GODINA XLVIII, BROJ 552-553/2006, SIJE»ANJ-VELJA»A, CIJENA 7,00 kn, ISSN 0351-9384 • Poπtarina plaÊena u poπti

51000 Rijeka

N A R O D N I Z D R A V S T V E N I L I S T
mje se Ën ik za u napr eenje zd ravstven e k ult ur e

PRED©KOLSKA DJECA STOGODI©NJACI SLJEDE∆EG STOLJE∆A
Roeni u proπlom, XX. stoljeÊu, naroËito oni u njegovoj drugoj polovici, s priroenom znatiæeljom oËekivali su ili poneπto prognozirali za ovo, XXI. stoljeÊe. Jedno je od vrlo zagonetnih pitanja i ljudska dugovjeËnost. Predπkolska su djeca u uæem smislu djeca od Ëetvrte godine do polaska u πkolu. U πirem smislu tu su i dojenËad (do prve godine) i mala djeca (od druge do Ëetvrte godine). Uz malo optimizma, predπkolska djeca u ovoj, 2006. godini u primjerenom broju doËekat Êe prijelaz XXI. u XXII. stoljeÊe. Duljina njihova æivota ovisit Êe o mnogo Ëinitelja, smjeπtenih u razliËita razdoblja njihova æivota. Upravo sada nalaze se u razdoblju bujnog rasta i razvoja, kako fiziËkog, tako i duπevnog, odnosno mentalnog. Kad odrastu, za Ëinitelje vlastite dugovjeËnosti bit Êe odgovorni viπe ili manje sami. Sad, kad su “predπkolci”, gotovo za sve πto im se razvojnoga dogaa odgovorni su drugi, odrasli. Prije svega, to su njihovi roditelji, potom najuæa rodbina (bake i djedovi), ali za veÊinu i njihovi odgajatelji u vrtiÊu. U, sad pomalo posustalom, sustavu primarne zdravstvene zaπtite djeca su imala naglaπeno mjesto, ne posebno u skrbi za bolesnu djecu, veÊ u nadzoru nad rastom i razvojem te u gotovo sveobuhvatnoj preventivnoj zdravstvenoj zaπtiti. Teæilo se sustavu u kojem Êe visokokvalificirani i specijalizirani zdravstveni djelatnici imati dovoljno vremena za brigu o zdravstvenom aspektu rasta i razvoja i preventivnom djelovanju na sve πto Ëini rizik po zdravlje tog uzrasta. ©to je od toga ostalo, o tom potom. Najteæe reËeno, djeca su opÊenito “ærtve” demografske politike jedne zemlje. Kakva je ova danas, o kojoj ovisi mnogo toga za naπe predπkolce, podrobnije drugom prilikom. No, ako danas mreæa primarne zdravstvene zaπtite predπkolske djece nije dostatna, ako sva djeca nisu obuhvaÊena kvalificiranim predπkolskim odgojem, veÊ to je dovoljno za negativnu ocjenu. Sve uz opÊepoznatu Ëinjenicu da “Hrvatskom hara bijela kuga” (umire viπe ljudi nego πto ih se raa). Pored toga, po svim istraæivanjima, na ukupni rast i razvoj naπih predπkolaca sve negativnije utjeËu “mediji”: navoenjem na negativne “rane potroπaËke” navike (nepoznate u razvoju ljudskog druπtva do “nedavno”). Rizik su, bez pogovora, za navoenje djece na potroπnju, najblaæe reËeno, suviπnih do πtetnih i vrlo πtetnih æiveænih namirnica, odnosno gotovih jela. Prilog su reËenom rezultati istraæivanja, koji kaæu da se debljina do pretilosti πiri u epidemijskim razmjerima (tu oko nas), dok u treÊem svijetu (tamo negdje) djeca umiru od gladi (veÊinom prije predπkolskog uzrasta, ako se smije koristiti taj pojam za djecu koja i tako nikad neÊe iÊi u πkolu). S druge strane, joπ su u porastu posljedice svih oblika nesreÊa, od kuÊnih do prometnih. Pa, gdje se onda krije optimizam? U predπkolskoj dobi treba oËekivati: veÊi obuhvat predπkolskim odgojem; izlazak iz krize predπkolske primarne zdravstvene zaπtite; sve veÊu obrazovanost roditelja; manje nesreÊa. U πkolskoj dobi, koja naπim predπkolcima slijedi, treba oËekivati: veÊi πkolski, odnosno odgojno-obrazovni standard; viπe znanja o vlastitom organizmu, o vlastitom tijelu i duhovnom razvoju, o prednostima zdravog æivota, a istovremeno o samozaπtiti od alkohola, puπenja i svih drugih zala koja sigurno skraÊuju æivot; te, opet - manje nesreÊa. Kad konaËno odrastu, za sve Êe biti sami odgovorni, a po svemu sudeÊi

Izdaje NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKOGORANSKE ÆUPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO OSJE»KO-BARANJSKE ÆUPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKODALMATINSKE ÆUPANIJE Za izdavaËa Prof.dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med. Ureuje Odjel socijalne medicine Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja Redakcijski savjet Mr.sc. Suzana JankoviÊ, dr.med.; prof.dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.; mr.sc. Sanja MusiÊ ∑ MilanoviÊ, dr.med.; dr.med; Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo, dr.med.; Vladimir Smeπny, dr.med.; mr.sc. Ankica SmoljanoviÊ, dr.med. Urednik Mr. sc. Suzana JankoviÊ, dr.med. Lektor Vjekoslava Lenac, prof. Realizacija “Welt” d.o.o. ∑ Rijeka Rjeπenje naslovne stranice Doc. dr. sc. Saπa OstojiÊ, dr.med. Uredniπtvo Svjetlana GaπparoviÊ BabiÊ, dr.med. Radojka Grbac 51 000 Rijeka, Kreπimirova 52/a p.p. 382 tel. 21-43-59, 35-87-92 fax 21-39-48 http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.) Godiπnja pretplata 36.00 kn Æiro raËun 2402006-1100369379 Erste&Steiermarkische Bank d.d. “NZL” je tiskan uz potporu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

æivjet Êe u svijetu sve boljih prilika i moguÊnosti, nadajmo se u svijetu manje ratnih stradanja i drugih razloga za krajnje neprirodno skraÊenje æivota. Vladimir Smeπny, dr.med.

2
sijeËanj-veljaËa 2006

Emocionalna inteligencija

RODITELJI KAO MODELI
Rijetko koji roditelji nisu poæeljeli da im djeca budu uspjeπna i sretna. Zbog toga im sve ËeπÊe nastoje osigurati πto bolje uvjete uËenja i razvoja. UkljuËuju ih u igraonice i predπkolske grupe da bi se socijalizirali i zarana poËeli razvijati sposobnosti. Joπ ne znaju Ëitati, a veÊ odlaze na teËajeve stranih jezika i informatiËke radionice.

D

omovi su prepuni didaktiËkih igraËaka koje potiËu razvoj inteligencije. Sve je to vaæno jer veÊina ljudi pretpostavlja da je znanje + inteligencija = uspjeh i zadovoljstvo. No, da li je to zaista tako?
Inteligencija i uspjeπnost

Proces modeliranja

Prije dvadesetak godina ta je pretpostavka navela poslodavce da pri zapoπljavanju buduÊih zaposlenika koriste testove inteligencije i znanja s odreenog specijalistiËkog podruËja. Odabrali su ljude s najboljim rezultatima i oËekivali pun pogodak. No, praksa je pokazala neπto neoËekivano: mnogi ljudi s visokim kvocijentom inteligencije u praksi, dakle na poslu i u privatnom æivotu, nisu bili ni uspjeπni, ni zadovoljni. Pokazalo se da klasiËna inteligencija jednostavno nije dovoljna za postizanje uspjeha i zadovoljstva u æivotu. Visok stupanj klasiËne inteligencije znao se Ëak pojavljivati kao ometajuÊi faktor jer su natprosjeËno inteligentni ljudi u svojim glavama vrlo brzo povezivali razliËite elemente, shvaÊali i brzo se orijentirali, pa nisu mogli prihvatiti da za to isto, nekim drugim, prosjeËnim ljudima treba mnogi viπe i truda, i vremena. Zbog te, kako kaæu, "sporosti" i "nesposobnosti", prosjeËni su ih ljudi znali nervirati. Nisu mogli biti strpljivi, tolerantni i kooperativni. Pokazali su se izvrsni kao istraæivaËi i inovatori. No, tamo gdje je trebalo motivirati ljude, rukovoditi projektima, taktizirati i stvarati sinergiju grupe, bili su Ëak izrazito neuspjeπni, prekritiËni i nerealnih oËekivanja.

Osim toga, vrlo ineligentni ljudi pokuπavaju primijeniti logiku i na podruËja u kojima vladaju emocije. Zbog toga Ëesto ostaju iznenaeni ljudskim ponaπanjima. TragajuÊi za kljuËem uspjeπnosti i zadovoljstva, istraæivaËi su poËeli prouËavati uspjeπne ljude u razliËitim podruËjima æivljenja i otkrili da su najËeπÊe prosjeËno inteligentni, obrazovani, ali se pored struke bave i nekim hobijem, plijene paænju πarmom i toplinom, Ëuju i respektiraju sugovornike, otvoreni su za razliËite informacije i stavove, kooperativni su, ustrajni i srdaËni, taktiËni i strpljivi. I, konaËno, znatno su ËeπÊe u kontaktu sa svojim emocijama, respektiraju ih i razmjenjuju u komunikaciji. Sposobnosti i vjeπtine koje oni imaju nisu dio nastavnih sadræaja. Razvili su ih zahvaljujuÊi svojim uzorima.

A tko su najveÊi djetetovi uzori? Roditelji! Tek kasnije to postaju druge odrasle osobe koje se bave djetetom, zatim odgajatelji i uËitelji te konaËno vrπnjaci i idoli. Djeca se s njima identificiraju, nesvjesno ih oponaπaju i usvajaju njihove obrasce miπljenja, osjeÊanja i ponaπanja. »ak i kad se bune protiv njih, kad pokuπavaju biti dijametralno suprotni od njih, ipak najprije usvajaju osnovni model. I zato se kaæe da je primjer najsnaænije odgojno sredstvo. Æelite li da vaπe dijete razvije strpljenje kao svoju osobinu, nemojte ga tjerati da bude strpljivo. Pokaæite mu svojim primjerom, pa tek onda objasnite zaπto je vaæno biti strpljiv. RijeËi koje nisu podræane vaπim postupcima, proÊi Êe pored djeteta. Nije lako biti strpljiv. Kad dijete Ëini neku nesmotrenost, udahnite i svjesno otpuhnite prije reagiranja. To Êe vam pomoÊi da se priberete. Djetetu nije svojstveno da bude dobar sluπaË. Ono je centar svog svijeta i taj prirodni egocentrizam ne bi trebalo suzbijati prije πeste godine. No, to ne znaËi da mu ne trebamo biti dobar primjer. Ako ga zamolimo da nas sasluπa do kraja, ako ga mi ne prekidamo svojim izjavama, ako ne zavrπavamo njegove reËenice, ni ono to neÊe nauËiti raditi. Ugodan glas, obojen toplinom, radoπÊu i ljubavlju, ostavit Êe trajan zapis u kasnijim djetetovim izraæajnim repertoarima. Tolerantnost je takoer osobina koju moæemo razvijati u svom domu. Kada djeci priËamo o drugaËijim obiËajima, pokazujemo znatiæelju za neobiËne naËine æivljenja, objaπnjavamo za-

v

3
sijeËanj-veljaËa 2006

U OsjeÊaj pripadnosti U mladoj dobi na razvoj i stvaranje navika u veÊoj mjeri djeluju primjeri i uzori iz okoline. prof. nasljedna svojstva. srdaËnost. tzv. druπtvenost. pomiËu njegovu paænju s aktivnosti na izvanjske dobiti. kako bi se razvilo tjelesno i mentalno zdravo biÊe. Potkupljivanje djeteta i obeÊanja da Êe neπto dobiti ako neπto uËini. Temelji ponaπanja mladih ponajviπe se postavljaju u predπkolskoj dobi. ako sami izrazimo zanimanje. brinite πto vas stalno promatraju. 4 sijeËanj-veljaËa 2006 . udahni punim pluÊima miris ËistoÊe. godine æivota. uvjeti stanovanja. Iako ih nije mudro prisiljavati na neπto πto im se ne svia. pri izradi razliËitih predmeta od papira ili priruËnih materijala. veÊ je naprosto drugaËije. Ako umjesto nareivanja zamolimo pomoÊ od svog djeteta kako bismo ostvarili zajedniËku dobrobit. koji je smisao neke aktivnosti. CvijeÊe treba zalijevati da ne uvene. a u manjoj mjeri trajnu ulogu imaju genetska. socijalnih. Na isti naËin i naπa Êe taktiËnost. ili u djeËjem vrtiÊu (u funkciji partnerskog suodgojitelja. ako krenu na zbor.. ili da Êe nas usreÊiti ako na neπto pristane. Sjedni pokraj mene i pogledaj. PozivajuÊi dijete da samo da prijedloge i vodeÊi ga pitanjima prema konstruktivnim rjeπenjima. steËena svojstva. kada sami toleriramo razliËite stavove i poglede. U predπkolskoj dobi u djeteta dominira znatiæelja. Dijete prihvaÊa i dobre i loπe kriterije. bez obzira na to iz kojeg je izvora. U ranom djetinjstvu dominantan je utjecaj majke (uz podrπku oca) na razvoj i odgoj djeteta. predπkolskoj dobi dijete se tjelesno razvija i duπevno odgaja ili u obitelji (uz moæebitnu pomoÊ bliskih Ëlanova πire porodice ili struËnih odgojitelja). ako ih æivimo u svom domu i ako uspijemo podijeliti s djecom osjeÊaje i ljepotu svog unutarnjeg svijeta. To je najbolja prevencija od kasnijih zdravstvenih. uËit Êemo ga da svoju paænju usmjeri na zajedniËke ciljeve. uz obitelj). Ako mu pak obja- snimo zaπto radimo to πto radimo. ali se potom u vrtiÊu poæeljno πire komunikacijski druπtveni horizonti i jaËa moÊ djeËjeg samopouzdanja i oslanjanja na samoga sebe. ali je to potrebno otrpjeti radi drugih dobiti. treba im objasniti da se ne mogu ispisati bilo kad. To je jedina motivacija koja nas pokreÊe i rad pretvara u uæitak. primjerom uËimo dijete da njegovo nije ni bolje. Ustrajnost se razvija zavrπavanjem bojanja jedne stranice prije nego se krene na sljedeÊu. no i nadalje se viπe voli obitelj koja je korijen djeËje osobnosti. tako su i roditelji i odgojitelji odgovorni za sva podruËja pravilnog ranog razvoja i promicanja prava djeteta na: . kako kaæe Robert Fulghum: Ne zabrinjavajte se πto vas djeca Ëesto ne sluπaju. trajno se upijaju bilo doliËni bilo nedoliËni primjeri iz obitelji. Pozitivni ili negativni primjeri i uzori iz djetinjstva definitivno Êe formirati odraslu osobu. dijete Êe razvijati unutarnju motivaciju. i bit Êe onakvo kakvi su roditelji. uzbuenje i radost zbog primjene njegovih sposobnosti. S vremenom Êe nauËiti da moæe razumjeti druge i onda kada se ne slaæe s njihovim izborima.. kao obitelj. ni loπije od tueg. veÊ da ta aktivnost traje najmanje πkolsku godinu. Ustrajnost je osobina o kojoj bitno ovisi buduÊa uspjeπnost.πto nam je neπto neobiËno bez vrednovanja. Tako se u predπkolskoj dobi u djeteta stvara osjeÊaj pripadnosti obitelji. u ranom djetinjstvu. Djeca bombardirana mnogim informacijama ne- rijetko svaπta zapoËnu pa nakon nekog vremena odustanu od svojih aktivnosti. I. Obitelj i razvoj predπkolskoga djeteta ZDRAVI PRIMJERI ZA PRAVILAN RAZVOJ Roditelji i druπtvo sa sve veÊom zabrinutoπÊu suoËavaju se s poremeÊajima ponaπanja mladih. obiËaje i vladanje roditelja. Vesna ©palj. Naπa ustrajnost da budemo uz dijete dok ne usvoji korisne navike. zdravlje). mudrost. kretanje i odmor. Postat Êe toliko kooperativno koliko smo mi odrasli spremni prihvatiti njegovu suradnju. koju dijete aktivno zadovoljava. teπko ili Ëak glupo. psiholoπkih i etiËkih poremeÊaja ponaπanja. izmeu 3.tjelesni razvoj (prehrana. Tako ga pripremamo da moæe u svoje repertoare ukljuËiti sve πto smatra plemenitim i dobrim. takvi uzori i primjeri reflektirat Êe se na stvaranje prihvatljivih ili neprihvatljivih navika i ponaπanja u zreloj dobi. Dijete prvo radije prihvaÊa obitelj nego vrtiÊ. kao πirenje navika πto ih je dijete steklo prije toga. u predπkolskoj dobi oni djeluju na dijete zajedniËki. pisanju zadaÊe i sl. Npr. Npr. i 7. urodit Êe i njegovom ustrajnoπÊu. UËimo ga da je to πto Ëini nevaæno ili nezanimljivo. pa nam cijela kuÊa miriπe po ËistoÊi i nigdje nema onih teπkih mirisa ustajalosti. komunikativnost i mnoge druge vrijedne osobine naprosto prijeÊi s nas na naπu djecu. nakon pete godine vaæno ih je poticati i motivirati kako bi svladavali zaokruæene cjeline. dijete Êe se ponositi πto sudjeluje u zajedniËkom projektu.: kako je super kad ti i ja obriπemo praπinu.

Djed i baka. biti uz dijete i pomoÊi u njegovom odgoju i razvoju. Igraonice u djeËjim odjelima knjiænica velika su pomoÊ roditeljima. zastraπujuÊe odgojiteljice. samo su pomoÊ roditeljima. strogi roditelji. osjeÊaj odbaËenosti od roditelja. razlikovanje dobra od zla). poticajne subvencije za bolju brigu roditelja oko djece. zajedniπtvo je sve rjee zbog prezaposlenosti. neprikladni TV programi. Promjenom svog ponaπanja dijete u stvari zove u pomoÊ. obiËno pod paskom dobro obrazovanih odgojitelja. po potrebi i Ëlanovi πire porodice. ne valja birati jeftinije i neprovjerene amatere. a tek u adolescenciji detalji o spolnosti i emocijama. ako se ne uspije obrazlaganjem. uzrok svemu je ambiciozna trka za novcem kako bi se imalo πto viπe πto prije. . paænja). Suparniπtvo izmeu djece u obitelji normalno je. a ako su loπi. Roditelji svojim primjerom trebaju naviknuti dijete na πetnje i neki sport. manjak roditeljske paænje. planiranje. bez neljudske strogosti niti poniæavanja. StruËni pojedinci mogu cijeli dan. agresivnost). uz zdrave obroke. Dijete u njima uæiva i razvija se uzorom na njihov autoritet u djeËjim oËima. Djecu se privikava na radne navike zajedniËkim radom.. to je prevencija pretilosti koja je u djece sve ËeπÊa. dok roditelja nema kuÊi. u djeteta se razvija nesigurnost. osjeÊaj napuπtenosti. u pravilu na pola dana. Roditelji trebaju bdjeti nad psihiËkim potrebama svoga djeteta. pomoÊi u kuhinji itd. znaËajno za razvoj djetetove osobnosti). U to se doba poËinju stvarati poremeÊena ponaπanja: dijete koje doæivljava ravnoduπnost. ako socijalna ravnoteæa nije zadovoljena. prema tome i zbog toga. obrazovni razvoj (ovladavanje misaonim procesima. Zato se od druπtva oËekuje pomoÊ obitelji. djetetu se moæe otvoreno reÊi da tamo neÊe sve biti ugodno. rijetko. . neprilagoavanje na vrtiÊ. npr. u raskolu izmeu dva ekstrema: u nas se polako gubi jedan ekstrem ∑ patrijarhalni odgoj i krπÊanski moral. A druπtvo je u krizi. umora i neraspoloæenja. oni mogu korigirati ponaπanje roditelja temeljem iskustva iz njihove roditeljske faze i zbog emocija spram unuËadi. Najbolji su seksualni odgajatelji seksualno sretni i zadovoljni roditelji.etiËki razvoj (moralne zasade spram bliænjih. Sudbina je jedinaca da budu u centru svega i kad odrastu. Privikavanje djeteta na disciplinu znaËi dosljednu primjenu uobiËajenih pravila i propisa. veÊ potvreno educirane odgajatelje. djeËji vrtiÊ naroËito povoljno djeluje na njihovu socijalizaciju i smanjivanje sebiËnosti. A. ali bez pretjerane popustljivosti. Ëija seksualnost nije ogra- niËena na genitalnost nego je oplemenjena humanoπÊu i ljubavlju. uËi biti osamljeno. ili pak nezaposlenost i manjkavi prihodi. no s druge se strane mogu povuÊi kad se stvari zakompliciraju. πto roditelji obiËno uspijevaju korigirati. roenje novog djeteta. nekih bolesti) prepirke i nesklad u obitelji. Pratiti ponaπanje djeteta Roditelji su ipak sa svojom djecom viπe nego odgojitelji. Prim. Prije polaska lijeËniku. zato se u roditeljskoj kuÊi formira djeËja psiha. ureivanjem stana. smrt u obitelji. i njih Êe prihvatiti. tjeskoba. zajedniËkim higijenskim navikama. a zamjenjuje ga drugi ekstrem ∑ liberalni raspuπteni egocentrizam. djeca ne mogu biti bolja nego πto je druπtvo. roditeljska nedosljednost. veÊ treba odgovoriti na naËin podoban djetetovu uzrastu. U obitelji se odvija djetetov moralni razvoj: ako su moralni kriteriji i pogledi obitelji dobri. Suvremena obitelj polako se raspada. Ivica RuæiËka 5 sijeËanj-veljaËa 2006 . u obitelji ima sve viπe alkoholiËarstva i nasilja. makar se pritom malo i razmazilo. obrazovanje roditelja i Ëlanova πire porodice za odgoj djece. ima sve manje Ëlanova.emocionalni razvoj (djelovanje ljubavi majke i oca. ali ne i zamjena. . kao πto bdiju nad njegovim tjelesnim razvojem. Bez toga se ne moæe ostvariti zadovoljavanje nabrojenih prava djeteta. nagradom. Uzroci poremeÊaja ponaπanja u predπkolskoj dobi su (osim.kognitivni. zajedniËkim prostiranjem stola. pamÊenje. raspada obitelji i nestajanja skladnih obiteljskih odnosa koji su temelj odgoju i pravilnom razvoju djeteta. πto dovodi do moralne krize. Dijete najprije zanima da zadovolji znatiæelju "odakle dolaze djeca?". prihvatit Êe ih i dijete. promjena stana i nova druπtvena sredina. roditeljima: mreæa ustanova za skrb.dr. . ne smije se izbjegavati odgovore. Njih potiËe na odgovornu pomoÊ ponovni uæitak "roditeljstva". zastraπivanje od strane drugog djeteta. logiËko zakljuËivanje.socijalni razvoj (druπtveni kontakti s ljudima van obitelji.psihiËki razvoj (pruæanje sigurnosti od nasilja i zloporabe djece). dokazivanjem. razvoj inteligencije. odgoj i obrazovanje djece. i primjerom ih odviknuti od sjedilaËkog æivota pred televizorom. Kaænjavanje je nuæno zlo kada se pravila ne poπtuju.

Ona je zatvorena cjelina s njena tri najbitnija Ëlana: ocem. kao trajan “peËat” njegove liËnosti. sigurnost i ljubav. formirajuÊi na taj naËin svoju individualnost. Djeca su u toj obitelji nosioci nade i produæavanja æivota. Identifikacije se sastoje u tome da se dijete u svemu poistovjeÊuje sa svojim uzorom. »ak i u skromnim obiteljskim okolnostima dijete se razvija povoljnije nego u najboljim ustanovama. Obitelj je prvi mali svijet djeteta. æeljama. moæe “slomiti” liËnost djeteta.PSIHOLOGIJA OBITELJ ∑ BITAN ODGOJNI »IMBENIK Postignuta iskustva i znanstvena istraæivanja pokazala su da dijete mora barem prve tri godine æivota ostati u okrilju obitelji. udobnosti i one topline koja je naroËito potrebna za duπevno zdravlje malenog djeteta. Ëak πtetni- 6 sijeËanj-veljaËa 2006 . koja nije primjerena stvarnim. U svoju liËnost dijete Êe ugraditi njihove osobine. Uglavnom se dijete identificira s roditeljima jer je njegov odnos prema njima najpozitivniji. sklona razliËitim asocijalnim oblicima ponaπanja te teæe uspostavljaju nove socijalne kontakte. Ëesto se ponaπa impulzivno. Identifikacija je jaËa πto je dijete mlae. koja je prirodan odnos u toj sredini koja uËvrπÊuje odnos izmeu djeteta i roditelja. meusobna ljubav. koju ono joπ dugo neÊe imati potrebu mijenjati. Dijete æivi u obitelji upravo kada je najviπe podloæno utjecajima i kada mu se u svijest urezuju doæivljaji iz obiteljskog æivota. ©to je dijete starije. gdje dijete uzima odrasle kao uzor. time je ono slabo kritiËno prema svom uzoru i ne zna procijeniti πto je dobro. Obitelj s oba roditelja meu kojima je stalno prisutan nemir. pun je iskustva i æivotne mudrosti. upoznaje reakcije na svoje ponaπanje. pod uvjetom da postoji emocionalna povezanost roditelja. U to najranije doba otac i majka su uzor i njih dijete oponaπa. pomoÊ. postaje sposobno da razmiπlja i ne prima utjecaj odraslih neposredno kao ranije. veÊ i zajedniËki æivot. Ono Ëesto ostaje kolebljivo u stavovima. ili postoji izvanbraËna veza. psihofiziËkim sposobnostima i moguÊnostima djeteta. Pretjerana ambicioznost roditelja. njegove oblike ponaπanja unosi u sebe. ProuËavanja liËnosti djece koja su u najranijem djetinjstvu ostala bez roditeljske ljubavi pokazuju da su ta djeca emocionalno oπteÊena. Nepotpuna obitelj nedostatna je za odgoj i formiranje liËnosti djeteta. povodljivo. redovito nailazi na shvaÊanje. u njemu nalazi sebe. Otac je nosilac pravog autoriteta. Za duπevni razvoj djeteta veoma je πtetna situacija kada se nema s kime identificirati. jer mu se inaËe moæe nanijeti trajnija πteta. dovoljan za djetetovu socijalnu komunikaciju. U obitelji dijete stjeËe svoja prva iskustva. majkom i djecom. postaje svjesno sebe i svoga “Ja”. upoznaje æivotne teπkoÊe i naËine kako ih rjeπavati. a πto je loπe. Proces identifikacije nesvjesni je proces u kojem dijete usvaja stavove roditelja i sredine u kojoj raste. meusobnog pomaganja. U obitelji se najsretnije pripremaju za æivot u drugim. Vaæno je da postoje oba roditelja jer se liËnost djeteta izgrauje na osnovi modela liËnosti oba roditelja i njihovih meusobnih odnosa. Obiteljske tradicije Obitelj je Ëuvar tradicije i sve je sadræano u obiteljskim ambicijama. veÊim zajednicama. razvija osjeÊaj solidarnosti. poπtovanje povjerenje i interesi. U obitelji dijete stjeËe prava iskustva o prihvaÊanju ili odbijanju vlastitih postupaka. »esto roditelji prebacuju na djecu svoje æelje za ostvarenjem nekih ambicija ili velikih zahtjeva koje nisu uspjeli ostvariti. emocionalnu liËnost. emocionalni æivot ostaje mu siromaπan. zaπtitu. Nedostatak identifikacije u ranom djetinjstvu ozbiljno oπteÊuje formiranje liËnosti i dijete se u takvim okolnostima ne moæe izgraditi u Ëvrstu. SpecifiËnost odgoja obiteljske sredine oËituje se u nekim posebnostima koje ostale sredine nemaju. nosilac radosti. tuguje i raduje se. planovima. Identifikacija O Osnovu uËenja u mladoj liËnosti Ëini identifikacija. Majka je utjelovljena briga i ljubav. ili ona u kojoj su jedan ili oba roditelja alkoholiËari. bitelj je najmanja i najprirodnija zajednica Ëije Ëlanove ne povezuje samo krvno srodstvo. obavlja odreene poslove koji mu pripadaju.

vlastite nerijeπene infantilne konflikte. drugih Ëlanova obitelji. Vanobiteljska sredina. Zapostavljena i odgojno zapuπtena djeca imaju mnoge teπkoÊe i poremeÊaje u razvoju zbog nedostataka u liËnosti samih roditelja. DjeËak je bio veoma vezan uz majku. Sudjelovanje mnogobrojnih faktora objaπnjava zaπto Êe jedan utjecaj imati traumatsko djelovanje na jedno dijete. veÊ ona rezultira iz meuigre svih navedenih faktora. nakon gotovo pet mjeseci prekida πkolovanja. Osim toga. Ona se cijeli æivot kasnije hvataju za roditelje. i zbog toga jaËim osjeÊajem nesigurnosti. na πto opet dijete reciproËno reagira joπ izrazitijim neurotskim ponaπanjem. odgojne i obrazovne ustanove mogu pogodovati produbljivanju neurotskog ponaπanja. Prema tome. sa suicidalnim mislima. tako i kod konverzija u djetinjstvu vrsta simptoma ne govori o uzroËnim faktorima. Meutim. utjecaja odgojnih stavova roditelja i πire socijalne sredine te konstitucije i hereditarne opreme djeteta. dr. DjeËak je sin starijih. Primjer Dijete s nekim fiziËkim nedostatkom ili manjom intelektualnom sposobnoπÊu. KliniËka je slika bila tako intenzivna da je bila neophodna kraÊa hospitalizacija. traumatiËnost jednog doæivljaja. nije u svakom sluËaju sadræana u njima samim. majku. oca. ali se pri ukljuËivanju u πkolu. nametljiva briga o djetetu moæe sputati normalan razvoj liËnosti i razviti preveliku ovisnost o majci ili ocu. javila prolazna enureza (nevoljno. Sloæena dinamika cijele obitelji i raspodjela uloga unutar obitelji takoer mogu uvjetovati javljanje neurotskih pojava kod djeteta. Ponekad se takve promjene kliniËke slike deπavaju i bez intenzivnijeg terapijskog utjecaja. mogu djelovati neurotigeno. Poslije tri mjeseca ambulantne terapije. kao πto su gubitak jednog ili obaju roditelja. Kao kod svih neurotskih pojava. moæe uvjetovati emocionalno neprihvaÊanje djeteta zbog identifikacije djeteta s tim roditeljem. ona se mora postupno smanjivati kako dijete raste. ili Ëak i na kompletnu obitelj bolesnika. Roditelji. uz povrπnu sugestiju. U praksi se Ëesto susreÊu djeca s razliËitim konverzivnim simptomima koji se javljaju odjednom ili sukcesivno izmjenjuju. Prenaglaπena. Ëesto postaju nestabilnog karaktera i osjeÊajno ugroæena. bez obzira na to koliko voljeli svoje dijete. Kao jedan od najvaænijih faktora smatramo poremeÊen rani odnos majka-dijete. Nakon kraÊeg perioda odvajanja od majke. prema tome da li se radi o neadekvatnoj liËnosti i stavu majke ili o viπe ili manje otvorenom odbacivanju dje- teta. mogli smo ustanoviti da se napadaji viπe nisu javljali. VeÊ u prvim razgovorima s majkom bilo je oËigledno da majka pokazuje izrazito pretjeran zaπtitniËki stav prema djeËaku. Zavisno od toga koliko muπkarac osjeÊa da je potvrena ili ugroæena njegova muπkost u obitelji. πto je dovelo i do fiziËkih napada na oca u posljednje vrijeme. moraju shvatiti potrebu za samostalnoπÊu. ili naglo odvajanje od obitelji. Na ponaπanje majke prema djetetu i moguÊnost uspostavljanja zadovoljavajuÊeg emocionalnog odnosa s njim djeluje i stav oca. dok Êe ga drugo dijete doæivjeti na naËin koji ne ometa njegov dalji razvitak i ne dovodi do neurotskih simptoma. Odbacivanje i emocionalno neprihvaÊanje djeteta moæe biti i prikriveno prekomjernom gratifikacijom njegovih potreba i pretjerano popustljivim odgojnim stavom. neuroza majke ne mora neizbjeæno dovesti do neurotskog reagiranja kod svakog djeteta. boleæljivih roditelja. πto takoer moæe biti uvjetovano specifiËnim majËinim infantilnim konfliktom koji ona ponavlja u vlastitoj obitelji. oboje. nakon dva mjeseca. moæe provocirati pogreπan odgojni stav roditelja. Nekoliko mjeseci nakon oËevog odlaska na rad u inozemstvo popuπta u πkolskom uspjehu i dobiva u πkoli nekoliko uzastopnih velikih konverzivnih napadaja. SliËnost djeteta s roditeljem.je utjeËe na formiranje liËnosti od nepotpune obitelji. kao i socijalni i kulturalni faktori. pogotovo u sluËaju kad je veÊ i dotadaπnji razvoj liËnosti djeteta bio nezadovoljavajuÊi. uvijek pitaju za savjet i miπljenje i nikada neÊe odrasti kao samostalni ljudi.sc. ocem ili majkom. Ona moæe pogodovati razvoju neuroze samo kod djeteta jednog spola ili samo kod mlaeg ili starijeg. naroËito oca. dinamici i dubini lezije liËnosti. UpuÊen nam je na pregled djeËak koji je unazad nekoliko tjedna pokazivao izrazite psihiËke promjene. on je u stanju manje ili viπe uspjeπno obavljati svoju roditeljsku funkciju. George Salebi. druπtvo vrπnjaka. Psiholoπki poremeÊaj Kod svih neurotskih pojava u djetinjstvu radi se o interakciji traumatskih doæivljaja. bolest. s jakim depresivnim afektom. a dijete svojom neurozom odgovara na majËina neurotiËna oËekivanja i stavove. nekontrolirano mokrenje) koju nikada nije pokazivao. 7 sijeËanj-veljaËa 2006 . Na kontrolnom pregledu. djeËak se osjeÊao mnogo bolje. u dugotrajnom sukobu s ocem i starijim bratom. vezana preteæno oko srca i glave. ili hospitalizacija. kao u sljedeÊem sluËaju: djevojËica. veÊe dijete moæe raspolagati veÊom snagom ega i drugim mehanizmima postiÊi obranu od anksioznosti uzrokovane frustracijom. I druge osobe u obitelji. zatim bogata konverzivna simptomatologija. Zbog prevelike ovisnosti djece o roditeljima dolazi do teπkoÊa u prilagoavanju djeteta na novu sredinu. ali se djevojËica æalila na bolove i slabost u nogama.med. javio se kod djeËaka izrazit strah za njeno zdravlje. za vrijeme jedne od njenih hospitalizacija. Smatra se da zbog svoje vlastite neuroze majka prenosi na dijete projekcijom ili identifikacijom. Zbog tehniËkih razloga djevojËica nije uzeta u redovitu terapiju. Takvoj djeci nedostaje Ëvrstina emocija. prema kojem je postojala izrazita agresivnost. Mr. Terapija: evidentno je da Êe u gotovo svakom sluËaju biti potreban i psihoterapijski utjecaj na roditelje. naroËito otac. ili πtetnost jednog odgojnog stava. veÊ joj je samo ordinirana medikamentna terapija. treÊa od Ëetvero djece. roenje brata ili sestre i sl. dugo godina pokazuje znakove ljubomore na mlau sestru koja je mezimica obitelji. i svaki poremeÊaj toga emocionalnog odnosa dovodi do psihotoksiËne bolesti. poslu ili druπtvu. Iako je prisnost prijeko potrebna u ranom djetinjstvu. Poznati su opisi najpoznatijih traumatskih doæivljaja.

njegove oblike ponaπanja unosi u sebe. kao i njihov odnos s djetetom. gdje dijete uzima odrasle kao uzor. moglo bi se reÊi da odgojem djeteta u viπegenaracijskoj obitelji ono dobiva na bogatstvu. Ona je zatvorena cjelina s njena tri najbitnija Ëlana: otac. Ëije Ëlanove ne povezuje samo krvno srodstvo. Njihovo prihvaÊanje roditeljskih obveza pridonosi rastu i razvoju djeteta. Kod danaπnjih roditelja koji sve teæe usklauju poslovne. postaje svjesno sebe i svojeg "Ja". Uglavnom se dijete identificira s roditeljima jer je njegov odnos prema njima najpozitivniji. Proces identifikacije je nesvjesni proces u kojem dijete usvaja stavove roditelja i sredine u kojoj raste. dovode dijete u nedoumicu u kojoj ono u sebi proæivljava sukob koji moæe rezultirati prividnim odbijanjem roditelja. obavlja odreene poslove koji mu pripadaju. tuguje i raduje se. topli odnosi je (prvenstveno se odnosi na bake i djedove). Bake i djedovi najËeπÊi su zamjenski roditelji u vrijeme dok dijete ne krene u vrtiÊ ili πkolu. a prva iskustva i uËenja dijete stjeËe u matiËnoj obitelji. pokuπaju li baka i djed u djetetovom æivotu zauzeti mjesto roditelja. formirajuÊi na taj naËin svoju individualnost. koju joπ dugo neÊe imati potrebe mijenjati. Najbolje je kada dobro upoznaju dijete i njegove potrebe. sadræajnosti i veÊoj moguÊnosti uËenja i samovrednovanja svojih postignuÊa. Darko Sambol.ODGOJ DJETETA U VI©EGENERACIJSKOJ OBITELJI Postaviti jasne granice Obitelj je najmanja i najprirodnija zajednica. podiæuÊi djeËje samopoπtovanje. O snovu uËenja u mladoj liËnosti Ëini identifikacija. U to najranije doba otac i majka su uzor i njih dijete oponaπa. Meuodnos bake i djeda. U obitelji dijete stjeËe prva prihvaÊanja ili odbijanja vlastitih postupaka. pomoÊ. dovoljan za djetetovu socijalnu komunikaciju. majka i djeca. u njemu pronalazi sebe. a sloga i ljubav djece veliko su zadovoljstvo za sve roditelje. • koriste pobjednik-pobjednik metodu za rjeπavanje sukoba. roditelji ih trebaju upoznati s djetetovim navikama i potrebama radi lakπeg i kvalitetnijeg meuodnosa dok nema roditelja. veÊ i zajedniËki æivot. ostaju trajna svojina zadovoljnog i sretnog djeteta. bez æelje da ih uklope u svoje predodæbe. razvija osjeÊaj solidarnosti. U obitelji dijete stjeËe svoja prva iskustva. obiteljske i æivotne obveze. dok su roditelji na poslu. redovito nailazi na shvaÊanje. upoznaje æivotne teπkoÊe i naËine kako ih rjeπavati. zaπtitu. povjerenje i interesi. sigurnost i ljubav koja je prirodan odnos u sredini koja uËvrπÊuje odnos izmeu djeteta i roditelja. meusobnog pomaganja. a ako ih ne poznaju. prof. Identifikacija se sastoji u tome da se dijete u svemu poistovjeÊuje sa svojim uzorom. Kvaliteti obiteljskog æivota pridonose iskreni. ponaπanjem). pun ljubavi i topline. 8 sijeËanj-veljaËa 2006 . Meutim. meusobna ljubav. bez propovijedi i grdnje. • zanimljivo potiËu dijete na razgovor i iznalaæenje miπljenja. pomaæuÊi djetetu pronaÊi i formirati vlastite vrijednosti i vjerovanja. poπtovanje. Obitelj s mnogo djece dobra je osnova za stjecanje brojnih iskustava u æivotu djeteta i formiranje liËnosti buduÊeg odraslog Ëovjeka. topli i bliski odnosi djeteta i drugih odraslih osoba koje povremeno obavljaju roditeljske funkci- • ne oslanjaju se na autoritet i moÊ upravljanja i nadziranja djeËjeg ponaπanja. kojom se uvaæavaju i grade osjeÊaji i misli djeteta tijekom igre. Dobro je uskladiti i dogovoriti granice meuodnosa koje bi trebale biti zajedniËke ili sliËne roditeljskim. Iskreni. • govore s uvaæavanjem. Ukupno gledajuÊi. dobrodoπli su "pripadnici druge generacije" koji u svom odnosu s djecom: • sluπaju. pretjerano ga zaπtiÊujuÊi i vezujuÊi za sebe (rijeËima. upoznaje reakcije na svoje ponaπanje. bakinim i djedovim. Obitelj je prvi mali svijet djeteta. zabave i smijeha.

9 sijeËanj-veljaËa 2006 . Pritom djeca najËeπÊe borave u specijaliziranim (posebnim) skupinama. integer . Zato je u navedenom druπtvu mjerilo demokratiËnosti i πirina i opseg moguÊnosti koje. promjene liËnosti uzrokovane organskim faktorom ili psihozom te postojanje viπe vrsta i stupnjeva ometenosti u psihiËkom ili fiziËkom razvoju. te ukljuËenost u odgovarajuÊe programe ranog odgoja i obrazovanja. Zagreb. obuhvaÊanje. najËeπÊi pojmovi na koje nailazimo jesu integracija i inkluzija. druπtvenih i emocionalnih sposobnosti. ta djeca imaju jednake moguÊnosti pri spoznavanju osnovnih vrednota te u razvoju svojih spoznajnih. logopeda. pod pojmom integracija (lat. u prirodnom okruæenju u kojem se djeca igraju i uËe. πto je neophodan preduvjet normalne rane socijalizacije (skraÊeni integracijski programi). koja prema svojoj prirodi zahtijevaju poseban struËni pristup kako bi se omoguÊilo izraæavanje i razvoj saËuvanih sposobnosti djeteta i time πto kvalitetniji dalji odgoj i æivot (prema Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predπkolske djece. a uz osiguravanje posebne pomoÊi bilo kojem djetetu kada god je ona potrebna. integracija djeteta s teπkoÊom u praksi najËeπÊe znaËi da ono dio vremena boravi u igri sa zdravom djecom. koja iskljuËu- Djeca s teπkoÊama u razvoju djeca su s trajnijim posebnim potrebama. svaki pojedinac ima pravo sudjelovanja u svim podruËjima druπtvenoga æivota. pripadati. i djeca s teπkoÊama u razvoju imaju sva prava na veselo i bezbriæno djetinjstvo.DJECA S TE©KO∆AMA U RAZVOJU U SUSTAVU RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA SPAJANJE U ZDRAVU CJELINU "U grupama usmjerenima na dijete. afirmira se pojam inkluzije djece s teπkoÊama u razvoju u redovan sustav ranog odgoja i obrazovanja. podrazumijevanje) znaËi biti ukljuËen. inclusio ∑ ukljuËivanje. 2003. U suvremenoj odgojno-obrazovnoj praksi. a isto tako. obuhvaÊen. Ona pretpostavlja viπu razinu uvaæavanja djece s teπkoÊama u razvoju. Najprije nam valja pojasniti te pojmove. kao ravnopravnih sudionika u sustavu. dakle. U kontekstu odgoja i obrazovanja djece s teπkoÊama u razvoju. ili se pak u boljem sluËaju nalaze unutar redovnog vrtiÊkog okruæenja. Inkluzija je. Integracija je korak viπe u odnosu na segregaciju. poremeÊaje glasovno-govorne komunikacije. bez njihovog izdvajanja u posebne uvjete. U pravoj demokraciji svaki pojedini graanin odreen je svojim jedinstvenim znaËenjima. imaju osobe s posebnim potrebama. ovisno o vrsti i stupnju teπkoÊe). Kada djeca s posebnim potrebama uËe i odgajaju se zajedno s djecom koja nemaju takvih potreba.) 1991.netaknut. u druπtvu svojih vrπnjaka. U najopÊenitijem smislu. Ëitav) podrazumijevamo spajanje dijelova u cjelinu. Kao i ostala djeca. psihologa i ostalih struËnjaka. sluha (gluha i nagluha djeca). kao i u demokratskom druπtvu. dok se u vrtiÊu integracija odnosi na ukljuËivanje djece s manjim teπkoÊama u redovan sustav odgoja i obrazovanja." Kurikulum za inkluziju (razvojno primjereni program za rad s djecom s posebnim potrebama. sadræavanje. uz sudjelovanje u druπtvu. Drugim rijeËima. a odnose se na uroena i steËena stanja organizma. Ovo posljednje omoguÊava djeci da djelomiËno sudjeluju u aktivnostima zajedno s djecom bez teπkoÊa.) TeπkoÊe u razvoju obuhvaÊaju oπteÊenja vida (slijepa i slabovidna djeca). Inkluzija (lat. a takve su skupine Ëesto sastavni dio specijalnih ustanova. temeljenoj na humanistiËkorazvojnoj teoriji. tjelesnih. πto u praksi nazivamo inkluzija. biti s drugima. je dijete iz prirodne sredine zbog njegove teπkoÊe i smjeπta ga u posebnu ustanovu ili grupu s ciljem prilagoavanja edukacije. dok je ostatak vremena ukljuËeno u rehabilitacijski program (individualni rad defektologa. tjelesni invaliditet. sustavni proces spajanja djece s poteπkoÊama s djecom bez poteπkoÊa iste dobi. dakle zajedno s djecom koja imaju jednaku razvojnu teπkoÊu. mentalnu retardaciju. svako pojedino dijete predstavlja jedinstvenu osobnost.

a bile su rezultat znanstvenih spoznaja. obrazovanja jedan od najboljih primjera svakako je vrtiÊ "Radost" iz Crikvenice. Djeca tako imaju priliku rasti i uËiti na djetetu najprimjereniji naËin. Kao takva. jedan djeËak je odgovorio: "Da. ona teæi k sustavu koji na neposredan naËin svakoga stavlja u ravnopravnu poziciju i pruæa mu moguÊnost sudjelovanja i pripadanja. mislimo da je sretna i zadovoljna u vrtiÊu. uz iskustvo prihvaÊenosti od ostalih. djeca s posebnim potrebama. Inkluzija se nameÊe kao pojam nadreen integraciji i podrazumijeva sveobuhvatno ukljuËivanje osoba s teπkoÊama u razvoju. netko slabo pjeva. cerebralnom paralizom. ne samo u odgojno-obrazovni sustav. Davorka Guπtin. netko teπko diπe. 10 sijeËanj-veljaËa 2006 .U inkluziji se stvara nov odnos prema svemu πto je razliËito te potiËe meusobno podræavanje. Ëime postaju osjetljivija prema potreba- Æivimo zajedno. Iskustva u praksi pokazuju da djeca vrlo lako prihvaÊaju razliËitosti. prof. naime. osamostaljuju se. netko lijepo piπe. πto je i zakonski potkrijepljeno. Inkluzija pridonosi i ostaloj djeci ukljuËenoj u takav program. U domeni ranog odgoja i no za zdrav spoznajni i socijalno-emocionalni razvoj. barem ne na naËin koji se danas nastoji uspostaviti. ona je lijepa. u posljednje vrijeme nalazimo sve viπe primjera uspjeπne inkluzije djece s teπkoÊama u razvoju u rad redovnih skupina (djeca oπteÊenog sluha. bilo da se radi o predπkolskim ili o πkolskim ustanovama. bolje razumiju razliËitosti i prema njima postanu tolerantnija. neophodno za razvoj samopoπtovanja i samopouzdanja. ©ezdesetih godina proπloga stoljeÊa poËela se tek otvarati perspektiva za sudjelovanje djece s teπkoÊama u razvoju u jedinstvenom odgojno-obrazovnom sustavu. ali s razlikama: netko sporo hoda. netko zbori Ëisto. Drugim rijeËima. kroz zajedniËku igru i aktivnosti s ostalom djecom. oponaπanje i doticaje s ostalom. Te su se tendencije kod nas razvile tek prije tridesetak godina. mentalnom retardacijom itd. Ivana SoπiÊ AntunoviÊ. πto im je neizmjerno vaæma drugih opÊenito. Ipak.. govori o sve veÊem nastojanju da se na najprimjereniji i najdjelotvorniji naËin zadovolje potrebe djece s teπkoÊama. vida. kakvu imamo u naπem sustavu odgoja i obrazovanja. od najranijih dana. Ona razvijaju prihvaÊanje i razumijevanje posebnih potreba djece s teπkoÊama. veÊ i u svakodnevnu druπtvenu i æivotnu stvarnost. Pozitivni primjeri danaπnje odgojno-obrazovne prakse potvruju prednosti inkluzije i na neki naËin pozivaju i obvezuju da navedeni pristup primijenimo u Ëitavom odgojno-obrazovnom sustavu. Navodimo jednu situaciju iz vrtiÊa. zdravom djecom. Danaπnja situacija. Dragan LendiÊ Odnos prema djeci s teπkoÊama u razvoju nije oduvijek bio prihvaÊajuÊi." Na pitanje: "Je li ona drugaËija od vas?". snaænog utjecaja roditelja djece s teπkoÊama u razvoju. preko integracije. kada se djecu pitalo o slijepoj djevojËici iz njihove grupe: "©to biste rekli o vaπoj prijateljici?". U DjeËjem vrtiÊu Rijeka. takoer. razvijaju odnose s vrπnjacima.. svako dijete u biti je isto: malo.. djeca s autizmom. ali s razlikama.) Inkluzivni predπkolski programi omoguÊuju djeci s teπkoÊama u razvoju promatranje. On se. k inkluziji). uvijek se s nama igra. nego o nedostacima. mijenjao usporedno s razvojem druπtva i znanstvenih spoznaja (od segregacije. moglo bi se reÊi ∑ mnogo lakπe nego odrasli. toplo srce i æelja puna glava da æivimo zajedno. volimo je. Ona radije govori o razliËitim moguÊnostima. samih osoba s teπkoÊama. πto im daje priliku da razvijaju socijalne i komunikacijske vjeπtine. nauËe prihvaÊati sebe i svoje posebnosti. prof. kao i udruga i organizacija koje djeluju u korist osoba s teπkoÊama u razvoju. netko lako uËi. a djeca su uglavnom odgovarala: "Ona je dobra. koji inkluziju djece s teπkoÊama u razvoju provodi veÊ niz godina. pomaæemo joj. humanistiËke socijalno-filozofske koncepcije. poput druge djece. gdje napredne ideje o inkluziji djece dobivaju sve viπe prostora. mlaa je!".. ali s razlikama Æivimo zajedno.

Mirnija se djeca ponekad znaju ponaπati aktivno. "zahtjevno". Vrlo Ëesto rano prohodaju. Za razliku od takvog ponaπanja. da istraæuju i da su nemirna. StruËnjaci (lijeËnici. πto dodatno oteæava rani odnos majke i djeteta. ne mogu mirno sjediti. slabo organizirana i neusmjerena prema cilju. do kasnije u noÊ traæe jesti. "zloËesto". Prevalencija poremeÊaja u populaciji djece iznosi 3-5% i Ëetiri puta je ËeπÊa kod djeËaka nego kod djevojËica. a u igri s drugim vrπnjacima kratko se zadræavaju. U okviru normalnog razvoja. Hiperaktivna djeca su zbog toga i u veÊoj opasnosti od povreda. motoriËke se aktivnosti intenzivno razvijaju i stalno poveÊavaju do treÊe godine æivota. psiholozi.Hiperaktivnost kod djece predπkolske dobi DIJETE IZVAN KONTROLE »esto se govori o hiperaktivnosti kao o poremeÊaju. situacijski uvjetovanog ili obrambenog ponaπanja ). samo jedan od temeljnih simptoma unutar tog poremeÊaja. zapravo. defektolozi) takvo stanje nazivaju deficit paænje/hiperaktivni poremeÊaj (ADHD). nepaæljivo i impulzivno: u situacijama reakcije na stres. smirivati i usmjeravati socijalno i situacijski. ObiËno se zapaæanja potvruju po svim dijagno- stiËkim kriterijima DSM IV u πkoli. nepovoljnih dogaaja. nespretnija su. sam motoriËki nemir je. sa svim podtipovima dominantnosti jednog od pojavnih oblika. nakon Ëega bi se aktivnost trebala smanjivati. Od hiperaktivnog ponaπanja do hiperaktivnog djeteta nesvrhovita. Hiperaktivnost se ponekad moæe dijagnosticirati i kod djece mlae od 45 godina. hiperaktivnost je zan. imaju poteπkoÊe usnivanja i spavanja. loπije planiraju i predviaju opasnosti i posljedice takvog ponaπanja. teæe se sama igraju. poveÊanog aktiviteta (uobiËajenog za razvojnu dob. kako se ne bi naruπili i partnerski odnosi. puno plaËu. U kasnijoj predπkolskoj dobi stalno su u pokretu. pa poteπkoÊe dolaze u prvi plan te je kliniËka slika jasnija. paænja im je neprimjerena za razvojnu dob. ali puno padaju. kaotiËnoj okolini. kada je dijete plaπljivo. Kod hiperaktivne djece nerijetko se javlja i strah od odvaja- 11 sijeËanj-veljaËa 2006 . Takva djeca su veÊ u dojenaËkoj dobi neuobiËajeno aktivna: teπko ih je smiriti i utjeπiti. kada dijete nailazi na sve veÊe zahtjeve iz okoline. Ëesto su agresivna i destruktivna. pa ih se zato i naziva "djecom bez kontrole". H iperaktivnost je poveÊana motoriËka aktivnost djeteta. nepredvidljivim i impulzivnim reakcijama. ljuto ili tjeskobno. da su stalno u pokretu. "nezainteresirano". VeÊa je uËestalost u gradskim nego u seoskim sredinama. kada se nalazi u neorganiziranoj. Takvo djetetovo ponaπanje roditelji. sve diraju. s premalim ili prevelikim aktivnostima. Impulzivna su. praÊena neadekvatno razvijenom i lako otklonjivom paænjom te naglim. iako treba biti izuzetno opre- Normalno je da mala djeca budu "hiperaktivnog ponaπanja". naruπava dinamiku te je potrebna dodatna pomoÊ i podrπka majci. jer je ponekad vrlo teπko razluËiti simptome ADHD od ponaπanja aktivnog predπkolskog djeteta. odgajatelji i vrπnjaci opaæaju kao "teπko". prkosno…. Uvijek neπto zapitkuju. Ëesto se bude. kroz kreativne djeËje igre i aktivnosti. pedagozi.

Loπe su organ- izirana zbog izrazitog nemira. Promidæbeni prostor u Narodnom zdravstvenom listu! Ako æelite oglaπavati u naπem listu. javite se Uredniπtvu na telefon: 21-43-59 35-87-92 12 sijeËanj-veljaËa 2006 . ne sluπaju paæljivo. uoËavamo porast tog poremeÊaja. a kod oblaËenja se uoËavaju teπkoÊe u zakopËavanju dugmadi i vezivanju vezica. prekidaju rad u skupinama. Druga djeca vide ih kao zabavne i zanimljive na poËetku druæenja i igre. ali vrlo dobro razumiju posljedice. Djeci treba pomoÊi i olakπati odrastanje. U predπkolskoj ustanovi odgajatelji ih uoËavaju kao djecu koja nikada nisu na svom mjestu. zaboravljaju i gube stvari. koja su izrazito nestrpljiva. ali i sve "finiji sluh" odgajatelja. Slabija koordinacija pokreta sprjeËava ih da budu spretniji i stabilniji. Roditelji i odgajatelji opisuju ih kao teæe odgojivu djecu. zbog sloæene kliniËke simptomatologije i intenzivnog djeËjeg razvoja. vrπnjaci ih znaju odbacivati i izolirati iz igre. a u kontaktu i prilaæenju nepoznatim osobama izostaje potrebna distanca.nja. omoguÊiti im sretno i sigurno okruæenje. pa ih nerijetko doæivljavaju kao zloËeste i neposluπne. kako bi se lakπe nosila sa svojim nemirom. Neustraπivi su i ustrajni u situacijama koje drugu. brbljaju i viËu. teπko ili nikako ne prate aktivnosti. Bez obzira na to πto u predπkolskoj dobi "ne æurimo s dijagnostikom". i ne znaju se zaigrati…. prof. Pomozimo im odrasti! Mirela GrbiÊ. prosjeËnu djecu plaπe. bez moguÊnosti odgode osobnih potreba i æelja. uvijek se kreÊu. Zabrane i zahtjeve oteæano prate i poπtivaju. roditelja i svih odraslih koji æive i rade s takvom djecom. kojima ne znaju uzrok. pa Ëesto znaju biti i u situacijama da nemaju prijatelje. Ona zaista neÊe biti sretna ako se svakodnevno suËeljavaju s problemima koji proizlaze iz njihovog ponaπanja. ali kako su skloni impulzivnosti i nekontroliranosti. Svi trebaju pomoÊ i sve je viπe traæe kako bi bolje razumjeli problem i πto ranije zapoËeli savjetodavno i terapijski djelovati.

