti drugi je korov na svijetu.Vodoljub Zbog πkroba i bjelanËevina. Prosuπeni i samljeveni. . od cvatnih glavica sirupe.Hrapavi πÊir . . U sjemenkama i korijenu ima inulina. . hranjivom i ljekovitom sirovinom. Moæe se koristiti za braπno.RusomaËa. kuhane ili samljevene. 20% πeÊera. æeljezo. .Utvreno je da zeleni dijelovi crnoga sljeza imaju provitamina A. .Crni sljez . . . Sluæe za pripravu omleta i sirupa.A.Bioloπka je vrijednost u sjemenkama visoka i iznosi 87% (u pπenici je 57%. kalcija i æeljeza te zato πto se moæe naÊi sve do zime. Ëiji se mladi proljetni listovi jedu kao povrÊe. præene. Jadranka GræiniÊ 31 sijeËanj-veljaËa 2003 . vitamina C. . Cichorium intybus L. stroncija. B2. kalija. U listovima je bogatstvo C-vitamina (50 mg %) i provitamina A (7 mg). Butomus umbellatus L. bakra. kalcija. Od 4 kg podanka dobije se 1 kg braπna. Vrijedni su sastojci listova sluzave tvari. 15% bjelanËevina. a peËeni na krumpir. daju braπno. mangana. . a na jednoj biljci moæe ih biti 10 . Osuπeni ili ukiseljeni. kalij i fosfor te provitamin A. a poslije samo mladi listovi i vrhovi izdanaka.Narod ih smatra vrlo korisnim biljkama. vitamina C i K. Kuhani turioni okusom podsjeÊaju na graπak. a dodaju se i razliËitim jelima jer su vrlo aromatiËni. masti. eteriËna ulja). Præeni mogu nadomjestiti kavu. Listovi vrste Plantago lanceolata kuhanjem poprimaju ugodan miris i okus na vrganje. C.U korijenu sadræi 40% inulina. Turioni sadræe mnogo πkroba i bjelanËevina. spremaju se za zimu i mogu dodavati kao pikantan zaËin mnogim jelima.Mladi listovi i cvjetne glavice sluæe za salate. a u kukuruzu 44%).AromatiËan je i blago kiselkastog okusa. kostriπ . NajËeπÊe se koriste listovi. Potrebno je upozoriti da su listovi crne bazge i nezrele bobe. pomoÊu kojih prezimljuje. πto ih Ëini dragocjenom. Malva sylvestris L. Od suπenog podanka mljevenjem se dobiva kruπno braπno. Listovi se jedu sirovi (kao salata) ili se dodaju omletu. organske kiseline. a jedu se sirove. Zbog inulina gomolji se osobito preporuËuju kao hrana dijabetiËarima. C. PP te mineralnih tvari (natrija. Podjednako uspjeπno raste na obradivim i ruderalnim staniπtima. loboda je cijenjena kao jestiva biljka. Zbog bogatstva provitamina A. eteriËna ulja i vitamin C (do 125 mg%). Stellaria media L.Ostak. oraπac . pa se koristi za pripremu juha i salata.MaslaËak . »itava se biljka moæe upotrijebiti za jelo. BuduÊi da tijekom godine ostvaruje nekoliko generacija. æeljeza i fosfora). .Podbjel .Trputac Osobito su vrijedni listovi trputca zbog provitamina A. mangan. . fosfor. U cvatovima ima bora. Od mladih listova. æeljezo. tomentosum Mill. organske kiseline. mesnati podanak vodoljuba jede se peËen ili kao dodatak drugim jelima. sadræe ugljikohidrate. B1. æeljeza i kalcija. kao i kod svog ostalog bilja. saponine i drugo.Vodopija . meu kojima u jesen prevladava inulin (15-20%). koje su slatkaste (kao kesten). U gomoljima su bjelanËevine.Vodeni orah. otrovni. H (biotin). mangana. nikla. Chenopodium album L. bujnost te sadræaj vitamina C i provitamina A Ëine taj korov vrlo pogodnim za pripremu sirovih salata i kuhanih juha i pirea.UËestalost. vitamine B2. pastirska torbica . zatim razliËite kiseline i mnoge vrijedne tvari. nabujku. kalij. Arctium lapa L. vitamina B2. limunske kiseline. obiËni crijevac . Od njih se priprema umak. Mentha arvensis L. Capsella bursa-pastoris L. a samo listovi ili pomijeπani s ostalom zeleni pripremaju se kao πpinat. .Crna bazga Mirisni cvjetovi crne bazge bogati razliËitim tvarima. a od præenog korijena nadomjestak za kavu. ubrani prije razvitka cvjetne stabljike. vitamin B1.Poljska metvica . Jela s pirikom ukusna su. zbog sambunigrina. . Plodovi imaju hranjive sjemenke. pa ËiËak djeluje hipoglikemijski. koji kao osnova sluæi za cijenjeno ljekovito i osvjeæavajuÊe piÊe.Strelica Kao i neke druge vodene biljke. . enzima i glikozida aukubina. Tussilago farfara L. B2. moæemo pripremiti salatu.»iËak . Helianthus tuberosus L. RusomaËa u listovima ima provitamin A. lijeËe æivce i prsne tegobe).15. Osobito se cijeni vrsta Arctium lappa. Agropyron repens L.Bijela loboda . Sagittaria sagittifolia L. . Svjeæi podanci dodaju se mesnim jelima i juhama.Najukusniji su mladi prizemni listovi. kalija. . i to za salate. mlade se biljke mogu skupljati cijelu godinu. a imaju i ljekovit uËinak (proËiπÊuju krv. D. Od suhih se cvjetova pripravlja Ëaj. Amaranthus retroflexus L. Plantago lanceolata L. veliËine su oraha. Sambucus nigra L.U listovima i stabljici ima provitamina A. Jedu se sirovi ili kao variva bogata provitaminom A i vitaminom C. Trapa natans L. vitamina C.Listovi poljske metvice cijenjena su salata. .Miπjakinja.U proljeÊe je upotrebljiva cijela loboda.. C.»iËoka Hranjivi su gomolji.Pirika Podanci pirike sadræe vrijedne tvari (bjelanËevine. kaπi i pireu. Beauv. molibdena i kobalta. Listovi su dobra salata ili se kuhaju s mladim izdancima. Od zrelih se boba pripravljaju umaci.Raste u vodama stajaËicama. . Od listova je joπ cjenjeniji korijen ËiËka jer sadræi mnogo inulina (2745%). pa se ta biljka ubraja meu najzdravije divlje povrÊe. . Sanchus oleraceus L.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful