You are on page 1of 50

VODI

U NAJVANIJE ASPEKTE PREDSTOJEEG POPISA STANOVNITVA I DOMAINSTAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Sarajevo, maj 2013. godine

VODI
U NAJVANIJE ASPEKTE PREDSTOJEEG POPISA STANOVNITVA I DOMAINSTAVA U BOSNI I HERCEGOVINI
- ver 04 -

Ovaj vodi ima za cilj adekvatno informisanje o kljunim aspektima popisa, naina provoenja popisa, sadraja popisnica, te koracima u organizaciji aktivnog uea u razliitim popisnim tijelima i organima.

Sadraj
1. 2. 3. Kratki pogled na historijat popisa u Bosni i Hercegovini ................................................................................................................ 3 Zakonski okvir..................................................................................................................................................................................................... 5 Nain provoenja popisa i razliite uloge uesnika ........................................................................................................................... 7 3.1. 3.2. 3.3. 4. Nain provoenja popisa .................................................................................................................................................................... 8 Obuhvat popisa .....................................................................................................................................................................................10 Popisna tijela na lokalnoj razini ....................................................................................................................................................14

Kljuna podruja djelovanja........................................................................................................................................................................16 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.2. 4.3. 4.4. Etnika/nacionalna identifikacija Bonjaka ............................................................................................................................16 Upoznavanje graana sa elementima popisnica ....................................................................................................................20 Upitnik za domainstvo i stan (P-2) .......................................................................................................................................21 Popisinica (P-1) ..............................................................................................................................................................................26 Popis graana koji ive/rade u inostranstvu i dijaspore ...................................................................................................30 Organizacija aktivnog uee Bonjaka u operativno-tehnikoj realizaciji popisa ................................................34

5.

Rezime ..................................................................................................................................................................................................................36

Prilog 1. Popisnica (P-1) .........................................................................................................................................................................................38 Prilog 2. Upitnik za domainstvo i stan (P-2)................................................................................................................................................41 Prilog 3. Popisne komisije lokalne samouprave ..........................................................................................................................................44 Prilog 4. Uslovi i kriteriji za izbor opinskih instruktora i popisivaa ...............................................................................................46 Prilog 5. Predvieni broj opinskih instruktora po opinama ..............................................................................................................47 Prilog 6. Predvieni broj popisivaa po opinama .....................................................................................................................................49

1. KRATKI POGLED NA HISTORIJAT POPISA U BOSNI I HERCEGOVINI


Naredni grafikon daje pregled dostupnih popisa i evidencija stanovnitva od 1520. godine. Ovdje je vano napomenuti da se u naunoj literaturi za metodoloki ispravne popise uzimaju iskljuivo oni od 1879. godine, odnosno od prvog popisa koji je priredila Austro-Ugarska vlast u Bosni i Hercegovini. Meutim, obzirom da mnogi autori osporavaju ovu premisu naredni grafikon daje pregled raspoloivih podataka i prije 1879. godine. Pored toga, grafikon daje procjenu procentualnog odnosa razliitih etniciteta u B osni i Hercegovini za 2013. godinu, pod uslovom da bonjako tijelo postigne visok stepen kohezije po pitanju etnikog/nacionalnog izjanjavanja.
70% 66% 60% 51% 49% 42% 40% 37% 30% 22% 20% 23% 17% 10% 12% 13% 18% 20% 21% 23% 37% 39% 43% 39% 42% 38% 43% 43% 44% 44% 44% 44% 43% 39% 37% 32% 27% 25% 24% 24% 24% 23% 22% 21% 18% 11% 9% 17% 31% 30% 39% 35% 32% 31% 43%

50%

49%

35%

30%

31%

10% 2%

11%

0%

2% 2% 3% 3% 2% 2% 1% 0% 0% 1% 1520. 1624. 1829. 1871. 1875. 1879. 1885. 1895. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2013. 1% 1% 66% 12% 22% 49% 23% 27% 1% 49% 37% 13% 1% 42% 39% 17% 2% 39% 43% 18% 0% 38% 42% 20% 0% 35% 43% 21% 1% 32% 43% 23% 2% 31% 44% 24% 1% 30% 44% 24% 2% 30% 44% 24% 2% 31% 44% 23% 2% 25% 43% 22% 10% 39% 37% 21% 3% 39% 32% 18% 11% 43% 31% 17% 9% 51% 35% 11% 3%

Muslimani/Bonjaci 37% Srbi Hrvati Ostali/Jugosloveni

Navedeni izvori prije 1879. godine su sljedei: 1520. Turski historiar mer Ltf Barkan proveo je popis baziran na religiji u Bosanskom sandaku u periodu od 1520 - 1530. godine 1624. Procjene papinskog vizitatora Pietra Massarecchia za Bosnu 1 1829. The Penny Cyclopeadia of the Society for the Diffusion of Useful Knowledge 2 1871. - drugi zvanini popis otomanskog carstva za Bosanski sandak3 1875. posljednji zvanini popis otomanskog carstva za Bosnu 4

Da bi se upotpunio prethodni grafikon vano je napomenuti i to da su Bonjaci u popi snom periodu od 1879. godine sve do posljednje popisa 1991. godine bili prisiljeni koristiti razliite i esto eksterno nametnute etniko/nacionalne i jezike odrednice. Tako se u popisu iz 1879., 1885., i 1895. obiljeje vjeroispov ijesti, po kojem
Alija Nametak, "Statistiki podaci o broju stanovnitva u BiH u posljednjih stotinu godina, s osobitom obzirom na muslimane", Glasnik broj 3-5, 1958. godine, str. 139, te Bakir Tanovi, "Historija Bosne u okviru Osmanskog carstva", Svjetlost, 2010.,
1

"The Penny Cyclopeadia of the Society for the Diffusion of Useful Knowledge", urednik George Long, izdava Charles Knight i Penny Magazine, vol. 1833.- 1843. godina
2

John V.A. Fine, "The medieval and Ottoman roots of modern Bosnian Society", Cambridge, Mass, 1994. Prvi popis je uraen 1851. godine i po tom popis u Bosanskom sandaku (obuhvata i Novi pazar) ivi oko 176 hiljada muslimana mukog stanovnitva svih liva (okruja). Obzirom da nije poznat podatak o prosjenom broj djece i lanova obitelji nije mogue precizno procijeniti ukupno uee muslimanskog stanovnitva u ukupnoj populaciji Bosanskog sandaka (ref. A. Namatak, "Statistiki podaci ..", 1958.)
3 4

Preraunata prosjena vrijednost iz razliitih zvaninih izvora.

su se razlikovale razliite narodi u Bosni i Hercegovini, za Bonjake bilo "muhamedanci", a tek se 1910. godine uvodi kategorija "muslimani". Rubrika "materinski jezik" sadravala je opcije "srpsko -hrvatski" i "neki drugi" jezik. Pored ovako definisanog izjanjavanja, za ovaj period vano je spomenuti da pad broj a stanovnika u periodu izmeu popisa stanovnitva iz 1871. i 1879. godine prati i izuzetan porast srpskog naroda u relativnoj strukturi bosanskohercegovakog stanovnitva. Ovo u velikoj mjeri ukazuje na postojanje aktivnog programa naseljavanje Srba u Bosnu i Hercegovinu u tom periodu, kao i injenicu da su je proces iseljavanja muslimanskog stanovnitva u predveerje Austro-Ugraske okupacije bio vie nego prisutan i imao je pogubne posljedice za ukupnu poziciju muslimana nakon okupacije. Interesantno, pad ukupnog broj stanovnika za 30%, praktino je istovjetan padu broja stanovnika uzrokovan nedavnom agresijom i ratom u Bosni i Hercegovini. I tada kao i danas najvei stradalnici ovih procesa su bili Muslimani/Bonjaci. Na popisu iz 1921. godine nacionalnost se iskazuje po jeziku i to jezik "srba ili hrvata", a muslimani su dati pod rubrikom "po vjeroispovijesti". Na popisu iz 1931. godine samo je dozvoljena jugoslovenska narodnost, dok su podaci za jezik i vjeroispovijest obraeni tek 1945. godine a "muslimani" su bili prisutni po modalitetu iskljuivo kroz islamsku vjeroispovijest bez prava na jezik. Na popisu iz 1948. godine muslimani su mogli odabrati/navesti "Srbin-musliman, Hrvat-musliman, ili neopredijeljenmusliman". Ovdje je vano napomenuti, a u kontekstu predstojeeg popisa, da se kroz Uputstvo popisivaima iz 1948. godine te kod statistike obrade podataka posebno vodilo raun da se muslimani "adekvatno izjasne" i statistiki spoje sa odgovarajuom nacionalnom etnikom skupinom. Slinu situaciju ima mo i kod popisa iz 1953. godine gdje je u Uputstvu za popisivae navedeno da "...lica koja nisu blie nacionalno opredijeljena upisuju kao Jugosloven neopredijeljen...", dok kod ostalih se treba pisati "...nacionalno neopredijeljen ...". Kod ovog popisa jedini raspoloivi jezik je bio srpsko-hrvatski, dok kod vjeroispovijesti imamo modalitet "pripadnik islamske vjerske zajednice". Popis iz 1961. godine bio je prvi iskorak ka vraanju modaliteta "musliman", ali uz vaan dodatak "etnika pripadnost", te uz objanjenje da se prilikom obrade ovo odnosi iskljuivo na "Muslimane-neopredijeljene" i to u smislu etnike pripadnosti. Svi ostali e se zbrajati sa Srbima , Hrvatima ili Jugoslavenima. Jasno, ova manipulacija je rezultirala najniom zvaninom evidencijom o nacionalnom izjanjavanju Bonjaka sa svega 25% "Muslimana" i ovo je najnia statistika taka u historiji Bosne i Hercegovine. Samo kao ilustraciju odnosa iste godine Hrvati su imali 22%, dok su Jugosloveni imali rast sa 2% iz 1953. godine na ak 10%. Na popisu iz 1961. godine, u skladu sa Novosadskim dogovorom iz 1954. godine, a sve do popisa u 1991. godini, u rubrici jezik stoji "srpsko-hrvatski". Tek na narednom popisu, 1971. godine, izbacuje se dodatak "etnika pripadnost" i dobijamo jasno definiranu nacionalnu odrednicu Musliman, te nakon 100 godina Muslimani/Bonjaci ponovo postaju relativna veina u Bosni i Hercegovini sa 39%. U rubrici vjeroispovijest ostaje "islamska vjeroispovijest". Popis 1981. godine donosi nastavak trenda nacionalnog izjanjavanja bosanskohercegovakih muslimana sa istovjetnim procentom od 39%. Popis iz 1991. godine donosi nove i izraenije procente relativnog uea muslimana u populaciji Bosne i Hercegovine sa 43%, kao i mogunosti odabira modaliteta "Bosanskog jezika" koji odabire 37% stanovnitva. Izbor jezika je interesantan obzirom da kod ovog popisa "Bosanski jezik" ima najvee uee od svih ponuenih modaliteta te je za ak 11% vie zastupljen od drugoplasirane kategorije srpskohrvatskog jezika (26%). Kada je popis iz 1991. godine u pitanju vano je naglasiti i to da i pored visokih procenata uea "Muslimana" u ukupnoj populaciji naknadne analize pokazuju da je kod Muslimana/Bonjaka jo uvijek prisutno najvee razilaenje u pogledu nacionalne identifikaci je. Tako se u analizi Zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine iz 1993. godine navodi preko 70 razliitih varijanti modaliteta izjanjenja o nacionalnoj pripadnosti, od ega kod Muslimana/Bonjaka/Bosanaca islamske vjeroispovijesti ak 22 raznovrsna modaliteta. U kontekstu predstojeeg popisa, krajem septembra 1993. godine u ratnom Sarajevu na Bonjakom saboru Bonjaci su svoje povijesno ime vratili u ivot. Ime Bonjak, u velikoj mjeri zabranjeno, di skreditovano i sputavano punih 115 godina, konano je dobio svoju pravino mjesto. Narod koji stoljeima ivi u ovome dijelu Evrope i koji se na popisu 1971., 1981., te 1991. godine izjasnio pod imenom "Musliman" svjesno i svojom odlukom zamijenio ime Muslimani imenom Bonjaci kao preciznim i povijesno utemeljenim etnikim imenom (vie o samom Saboru u sekciji 4.1.). Na kraju, vano je napomenuti i to da je Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, ve 30. marta 1994. godine ovu promjenu i ozvaniila, te Ustavnim zakonom o izmjenama i dopun a Ustava Bosne i Hercegvine, objavljenom u Slubenom listu Republike Bosne i Hercegovine (Godina III, broj 3, od 6. aprila/travnja 1994 ., Sarajevo), u lanu 7, izvrila korekciju Ustava i to na nain: "U Ustavu Republike Bosne i Hercegovine Preieni
4

tekst, rije "Muslimani", u razliitim padeima, zamjenjuje se rijeju "Bonjaci", u odgovarajuem padeu" . Od tada, svi ustavi i zakoni u Bosni i Hercegovini iskljuivo sadre rije "Bonjak".

2. ZAKONSKI OKVIR
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na 21. sjednici Predstavnikog doma, odranoj 3. februara 2012. godine, i na 12. sjednici Doma naroda, odranoj 3. februara 2012. godine, usvojila je Zakon o popisu stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine (u nastavku teksta: Zakon). Ovim Zakonom se utvruje sadraj, priprema, organizacija i provoenje popisa stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini u 2013. godini (u daljnjem tekstu: popis), kao i obaveze dravnih i drugih organa i organizacija ukljuenih u popi s, obaveze i dunosti davalaca popisnih podataka i lica koja obavljaju poslove popisa, objavljivanje popisnih rezultata i finansiranje popisa. Ovdje je vano napomenuti da je RS donijela poseban entitetski zakon 5 koji se odnosi na popis, te u izvjesnoj mjeri derogirala i preuzela neke od nadlenost dravne agencije i prebacila ih na Zavod za statistiku RS, stvarajui zakonski "nejasnu" situaciju u pogledu nadlenosti i primjene odreenih operativno -tehnikih elementa popisa. Ovaj entitetski zakon o popisu kao takav u cjelosti je nepotreban obzirom da je uloga entitetskog zavoda jasno definisana u dravnom Zakonu, ali ako se ima na umu da je niz odredbi u RS zakonu iz domena dravne agencije, te da je entitetski zakon izbacio neke vane odredbe dravnog Zakona, namee se zakljuak da je donoenje ovog zakona u RS imalo potpuno drugu pozadinu i naglaava se potreba da u predstojeem popisu, a posebno primjeni pojedinih odredbi RS zakona kao i strukturi popisnih tijela u RS, posveti posebna panja. U skladu sa lanom 20. Zakona Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine odgovorna je za sve faze (ukljuujui metodologiju, organizaciju, provoenje i analizu) popisa, kao i sve finansijske aspekte popisa. U skladu sa lanom 3. Zakona popis e se provesti u periodu od 1. do 15. oktobra 2013. godine, prema stanju na dan 30. septembra 2013. godine u 24,00 sata (pono), to se smatra referentnim datumom popisa. Samim popisom trebali bi biti obuhvaeni: a) dravljani Bosne i Hercegovine s prebivalitem ili boravitem u Bos ni i Hercegovini, bez obzira na to da li su u trenutku popisa prisutni u Bosni Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i Hercegovine, b) strani dravljani s dozvolom za stalni ili privremeni boravak u Bosni i Hercegovini, bez obzira da li su u trenutku popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu, c) lica bez dravljanstva, d) domainstva lica iz ta. a), b) i c) i e) stanovi i druge stambene jedinice. U nastavku izdvajamo neke od najbitnijih odredbi Zakona. Na poetku, vano je izdvojiti da Zakon u lanu 7. prilino jasno definie kako e se tretirati ukupno stalno nastanjeno stanovnitvo i u stavu (2) predvia da: (2) Na osnovu definicije uobiajenog mjesta stanovanja, lica koja su u trenutku popisa odsutna ili e biti odsutna iz svog uobiajenog mjesta stanovanja krae od godi nu dana treba da se smatraju privremeno odsutnim licima, te ih treba ukljuiti u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja. Popisana lica koja ne zadovoljavaju kriterije koji su postavljeni definicijom uobiajenog mjesta stanovanja u mjestu popisivanja, odnosno ne ive, niti se oekuje da e ivjeti u mjestu popisivanja, u neprekidnom periodu od barem 12 mjeseci, smatraju se privremeno prisutnim licima, i stoga ih ne treba raunati u ukupan broj stanovnitva tog popisnog podruja . Po ovoj odredbi, dijaspora, te lica koja ive van Bosne i Hercegovine due od godinu dana u kontinuitetu, ne bi trebali biti obuhvaeni popisom prisutnog stanovnitva (ref. "...ukupan broj stanovnika popisnog podruja...") i nee ui u populaciju stanovnika relevantnu za unutranje bosanskohercegovake odnose. U skladu sa ovim lanom Zakona oni e biti tretirani u ukupno stanovnitvo Bosne i Hercegovine, ali kao posebna popisna jedinica i nee biti dio "prisutnog stanovnitva" odreenog popisnog podruja.

Zakon o organizaciji i sprovoenju popisa stanovnitva, domainst ava i stanova 2013. godine u RS

U skladu sa lanom 11. Zakona stav (3) ukoliko popisiva u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu lica obuhvaena popisom (nema nikoga u domainstvu/stanu ili se u domainstvu/stanu nalazi maloljetna/starija osoba), ostavit e pismeno obavjetenje o dunosti da dostavi podatke nadlenoj popisnoj komisiji do 15. oktobra 2013. godine. U skladu sa lanom 17. Zakona stav (3) "Popisivanje se vri svaki dan u vremenu od 09,00 do 21, 00 sat u prisustvu najmanje jednog odraslog lica u domainstvu". Odnosno, za popisivanje je neophodno prisustvo samo jednog punoljetnog lana domainstva. Takoer, ukoliko je osoba esto odsutna iz domainstva (u inostranstvu, na radu u dijaspori/inostranstvu ili slino), moe se direktno kontaktirati Popisnu komisiju jedinica lokalne samouprave (opinski popisni biro/ured) te obaviti popis cjelokupnog domainstva i svih lanova u saradnji sa njima. U kontekstu ukupne situacije u Bosni i Hercegovini, izuzetno vane odredbe Zakona definisane su u lanu 19. stav (3) koji predvia da "Nacionalna struktura osoblja koje radi na unosu, obradi i kontroli podataka popisa odraava nacionalnu strukturu stanovnitva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovnitva.", te lanu 26. koji definie nadlenosti Popisne komisije lokalne samouprave, te u stavovima (2 -4) definie da nacionalna struktura komisija, instruktora i popisivaa "odraava nacionalnu strukturu stanovnitva na podruju opina prema popisu iz 1991. godine, ako je to mogue". Ovdje je vano naglasiti da je u entitetskom zakonu o popisu koji je donijela RS izbaen stav (3) dravnog Zakona o popisu u kojem stoji; "U sastavu popisnih komisija lokalne samouprave zastupljen je najmanje jedan predstavnik iz konstitutivnih naroda i ostalih". Na ovaj nain, na lokalnoj razini, stvara se dodatni i znaajan prostor za zloupotrebe institucije Popisne komisije lokalne samouprave kao izuzetno vanog popisnog organa sa znaajnim nadlenostima u ukupnom procesu popisa u Bosni i Hercegovini. Meutim, odredbe dravnog Zakona su obavezujue na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, te je potrebno uini maksimum da se Bonjaci adekvatno odazovu i aktivno uestvuju u predstojeem popisu, a da dio zakonske odredbe "...ako je to mogue" ne bude primjenjiv u praksi. Dravni Zakon je u lanu 26., te entitetski u lanu 7., jasno definirao ulogu i zadatke Popisne komisije lokalne samouprave (u nastavku teksta "PKLS"). Da bi se stekla slika o vanosti institucije PKLS (cjelovita lista zadataka PKLS data je u Prilogu 3.) naredne alineje navode najvanije nadlenosti koje ovo tijelo ima: rukovode pripremama, organizovanjem i sprovoenjem popisa na teritoriji optine, odnosno grada, vre izbor i imenovanje instruktora i popisivaa j edinica lokalne samouprave, preuzimaju tampani popisni materijal i dijele ga instruktorima, koji ga dalje distribuiraju popisivaima, obezbjeuju prostorije za deurstvo i za rad u vrijeme sprovoenja popisa, kao i prostorije za rad instruktora na pregledu i prijemu popisne grae, vre raspored popisivaa i optinskih, odnosno gradskih instruktora po popisnim krugovima i sastavljaju odgovarajue spiskove, vre nadzor nad radom optinskih, odnosno gradskih instruktora i popisivaa i pruaju im strunu pomo, posebno se brinu o pravilnoj primjeni metodolokih i organizacionih uputstava, preduzimaju mjere koje garantuju kompletan obuhvat jedinica popisa, preuzimaju popisni materijal od instruktora, organizuju i kontroliu obuhvat i kvalitet popisnog materi jala, obezbjeuju skladitenje popisnog materijala uz ispunjenje propisanih bezbjednosnih mjera i uslova odreenih Zakonom o zatiti linih podataka i drugim propisima o bezbjednosti za takve vrste materijala, organizuju prevoz i blagovremeno dostavljanje popisnog materijala na mjesto unoenja, rasporeuju kontrolore za rad u postpopisnoj kontroli kvaliteta podataka prikupljenih u popisu, po izabranim popisnim krugovima, u skladu sa instrukcijama Zavoda i Agencije, vre zamjenu opravdano sprijeenih, kao i nestrunih ili nesavjesnih instruktora, popisivaa, a zamjenu kontrolora vre uz saglasnost Zavoda i Agencije i razmatraju pritube graana i obavjetavaju o njima Zavod.

Pored Popisne komisije lokalne samouprave, najvaniju ulogu u samom provoenju popisa imaju opinski instruktori i sami popisivai iji broj i struktura, u skladu sa Zakonom, takoer mora biti u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine. Odnosno, u skladu sa lanom 19. i 26. Zakona svi uposlenici i tijela koja rade na popisu moraju biti u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine.

Na kraju, vano je naglasiti da u domenu metodologije Zakon, u lanu 28., definie da je Direktor dravne Agencije odgovoran za dva izrazito vana segmenta popisa: (1) Direktor Agencije propisuje popisne obrasce (popisnica i upitnik za domainstvo i stan) i organizaciono-metodoloka uputstva za provoenje popisa. (2) Direktor Agencije donosi Pravilnik o unitavanju popisne grae.

Slino je i sa entitetskim direktorima zavoda, obzirom da su oni u skladu sa zakonima odgovorni za imenovanje popisnih komisija lokalne samouprave, instruktora i popisivaa, te davanja neophodnih ovlatenja za njihov rad. Pored toga, vano je naglasiti i to da u skladu sa lanom 15. Zakona popisivai i sva druga lica koja obavljaju poslove u vezi s popisom duni su da uvaju trajno kao slubenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove line, porodine i imovinske prilike. Zatita linih podataka osigurat e se u skladu sa Zakonom o zatiti linih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine. Pored toga, u skladu sa lanom 44. Zakona novanom kaznom u iznosu od 100 KM do 10.000 KM kaznit e se uesnici u popisu ili lice koje obavlja poslove i zadatke vezane za popis ukoliko: a) protivno volji lica obuhvaenog popisom utiu na to lice da se protiv svoje volje izjasni o etnikoj ili nacionalnoj pripadnosti ili vjeri, b) blagovremeno i na propisan nain ne obavljaju poslove popisa, te c) ne uvaju kao slubenu tajnu sve podatke koji se odnose na njihove line, porodine i imovinske prilike. Takoer, lan 16. Zakona definie da se podaci prikupljeni popisom smiju koristit iskljuivo u statistike svrhe. Zakon o zatiti linih podataka u lanu 3. definie da "lini podaci znae bilo koju informaciju koja se odnosi na fiziko lice na osnovu koje je utvren ili se moe utvrditi identitet lica ", dok u lanu 20. utvruje da se podaci mogu obraivati u statistike, arhivske i naune svrhe ali "im se zavri obrada podataka u ove svrhe, podaci moraju biti uinjeni anonimnim." Kaznene odredbe Zakona od zatiti linih podataka u lanu 48. predviaju kaznu od 50.000 do 100.000 KM u sluaju zloupotrebe, neovlatenog koritenja pa ak i uvida u line podatke. Pored toga, Zakon o statistici u l. 23.-29., propisuje vrstu i tip podataka koji sadre pojedinane identifikatore i na osnovu kojih se moe identifikovati izvor statistikih podatak a. Tako u lanu 27. Zakon o statistici Bosne i Hercegovine stoji: Prilikom prikupljanja, obrade, dostave i distribucije statisti kih podataka Bosne i Hercegovine, nadleni organi, ukljuujui organe na entitetskom nivou, poduzimaju sve mjere organizacione, regulatorne, administrativne i tehnike prirode koje su potrebne da se zatiti povjerljivost podataka od nedozvoljenog pristupa, objavljivanja i koritenja. Kaznene odredbe Zakon o statistici u lanu 30. predviaju da "osobe koje prilikom obavljanja svojih zadataka imaju pristup povjerljivim podacima i koje na nezakonit nain i svjesno otkriju neki povjerljivi podatak smatraju se krivim za djela kanjava novanom kaznom iji iznos ne prelazi 5.000 KM ili zatvorskom kaznom u maksimalnom trajanju od dvije godine, odnosno kombinovanom novanom i zatvorskom kaznom" .

3. NAIN PROVOENJA POPISA I RAZLIITE ULOGE UESNIKA


U skladu sa Zakonom popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine e se vriti od 1.-15. oktobra 2013. godine. U skladu sa lanom 17. Zakona popis e vriti popisivai svaki dan u vremenu od 09:00 do 21:00 u prisustvu najmanje jednog odraslog lana domainstva. U praksi najee i susreemo situacije gdje jedna osoba daje podatke za ostale lanove domainstva, posebno ako se ima na umu da ostali lanovi domainstva mogu biti privremeno odsutni iz domainstva radi posla, kolovanja ili bilo kojeg drugog razloga. Ovo se takoer odnosi i na osobe koje su privremeno odsutne iz domainstva dui vremenski period , na primjer osobe na radu u inostranstvu, duem boravku van Bosne i Hercegovine, te slini razlozi.

3.1. NAIN PROVOENJA POPISA


U praksi popis obavljaju popisivai koji na terenu obilaze domainstva/stanove i vre popis lica i detalja vezanih za tu stambenu jedinicu. Ukupan predvieni broj popisivaa za cjelokupan prostor Bosne i Hercegovine je preko 19.000. Popisiva obilazi domainstva/stanove u okviru popisnog kruga za koje je odgovoran . Ukoliko u domainstvu/stanu zatekne najmanje jednu odraslu osobu popisiva e obavit popis svih lanova toga domainstva/stana. Meutim, ukoliko u stanu u trenutk u dolaska budu maloljetna lica, starije osobe ili jednostavno ne bude nikoga kod kue, u skladu sa lanom 11. stav (3) popisiva e ostavit licu (na vrata domainstva ukoliko niko nije kod kue) pismeno obavjetenje o dunosti da dostavi podatke nadlenoj popisnoj komisiji do 15. oktobra 2013. godine. Stav (4) istog lana definie da ovo obavjetenje mora sadravati radno vrijeme i adresu nadlenog popisnog centra adresu na kojoj se nalazi Popisna komisija lokalne samouprave. U skladu sa Uputstvom za popisivae i opinske instruktore prilikom dolaska u domainstvo/stan popisiva je duan da se predstavi, pokazati Ovlatenje za popisivaa i ukratko objasniti cilj posjete. Popisiva treba informirati graane da su prema Zakonu o popisu stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine obavezni davati tane i potpune podatke, ali je pritom vano naglasiti da se podaci prikupljaju za statistike svrhe, te da je zagarantovana tajnost podataka. Ovdje je vano naglasiti da popisiva ne smije utjecati na odgovore koje daje osoba koja se popisuje . Takoer, veoma je vano da popisiva bude apsolutno neutralan kada bude postavljao pitanja iz obrazaca. Niti izrazom lica, niti glasom, ne treba dozvoliti da osoba koja se popisuje pomisli da je dala taan ili pogrean odgovor. Popisiva ne smije mijenjati rijei niti njihov redoslijed u pitanju, kao ni redoslijed samih pitanja. Ako osoba nije shvatila pitanje, treba ga ponoviti jasno i laganije. Ako osoba i dalje ne moe razumijeti pitanje, tek onda se isto moe postaviti sa drugim rijeima, vodei rauna da se ne izgubi smisao originalnog pitanja. Ukoliko se popisiva ne ponaa na ovaj nain, graani moe i treba da prijavi njegovo ponaanje Popisnoj komisiji lokalne samouprave opinskoj popisnoj komisiji koja e popisivaa udaljiti iz popisa, a po potrebi ili zahtjevu ponoviti popisivanje graana u tom popisnom krugu/ulici/selu/naselju. Takoer, vano je naglasiti da se svi podaci na popisu daju na osnovu izjave osobe koja se popisuje, odnosno popisiva ne smije traiti bilo kakav dokument kojim bi popisivana osoba dokazivala svoj odgovor. Ovo se odnosi na JMB graanina, linu kartu, prijavu prebivalita, paso, rodni list, izvod iz knjige dravljana, ZK izvadak za kui ili zemljite, te bilo koji drugi dokument kojim popisivana osoba eventualno trebala potvrditi svoj odgovor ne neko od pitanja. Sam proces popisa jednog domainstva je dosta kompleksan i traje relativno dugo, prvenstveno u ovisnosti od broja lanova i veliine domainstava, ali i pripremljenosti graana. U prosjeku popis jednog prosjenog domainstva od 4-6 lanova traje oko 45 minuta, dok ukoliko dvije porodice ive u jednom domainstvu tada moe trajati i do sat vremena. Za domainstva sa mnogo lanova (preko 10) ovaj proces moe trajati i due. Popisiva popunjava popisne obrasce posebnom hemijskom olovkom koju je dobio uz popisni materijal i koja e sadravati oznake popisa 2013. Ova olovka se ne moe obrisati, te je vano voditi rauna da popisiva zbilja koristi odgovarajuu olovku. Popisiva ne smije koristiti grafitnu olovku, nalivpero, flomaster ili olovku koja pie drugom bojom. Ako mu se desi da jedna od zaduenih olovaka nije ispravna, mora traiti novu od opinskog/gradskog instruktora, te ne smije se ni privremeno sluiti nekom drugom olovku. Takoer, dunost je popisivaa da popisne obrasce P-1 i P-2 popuni pravilno-itko, na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, velikim tampanim slovima, i iskljuivo hemijskom olovkom koju je dobio u kompletu za popisivanje. Tokom popisa popisiva nee davati popisni materijal/popisnice ispitaniku na uvid i biljeit e odgovore iskljuivo na osnovu izjava/odgovora nakon itanja ponuenih modaliteta (izuzev za pitanja od 24 do 26). Tek na kraju procesa popisiva e dati graaninu Upitnik za domainstvo i stan, te Popisnicu na uvid, provjeru vjerodostojnosti unesenih podataka, te potpis osobe koja daje podatke. Sam proces popisivanja ima sljedee korake: PRVI KORAK 1) Kontrolnik (poseban obrazac P-3), i to od kolone 1 do kolone 6. Ovo je dosta jednostavan korak u kojem popisiva trai i unosi samo osnovne informacije o domainstvu/stanu i to: ulicu i kuni broj, ime i prezime osobe na kojoj se vodi domainstvo, te kontakt telefon. Ovo se unosi na jedan poseban obrazac koji je zajedniki za cjelokupan popisni krug .
8

DRUGI KORAK 2) Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2 je dat u Prilogu 2. ovog dokumenta) Prva popisnica koja se popunjava je Upitnik za domainstvo i stan. Popisiva e p rvo upisati identifikacione podatke na naslovnoj strani.

Zatim, se unosi spisak osoba (unutranja strana obrasca).

Ovdje e popisiva postavljati pitanja o svakom od navedenih osoba u odnosu prema nosiocu domainstva, te poloaju svakog od lanova domainstva (suprug/supruga, dijete, itd.). Za osobe koje nisu prisutne u vrijeme popisa ili su za lanove domainstva koji su privremeno odsutni iz mjesta stalnog stanovanja popisiva e upisati ifru razloga odsustva vodei rauna o tome da li se odsutna osoba nalazi u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu. Za osobe privremeno prisutne u mjestu popisa upisati ifru razloga prisustva. Ovdje je posebno vano voditi rauna da ve u ovoj fazi popisa odgovori na pitanja razloga odsustva osobe iz mjesta stanovanja svaku od popisivanih osoba mogu ukljuiti ili iskljuiti iz ukupnog stanovnitva tog popisnog podruja (vie detalja o samim iframa pogledati u sekciji 4.2.). Tek nakon to se zavri unos spiska osoba, prelazi se na podatke o jedinici za stanovanje i zgradi, gdje imamo 31 pitanje od kojih nekima treba posveti posebnu panju. Vie o detaljima Upitnika za domainstvo i stan (obrazac P-2) u sekciji 4.2. TREI KORAK 3) Popisnica (obrazac P-1 je dat u Prilogu 1. ovog dokumenta) Za svaku osobu koja je upisana u Spisak osoba (na obrascu P-2) popisiva e popuniti obrazac P-1. Sam obrazac sadrava 45 pitanja i na svaki obrazac popisivana osoba (ili ona koja daje u njeno ime podatke, npr. roditelj ili staratelj odrasla osoba u domainstvu) obavezno se potpisuje. Nakon toga, popisiva e postavljati pitanja i itati odgovarajue modalitete/ponuene odgovore, te paljivo biljeiti odgovore graana. Kao to je ranije navedeno u tom procesu popisiva ni na koji nain ne smije utjecati na odgovore koje daje osoba koja se popisuje, niti joj savjetovati ta da odgovori. Vie o detaljima Popisnice (obrazac P-1) u sekciji 4.2.
9

ETVRTI KORAK 4) Na kraju, u Kontrolniku popisiva popunjava preostale kolone (7-10). Kolone sadre podatke o broju osoba upisanih u Spisak osoba, zatim koliko od toga broja su lanovi domainstva, koliko je ukupno odsutni h te koji su razlozi odsustva. Na kraju popisiva upisuje da li se domainstvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom.

Sa ovim se zavrava popis u pojedinanom domainstvu i popisiva odlazi u susjedno domainstvo/stan. Na istovjetan nain popisiva e obii sva domainstava, stanove, vikendice, brvnare, montane objekte, nedovrene objekte, pa ak i beskunike i nomade koji se u vrijeme popisa (od 1 . do 15. oktobra) zateknu u njegovo popisnom krugu. Na kraju dana popisiva je obavezan izvijestiti instruktora o svim aktivnostima koje su kompletirane taj dan, eventualnim potekoama, problema u radu, nepravilnostima koje je uoio, itd. Svakodnevni nadzor nad radom popisivaa vre opinski instruktori (procijenjeni broj instruktora je preko 3.000) koji na kraju dana imaju obavezu da se analiziraju dnevni uinak i kvalitet rada popisivaa, otklone nejasnoe, provjere eventualne primjedbe graana, te izvre kontrolu ukoliko postoji sumnja da dati podaci nisu istiniti. Nako to se popis okona, popisiva i instruktor e sve popisnice predati Popisnoj komisiji lokalne samouprave koja e ih zapakovati, te organizovati transport u centar za unos i obradu podataka. Kao najvie tijelo na lokalnoj razini, Popisna komisije lokalne samouprave vri nadzor nad svim aktivnostima, instruktorima i svim popisivaima u datoj opini/gradu. Unos e se obavljati u narednih 16 mjeseci, preliminarni rezultati e biti 90 dana nakon provoenja popisa, dok se prvi detaljni rezultati mogu oekivati tek krajem 2014. godine. Obrada podataka podrazumijeva skeniranje popisnica, te upisivanje skeniranih podataka u jedinstvenu bazu podataka. Nakon skeniranje popisnice se vraaju u skladite, dok se podaci u jedinstvenoj bazi rezultata popisa objedinjavaju i uklanjaju se svi identifikatori koji sadravaju line podatke osoba koju su uestvovale u popisu. U skladu sa lanom 17. Zakona popisivai i sva druga lica koja obavljaju i uestvuju u poslovima u vezi s popisom duni su blagovremeno i na propisan nain obavljati poslove popisa, te su prilikom obavljanja svojih poslova duna dati na uvid svoje ovlatenje licima koja popisuju. Graanin bi obavezno trebao upisati ime i prezime, te broj iskaznice popisivaa koji je obavio popis u njegovom domainstvu.

3.2. OBUHVAT POPISA


U skladu sa Zakonom predstojeim popisom stanovnitva, domainstava i stanova bit e obuhvaeni: a) dravljani Bosne i Hercegovine s prebivalitem ili boravitem u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li su u trenutku popisa prisutni u Bosni Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i Hercegovine, b) strani dravljani s dozvolom za stalni ili privremeni boravak u Bosni i Hercegovini, bez obzira da li su u trenutku popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu, c) lica bez dravljanstva, d) domainstva lica iz ta. a), b) i c) i e) stanovi i druge stambene jedinice.

Ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva za svaku teritorijalnu jedinicu dobiva se sabiranjem broja lica koja tu imaju uobiajeno mjesto stanovanja i prisutna su, kao i lica koja tu imaju uobiajeno mjesto stanovanja ali su privremeno odsutna. Odnosno, graani koji ive na odreenom podruju zbrajaju se licima koja su privremeno odsutna iz uobiajenog mjesta stanovanja. Kategorija lica koja su privremeno odsutna definira se kroz razloge odsustva kao i duinu trajanja odsustva. Prikupljeni podaci o graanima, domainstvima i stanovima, iz pojedinanih popisnih krugova , prilikom obrade objedinjavat e se na razini opine, zatim na razini popisnih podruja, te u konanici na razini Bosne i
10

Hercegovine. Svi graani k oji u vrijeme popisa budu unutar svojih po pisnih krugova (ovo ukljuuje lica prisutna u vrijeme popisa, ali i lica koja su u vrijeme popisa odsutna iz mjesta boravaka radi rada u inostranstvu/BiH, kolovanja, posjete porodici, itd,. krae od 12 mjeseci) i na ovaj nain budu uestvovali u popis u bit e objedinjeni u ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva te opine, popisnog podruja, te Bosne i Hercegovine (pogledati shemu na narednoj stranici). Popis lica koja u vrijeme popisa nisu u domainstvu iz razliitih razloga, u sklada sa lanom 17. st av (3) Zakona, moe i treba obaviti odrasli lan domainstava prisutan u domainstvu/stanu u vrijeme popisa. Na ovaj nain i graani privremeno odsutni iz domainstava u vrijeme popisa postati e dio stalno nastanjenog stanovnitva Bosne i Hercegovine.
Ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva Bosne i Hercegovine

Stalno nastanjeno stanovnitvo teritorijalne jedinice

Popisno podruje - FBiH -

Popisno podruje - RS -

Popisno podruje - Distrik Brko -

Opina Zenica

Opina Tuzla

Opina Mostar

Opina Zvornik

Opina Srebrenica

Opina Prijedor

Na primjer, ukoliko razlog odsustva graanina "Na radu u inostranstvu kod stranog ili domaeg poslodavca ili na samostalnom radu" i u posljednjih 12 mjeseci je boravio u Bosni i Hercegovini (neovisno od ukupne duine boravka van drave ili duine boravka u BiH) ta osoba e biti dio stalno nastanjenog stanovnitva tog podruja. Ovo je preciznije definisano u stavu (2), lana 7. Zakona, koji navodi: (2) Na osnovu definicije uobiajenog mjesta stanovanja, lica koja su u trenutku popisa odsutna ili e biti odsutna iz svog uobiajenog mjesta stanovanja krae od godinu dana treba da se smatraju privremeno odsutnim licima, te ih treba ukljuiti u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja. Popisana lica koja ne zadovoljavaju kriterije koji su postavljeni definicijom uobiajenog mjesta stanovanja u mjestu popisivanja, odnosno ne ive, niti se oekuje da e ivjeti u mjestu popisivanja, u neprekidnom periodu od barem 12 mjeseci, smatraju se privremeno prisutnim licima, i stoga ih ne treba raunati u ukupan broj stanovnitva tog popisnog podruja . Po ovoj odredbi, dijaspora, te lica koja ive van Bosne i Hercegovine due od godinu dana u kontinuitetu, nee biti obuhvaeni popisom prisutnog stanovnitva (ref. "...ukupan broj stanovnika popisnog podruja...") i nee ui u populaciju stanovnika relevantnu za unutranje bosanskohercegovake odnose. U skladu sa ovim lanom Zakona , svi oni koji ive van Bosne i Hercegovine due od godinu dana u kontinuitetu bit e tretirani iskljuivo kao ukupno stanovnitvo Bosne i Hercegovine, odnosno kao posebna popisna jedinica, te nee biti dio "prisutnog stanovnitva" odreenog popisnog podruja. Za ova lica, Zakon u lanu 40. predvia (popis "Lica koja ive u inozemstvu") da dravljani Bosne i Hercegovine koji ive u inozemstvu, bez obzira to imaju prebivalite i domainstvo u BiH, ali su odsutni due od 12 mjeseci i nisu u dravi u vijeme popisa, obavit e se na posebnom obrascu . Ovaj obrazac e sadravati samo osnovna pitanja, preciznije: ime i prezime, jedinstveni matini broj, opina prebivalita, nacionalnost, vjeroispovijest, maternji jezik, drava u kojoj se nalazi, razlog i duina boravka u drugoj dravi. Ova lica se nee zbrajati u ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva Bosne i Hercegovine. U vrijeme pisanja ovog Uputstva detalji vezani za popis lica koja ive u inozemstvu (dijaspore) jo uvijek nisu usvojeni niti usaglaeni. Meutim, Zakon predvia da e posebni obrazac za lica koja ive u inostranstvu (dijaspori) biti na ras polaganju za download na Web sajtu Agencije, a

Popisni krugovi

11

metodologija predvia da lica ovaj obrazac samostalno popunjavaju i moraju poslati potom u dravnu Agenciju za statistiku najkasnije do 14. oktobra 2013. godine. Sa druge strane, ovdje je vano naglasiti da ukoliko lice koje ivi u inostranstvu ima namjeru da se vrati, te tokom godine dolazi redovno u Bosnu i Hercegovinu, obnovio je ili planira da obnovi, ili je kupio imovinu sa namjerom da tu prije ili kasnije ivi, ne spada u "klasinu definiciju" dijasporu. Odnosno, ukoliko su u pitanju graani koji su boravili u Bosni i Hercegovini tokom posljednjih 12 mjeseci izvjesni vremenski period, te imaju namjeru da se vrate u uobiajeno mjesto stanovanja (npr. trenutno su inostranstvu zbog nedostatka radnih mjesta u BiH ili zbog razliitih ekonomskih/socijalnih razloga) tada prilikom popisa trebaju navesti vrijeme odsustva iz Bosne i Hercegovine imajui na umu da kada su posljednji put bili u domovini i navesti iskljuivo broj mjeseci od zadnjeg boravka, te koliko e biti van drave do ponovnog dolaska. Na ovaj nain graani (zajedno sa imovinom domainstva) postati e dio stalno nastanjenog stanovnitva u Bosni i Hercegovini. U skladu sa zakonom ovo su "lica koja su privremeno odsutna iz svog uobiajenog mjesta stanovanja krae od godinu dana" i popis takvih osoba/lica moe izvriti nosilac domainstava koji se nalazi u Bosni i Hercegovini u vrijeme popisa. Pored toga, ukoliko osobe koje ive van drave nisu dio nekog domainstva u Bosni i Hercegovini, ali tokom godine dolaze u domovini te imaju namjeru da ive u Bosni i Hercegovni, oni bi svakako trebale uestvovati na popisu na nain da u vrijeme popisa dou u domovinu, i u saradnji sa Popisnim komisijama lokalne samouprave/opinskim popisnim komisijama izvre popis svih lica, te detalje domainstava u kojem borave ili imaju namjeru boraviti. U kontekstu boljeg razumjevanja ove problematike, naredna shema daje prikaz naina na koji e se popisom obuhvatiti graani Bosne i Hercegovine, te strani dravljani koji su prisutni u Bosni i Hercegov ini za vrijeme popisa, odnosno na koji graani predstavljaju prisutno/stalno nastanjeno stanovnitva odreenog podruja.
Ukupan broj osoba (dravljana Bosne i Hercegovine, te stranih dravljana) koji uestvovali na popisu 2013. godine

Ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva Bosne i Hercegovine

Opcija a) Popis putem Web obrasca Lica koja ive u inostranstvu (BH dijaspora)

Stalno nastanjeno stanovnitvo teritorijalne jedinice

Popisno podruje - FBiH -

Popisno podruje - RS -

Popisno podruje - Distrik Brko Opcija b) Popis kao lan domainstva koji se u trenutku popisa nalazi van BiH na radu/kolovanju

Opina Zenica

Opina Tuzla

Opina Mostar

Opina Zvornik

Opina Srebrenica

Opina Prijedor

Opcija c) Dolazak u domovinu i popis u trenutnom ili prijeratnom prebivalitu

Popisni krugovi

Kao to smo ranije naglasili, zbrajanje graana na popisu vri se od nivoa popisnog kruga, zatim preko teritorijalnih jedinica, preciznije opina, kantona, entiteta/Distrikta Brko, te na kraju razine Bosne i Hercegovine. Jedino prisutno/stalno nastanjeno stanovnitvo odreenog podruja relevantno je za unutranje bosanskohercegovake odnose. Obzirom da se ovo odnosi kako na prisutno stanovnitvo, tako i na privremeno odsutno stanovnitvo, nai graani u inostranstvu/dijaspori imaju nekoliko naina da na predstojeem popisu popiu. OPCIJA A) Graani koji odaberu opcije a), "Popisa putem Web obrasca", skladu sa lanom 40., stav 5) Zakona zbrajat e se u posebnu evidenciju i u konanici e initi samo evidenciju o ukupnom broj graana (dravljana Bosne i Hercegovine i stranih dravljana koji su u vijeme popisa bili u zemlji) koji su uestvo vali u popisu 2013. godine. Ovi bosanskohercegovaki graani ni na koji nain ne mogu biti dio neke teritorijalne jedinice, odnosno
12

popisnog podruja. Ovo je korisna i vana evidencija, ali se ona iskljuivo odnosi na veliinu i strukturu nae ukupne populacije sa posebnom evidencijom nae dijaspore. Meutim, ovako popisani bosanskohercegovaki graani nee biti dio niti imati ikakvu ulogu u svim unutranjim bosanskohercegovakim odnosima , nee bit e dio socioekonomskih i demografskih analiza na razini te opine, entiteta/DB ili drave , a njihova imovina moe biti predmetom razliitih pekulacija na lokalnoj i entitetskoj razini . OPCIJA B) Sa druge strane, ukoliko su graani dio nekog domainstva u Bosni i Hercegovni (imaju oca, majku, amidu, brata i sl. koji ivi Bosni i Hercegovini) onda oni mogu/trebaju odabrati opciju b) "Popis kao lan domainstva koji se u trenutku popisa nalazi van BiH na radu/kolovanju" , odnosno osigurati da nosilac domainstva koji se nalazi u Bosni i Hercegovini izvri njihov popis kao lica koja su privremeno odsutna iz drave zbog rada ili kolovanja (vie u sekciji 4.2.2. str . 25., te sekciji 4.3). Ovako popisani bosanskohercegovaki graani, zajedno sa njihovom imovinom, imat e svoje mjesto i ulogu u svim unutranjim bosanskohercegovakim odnosima, bit e dio svih socioekonomskih i demografskih analiza kako na razini te opine, entiteta/DB tako i na razini drave (lan 7, Zakona) . OPCIJA C) Ukoliko graani nisu dio nekog domainstava u Bosni i Hercegovni, tada mogu odabrati opciju c) "dolaskom u Bosnu i Hercegovinu u periodu provoenja popisa", te popisom u svojim trenutnim ili prijeratnim prebivalitem zbrajaju se sa stanovnitvom tog popisnog kruga. Na ovaj nain ovi graani automatizmom postaju dio stanovnika odreene teritorijalne jedinice, te u konanici ovi graani e bio dio stalno/privremeno (uz napomenu da se ovo odnosi samo na stanovnitvo koje je odsutno iz zemlje krae od 12 mjeseci u kontinuitetu) nastanjeno stanovnitvo Bosne i Hercegovine. Jednako kao i kod opcije b), i na ovaj nain popisani graani Bosne i Hercegovine , zajedno sa njihovom imovinom, imat e svoje mjesto i ulogu u svim unutranjim bosanskohercegovakim odnosima, bit e dio svih socio ekonomskih i demografskih analiza kako na razini te opine, entiteta/DB tako i na razini drave (lan 7, Zakona) . U skladu sa Eurostat preporukama ukoliko graanin izjavi da je van Bosne i Hercegovine due od 12 mjeseci u kontinuitetu, ili da nema namjeru da ivi u domovini (namjerava da ivi van Bosne i Hercegovine due od 12 mjeseci), ali ipak doe ili se zatekne u Bosni i Hercegovini u vrijeme popisa , on/ona nee biti dio stalno nastanjenog stanovnitva ve e se ubrajati u kategoriju graana prisutnih u Bosni i Hercegovini u vrijeme popisa.

Pored bosanskohercegovakih graana ("lica" kako to definie Zakon) predstojei popis obuhvatit e i popis domainstava, stanova, te osnovnu evidenciju iz domena poljoprivrede. U ovom kontekstu, Zakon ali i statistika praksa, te metodoloki dokumenti statistikih agencija raspoloivi u vrijeme pisanja ovog dokumenta, definiu pomenute kategorije na sljedei nain. Domainstvom se smatra svaka porodina ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajedniki troe svoje prihode za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.). Ovdje je vano naglasiti da dio domainstva ine sve osobe bez obzira da li se nalaze u mjestu gdje je nastanjeno domainstvo ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju u BiH ili inostranstvu, zbog rada, kolovanja ili su odsutni iz drugih razloga. Domainstvo moe da se sastoji od jedne ili vie porodica, est primjer je da roditelji ive sa porodicom svoga djeteta. Pored toga, domainstvo moe da ima i lanove koji ne pripadaju ni jednoj porodici u domainstvu koja se popisuje; isto tako ima domainstava u kojima nema ni jedne porodice (samaka domainstva, kao i domainstva koja su sastavljena od srodnika brat i sestra bez roditelja; ili nesrodnika koji zajedniki troe prihode radi zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba). U praksi, ovo znai da jedna dvospratna porodina kua moe biti domainstvo u kojem ive i mogu se popisati etiri porodice (npr. na jednom spratu sin sa roditeljima, a na drugom spratu brat/sestra sa rodbinom , amida, i sl.). Domainstvom se smatra i svaka osoba koja ivi sama ("samako domainstvo") i koja nije lan nekog drugog domainstva u nekom drugom naselju u BiH ili inostranstvu na radu/kolovanju ili iz nekih drugih razloga. Samako domainstvo moe stanovati u posebnom ili djeljivom stanu, ili kao samac - podstanar. Domainstvom se smatraju i osobe koje se koluju u naselju popisa, a ive u branoj ili vanbranoj zajednici (npr. studentski brakovi). Domainstvom se smatraju i osobe bez stalne adrese (beskunici, nomadi), a zateene su u kritinom trenutku u naselju popisa.

13

U smislu Zakona i predstojeeg popisa, porodica je zajednica koja se sastoji samo od branog ili vanbranog partnera, ili od roditelja (oba ili jednog ) i njihove djece. Dijete (bioloko , usvojeno, pastorak, itd.) jeste osoba koja, bez obzira na starost i na brani status, ivi u domainstvu sa jednim ili sa oba roditelja, pod uvjetom da nema branog/vanbranog partnera ili svoje djece u tom domainstvu. Stan, u kontekstu Zakona i popisa, je graevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, bez obzira na to da li se u momentu popisa koristi samo za stanovanje; za stanovanje i obavljanje djelatnosti; samo za obavljanje djelatnosti; za odmor i rekreaciju, ili je rije o nenaseljenom, ali graevinski ispravnom stanu. Stan kao graevinski povezana cjelina se sastoji od jedne ili od vie soba (od 4 ili vie metara kvadratnih) sa odgovarajuim pomonim prostorijama (kuhinja, ostava, predsoblje, kupatilo, toalet/WC i sl.) ili bez pomonih prostorija i moe imati jedan ili vie posebnih ulaza. Pored stanova, u smislu date definicije, popisom se obuhvaaju i druge naseljene prostorije ili objekti, koji nisu namijenjeni za stanovanje, ali u vreme Popisa se koriste za stanovanje. Takvi mogu biti naseljeni poslovni prostori, druge jedinice za stanovanje (vikendice, kolibe, kabine, brvnare, karavani, hambari, mlinovi, atori i sl), kao i kolektivna prebivalita, odnosno kolektivni stanovi (prostorije namijenjene za stanovanje velike grupe ljudi ili nekoliko domainstava. Sve prostorije kolektivnog (institucionalnog) stana (studentski domovi, medrese, samostani, manastiri i sl.) popisuju se kao jedna jedinica popisa, bez obzira na to da li se nalaze u jednoj ili vie zgrada. U smislu Zakona i predstojeeg popisa, ukupno raspoloivo zemljite domainstva podrazumijeva ukupnu povrinu raspoloivog zemljita svih lanova privatnog domainstva, odnosno kolektivnog domainstva, lociranog na teritoriji Bosne i Hercegovine. U ukupnu povrinu raspoloivog zemljita domainstva uraunava se zemljite u vlasnitvu svih la nova domainstva na teritoriji BiH, kao i zemljite koje je u vlasnitvu drugih lica (individualno, zemljite preduzea, zadruga ili dravno zemljite), a koje je domainstvo uzelo u zakup (za novac, u arendu, napolicu, besplatno i sl). Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u momentu popisa ne obuhvata povrine zemljita koje je domainstvo dalo drugim licima, preduzeima, zadrugama na korienje (u zakup za novac, arendu, napolicu, besplatno, uz obaveze odrade, i slino). Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u vrijeme popisa ini: Poljoprivredno zemljite oranice i bate, okunice, vonjaci, vinogradi, rasadnici i ostali stalni zasadi (vrbici, zasadi novogodinjih jelki za komercijalne svrhe i sl.), livade i panjaci bez obzira na to da li to zemljite domainstvo koristi/obrauje u posljednjih godinu dana ili ne; Zemljite pod umom podrazumijevaju se povrine pod stablima ili umskim grmljem, ukljuujui povrine pod umskom infrastrukturom (umski putevi, skladita drvene grae i sl.); Ostalo zemljite zemljite pod zgradama, putevima i dvoritima, kamenjarima, kamenolomima, ribnjacima, gljivarnicima, barama i drugim raspoloivim povrinama domainstva nepodesnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Na kraju, u skladu sa Zakonom svi graani popisa ni unutar pojedinanih popisnih krugova bez obzira da li su ili ne u vrijeme popisa bili prisutni u Bosni i Hercegovini (uz izuzetak onih koji izjave da su van drave due od 12 mjeseci ili imaju namjeru biti van drave due od 12 mjeseci) bit e tretirani u ukupno stalno nastanjeno stanovnitvo Bosne i Hercegovine. Njihovo domainstvo, kua/stan i ostala imovina nee biti dio moguih pekulacija na lokalnoj i drugim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini .

3.3. POPISNA TIJELA NA LOKALNOJ RAZINI


U popisnoj organizacionoj strukturi, te u skladu sa zakonima, najznaajnije operativno tijelo odgovorno za rad na terenu je Popisna komisija lokalne samouprave (u nastavku teksta "PKLS"). U sekciji 2. naveden je samo dio ovlatenje i odgovornosti PKLS te se jasno moe zakljuiti da u ukupnom procesu popisa imaju izuzetno vanu, ako ne i kritinu ulogu. Popisne komisije lokalne samouprave su, izuzev par velikih gradova, u principu opinski nivo, odnosno organizovat e se na razini jedne opine. U zavisnost od veliine opine brojat e od 4-6 lanova (Zakon predvia da PKLS imaju od 3-5 lanova, ali je Centralni popisni biro svojom odlukom ovaj broj poveao na 4 do 6 tako to je dodao funkciju predsjednika PKLS) i skladu sa lanom 19. stav (3), te lanom 26. stav (2) i (3) Zako na o
14

popisu stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, PKLS moraju imati po jednog predstavnika iz svih konstitutivnih narod i iz reda ostalih . lanove PKLS imenuje opina, grad i Distrikt Brko. U skladu sa Zakonom o popisu mora biti zadovoljena etnika struktura, a opina/grad je duan da za lana PKLS imenuje osobu koja ne mora biti zaposlenik opine ili osobu iz druge opine u cilju zadovoljenja etnike strukture definirane Zakonom i procedurama za izbor osoblja za popis. PKLS u principu ine: Predsjednik popisne komisije (naelnik/gradonaelnik opine/grada ili osoba koju on imenuje), zaposlenik Slube za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar (obavezni lan PKLS), a ostala dva (2) lana (za vee opine ostala 4 lana) prema izboru opine/grada, skuptine distrikta/optine/grada. Odabir lanova PKLS je u nadlenosti opine, a proces odabira i kandidiranja za lanove PKLS poinje sa oglasom na oglasnoj ploi opine, grada ili skuptine distrikta. Ovaj oglas bi trebao biti objavljen na oglasnoj ploi opine, grada ili skuptine distrikta najkasnije do prve polovice juna 2013. godine, i pored poziva sadravat e potrebne uslove za rad u PKLS. Mada do trenutka pisanja ovog dokumenta nisu usvojeni, ovi uslovi e vjerovatno biti sljedei: visoka kola/fakultet/akademija; da je dravljanin BIH; da ima najmanje 18 godina na dan kada aplicira (punoljetno lice); da se protiv kandidata ne vodi krivini postupak; da je, ako je mogue, stanovnik naseljenog mjesta ili opine/grada u kojoj e obavljati poslove opinskog/gradskog instruktora; da bude raspoloiv preko dana, uvee i vikendom za posao; da posjeduje psiho-fizike sposobnosti za obavljanje terenskog rada.

Takoer, oekivati je da e postojati izvjesna preferencija prema licima koja rade u opinskim/gradskim organima javne uprave.

Naredna razina rada u popisnoj organizacionoj strukturi su opinski instruktori. Trening, ali i svakodnevni nadzor nad radom popisivaa imaju upravo opinski instruktori, te predstavljaju izuzetno vaan segment za kvalitet i ispravno provoenje ukupnog procesa. Opinske instruktore direktno bira PKLS. Obaveze u popisu: obuka popisivaa; obilazak terena pred popis i provjera usaglaenosti skica i opisa popisnih krugova sa stanjem na terenu; organizacija i praenje rada popisivaa; pregled i kontrola popunjenih popisnih obrazaca; drugi poslovi po nalogu PKLS i dravnog/entitetskog instruktora.

Kljune obaveze, kao i uvjeti koje kandidat za opinskog/gradskog instruktora treba da ispunjava, obavezno se navode u tekstu Javnog poziva za prijavu kandidata za opinskog instruktora i popisivaa. Rok za objavu javnog poziva je krajem juna 2013. godine. Predvieni broj instruktora po opinama, u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine, dat je u prilogu 5. Pored instruktora, najznaajniju ulogu u realizaciji samog popisa imaju popisivai. Popisivai su osobe koja su u viednevnom kontaktu sa stanovnitvom i neposredni su izvrioci popisa, te o ijim sposobnostima i zalaganju zavisi uspjeh popisa i kvalitet prikupljenih podataka. Obaveze popisivaa u popisu su: obilazak terena pred popis, popisivanje "od vrata do vrata", te drugi poslovi po nalogu instruktora i popisne komisije.
15

Kljune obaveze, kao i uvjeti koje kandidat za popisivaa treba da ispunjava, obavezno se navode u tekstu Javnog poziva za prijavu kandidata za opinskog instruktora i popisivaa. Svaki popisiva obavezno potpisuje Izjavu o zatiti povjerljivih podataka u skladu sa Zakonom. Referenca za utvrivanje etnike strukture popisivaa su obraeni podaci o etnikoj strukturi stanovnitva u BIH prema popisu iz 1991. godine. Ukoliko se ne moe zadovoljiti kriterij zastupljenosti predstavnika svakog konstitutivnog naroda i ostalih, u procentu koji je najmanje polovina procenta uea tog naroda, odnosno ostalih u ukupnoj strukturi stanovnitva te opine/grada na posljednjem popisu, angauju se popisivai sa teritorije drugih opina, a prednost se daje osobama sa podruja susjednih opina. Odnosno, ukoliko bude dovoljan broj prijavljenih kandidata unutar te opine etnika struktura popisivaa mora biti prema popisu iz 1991. godine. Rok za objavu javnog poziva je krajem juna 2013. godine. Predvieni broj popisivaa po opinama, u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine, dat je u prilogu 6.

Javni poziv za prijavljivanje popisivaa i opinskih instruktora objavljuju statistike agencije na svojim web stranicama i u sredstvima javnog informisanja (radio i tv, tampani mediji i dr.). PKLS ima obavezu ista i tekst javnog poziva u prostorijama PKLS i na drugim javnim mjestima na podruju svoje opine/grada, ukljuujui i web stranicu opine/grada. Kandidati se prijavljuju lino i iskljuivo u prostorijama PKLS popunjavan jem obrasca Prijave za sudjelovanje u popisu, koji preuzimaju u prostorijama PKLS. PKLS je duna da se prilikom izbora kandidata za popisivae i opinske instruktore strogo pridrava propisanih procedura kako bi se obezbijedila potpuna javnost i nepristrasnost ovog postupka. Kriteriji za bodovanje prilikom izbora opinskih instruktora i popisivaa dati su u prilog 4. Na kraju, neophodno je naglasiti da navedena tijela nisu jedina tijela/organi predvieni u organizaciji predstojeeg popisa, ali su tijela na lokalnoj razini posebno obraena upravo zbog uloge u radu na terenu.

4. KLJUNA PODRUJA DJELOVANJA


Razmatrajui trenutne postavke predstojeeg popisa mnogo je otvorenih pitanja i potencijalnih problema. Meutim, u cilju postizanja najboljih moguih rezultata u afirmiranje bonjake populacije kada je uestvovanje i realizacija popisa u pitanja, formulisana su naredna etiri podruja djelovanja: (i) Etnika/nacionalna identifikacija Bonjaka (ii) Upoznavanje graana sa elementima popisnica (iii) Popis graana koji ive/rade u inostranstvu i dijaspore (iv) Organizacija aktivnog uee Bonjaka u operativno-tehnikoj realizaciji popisa

4.1. ETNIKA/NACIONALNA IDENTIFIKACIJA BONJAKA


Imajui na umu ukupne posljedice rata, posebice znaajan broj protjerane i dislocirane bonjake populacije, zatim nedovoljnu promociju zakljuaka Bonjakog sabora iz septembra 1993. godine, kao i permanentan akademski diskurs na ovu temu, jednoobraznost etnike/nacionalne identifikacija Bonjaka kao "Bonjaka" u pojedinim sluajevima je jo uvijek problematina. esto prisutna konfuzija izmeu termina Musliman i Bonjak ukoliko ne bude adresirana moe imati nesagledive posljedice. Iako zvanini podaci sa probnog popisa nisu dostupni, raspoloive analize potvrdile su prisutnu disperziju u odgovorima Bonjaka kada je izjanjavanje o etnicitetu u pitanju te, sa druge strane, potvrdio nedvosmislenu jasnou meu Srbima i Hrvatima oko njihovog etnikog identiteta. Zabrinjavajui je pokazatelj da Bonjaci imaju izrazitu tendenciju kreiranja "sops tvenih modaliteta" izjanjavanja, pa su najee opcije: Bonjak -Bosanac ili Bonjak-Musliman, te razliiti oblici regionalizacija poput: Krajinik, Hercegovac-Bonjak itd.
16

Na Bonjakom saboru 1993. godine, kada smo vratili svoje narodno ime Bonjak , Alija Isakovi je kazao "...termin Musliman predstavlja samo jednu prolaznu politiku igru biveg reima" , a mi trebamo znati i prisjetiti se da su mnogi bonjaki prvaci u proteklom stoljeu ivotima platiti borbu za nae nacionalno ime, te jasno bili protiv nametnutih nam imena. Bonjaci danas i Muslimani do septembra 1993. godine su jedan narod koji svoju egzistenciju i prisutnost ve stoljeima batini u zemlji i dravi Bosni, ima svoje vjerovanje, nain ophoenja, svoj jezik i iz njega izvedene forme knjievnost, filozofije i nauke, svoju umjetniku produkciju, nain kulturnog postojanja meu drugim narodima i kulturama. Alija Isakovi je na Bonjakom saboru 1993. godine naglasio: "Ne osjeam potrebu da sebi ili Vama objanjavam nae tradicionalno ime Bonjak, ime naeg jezika Bosanskog i ime nae zemlje Bosne i Hercegovine. Ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na tradiciju." Tada je, dr Muhamed Filipovi, obraajui se sabornicima rekao: "Mi Bonjaci smo onaj dio naeg prvobitnog bosanskoga naroda koji kontinuira svojstvo narodnoga bia ove zemlje, ostvaruje unutar toga bia povijesni smisao i sadraj ove zemlje i nosi njeno povijesno i dravno pravo. Mi smo, dakle, nasljednici onoga to je Bosna kao zemlja, kao drava i kao povijesni subjekt bila i jeste. To nae svojstvo nikoga ne iskljuuje iz sudjelovanja u tom naslijeu i njegovoj perpetuaciji, ali nee da bude rtva parcijalnih odluka dijelova prvobitnog bonjakog naroda da se identificira i vee za narodnosnu ideju, interese i dravno pravo nekih drugih drava i naroda"6. Naalost kao i danas 20 godina od tog historijskog trenutka za Bonjake, i tada je bilo pitanja kakva je razlika kako jezika, tako i stvarna, izmeu Bonjaka i Bosanaca. Moda najbolje, izvanvremenski, tada je odgovor dao sam Alija Isakovi: "Bosanac je svako ko je roen u Bosni i Hercegovini. Bonjak je sinonim za ono to je do sada imenovano rijeju Musliman. Jezik je iva materija, te je vremenom dolo do ove terminoloke diferencijacije. Razumije se da smo u prolosti svi koji smo ivjeli ovdje bili Bonjani, i Bosanci i Bonjaci. Ovo razluivanje rezultat je nacionalnih opredjeljenja u drugoj polovini XIX vijeka, kada su se bosanskohercegovaki pravoslavci iskazali kao Srbi, a katolici kao Hrvati. Muslimani su ostali Bonjaci, drei se svog narodnog imena jer se nisu nacionalno opredjeljivali ni kao Srbi ni kao Hrvati, mada je bilo i takvih sporadinih sluajeva. Poslije je doao period potpunog nacionalnog negiranja s nadom da e se na narod ipak opredijeliti. Poto se t o nije dogodilo, krajem 60-tih godina uveden je termin Musliman sa velikim M, kao nacionalna kategorija, to je prvi put primijenjeno u popisu stanovnitva 1971. godine. Da je tada neko predlagao termin Bonjak smatralo bi se da zastupa tzv. kalajevtinu i bio bi politiki deklasiran. Danas, u slobodi, nema vie razloga za bilo kakvu politiku mimikriju 7. Nakon stotinu i petnaest godina na Saboru ime Musliman promovisano u ime Bonjak a u Deklaraciji stoji sljedee: "Svjesni povijesnog znaenja momenta u kojem se sastajemo, kao i iskuenja koja nas ekaju, odluni smo da naem narodu vratimo njegovo povijesno i narodno ime Bonjak, da se na taj nain vrsto veemo za nau zemlju Bosnu i njenu dravnopravnu tradiciju, za na bosanski jezik i sveukupnu duhovnu tradiciju nae povijesti"8. Dok Alija Isakovi za samu Deklaraciju navodi: "Mi ovom Deklaracijom o narodnom imenu definitivno skidamo sa dnevnog reda nova neslaganja, kolebanja i nedoumice. Dalja objanjenja vlastitog imena bila bi naprosto neozbiljna, da ne kaem neku drugu rije. Vlastito nacionalno ime moe se objanjavati samo onome ko nita ne zna o svojoj prolosti ". Meutim, kada je predstojei popis u pitanju, vano je imati na umu trenutno ustavno i zakonsko ureenje drave. Naredna slika pokazuje dio originalnog teksta iz preambule Dejtonskog Ustava Bosne i Hercegovine koja definie da su; "Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno sa Ostalima), i graanima Bosne i Hercegovine utvruju Ustav Bosne i Hercegovine kako slijedi":

U svim dosadanjim popisima i post-popisnoj primjeni nacionalni balans izmeu Bonjaka/Srba/Hrvata bio je vie naelne i metodoloke prirode. Meutim, od rata na ovamo, a posebno od 1999. godine nadalje, svi pozitivni propisi u Bosni i Hercegovini sadravaju odrednicu "... u skladu sa posljednjim popisom..." koja se odnosi na broj i strukturu
6 7 8

Iz transkripta Sabora "Alija Isakovi - Djelo univerzalnog duha", Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 2005. "Bonjaci nakon socijalizma", air Filandra, BKZ "Preporod", 2012.

17

rukovodilaca i uposlenika svih ministarstva, vlada, agencija/zavoda, razliitih institucija, organa i uposlenika lokalne uprave, itd. Odnosno, ukoliko popis rezultira dijeljenjem bonjaka na Bonjake/Muslimane/Bosance, poput situacije u Crnoj Gori gdje nakon posljednjeg popisa imamo 8.65% Bonjaka i 3.31% Muslimana, te budemo imali znaajnu disperziju izmeu nacionalnih modaliteta Muslimana, Bosanaca ili ostalih, ukupni odnosi unutar Bosne i Hercegovine, vjerovatno e u cjelosti drugaije izgledati predominantno na tetu bonjakog naroda. Imajui na umu ukupno ureenje Bosne i Hercegovine, pitanja etniciteta i jezika imaju vanu ustavima i zakonima definisanu ulogu, te njihov znaaj i postpopisni uticaj ne smije biti zanemaren. Mnogi razliiti aspekti svakodnevnog ivota od na primjer zapoljavanja, ali i sva ostala prava povratnika u manjem BH entitetu, direktno su zakonski vezani za rezultate popisa. Pored toga, u trenutnom prijedlogu mehanizma objedinjavanja i zbrajanja odgovora prilikom analize modaliteti/odgovori "Bonjak" i "Musliman" nisu objedinjeni iako je jasno da se radi o istom narodu/etnikoj skupiti (npr. Jevreji/idovi koji imaju ak 19 razliitih modaliteta izjanjavanja i koji e se u konanici sabrati u jedan statistiki skup, te Romi/Cigani sa 15 razliitih modaliteta). Iako meunarodna statistika praksa, kao i preporuke UN-ECE i Eurostata jasno definiu da jedan narod (etnija) moe imati koliko eli razliitih imena i sve dok se "etnicitet (etnika pripadnost) odnosi na kulturnu praksu i nazore odreene zajednice ljudi koja te ljude odvaja od ostalih zajednica", stav bonjakih predstavnika u statistikim institucija te Bonjakih institucija da se pri obradi podataka odgovori "Bonjak" i "Musliman" objedine u jedan statistiki skup i pod jedno ime nije uvaen. Vjetako i sporno razdvajanje jednog naroda predstavlja opasnu manipulaciju popisnim rezultatima, slinu onoj iz 1961. i 1981. godine. Bonjaci su kroz historiju bili primorani da se izjanjavaju "nametnutim" imenima poput "muhamedanci", "jugosloveni islamske vjere", "pripadnici islamske vjerske zajednice", "srbi/hrvati-muslimani" ili "neopredijeljeni", i danas kada smo ustavno (Ustavni zakon o izmjenama i dopuna Ustava Bosne i Hercegvine, Sl. list Republike Bosne i Hercegovine, godina III, broj 3, 6. aprila/travnja 1994.) vratili svoje narodno ime, moramo to objanjavati, te ukazivati na jasne i oigledne pokuaje statistike manipulacij e podacima. Odnosno, po trenutnim postavkama svi odgovori u modalitetima "musliman(ka)" ili "Bosanac(ka)", kao i razliite varijante poput "Bonjak-musliman", "Bosanac-musliman" i slino, statistiki e se obraditi i uvrstiti u kategoriju "Ostalih". Ili jednostavnije reeno, sve to popisiva napie na otvorenu liniju, bilo koji od odgovora graanina, u konanom zbiru postati e Ustavna kategorija "Ostalih", bez obzira da li je u pitanju Bosanac, Albanac, Rom, Musliman, Jevrej ili Turin.

Ovdje je jako vano dodati i to da u predloenom Uputstvu za popisivae i opinske instruktore stoji sljedea instrukcija za popisivae kada su pitanja 24., 25. i 26. u pitanju (prethodna slika); "Prilikom postavljanje sljedeih pitanja (24., 25. i 26.) popisiva ne smije da ita ponuene modalitete niti da vri bilo kakav uticaj na ispitanika.". Nadalje, stoji; "Popisiva je duan da na ovo pitanje upie tano onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasni o etniko/nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku". Odnosno u praksi, ukoliko osoba kae "Bonjak musliman" ili bilo koju od moguih varijacija na pitanje 24 statistiki e biti obraena kao "Ostali" i nee ulaziti u jedan od tri konstitutivna naroda. Na kraju, vano je spomenuti i to da od ukupno 46 pitanja na Popisnici za lica, te 32 pitanja na Popisnici za domainstva (ukupno 78 pitanja) instrukcija da se ne itaju ponueni modaliteti nalazi jedino kod ova tri najvanija pitanja.

18

Sluajno ili ne, ali trenutna Popisnica za lica (prethodna slika, formulacija pitanja 24.) kada je u pitanju nacionalno opredjeljenje ponovo vraa "etno/nacionalnu" kontekstualizaciju slinu onoj iz 1961. godine kada je manipulacija imenom i slinom post-popisnom analizom rezultirala najniom zvaninom evidencijom o nacionalnom izjanjavanju Bonjaka sa svega 25% "Muslimana". Ovo je do danas najnia statistika i popisna taka "Bonjaka" u historiji Bosne i Hercegovine. Na kraju, neovisno od situacije unutar statistikih institucija i trenutnog metodolokog objedinjavanja podataka nakon popisa, izuzetno je vano kroz direktni rad na terenu objasniti naem narodu posljedice koritenja naeg prethodnog imena "Musliman", te sve tetne posljedice kreiranja "sopstvenih modaliteta" izjanjavanja kombinacijom razliitih odgovora. Svi odgovori izuzev naeg narodnog imena, bit e zabiljeeni na otvorenu liniju te u konanici, u skladu sa postavkama u trenutku pisanja ovog dokumenta, biti upisani/zbrojeni kao "Ostali". Stoga je na predstojeem popisu, kada je u pitanju ime naeg naroda, na "nacionalni/etniki identitet", neophodno biti jasan i odluan, i rei kako to lijepo zbori na akademik A. Sidran; "....prastari Europski narod, prelijepoga imena BONJAK..."

Nakon pitanja o nacionalnom/etnikom izjanjavanju naih graana dolazi pitanje "vjeroispovijesti". I pored jasnog utemeljenja da se kod ovog pitanja misli na "vjerske kulturne vrijednosti" koje graanin potuje, naknadno je izvreno dodavanje opcije za "ateiste" i "agnostike" to su isto teistike kategorije (moneteizam, politeizam, mizoteizam, panteizam, deizam, ateizam, te agnostik). Vano je naglasiti da se ovo pitanje ne odnosi na oblik i stepen pojedinanog vjerovanja, ve prvenstveno na koje kulturne vrijednosti graanin batini. U tom kontekstu, odgovor "ISLAMSKA" prvenstveno se odnosi na Islamske kulturne vrijednosti a ne da li je neko redovan posjetilac damija, te da li ili ne ili koliko je neko vjernik. Kulturne vrijednosti odreene religije predstavljaju set normi koje pojedinac uvaava i respektuju, i to se ne mora nuno odnositi na njegovu posveenost razliitim oblicima vjerske prakse, te formalnim oblicima prakticiranje vjere.

U kontekstu ovog seta pitanja je i pitanje "maternjeg jezika" gdje je vano naglasiti da pored jasno definisane ustavne vanosti, odabir i ouvanje imena naeg jezika ima neizmjernu sutinsku vanost. Pod pokroviteljstvom Bonjake zajednice kulture "Preporod", 2002. godine potpisana je POVELJA o Bosanskom jeziku. Potpisnici Povelje, njih 60, tada su pozvali politike predstavnike, vjerske prvake, kulturne djelat nike i sve sudionike javne rijei, a naroito prosvjetne radnike na svim razinama obrazovanja, da podre te u praksi zastupaju i provode naela iznesena u samoj Povelji. Upravo radi vanosti ovog pitanja u narednim alinejama prenosimo cjeloviti sadraj potpisane Povelje: 1. 2. Bosanski jezik jeste jezik Bonjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjeaju svojim. Koritenjem naziva bosanski jezik Bonjaci slijede nominaciju svoga jezika iji se kontinuitet moe pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvren u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bonjakoj usmenoj i pisanoj knjievnosti te u razliitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima. Bez obzira na slina ili razli ita miljenja o zajednikom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojunoslavenskog dijasistema a koji ini glavninu junoslavenske jezike zajednice smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova rije o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bonjaci bosanskim. Manipuliranja nazivom bosanski jezik u politike svrhe kojih je u pojedinim razdobljima prolosti Bosne bilo, uporedo s manipulacijama imenom bonjakog naroda kao ni upotreba ove sintagme u regionalnom znaenju, ne dovode u pitanje vjerodostojnost korienja ovog naziva kod Bonjaka u narodnosnom smislu. Istrajavajui na upotrebi historijskog imena za svoj jezik, Bonjaci u Bosni i Hercegovini i ire ne ugroavaju niija prava niti prisvajaju neto sto im ne pripada. U tom smislu, korienje naziva bosanski jezik ne ukljuuje nikakvu tenju ka unifikaciji i unitarizaciji na prostoru Bosne i Hercegovine. Pokuaji da se Bonjacima, umjesto historijski potvrenoga te u praksi usvojenog naziva bosanski jezik nametne bonjaka nominacija jezika predstavljaju politiziranje koje je posljedica preivjelo ga neprevladanog srpskog i hrvatskog paternalizma i negiranja bonjake nacionalne samosvojnosti.
19

3.

4.

5.

6.

7.

Istiui legitimno pravo da svoj jezik nazivaju njegovim historijskim i u narodu ukorijenjenim imenom, Bonjaci podravaju jednaka prava drugih naroda u Bosni i Hercegovini i ire, a smatraju dobrodolim lingvistika istraivanja i zalaganja u kulturi koja e omoguiti nae bolje upoznavanje i meusobno uvaavanje.

Osporavanja naziva "Bosanski" jezik nisu iskljuivo novijeg datuma, a od rata do danas Vlada manjeg entiteta i njene institucije intenzivno rade na izbacivanju naziva jezika (ali i rijei bosanski) iz svih zvaninih dokumenata, pa ak i iz naziva gradova i ulica. Slinih pokuaja je bilo i prilikom dizajna pitanja o "maternjem jeziku" na Popisnici za lica (slika na prethodnoj strani) i tada se prvo insistiralo na otvorenom pitanju (bez ponuenih odgovora), zatim da umjesto "Bosanski jezik" stoji odrednica iz Ustava RS "jezik Bonjakog naroda", te da se uvede neki nepostojei "Bonjaki jezik", te u konanici da se taj dio "bonjaki" doda uz naziv Bosanski jezik. Svi ovi pokuaji nisu nimalo drugaiji niti manji u intenzitetu od prvih zvaninih pokuaja osporavanja imena jezika tokom Austro-Ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini. List "Bonjak" (prvi broj "Bonjaka" izaao je 1891. godine) je tada u jednom opsenim feljtonu objavio iscrpnu i dokumentiranu historiju bosanskog jezika jo od XII stoljea to je uzrokovalo otre reakcije i kritika Srba i Hrvata9. Alija Isakovi u "Slovu o bosanskom jeziku" navodi da "Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog ni u okrilju hrvatskog jezika i nije njihova izvedenica, ve jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik imao je vlastiti tok do poetka XX vijeka, kada su politike prilike izmijenile njegov status". Austro-Ugarska okupacije Bosne i Hercegovine otvorila je vrata za razliite oblike "nacionalizacije Bonjaka". Tako je odluka Austro-Ugarskih vlasti da 1907. godine zabrane Bosanski jezik (iako je kasnije doputena njegova upotreba ali iskljuivo u muslimanskim autonomnim institucijama) praktino omoguila narednim vladama da u cjelosti administrativno izope bosanski jezik. Ovdje je bitno napomenuti i to da niti jedan Musliman (Bonjak) nije uestvovao u Novosadskom dogovoru iz 1954. godine, niti u izradi Pravopisa iz 1960. godine, kojim je utvren "srpskohrvatski jezik" kao jezik ovih prostora i zvanini jezik SFR Jugoslavije. Meutim, narodu se moe uskratiti pravo da imenuje "jezik" ali ne i da ga "govori i pamti". On je dio bosanskog bia, pa je tako ve na prvom popisu na kojem je omoguen odabir bosanskog jezika upravo "Bosanski jezik" imao najvee uee od svih ponuenih modaliteta (37%), te za ak 11% bio vie zastupljen od drugoplasirane kategorije "srpskohrvatskog" jezika. Na kraju, na ovim popisu, na pitanje o maternjem jeziku treba jasno rei kao i domovina, ili kako je to lijepo Alija Isakovi10 izekao; "...BOSANSKI JEZIK narodni i knjievni ostaje ono to je bio u bonjakom narodu; njegov moral, njegova duevnosti i njegovo utoite".

4.2. UPOZNAVANJE GRAANA SA ELEMENTIMA POPISNICA


Obzirom da popis predstavlja najsloeniju aktivnost koju statistike institucije provode, te sigurno izrazito kompleksan oblik ispitivanja javnog mnijenja, sasvim je oekivano da sami anketni listii popisnice budu u izvjesnoj mjeri sloene. Meutim, analizom postojeih popisnica vidljivo je tendenciozno kompliciranje pojedinih modaliteta, kao i nejasno formulisanje vanih pitanja. Tako na primjer, pitanje broj 1. (zajedno sa vezanim pitanjima 2-7) Popisnice za lica P-1 koje determinira da li e osoba u skladu sa lanom 7. Zakona biti ukljuena u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja ili se nee raunati u ukupan broj stanovnitva tog popisnog podruja , prireeno je na nain da se arbitrarno izdvoji i iz popisne mase popisnog podruja iskljui dijaspora ali i znaaj an dio povratnike populacije. Ili, pitanja 4. i 5. ukoliko su pogreno shvaena te neispravno odgovorena, osobu mogu u cjelosti izbaciti iz popisne mase stanovnitva tog popisnog podruja i statistike kategorije stalno nastanjenog stanovnitva Bosne i Hercegovine . U kontekstu ubrzanja cjelokupnog procesa popisa jednog domainstva, te davanja preciznijih odgovora, graani prije popisa imaju mogunosti pogledati Upitnik za domainstvo i stan (P-2), kao Popisnicu za lica (P-1), te otkloniti

Mustafa Imamovi, "Pravni poloaj i unutranjo-politiki razvitak BiH od 1878.-1914.", Bosanski kulturni centar, 1997. Alija Isakovi, "Slovo o bosanskom jeziku"

10

20

mogue nejasnoe kod pojedinih pitanja (popisnice e biti objavljene u Slubenim novinama Bosne i Hercegovine, te na Web stranice dravne Agencije za statistiku11).

4.2.1.

UPITNIK ZA DOMAINSTVO I STAN (P-2)

Obzirom da popis u domainstvu poinje sa popisnicom/upitnikom za domainstvo i stan (P-2) i ovaj Vodi e pratiti istovjetan slijed. Na poetku vano je naglasiti da Upitnik za domainstvo kod pojedinih pitanja ima mnogo ponuenih modaliteta te je izuzetno vano da graanin dobro prati ponuene odgovore. Graanin ima pravo zatraiti da mu se ponueni modaliteti ponovo proita ju ili da mu se ponuenih odgovori objasne ukoliko je odgovor nejasan ili su ponueni odgovori komplikovani/dugi. Upitnik za domainstvo i stan se popunjava po sljedeem redoslijedu: 1) prvo se popunjavaju identifikacioni podaci na naslovnoj stranici obrasca P-2, (entitet, opina, popisni krug, stan, domainstvo, zgrada), 2) nakon toga unutranje stranice gdje se nalazi "Spisak osoba", 3) kada je popunjen "Spisak osoba", popisiva se vraa na naslovnu stranicu obrasca P-2 i popunjava podatke o jedinici za stanovanje i podatke o zgradi, 4) nakon toga, popisiva prelazi se na etvrtu stranicu obrasca P-2 i popunjava podatke o domainstvu i podatke o poljoprivredi. U skladu sa metodologijom popisa prvo se popunjavaju identifikacioni podaci na naslovnoj stranici obrasca P-2, (entitet, opina, popisni krug, stan, domainstvo, zgrada). Naredna slika daje prikaz detalja koji e se upisivati kod ovog koraka popisa.

Nakon toga popisiva prelazi na unutranju stranicu obrasca P -2 gdje se nalazi "Spisak osoba" i upisuje detalje o svim osoba koje se nalaze u domainstvu.

11

Web stranica dravne Agencije za statistiku: www.bhas.ba

21

Ovdje je vano naglasiti sljedee. U "Spisak osoba" upisuju se svi lanovi tog domainstva, ukljuujui i one koji su u "kritinom momentu popisa" odsutni , na primjer nalaze se na radu ili na kolovanju u drugom mjestu u zemlji ili inostranstvu, u gostima, itd. Ove podatke daje prisutna odrasla osoba u domainstvu. U skladu sa Zakonom u Spisak osoba upisuju se i privremeno prisutne osobe, tj. osobe koje imaju mjesto stalnog stanovanja u drugom mjestu u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu (gdje imaju svoje domainstvo), a koje borave u naselju popisa jer su u njemu: zaposlene, koluju se ili su prisutne iz nekog drugog razloga (npr. zbog porodinih razloga, lijeenja i sl.). Za svakog lana domainstva koje se u kritinom momentu popisa nije nalazio u mjestu u kome je domainstvo, popisiva e pitati za razlog odsustva i upisati odgovarajuu ifru (ifre 1-4). Ovo se prvenstveno odnosi na osobe koje su u BiH ali su u trenutku popisa odsutne iz domainstva. Meutim, ifru razloga odsustva se ne upisuje ukoliko je lan domainstva odsutan u vrijeme dolaska popisivaa zbog rada ili kolovanja u drugom mjestu u zemlji ili inostranstvu, ali se svakodnevno ili vie puta u toku sedmice vraa u mjesto stalnog stanovanja (djeca koja su trenutno u koli, roditelji koji su na poslu, roditelji koji radi posla putuju u drugi grad, ili student koji studira van toga mjesta ali se sedmino vraa kui, itd.). Ukoliko se osoba svakodnevno vraa i u sluaju kada zbog prirode posla ima smjenu od 24 sata ili ak dvodnevnu smjenu od 48 sati (na primjer u saobraajnim, zdravstvenim ili nekim drugim slubama) tada se ta osoba nee evidentirati kao odsutna osoba.

Sa druge strane imamo osobe koje su odsutne iz domainstava u vrijeme popisa i nalaze se u inostranstvu, na primjer sin/kerka je sa porodicom odsutna iz domainstva u vrijeme popisa i nalazi se na radu u inostranstvu. Imajui na umu da se veina bosanskohercegovake populacije nalazi u inostranstvu iz ekonomskih razloga preciznije nedostatka radnih mjesta, te razliitih razloga koji onemoguavaju povratak u prijeratna mjesta stanovanje, objanjenje u nastavku tretira iskljuivo odgovore osoba kojima je razlog odsustva rad ili boravak u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu. Ukoliko je razlog odsustva za osobe rad ili boravak u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu upisuje se posebna ifra (ifra 05). Ova ifra se upisuje se za svakog lana domainstva koji radi u inostranstvu kod stranog poslodavca ili samostalno, ak i u sluaju da se u vrijeme popisa zatekne u BiH u posjet i, na godinjem odmoru, redovnoj posjeti porodici, i sl. U kontekstu ovog modaliteta izjanjavanja, stranim poslodavcem smatra se i na dravljanin koji ima svoju radnju u inostranstvu, pa u njoj zapoljava i nae radnike. A samostalan rad u inostranstvu je i rad u sopstvenoj radnji, radionici, birou, ordinaciji i sl. Ukoliko lan domainstva boravi u inostranstvu kao lan domainstva (porodice) osobe odsutne iz razloga 05 tada se upisuju posebna ifra (ifra 07). Ova se ifra upisuje se za svakog lana domainstva koji ne radi u inostranstvu, ve tamo boravi kao lan domainstva (porodice) osobe koja se nalazi na radu u inostranstvu (kod stranog poslodavca ili samostalno), tj. osobe odsutne iz razloga pod ifrom 05. Za potpunije razumijevanje razliitih ifara pogledati Upitnik za domainstvo i stan (P-2) u prilogu 2.

Nakon to popisiva popuni "Spisak osoba" vraa se na naslovnu stranicu obrasca P-2 i popunjava podatke o jedinici za stanovanje i podatke o zgradi.
22

"Stan" u kontekstu popisa predstavlja svaku stambenu jedinicu koja odgovara definiciji stana. Kod popisivanja stanova u porodinim kuama, posebno onima sa dvije ili vie etaa, popisiva e odrediti da li je rije o jednom stanu na dvije ili vie etaa, ili su u pitanju dva ili vie stanova (odnosno, u kui sa vie spratova svaki sprat treba imati tretman posebnog stana). Dva se stana u istoj zgradi mogu nalaziti na dvije etae od kojih se jedan nalazi u prizemlju, a drugi na spratu, ili moe svaki od njih zauzimati po dio prizemlja i dio sprata. U oba sluaja stanovi trebaju imati potpuno odvojene ulaze. Takoer, definicija "stan" se odnosi i na ona domainstva koja stanuju u prostorijama koje se ne nalaze u stambenoj zgradi, ve u nekom drugom objektu (poslovni objekat ili objekat za kolektivno stanovanje), ali su adaptirani da bi se u njima moglo stanovati i isti se koriste za tu namjenu. Kod ove skupine pitanja posebnu panju treba obratiti na pitanja od 5 do 7 za koje se treba pripremiti odgovor, odnosno nosilac domainstva (osoba koja daje odgovore u ime domainstva/stana) treba znati ukupnu povrinu stana, ukupan broj soba u stanu, zatim povrinu kuhinje. U kontekstu popisa, "kuhinja" je posebna prostorija u stanu namijenjena kuhanju od barem 4 m2 povrine ili 2 m irine. Kuhinjom se smatra i tzv. ajna kuhinja (kuhinja manja od 4 m2), kao i kuhinja graevinski odvojena od stana (u istoj zgradi ili dvoritu), ako se k oristi preko cijele godine za tu svrhu. "Bosanske nie" se takoer smatraju kuhinjom. Ako se kuhinja sastoji od dva dijela, i to od dijela koji se koristi kao trpezarija i radnog dijela u kojem se kuha, a koji nisu odvojeni cijelim zidom, povrina cijele prostorije upisuje se kao povrina kuhinje. Pored toga, pitanja 10 i 11 imaju dosta obimne odgovore pa ih je neophodno posebno spomenuti. Naredna slika pokazuje ova dva pitanja zajedno sa ponuenim odgovorima.

Kod pitanja 10. Voda u stanu, misli se na nain na koji se domainstvo preteno snabdijeva vodom. Tako se na primjer odgovor "ima, iz cijevi javne vodovodne mree" daje u sluaju kada u stanu postoje vodovodne cijevi
23

prikljuene na javnu vodovodnu mreu, dok se odgovor "ima, iz cijevi prikljuenih na seoski ili mjesni vodovod" daje iskljuivo kada u stanu postoje vodovodne cijevi prikljuene na seoski ili mjesni vodovod. Ili, ukoliko stan posjeduje vodovodne cijevi koje su prikljuene na vlastite kine reze rvoare, bunare i vlastite vodne akumulacione objekte (vlastiti vodni objekti su izvor vode za manji broj domainstava) tada se daje odgovor "ima, iz cijevi prikljuenih na vlastiti hidrofor". Ukoliko domainstvo ima vie razliitih naina snabdijevanja vod om onda navodi onaj koji koristi predominantno ili onaj koji predstavlja najkvalitetniji nain snabdijevanja vodom. Slini su odgovori i na pitanje 11. Odvod otpadne vode (kanalizacija). Ukoliko je domainstvo prikljueno na javnu kanalizacijsku mreu tada se daje odgovor "Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na javnu kanalizaciju". Ukoliko pak stan/kua/domainstvo ima septiku jamu (zatvorenu/otvorenu) tada se daje odgovor "Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na zatvorenu septiku jamu" ili odgovor "Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na zatvorenu septiku jamu sa prelivom".

Nakon to popisiva zavri sekciju pitanja o jedinici za stanovanje kao i podatke o zgradi/kui prelazi se na etvrtu stranicu obrasca P-2 i popunjava podatke o domainstvu i podatke o poljoprivredi. Ovdje posebnu panju treba obratiti pitanje 23. koji definiu vlasnitvo na stambenom jedinicom, te na pitanje 26. koje tretira pitanje snabdijevanja domainstva vodom za pie.

Na pitanje 23. Osnov za koritenje jedince za stanovanje odgovor "Vlasnitvo" podrazumijeva se kada su jedan ili vie lanova domainstva, koje stanuje u tom stanu, vlasnici cijelog stana. Odgovor "Suvlasnitvo" obiljeava se kada je jedan od lanova domainstva, koje stanuje u tom stanu suvlasnik stana sa osobom koja nije lan tog domainstva. Dok, odgovor "Srodstvo sa vlasnikom stana" obiljeava se kada niti jedan lan domainstva nije vlasnik ili suvlasnik stana u kojem ivi, ali je bar jedan lan domainstva u srodstvu s vlasnikom stana (koji nije lan domainstva). Na pitanje 26. Nain snabdijevanja domainstva vodom za pie mogue je dati samo jedan odgovor prema pretenosti snabdijevanja domainstva pitkom vodom. Odgovor "Voda u stanu sa prikljukom na javni vodovod" se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijevanje pitkom vodom na ovaj nain. Domainstvo moe imati u ovom sluaju i prikljuen hidrofor (ureaj za poveanje pritiska vode) na javni v odovod. Kod ovog pitanje treba voditi rauna da se ovo odnosi na cjelokupno domainstvo i na sve potrebe domainstva za pitkom vodom. Ovo ne znai da ukoliko lanovi domainstva ponekad koristi flairanu voda iz trgovine ili iz nekih drugih izvora (privatnih ili javnih mineralnih izvora) da je to preteno snabdijevanja domainstva vodom za pie. Takoer, ukoliko se domainstvo tokom radnog dana (posebno u seoskim sredinama i u poljoprivredi) snabdijeva vodom iz esme u dvoritu koja je prikljuena na javni vodovod ili na vlastiti hidrofor, te putem ulinog/kopanog/arterskog bunara, to ni u kom sluaju ne znai da je to preteno snabdijevanje domainstva vodom, i lice koje odgovara na ovaj pitanje treba imati u vidu da se ovdje misli na cjelokupno domainstvo i sve njegove lanove, te na preteno (svakodnevno) snabdijevanje pitkom vodom na odreeni nain.

Nakon ove sekcije daju se podaci o poljoprivredi. Za ova pitanje se treba pripremiti obzirom da pojedina pitanje zahtijevaju izuzetno konkretne, brojane odgovore.

24

Na primjer, na pitanje 27. upisuje se ukupna povrina raspoloivog zemljita svih lanova privatnog domainstva, odnosno kolektivnog domainstva, lociranog na teritoriji Bosne i Hercegovine. U ukupnu povrinu raspoloivog zemljita domainstva uraunava se zemljite u vlasnitvu svih lanova domainstva na teritoriji BiH, kao i zemljite koje je u vlasnitvu drugih lica (individualno, zemljite preduzea, zadruga ili dravno zemljite), a koje je domainstvo uzelo u zakup (za novac, u arendu, napolicu, besplatno i sl). Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u momentu popisa ne obuhvata povrine zemljita koje je domainstvo dalo drugim licima, preduzeima, zadrugama na korienje (u zakup za novac, arendu, napolicu, besplatno, uz obaveze odrade, i slino). Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u vrijeme kritinog momenta popisa ine: Poljoprivredno zemljite oranice i bate, okunice, vonjaci, vinogradi, rasadnici i ostali stalni zasadi (vrbici, zasadi novogodinjih jelki za komercijalne svrhe i sl.), livade i panjaci bez obzira na to da li to zemljite domainstvo koristi/obrauje u posljednjih godinu dana ili ne; Zemljite pod umom podrazumijevaju se povrine pod stablima ili umskim grmljem, ukljuujui povrine pod umskom infrastrukturom (umski putevi, skladita drvene grae i sl.); Ostalo zemljite zemljite pod zgradama, putevima i dvoritima, kamenjarima, kamenolomima, ribnjacima, gljivarnicima, barama i drugim raspoloivim povrinama domainstva nepodesnim za poljoprivrednu proizvodnju.

U vezi sa ovim pitanjima su i pitanja 29. i 30. koja detaljno tretiraju povrine koritenog poljoprivrednog zemljita (svih lanova domainstva, te uzetog u zakup), te broj stoke i peradi na dan popisa.

Na kraju, a imaju na umu razliite sporne zakone u manjem BH entitetu, vano je naglasiti naim graanima ispravno i potpuno navedu cjelokupno poljoprivredno zemljite koje domainstvo koristi. Ovdje se misli na ukupnu povrinu koritenog poljoprivrednog zemljita domainstva u koju se uraunava zemljite koje koriste svi lanovi domainstva na teritoriji BiH, kao i zemljite koje je u vlasnitvu drugih lica (individualno, zemljite preduzea, zadruga ili dravno zemljite), a koje je domainstvo uzelo u zakup (za novac, u arendu, napolicu, besplatno i sl).

25

4.2.2.

POPISINICA (P-1)

Najvaniji dio predstojeeg popisa je popis lica koji obavlja putem Popisnice (P -1) i koja se popunjava za svakog lana domainstva posebno, bez obzira da li su svi lanovi domainstva u trenutku popisa prisutni ili ne (npr. na privremenom radu u inostranstvu). Odnosno, ukoliko imate etverolano domainstvo tada e popisiva popuniti jedan Upitnik za domainstvo stan (P-2) te etiri posebne Popisnice (P-1) za svakog lana domainstva. U skladu sa lanom 17. Zakona stav (3) "Popisivanje se vri svaki dan u vremenu od 09,00 do 21,00 sat u prisustvu najmanje jednog odraslog lica u domainstvu". Odnosno, za popis je neophodno prisustvo samo jednog punoljetnog, odraslog lana domainstva koji za sve ostale lanove domainstva moe popuniti Popisnice (P-1). Popunjavanje Popisnice poinje sa upisivanjem opih podataka o ispitaniku/graaninu. Na narednoj slici nalazi se prikaz ovog dijela Popisnice. Popisiva e prvo upisati identifikacione podatke o osobi koja se popi suje na naslovnoj strani.

Kao to se moe vidjeti jedini podatak koji se upisuje je jedinstveni matini broj graanina - JMB. Ovo u praksi znai da popisiva NE SMIJE TRAITI bilo koji drugi podatak, poput uvida ili prepisivanja broja line ka rte, prijave prebivalita, pasoa, uvjerenja o dravljanstvu, ili drugog slinog dokumenta. Popisiva je duan da za svaku osobu koja se popisuje prikupi podatak o JMB osobe. Ukoliko tokom prve posjete u domainstvu nije prikupio sve matine brojeve, duan je da se u dogovoreno vrijeme ponovo vrati i prikupi sve nedostajue informacije. Datum roenja, odnosno JMB (jedinstveni matini broj), popisiva e na osnovu izjave lica koje daje podatke upisati iz pasoa, line karte, zdravstvene legitimacije ili bilo kog drugog linog dokumenta (paso, izvod iz matine knjige roenih i dr.) u kome je upisan ovaj jedinstveni matini broj. Matini, odnosno lini broj upisuje se u potpunosti, odnosno paljivo se prepisuje svih 13 brojeva (cifara) iz kojih se sastoji, s tim to pr vih 7 brojeva predstavljaju: dan, mjesec i godinu roenja i upisuju se u kuice izmeu kojih postoji razmak, a preostalih 6 brojeva se upisuje u spojene kuice. Ukoliko lan domainstva za koga se popunjava popisnica nije prisutan u mjestu popisa u toku p opisivanja, popisiva moe JMB za odsutnog lana preuzeti iz nekog dokumenta koji sadrava JMB, na primjer paso, rodni list, zdravstvena legitimacija. Imajui ovo na umu tokom popisa graani bi trebali imati spremne dokumente (starost dokumenta nije problem, a ovjerena kopija dokumenta je sasvim prihvatljiva), koji sadravaju jedinstveni matini broj JMB za sve osobe sa spiska osoba koje su navedene u prethodno navedenom obrascu P-2, odnosno osobe koje ive u tom domainstvu. Ovo se odnosi kako na osobe prisutne u Bosni i Hercegovini u vrijeme popisa, tako i na osobe odsutne iz domainstava/Bosnie i Hercegovine u vrijeme popisa od 1. do 15. oktobra 2013. godine. Ukoliko osoba koja daje podatake ne moe da doe do nekog dokumenta s matinim brojem osobe, u tom sluaju, a na osnovu izjave osobe koja mu daje podatke, popisiva e upisati u prvih 7 kuica podatke o danu, mjesecu i godini roenja, a ostale kuice treba da ostavi prazne. U sluaju da osoba ne zna taan datum roenja, popisiva e podstai osobu da se sjeti nekog vanog dogaaja sa poetka njenog ivota, i da tako priblino odredi datum (ili samo godinu) roenja, a ostale kuice treba da ostavi prazne. Nakon toga se prelazi na izuzetno vanu sekciju koja se tie mjesta stanovanja, a odgovori dati u ovoj sekciji pored ranije pomenutih ifara u obrascu P-2, predstavljati e klju da li e osoba biti ili ne dio stalnog nastanjenog stanovnitva odreene teritorije (opine, kantona, entiteta/DB) te u konanici Bosne i Hercegovine.
26

Prvo pitanje definie osnovni status osobe koja se popisuje, i tu su ponueni sljedei odgovori: a) lan domainstva koji ivi u mjestu popisa godinu dana ili due ili se doselio sa namjerom da tu ivi Ovaj odgovor se odnosi na osobe koje ive u mjestu popisa godinu dana ili due, na primjer tu su roeni ili su stalni stanovnici tog mjesta ve dui vremenski period. Takoer, ovaj odgovor se odnosi i na osobe koje ne ive u tom mjestu due od godinu dana ali imaju namjeru da ive u tom mjestu.

b) lan domainstva odsutan iz mjesta popisa zbog rada/kolovanja ili boravka u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu Ovaj odgovor se odnosi na osobe koje su odsutne iz mjestu popisa privremeno vie ili manje od 12 mjeseci zbog rada ili kolovanje u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu (na radu u inostranstvu na odreeno ili neodreeno vrijeme, imaju zanatsku, ugostiteljsku ili neku drugu radnju, zbog sezonskih poslova, upueni od radne organizacije radi izvoenja graevinskih, montanih i drugih radova, kolovanja, lijeenja, posjeta porodici ili prijateljima, boravka u kui za odmor ili slinih razloga). Konkretnije, ovaj odgovor odnosi se na sve nae graane koji ive u inostranstvu bilo krae ili due od 12 mjeseci. Ovaj modalitet obiljeava se i za osobe koje rade ili se koluju (uenici i studenti) ili su odsutne iz drugih razloga u nekom drugom mjestu u BiH ili inostranstvu bez obzira na to to su u kritinom momentu popisa moda stvarno bile prisutne u svom domainstvu (zbog godinjeg odmora, posjete porodici i sl.). Vano je imati na umu da svi lanovi jednog domainstva ne mogu imati obiljeen modalitet " b" na pitanju 1. Odnosno, potrebno je da postoji bar jedan lan sa modalitetom "a" u tom domainstvu.

c)

Privremeno prisutna u mjestu popisa krae ili due od godinu zbog rada/kolovanja ili boravka Ovaj odgovor se odnosi na osobe koje su privremeno prisutne u mjestu popisa krae ili due od godinu dana zbog rada/kolovanja ili boravka vie ili manje od 12 mjeseci. Na primjer , razlozi privremenog prisustva mogu biti zbog rada na odreeno ili neodreeno vrijeme, imaju zanatsku, ugostiteljsku ili neku drugu radnju, zbog sezonskih poslova, upueni od poslodavca radi izvoenja graevinskih, montanih i drugih radova, te kolovanja, lijeenja, posjeta porodici ili prijateljima, ili boravka u kui za odmor i sl.
27

Ukoliko je osoba odgovorila na prvo pitanje odabirom opcije a) lan domainstva koji ivi u mjestu popisa godinu dana ili due ili se doselio sa namjerom da tu ivi tada popisiva postavlja pitanje 2 kojim se provjerava da li je osoba koja se popisuje prisutna u mjestu popisa u vrijeme popisa. Ovdje treba imati na umu da se pod prisutnim osobama smatraju osobe koje su odsutne u vrijeme dolaska popisivaa zbog rada ili kolova nja u drugom mjestu u zemlji ili inostranstvu, ali se svakodnevno ili vie puta u toku sedmice vraaju u mjesto stalnog stanovanja (djeca koja su trenutno u koli, roditelji koji su na poslu, roditelji koji radi posla putuju u drugi grad, ili student koji studira van toga mjesta ali se sedmino vraa kui, itd.). Ukoliko se osoba svakodnevno vraa i u sluaju kada zbog prirode posla ima smjenu od 24 sata ili ak dvodnevnu smjenu od 48 sati (na primjer u saobraajnim, zdravstvenim ili nekim drugim slubama) tada se ta osoba nee evidentirati kao odsutna osoba. Ukoliko je odgovor "DA", tada se ostala pitanje iz ove sekcije preskau i ide se direktno na pitanje broj 8. Mjesto roenja. Definicija same namjere da se tu ivi nije precizirana i predstavlja iskaz pojedinca/osobe u trenutku provoenja popisa, te nema ograniavajuih niti zakonski preciziranih okvira. Ukoliko je osoba odgovorila na prvo pitanje odabirom opcije b) lan domainstva odsutan iz mjesta popisa zbog rada/kolovanja ili boravka u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu tada se prelazi na pitanje 3. gdje popisiva samostalno upisuje ifru razloga odsustva iz mjesta stanovanja (ranije upisane u tabeli "Spisak osoba" domainstva u obrascu P-2, objanjeno na stranici 19. ovog Vodia). Na primjer, ukoliko je razlog odsustva za osobe rad ili boravak u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu upisuje se ifra 05 jednako kao i u obrascu P -2 prethodno popunjenom. Naredno pitanje pitanje 4. odnosi se na duinu odsustva iz, odnosno prisustva osobe u mjestu popisa. Ukoliko je vrijeme odsustva osobe iz mjesta popisa due od godinu dana (due od 12 mjeseci) tada se toj osobi nee postaviti naredno pitanje koji se tie koliko osoba namjerava da bude odsutna iz mjesta popisa. Ukoliko ispitanik na ovaj nain odgovori na ova pitanja, u skladu sa Zakonom i bez obzira na razloge odsustva (na primjer "rad ili boravak u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu") ta osoba nee biti ubrojana u stalno nastanjeno stanovnitvo odreene teritorije. Sa druge strane, ukoliko osoba na pitanje 4. odgovori da boravi u inostranstvu krae od jedne godine (npr. 7 mjeseci), te na pitanju 5. odgovori da u narednom periodu namjerava biti odsutan iz mjesta popisa krae od godinu dana (npr. 4 mjeseci) onda e ta osoba biti ubrojana u stalno nastanjeno stanovnitvo odreene teritorije (za vie detalja o nainu na koji se definie stalno nastanjeno stanovnitvo pogledati sekciju 3.3.). Zakon takoer predvia da ukoliko se osoba izjasni da namjerava biti odsutna iz mjesta boravka due od 12 mjeseci (pitanje 5.) i tada ta osoba nee biti dio stalno nastanjenog stanovnitva. Naredno pitanje iz Popisnice za koje se graani trebaju pripremiti je pitanje 9. gdje treba navesti mjes to stalnog stanovanja majke u vrijeme kada je osoba koja se popisuje roena. Takoer, posebnu panju zasluuje i pitanje 19. koje definie pitanje dravljanstva i naredna slika daje prikaz pitanja 19. i vezanog pitanja 19.1.

Ovo je pitanje na kojem graanin izjavljuje da li ima ili ne ima bosanskohercegovako dravljanstvo, odnosno Bosne i Hercegovine i neke druge drave, samo druge drave ili je bez dravljanstva. Kao i svi ostali podaci na popisu i ovi podaci se daju na bazi izjave osobe koja daje podatke. Popisiva ne smije traiti neki dokument kojim bi potvrdio izjavu popisivane osobe. Ukoliko je obiljeen odgovor "BiH i druge drave" i "Druge drave", u predviene kuice, potrebno je upisati naziv strane drave ije dravljanstvo osoba ima. Ovdje je vano napomenuti da se popisuju sva lica prisutna u Bosni i Hercegovini u vrijeme popisa, tako da se popisuju strani dravljani i lica bez dravljanstva, te graani Bosne i Hercegovine koji su se iz razliitih razloga morali odrei bosanskohercegovakog dravljanstva. Neovisno od njihovog statusa po pitanju dravljanstva ukoliko tokom godine dolaze u Bosnu i Hercegovinu (boravak van drave krai od 12 mjeseci) , obnovili su ili kupili imovinu sa namjerom da tu prije ili kasnije ive, te su dio nekog domainstava u BiH ili u vrijeme popisa dou u svoje domainstvo domovini oni e biti dio stalno nastanjenog stanovnitva Bosne i Hercegovine.
28

Pitanje koja se tiu etniciteta nemaju direktnu vezu sa pitanjem dravljanstva, tako da na primjer neko moe imati strano dravljanstvo (npr. Austrija, Njemaka, itd.) i u isto vrijeme po etniko/nacionalnoj pripadnosti biti Bonjak, te govoriti Bosanskim jezikom.

Upravo na Popisnici za lica nalaze se i pitanja koja smo posebno obraivali u prethodnoj sekciji i koja se tiu etnike/nacionalne identifikacije Bonjaka, vjeroispovijesti, te jezika.

Uzimajui u obzir sve prethodno navedeno , a posebno injenice da razliiti ustavi i zakoni u Bosni i Hercegovini prepoznaju jedino kategoriju "Bonjak/Bonjakinja", te trenutn u metodologiju objedinjavanja rezultata popisa, jasno je da Bonjaci na ovom popisu moraju jasno i nedvosmisleno rei "BONJAK". Svi odgovori u modalitetima "Musliman(ka)", kao i razliite varijante poput "Bonjak -Musliman", "Bonjak-Bosanac(ka)", ili "BosanacMusliman" te "Musliman-Bosanac" i slino, statistiki obraditi i uvrstiti u kategoriju "Ostalih". Ukoliko ispitanik odgovori "Bonjak" ili "Bonjakinja" popisiva je obavezan to obiljeiti na nain da odgovor upie u predvieni kvadrati, a nikako na otvorenu liniju. Ako i pored jasne instrukcije popisiva ipak odgovore "Bonjak/Bonjakinja" zabiljei na otvorenu liniju graanin treba traiti da se popuni nova popisinica i ovaj put odgovori za biljee u predvieni kvadrati. Ovo je jako vano, obzirom da e se unos podatak a raditi putem optikih itaa (raunarski), te pisani odgovori znatno poveavaju stepen greke, dok unos odgovora u predvieni kvadrati moguu greku eliminie. Pored toga, kao to je ranije naglaeno pitanje vjeroispovijesti se ne odnosi i ne predstavlja mjeru pojedinanog vjerovanja, niti da li ispitanik posveen razliitim oblicima vjerske prakse, te formalnim oblicima prakticiranje vjere. Ovdje se prvenstveno misli na "vjerske kulturne vrijednosti" koje graanin potuje i batini, i u tom kontekstu, odgovor "ISLAMSKA" prvenstveno se odnosi na Islamske kulturne vrijednosti. U ovoj skupina je svakako i pitanje jezika, gdje svakako treba imati na umu da je Bosanski jezik , na maternji jezik, te u konanici ustavna kategorija. I kako to lijepo Alija Isakovi ree; "...bosanski jezik narodni i knjievni ostaje ono to je bio u bonjakom narodu; njegov moral, njegova duevnosti i njegovo utoite" , te ga na taj nain treba i shvatiti, i na predstojeem popisu bez ustezanja i dilema na pitanje o maternjem jeziku navesti kao i domovina: "BOSANSKI JEZIK".

Kao i kod niza pitanja na ovom popisu, i pitanje "pismenosti" bez nekog posebnog razloga izuzetno je sloeno formulisano i u izvjesnoj mjeri moe biti zbunjujue za ispitanika, te ga treba posebno naglasiti graanima. Pitanje 30. koje bi trebalo da odreuje osnovnu "pismenost" ispitanika formulisano je na sljedei nain; "Da li je osoba sposobna da proita i napie kratak tekst?", a ponueni modaliteti su "Da" ili "Ne".

Jasno, ovako formulisano i postavljeno pitanje moe rezultirati pogrenom interpretacijom , posebice kod starije populacije, obzirom da je formulacija "napie kratak tekst" otvorena za r azliita tumaenja od strane popisivane osobe.
29

Posebna opasnost kod ovog pitanja skrivena je u Uputstvu za popisivae gdje stoji "Za osobu koja moe sa razumijevanjem, i proitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svome svakodnevnom ivotu treba obiljeiti odgovor "Da"..... U skladu sa ovim, za osobu koja moe proitati i napisati samo cifre i svoje ime treba da se upie odgovor "Ne", kao i za osobu koja moe itati i napisati samo neku ritualnu frazu koju je nauila napamet ". Na ovaj nain popisivai su dobili izuzetno velike ovlasti individualne interpretacije pismenosti tako da se lahko od pismenih osoba mogu napraviti nepismene. Iako je u samoj popisnici naglaeno da se ovo pitanje ita iskljuivo "osobama starijim od 10 godina i koje su bez ikakvog obrazovanja ili sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem" ako se uzme u obzir mogua opasnost "malicioznih" popisivaa onda ovo pitanje dobija posebnu dimenziju u kontekstu ukupne statistike slike Bonjaka. Ovde je neophodno upoznati graane da e ovo pitanje determinirati stepen "pismenosti" i da bez obzira na komplikovanu formulaciju treba ga razumjeti u kontekstu "ope pismenosti" te na taj nain odgovarati.

Popunjavanje Popisnice se zavrava sa pitanjem 46. gdje Popisiva identificira ko je dao prethodne podatke/odgovore. U zavisnosti od toga da li je podatke dala osoba koja se popisuje ili je podatke dao lan domainstva, popisiva e obiljeiti jedan od ponuenih odgovora.

NAKON TOGA POPISIVA JE DUAN DATI POPUNJENU POPISNICU GRAANINU, ODNOSNO OSOBI KOJA JE DAVALA PODATKE, DA PROVJERI VJERODOSTOJNOST UPISANIH PODATAKA I DA ISTU POTPIE. Kod provjere vjerodostojnosti podataka posebnu panju treba obratiti na pitanja od 1. do 7. koja definiu status popisivane osobe kao stalno nastanjenog stanovnika tog popisnog podruja ili ne, te na pitanja etnike/nacionalne pripadnosti popisivane osobe, kao i maternjeg jezika. Za osobe koje su u mogunosti, a posebno u povratnikim opinama, poeljno je da popunjene popisnice fotografiu (obina kamera na mobitelima je sasvim zadovoljavajua), te na taj nain imaju uslikanu kopiju svoje popisnice.

Na kraju vano je naglasiti da su u ovom Vodiu obraena samo neka od pitanja iz Popisnice za lica (P-1) te Upitnika za domainstvo i stan (P-2), te da graani obavezno trebaju pogledati i isprintati predloene popisnice (popisnice e biti objavljene u Slubenim novinama Bosne i Hercegovine, te na Web stranice dravne Agencije za statistiku12), te u mjeri u kojoj je to mogue, pripreme odgovore na predviena pitanja. Na ovaj nain cjelokupan proces popisa domainstva e se bitno ubrzati, izbjei zbunjenosti i pogreni odgovori, te osigurati preciznija statistika slika Bosne i Hercegovine.

4.3. POPIS GRAANA KOJI IVE/RADE U INOSTRANSTVU I DIJASPORE


Trenutno u bosanskohercegovakoj dijaspori ivi oko 1,3 miliona13 Bosanaca i Hercegovaca. Svjetska banka procjenjuje da je 2005. godine broj emigranata sa prostora Bosne i Hercegovine iznosio 1.471.594 osoba 14, to procentualno ini 37,7 % ukupne bosanskohercegovake populacije. Procjene su da je uslijed ratnih dejstava raseljeno oko 850.000 osoba. Najvei dio ove populacije su Bonjaci i izuzetno je vano adresirati ih, te osigurati da na odgovarajui nain uestvuju u planiranom popisu. Ovo se posebno odnosi na osobe sa predratnim prebivalitem na prostoru RS-a, te Distrikta Brko. Pored toga, trend iseljavanja/migracija iz Bosne i Hercegovine je nastavljen i u postratnom periodu.

12 13 14

Web stranica dravne Agencije za statistiku: www.bhas.ba "Pregled stanja bosanskohercegovakog iseljenitva", Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, 2008. go dina "Migration and Remittances Factbook", World Bank, 2005.

30

Zemlje sa najznaajnijim brojem bosanskohercegovake dijaspore su SAD sa oko 390.000 osoba, zatim SR Njemaka sa 157.187, Austrija sa 132.262, Slovenija sa 100.000, vedska sa 75.000, Kanada sa 60.000, vicarska sa 50.641, Australija sa 50.000, Italija sa 40.000, Nizozemska 24.739, Danska sa 21.037, te Norveka sa 15.500. Pored toga, tu su Srbija i Crna Gora sa 137.000, te Hrvatska sa 60.000 BH dijaspore. D ijaspora je relativno dobro organizovana kroz niz razliitih udruenja, te snanu mreu Islamske zajednice i pripadajuih demata. Ovako brojna, uloga dijaspore u predstojeem popisu je nezamjenjiva i krucijalna, posebno u ponitavanju posljedica agresije i genocida u RS. Iako ne postoje precizni podaci, UNHCR je procijenio da je etnika struktura RS 1996. godine bila 96,8% Srbi, 2,2% Bonjaci i 1% Hrvati. Danas je ova situacija neto bolja i procjene su da na prostoru RS ivi oko 90% Srba, 8,5% Bonjaka i oko 1,5% Hrvata, to je i dalje daleko od predratnog stanja. U skladu sa objanjenjem datim u sekciji 3.2. Obuhvat popisa, graani koji ive u inostranstvu mogu se popisati na tri razliita naina. 1) Kao to smo ranije naglasili, u skladu sa lanom 40. Zakona popis graana koji ive u inostranstvu obavit e se putem Web obrasca (opcija a) grafikon na str. 11.) ali ova lica e se evidentirati iskljuivo u dravljane Bosne i Hercegovine i ni na koji nain ne mogu biti dio neke teritorijalne jedinice. Ovako p opisani bosanskohercegovaki graani nee imati ikakvu ulogu u svim unutranjim bosanskohercegovakim odnosima, nee bit e dio socioekonomskih i demografskih analiza na razini te opine, entiteta/DB ili drave, a njihova imovina moe biti predmetom razliitih pekulacija na lokalnoj i entitetskoj razini. 2) Ukoliko su graani dio nekog domainstava u Bosni i Hercegovini, neovisno da li imaju svoju imovinu u dravi, oni se trebaju popisati kao lanovi tog domainstva koji se u trenutku popisa nalazi van BiH n a radu ili nakolovanju. Popis ovih lica e izvriti nosilac domainstava koji u trenutku popisa boravi u dravi (opcija b) grafikon na str. 11.). Ovako popisani bosanskohercegovaki graani, zajedno sa njihovom imovinom, imat e svoje mjesto i ulogu u svim unutranjim bosanskohercegovakim odnosima, bit e dio razliitih statistikih analiza kako na razini te opine, entiteta/DB tako i na razini drave. 3) Trea opcija odnosi se na one graane koji nisu dio nekog domainstava u Bosni i Hercegovni (veina njihove obitelji se takoer nalazi u inostranstvu ili su stradali u prethodnom ratu) tada mogu odabrati opciju da dou u Bosnu i Hercegovinu u periodu provoenja popisa, te u saradnji sa Popisnim komisijam a lokalne samouprave obave popis u svojim trenutnim ili prijeratnim prebivalitem (opcija c) grafikon na str. 11.). Na ovaj nain oni se zbrajaju se sa stanovnitvom tog popisnog kruga, odnosno postaju dio stanovnika odreene teritorijalne jedinice, te u konanici ovi graani e bio dio stalno/privremeno nastanjeno stanovnitvo Bosne i Hercegovine. Jednako kao i kod prethodne opcije i na ovaj nain popisani graani Bosne i Hercegovine, zajedno sa njihovom imovinom, imat e svoje mjesto i ulogu u svim unutranjim bosanskohercegovakim odnosima, bit e dio svih postpopisnih analiza kako na razini te opine, entiteta/DB tako i na razini drave. Jasno, ovdje je vano imati na umu da se zbrajanje graana na popisu vri od nivoa popisnog kruga, zatim preko teritorijalnih jedinica, preciznije opina, kantona, entiteta/Distrikta Brko, te na kraju na razini Bosne i Hercegovine. Jedino prisutno/stalno nastanjeno stanovnitvo odreenog podruja relevantno je za unutranje bosanskohercegovake odnose. Preciznije, odredbe Zakona o popisu stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine predviaju da u ukupan broj stanovnika odreenog popisnog podruja ulaze samo ona lica koja su u trenutku popisa odsutna ili e biti odsutna iz svog uobiajenog mjesta stanovanja krae od godinu dana i da se oni trebaju smatrati privremeno odsutnim licima. Odnosno, ukoliko osoba navede da je odsutna iz svog uobiajenog mjesta stanovanja krae od godinu dana tada se ubraja u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja i direktno utie na ukupnu strukturu i relativne odnose prisutnog stanovnitva u BiH , bez obzira da li ili ne u vrijeme popisa prisutan u Bosni i Hercegovini. U skladu sa lanom 17. Zakona popis svih lica koja u vrijeme popisa nisu prisutna u domainstvu (na radu ili boravku u inostranstvu, putovanju, kolovanju, itd.) moe obaviti jedan odrasli lan domainstva koji se trenutno nalazi u domainstvu (npr. otac/majka, brat/sestra ili neko druga odrasla osoba koja ivu u tom domainstvu). Pored toga, ukoliko graanin ima namjeru da se vrati, te tokom godine dolazi redovno u Bosnu i Hercegovinu, obnovio je ili planira da obnovi, ili je kupio imovinu sa namjerom da tu prije ili kasnij e ivi, zatim u vrijeme popisa doe u domovinu sa ciljem da izvre popis svih lica koje ive u tom domainstvu, kao i detalje o domainstvu u kojem boravi ili imaju namjeru boraviti onda e ta lica biti tretirana kao i svi ostali bosanskohercegovaki graani
31

koji uestvuju u popisu, te biti dio ukupnog stanovnitva tog popisnog podruja i u konanici ukupnog stalno nastanjenog stanovnitva Bosne i Hercegovine. Ova lica popis mogu obaviti na nain da u vrijeme popisa (od 1 . do 15. oktobra) saekaju da popisiva doe u njihove domove ili, ukoliko su esto ili upravo u vrijeme popisa van domainstva (na putu, na radu u inostranstvu upravo u vrijeme popisa, i sl.), popis mogu izvriti u saradnji sa Popisnim komisijama lokalne samouprave/opinskim popisnim komisijama na nain da se direktno jave Popisnoj komisiji i dogovore kada e popisiva doi u njihova domainstva. Meutim, ukoliko je osoba odsutna iz mjesta stanovanja ili se izjasni da je odsutna ili e biti odsutna iz svog uobiajenog mjesta stanovanja due od godinu dana (12 mjeseci), ili se popie putem Web obrasca koji e biti dostupna na Internet sajtu dravne Agencije za statiatiku, onda ta osoba ne ulazi u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja (pogledati sekciju 3.3. Obuhvat popisa). Takve osobe e se evidentirati u posebnu bazu podataka, i mada e biti obuhvaeni ukupnim brojem stanovnika Bosne i Hercegovine, nee biti vezani za odreeno popisno podruje niti e imati uticaja na unutranje bosanskohercegovake odnose. U kontekstu lica koja ive u inostranstvu, kao i ranije naveden im odredbama Zakona koje se tiu stalno nastanjenog stanovnitva odreenog podruja, vano je naglasiti da e prvih pet pitanja na Popisnici za lica (P -1 obrazac) utvrditi konani status osobe. Obzirom, da u znaajnom broj naih domainstava imate sina/kerku koja sa svojom porodicom boravi na radu u inostranstvu (dijaspori), taj emo primjer uzeti kao ilustraciju. Prvi korak je da prilikom upisivanja osoba koje ive u tome domainstvu (obrazac P -2. Spisak osoba koje ive u tom domainstvu pogledati sekciju 4.2.1., str. 20.) navedu da te osobe (cjelokupna porodica) ive u tom domainstvu i da su trenutno odsutne iz domainstva. Kod razloga odsustva navode na primjer "osobe su na; radu ili boravku u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu " (pogledati obrazac P-2). Podatke za ove osobe dat e nosilac domainstva, na primjer otac, majka ili brat. Vano je da se u Spisak osoba upiu sve osobe koje ine to domainstva, i to one koje su u kritino vrijeme popisa od 1. do 15. oktobra prisutne , ali i one koje iz navedenog ili slinih razloga u vrijeme popisa se nalaze izvan domainstava (za vie detalja pogledati sekciju 4.2.1.). Nakon to popisiva upie sva lica koja ive u tom domainstvu, bilo da su prisutna ili odsutna u vrijeme popisa, on/on prelazi na Popisnice za lica (obrazac P-1). Obzirom da je osoba iz naeg primjera privremeno izvan Bosne i Hercegovine tada e osoba koja ih popisuje nosilac domainstva prilikom popisivanja ovih lica odabrati opciju "b" odgovora na prvo pitanje: "b) lan domainstva odsutan iz mjesta popisa zbog rada/kolovanja ili boravka u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu".

Ovaj odgovor se odnosi na sve nae graane koji su odsutni iz mjestu popisa vie ili manje od 12 mjeseci zbog rada ili kolovanja bilo u Bosni i Hercegovini, bilo u inostranstvu (na primjer radi rada na odreeno ili neodreeno vrijeme, imaju zanatsku, ugostiteljsku ili neku drugu radnju, zbog sezonskih poslova, upueni od radne organizacije radi izvoenja graevinskih, montanih i drugih radova, kolovanja, lijeenja, posjeta porod ici ili prijateljima, boravka u kui za odmor ili slinih razloga). Nakon toga, popisiva e u kockice pitanja 3A. prepisati istu ifru razloga odsustva iz mjesta popisa koju je ranije upisao u obrazac P-2 prilikom upisivanje svih osoba koje ine to doma instva. Ukoliko je razlog odsustva bio rad ili boravk u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu, tada e popisiva upisati ifru 5.
32

Pitanja 4. 5. se odnosi na duinu odsustva osobe iz domainstva i direktno su vezana za odredbe lana 7. Zakona koje definiu ukupno stalno nastanjeno stanovnitvo: (2) Na osnovu definicije uobiajenog mjesta stanovanja, lica koja su u trenutku popisa odsutna ili e biti odsutna iz svog uobiajenog mjesta stanovanja krae od godinu dana treba da se smatraju privremeno odsutnim licima, te ih treba ukljuiti u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja. Popisana lica koja ne zadovoljavaju kriterije koji su postavljeni definicijom uobiajenog mjesta stanovanja u mjestu popisivanja, odnosno ne ive, niti se oekuje da e ivjeti u mjestu popisivanja, u neprekidnom periodu od barem 12 mjeseci, smatraju se privremeno prisutnim licima, i stoga ih ne treba raunati u ukupan broj stanovnitva tog popisnog podruja .

Odnosno, po odredbi ovog lana Zakona ukoliko je lice iz prethodnog primjera van Bosne i Hercegovine "Jednu godinu i due " (pogledati prethodnu sliku, pitanje 4.) to lice ne e se smatrati privremeno odsutnim licima i nee biti ukljueno u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja, (ref. "...ukupan broj stanovnika popisnog podruja..." ), te u konanici nee ui u populaciju stanovnika relevantnu za unutranje bosanskohercegovake odnose. Meutim, ukoliko je lice odsutno iz mjesta stanovanja "Krae od jedne godine" (na primjer zadnji put boravilo u Bosni i Hercegovini prije 7 mjeseci), a u skladu sa navedenim Zakonskim odredbama, to lice e biti ukljueno u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja. U slinom kontekstu je i pitanje 5. koje se utvruje koliko osoba planira da bude odsutn a. I ovdje su odgovori vezani uz duinu odsustva, te je i kod ovog pitanje duina odsustva podijeljena na period godinu dana i due, ili krae od jedne godine (pogledati sliku). Odredbe lana 7. Zakona se i kod ovog pitanja, kao i kod pitanja 4. jednako primjenjuju, te e ovdje duina planiranog odsustva odrediti da le e ili ne lice biti ukljueno u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja. U konanici, ukoliko je osoba odsutna (pitanje 4.) ili planira da bude odsutna (pitanje 5.) due od 12 mjeseci ta osoba nee biti ukljuena u ukupan broj stanovnika tog popisnog podruja. Meutim, ako je odgovor na pitanje 5. "Krae od jedne godine" (npr. 4 mjeseca) tada e osoba biti dio stalno nastanjenog stanovnitva Bosne i Hercegovine. Ovdje treba imati na umu da je Zakon u lanu 7. predvia i posmatra odgovore na oba pomenuta pitanje (pitanje 4. i pitanje 5.) u kontekstu statusa "privremeno odsutnim licima", te ukoliko na bilo koje od ova dva pitanja odgovor bude "jedna godina i due" ove osobe e se smatraju se privremeno prisutnim licima i nee se raunati u ukupan broj stanovnitva tog popisnog podruja. Vano je imati na umu da ukoliko je razlog odsustva osobe rad u inostranstvu, te tokom godine borave u Bosni i Hercegovini izvjesni vremenski period, u konanici imaju namjeru da se vrate u uobiajeno mjesto stanovanja (npr. trenutno su inostranstvu zbog nedostatka radnih mjesta u BiH ili zbog razl iitih ekonomskih/socijalnih razloga) tada prilikom popisa trebaju navesti vrijeme odsustva iz Bosne i Hercegovine imajui na umu da kada su posljednji put bili u domovini (Zakon navodi u neprekidnom period od 12 mjeseci). Odnosno, osoba koja se popisuje ili daje podatke za privremeno odsutnu osobu treba navesti iskljuivo broj mjeseci od zadnjeg boravka, te koliko e biti van drave do ponovnog dolaska. U skladu sa Zakonom ti graani e biti tretirani u ukupno stalno nastanjeno stanovnitvo Bosne i Hercegovine, te imati svoje mjesto i ulogu u svim unutranjim bosanskohercegovakim odnosima, zatim bit e dio svih socioekonomskih i demografskih analiza kako na razini te opine tako i na razini drave, te e njihova imovina biti evidentirana i nee biti predmetom pekulacija na lokalnoj i entitetskoj razini.

Na kraju, vano je imati na umu da svi lanovi jednog domainstva ne mogu biti privremeno odsutna lica, te imati obiljeen modalitet "b" na pitanju 1. Barem jedan lan domainstva mora biti osoba koja ima namjeru da tu ivi i navesti odgovor "a" na prvom pitanju, te je osoba prisutna u vrijeme popisa (pitanje 2, odgovor "DA").

33

4.4. ORGANIZACIJA AKTIVNOG UEE BONJAKA U OPERATIVNO-TEHNIKOJ REALIZACIJI POPISA


Mnogo je razliitih operativno-tehnikih segmenata popisa o kojima je neophodno voditi rauna, te je praktino nemogue obuhvati ih u dokumentu ovog tipa. Zakon o popisu stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine definisao je razliita tijela/organe koji e aktivno uestvovati u realizaciji popisa. Pored tri zavoda/agencije za statistiku, najznaajnija popisna tijela se nalaze na lokalnom nivou i to u formi Popisnih komisija lokalne samouprave. Obzirom na nadlenosti koje su dodijeljena ovom tijelu od izuzetne je van osti da se osigura adekvatna zastupljenost Bonjaka, te njihovo aktivno uee u radu ovog tijela. Kao to je ranije navedeno Vodiu, Popisne komisije lokalne samouprave (PKLS) ima izuzetno vanu ulogu i pored toga to rukovode pripremama, organizovanjem i sprovoenjem popisa na teritoriji optine, odnosno grada, PKLS vre i izbor i imenovanje instruktora i popisivaa jedinica lokalne samouprave. Pored toga, tokom i po okonanju popisa PKLS preuzimaju tampani popisni materijal i dijele ga instruktorima, k oji ga dalje distribuiraju popisivaima, te obezbjeuju prostorije za deurstvo i za rad u vrijeme sprovoenja popisa, kao i prostorije za rad instruktora na pregledu i prijemu popisne grae. Zatim, kao veoma vaan dio njihovog posla PKLS vre raspored popisivaa i optinskih, odnosno gradskih instruktora po popisnim krugovima i sastavljaju odgovarajue spiskove, te vre nadzor nad radom optinskih, odnosno gradskih instruktora i popisivaa, a posebno se brinu o pravilnoj primjeni metodolokih i organizacionih uputstava. Nakon okonanja popisa upravo su PKLS odgvorne za preuzimanje popisnog materijala od instruktora, te organizaciju i kontrolu obuhvata i kvaliteta popisnog materijala, te obezbjeenje i skladitenje popisnog materijala uz ispunjenje propisanih bezbjednosnih mjera i uslova odreenih Zakonom o zatiti linih podataka i drugim propisima o bezbjednosti za takve vrste materijala. Upravo PKLS organizuju prevoz i blagovremeno dostavljanje popisnog materijala na mjesto unoenja u Iston o Sarajevo (Zakon je u lanu 19. precizirao Istono Sarajevo kao mjesto za unos i obradu popisnog materijala). Na kraju, PKLS vre zamjenu opravdano sprijeenih, kao i nestrunih ili nesavjesnih instruktora, popisivaa, a zamjenu kontrolora vre uz saglasnost statistikih institucija u Bosni i Hercegovini, te razmatraju pritube graana i obavjetavaju o njima dravnu/entitetsku Agenciju/Zavod za statistiku. Imajui na umu sve prethodno reeno, izuzetno je vano osigurati legitimnog i obrazovanog predstavni ka u PKLS, te kontinuirano pratiti rad i odluke PKLS. Ovo se odnosi na sve aktivnosti, od faze njihovog izbora, zatim izbora instruktora i popisivaa od strane PKLS, same obuke instruktora i popisivaa, ukupnih priprema za popis na razini opine, te u konanici svakodnevnog rada Popisnih komisija lokalne samouprave tokom popisa. U skladu sa Zakonom nacionalna/etnika struktura Popisnih komisija lokalne samouprave mora biti u skladu sa popisom iz 1991. godine, odnosno u svakoj PKLS mora biti po jedan predstavnika iz rada konstitutivnih naroda i iz reda ostalih. Popisne komisije lokalne samouprave brojat e 4 -6 lanova u zavisnosti od veliine opine/grada.

Pored PKLS, a obzirom na ukupnu vanosti, Zakon predvia da nacionalna/etnika struktura instruktora i popisivaa takoer treba biti u skladu sa popisom iz 1991. godine, ali uz neophodan uslov dovoljnog broja prijavljenih Bonjaka za lanove ovih tijela u lokalnim zajednicama. U kontekstu operacionalizacije i provoenja popisa, Opinski instruktori predstavljaju izuzetno vaan segment osiguranja kvalitetnog i ispravnog provoenje ukupnog procesa. Nakon javnog oglasa, odabire ih i imenuje PKLS. Pored treninga popisivaa, obaveze opinskih instruktora na popisu su i obilazak terena pred popis i provjera usaglaenosti skica i opisa popisnih krugova sa stanjem na terenu, te organizacija i praenje rada popisivaa. Takoer, opinski instruktori su odgovorni za pregled i kontrolu popunjenih popisnih obrazaca. Predvieni broj instruktora po opinama, u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine, dat je u prilogu 5., dok se u prilogu 4. nalaze uslovi i kriteriji za odabir opinskih instruktora. U praksi, zadatak opinskih instruktora je trening, ali i svakodnevni nadzor nad radom popisivaa. Uvjeti koje kandidat za opinskog/gradskog instruktora treba da ispunjava su prilino standardni tako da treba biti da je dravljanin BiH, da ima najmanje 18 godina, da se protiv kandidata ne vodi krivini postupak, zatim da ima steeno najmanje srednje obrazovanje u etverogodinjem trajanju, te, ako je mogue, stanovnik naseljenog mjesta ili opine/grada u kojoj e obavljati poslove opinskog/gradskog instruktora. PKLS e prilikom bodovanje
34

kandidata za opinske instruktore najvie bodova dodijeliti osobama koje imaju visoku kolu, fakultet ili akademija, te nezaposlenim licima.

Pored instruktora, najznaajniju operativni ulogu u realizaciji samog popisa imaju popisivai. Popisivai su osobe koje su u viednevnom kontaktu sa stanovnitvom i neposredni su izvrioci popisa, te o ijim sposobnostima i zalaganju zavisi uspjeh popisa i kvalitet prikupljenih podataka. Obaveze popisivaa u popisu su obilazak terena pred popis, te popisivanje domainstava/stanova i lica "od vrata do vrata". Svaki popisiva obavezno potpisuje Izjava o zatiti povjerljivih podataka u skladu sa Zakonom. Jednako kao i za instruktore, krajem juna e biti Javni poziv za prijavljivanje kandidata koji e objaviti statistike agencije na svojim web stranicama i u sredstvima javnog informisanja (radio i tv , tampani mediji i dr.). Kao i kod opinskih instruktora, odabire ih PKLS. Referenca za utvrivanje etnike strukture popisivaa su obraeni podaci o etnikoj strukturi stanovnitva u BIH prema popisu iz 1991. godine (predvieni broj popisivaa po opinama dat je prilogu 5., dok se u prilogu 4. nalaze uslovi i kriteriji za odabir popisivaa). Uvjeti koje kandidat za popisivaa treba da ispunjava su slini kao i za instruktora, tako da treba biti da je dravljanin BiH, da ima najmanje 18 godina, da se protiv kandidata ne vodi krivini postupak, da ima steeno najmanje srednje obrazovanje, zatim ako je mogue, stanovnik naseljenog mjesta ili opine/grada u kojoj e obavljati poslove popisivaa, te da ima itak rukopis. PKLS e prilikom bodovanje kandidata za popisivae najvie bodova dodijeliti osobama koje imaju visoku kolu, fakultet ili akademiju, nezaposlenim licima, te licima koja imaju itak rukopis.

Meutim, ovdje je vano napomenuti da e broj opinskih instruktora i popisivaa direktno ovisiti od broja prijavljenih, odnosno ukoliko se u Stocu, Banjoj Luci, Viegradu, Trebinju, Livnu, Bijeljini i drugim gradovima prijavi dovoljno Bonjaka broj instruktora i popisivaa bit e u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine. Ukoliko se ne prijave, procedura je sljedea: do polovine predvienog broja e biti iz drugih BH opina, dok e druga polovina biti popunjena predstavnicima drugih naroda. Na primjer, u Srebrenici treba ukupno 9 instruktora od ega 7 Bonjaka. Ukoliko se prijavi 7 svi e biti angaovani. Meutim, ukoliko se prijavi svega 2, tada e se iz susjednih opina angaovati nedostajui broj do 50 % potrebnih. Ostatak potrebnih instruktora e biti iz veinskoga naroda. Slino je i sa popisivaima. U Srebrenici na primjer treba 76 popisivaa, od ega 57 Bonjaka. Ukoliko se, na primjer, prijave njih svega 15 tada e se iz susjednih opina angaovati nedostajuih broj ali samo do 50% potrebnih odnosno, u konkretnom primjeru njih 14 (15+14=29). Preostalih 28 popisivaa Bonjaka u Srebrenici popunit e ostali prijavljeni kandidati iz reda druga dva naroda i ostalih. Odnosno, ukoliko bude dovoljan broj prijavljenih kandidata unutar te opine etnika struktura instruktora i popisivaa mora biti prema popisu iz 1991. godine. U tom kontekstu ve sada, a posebno u opinama RS i zapadne Hercegovine, treba otpoeti sa pripremama potencijalnih instruktora i popisivaa, i ovdje je izuzetno vano osigurati neophodan broj/kvotu lokalno prijavljenih popisivaa i instruktora.

Pored prethodnih aspekata operativnog rada na popisu, ne smije se zaboraviti da e unos podataka (Popisnica) nakon provedenog popisa trajati barem 18 mjeseci. U skladu sa Zakonom lan 19, stav (2), za mjesto unosa, obrade i kontrole popisnica utvreno je Istono Sarajevo, odnosno sve popisnice e nakon preliminarne obrade od strane Popisnih komisija lokalne samouprave opinskih popisnih komisija biti prebaene u Istono Sarajevo na konani unos i obradu. Ovaj, kritini aspekt popisa se takoer mora ozbiljno shvatiti, te osigurati aktivno uee Bonjaka u svim koracima i procesima nakon popisa. Ovdje je vano imati na umu da unos podatak putem optikih itaa ima visok stepen greke tako da je neophodno osigurati monitoring svake faze ovog procesa, kao i svim predunosnim koracima i testiranjima. Naknadne, manuelne kontrole nisu mogue jer je u pitanju blizu est miliona dokumenta, a popisna graa se nakon popisa i eventualne kontrole, arhivira, a potom unitava.

35

5. REZIME
Imajui na umu sve bosanskohercegovake dispozicije, odnose unutar entiteta, te problematine zakone u manjem BH entitetu posebice Zakon o premjeru i katastru RS, neophodno je adekvatno informisati nae graane o vanosti uea u predstojeem popisu, te osigurati da se oni i njihova domainstva/stanovi kao i cjelokupna imovina svih lanova domainstva adekvatno evidentira i ne bude predmetom pekulacija na lokalnoj i entitetskoj razini. U tom kontekstu, od posebne vanosti je bosanskohercegovakoj dijaspori, kao i licima koja ive i rade u inostranstvu, prenijeti sve zakonske mogunosti i metodoloke dispozicije kada je popis u pitanju, te osigurati njihovo uee i popis u domovini. Jedino na ovaj nain graani Bosne i Hercegovine koji ive u inostranstvu, te njihova imovina bit e dio svih socioekonomskih i demografskih analiza kako na razini te opine tako i na razini drave. Za Bonjake predstojei popis predstavlja zavrnu taku naih historijskih nastojanja za priznanjem naeg imena i identiteta. Oktobarski popis je prva prilika da se Bonjaci zvanino mogu izjasniti narodnim imenom kojeg su sami odabrali. Stoga, svi mi na predstojeem popisu bez ustezanje i straha, trebamo svima, i naim susjedima i Europi, jasno i glasno rei Bonjak/Bonjakinja sam, a materinji jezik mi je kao i domovina Bosanski. Pored toga, a koristei se ovim Vodiem, neophodno je nae graane upoznati o razliitim tehnikim aspektima popisa, kao i praktinim koracima u provoenju popisa, a sve sa ciljem osiguranja tane i precizne statistike slike Bosne i Hercegovine. Mnogo je godina prolo od posljednjeg popisa te je neophodno nae sugraane upoznati o svim operativni koracima u provoenju popisa, te o nainu i obuhvatu popisa, odnosno ta se sve popisuje od lica koja su u vrijeme popisa prisutna ili odsutna iz domainstva, zatim samog domainstava/stana, te podataka o poljoprivredi. U tom kontekstu, neophodno je upoznati graane o praktinim koracima prilikom samog popisa, zatim ta je sve duan priredit i uraditi graanin, a ta su zadaci, obaveze i odgovornosti popisivaa. Treba jasno naglasiti naim graanima da jedini podatak koji e se traiti na popisu, pored imena i prezimena, je jedinstveni matini broj graanina JMBG. Takoer, graane treba upoznati da popis predstavlja davanje izjave, odnosno odgovora na postavljena pitanja, te da popisiva ne smije traiti bilo kakav dokument kojim bi popisivana osoba dokazivala svoj odgovor. Ovo se odnosi i na JMB graanina, te na linu kartu, prijavu prebivalita, paso, rodni list, izvod iz knjige dravljana, ZK izvadak za kui ili zemljite, kao i bilo koji drugi dokument kojim bi popisivana osoba eventualno trebala potvrditi svoj odgovor ne neko od pitanja. Potrebno je posebno naglasiti ta ukoliko popisiva u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu lica obuhvaena popisom (nema nikoga u domainstvu/stanu ili se u domainstvu/stanu nalazi maloljetna/starija osoba), te objasniti naim graanima da popisiva ima obavezu da ostavi pismeno obavjetenje o svome dolasku u domainstvo/stan. Pored toga, graani trebaju znati da ukoliko popisiva u domainstvu/stanu zatekne maloljetno lice, te stariju osobi koja nije u stanju ili uz potekoe moe dati potrebne informacije, duan je takoer ostaviti pismeno obavjetenje tim osobama i pokuati dogovoriti termin ponovnog dolaska kada u domainstvu bude punoljetna osoba, te osoba koja moe pomoi starijoj osobi da ispravno odgovori na pitanja iz Popisnica. Pored toga, u komunikaciji sa naim sugraanima vano je istai da u praksi najee i susreemo situacije gdje jedna osoba daje podatke za ostale lanove domainstva, te da ostali lanovi domainstava mogu biti privremeno odsutni iz domainstva radi posla (u BiH i inostranstvu), kolovanja ili bilo kojeg drugog razloga. Vrijeme odsustva osoba nije faktor da li su oni lanovi domainstva ili ne, i oni obavezno popisuju kao i svi ostali lanovi domainstva. Jedino vrijeme njihovog odsustva determinira da li e ili ne ta osoba biti dio stalno nastanjenog stanovnita Bosne i Hercegovine (ukoliko je osoba odsutna iz domovine due od 12 mjeseci neprekidno ili planira da bude odsutna due od 12 mjeseci neprekidno tada ta osoba nee biti dio stalno nastanjeno stanovnitvo Bosne i Hercegovine). Ovdje je vano naglasiti naim graanima da e jedino stalno nastanjenog stanovnita Bosne i Hercegovine (u skladu sa lanom 7. Zakona to su osobe koje su u vrijeme popisa prisutne u domovini ili su odsutne/planiraju da budu odsutne krae od 12 mjeseci), zajedno sa njihovom imovinom, imati svoje mjesto i ulogu u svim unutranjim bosanskohercegovakim odnosima, bit e dio svih socioekonomskih i demografskih analiza kako na razini te opine, entiteta/DB tako i na razini
36

drave, a njihova imovina kue/stanovi, poljoprivredna dobra i imanje nee biti dio pekulacija na lokalnim/entitetskim razinama. Takoer, ukoliko je osoba esto odsutna iz domainstva (npr. na radu u inostranstvu), moe direktno kontaktirati Popisnu komisiju jedinica lokalne samouprave, te obaviti popis cjelokupnog domainstava i svih lanova u saradnji sa njima bilo kada u vrijeme popisa od 1. do 15. oktobra 2013. godine. Ovdje je svakako vano napomenuti i mogunosti popisa putem Web-obrasca te bosanskohercegovake graane koji ive u inostranstvu upoznati sa ovom mogunosti, ali i svim efektima ovog naina uestvovanje na predstojeem popisu (u skladu sa lanom 40. Zakona ovi graani e biti popisani u posebnu evidenciju i nee biti dio stalno nastanjenog stanovnita BiH). Na kraju, graanima je vano naglasiti da u skladu sa lanom 17. Zakona popisivai i sva druga lica koja obavljaju i uestvuju u poslovima u vezi s popisom su duni blagovremeno i na propisan nain obavljati poslove popisa, te su prilikom obavljanja svojih poslova duni dati na uvid svoju iskaznicu/ovlatenje licima koja popisuju. Graanin bi obavezno trebao upisati ime i prezime, te broj iskaznice popisivaa koji je obavio popis u njegovom domainstvu. U cilju adresiranja razliitih pitanja i nedoumica vezanih za predstojei popis, te potpunijeg informisanja naih graana kako u domovini tako i u dijaspori, u kampanji javnog informisanja treba ukljuiti razliite oblike komunikacije sa graanima, i to prvenstveno kroz direktnu komunikaciju/rad na terenu sa graanima kroz prezentacije, tribine/razgovore, radionice, kao i neformalne susret uz poseban naglasak na pojedine teme obraena u Vodiu. Obzirom na obim i kompleksnost materije, neophodno je prirediti posebne tematske tribine/razgovore/predavanja na primjer o popisu lica koja ive u inostranstvu, ili o nainu provoenja popisa, o ulozi popisivaa i instruktora, te animiranju Bonjaka da se prijave za aktivno uee na popisu, itd. Printani materijali (plakati, posteri, info-broure) trebaju jasno naznaiti najbitnije aspekte popisa i najvanija pitanja, kao i sve statistike posljedice pojedinih odgovora. Iako se ovo posebno odnosi na tri nacionalna pitanja, ne smiju se zanemariti ostali vani aspekti Popisnice, poput pitanja vezanih za mjesto stanovanja, itd. Takoer, vano je imati na umu da se daju precizni odgovori u skladu sa ponuenim modalitetima na samim popisnicama ni u kom sluaju kreirati sopstvene odgovore koji mogu stvoriti dodatnu konfuziju kod naih sugraana. Potrebno je takoer, u skladu sa mogunostima, prirediti posebnu Web stranicu/sajt sa neophodnim materijalima i informacijama vezanim za popis npr. detaljima datim u ovom Vodiu, zakonima, Popisnicama, itd. Pored toga, ova stranica treba sadravati detaljne upute o svim koracima i elementima popisa, efektima odgovora na pojedina pitanja, pojanjenjima vezanim za grupu nacionalnih pitanja, te informacijama o razliitim operativno-tehnikim segmentima popisa poput lokacija Popisnih komisija lokalne samouprave, njihovom sastavu (ko su lanovi iz pojedinog naroda) i kontakt informacijama. Ukoliko je to mogue, sve informacije postaviti i na Facebook, Twitter, Youtube i razliite blogove kako bi to iri spektar bosanskohercegovake publike imao cjelovitu i potpunu informaciju o predstojeem popisu. Ovo se posebno odnosi na redovnu aktualizaciju svih informacija vezanih za realizaciju popisa, poput informacija o oglasima za popisivae i instruktore, lokalnim NGO koje rade monitoring popisa, adresama i kontaktima Popisnih komisija lokalne samouprave (opinske popisne komisije), njihovom sastavu i kontakt informacijama. Uloga poznatih linosti i estradnih radnika "grass top" aktivizam, u programima ovog tipa moe biti od kljunog znaaja, te je neophodno, gdje je to mogue, uspostaviti saradnja sa poznatim linostima i estradnim radnicima, sa ciljem promovisanja razliitih dijelova ovog Vodia, ali i kljunih poruka cjelokupnog programa. Ovo se posebno odnosi na animiranje dijaspore, kako za dolazak/uee na popisu tako i za prenoenje kljunih informacija vezanih za same popisnice i konkretna pitanja objanjena u prethodnim sekcijama. Uloga bosanskohercegovakih graana koji ive u inostranstvu u ovom popisu je kljuna. Precizan i taan popis ovih graana moe determinirati sve budue odnose u Bosni i Hercegovini, te u velikoj mjeri i ukupnu budunost drave. U tom kontekstu, BH dijaspora se mora adekvatno adresirati te kroz angaman svih institucija, udruenja, razliitih medija, pojedinca, itd., adekvatno informisati o relevantnim aspektima predstojeeg popisa. Ovdje je od izuzetne vanosti osigurati ispravno informisanje naih graana koji ive u inostranstvu o razliitim opcijama/nainima "uestvovanje/popisivanja" u predstojeem popisu obzirom da postoji velika razlika ukoliko se nai graani popiu u domainstvima i svojim predratnim mjestima prebivalita, ili putem Web-obrasca. Organizacija informativne kampanje, distribucija plakata i info-broura, ali i mikro-rad na terenu u formi obilazaka naih udruenja i zajednica irom svijeta predstavlja vaan i nezaobilazan dio ukupne kampanje cjelovitog informisanja naih sugraana.

37

PRILOG 1. POPISNICA (P-1)


U nastavku se nalazi prijedlog Popisnice (obrazac P-1) dostupan u vrijeme pisanja ovog dokumenta.

38

2013
BOSNA I HERCEGOVINA

POPIS STANOVNITVA, DOMAINSTAVA I STANOVA 2013

POPISNICA (P-1)
ENTITET/BD BIH OPINA POPISNI KRUG STAN DOMAINSTVO

Svi podaci iz ovog obrasca su tajni i koristit e se samo u statistike svrhe.

NA PITANJA 10 I 11. NE ODGOVARAJU OSOBE PRIVREMENO PRISUTNE U MJESTU POPISA 10. Da li se osoba doselila u mjesto popisa iz drugog naseljenog mjesta BiH ili iz druge drave?
Da Ne Pitanje 12.

Latinica

OBRAZAC

OSOBA

11. Odakle se osoba doselila u mjesto popisa?


NASELJENO MJESTO

1
Iz drugog mjesta u BiH

OPINA

Ime Ime oca ili majke Prezime


muki enski DAN MJESEC GODINA OSTALIH 6 CIFARA IZ JMB Iz druge drave
MJESEC GODINA NAZIV DRUGE DRAVE

Datum doseljenja: 12. Da li je osoba ikada ivjela izvan BiH neprekidno godinu dana i due?
Da Ne Pitanje 13. Osoba je u inostranstvu Pitanje 13.
MJESEC DOSELJENJA U BIH GODINA DOSELJENJA U BIH

Spol:

Datum roenja i JMB: MJESTO STANOVANJA

1. Osoba koja se popisuje je:

a) lan domainstva koji ivi u mjestu popisa godinu dana ili due ili se doselio sa namjerom da tu ivi b) lan domainstva odsutan iz mjesta popisa zbog rada / kolovanja ili boravka u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu c) Privremeno prisutna u mjestu popisa krae ili due od godinu zbog rada /kolovanja ili boravka Da Ne Pitanje 8. Pitanje 3A Jedna godina i due (broj godina)

Pitanje 2. Pitanje 3A.

DRAVA U KOJOJ JE OSOBA IVJELA

Posao Pitanje 3B.

kolovanje

Porodini razlozi

Prinudni razlozi

Ostali

Razlog doseljenja u BiH: 13. Mjesto u kojem je osoba ivjela u vrijeme popisa 1991. (samo za osobe roene prije 01.04.1991.).
U naseljenom mjestu gdje i danas ivi Pitanje 14.
NASELJENO MJESTO

2. Da li je osoba prisutna u mjestu popisa?

3A. Razlog odsustva iz mjesta popisa 3B. Razlog prisustva u mjestu popisa

4. Duina odsustva / prisustva

Pitanje 6

Krae od jedne godine (broj mjeseci)

Pitanje 5. U drugom mjestu u BiH


OPINA

5. Koliko jo osoba namjerava da bude odsutna/prisutna?

Jednu godinu i due

Krae od jedne godine (broj mjeseci) U drugoj dravi

NAZIV DRUGE DRAVE

6. Mjesto u kojem se nalazi odsutna osoba / mjesto stalnog stanovanja privremeno prisutne osobe
NASELJENO MJESTO

14. Da li je osoba bila izbjeglica iz BiH (poslije 30.04.1991. godine)?


Da Ne Pitanje 16.

15. Da li se osoba vratila iz izbjeglitva?


Da, u mjesto iz kojeg je izbjegla Da, u drugo mjesto u BiH Ne, nije se vratila u BiH

U BiH

OPINA

16. Da li je osoba bila raseljena u BiH (poslije 30.04.1991. godine)?


NAZIV DRUGE DRAVE NASELJENO MJESTO ODAKLE JE RASELJENA

U drugoj dravi Da
OPINA

7. Uestalost vraanja u mjesto popisa / mjesto stalnog stanovanja privremeno prisutne osobe:
Rjee od jednom nedeljno Najmanje jednom nedeljno Ne Pitanje 19.