Radi se o otvorenom neprijateljskom ponaπanju. u dugoroËnom smislu. Ako ne nauËi nove naËine ponaπanja. Ëupanje. Ëak i paniku. povlaËenje za kosu.poveÊana agresija . vrijeanje) od fiziËke agresije (udaranje. a agresija je ponaπanje koje je Ëesto popraÊeno ljutnjom. Djetetova ljutnja dio je emocionalnog iskustva.to djeca "govore kroz tijelo". psovanje. tuæakanje. jer i kod odraslih izazivaju snaæne negativne emotivne reakcije. radost. bez obzira na to je li ono poæeljno ili ne. bijes). kao i bioloπki faktori. a ako ostane skrivena . griæenje noktiju. rjeπenja ili aktivnosti. glavobolje. drugoj djeci ili odraslima. ljutnja. koje oni teπko kontroliraju. odnosno uzrokovana izvanjskom uznemirujuÊom situacijom. emocionalno odbacivanje te Ëeste kazne i zabrane u odgoju.emocionalno uzbuenje . razbijanje igraËaka i dr. Ona se naziva i neprijateljskom. Autoagresija ili samopovreivanje je agresivno ponaπanje Ëije su najuobiËajenije forme u predπkolskoj dobi: Ëupanje kose. orijentirana jako na sebe i svoje ponaπanje. i sami preplavljeni. neugodu. kada su u potpuno novoj. Razvoju. povraÊanje. prof. ili ugroæava li biljke i æivotinje? 2. Krπi li dijete svojim ponaπanjem neka. Kada ponaπanje nazivamo agresivnim A gresija je sinonim za sve snaænije nametljivo ponaπanje. Dobar kriterij za provjeru radi li se o djetetovu agresivnom ponaπanju jesu odgovori na sljedeÊa pitanja: 1.agresivno ponaπanje . nedefinirani bolovi. griæenje.. tuËnjava. premlaÊivanje i sl.sve ËeπÊa nelagoda → agresivno dijete! Djeca Êe se ponaπati agresivno i kada su umorna ili gladna. Nelagoda . nesretno i agresivno! POMOZIMO IM DA BUDU SRETNI! Mirela GrbiÊ.AGRESIVNOST TO JE MOJA IGRA»KA Smatra se da je agresivno ponaπanje naËin za traæenje pomoÊi Ëak kod 50% djece. 13 sijeËanj-veljaËa 2006 . Nenamjerna agresija uzrokovana je unutraπnjom napetoπÊu. bez obzira na teπkoÊe. ljutnju. Roditelji i odgajatelji teπko se nose s takvom djecom. Tijekom svakog dana mijenja se razina napetosti. olako se zanemaruje. Teæina agresivnosti za onoga tko je iskazuje leæi prije svega u teπkim emocijama koje prethode i manifestiraju se kroz agresivno ponaπanje. a okolina ga svjesno ili nesvjesno u tome podræava. zahtjevnoj situaciji.Ëesta nelagoda . obiteljska atmosfera i uvjeti æivota.. Jedan je od najËeπÊih problema kod djece predπkolske dobi agresivno ponaπanje. Zato odrasli uvijek trebaju zadræati kontrolu nad sobom i situacijom. odræavanju i podræavanju agresije kod djece pridonose: vrπnjaci. neuspjeπnost i nedosljednost u odgoju djeteta. ne donosi ugodu ni zadovoljstvo ni okolini ni samom djetetu. »injenica da je agresivnost neugodna i djetetu koje je iskazuje. Njime dijete predπkolske dobi nastoji ostvariti neku dobit na πtetu nekog ili neËeg drugog. za tu socijalnu situaciju dogovorena pravila ponaπanja? Ako je odgovor na ta pitanja potvrdan i ako uz to svojim ponaπanjem dijete u drugih pobuuje jake i teπke emocije (strah. povredu ili pod svaku cijenu nametati vlastite ideje. koæne manifestacije i sl. Nanosi li dijete svojim ponaπanjem neku vrstu πtete sebi. Agresivno ponaπanje je ono ponaπanje kojemu je namjera nekomu ili neËemu nanijeti πtetu. Agresija moæe biti namjerna. jer samo tako moæemo i moramo pomoÊi djetetu koje je bespomoÊno. pa se Ëesto ponaπa neprimjereno. s puno vrπnjaka i malo kontrole odraslih. povremeno agresivno ponaπanje prijeÊi Êe u uobiËajen naËin ponaπanja u veÊini svakodnevnih situacija. umjesto prema vanjskom oËitovanju. Agresivnosti sklona djeca nesigurna su. Meu faktorima vezanim za obiteljski æivot posebno se istiËu: naËin æivota koji u djetetu izaziva osjeÊaj nesigurnosti.).: otimanje lutke ili autiÊa. ruπenje. U djece su to najËeπÊe grËevi crijeva. to se ponaπanje moæe smatrati agresivnim. kojima je potrebna dodatna struËna pomoÊ! lupanje glavom… Potisnuta agresivnost okreÊe se prema unutra. tugu. koje dijete predπkolske dobi ne zna imenovati ni prepoznati. Razlog je najËeπÊe strah od kazne ako se agresivnost iskaæe. pa time i agresivnost. uæe i πire socijalno okruæenje. Agresivno ponaπanje. nesretna. »esto se oËituje kroz razliËite psihosomatske simptome. To je teπko i neugodno ponaπanje. Dijete Êe izabrati agresivno ponaπanje kao izlaz iz razliËitih socijalnih situacija. UobiËajeno je razlikovati verbalnu agresiju (vikanje. ili uniπtava li materijalne svari. npr. Sklonost agresivnom ponaπanju poËinje se stabilizirati veÊ u ranom djetinjstvu (izmeu druge i Ëetvrte godine). pljuvanje.poveÊan osjeÊaj ugruæenosti . πto otavara put za loπu sliku o sebi i nisko samopoπtovanje. Ëesto su blokirani.). Takva djeca gube kontrolu nad sobom i situacijom. a kasnije i psihosomatske bolesti. Radi se o nesvjesnom destruktivnom ponaπanju koje odraæava djetetove neugodne i intenzivne osjeÊaje (strah. tuæakanje.

na Ëitanje i uopÊe na aktivnosti koje ne zahtijevaju neku posebnu igraËku. kada dijete izie iz pasivne faze. udara je i siπe. S obzirom na to da mnoga djeca nisu nikada bila u doticaju sa scenskom lutkom. od uzrasta djeteta. omiljene su igraËke iz æivotinjskog svijeta. Lutku. Poslije toga poËinje opadanje interesa za igraËke. Z bog toga izbor igraËke zavisi. mala transportna sredstva itd. plastiËni materijali. obogaÊenu ili proæetu problemima koji ga tiπte. Funkcionalna je vrijednost igraËke u tome πto ona potiËe dijete na aktivnost. ne valja posebno prilagoavati uzrastu djeteta. dijete gubi interes za tu igraËku. Manje zanimanje pobuuje promatranje neke slike ili predmeta. S djetetovim rastom raste i razvija se sklonost prema igraËkama koje ono moæe samo mijenjati i prilagoavati svojim æeljama. na prvom mjestu. vlakiÊ za guranje. djeËji automobil itd. kolica. koji Êe viπe zadovoljiti njegove potrebe. svaki za sebe. kocke za slaganje slika. Zanimljivo je da. Nakon kratke upotrebe. Tada je zanimanje djeteta sve viπe usmjereno na sportske i grupne igre.Dijete i igraËke Poticanje kreativnosti U poËetku djetetova æivota igraËka je samo sredstvo za njegovo upoznavanje okoline. znatno viπe posluæiti kao igraËka. slaganjem kocaka sagraditi zamiπljenu graevinu. Pogreπno je miπljenje da su najbolje kupovne igraËke. moralnom i estetskom odgoju predπkolskoga djeteta. koje sluæe kao zabava viπe odraslima nego djeci. Kasnije mu ona sluæi za imitaciju rada odraslih i za imitativnu igru uopÊe. kakvoÊi materijala. da kontaktira s vrπnjacima ili odraslima. Simbolikom scenske lutke moæemo s djetetom komunicirati da mu odigramo “igru poruke”. konj za njihanje. Dijete igraËkom maπe i njom lupa. Oblikovna je vrijednost igraËke u njenoj moguÊnosti da potiËe dijete na stvaranje odreenih situacija i na oponaπanje ljudi. Dijete traæi drugu vrstu materijala. Osim toga. vozilo napuniti raznim predmetima. zvukovima. Ëesto zna odigrati igru na drugaËije naËine. nizanje. Scenske lutke ©to se tiËe metode rada sa scenskim lutkama. Prava igraËka treba pridonijeti stvaralaËkoj aktivnosti djeteta. U predπkolsko doba omiljene su igraËke pijesak. ona je jednostavna. potrebno je protumaËiti kako se lutke animiraju. kao i sve druge vrste neoblikovanog materijala. U kasnom djetinjstvu igraËka poËinje gubiti svoje prvobitno znaËenje jer se u toj dobi dijete posveÊuje ekipnim i borbenim igrama. Ona mora biti izraena tako da ne πteti zdravlju djeteta. IgrajuÊi se. odgajateljica 14 sijeËanj-veljaËa 2006 . Pedagoπki vrijedna i pravilno izabrana igraËka ima vaænu ulogu u intelektualnom. dijete stjeËe iskustvo i odreene utiske o oblicima. dijete Êe prepoznati u igri poruku i bez rijeËi. a materijal da se lako Ëisti i dezinficira. dodjeljuje uloge. Gotove igraËke iz trgovine mogu trenutno kod djeteta pobuditi velik interes i oduπevljenje. slikanje. a time i na oblikovanje vlastitoga svijeta. kreira priËu. Pijesak i lopatice joπ uvijek su omiljeni. lutka. IgraËkom dijete æeli neπto uËiniti. veÊe lopte. npr. Duπanka MarijanoviÊ. U predπkolskoj dobi veoma vaæna igraËka je i scenska lutka. veliËinama. fiziËkom. tricikl. osim tehniËke strane (neke olakπice u animaciji). bojama. djelatnost. Znatno veÊa zabava bit Êe mu da tu igraËku rastavi: njezini sastavni dijelovi mogu. U raznim uzrastima dijete Êe razliËito koristiti istu lutku. Sve se viπe manifestiraju sklonosti za igraËke koje omoguÊavaju stvaralaËku aktivnost. Djeca od Ëetiri godine najviπe vole kocke za konstruiranje i graenje. IgraËka pomaæe djetetu da stupi u odreene emocionalne odnose. Vrhunac doba igranja igraËkama pada izmeu πeste i osme godine. a nekoj djeci u poËetku je potreban poticaj. Dijete odabire lutku.

ævakati. blago oπtre πkarice. marionete. Usklaenje tjelesnih pokreta. jednako kao i znanje o okolini. velike olovke za crtanje.DjeËje igraËke U skladu s dobi Djetetova sve veÊa sposobnost djelovanja na svijet koji ga okruæuje ima vaæne psiholoπke posljedice. pokrete baratanja predmetima i pokrete odræavanja ravnoteæe. igraËke s pogonom na pero ili na trenje. svijetlo obojene lopte od tkanine ili gume. koji obuhvaÊaju pokrete kretanja. zato je vaæno znati koje su igraËke dobre za vaπe dijete. nepravilno izrezanih dijelova. drvene æivotinje. istraæiva- Razvoj govora. metalni pribor za Ëaj. IgraËke koje se unose u krevetiÊ moraju biti od materijala koji se pere. Ëvrsti kamioni i neelektriËni vlakovi. sastavljanje slika iz velikih. Od prve do druge godine Neiscrpna æivahnost. svijetlo obojeni likovi koji vise u vidokrugu djeteta. Za igranje su dobri: razliËita geometrijska tijela. radoznalosti. jednostavna glazbala. ali ne staklena. sastavljanje slika iz velikih. ono se igra i u svoju igraËku maπtom moæe pretvoriti bilo koji predmet. Razvoj smisla za skupnu igru. IgraËke su: kockice od tkanine. sloæene od velikih dijelova. neslomljive πalice i drugi glatki predmeti koji se mogu stavljati u usta. lako spojivih elemenata. Dijete stjeËe osjeÊaj moÊi. perive lutke i punjene æivotinje s utkanim crtama lica.). udaljenostima i visini. povelike. lako spojivih elemenata. knjige sa stranicama od kartona ili tkanine. kantica i lopatica. kocke itd. niski konjiÊ za ljuljanje. plastelin i drugi materijali pogodni za modeliranje. igraËke za rastavljanje. sastavljanje jednostavnih slika iz velikih. VeÊinu igraËaka dijete dobije od odraslih. poveÊe drvene kuglice nanizane na vrpci. raËunala s velikim kuglicama. Do prve godine to su: igraËke koje na pritisak proizvode zvuk. IgraËka koju dijete kreira jest kreativnost djeteta pretvorena u stvarnost kroz igru razliËitim materijalima. Maπtanje i oponaπanje. Ëvrste igraËke koje se navijaju ili imaju pogon na trenje. One pospjeπuju i njegov motoriËki razvoj koji se sastoji od sve veÊe usklaenosti temeljnih pokreta. a koji se mogu sterilizirati. igraËke koje dijete vuËe za sobom na uzici. flanelograf. lagane i svijetlih boja. Ëvrste neupaljive zveËke napravljene od “toplog” materijala. veliËina i oblika. a pomiËu se strujanjem zraka. sloæeniji kompleti za slaganje. nepravilno izrezanih dijelova. kocke s brojevima i slovima. Od Ëetvrte do πeste godine Od druge do treÊe godine Razdoblje pokretljivosti. komplet za slaganje koji se sastoji od velikih. jednostavne igre kartama i druge stolne igre. Njegovu sposobnost djelovanja uveliko razvijaju i igraËke adekvatne njegovoj uzrasnoj dobi. papirne lutke za izrezivanje. zrcala. malo naborane povrπine. dodire i boje. magnetski brojevi i slova. pokrete. vodene boje. πablone za ispisivanje 15 sijeËanj-veljaËa 2006 . zmajevi. lutke u jednostavnoj koπuljici s rasporom u cijeloj duæini. slikovnice. Dobre su igraËke: ploËica i kreda koja se ne praπi. ukljuËujuÊi i znanje o prostornim odnosima. Razvojna faza usta-ruka. Dobre su: igraËke kojima dijete moæe promijeniti izvorni oblik. D a bi se dijete zdravo razvijalo i raslo. Velika radoznalost. rupiËasta daska za umetanje ËunjiÊa. jednostavni kaleidoskop. neslomljivi obruËiÊi koje dijete grize prigodom izbijanja zuba. Od treÊe do Ëetvrte godine Dijete primjeÊuje zvukove. tombola i sliËne igre. igre pomoÊu kojih se vjeæba raspoznavanje boja. jednostavna glazbala. IgraËke moraju biti jednostavne. igraËke za slaganje (npr. Do prve godine nja svega stavljanjem u usta.

Posjednite ga na bicikl. postaje svjesno svog Ja. a taj je razvoj u dobi od 3. pribor za igru trgovine. To znaËi da Êe dijete nakon svoje Ëetvrte go- dine motoriËki biti u stanju u hodu i trËanju oponaπati odrasloga Ëovjeka i da Êe moÊi lako odgovoriti na svoje narasle stvaralaËke snage ∑ fantazije. Moderan naËin æivota u visokociviliziranim. (-7) godine izrazito ubrzan. bicikl s pomoÊnim kotaËima. tipiËan i svojstven upravo toj dobi. tj. Moæda bismo potvrdu vaænosti stopala u ne/medicinskoj praksi najbolje naπli u jednoj od misli Jonesa Wooda iz 1940. Od πeste do osme godine Razvoj smisla za samostalnu igru. koja Êe zadovoljiti potrebe djeteta u toj dobi. a jednu petu na donju pedalu. Prethodno (u prve tri godine) nalaæenje. godine. odgajateljica OBU∆A U MALE I PRED©KOLSKE DJECE KRETANJE BEZ GRANICA ZnaËenje ljudskog stopala (a. brodovi i avioni bez benzinskog pogona.68cm). banke itd. jednostavna glazbala. Rastu mu stvaralaËke snage.slova. drugim rijeËima. stopalo je u tijesnoj vezi s psihomotoriËkim razvojem. Naravno. O prvim postolama u jednogodiπnjeg djeteta veÊ smo pisali. sastavljanje sloæenih slika iz velikih dijelova. odnosno kao pitanje πto je Ëovjek uËinio za svoje stopalo. poveÊala i sprave koje jednostavno predoËuju temeljna znanstvena naËela. poprima svoju znaËajnu ulogu. I naπ zakonodavac. temelj ljudskog intelekta pa bi ga se moglo nazvati i 'planinastopalo'. knjige o raznim aktivnostima. jednostavna glazbala. tj. igre koje iziskuju poneπto odgonetavanja. sve bogatija. dobro izraeni komplet lakog orua. Stoga se postavlja i pitanje odgovarajuÊe obuÊe. u takvom okruæju i stopalo. sloæenije stolne igre i igre kartama. a kasnije se pridruæuje i svijest o predmetima. moæe tumaËiti kao poseban odnos izmeu Ëovjeka i njegovog stopala. povedite svog maliπana sa sobom u trgovinu. a takoer i da je stopalo pilastar. a fantazija je u njihovoj funkciji i sve viπe nema racionalnih granica. Ciljevi u podruËju tjelesnog i misaonog. dolazi do buenja svijesti o vlastitom Ja. lutke i oprema za lutke. s njime i obuÊe) u stalnom je æariπtu medicinske i nemedicinske javnosti. i HZZO priznaju razvijenost stopala s tri godine i dopuπtaju nabavu na njihov teret ortopedskih korektivnih uloæaka u 16 sijeËanj-veljaËa 2006 . IgraËke mogu biti: zmajevi. kotaËi od 20 cola (52. odlike se zreloga hoda Dakle. bosih stopala. Nepotrebno je naglaπavati izrazitu motoriËnost u kretanju djece te dobi u svim uvjetima ljudskoga æivljenja i okoline u kojoj æive. neka ruke poloæi na drπke upravljaËa. preπa za cvijeÊe. Saæeto se moæe reÊi da se Ëovjek moæe identificirati sa svojim stopalom. Boso je prirodno T ti i motorika koja je. Takav svekoliki razvoj pra- mogu vidjeti u djeteta od tri godine (neki autori kaæu i Ëetiri). kao temeljna struktura u doticaju s podlogom (okolinom). magneti. izraen tako da podræava oba svoda stopala. karakteristike hoda odrasloga Ëovjeka. hod zapoËet u dobi od oko godinu dana sada pokazuje svoju 'zrelost'. Dakle. urbano izgraenim sredinama takav je naËin hoda praktiËki izbacio iz uporabe pa se za kretanje koristi obuÊa u obliku razliËitih vrsta postola. Da biste bili sigurni u pogledu veliËine bicikla. opseænija i potentnija. Duπanka MarijanoviÊ. Prirodan je naËin hoda djeteta i Ëovjeka bez obuÊe. naravno. kada je izjavio kako je 'stopalo takva struktura koja Ëovjeka razlikuje od æivotinja'. a se tvrdnja. sukladno psihiËkoj motivaciji.. marionete i marionetsko kazaliπte. tj. Dijete s veÊ razvijenim stopalima i hodom sada treba oblikovani uloæak. Prema Sutherlandu. do 6. Dijete tada doæivljava prvu fazu prkosa ('prvi pubertet'). kasnije postaje iznalaæenje.