8. Mjesto roenja
NASELJENO MJESTO

17. Da li se osoba vratila u naseljeno mjesto iz kojeg je raseljena?


Da Pitanje 19. BiH Ne Pitanje 18. BiH i druge drave

18. Da li osoba jo uvijek ima formalno-pravni status raseljene osobe u BiH?


Da Druge drave Ne Bez dravljanstva

U BiH

OPINA

19. Dravljanstvo drave:

NAZIV DRUGE DRAVE

U drugoj dravi

UPISATI DRAVLJANSTVO DRUGE DRAVE

19.1. Dravljanstvo entiteta: 9. Mjesto stalnog stanovanja majke u vrijeme kada je osoba roena:
NASELJENO MJESTO

FBIH Nikad oenjen/udata

RS Oenjen/udata

Ne izjanjava se Razveden/razvedena Udovac/udovica

20. Zakonsko brano stanje


(samo za osobe roene prije 01.10.1998):

21. Da li osoba ivi u neformalnoj zajednici (samo za osobe roene prije 01.10.1998)?
Da Ne

22. Ukupan broj ivoroene djece ukljuujui i onu koja nisu iva
(odgovaraju samo osobe enskog spola roene prije 01.10.1998):

U BiH

OPINA

(Ako se odgovori na ovo pitanje , odgovara se i na pitanje 23.)


Za vie od 2 ivoroena djeteta, upisati mjesec i godinu roenja najmlaeg djeteta

NAZIV DRUGE DRAVE

23. Mjesec i godine roenja ivoroene djece


MJESEC Prvog GODINA Drugog MJESEC GODINA

MJESEC Najmlaeg

GODINA

U drugoj dravi

11

12

NA PITANJA 24. I 25. PREMA LANU 12. ZAKONA O POPISU U BiH GRAANIN/GRAANKA MOE I DA SE NE IZJASNI 24. Etniko/nacionalno izjanjavanje:
Bonjak/Bonjakinja Hrvat/Hrvatica Srbin/Srpkinja Ne izjanjava se

39. Djelatnost preduzea, ustanove, radnje, obrta i sl. (za osobe koje rade ili su radile):
UPISATI

25. Izjanjavanje o vjeroispovijesti:


Islamska Katolika Pravoslavna Agnostik Ateist Ne izjanjava se

NAZIV PREDUZEA, USTANOVE, RADNJE, OBRTA I SL.

26. Maternji jezik:

40. Mjesto rada / kolovanja (odgovaraju samo osobe koje trenutno rade ili se koluju):
NASELJENO MJESTO

Bosanski

Hrvatski

Srpski

27. Koje aktivnosti osoba zna obavljati na raunaru (samo za osobe roene prije 01.10.2003; mogue vie odgovora)?
Obrada teksta Izrada tabela Koritenje E-maila Koritenje interneta Nita od navedenog

U BiH

OPINA

NAZIV DRUGE DRAVE

28. Najvie zavrena kola (samo za osobe roene prije 01.10.1998):


Bez ikakvog obrazovanja Pitanje 30. VRSTA SREDNJE KOLE 9-godinji program Pitanje 30.
Gimnazije Tehnike i srodne kole 4-godinja ili 5-godinja Strune kole Vjerske kole Umjetnike kole
(baletske, muzike i sl.)

29. Steeno zvanje (samo za osobe za koje je kod pitanja 28. obiljeen modalitet visoka kola/fakultet/akademija/univerzitet):
STARI PROGRAM Diplomirani Specijalista Magistar Doktor nauka Pitanje 31. PROGRAM PO BOLONJI Bachelor i diplomirani (studije I ciklusa) Magistar (studije II ciklusa i integrisani studij) Doktor nauka (studije III ciklusa) Pitanje 31.
4 godine 5 godina 6 godina

U drugoj dravi

Nepotpuno osnovno obrazovanje (upisati najvii razred koji je osoba zavrila) 8-godinji ili Pitanje 30. stari program Osnovna kola Srednja kola Pitanje 31.
1- godinja ili 2-godinja

41. Sredstvo svakodnevnog putovanja na posao/kolu? (mogue je dati najvie 2 odgovora)


Automobil Motocikl Autobus Bicikl Tramvaj Pjeice Trolejbus Ostalo Voz Ne putuje

3-godinja

42. Glavni izvor sredstava za ivot u posljednjih 12 mjeseci?


Plata ili druga naknada po osnovu zaposljenja, osim iz poljoprivrede Prihodi iz poljoprivrede Prihodi od iznajmljivanja stana, zemlje, poslovnog prostora ili druge imovine, ili prihodi od imovinskih prava Penzija Socijalna pomo Druge beneficije ili primanja (stipendija, studentski ili aki krediti, alimentacija i sl.) Pozajmice ili troenje uteevine
Pitanje 44.

Specijalizacija poslije srednje kole Via kola i 1. stepen fakulteta

Pitanje 31. Pitanje 31. Pitanje 29.

Pitanje 44.

Uiteljske kole

Visoka kola/fakultet/akademija/univerzitet

Drugi nespomenuti prihodi Izdravana osoba


Pitanje 43.

30. Da li osoba zna da proita i napie kratak tekst?


(samo za osobe stare 10 i vie godina koje su bez ikakvog obrazovanja ili sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem)

Da

Ne

Naknade za bolovanje ili porodiljsko odsustvo Novana pomo za osobe koje su ostale bez posla (zbog bankrota, tehnoloki viak i sl.)

31. kola koju osoba pohaa:


Ne koluje se Predkolsko obrazovanje Osnovna kola Srednja kola Specijalizacija poslije srednje kole Via kola Osnovne akademske studije stari program Specijalistike studijestari program Magistarske studijestari program Doktorske studijestari program Studije I ciklusa Studije II ciklusa Studije integrisanog I i II ciklusa Studije III ciklusa

43. Izdravalac/ Izdravateljica osobe koja se popisuje?


Osoba koja obavlja nepoljoprivredno zanimanje Osoba koja obavlja poljoprivredno zanimanje Penzioner/ Penzionerka Osoba sa drugim linim prihodom Osoba na radu u inostranstvu Pravna osoba

EKONOMSKA AKTIVNOST (NA PITANJA OD 32. DO 39. ODGOVARAJU SAMO OSOBE ROENE PRIJE 01.10.1998) 32. Da li je osoba tokom sedmice od 23. do 29. septembra radila/obavljala aktivnost barem jedan sat, da bi stekla sredstva za ivot ili je bila neplaeni pomaui lan (bez obzira na formalni status)?
Da Pitanje 37. Ne, ali ima posao na koji e se vratiti (bolovanje, godinji odmor i sl.) Da Pitanje 37.
Ne, nala je posao koji e uskoro poeti da radi

Ne Ne Pitanje 36. Ne Pitanje 35.

33. Da li je osoba traila posao u periodu od 2. do 29. septembra? 34. Ako bi osobi bio ponuen posao sada, da li bi mogla poeti da radi u periodu od 1. do 15. oktobra? 35. Status osobe u neaktivnosti:
Uenik/ Uenica (15 godina i vie) ili student/ studentica Penzioner/ Penzionerka Domaica/Osoba koja obavlja kune poslove Nesposoban za rad Ostale ekonomski neaktivne osobe Pitanje 40.

44. Da li osoba ima potekoa prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti kod kue, na poslu ili u koli (obiljeiti jedan ili vie odgovora)? a) Vrsta potekoe: b) Stepen potekoe: c) Uzrok potekoe (odgovar se daje za svaku vrstu potekoe koju osoba ima):
nema potekoa ima, manje ima, vee potpuna nesposobnost uroeni povreda pri porodu bolest povreda saobraajna posljedica na radu rata nesrea ostalo

Da

Vid, iako nosi naoare Sluh, iako koristi sluni aparat Hod ili penjanje uz stepenice Pamenje ili koncentracija Odijevanje i odravanje line higijene Komunikacija (sporazumijevanje sa drugima)

36. Da li je osoba nekada radila?


Da Ne Pitanje 40.

37. Poloaj osobe u zaposlenosti:


Zaposlenik/ Zaposlenica (radi kod poslodavca) Poslodavac/ Poslodavka (zapoljava druge) Samozaposlen/ Samozaposlenica (ne zapoljava druge) Poljoprivrednik/ Poljoprivrednica na vlastitom imanju sa zaposlenim Poljoprivrednik/ Poljoprivrednica na vlastitom imanju bez zaposlenih Neplaeni pomaui lan domainstva

45. Da li osoba sa navedenim potekoama koristi pomo druge osobe (odgovaraju samo osobe koje imaju potekoe iz pitanja 44)?
Da Ne

46. Ko je dao podatke?


POTPIS (upisati itko ime i prezime)

Osoba koja se popisuje

lan domainstva

Pravna osoba ili staratelj

38. Zanimanje (za osobe koje rade ili su radile): POPUNJAVA POPISIVA Bar Code 13 14
Odnos prema nosiocu domainstva Redni broj porodice Poloaj lana u porodici

PRILOG 2. UPITNIK ZA DOMAINSTVO I STAN (P-2)


U nastavku se nalazi prijedlog Upitnika za domainstvo i stan (obrazac P -2) dostupan u vrijeme pisanja ovog dokumenta.

41

PODACI O DOMAINSTVU 23. Osnov koritenja jedinice za stanovanje:


vlasnitvo suvlasnitvo srodstvo sa vlasnikom stana zakup stana privatno vlasnitvo zakup stana dravno vlasnitvo drugo

2013
BOSNA I HERCEGOVINA

POPIS STANOVNITVA, DOMAINSTAVA I STANOVA 2013

24. Nain zagrijavanja jedinice za stanovanje:


centralno zagrijavanje sa vlastitom instalacijom centralno zagrijavanje iz javne mree drugi naini zagrijavanja cijele jedinice za stanovanje pojedinano zagrijavanje prostorija jedinica za stanovanje se uopte ne grije Latinica

UPITNIK ZA DOMAINSTVO I STAN (P-2)


ENTITET/BD BIH OPINA POPISNI KRUG STAN DOMAINSTVO

Svi podaci iz ovog obrasca su tajni i koristit e se samo u statistike svrhe.

OBRAZAC

ZGRADA

2
Ulica:

25. Vrsta energenata koji se koriste za zagrijavanje jedinice za stanovanje (moe se dati vie odgovora):
ugalj drvo nafta i naftni derivati prirodni plin elektrina energija drugo

26. Nain snabdijevanja domainstva vodom za pie: Kuni broj:


voda u stanu sa prikljukom na javni vodovod voda u stanu sa prikljukom na seoski ili mjesni vodovod voda u stanu sa prikljukom na vlastiti hidrofor esma u dvoritu prikljuena na javni vodovod esma u dvoritu prikljuena na vlastiti hidrofor ulina esma kopani bunar bueni (cijevni) bunar arterski bunar ureeni izvor cisterna (rezervoar sa vodom) flairana voda iz trgovine drugi naini

Dodatak:

Ulaz:

Broj stana:

ID - broj:

1. Vrsta jedinice za stanovanje:


stan (u zgradi/kui) kolektivan (institucionalan) stan naseljen poslovni prostor druga jedinica stanovanja
(ator, vagon, koliba, garaa, upa i sl.)

PODACI O JEDINICI ZA STANOVANJE 2. Vrsta kolektivnog stana:


Pitanje 3. Pitanje 2. Prei na pitanjaPodaci o domainstvu studentski ili aki dom, internat i sl. zdravstvene i ustanove za socijalnu zatitu vjerske ustanove objekti za smjetaj raseljenih i izbjeglih osoba hoteli ostale ustanove

Prei na pitanjaPodaci o domainstvu

Prei na pitanjaPodaci o domainstvu

beskunitvo

PODACI O POLJOPRIVREDI 27. Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u BiH (vlastito + uzeto u zakup) 27 = 27.1 + 27.2 + 27.3
(DUNUM)

3. Koritenje stana:
(DUNUM)

4. Sprat na kojem se nalazi stan:


za koritenje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi drugi stan koji domainstvo koristi i koji se nalazi u istom objektu iznajmljivanje turistima koristi se od strane privremeno ostale prisutnih osoba
djelatnosti

( m2)

( m2)

Od toga:

27.1. Poljoprivredno zemljite 27.2. Zemljite pod umom 27.3. Ostalo zemljite

samo za stanovanje za stanovanje i obavljanje djelatnosti samo za obavljanje djelatnosti za odmor i rekreaciju

(Prizemlje 00, prvi sprat 01, drugi sprat 02 itd. podrum 50, suteren 60, meusprat 70, potkrovlje 80) Stan na dva ili vie nivoa (u kuicu upisati x) U kuice za sprat, upisati sprat na kojem je najnii nivo.

prazan stan

5. Povrina stana (m2) 28. Da li je vae domainstvo u zadnjih 12 mjeseci koristilo/obraivalo poljoprivredno zemljite za poljoprivrednu proizvodnju i/ili na dan popisa uzgajalo stoku, perad ili pele, ukljuujui uzgoj ribe i gljiva ? 29. Upisati povrine koritenog poljoprivrednog zemljita, ribnjaka i gljivarnika (vlastito + uzeto u zakup):
29.1. Povrina pod oranicama i batama/vrtovima 29.2. Vonjaci 29.3. Vinogradi 29.4. Rasadnici 29.5. Livade i panjaci 29.6. Povrine ribnjaka 29.7. Efektivna povrina gljivarnika
(DUNUM)

6. Ukupan broj soba u stanu (sa povrinom od 4 m2 i vie): 8. Kupatilo


nema kuhinje (priprema hrane se obavlja u drugoj prostoriji) ima nema

Da

Pitanje 29.

Ne

Kraj

7. Kuhinja
ima

upiite povrinu kuhinje u m2

9. Toalet/WC (zaseban i/ili sa kupatilom):


sa vodenim ispiranjem bez vodenog ispiranja nema toaleta/ WC-a u stanu

30. Upisati broj stoke, peradi ili konica na dan popisa:

( m2) 30.1. Goveda, ukupno 30.1.1.Od toga: muzne krave 30.2. Svinje, ukupno 30.3. Ovce, ukupno 30.4. Koze, ukupno 30.5. Konji, ukupno 30.6. Perad, ukupno 30.7. Konice, ukupno

10. Voda u stanu:


ima, iz cijevi javne vodovodne mree ima, iz cijevi prikljuenih na seoski ili mjesni vodovod ima, iz cijevi prikljuene na vlastiti hidrofor ima instalacije za vodu, ali nije u funkciji nema vodovodne instalacije

11. Odvod otpadne vode (kanalizacija):


otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na javnu kanalizaciju otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na zatvorenu septiku jamu otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na zatvorenu septiku jamu sa prelivom ima instalaciju, ali nije prikljuena druga rjeenja (otpadna voda se izliva u otvoreni kanal, rijeku, brazdu i sl.) nema nikakvu instalaciju za odvod otpadne vode

12. Elektrina energija:


ima ima instalaciju, ali nije prikljuena nema

13. Prirodni plin:


ima nema

14. Centralno grijanje:


ima ima instalaciju, ali nije prikljuena nema

PODACI O ZGRADI/KUI 15. Tip zgrade/kue u kojoj se nalazi stan:


Stambena zgrada / kua s jednim stanom Stambena zgrada/ kua sa dva stana Stambena zgrada/ kua u nizu ( s najmanje tri
pripojena stana od kojih svaki ima svoj ulaz)

16. Godina izgradnje zgrade/kue


Preteno nestambena zgrada
(za zgrade izgraene 1900 i prije upisati "1900")

Stambena zgrada s tri i vie stanova

17. Spratnost zgrade/kue: 31. Da li domainstvo prodaje sopstvene/vlastite poljoprivredne proizvode na tritu?
Da Ne P (samo prizemlje, visoko ili nisko) P + 1 (prizemlje i jedan sprat) P+4 P + 5 do P + 9 P + 10 do P + 19

18. Materijal od kojeg je izgraen nosei sistem zgrade/kue:


armirani beton, elik opeka, kamen, beton

32. Da li se cjelokupna poljoprivredna proizvodnja ili njen najvei dio odvija (vri) u opini popisa? 32.1. Naziv opine

Da

Kraj

Ne

Pitanje 32.1.

P+2 P+3

drvo, slabi materijali P + 20 i vie

19. Materijal od kojeg je napravljen krovni pokriva zgrade/kue: ZA POPISIVAA Ako je na pitanje 28. obiljeen odgovor Da upisati u Kontrolnik, u kolonu 10. DA? POPUNJAVA POPISIVA Bar Code 24
Broj domainstava u stanu Broj osoba u stanu
opeka (glineni crijep i sl.) beton (betonski crijep, ravni betonski krovovi i sl.) limovi (profilisani, u obliku crijepa, ravni i sl.) vlakno cementni (valovite i ravne ploe) bitumen, tegola od prirodnih materijala (drvo, kamen, slama ...) ostalo

20. Lift u zgradi/kui:


ima nema

21. Pristupnost do ulaza u zgradu/kuu:


pristup bez stepenica ili rampe pristup samo sa stepenicama potrebna je popravka pristup sa stepenicama i rampom pristup sa stepenicama i liftom za invalide nije mogue popraviti

Broj lanova domainstva

22. Stanje u kojem se zgrada/kua nalazi: 21

nije potrebna popravka

SPISAK OSOBA
Redni broj osobe (a) Ime i prezime Ime jednog roditelja Ime supruge/supruga partnerke/partnera 3 Osoba je Privremeno lan domainstva prisutna 4 5
Odnos prema nosiocu domainstva

Odnos 6

ifra 7

Redni broj porodice 8

Poloaj Razlog lana odsustva/ u porodici prisustva 9 10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
Domainstvom se smatra svaka porodina ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajedniki troe svoje prihode za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.), bez obzira da li se svi lanovi stalno nalaze u mjestu gdje je nastanjeno domainstvo ili neki od njih boravi u drugom naselju zbog rada, kolovanja ili drugih razloga. Domainstvom se smatra svaka osoba koja ivi sama u posebnom ili djeljivom stanu, ili kao samac-podstanar, ili u samakom hotelu, bez obzira na to da li stanuje u istoj sobi sa drugim samcem ili lanovima domainstva stanodavca, ali sa njima ne troi zajedno svoje prihode. Porodica je zajednica koja se sastoji od branog ili vanbranog para, ili od roditelja (oba ili jednog) i njihove djece. Dijete (bioloko, usvojeno, pastorak) jeste osoba koja, bez obzira na starost i na brani status, ivi u domainstvu s jednim ili oba roditelja, pod uslovom da nema branog/vanbranog partnera ili svoje dijete u tom domainstvu. lanovi domainstva upisuju se ovim redoslijedom: prvo se upisuje nosilac domainstva (nosilac domainstva ne moe biti osoba koja je due od godinu dana u inostranstvu), a zatim lanovi njegove ue porodice (brani drug i djeca, ako ih ima). Ako u domainstvu ivi vie uih porodica, prvo se upisuju lanovi jedne ue porodice, zatim lanovi druge ue porodice itd. Nakon njih upisuju se srodnici i nesrodnici koji se smatraju lanovima domainstva. Nakon lanova domainstva upisuju se privremeno prisutne osobe. Privremeno prisutna osoba je osoba koja ima mjesto stalnog stanovanja u drugom naselju u BiH ili inostranstvu (gdje ima svoje domainstvo), a koja u mjestu popisa boravi zbog rada, kolovanja ili iz nekog drugog razloga.

Kolona 10 - razlog odsustva / prisustva Za lanove domainstva koji su privremeno odsutni iz mjesta stalnog stanovanja upisati ifru razloga odsustva vodei rauna o tome da li se odsutna osoba nalazi u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu. Za lanove domainstava koji su prisutni u mjestu stalnog stanovanja u kolonu 10 ne treba upisivati nita. Za osobe privremeno prisutne u mjestu popisa upisati ifru razloga prisustva. Razlog odsustva / prisustva - za osobu u zemlji Rad................................................................................ 1 kolovanje...................................................................... 2 Porodini razlozi ............................................................ 3 Ostali razlozi (slubeni put, lijeenje i sl.)............................................ 4 Razlog odsustva - za osobu u inostranstvu Na radu u inostranstvu kod stranog ili domaeg poslodavca ili na samostalnom radu .............................. 5 Upuena na rad u diplomatsko-konzularna i druga predstavnitva, meunarodne organizacije i sl............... 6 Boravi u inostranstvu kao lan domainstva osobe odsutne iz razloga 5 ............................................ 7 Boravi u inostranstvu kao lan domainstva osobe odsutne iz razloga 6............................................. 8 kolovanje...................................................................... 9 Ostali razlozi (u gostima, turistiko ili poslovno putovanje, struno usavravanje i sl.) .............................................. 10

ODNOS PREMA NOSIOCU DOMAINSTVA

IFRA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 88

REDNI BROJ PORODICE lanovi prve porodice lanovi druge porodice lanovi tree porodice Itd. Osoba ne pripada porodici

IFRA 1 2 3 ... 0

POLOAJ LANA U PORODICI Supruga/suprug Partnerka/partner u neformalnoj zajednici Zajedniko dijete Sama majka sa djetetom/djecom Sam otac sa djetetom/djecom Dijete koje ivi sa samo jednim roditeljem Dijete samo supruge ili partnerke Dijete samo supruga ili partnera Ne pripada nijednoj od porodica

IFRA 1 2 3 4 5 6 7 8 88

Nosilac domainstva Supruga/suprug Partnerka/partner u neformalnoj zajednici Kerka/sin/posvojeno dijete/pastorka/pastorak Majka/otac Svekrva/svekar/tata/tast Unuka/unuk Snaha/zet Baba/deda Sestra/brat Ostala rodbina (ujna, ujak, strina, stric i sl.) Nije u srodstvu Nije lan domainstva/privremeno prisutna osoba

22

23

PRILOG 3. POPISNE KOMISIJE LOKALNE SAMOUPRAVE


ZAKON O POPISU STANOVNITVA, DOMAINSTAVA I STANOVA U BOSNI I HERCEGOVINI 2013. GODINE lan 26. (Popisne komisije lokalne samouprave) (1) Popisne komisije lokalne samouprave formiraju se za podruje svake opine ili grada i Brko Distrikta na teritoriji Bosne i Hercegovine. Imaju predsjednika i tri do pet lanova koje imenuje opina, grad i Brko Distrikt. Popisne komisije lokalne samouprave obavljaju sljedee poslove: a) rukovode pripremama, organiziranjem i provoenjem popisa na teritoriji opine, grada i Brko Distrik ta, b) vre izbor i imenovanje instruktora i popisivaa lokalne samouprave, c) obavjetavaju stanovnitvo o znaaju popisa, nainu i vremenu njegovog provoenja, o pravima i dunostima graana i nainu izvravanja obaveza u popisu, d) brinu o pravilnoj primjeni metodolokih i organizacionih uputstava, e) preuzimaju tampani popisni materijal i dijele ga instruktorima, koji ga dalje distribuiraju popisivaima, f) osiguravaju prostorije i uslove za provoenje obuke opinskih instruktora i popisivaa, g) provode nadzor nad radom instruktora i ostalih uesnika u popisu, h) izdaju uesnicima u popisu propisana ovlatenja za rad, i) j) preduzimaju mjere koje garantiraju kompletan obuhvat jedinica popisa, preuzimaju popisni materijal od instruktora, organiziraju i kontroliraju obuhvat i kvalitet popisnog materijala,

k) osiguravaju skladitenje popisnog materijala uz ispunjenje propisanih sigurnosnih mjera i uslova odreenih Zakonom o zatiti linih podataka, l) organiziraju prijevoz i pravovremeno dostavljanje popisnog materijala na mjesto unosa i m) pripremaju obraun trokova nastalih za pripremu i provoenje popisa u skladu sa instrukcijama. (2) Nacionalna struktura komisija, instruktora i popisivaa lokalne samouprave odraava nacionalnu strukturu stanovnitva na podruju opina prema popisu iz 1991. godine, ako je to mogue. (3) U sastavu popisnih komisija lokalne samouprave zastupljen je najmanje jedan predstavnik iz konstitutivnih naroda i ostalih. (4) Nacionalna struktura ukupnog broja instruktora za podruje opine/grada, u pravilu, odraava nacionalnu strukturu stanovnitva prema posljednjem popisu. (5) U nacionalnoj strukturi ukupnog broja popisivaa za podruje opine/grada osigurat e se zastupljenost predstavnika svakog konstitutivnog naroda i ostalih, u procentu koji je najmanje polovina procenta uea tog naroda, odnosno ostalih u ukupnoj strukturi stanovnitva te opine/grada na posljednjem popisu.