kao πportski lijeËnik duæan sam savjetovati mlade πportaπe poËetnike. tako i meu odraslima. da ne postoje razlike u dinamici stopala tijekom hoda i πportskih aktivnosti u njima pa se one mogu preporuËiti za uporabu u takvim aktivnostima. a niti promjene koordinacije strategije hoda u gleænju u razliËito tvrdim. o Ëemu veÊina proizvoaËa vodi potrebnu skrb. πirini i visini dorzuma ('rista') pa tu treba savjetovati (a πto je u praksi nekad teæe izvodivo!) da postola πto bolje pristaje stopalu kako bi ju dijete osjetilo 'kao svoju' i s njome imalo πto manjih problema (kada je veÊa veÊ i za samo jedan broj. kamenim neravnim podlogama. Razlike u obuÊi treba pratiti u odnosu na muπko-æensko stopalo. koje zapoËinju veÊ u toj dobi. veÊ se takve postole mogu nositi cijele godine. kako meu djecom. naprotiv. kukove i kraljeænicu i. Kao i za odrasle. cerebralna paraliza. Gore-Tex®. neravnim livadama. Viπenamjenska πportska obuÊa (popularne 'tenisice') danas je najpopularnija obuÊa. kao πto su npr. struËno-znanstvene studije pokazale su kako ne postoje razlike u dinamici stopala tijekom hoda. traæe i posebno izraen potplat. obliku i veliËini stopala. i to prije svega u morfoloπkom smislu. πto su na velika vrata uπli i u prozvodnju postola. veÊ savjetuju samo vjeæbe jaËanja stopala i hoda po neravnim podlogama (πljunkovitoj plaæi. preporuka je kupovati postole nekog proizvoaËa Ëiji su kalupi raeni prema populaciji te regije jer je poznato da razliËiti narodi na razliËitim kontinentima imaju razliËite karakteristike u formi. πto joπ dodatno olakπava πportaπima nastupe na tvrdim i ljudskom tijelu neprimjerenim terenima za izvoenje πportske aktivnosti. a nepropusni za tekuÊinu prema unutraπnjosti postole. To je postignuto zahvaljujuÊi najmodernijoj tehnologiji njihovog dizajniranja i njihove proizvodnje. U pojedinim sluËajevima najbolji se uËinci postiæu izradom individualnih ortopedskih uloæaka. ©to se tiËe zahtjeva specifiËne populacije djece s deformacijama stopala i nogu. prilikom kupovine. bolesti uzrokovane bolestima kraljeæniËne moædine i dr. To zato πto uporaba obuÊe u razliËitim æivotnim aktivnostima obuÊu troπi i oslabljuje na jedan. u toj dobi ne rabi se joπ nelogiËna i neprihvatljiva moda dijela adolescenata koji svoje postole ne vezuju! Zaπtitna i estetska uloga postola ©to se tiËe ËvrstoÊe i visine gornjeg dijela postole. s jedne. Takoer. a neki i do πeste godine. U ovom stoljeÊu modernih tehnologija i materijala.med. smanjujuÊi naprezanja miπiÊa. πto su i te kako potrebni tijekom πportske aktivnosti na tvrdim podlogama. koljena. dijete bitno teæe hoda i trËi i osjeÊa se sputanim. ti su materijali doslovno ukinuli podjelu obuÊe na zimsko-ljetne modele. Postole bi trebale pratiti rast i razvoj stopala u duæini. moæda je i preporuka za veÊ noπenim postolama starijeg djeteta ili od prijatelja bolja od kupovine uvijek velikih i nikad postola prave veliËine za tu dob). dr. a tijekom πportskih aktivnosti na drugi naËin pa bi u kritiËnom trenutku naroËitog πportskog pregnuÊa njihova uloga mogla izostati. Dakle. Svojim izvrsnim zaπtitno-toplinskim svojstvima (propusni za zrak i paru prema van. tj. s druge strane.). odnosno visokim postolama.). Sympatec® i drugi). prateÊi i dopuπtajuÊi prirodni svrπetak razvoja stopala. ne æeli takve postole. o tome morali voditi raËuna. Ipak. Sandi StoπiÊ. Neki ortopedi dopuπtaju razvoj i razvitak stopala do Ëetvrte. tako i u morfoloπkom izgledu stopala. ne postoji zabrana za njihovo noπenje. a πto je svaki od nas i praktiËki iskusio. tvrde. moæda je od svega najvaænije (a πto je i znanstveno potvreno) voditi raËuna o petnim umecima-'amortizerima'. Zato. SreÊom. i niske teæine. Mi bismo u toj dobi preporuËili ipak neπto mekπe postole od onih preporuËenih za uËenje prvih koraka. nizom patentiranih pozitivnih rjeπenja u odnosu na klasiËne postole. Postole trebaju Ëvrsto prianjati stopalu (ne preËvrsto! ∑ paziti na cirkulaciju stopala). ne brzaju s ortotskom i terapijom ortopedskom obuÊom.). teπke) planinarske i skijaπke postole. poveÊavaju sposobnosti πportaπa i preveniraju ozljeivanje. a neki od njih zapoËinju s rekreativno-πportskim aktivnostima veÊ u toj dobi ∑ ne koristiti istu πportsku obuÊu za svakodnevno noπenje i za rekreativno-πportske aktivnosti. a sukladno nalazu alergijskog testa. prije svega svojstvima ËvrstoÊe i elastiËnosti. Ono na πto treba paziti jest eventualna moguÊnost alergije na neki od tih sintetiËkih materijala pa bi roditelji. njihove potrebe za obuÊom individualne su i obiËno se izvode u specijaliziranim i za to osposobljenim ortotskim tvrtkama i po nalogu lijeËnika specijalista (najËeπÊe ortopeda i fizijatara). 17 sijeËanj-veljaËa 2006 . kao i nekim drugim bolestima u toj dobi (npr. Sobnoj plaæi® i sl. Osim veÊ ortopedski oblikovanog uloπka. »uvajte i razvijajte svoja stopala ∑ Ëime Êete bolje razvijati i sebe! Mr. s jednakom udobnoπÊu i s jednakim zaπtitnim svojstvima.svim sluËajevima Pes planovalgusa (spuπtenog i u stranu deformiranog stopala). treba ispravno koristiti vezice ili drugi naËin uËvrπÊivanja postola za stopalo ('ËiËak trake' i dr. ukljuËivo i ekstremno zahtjevne (visoke. buduÊi da se iskustveno utvrdilo (i svakodnevno povruje) kako upravo u toj dobi svrπava drugi najjaËi razvoj stopala (prvi je do godine dana). postole bi u toj dobi trebale u potpunosti zadovoljavati ranije opisane djetetove motoriËke zahtjeve. Uz obuÊu treba paziti i na djeËje Ëarape (najbolje pamuËne ili od najnovijih materijala podloænih znojenju). Tada svojim djelovanjem zaπtiÊuju stopala. »esto je prisutno pitanje uporabe viπenamjenske πportske obuÊe u svakodnevnom æivotu. tj. U toj dobi obuÊa mora imati i naroËito naglaπenu zaπtitnu funkciju. Ipak.sc. i to kako u veliËini. StruËno-znanstvena testiranja pokazala su. treba reÊi kako su neki od tih materijala doslovno revolucionalizirali obuÊu. razliËite tvrdoÊe i povrπine podloge terena na kojima se πportska aktivnost izvodi.

DJE»JE NAO»ALE Troπak za roditelje ili ulog u buduÊnost Roditelji. baπ u tome je πtos! 18 sijeËanj-veljaËa 2006 . popravka nema. kad vi to ne moæete izdræati. naæalost. joπ nam se Ëini i opravdano. Odgovorni su oni koji o njima skrbe. A kad su u pitanju oËi. Ne πalite se s djeËjim oËima ©to ako u ranim godinama vidi mutno R oko i mozak viπe ne komuniciraju. U dane blagdana spiskali smo tisuÊe kuna na ono πto Êemo pojesti. Stav okoline i neznanje. brzinu kretanja predmeta… UËi obrise slova i brojki. PlaËe. za upis u odreeno zanimanje. ali veseli. koji put kaæemo “NE!”. na nekom sistematskom pregledu. Dijete ne zna reÊi da neπto nije u redu. Nitko ne zna da se uopÊe neπto zbiva. Dijete ne plaËe. Vidi koliko vidi i ne buni se. Zaboravili ste da je okulist preporuËio kontrolu na koju je trebalo odvesti dijete joπ prije πest mjeseci. E. Zamislite da vaπe dijete neπto boli. logiËno razmiπljanje. niti ne zna da se moæe vidjeti bolje. a djeËji se vid razvija krivo. a izrada naoËala izgledala kao “troπak”.vrijeme prolazi. Meutim. Koliko god im odlasci okulistu bili mukotrpni. a to nitko ne primjeÊuje. Moæda bismo mislili drugaËije kad bismo znali da se djeca raaju s nesavrπenim vidom. Dijete uËi razlikovati oblike i boje. ali su neki prioriteti krivi. doslovce hrani mozak podacima koji Êe mu kasnije u æivotu osigurati ispravno rasuivanje i inteligentno. kad ih svako malo skrπi ∑ to nas veÊ pomalo izluuje. Tko je odgovoran Blagdane smo veÊ i zaboravili. a veÊ ih je razbio… Stakla se nisu razbila pa smo joj ih preselili u novi okvir… Ovaj se okvir neÊe iskriviti… SunËane naoËale ∑ πto Êe mu to…?” azumijem roditelje: u ovo vrijeme besparice nije lako djeci stalno kupovati nove naoËale. Jedino tako moæe nauËiti kako izgleda svijet oko njega. Nije dijete krivo πto se dioptrija mijenja. kad djetetu treba nabaviti nove naoËale. Razvila se slabovidnost. najËeπÊe roditelji. ili barem:”Ne joπ!” Tako. razmiπlja velik broj roditelja. konaËno. S druge strane. koji cijelo vrijeme dobiva loπu sliku. Uæitak kratkog daha. OËi se razvijaju sve do πeste godine. Tijekom prvih godina jako je vaæno oËima priuπtiti najbolji moguÊi vid kako bi do djeËjeg mozga stizala ispravna slika onog πto dijete okruæuje. muka vam je sluπati ga. udaljenost. Navikao se na muteæ kojemu je godinama bio izloæen. Kad okulist prvi put ustanovi potrebu noπenja naoËala u djeteta. »esto se pitam zaπto poneki roditelji odgaaju dovesti dijete okulisti na kontrolu. Zapravo. dubinu. barem ne dok su jako mala. a naπe dijete joπ nema naoËala. dioptrija… Ne boli. jurite hitno lijeËniku. npr. “Ima vremena” ∑ misle mnogi roditelji. ©vercate se. Kad jednog dana. Cijeli mu æivot moæe krenuti u neæeljenom pravcu. svu brigu o redovitim kontrolnim pregledima i “servisiranju” djetetova vida snose roditelji. Kao da Êe naoËale rijeπiti sve probleme godinama zanemarivanog vida. Naæalost.” Ponekad su prioriteti odluËujuÊi. Kad treba nova dioptrija. na kraju se pomiri s tom situacijom misleÊi da tako svi trebaju vidjeti. zapravo je sve to “investicija”u zdravlje njihovog djeteta. Lijeno Djeca nisu. Opet dodatni troπak s kojim nismo raËunali! “©to ih malo ne pazi? Sad nek’ saËeka dok ne popravimo auspuh. Mozak. ulog od kojeg Ëesto zavisi πto Êe od djeteta jednog dana postati. neugodno vam je zbog drugih koji to sluπaju. prva pomisao roditelja je ∑ naoËale. je li vam poznato ovo: “Opet je izgubio naoËale… Nema ni mjesec dana da smo kupili nove naoËale. Svi oËekuju da neπto poduzmete i. ©to je najgore . Zapravo je mozak izgubio interes da bilo πto popravi. lijeËnik ustanovi da dijete ne vidi dobro. vid. a trËe lijeËniku na prvu crticu temperature.

nego im se minus dioptrija mijenja. takvi “savjesni” zakljuËe kako su veÊ ionako previπe potroπili. S naoËalama puno bolje vide i rado ih nose. Njima naoËale Ëesto mijenjamo. JaËamo kondiciju oka i mozga. a neÊe se lako razbiti. Meutim. ali neÊe viπe svojim centrom biti ispred zjenice. ali se pri gledanju umaraju do te mjere da izbjegavaju sve intelektualne aktivnosti koje im izazivaju napor. rezultat ovisi o stupnju “lijenosti” oka u kojem smo lijeËenje zapoËeli. Neki su toliko zabrinuti da Êe previπe investirati u prve naoËale. OËi su opet ostale prepuπtene mutnom vidu. Nije dobro. NaoËale ih uglavnom nerviraju i “baπ je dobro πto su se razbile. To oko ionako sluæi za “ukras”. a veÊina ih izgleda prerobustno i djeci se ne sviaju. Kad treba nabaviti nove. ali je upitno treba li baπ biti najskuplji. Takve se kadtad ipak razbiju. a ne samo jednokratni hir da se zadovolji savjest. Roditelji koji im ne nadomjeste naoËale u najkraÊem roku. Opet se mozak uËi krivome. ne brine ih previπe. Ona znaju razliku. a mozak osiromaπen za puno vrijednih saznanja. NaroËito nam je to vaæno kad zamislimo da naπe dijete moæe zaraditi koji udarac loptom direktno u glavu ili se ozlijediti na neki drugi naËin. Æaliboæe truda i troπka. da πto dulje traju. ne zato πto ih uniπte. a to πto lijeno oko sve viπe slabi u svojoj funkciji. Tako Êe onaj srediπnji. tko vam garantira da se dioptrija nije promijenila? Stara su stakla preæivjela veÊ neko vrijeme. Osim toga. treba je na naoËalama ponuditi oku. “Sad moæe”. jer im se ne da uËiti. Bilo bi pametno to ipak kontrolnim pregledom provjeriti. ali je naglasak na Ëinjenici da se dijete s naoËalama treba dobro osjeÊati. Staklo ili plastika Stalno govorim “staklo”. Nakon par mjeseci evo ih ponovo. ©to Êe vam vrhunski zaπtitni sloj kad Êe se dioptrija brzo promijeniti kako dijete raste i opet Êete mu mijenjati stakla koja se do tada neÊe ni stiÊi izgrepsti 19 sijeËanj-veljaËa 2006 . Prozirnost im je besprijekorna. Na sljedeÊoj Êe kontroli dijete vidjeti loπije iako je dioptrija moæda ostala ista. Ovo se ne odnosi samo na onu djecu koja prvi put poËinju nositi naoËale. Misle kako su oni genetski prenijeli svoj problem s vidom na dijete. ali su ih po tko zna koji put uniπtila. U pravilu ne skidaju naoËale bez prijeke potrebe. ne viπe onako luksuzne kao prve naoËale. Popuste u πkoli. Dijete gleda kroz periferiju stakla i dobiva iskrivljenu sliku. jer je taj izraz uvrijeæen kad govorimo o naoËalama. Uspjeh lijeËenja ovisi o tome koliko je rano stanje otkriveno. Meutim. Kakva stakla odabrati Roditelji zabrinuti da Êe Ëesto morati nabavljati djetetu naoËale. dovode u opasnost proces “bruπenja” slike. a kamoli djecu. Stakla noπena neko vrijeme sigurno su se izgrebla. roditelji Ëesto osjeÊaju krivnju i zabrinutost. Time smo mu dali πansu da vidi oπtro i πalje mozgu ispravnu sliku. a oko je u meuvremenu poraslo. Naravno. Teπko je odrasle nauËiti da se naoËale ne odlaæu staklom na podlogu. Tu se postavlja pitanje kome se naoËale trebaju viπe sviati: roditeljima ili djeci. najistureniji dio stakla imati mutnu sjenu. Super dijete za roditelje tipa “Ne joπ”. Koliko djeca vole naoËale Mogu ako je okvir identiËan onome koji se razbio. Zaπto “savjest”? Prvi put kad okulist djetetu propiπe naoËale. Okulist tada moæe dati nekoliko korisnih savjeta za izbor naoËala koje Êe doista biti pravo pomagalo za razvoj vida. jer svaku nesavrπenost na njima doæivljavaju kao “kaznu”. a naπe Êe dijete kroz nju morati gledati joπ neko vrijeme dok mu ih ne zamijenimo. I jednim i drugim. ne moram ih nositi”. To se desi onda kad roditelji kaæu: “Ne ovaj mjesec!” Mogu li stara stakla u novi okvir terijali. danas se uglavnom u okvire ugrauju razliËiti plastiËni ma- S djecom koja imaju minus dioptriju obiËno nema problema.Nema vremena Kakve naoËale izabrati Svaki bi nedostatak vida trebalo otkriti πto ranije. »im smo je izmjerili. ona Êe sama natjerati roditelje da neπto poduzmu. Skinut Êe ih Ëim zamaknu za ugao na putu do πkole. »im se naoËalama neπto desi. Ta plastiËna “stakla” neÊe tada ozlijediti oËi. nastojat Êe odabrati stakla koja se neÊe izgrepsti. pa sad sljedeÊe neka Ëekaju. U protivnom neÊe nositi naoËale. Slaæem se da treba zaπtitni sloj protiv grebanja. Problem su djeca s malom plus dioptrijom ili ona s veÊ razvijenim lijenim okom. nego i na djecu koja su ih neko vrijeme veÊ nosila. Vaæno je u razgovoru s roditeljima ustanoviti kakav je njihov stav i motivacija za noπenje naoËala u njihova djeteta. Nije potrebno. Peru ih i Ëuvaju od grebanja. Njima je svejedno. LijeËenje slabovidnosti poËinje otkrivanjem prave dioptrije. optiËka svojstva takoer. nego najËvrπÊe. svako preoblikovanje veÊ noπenog stakla obiËno rezultira time da se staklo skroji tako da popuni novi oblik okvira. Treba djecu sluπati i donekle im popustiti. Djeca veÊ od svoje pete godine imaju odreenu predodæbu o sebi. Stradaju ocjene! Ovi drugi gledaju boljim okom. Ovi prvi vide jasno i bez naoËala. Druga krajnost. Ionako Êe ih vjerojatno brzo uniπtiti. Kaæu:”NeÊu one πtreberske naoËale!” Biraju modne linije kakve vide na poznatim osobama.

Upravo ËeπÊe pobolijevanje djeteta pred roditelja postavlja niz pitanja od kojih su najËeπÊa “je li oslabio imunitet djeteta”.lagana plastiËna. dr. NajËeπÊe bolesti Akutne respiratorne bolesti najËeπÊe su akutne bolesti Ëovjeka. Poruka je roditeljima: buduÊi da je vid nemjerljivo bogatstvo. Tako oËi vide bolje uz manje uloæenog napora. u pogodnom trenutku izaziva bolest. a na drugo je da vjerojatno postoji netko tko ne mora nuæno pokazivati znakove bolesti.s potpisom likova iz filmova (Harry Potter. ali vodi i prvim uËestalijim infekcijama gornjih diπnih putova. Baπ zato. s kratkim uvodom od nekoliko sati do jednog dana. sa zaπtitom od grebanja . Barbie) Tinejdæeri (stariji od 11) moderni metalni buπena “stakla” dizajnerski okviri - otporna na udarce neslomljiva sa zaπtitom od grebanja lagana stanjena da ne “strπe” iz okvira - po zadnjoj tehnologiji zaπtita od grebanja UV. Mr. Akutno u nazivu znaËi nagli poËetak.ekonomski prihvatljiva zbog Ëeste izmjene Osnovna πkola (6-10 godina) . pa su tako svakodnevno izloæena veÊoj dozi zraËenja.dopadljivi .jaslicama netko tko je nosilac neke bakterije”.klicosijaË. Nositi naoËale nije kraj svijeta za dijete. a moæe biti kliconoπa . Moæe se oËekivati da djeca viπe vremena provode na otvorenom. jer ako baπ zgazimo naoËale.med. Antirefleksni sloj na naoËalama uklanja nepotrebno bljeπtanje i poboljπava kontrast. DjeËje su oËi osjetljivije na sunËevo zraËenje jer im je leÊa u oku prozirnija od leÊe odraslih ljudi. ali isto tako znaËi u pravilu relativ- 20 sijeËanj-veljaËa 2006 . Jako je vaæan i filtar protiv πtetnih sunËevih zraka. Naprotiv. O dgovor je na prvo pitanje da je s djetetovim imunoloπkim sustavom sve u redu. Roditelji koji to shvate mogu biti mirni i ponosni jer su poduzeli sve da se njihovo dijete pravilno razvije do svojeg punog potencijala.s UV. dioptrijske naoËale u djece treba iskoristiti kao πtit protiv sunca. ne πalite se s djeËjim oËima.Umjesto zakljuËka Tablica koju je napravila Essilorova πkola optike: PreporuËeni okviri VrtiÊ (mlai od 6 godina) fleksibilna plastika lagani koji ne spadaju s uπiju ovalni da pokriju oko (ne okrugli kod astigmatizma) .zaπtitom . Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ.zaπtita antirefleksni sloj tanka lagana prilagoena za duæe gledanje u monitor prosjeËnom uporabom? Kaæem “prosjeËnom”. tada im ni vrhunska zaπtita neÊe pomoÊi. Otprilike treÊina ljudi u ædrijelu normalno nosi neku od bakterija koja u osjetljivijeg domaÊina. Akutne bolesti diπnoga sustava u djece predπkolske dobi NauËimo kako pomoÊi djeci Ulaskom djeteta u jaslice ili vrtiÊ zapoËinje i njegovo intenzivnije druæenje s vrπnjacima.mekani nosni dræaËi .plastika ili nealergizirajuÊi metal (starija djeca) . odnosno kod samog nosioca.u πarenim bojama Prikladna “stakla” . πto povoljno utjeËe na socijalizaciju. to je ulog u buduÊnost.izdræljiva.sc. djeca nose sunËane naoËale. odnosno “postoji li u vrtiÊu . koja ne optereÊuju nos . Rjee nego odrasli.

dr. a da svoja vlastita dojenËe joπ nije stvorilo. Sanjin Kilvain. Na osnovi pristiglih prijava. uzroËnik moæe biti i bakterija. fizioloπke (normalne) hipogamaglobulinemije. angina. U toj posljednjoj skupini najbrojnija su djeca koja polaze jaslice i vrtiÊe ili imaju braÊu ili sestre koji ih pohaaju. To znaËi da su protutijela dobivena od majke tijekom trudnoÊe transplacentarno (putem posteljice) razgraena. Jedan uzroËnik. bolesti praÊene poviπenom temperaturom.pneumonija.med. kod kojeg praÊenjem djeteta treba razluËiti radi li se o astmi. Roditelji Ëesto postavljaju pitanje zaπto se ne uzme bris nosa i grla djetetu.otitis. a dijete uporno kaπlje i uz kaπalj i povraÊa. tjelesna temperatura je do 38°C i lako se normalizira primjenom paracetamola).curenja nosa i/ili kaπlja. Stoga su djeca od 6 mjeseci do godine dana æivota najosjetljivija na infekcije u zatvorenom kolektivu.no brzo ozdravljenje primjenom tzv. najbolje je dijete odvesti lijeËniku. Naime. LijeËnik ili medicinska sestra telefonom mogu uputiti roditelja u dozu lijeka za skidanje temperature. πto je za navedenu dob ipak neprihvatljivo.od obiËnog simptoma upale nosa ili grla do upale pluÊa. zbog drugaËijeg terapijskog pristupa) te upala pluÊa . Vjerojatnost da Êe dijete predπkolskog uzrasta razviti simptom infekcije diπnih putova nakon izlaganja uzroËniku pet puta je veÊa nego kod πkolskog djeteta ili odrasle osobe. preporuËiti odreene kapi za nos te dati savjet o prehrani. Brisevi nosa i grla s antibiogramom nisu nuæni za izbor antibiotika koji lijeËnik primjenjuje jer je glavni putokaz za njihov odabir kliniËka slika i dob djeteta.akutni rinosinusitis i akutni rinofaringitis u svim dobnim skupinama.sc. Ako postoji ikakva dvojba kod roditelja i nesigurnost. UzroËnici akutnih respiratornih infekcija na prvom su mjestu virusi. simptomatske terapije ili pak antibiotske terapije. upala srednjeg uha . Na ovom mjestu treba spomenuti Ëudna stremljenja da se porodiljni dopust sa 6 mjeseci æivota djeteta prekida te da postoji tendencija osnivanja jaslica za djecu veÊ od 6 mjeseci æivota. bronhitis (koji moæe imati i opstruktivnu komponentu. ne povraÊa. sindrom krupa (laringitis). Mr. Osim toga. Razlog za viπe od polovice posjeta pedijatru u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti Ëine akutne bolesti diπnoga sustava. dijete treba πto prije pregledati. Pri pojavi simptoma infekcije gornjih diπnih putova . Od te djece njih deset posto preboli i po dvanaest infekcija godiπnje. Ne bismo ulazili u lijeËenje svake pojedine bolesti. Nju ne treba zanemariti. kao πto je npr. odluËuje se treba li uËiniti epidemioloπki izvid i nadzor. s osipom ili bez njega do povraÊanja i proljeva. Kad postoji poviπena tjelesna temperatura koja traje viπe od tri dana. Tada je i pristup lijeËenju potpuno drugaËiji. a kada obole. moæe u djece iste ili razliËite dobne skupine izazvati razliËite kliniËke sli- ke . zatim mikoplazme te bakterije. svaki lijeËnik u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti obvezan je prijaviti bolesti koje podlijeæu prijavi epidemioloπkoj sluæbi æupanijskih ispostava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Na osnovi kliniËke slike procjenjuje se i potreba za eventualnom primjenom antibiotika. ËeπÊe razvijaju komplikacije. i to iz razloga πto je ono upravo u toj dobi u razdoblju tzv. Treba reÊi da laboratorijska dijagnostika same infekcije nije nuæna. ako nisu praÊeni ozbiljnijim poremeÊajem opÊeg stanja djeteta (dijete normalno uzima tekuÊinu. akutni adenoiditis (upala “treÊeg krajnika”) u djece od prve do Ëetvrte godine æivota. no s nepredvidivim trajanjem “zdravog razdoblja” do pojave nove bolesti. Odluku o tome donosi odabrani lijeËnik djeteta ili epidemiolog. Imunoloπki odgovor πestomjeseËnog dojenËeta slabiji je. ali bismo mogli uopÊeno savjetovati sljedeÊe. na osnovi pristiglih prijava o pobolijevanju djece u pojedinom vrtiÊu ili obitelji. Razlog leæi u malenoj “prokuæenosti” i slaboj specifiËnoj imunosti dojenËadi i predπkolske djece. »esto odlaze same NajËeπÊe su bolesti gornjih diπnih putova: hunjavica . a za sve ostalo potreban je pregled. ili pak konjuktivitisa. enterovirus. odnosno kada Êe se uËiniti i treba li ga ponavljati. ali nije neophodno dokazivati Ëime je infekcija prouzroËena. 21 sijeËanj-veljaËa 2006 . U prvih pet godina æivota dijete preboli prosjeËno πest do devet akutnih infekcija diπnih organa. uz boravak djeteta kod kuÊe u trajanju od sedam dana obiËno dolazi do povlaËenja simptoma.

a i o zubima svog neroenog djeteta te planirati posjet stomatologu odmah nakon prvog posjeta ginekologu. prezime. o potrebnom higijenskom tretmanu usta novoroenËeta. Vaæno je buduÊu S majku poduËiti o higijeni usta. Ana FajdiÊ-Furlan. potrebno je posjetiti stoma- tologa. kako i kada ju provoditi.sc. u sluËajevima pojave oboljenja. Odjel socijalne medicine. to je suradnja stomatologa i djeteta bolja i lakπa. 51000 Rijeka. ona Êe dobro usitnjavati hranu i na taj naËin omoguÊiti dobru probavu. 35-87-92 ili poπaljete dopisnicu sa svojim podacima (ime. Naravno. Druπtvo je takoer odgovorno za odræavanje zdravlja djece kroz sistematske preglede djece u vrtiÊima i πkoli. Ako se æelite pretplatiti na Narodni zdravstveni list. u obliku jedne ili viπe ranica i crvenila (herpes ili afta). Mr. Spoznaje steËene na taj naËin ostaju trajno pohranjene u pamÊenju djeteta i trajni su zalog dobre suradnje stomatologa i djeteta u buduÊnosti. ranu terapiju jer je ona jednostavnija. Takoer Êe biti upoznata s pravilnim dojenjem i njegovom vaænosti za pravilan rast i razvoj usta i zubi. plaËljiva i odbijaju hranu. »eπÊi posjeti omoguÊavaju i provedbu postupaka prevencije razvoja anomalija i oboljenja te. adresa) u Nastavni Zavod za javno zdravstvo. Stanje zdravlja njenih zubi imat Êe direktan utjecaj na razvoj djeteta. Pojavom prvih zubi u ustima.STOMATOLOGIJA DIJETE I STRAH Kako postiÊi da moje dijete odlazi u stomatoloπku ordinaciju kao u vrtiÊ? To je najËeπÊe pitanje roditelja male djece. vaka buduÊa majka trebala bi misliti o svojim. πto svako dijete rado prihvaÊa i potpuno u tome surauje. Tada se kontakt uspostavlja kroz igru. Zbog male obuhvaÊenosti djece smjeπtajem u vrtiÊima. Ëime. ta druπtvena briga nedostatna je i uglavnom je prepuπtena roditeljima. o moguÊim anomalijama u razvoju i njihovom lijeËenju te brojne druge odgovore. Ponavljani posjeti sa πirenjem znanja o aparaturi i tretmanima Ëine malog pacijenta sigurnijim i opuπtenijim. Ako trudnica ima zdrava usta i zube. 22 sijeËanj-veljaËa 2006 . ne smije se zanemariti pozitivan stav roditelja koji je u toj æivotnoj dobi doveo dijete u ordinaciju i pomo- gao u formiranju prvog iskustva djeteta. SliËne reakcije susreÊemo u djece Ëiji su sluznica i jezik obloæeni bijelim naslagama (gljivice). ako ne i prije. U periodu bezubih usta ili pri nicanju prvih zubi Ëesto se u djece javljaju oboljenja sluznice usta i jezika. a preventiva anomalija i oboljenja uËinkovitija.stom. lakπa i bezbolnija. Kreπimirova 52a. a πto je on u niæoj dobi djeteta. pa Ëak i kad bude potreban neki agresivniji zahvat. Odgovor je vrlo jednostavan: treba prvi put doÊi πto ranije i kad joπ ne treba nikakav rad osim upoznavanja. ZakljuËno moæemo reÊi da je potreban rani posjet stomatologu. dr. stomatoloπkoj aparaturi i svim stomatoloπkim zahvatima. Rani prvi posjeti stomatologu rezultira prevencijom razvoja straha i daje prostora za izgradnju pozitivnih stavova djeteta prema stomatologu. Tako oboljela djeca nemirna su. dovoljno je da nazovete telefonski broj 21-43-59. Svojim posjetom stomatologu dobit Êe potrebne upute o prehrani koja ima direktan utjecaj na kvalitetu zubi njenog djeteta (koji se tada formiraju ). U svim tim situacijama potrebna je suradnja sa stomatologom.

a prvi djeËji odjel 1904. Majci treba omo- 23 sijeËanj-veljaËa 2006 . ali i dalje s naglaπenom socijalnom komponentom ∑ do poËetka XX.osnovana je 1897. obitelji s puno djece roene u kratkim vremenskim intervalima.   Pri planiranom smjeπtanju u bolnicu potrebna je adekvatna priprema. U sluËajevima kada se ne moze izbjeÊi hospitalizacija. stoljeÊa u bolnicama se lijeËe samo siromaπna djeca. U zdravstvene razloge ubraja se i nedovoljna zdravstvena prosvijeÊenost roditelja. Evo odgovora na roditeljska pitanjao tome kako pripremiti dijete za hospitalizaciju: . stoljeÊa.Objasnite djetetu. RastumaËite mu da je boravak u bolnici privremen i neophodan za njegovo ozdravljenje. priËa. djeËje se bolnice modificiraju i postaju specijalizirani centri za lijeËenje djece. nova urbana obitelj ili dijete u emigraciji. i naglo odvojeno od majke. crteæa i slikovnica o toj temi. neæeljeno dijete ili smjeπtaj djeteta van kuÊe. godine u Opatiji.DIJETE U BOLNICI Roditelji ∑ suradnici u lijeËenju Bol i bolest za svako su dijete traumatska situacija. u Bolnici milosrdnih sestara. . stoljeÊa bolnica i sirotiπte bili su poistovjeÊivani. zahvaljujuÊi vrtoglavom napretku medicine. zbog Ëega odlazi u bolnicu i πto ga tamo oËekuje. vlastitu pidæamu. odvedite ga na odjel i upoznajte s medicinskim osobljem. trenerku.   Prema tome. Kod primitka u bolnicu trauma je. papuËe. ve do kraja IX. loπa organizacija zdravstvene sluæbe i nedovoljna struËnost i/ili opremljenost dispanzerske zaπtite. 1852. npr. godine u Parizu ∑ Hôpital des Enfants Malades. “day hospital”) omoguÊuje bolesnom djetetu da svaki dan nakon obavljenih dijagnostiËkih i terapijskih postupaka ode kuÊi. U naπoj zemlji prva djeËja ustanova ∑ Kindersanatorium . neplaniranom odlasku djeteta u bolnicu naËin prijema usmjeren na umanjivanje straha olakπat Êe odvajanje i djetetu i roditelju. loπi uvjeti stanovanja. obvezno zapiπite svoj broj telefona kod kuÊe i na poslu radi uvijek prisutne moguÊnosti kontakta. Ovisno o individualnom tjelesnom i psihiËkom stanju. LijeËnik treba razjasniti roditeljima zbog Ëega je hospitalizacija neophodna i kako Êe se dijete lijeËiti. isto je potrebno rastumaËiti i djetetu. dakle. Ako je hospitalizacija neophodna. Ne govorite djetetu da ga niπta neÊe boljeti. IduÊih desetljeÊa broj djeËjih odjela pri opÊim bolnicama i broj djeËjih bolnica u Europi raste. dnevne bolnice (engl. “rooming in”). Ako ste grijeπili i prethodno prijetili djetetu lijeËnikom ili bolnicom kao kaznom za neposluh. NajËeπÊi je zdravstveni razlog hospitalizacije u razvijenim zemljama bolest Ëija priroda zahtijeva kompleksnu dijagnostiËku obradu i lijeËenje.Govorite djetetu uvijek istinite. u Londonu ∑ Hospital for Sick Children. Anna Kinderspital. mentalna ili socijalna debilnost roditelja. optimalno je omoguÊiti smjeπtaj majke uz dijete (engl. u BeËu ∑ St. ali ne i zastraπujuÊe podatke. boravak djeteta u bolnici treba biti πto je moguÊe kraÊi.Zajedno s djetetom pripremite stvari koje Êe ponijeti u bolnicu: najdraæu igraËku. . Prve djeËje bolnice osnivaju se 1802. pokaæite djetetu bolnicu u koju Êe biti smjeπteno. Moderni ustroj tzv. Rjeπavanje socijalnih problema hospitalizacijom. Ako je ikako moguÊe. neregulirani rad majke van kuÊe. Ponavljajte to strpljivo onoliko puta koliko dijete traæi. bespomoÊnim starcima i bolesnom sirotinjom. ©to kraÊe u bolnici S Djeca se hospitaliziraju iz zdravstvenih i socijalnih razloga. nezaposlenost roditelja. koji nisu sposobni pravilno njegovati dijete. Naglo odvajanje djeteta od majke ili poznate sredine takoer je trauma za dijete. alkoholizam i druge ovisnosti roditelja. Smjeπtaj majke u bolnicu umanjuje strah kod malog djeteta. U prvoj polovici XX. knjigu i igru.Suzdræite se od plaËa pred djetetom. Ako je moguÊe. a majci vraÊa povjerenje i omoguÊuje joj da aktivno sudjeluje u ozdravljenju djeteta. I roditelji su pacijenti Pri iznenadnom. djeca su leæala na bolniËkim odjelima s prosjacima. u Zagrebu. njemu razumljivim rijeËima. Danaπnjim razvojem djeËje zdravstvene skrbi sve se manje djece hospitalizira. u ranom djetinjstvu prihvatljiva je samo stroga indikacija za smjeπtaj djeteta u bolnicu. Pripremite dijete predπkolske dobi na ostanak u bolnici uz pomoÊ igre. ta Êe vam priprema biti znatno oteæana. Objasnite mu da Êete stalno misliti i brinuti o njemu. kao nastavak prvotne funkcije bolnice . ali loπ i skup naËin rjeπavanja tih problema. koje mogu uzrokovati dalje pogorπanje zdravstvenog stanja djeteta.azila za sirotinju. Socijalni su Ëimbenici rizika siromaπtvo. u danaπnje je vrijeme rijedak. . 1828. djeca su manje ili viπe osjetljiva na te traume. socijalna neprilagoenost na novonastale prilike. posjeÊivati ga i povesti kuÊi Ëim se izlijeËi. dvostruka: dijete je i bolesno. Socijalni razlozi podrazumijevaju loπe socijalne prilike u obitelji. toaletni pribor.

zahtijeva posebnu atmosferu prilagoenu problemima puberteta i adolescencije. LijeËnik u bolnici obiËno predstavlja roditeljsku figuru za dijete koje je odvojeno od roditelja. da je dijete u bolnici bolje njegovano od medicinskog osoblja negoli kod kuÊe. strah . Spitz je tu pojavu. “child life workers”) koji se bave psihiËkim problemima bolesnog djeteta i njegovih roditelja i brinu se za povoljnu klimu na bolniËkom odjelu. ne jede. ali je razdraæljivo. Armstrong.guÊiti dovoljno vremena da smjesti dijete u krevet. Danas je stav prema posjetima djetetu u bolnici potpuno drukËiji. LijeËnik koji razumije teπkoÊe roditelja. OsjeÊaj krivnje moæe dovesti do pogreπnih zakljuËaka. ne spava satima ili danima.neposredno nakon odvajanja dijete u oËaju plaËe.   Prof. jednom traumatizirano separacijom. Dijete koje ostane samo u bolnici Ëesto nalazi utjehu u dragoj igraËki ili nekom drugom predmetu koji je ponijelo od kuÊe. ono se moæe od nje odvratiti kao da je ne poznaje.na bolesniËkom krevetu. koji se kompliciraju strahom i agresijom. npr. istodobno Êete mu slomiti i srce. njihov osjeÊaj krivnje. sc. jaslicama. nazvao hospitalizam. regredira u govoru. Nakon povratka iz bolnice kuÊi dijete se priuËi na roditelje. posjet roditelja uzbuuje dijete koje bi se samo prije prilagodilo æivotu u bolnici. preosjetljivost i agresivnost. Razgovori s roditeljima trebaju biti dovoljno dugi i raznovrsni. Dijete.med. Taj stav bazirao se na sljedeÊim postavkama: roditelj moæe unijeti infekciju na bolniËki odjel. plaËljivo. Sobe su vedrih boja. Najviπe su pogoena djeca u dobi od 1 do 4 godine. o individualnoj osjetljivosti djeteta na separaciju. individualna . u sklopu odjela postoje igraonice s puno igraËaka i igara na raspolaganju. dijete nakon odlaska majke iznova oËajava i plaËe. odbija kontakt s osobama u okolini.   U povoljnim okolnostima djeca najËeπÊe bez veÊih poteπkoÊa i bez ikakvih posljedica prebrode boravak u bolnici. ne kontrolira sfinktere. stvara povoljnu klimu za lijeËenje djeteta. o trajanju odvojenosti i prilikama u novoj sredini. nesigurno je i preosjetljivo na psihiËke traume. Jelena RoganoviÊ.” Pedesetih godina proπloga stoljeÊa engleski pedijatri opisali su niz posljedica u djeteta zbog odvajanja od roditelja. ako majka nakon duljeg vremena odvojenosti doe k djetetu. to su posljedice teæe. od majke ili sliËno. ili s malom grupom . koju je zapaæao najËeπÊe u djece smjeπtene u bolnicu.dijete se povlaËi u sebe i zapada u regresivno ponaπanje: ne jede samo. iskustvom i intuicijom pronalazi rijeËi i geste kojima Êe utjeπiti æalosno dijete. OmoguÊeni su duæi (tijekom popodneva ili cijelog dana) posjeti roditelja i najbliæih Ëlanova obitelji. prim. djeËjem vrtiÊu ili drugim kolektivima. a ni u kom sluËaju ne odvajati je grubo “da bi dijete manje plakalo”. dr. OsjeÊaj napuπtenosti moæe se pojaviti i kod majke ili oca koji se nastoje identificirati s djetetom u situacijama odvojenosti.  Donedavno su se pedijatri protivili Ëestim posjetima bolesnoj djeci. zapisao je: “Ako oduzmete dijete roditeljima ili dadilji. KlasiËan tijek hospitalizma odvija se u tri faze: 1.   Hospitalizam Godine 1977. a najrjee πkolska djeca. protest . dr. Dobra medicinska sestra svojim znanjem. tvrdnja da svako odvajanje djeteta od majke dovodi do nepopravljivih oπteÊenja u djeteta. zidovi ukraπeni veselim crteæima. Dugotrajan boravak u bolnici kroniËno bolesnog djeteta zahtijeva osobito mnogo paænje. 3. U modernim djeËjim bolnicama rade specijalni profili psihoterapeuta (engl. PlaË djeteta kod odlaska shvaÊa se kao neizbjeæan znak æalosti za osobom na koju je dijete emocionalno vezano. dakle. odnosno liπenosti majËinske njege za vrijeme boravka u bolnici. u sluËajevima kraÊe odvojenosti. prihvati kontakt s novom okolinom. ravnoduπnost ∑ dijete se na izgled adaptira. vriπti. ta faza moæe potrajati danima ili tjednima. roditelji Ëesto donose neadekvatnu hranu. i odvijati se u atmosferi povjerenja. dijete je lakπe pregledati i dati mu terapiju u odsutnosti majke. Vaæno je da roditelji odræavaju vezu s istim lijeËnikom. Dijete predπkolske dobi ukljuËuje se u aktivnosti sliËne onima u vrtiÊu. Pretjerana je. Trajanje separacije proporcionalno je s jaËinom smetnji ∑ πto je odvajanje dulje. rjee dojenËad i djeca od 4 do 6 godina. Strogost lijeËnika i zanimanje iskljuËivo za tjelesnu bolest djeteta oteæava utjeπnu identifikaciju lijeËnika s roditeljem. Omladinska dob. Za πkolsku djecu organizirana je nastava. Arhitektura modernih djeËjih bolnica takoer ima zadatak da djetetu uËini boravak u bolnici ugodnijim. osnivaË prvih djeËjih dispanzera u Engleskoj. U rijetkim sluËajevima javljaju se dublji i dugotrajniji poremeÊaji u obliku osjeÊaja napuπtenosti ili osjeÊaja krivnje. 2.u πkolskoj sobi. zbog specifiËnosti uzrasta i potreba mladih. slabo spava i teπko podnosi majËinu odsutnost. JaËina traume zbog odvajanja od majke ovisi o dobi djeteta. 24 sijeËanj-veljaËa 2006 .