**** ZAKON O ORGANIZACIJI I SPROVOENJU POPISA STANOVNITVA, DOMAINSTAVA I STANOVA 2013. GODINE U RS lan 7. (1) Popisne komisije jedinica lokalne samouprave formiraju se za podruje svake optine ili grada na teritoriji Republike i imaju predsjednika i tri do pet lanova koje imenuje skuptina optine ili grad. (2) Zadaci popisne komisije jedinica lokalne samouprave su da: a) rukovode pripremama, organizovanjem i sprovoenjem popisa na teritoriji optine, odnosno grada, b) vre izbor i imenovanje instruktora i popisivaa jedinica lokalne samouprave, c) obavjetavaju stanovnitvo o znaaju, nainu i vremenu sprovoenja popisa, o pravima i dunostima graana i nainu izvravanja obaveza u popisu, d) brinu o pravilnoj primjeni metodolokih i organizacionih uputstava,
44

e) prije popisa pregledaju primljene skice i opise statistikih i popisnih krugova da bi se ustanovilo da li je dokumentacija potpuna, kao i da bi se izvrile potrebne dopune i ispravke eventualnih greaka, f) preuzimaju tampani popisni materijal i dijele ga instruktorima, koji ga dalje distribuiraju popisivaima, g) obezbjeuju prostorije i druge uslove za sprovoenje obuke optinskih, odnosno gradskih instruktora i popisivaa, h) izdaju uesnicima u popisu propisana ovlaenja za rad, i) j) obezbjeuju prostorije za deurstvo i za rad u vrijeme sprovoenja popisa, kao i prostorije za rad instruktora na pregledu i prijemu popisne grae, vre raspored popisivaa i optinskih, odnosno gradskih instruktora po popisnim krugovima i sastavljaju odgovarajue spiskove,

k) organizuju u sjeditu komisije deurstvo lanova radi davanja potrebnih objanjenja i obavjetenja, kao i primanje i dalje prenoenje dobijenih dodatnih uputstava od Zavoda, l) vre nadzor nad radom optinskih, odnosno gradskih instruktora i popisivaa i pruaju im strunu pomo, posebno se brinu o pravilnoj primjeni metodolokih i organizacionih uputstava,

m) preduzimaju mjere koje garantuju kompletan obuhvat jedinica popisa, n) preuzimaju popisni materijal od instruktora, organizuju i kontroliu obuhvat i kvalitet popisnog materijala, o) obezbjeuju skladitenje popisnog materijala uz ispunjenje propisanih bezbjednosnih mjera i uslova odreenih Zakonom o zatiti linih podataka i drugim propisima o bezbjednosti za takve vrste materijala, p) organizuju prevoz i blagovremeno dostavljanje popisnog materijala na mjesto unoenja, q) pripremaju obraun trokova nastalih za pripremu i sprovoenje popisa u skladu sa instrukcijama, r) rasporeuju kontrolore za rad u postpopisnoj kontroli kvaliteta podataka prikupljenih u popisu, po izabranim popisnim krugovima, u skladu sa instrukcijama Zavoda i Agencije,

s) vre zamjenu opravdano sprijeenih, kao i nestrunih ili nesavjesnih instruktora, popisivaa, a zamjenu kontrolora vre uz saglasnost Zavoda i Agencije i t) razmatraju pritube graana i obavjetavaju o njima Zavod.

lan 8. (1) Nacionalna struktura komisija, instruktora i popisivaa jedinica lokalne samouprave odraava nacionalnu strukturu stanovnitva na podruju optine prema popisu iz 1991. godine, ukoliko je to mogue. (2) Nacionalna struktura ukupnog broja instruktora za podruje optine, odnosno grada po pravilu odraava nacionalnu strukturu stanovnitva prema posljednjem popisu. (3) U nacionalnoj strukturi ukupnog broja popisivaa za podruje optine, odnosno grada obezbijedie se zastupljenost predstavnika svakog konstitutivnog naroda i ostalih, u procentu koji je najmanje polovina procenta uea tog naroda, odnosno ostalih u ukupnoj strukturi stanovnitva te optine, odnosno grada prema posljednjem popisu.

****

45

PRILOG 4. USLOVI I KRITERIJI ZA IZBOR OPINSKIH INSTRUKTORA I POPISIVAA


Opinski instruktori Uvjeti koje kandidat za opinskog/gradskog instruktora treba da ispunjava: da je dravljanin BIH; da ima najmanje 18 godina na dan kada aplicira (punoljetno lice); da se protiv kandidata ne vodi krivini postupak; da ima steeno najmanje srednje obrazovanje u etverogodinjem trajanju; da je, ako je mogue, stanovnik naseljenog mjesta ili opine/grada u kojoj e obavljati poslove opinskog/gradskog instruktora; da bude raspoloiv preko dana, uvee i vikendom za posao; te da posjeduje psiho-fizike sposobnosti za obavljanje terenskog rada Kriteriji za bodovanje kandidata za opinske instruktore utvreni od strane statistikih agencija u Bosni i Hercegovini i prema utvrenim kriterijima bodovanje vri PKLS. Kriteriji za bodovanje i broj bodova su slijedei: a) Najvia zavrena kola Visoka kola/fakultet/akademija 4 boda Via kola 3 boda Srednja kola (4 godinja) 2 boda b) Status Nezaposleni kandidat 2 boda Studenti 1 bod Ostali kandidati (zaposleni, penzioneri, drugo) 0 bodova c) Opi dojam o kandidatu 0, 1 ili 2 boda Popisivai Uvjeti koje kandidat za popisivaa treba da ispunjava: da je dravljanin BIH; da ima najmanje 18 godina na dan kada aplicira (punoljetno lice); da se protiv kandidata ne vodi krivini postupak; da ima steeno najmanje srednje obrazovanje; da je, ako je mogue, stanovnik naseljenog mjesta ili opine/grada u kojoj e obavljati poslove opinskog/gradskog instruktora; da ima itak rukopis; da bude raspoloiv preko dana, uvee i vikendom za posao; te da posjeduje psiho-fizike sposobnosti za obavljanje terenskog rada Kriteriji za bodovanje kandidata za opinske instruktore utvreni od strane statistikih agencija u Bosni i Hercegovini i prema utvrenim kriterijima bodovanje vri PKLS. Kriteriji za bodovanje i broj bodova su slijedei: a) Najvia zavrena kola Visoka kola/fakultet/akademija 4 boda Via kola 3 boda Srednja kola (4 godinja) 2 boda Srednja kola (2-3 godinja) 1 bod b) Status Nezaposleni kandidat 2 boda Studenti 1 bod Ostali kandidati (zaposleni, penzioneri, drugo) 0 bodova c) itljivost rukopisa (kroz cijelu Prijavu) itljiv 2 boda manje itljiv 1 boda neitak 0 bod d) Opi dojam o kandidatu 0, 1 ili 2 boda

46

PRILOG 5. PREDVIENI BROJ OPINSKIH INSTRUKTORA PO OPINAMA


Opinski instruktori Opinski instruktori po po etnikoj strukturi 1991 (sa etnikoj strukturi 1991 (rad 20% rezerve za instruktau) na terenu) Opinski instruktori Opinski instruktori po po etnikoj strukturi 1991 (sa etnikoj strukturi 1991 (rad 20% rezerve za instruktau) na terenu)

OPINA

OPINA

Bonjaci

Bonjaci

Bonjaci

Bonjaci

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Hrvati

Hrvati

Hrvati

Hrvati
0 0 0 0 0 0 2 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 4 0 0 3 0 0 0 0 0 2 0

Ostali

Ostali

Ostali

BANJA LUKA BERKOVII BIJELJINA BILEA BRATUNAC BROD AJNIE ELINAC DERVENTA DOBOJ DONJI ABAR FOA GACKO GRADIKA HAN PIJESAK ISTONA ILIDA ISTONI DRVAR ISTONI MOSTAR ISTONI STARI GRAD ISTONO NOVO SARAJEVO JEZERO KALINOVIK KNEEVO KOSTAJNICA KOTOR VARO KOZARSKA DUBICA KRUPA NA UNI KUPRES LAKTAI LOPARE LJUBINJE MILII MODRIA MRKONJI GRAD

134 3 74 6 10 18 10 11 40 62 4 23 7 38 5 10 2 2 3 9 2 8 9 5 14 20 3 2 19 14 3 10 23 17

20 1 23 1 6 2 4 1 5 19 0 11 2 10 2 2 0 1 0 1 1 2 1 1 4 4 0 0 0 2 0 5 6 1

73 2 45 5 4 6 6 10 16 30 4 11 5 23 3 7 2 1 3 8 1 6 8 4 6 14 3 2 15 11 3 5 9 14

20 0 0 0 0 8 0 0 16 7 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0 2 0 0 0 6 1

21 0 6 0 0 2 0 0 3 6 0 1 0 3 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 2 1 0 0 2 1

112 3 62 5 8 16 8 9 33 52 3 19 6 32 5 9 2 2 3 8 2 7 8 4 12 17 3 2 16 12 3 8 20 15

17 1 19 1 5 2 3 1 4 16 0 9 2 8 2 2 0 1 0 1 1 2 1 1 3 3 0 0 0 2 0 4 5 1

60 2 38 4 3 5 5 8 13 25 3 9 4 19 3 6 2 1 3 7 1 5 7 3 5 12 3 2 12 9 3 4 8 12

17 0 0 0 0 7 0 0 13 6 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0 2 0 0 0 5 1

18 0 5 0 0 2 0 0 3 5 0 1 0 3 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 2 0 0 2 1

NEVESINJE NOVI GRAD NOVO GORADE OSMACI OTRA LUKA PALE PELAGIEVO PETROVAC-DRINI PETROVO PRIJEDOR PRNJAVOR RIBNIK ROGATICA RUDO SOKOLAC SRBAC SREBRENICA AMAC EKOVII IPOVO TESLI TREBINJE TRNOVO UGLJEVIK VIEGRAD VLASENICA VUKOSAVLJE ZVORNIK

12 19 6 5 4 13 5 2 7 60 43 5 16 9 17 15 9 16 8 10 28 17 5 15 20 8 5 36

2 7 4 2 1 3 0 0 0 26 7 0 10 2 5 1 7 1 0 2 6 3 2 3 13 5 2 20

10 11 2 3 3 10 3 2 7 26 30 5 6 7 12 13 2 9 8 8 16 12 3 12 6 3 1 15

0 0 0 0 0 0 2 0 0 3 2 0 0 0 0 0 0 5 0 0 4 0 0 0 0 0 2 0

0 1 0 0 0 0 0 0 0 5 4 0 0 0 0 1 0 1 0 0 2 2 0 0 1 0 0 1

10 16 5 4 3 11 4 2 6 50 36 4 13 8 14 13 8 14 7 9 23 14 5 13 17 7 5 30

2 6 3 2 1 3 0 0 0 22 6 0 8 2 4 1 6 1 0 2 5 2 2 3 11 4 2 17

8 9 2 2 2 8 2 2 6 22 25 4 5 6 10 11 2 8 7 7 13 10 3 10 5 3 1 12

1 DISTRIKT BRKO BIH

86

38

18

22

72

32

15

18

47

Ostali
0 1 0 0 0 0 0 0 0 4 3 0 0 0 0 1 0 1 0 0 2 2 0 0 1 0 0 1

Srbi

Srbi

Srbi

Srbi

Bonjaci

Bonjaci

Bonjaci

Bonjaci

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

OPINA

Opinski instruktori Opinski instruktori po po etnikoj strukturi 1991 (sa etnikoj strukturi 1991 (rad 20% rezerve za instruktau) na terenu)

OPINA

Opinski instruktori Opinski instruktori po po etnikoj strukturi 1991 (sa etnikoj strukturi 1991 (rad 20% rezerve za instruktau) na terenu)

Hrvati

Hrvati

Hrvati

Hrvati
3 12 2 15 3 4 6 11 1 13 0 10 6 1 2 0 3 5 5 0,8 2 3 18 0 4 11 13 0 14 3 5 1 1 7 1 2 11 8 3

Ostali

Ostali

Ostali

Banovii Biha Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bosansko Grahovo Breza Bugojno Busovaa Buim Cazin apljina eli itluk Doboj - Istok Doboj - Jug Dobretii Domaljevac amac Donji Vakuf Drvar Foa - FBIH Fojnica Glamo Gorade Gornji Vakuf - Uskoplje Graanica Grad Mostar Gradaac Grude Hadii Ilida Ilija Jablanica Jajce Kakanj Kalesija Kiseljak Kladanj Klju Konjic Kreevo

19 43 21 11 4 15 26 17 10 41 19 11 12 7 4 2 4 12 8 4 11 6 16 18 38 84 30 11 26 64 20 10 25 41 28 20 12 13 26 6

14 28 14 3 0 11 11 7 10 40 5 9 0 7 4 0 0 7 0 3 5 1 11 10 34 28 24 0 16 29 8 7 10 22 24 8 9 9 14 1

3 9 6 8 4 2 5 1 0 0 3 1 0 0 0 0 0 5 8 1 0 5 4 0 2 16 3 0 7 21 9 0 4 4 3 1 3 4 4 0

0 3 0 0 0 1 9 8 0 0 10 1 12 0 0 2 4 0 0 0 5 0 0 8 0 29 2 11 1 7 2 2 9 12 0 10 0 0 7 5

2 3 1 0 0 1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 2 11 1 0 2 7 1 1 2 3 1 1 0 0 1 0

16 36 18 9 3 12 22 14 8 34 16 9 10 6 3 1 3 10 7 3 9 5 13 15 32 70 25 9 22 54 17 9 21 34 24 17 10 11 22 5

12 23 12 2 0 9 9 6 8 33 4 7 0 6 3 0 0 6 0 2 4 1 9 8 28 24 20 0 13 24 7 6 8 18 20 7 8 8 12 1

2 7 5 7 3 1 4 0 0 0 3 1 0 0 0 0 0 4 7 1 0 4 3 0 2 13 2 0 6 18 7 0 3 3 3 1 2 3 3 0

0 3 0 0 0 1 8 7 0 0 8 1 10 0 0 1 3 0 0 0 4 0 0 7 0 24 2 9 1 6 2 2 8 10 0 8 0 0 6 4

2 3 1 0 0 1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 2 9 1 0 2 6 1 1 2 3 1 1 0 0 1 0

Kupres Livno Lukavac Ljubuki Maglaj Neum Novi Travnik Odak Olovo Oraje Pale Posuje Prozor Ravno Sanski Most Sapna Sarajevo - Centar Sarajevo - Novi Grad Sarajevo - Novo Sarajevo Sarajevo - Stari Grad Srebrenik Stolac iroki Brijeg Teoak Teanj Tomislavgrad Travnik Trnovo Tuzla Usora Vare Velika Kladua Visoko Vitez Vogoa Zavidovii Zenica epe ivinice

7 19 41 19 22 5 17 22 11 18 3 12 11 3 29 8 47 92 58 31 32 8 22 5 36 14 44 6 108 6 16 32 33 20 24 27 85 18 48

1 3 28 1 12 0 6 5 8 1 2 0 4 0 15 6 24 47 22 24 24 4 0 5 30 1 20 5 52 1 5 29 25 8 12 17 47 6 38

3 1 8 0 6 0 2 3 2 1 1 0 0 2 11 2 10 25 18 3 4 1 0 0 0 0 5 1 16 1 3 1 5 1 9 6 13 1 3

3 14 2 18 3 5 7 13 1 15 0 12 7 1 2 0 3 6 6 1 2 3 22 0 5 13 16 0 17 4 6 1 1 9 1 2 13 10 4

0 1 3 0 1 0 2 1 0 1 0 0 0 0 1 0 10 14 12 3 2 0 0 0 1 0 3 0 23 0 2 1 2 2 2 2 12 1 3

5 0 16 2 35 23 16 1 19 10 4 0 14 5 18 4 9 7 15 1 2 2 10 0 9 3 2 0 24 12 7 5 39 20 77 39 48 18 25 20,0 27 20 7 3 18 0 4 4 30 25 12 1 37 17 5 4 91 44 5 1 13 4 27 24 28 21 17 7 20 10 23 14 71 39 15 5 40 32

2 1 7 0 5 0 1 2 1 0 0 0 0 1 9 2 8 21 15 2,0 3 1 0 0 0 0 4 1 13 1 2 1 4 1 7 5 11 1 2

48

Ostali
0 1 3 0 1 0 2 1 0 1 0 0 0 0 1 0 8 12 10 2,0 2 0 0 0 1 0 3 0 20 0 2 1 2 2 2 2 10 1 3

Srbi

Srbi

Srbi

Srbi

PRILOG 6. PREDVIENI BROJ POPISIVAA PO OPINAMA


Popisivai po etnikoj strukturi 1991 (sa 20% rezerve za instruktau) OPINA
Bonjaci Bonjaci Ukupno Ukupno Hrvati Hrvati Ostali Ostali 50% 50% 50% 50% 50% 50% 50% 50% Srbi Srbi

Popisivai po etnikoj strukturi 1991 (rad na terenu) OPINA

Popisivai po etnikoj strukturi 1991 Popisivai po etnikoj strukturi 1991 (sa 20% rezerve za instruktau) (rad na terenu)
Bonjaci Bonjaci

Ukupno

Ukupno

Hrvati

Hrvati

Ostali

Ostali

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

BANJA LUKA BERKOVII BIJELJINA BILEA BRATUNAC BROD AJNIE ELINAC DERVENTA DOBOJ DONJI ABAR FOA GACKO GRADIKA HAN PIJESAK ISTONA ILIDA ISTONI DRVAR ISTONI MOSTAR ISTONI STARI GRAD ISTONO N. SARAJEVO JEZERO KALINOVIK KNEEVO KOSTAJNICA KOTOR VARO KOZARSKA DUBICA KRUPA NA UNI KUPRES LAKTAI LOPARE LJUBINJE MILII MODRIA MRKONJI GRAD

1075 157 16 4 593 186 44 7 79 51 146 18 80 36 90 7 319 40 493 151 30 0 182 87 54 19 305 81 36 13 83 12 2 0 5 2 20 1 68 5 12 3 67 21 71 5 37 10 112 34 157 32 17 0 5 0 149 2 113 11 17 1 80 38 186 44 138 12

79 2 93 4 25 9 18 3 20 78 0 43 10 40 6 6 0 1 1 3 2 10 3 5 17 16 0 0 1 6 1 19 22 6

589 294 160 9 5 3 352 176 3 35 18 0 27 14 0 49 25 60 42 21 0 80 40 0 130 65 124 242 121 57 30 15 0 89 44 0 34 17 0 183 91 17 22 11 0 64 32 1 2 1 0 3 2 0 19 10 0 59 30 1 8 4 1 45 23 0 64 32 1 24 12 1 43 21 32 108 54 2 17 8 0 5 2 0 122 61 13 99 50 0 16 8 0 41 20 0 79 40 46 111 56 10

80 169 2 0 2 52 0 2 0 1 30 19 0 2 0 3 62 25 29 43 0 0 0 6 0 1 9 24 0 1 1 6 0 0 0 0 0 0 1 3 0 0 0 1 1 1 0 2 16 3 1 15 0 0 0 0 6 12 0 3 0 0 0 1 23 17 5 5

85 0 26 1 1 10 1 1 13 22 0 3 1 12 0 3 0 0 0 2 0 1 1 1 1 7 0 0 6 2 0 1 8 2

896 131 13 3 494 155 37 6 66 42 122 15 67 30 75 6 266 34 411 126 25 0 152 73 45 16 254 67 29 11 69 9 2 0 4 2 17 1 57 4 10 3 56 18 59 4 31 8 93 28 131 27 14 0 4 0 124 2 94 10 14 1 67 32 155 37 115 10

66 2 77 3 21 7 15 3 17 63 0 37 8 34 5 5 0 1 0 2 2 9 2 4 14 13 0 0 1 5 1 16 19 5

491 245 133 8 4 3 293 147 3 29 15 0 23 11 0 41 21 50 35 18 0 67 33 0 107 54 104 202 101 47 24 13 0 74 37 0 28 14 0 152 76 14 18 9 0 53 27 2 2 1 0 3 1 0 16 8 0 50 25 1 6 3 1 38 19 0 53 27 1 20 10 1 36 18 27 89 45 2 14 7 0 4 2 0 101 51 11 82 41 0 13 7 0 34 17 0 67 34 38 92 46 9

67 141 1 0 1 43 0 2 0 1 25 16 0 1 0 2 52 21 24 36 0 0 0 5 0 1 7 20 0 0 1 5 0 0 0 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 1 0 1 14 2 1 13 0 0 0 0 5 10 0 2 0 0 0 1 19 13 4 4

70 0 22 1 1 8 1 1 10 18 0 2 1 10 0 3 0 0 0 1 0 0 1 1 1 6 0 0 5 1 0 1 7 2

NEVESINJE NOVI GRAD NOVO GORADE OSMACI OTRA LUKA PALE PELAGIEVO PETROVAC-DRINI PETROVO PRIJEDOR PRNJAVOR RIBNIK ROGATICA RUDO SOKOLAC SRBAC SREBRENICA AMAC EKOVII IPOVO TESLI TREBINJE TRNOVO UGLJEVIK VIEGRAD VLASENICA VUKOSAVLJE ZVORNIK

98 152 45 34 32 106 42 7 54 484 341 36 130 75 133 120 76 131 66 82 226 137 42 116 156 66 41 288

18 53 32 16 4 23 0 0 2 213 52 0 79 20 40 5 57 12 2 15 48 26 18 21 99 40 17 159

9 27 16 8 2 11 0 0 1 106 26 0 39 10 20 3 29 6 1 8 24 13 9 11 49 20 8 80

78 91 12 18 24 78 22 7 50 205 244 36 50 53 91 106 17 69 62 65 125 96 24 92 50 23 7 120

39 45 6 9 12 39 11 3 25 103 122 18 25 27 46 53 9 35 31 33 63 48 12 47 25 12 4 61

1 1 1 1 82 15 7 65 32 1 0 1 1 1 1 7 4 127 44 22 75 38 1 0 6 3 0 0 1 1 38 28 14 10 5 0 0 0 0 0 0 0 0 28 13 7 15 8 0 0 0 0 3 1 1 1 27 3 2 20 10 3 1 1 1 1 0 4 2 88 19 10 65 33 1 0 3 2 18 9 2 1 35 0 0 18 9 15 8 2 1 0 0 0 0 6 0 0 6 3 0 0 0 0 0 0 2 1 45 2 1 42 21 0 0 2 1 27 14 39 19 403 177 89 171 86 23 11 32 16 13 6 32 16 284 43 22 203 102 11 5 27 13 0 0 0 0 30 0 0 30 15 0 0 0 0 0 0 1 1 108 65 33 42 21 0 0 1 1 0 0 2 1 63 17 8 44 22 0 0 1 1 0 0 2 1 111 33 17 76 38 0 0 2 1 1 0 8 4 100 4 2 88 44 1 0 7 3 0 0 2 1 63 48 24 14 7 0 0 2 1 39 19 11 6 109 10 5 58 29 33 16 9 5 0 0 2 1 55 2 1 51 26 0 0 2 1 0 0 2 1 68 13 6 53 27 0 0 2 1 36 18 17 9 188 40 20 104 52 30 15 14 7 2 1 13 6 114 22 11 80 40 2 1 11 5 0 0 0 0 35 15 7 20 10 0 0 0 0 0 0 3 1 97 18 9 77 39 0 0 2 1 0 0 7 3 130 82 41 42 21 0 0 5 3 0 0 3 1 55 33 17 19 10 0 0 3 1 15 8 2 1 34 14 7 6 3 13 6 1 1 0 0 9 5 240 133 66 100 50 0 0 7 4

DISTRIKT BRKO BIH

540 238 119 112 56 137 69 53 27 450 198 99 93 47 114 57 44 22

49

50%

Srbi

Srbi

Popisivai po etnikoj strukturi 1991 (sa 20% rezerve za instruktau) OPINA

Popisivai po etnikoj strukturi 1991 (rad na terenu) OPINA

Popisivai po etnikoj strukturi 1991 Popisivai po etnikoj strukturi 1991 (sa 20% rezerve za instruktau) (rad na terenu)

Bonjaci

Bonjaci

Ukupno

Ukupno

Bonjaci

Bonjaci

Ukupno

Ukupno

Hrvati

Hrvati

Ostali

Ostali
50

Hrvati

Hrvati

Ostali

Ostali

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

Banovii Biha Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bosansko Grahovo Breza Bugojno Busovaa Buim Cazin apljina eli itluk Doboj - Istok Doboj - Jug Dobretii Domaljevac amac Donji Vakuf Drvar Foa - FBIH Fojnica Glamo Gorade G. Vakuf/ Uskoplje Graanica Grad Mostar Gradaac Grude Hadii Ilida Ilija Jablanica Jajce Kakanj Kalesija Kiseljak Kladanj Klju Konjic Kreevo

140 335 150 72 25 89 205 121 77 296 144 79 90 60 23 8 28 83 71 25 78 40 140 114 289 653 244 77 163 456 145 82 175 253 218 164 80 96 198 47

101 217 103 16 0 68 86 54 76 288 40 62 1 58 21 0 0 46 0 19 38 7 98 64 259 227 198 0 104 205 60 59 71 138 190 66 59 60 108 11

51 24 108 66 52 42 8 53 0 23 34 11 43 38 27 4 38 0 144 3 20 19 31 8 1 0 29 1 11 0 0 0 0 3 23 32 0 69 10 6 19 1 4 31 49 37 32 0 130 15 114 123 99 20 0 0 52 43 103 155 30 66 30 3 36 29 69 22 92 22 33 5 30 19 30 33 54 30 6 0

12 3 2 34 26 13 21 1 1 27 0 0 12 1 1 6 4 2 19 70 35 2 59 30 0 0 0 2 1 1 10 77 39 4 8 4 0 88 44 1 0 0 1 1 1 0 8 4 1 24 12 16 2 1 35 0 0 3 0 0 1 32 16 16 1 1 19 0 0 0 49 25 8 1 1 62 221 111 10 14 7 0 76 38 22 5 3 78 50 25 33 10 5 2 15 8 15 63 32 11 75 38 11 0 0 3 86 43 10 0 0 17 1 1 15 51 26 0 33 17

12 26 4 3 1 6 11 4 1 4 8 1 1 1 1 0 1 3 2 0 7 1 5 1 14 82 12 1 11 46 9 5 12 18 6 7 2 2 9 3

6 13 2 2 1 3 6 2 1 2 4 1 1 1 1 0 1 2 1 0 4 1 3 1 7 41 6 1 6 23 5 3 6 9 3 4 1 1 5 2

117 279 125 60 21 74 171 101 64 247 120 66 75 50 19 7 23 69 59 21 65 33 117 95 241 544 203 64 136 380 121 68 146 211 182 137 67 80 165 39

84 42 20 181 90 55 86 43 35 13 7 44 0 0 19 57 28 9 72 36 32 45 23 3 63 32 0 240 120 3 33 17 16 51 26 7 1 0 0 48 24 1 18 9 0 0 0 0 0 0 3 38 19 27 0 0 58 16 8 5 32 16 1 6 3 26 82 41 31 53 27 0 216 108 13 189 95 103 165 83 17 0 0 0 87 43 36 170 85 130 50 25 55 49 25 3 59 30 24 115 58 18 158 79 18 55 28 4 49 25 16 50 25 28 91 46 25 9 5 0

10 3 28 22 18 1 22 0 10 1 5 3 16 58 2 49 0 0 1 1 8 64 4 7 0 73 0 0 0 1 0 7 1 20 13 2 29 0 3 0 0 27 13 1 15 0 0 41 6 1 51 184 8 12 0 63 18 4 65 42 28 8 1 13 12 53 9 63 9 0 2 72 8 0 14 1 13 42 0 28

1 11 0 0 0 2 29 25 0 0 32 3 37 0 0 3 10 1 0 0 13 0 0 20 0 92 6 32 2 21 4 6 26 31 0 36 0 0 21 14

10 22 3 3 1 5 9 3 1 3 7 1 1 1 1 0 1 3 2 0 6 1 4 1 12 68 10 1 9 38 8 4 10 15 5 6 2 1 7 3

5 11 2 1 0 3 5 2 1 2 3 1 1 1 1 0 1 1 1 0 3 1 2 1 6 34 5 1 5 19 4 2 5 8 3