da se izgubi u gradskoj vrevi. nahranio si ga za Ëitav æivot. prijete djetetu. O voænji pod utjecajem alkohola najoËitije svjedoËe MUP-ove akcije pod nazivom “AKO PIJE©. Mnoge nesreÊe izravan su odraz slabe prometne kulture i prometnog odgoja mladeæi. Valja mu objasniti da je æuta boja znak upozorenja na promjenu i da Êe se ubrzo upaliti crveno svjetlo koje upozorava na zabranu prijelaza.” Japanska mudrost S vjedoci smo svakodnevnog stradavanja djece na naπim cestama. odgovorno i sigurno sudjelovanje u prometu. da njihovo dijete neÊe biti izloæeno opasnosti. Grijeπe roditelji koji. veÊ im svakodnevnim zajedniËkim kretanjem ulicama omoguÊiti da steknu praktiËna iskustva. propise i upozorenja. obvezno treba uvaæavati njegov signal.) roditelji moraju svoje maliπane upoznati s najvaænijim pravilima ponaπanja u prometu. Na æalost. a cilj je nauËiti ga opreznom i sigurnom ponaπanju u prometu. Dovoljan je trenutak neopreznosti roditelja da se ono otrgne iz njihovih ruku i munjevito jurne na ulicu. predstavljajuÊi ih baukom od kojeg treba bjeæati. Takvo dijete plaπi se Ëak i parkiranih automobila. Ako na prijelazu postoji svjetlosni ureaj (semafor). oprezno i bez zastajkivanja ili pak pretrËavanja. ne osvrÊuÊi se na to πto vozila jure. strah. susret i pozdrav s prijateljem. ako si ga nauËio pecati. a nogostup (ploËnik) kretanju pjeπaka. loπih cesta. O djeËjim nestaπlucima. znanje i sigurnost u prometu. zastraπuju ga vozaËima i vozilima. da doæive promet. mirno prijeÊi na drugu stranu ulice. Prijelaz ulice dopuπten je iskljuËivo kad je upaljeno zeleno svjetlo. ne pretrËavajte cestu kad je na semaforu crveno svjetlo ili na mjestima izvan zebre jer time Ëinite prometni prekrπaj. ali i odraslih osoba opÊenito. poπtovati tuu prednost. Samozaπtita je najbolja zaπtita. Prije stupanja na kolnik valja pogledati lijevo pa desno i. Ma koliko vam se æurilo. To je golema zabluda i pogreπka jer Êe se ono morati ukljuËiti u promet kad poe u vrtiÊ ili u πkolu. zgodama i nezgodama na ulici svaka majka moæe ispriËati Ëitave romane. Ma koliko se roditelji trudili. TRK ZA LOPTOM Malo dijete (3-4 godine) u prometu je nepredvidljivo. Naviku kulturnog i odgovornog ponaπanja u prometu roditelji moraju kod svog djeteta stvarati i razvijati od najranijeg djetinjstva. tzv. ozljeda i stradavanja. izlagati se riziku i opasnostima. nae se na kolniku. I to ne samo upoznati. u strahu i silnoj æelji da prisile dijete na poπtivanje prometnih pravila i veÊi oprez pri kretanju ulicom. stalno dræati za ruËicu i upozoravati na opasnosti koje mu prijete. doæivjet Êe mnoge neugode. Neki roditelji dræe da je jedina sigurna zaπtita ostaviti ga kod kuÊe i ne dopustiti mu kretanje ulicama.KULTURA PROMETA ODGOJ OD PRVOG KORAKA “Ako si Ëovjeku poklonio ribu nahranio si ga za jedan dan. nedostatne signalizacije do alkoholiziranosti i nedovoljne pozornosti vozaËa i djece koja ne poπtuju prometne znakove. Zato od najranijeg djetinjstva (2 ∑ 3 god. znakove. sa strepnjom ih obilazi. tzv. Lako moæe doÊi do prometne nezgode. Za prijelaz ulice obvezatno treba koristiti oznaËene pjeπaËke prijelaze. Tada ga neÊemo moÊi πtititi. Time se razvija nepotreban i neosnovan strah od prometa. “zebre”. ne mogu biti sigurni da se neπto nepredvieno neÊe dogoditi. koja ponekad neoprezno pretrËavaju ulicu na mjestima na kojima to nije dopuπteno. patoloπki strah. signalizaciju. Koliko smo puta doæivjeli pravi πok promatrajuÊi kako maliπani pretrËavaju ulicu?! Dovoljan je kratak pogled u izlog. a vlastitu razborito koristiti i odgovor- no se ponaπati. najËeπÊe se to ne Ëini pa dijete prva znanja i iskustva stjeËe tek u vrtiÊu i πkoli. Najbolja je i najuËinkovitija mjera opreza pravovremeni prometni odgoj i razvijanje kulture ponaπanja na ulici. treba poËeti s provoenjem prometnog odgoja i osposobljavanjem za kulturno. PAÆLJIVO I NA PRAZNOJ CESTI Djetetu treba objasniti da je kolnik namijenjen prometovanju vozila. Ëim ono prohoda. NE VOZI”. Ako do tada nije usvojilo osnovna pravila ponaπanja i opreza pri kretanju prometnicama. tek kad se uvjeri da mu ne prijeti nikakva opasnost. izla- 25 sijeËanj-veljaËa 2006 . bez obzira na Ëinjenicu πto u blizini nema motornih vozila. u prometu. samo Ëasak nepaænje da dijete izmakne njihovoj kontroli. ako nije steklo naviku. nauËe se slobodno kretati i uvaæavati prometna pravila. Ono Êe bez razmiπljanja i straha od opasnosti poÊi za “odbjeglom” loptom. Za to postoje brojni uzroci ∑ od neispravnih koËnica. NemoguÊe je otkloniti sve rizike koji vrebaju dijete u prometu. da s nogostupa dospije na kolovoznu traku. PraktiËno.

burek. Ulicom se kreÊite obazrivo. stavove. voditi za ruËicu i stalno ih upozoravati kako da se ponaπaju u odreenim situacijama. pouËite dijete da. pjeπaci ne smiju kretati kolnikom. provjerite kroz ponaπanje svoje starije djece koju viπe ne treba. Ivica StaniÊ 26 sijeËanj-veljaËa 2006 . Posebna pozornost potrebna je pri kretanju slabo osvijetljenom ulicom kako biste pravodobno uoËili prepreke. bez ikakve bojazni i rizika. izdvojite se na stranu gdje drugima neÊete smetati. izlaganja sebe i djeteta opasnosti. Kad nosite otvoren kiπobran radi zaπtite od kiπe. Po zebri se kreÊite umjerenim korakom. znak dobrog odgoja. upozorite dijete na loπe i riziËne strane takvog ponaπanja. To Ëinite i kad na vidiku nema vozila jer mu time dajete do znanja da mu je na ulici potrebna vaπa pomoÊ. moglo nekog zamazati. Zato budite uporni. ako postoji nogostup. kad je u druπtvu. ma kako on bio uzak. »inite ono i onako πto i kako æelite da ono Ëini. obvezno mu se ispriËajte. ali pozorno pazite na dijete jer bi moglo nekamo odlutati. Ako to drugi Ëine. idemo desnom stranom u smjeru kretanja i s prolaznicima se tako mimoilazimo. pozorno.takav sin. nastojanjima i primjerima. Ona su zrcalo vaπeg djelovanja. ali i da je potpuno sigurno. Odraslije dijete to treba samo uËiniti. bili vi njime zadovoljni ili ne. Objasnite djetetu kada i zaπto tako treba postupa- ti. a poglavito u gradskom autobusu. obvezatno svoje dijete dræite za ruËicu kako se ne bi izgubilo u tom meteæu i gradskoj vrevi. veÊ se kreÊite normalnom brzinom. ponaπanja i reagiranja. ponudite æeni ili nekoj starijoj osobi da vas uhvati pod ruku. odnosno s koje je strane izloæeno manjoj opasnosti.sc. Bolje je propustiti autobus i saËekati desetak minuta sljedeÊi pa mirno s djetetom uÊi u njega. a svom djetetu pruæate loπ uzor. Ako vodite viπe djece. pri razgovoru ne smije prstom pokazivati na prolaznike. da torbu i druge stvari nosi tako da nisu okrenute njegovim suputnicima i da dobro pazi kod mimoilaæenja s drugim osobama da ih ne ometa u kretanju. a u sluËaju iznenadnog pljuska. Ne kaæe se bez razloga: kakav otac .æete se opasnosti. PAZITE• . kao i na mjestima na kojima vlada guæva. niti to ona æele. da stane pod vaπ kiπobran. bez guranja. Prtljagu ili torbu nosite u ruci. bez straha i nervoze. dobro osmotrite prijeti li vam neka opasnost. Ulicom. U sluËaju da vi ili vaπe malo dijete nekog ometate u kretanju ili ga nenamjerno gurnete. Odraslije dijete pouËite. No. hamburger ili neπto drugo za jelo. poglavito od vozila. Ono Êe vas oponaπati i postupno usvojiti pravila lijepog i odgovornog ponaπanja ne samo u prometu. ne dræite svoju suputnicu ili suputnika pod ruku jer koËite i ometate kretanje drugih osoba. Mr. Ëokoladicu. izbjegavajte æurbu. U sluËaju kretanja neravnim terenom ili poledicom. Bolje je napraviti nekoliko koraka viπe ili priËekati minutu-dvije pa ulicu prijeÊi na za to obiljeæenom mjestu i na propisan naËin. Jeste li i koliko uspjeli u svojim odgojnim postupcima. odnosno nogostupom. Ako djetetu kupite sladoled. ne misleÊi pri tome na nasljedne. veÊ i u æivotu opÊenito. ali i za vas. Ako pak stojite u skupini. Budite odgojno vrijednim modelom ponaπanja svome djetetu. OdluËno djetetu recite da se. Vjeπtine i navike stjeËu se ËeπÊim ponavljanjem. ali ga ne vucite. dræite ga tako da kiπnica ne curi drugima na glavu. ili stavite na rame sa strane na kojoj nije dijete. kakva majka takva kÊi. stanite u kraj dok to pojede jer bi u prolazu. u suglasju s bontonom i pravilima lijepog ponaπanja. poglavito pri prijelazu preko ulice ili pri ulasku u vozila gradskog prometa dobro ih motrite kako se u gomili ne bi izgubili ili ometali druge putnike i prolaznike. Ëvrsto dræite dijete za ruËicu. Time iskazujete humanu gestu. Malo dijete dræimo na onoj strani koja je za njega najsigurnija. ni dovikivati se s nekim preko ulice ili ga zviædukom dozivati jer je to ruæno i nepristojno. Pri prelasku ceste koja nema zebre i semafora. Naprotiv.DIJETE VAS OPONA©A Susretnete li na ulici prijatelja s kojim æelite malo popriËati. gledajte “preda se”. ali i od prolaznika. Ne oËekujte da Êe ono odjednom usvojiti sve informacije i naputke koje mu dajete. ustrajni i dosljedni. ako nema svog. zaπtiÊujete ih od moguÊeg pada i nevremena. veÊ socijalnim uËenjem steËene karakteristike. poredajte ih u kolonu kako ne bi koËila i ometala promet. ali i pruæate dobar primjer vlastitom djetetu. dignite ga malo viπe kako njime ne biste nekog zakaËili u prolazu i mimoilaæenju. Uz to. u jako prometnoj ulici. nezaπtiÊene rupe i druge predmete koji bi mogli biti uzrokom pada i nezgode za vaπe dijete.

izbjegavati namirnice koje djelomiËno ili potpuno sadræe hidrogeniziranu masnoÊu ili margarin i razliËite aditive za koje je dvojbeno mogu li se uopÊe nazvati hranom. ono πto je za njegov organizam kvalitetnije i zdravije. Suvremeni nutricionisti ne zabranjuju. Nema naroda na svijetu koji u svojoj (narodnoj ili vjerskoj) tradiciji nema odrednica za prehranu. od davnine. riæa i tjestenina (uzmanje u 3 ∑ 5 obroka dnevno) ∑ s jedne. a manje. Pojednostavljeno reËeno. Premda znamo πto Ëovjek . a neke se nalaze i na “listama preporuke ili zabrane”. aminokiselina. rijetki su oni koji se toga pridræavaju. minerala i ljekovitoga bilja.s druge strane. Da bismo bili zdravi. Dok na jednoj strani farmaceutska industrija trlja ruke zbog enormne potroπnje lijekova. masti. primjerice. UnatoË silnom razvoju nutricionizma (primijenjene znanosti koja se bavi problemima prehrane ljudi). Moæda. ugljikohidrata. U tim odrednicama obiËno su navedene namirnice koje je dobro ili nije dobro uzimati. jaja i orasi (2 ∑ 3 obroka dnevno). Piramida prehrane mo.HRANOM DO ZDRA VLJA Nije zdravo sve πto volimo UobiËajene su izreke na podruËju znanosti o prehrani “»ovjek je ono πto jede”. smanjiti unos soli. minerala i vlakana (celuloze). ali nikako ne moæete skinuti viπak kilograma. univerzalnog recepta nema jer svaka osoba ima druge potrebe. odnosno mesa. jogurt i sir (sa 2 ∑ 3 obroka dnevno) te meso. vi jedete male koliËine hrane. kako zna- Znanstvena istraæivanja utvrdila su da manjkava prehrana izravno vodi u 27 sijeËanj-veljaËa 2006 . vitamina. I bez znanosti. nalaze se masnoÊe. dakako. Osim toga. ali i zbog toga πto smanjuju potrebu za unoπenjem æitarica. joπ nemamo pravog odgovora. ili “»ovjek je ono πto probavlja i upija”. dok vaπ susjed jede za dvojicu. U prehrani bi trebalo odabrati optimum: jesto ono πto se voli. »ovjeku se svakodnevno nameÊe pitanje: jesti ono πto voli ili ono πto je zdravije? U pravilu. Meutim.mora jesti da bi æivio. Danaπnji Ëovjek sve viπe razmiπlja o prehrani (tome je pridonijelo i globalno πirenje informacija o zdravlju). ali nikako da se udeblja. ulja i slatkiπi ∑ s napomenom: koristiti πtedljivo! Piramida prehrane ne govori o izbjegavanju vrsta hrane. ali da to ne bude πtetno za organizam. vitamina. fitokemikalija i ljekovitoga bilja. minerala. Ëovjek jede ono πto voli. Gotovo Ëitav svijet danas govori o zdravoj prehrani i odreuje pravila prehrane za zdrav i dug æivot. uvijek s razlogom. Manjkava prehrana vodi u bolest Temelj je piramide prehrane povrÊe. povrÊa i voÊa ∑ koji bi trebali biti glavni dio prehrane. koje bi trebalo uzimati u Ëak pet obroka dnevno. ne trebamo radikalno promijeniti naËin prehrane. to bi znaËilo da svakodnevno moramo jesti mnogo razliËitih vrsta hrane. odnosno nakupina sala. jedu se preobilni obroci. u ravnopravnom odnosu. Iznad navedenog nalaze se. enzima. Trgovine æiveænim namirnicama prepune su artikala zdrave hrane ∑ od sjemenki æitarica i mahunarki do vitamina. perad i riba. Sve je viπe bolesti koje su uzrokovane neodgovarajuÊom prehranom. prehrana je jednoliËna. veÊ savjetuju. mlijeko. na drugoj strani profite ubiru oni koji zagovaraju dijete i prodaju recepte i pripravke za smanjenje tjelesne mase. savjetnici za prehranu kaæu da svaka zdrava prehrana ukljuËuje odgovarajuÊe koliËine bjelanËevina. odnosno da odræava zdravlje. iz svih osnovnih skupina hranidbenih namirnica.kao biÊe . æitarice. ukljuËujuÊi i svjesnost o izboru hrane. Dovoljno je izbaciti rafinirani πeÊer i bijelo braπno. “Kat” iznad povrÊa dijele kruh. prehrana je usko vezana i za podneblje u kojem Ëovjek æivi. Suvremena istraæivanja pokazala su da veÊina ljudi uzima najmanje 50 posto hrane viπe nego πto je organizmu potrebno! Jesti hranu koju volimo ili koja je zdravija? ravi. naæalost. Premda ima teorija da je vegetarijanstvo zdravija prehrana od “sveæderstva”. Na vrhu piramide. veÊ o odnosu izmeu namirnica koje Ëovjek unosi u organizam. ljudi vjeruju da ljudski æivot ovisi o prehrani. s najmanjom koliËinom. te voÊe (uzimano u 2 ∑ 3 obroka dnevno) . MasnoÊe su opasne same po sebi. grah. Ljudi su sve deblji. odnosno medicinskog recepta u kojem bi bile ispisane upute koje vrste hrane moramo jesti i u kojim koliËinama da bismo bili zd- Hrana koju jedemo morala bi odgovarati tjelesnim potrebama za razliËitim hranjivim tvarima.

æeli li Ëovjek saËuvati svoj organizam πto duæe zdravim i u dobroj kondiciji. a oni ∑ ne samo da ponekad ne pomaæu. odnosno onom dijelu koji preporuËuje integralne æitarice. zdrave hrane sve je manje. sprijeËit Êemo i posljedice. posebno kao signalni put za nadzor elektromagnetskih polja.50 posto ljudi uzima manje od preporuËene dnevne doze A-vitamina. toËno je utvreno πto se dogaa s organizmom kada mu nedostaje odreene vrste hrane. Stanica pod stresom ima negativan potencijal od 10 do 20mV i apsorpcija i otpuπtanje toksina oteæani su. Aparat se sastoji od elektriËnog dijela. Redovita fiziËka aktivnost moæe sprijeËiti ili kontrolirati neke bolesti.znakovi su to da vam nedostaje C-vitamin.45. a kada se i nudi na træiπtu. 25 posto . raznih kemijskih dodataka za bræi rast i duæe Ëuvanje moæe kupovati. a C-vitamina s padom imuniteta i javljanjem raznih bolesti. ispada li Premda danas makrobiotika (prehrana na bazi æitarica. imate li grubu. mora misliti na svoju prehranu. aparatom Aqua detox. pa patite od impotencije. Da bi se odræala ispravna ravnoteæa. nude se vitamini i minerali. Borislav OstojiÊ ptimalno zdravlje predstavlja spoj psihiËkog. suhu i ispucalu koæu nedostaje vam A-vitamin. suhu koæu i nepravilan rad srca. obiËno je za "popravni ispit" prekasno. Prije uzimanja minerala ili vitamina dobro je potraæiti savjet svojeg lijeËnika. Tretman se odvija tako da uronimo stopala u vodu i u nju dodamo æliËicu soli. jamaËno. obiËno je (pre)skupa. Svakom Ëovjeku. 80 ∑ 90 posto ljudi uzima manje od preporuËene dnevne doze E-vitamina. dolazi do ionizacije vode. korisno je znati u kojim je sluËajevima potrebno uzimati odreene vitamine ili minerale. Ako ste muπkarac. Dok su jedni rigoroznom makrobiotskom prehranom u potpunosti zadovoljni i zdravi. naroËito onima siromaπnijima?! Nedostatak E-vitamina povezuje se sa srËanim oboljenjima. uz brojne fitoterapijske pripravke. Voda je posebno vaæna za funkcionalno djelovanje ljudskoga tijela. nego mogu i naπkoditi. od kojih preteæe riæa) ima sve viπe sljedbenika πirom svijeta. Detoksikacija je preventivno odræavanje tijela za iniciranje sposobnosti odbacivanja toksina i samobalansa stanica. a 25 . najËeπÊe bez kontrole i nadzora. Osim toga. a kada to shvati. naπa bi prehrana trebala biti oko 80% alkalna i 20% kisela. struËni nutricionisti imaju na nju i svoje primjedbe. samo bogatiji sloj ljudi.bolest organizma. Upravo vitamine i minerale suvremeni Ëovjek troπi u enormnim koliËinama.3 i 7.eto znakova da vam nedostaje vitamin B-12. Pravilan savjet o prehrani za postizanje dobrog zdravlja glasi: hrana koju jedemo mora biti zdrava. otklanjanjem uzroka. Nervoza i razdraæljivost te grËevi u nogama ∑ znak su nedostatka kalcija. Tretman detoksikacije tijela provodi se na razne naËine. fiziËkog i so cijalnog blagostanja. Ako je takva situacija u bogatoj Americi. odnosi i na makrobiotiku. Brojne kroniËne bolesti prouzroËi Ëovjek sam sebi. Krvni sustav kod ljudi optimalan je kada ima pH faktor izmeu 7. nesanicu. imate li jako masnu koæu oko nosnica i imate li problema s hrskavicom . Ono πto mu prouzroËi hrana teπko da moæe popraviti medicina. krvare li vam desni kada perete zube. Naæalost. To stanje naziva se homeostaza i veoma je vaæno za normalno odræavanje svih funkcija tijela. MuËi li vas (ËeπÊe) upala sinusa. Nedostatak æeljeza uzrokuje anemiju i gubitak apetita. Tako oni makrobiotici prigovaraju da preporuËa malo uzimanja vode iako je odrasloj osobi dnevno potrebno dvije litre vode. organi prirodno bolje funkcioniraju. Imate li upaljene desni. Kada su u ravnoteæi svi. kalcija s problemima u kostima. Jer. Kao i u svemu. Zdrava stanica ima negativan potencijal od 70 do 90mV i uËinkovita je apsorpcija hranjivih tvari i opuπtanje toksina.od preporuËene dnevne doze C-vitamina i folne kiseline. ako imate problema s miπiÊima ili ste pretrpjeli srËani udar. elektrodnog sklopa i kadice u koju se stavi voda. protokom elektriËne struje odreene frekvencije kroz otopinu vode i soli. Nedostatak kalija uzrokuje otjecanje zglobova. Jedna je od jednostavnih i uËinkovitih metoda i tretman pomoÊu vode. neurozu. Frekvencija rezonira po cijelom tijelu i poËinje sti- O 28 sijeËanj-veljaËa 2006 . a poveÊava se i razina energije i smanjuje stres. angine pektoris. bio zdrav ili bolestan. Hranu uzgojenu bez pesticida. Ako lijeËnik ustanovi da je bolest kod nekog Ëovjeka nastupila zbog pogreπne prehrane. drugi zadovoljstvo i zdravlje nalaze u djelomiËnoj makrobiotici. kako li je tek u drugim zemljama svijeta. a uzimati je trebamo u odgovarajuÊoj koliËini i u uravnoteæenim odnosima. Znakovi nedostatka vitamina i minerala vam kosa viπe nego je to uobiËajeno. no zapravo je suprotno od toga. πto nije sluËaj s obiËnom. prehrane. rigorozna makrobiotska prehrana oskudijeva potrebnom koliËinom vitamina. Vrti li vam se Ëesto u glavi i ako se prehladite viπe od dva puta godiπnje ∑ najvjerojatnije vam nedostaje vitamina B-6. a takoer se i bræe oporaviti od bolesti ili povreda. Nedavna ispitivanja u SAD utvrdila su da 50 posto ljudi uzima manje od preporuËene doze kalcija. ali uravnoteæenom prehranom. minerala i aminokiselina. onda vam nedostaje E-vitamin. uglavom. Aktiviraju se elektrode i poËinje proces elektrolize i. Na fiziËkom nivou moæemo reÊi da zdravo tijelo moæe ekonomiËnije odraditi svakodnevne aktivnosti. Do stresa dolazi zbog povrede ili postupno. Bilo kako bilo. Aparatom Aqua detox pomaæe se pri uspostavljanju ravnoteæe i odræavanju bioenergetskih polja u tijelu. Osim toga. Je li vam jezik Ëesto suh i patite li od nesanice . zbog naËina æivota. istina je negdje u sredini pa se to. Je li makrobiotika idealna prehrana? Na træiπtu pomoÊnih ljekovitih sredstava. nema boljeg lijeka od promjene uzimanja hrana.

amonijaka. Na temelju mnogih istraæivanja razliËitim metodama i kliniËkim opaæanjem pacijenata. mulirati stanice da ponovo uspostave svoju energetsku ravnoteæu. Postoje vidljive razlike izmeu poremeÊenog energetskog polja i neravnoteæe pacijenta. Dolazi do uËinkovitijeg resorbiranja hranjivih tvari i izluËivanja sadræanih toksina. Mjerenje strujanja na energetskim toËkama koje odgovaraju pojedinim organima takoer pokazuje da je doπlo do uravnoteæenja energetskih vrijednosti. Dolaze iz okoline. toksini. relaksaciji i generalnom poboljπanju stanja. olova. holesterola.DETOKSIKACIJA TIJELA OTROVI VAN! Toksini. smanjenje bolova i oteklina nogu i tijela. Korotkov s Dræavnog instituta za finu mehaniku i optiku iz St. πto znaËi da dolazi do poboljπanja periferne cirkulacije tijela. a kod nekih i u znaËajnom poboljπanju zdravlja i smanjenju simptoma kroniËnih bolesti. U»INAK TRETMANA Provedena su brojna istraæivanja u svrhu mjerenja i analiziranja uËinaka na korisnike tretmana Aqua detoxa. Prije tretmana prosjeËna energetska vrijednost bila je 84 mikroampera. a nakon 3 tretmana prosjeËna je energetska vrijednost 108 mikroampera. analize vode i krvi prije i poslije tretmana.. Fotografije ispitane krvi uzete od pacijenta prije i nakon tretmana ukazuju na to da krv uzeta nakon tretmana æivi mnogo duæe od krvi istog pacijenta prije tretmana. a taj se proces odvija preko velikog broja pora stopala (2000) i dolazi do detoksikacije tijela. Gordana PoπÊiÊ viπi fizikalni terapeut Voda prije i poslije tretmana 29 sijeËanj-veljaËa 2006 . prehrane. a nakon sedam do deset tretmana imaju Ëistu koæu. dugotrajnog koriπtenja raznih lijekova i dovode do neravnoteæe prirodne energije unutar stanica naπega tijela. obnavlja se pH ravnoteæa u tjelesnim tekuÊinama. Pokrivala su Ëetiri podruËja promjene nakon tretmana: • promjene u cirkulaciji krvi koriπtenjem kamere za termiËko slikanje. • uËinke tretmana na krv. nego dolazi i do podizanja energije stanica i ograniËavanja slobodnih radikala. Kamera za vizualizaciju ispuπtanja plinova (izumio dr. Nakupljaju se slobodni radikali i dolazi do pada imuniteta i vitalnosti. Ako pazimo na ishranu. PolazeÊi od osobnih iskustava mojih klijenata. redovito vjeæbamo i napravimo detoksikaciju organizma. doπlo se do zakljuËka da tretman daje dobre rezultate u znatnom poboljπanju energije. mogu u potpunosti potvrditi rezultate istraæivanja i dodati da neki veÊ nakon prvog tretmana osjeÊaju smanjenje teæine u nogama. Petersburga) pokazuje vizualna i mjerljiva energetska polja specifiËnih organa. Sadræaj vode prije i poslije tretmana pokazuje razliku u poveÊanju pH vode. preuzimamo odgovornost za vlastito zdravlje. sustava tijela i emocionalna stanja. Termografska snimanja pokazuju bitne razlike (viπe od 1oC razlike veÊ nakon jednog tretmana). normalizaciju ili smanjenje holesterola i triglicerida. Ne samo da se uklanjaju toksini. • odreivanje sadræaja vode prije poËetka tretmana i nakon 5 uzastopnih tretmana. i u njoj se nalazi fosfata. nitrata.Konstantin G. toksini. zbog naËina æivota. stresa. • energetsku razinu kljuËnih tjelesnih organa. aluminija.

kad bi se vraÊali s ratnih pohoda ∑ ulazili su u Rim ovjenËani lovorovim vijencem. Ljekovito je protiv raznih koænih osipa. Mast protiv reumatizma Lovor (Laurus nobilis L. jer mlai suπenjem obiËno pocrne. ribljim marinadama. Sve πto je bilo povezano s bogom Apolonom. Listove treba brati kad su posve razvijeni i koæasti. U Hrvatskoj ga ima duæ obale Jadrana. Iz svjeæih bobica dobiva se ulje ∑ zelena. ©panjolska) ostvaruju izvozom lovorovog lista znatne devizne prihode. kako jelo ne bi postalo previπe gorko. i u kontinentalnom dijelu naπe domovine. Lovorov list dodaje se peËenkama. Uspijeva. beru se kad su posve zrele. neπto rjee. gorke supstancije i tanin. Rimski vojskovoe. Plodovi. U starom vijeku lovor je smatran svetim drvom ∑ drvom boga Apolona.5 dcl) Ëaja od lovorova lista. Lovor ima antiseptiËno djelovanje. od Konavala. gripe i reumatizma. Neke zemlje (Italija. Dræite dobro zaËepljeno 10 dana (na toplom mjestu). GrËka. Omekπava potkoæne Ëireve i Ëvoruge. bolova u miπiÊima. Procijedite. umacima. Dobro izmijeπajte i Ëuvajte u staklenoj ili plastiËnoj posudici. Kod gripe ili bronhitisa pijte dva do tri puta (po 2. preko Dalmacije. prehlade. zrnata. πkrob. »aj protiv gripe i bronhitisa Tri usitnjena svjeæa lovorova lista kuhajte 10 minuta u dva i pol decilitra vode. Stavite jedan do dva veÊa ili do tri manja lista. bilo je u vezi s lovorom. πkrob i πeÊer. Takoer je dobar kao sredstvo za iskaπljavanje. bolova u miπiÊima. Tinktura od lovorova lista Sitno nareæite 30 grama svjeæeg lovorova lista. Kad stavljate lovorov list u neko jelo (za Ëetiri osobe). S povrπine pokupite lovorovo ulje i pomijeπajte ga sa æliËicom (neosoljene) svinjske masti (od rastopljenog sala). Sveti i slavni lovor raste kao divlja. sprjeËava vrenje u crijevima i pomaæe izbacivanje nagomilanih plinova u crijevima. Ostavite da odstoji (poklopljeno) 10 minuta. Vrlo je prikladno za masaæu. veÊ i radi poboljπanja probave. Koristi se u lijeËenju kroniËnog bronhitisa. nategnuÊa miπiÊa. Dakako. nemojte pretjerati u koliËini. Dobiveni sok procijedite kroz platnenu krpu i ostavite da se ohladi. Lovor je zimzeleno drvo (visoko do 8 metara). naπih otoka i Kvarnera do Istre. odakle se raπirio po cijelom Sredozemlju. Danas je gotovo zaboravljen obiËaj da se u jaku masnu mesnu juhu stavlja lovorov list (radi poboljπanja apetita). I na starom kovanom novcu Apolon je prikazan s vijencem lovorike na glavi. Suπe se na zraku i u sjeni.Ljekovito bilje Lovorovo ulje rema nekim miπljenjima ∑ domovina lovora je Mala Azija. Lovorov list i plod koriste se kao lijek i zaËin. Lovran). a plod eteriËno ulje. reume. kiselom kupusu. kod bolova u miπiÊima i zglobovima. Zatim ocijedite. List sadræi eteriËno ulje. dodajte ælicu limunova soka i dvije æliËice meda. masno biljno ulje. maziva masa aromatiËna mirisa. Miris lovorovog lista dobro pristaje svim jelima i teπko da bi se naπlo neko jelo kojem bi lovor mogao pokvariti okus. poboljπava probavu. stavite u bocu (πireg otvora) te prelijte s tri decilitra rakije (jakosti od najmanje 60 posto alkohola). a lovorovo ulje iskljuËivo u ljekovite svrhe. Mast pripravljena od lovorovog ulja odliËan je preparat za ublaæavanje ili otklanjanje reumatskih tegoba. P Lovorovo ulje primjenjuje se iskljuËivo izvana. Iscrpina od lovorova lista odliËan je lijek kod nategnuÊa tetiva. malene crne bobice. jaËa apetit. Borislav OstojiÊ 30 sijeËanj-veljaËa 2006 . tikvama ili cikli. Lovorov list neizostavan je zaËin kod pripreme divljaËi. ali i kao kultivirana biljka u svim zemljama Sredozemlja. lovor se jelu ne dodaje samo zbog ugodna mirisa.) Lovor kao zaËin U vrijeme naπih (pra)baka lovorovo liπÊe mnogo se viπe koristilo u kuhinji nego li danas. Vanjska primjena lovorovog ulja te lovorovog lista i ploda kao zaËina moæe kod nekih osjetljivijih osoba izazvati alergiju! (stari mediteranski recept) Dobro zgnjeËite 20 grama svjeæih (zrelih) bobica lovora (u drvenom ili porculanskom muæaru) pa ih kuhajte 15 minuta u litri kipuÊe vode. kiselim krastavcima i paprikama. Prisustvo lovora u naπim krajevima ∑ joπ od davnine ∑ potvruju i nazivi nekih naπih mjesta (Loborika. kod nategnutih miπiÊa i uganuÊa zglobova te reumatizma. uganuÊa zglobova te kod uzetosti udova. I kod nas (u Dalmaciji) lovor se (kao zaËinska biljka) proizvodi za træiπte.

na Ëijem se primorskom dijelu uzgaja maslina) ulje je druge kvalitete. te kao sredstvo za klistiranje. dakle poznata je od davnine. Jedna Ëajna æliËica. loπu probavu.dok voda ne provrije.prije jela. æelucem. neka poslije svakog sunËanja popije po juπnu ælicu maslinova ulja. Takozvano drveno ulje maslinovo je ulje najslabije kvalitete.) jim se potiËe izluËivanje æuËi. U biljnoj ljekarni naÊi Êemo i list masline koji se preporuËuje (u obliku Ëaja) osobama s poviπenim πeÊerom u krvi.izmeu doruËka i ruËka te izmeu ruËka i veËere. Pijte . Uzmite 20 . prodaje mjeπavina maslinova i biljnog ulja. dobit Êete izvrsno prirodno sredstvo za spreËavanje opekotina od sunËanja. ali se ni kod tog postupka tijeπtenja ne smije upotrijebiti toplina. na vrhovima grana) i prelijte ih s pola litre hladne vode. • Ako u decilitar maslinova ulja stavite dvije juπne ælice vinskoga octa. koje nije samo zaËin jelu. »aj za dijabetiËare Maslina (Olea europaea L. Miris i okus “djeviËanskog” i “provence” ulja vrlo je ugodan. DijabetiËari piju Ëaj od maslinova lista nakon konzultacije s dijabetologom. Provence ulje (nazvano po jugoistoËnom podruËju Francuske. veÊ i prirodni lijek. a dobiva se ponovljenim tijeπtenjem ostatka nakon proizvodnje “provence” ulja i pod djelovanjem topline. Na trænicama se vrlo Ëesto. Pri postupku tijeπtenja ne smije doÊi do uporabe topline pa je dopuπteno samo tzv. Borislav OstojiÊ 31 sijeËanj-veljaËa 2006 . tri ili Ëetiri puta dnevno. a upotrebljava se izvana. Upotrebljava se u lijeËenju. sredstvo za rastvaranje otvorenih Ëireva. • Kod reumatiËnih bolova.30 grama izrezanih suhih listova masline (ubranih u proljeÊe. toplijim krajevima jer veÊ kod minus 10 Celzijevih stupnjeva stradava. na prazan æeludac odliËan je lijek za slabo gibljive (krute) zglobove. Plodovi masline sadræe Ëak 35 posto jestivog ulja. Zatim ih kuhajte . Razlikujemo tri vrste maslinova ulja: DjeviËansko ulje (olio vergine) najbolje je kvalitete. Maslinovo djeviËansko ulje vrlo je vrijedno i sadræi u sebi vrijednosti potrebne zdravlju. “drveno ulje”. Nakon toga skinite Ëaj s vatre i poklopljena ostavite da odstoji joπ 20 minuta.po 2.Ljekovito bilje aslina je biblijska biljka. • »isto maslinovo ulje pomaæe i u terapiji raznih ekcema i psorijaze. takoer. maslina je svoju popularnost stekla zbog ulja koje se nalazi u njenom plodu. Ta vazdazelena voÊka uspijeva samo u juænim.5 decilitra . Maslinovo je ulje lagano sredstvo za ËiπÊenje koje ne uzrokuje nadraæaje te se moæe upotrijebiti za lijeËenje hemoroida koji krvare. Meutim. Prije uporabe dobro se promuÊka. Ëije tijeπtenje moæe rasti sve do zgnjeËenja koπtice ploda. tegobe s jetrom. pod “etiketom” domaÊeg ulja. zatvorom i za mnoge druge bolesti. Najcjenjeniji je plod masline koji se jede sirov ili konzerviran. Tako dobiveno ulje upotrebljava se iskljuËivo za proizvodnju sapuna i za tehniËka ulja. “hladno tijeπtenje”. Maslinovo ulje najbolje je kupovati kod proizvoaËa koji imaju certifikat. Pije se ujutro i naveËer . »aj protiv visokoga krvnog tlaka Dvadeset maslinovih listova kuhajte u tri decilitra vode . Kod upale crijeva ili æeluca uzima se jedna do dvije Ëajne æliËice djeviËanskog maslinovog ulja. Isto sredstvo ublaæava opekotine od sunca.vrlo je djelotvorna masaæa maslinovim uljem. a dobiva se putem prvog polaganog tijeπtenja. minerala i najkorisnije masnoÊe. kao vrlo dobro sredstvo ko- M Salata s maslinovim uljem i Ëeπnjakom prirodni je lijek prepun ljekovitih sastojaka. Odmah poslije toga dobro je popiti dvije ælice limunova soka s malo vode ili πaliËicu kave. πto se ne moæe reÊi za tzv. raznih upala koæe i svraba (svrbeæa) . Ono je. • Tko æeli πto prije potamnjeti na suncu. pri Ëemu se koπtica masline ne smije zdrobiti. kao lagano zagrijan oblog.nezaslaeno . Dalmatinska te sve mediteranske kuharice ne mogu se ni zamisliti bez uporabe maslinova ulja. u tzv.sve dok se voda ne pokuha na dva decilitra. Ostavite da odstoji 8 sati. kurama s uljem kao sredstvo za lakπe izluËivanje æuËnih kamenaca. Zatim se Ëaj procijedi i zasladi medom. vitamina. DjeviËansko maslinovo ulje i za zdrave je ljude visokovrijedna i korisna prirodna namirnica.

" George Bernard Shaw ."Ne prestajemo se igrati zato πto ostarimo. ostarimo zato πto se prestanemo igrati.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful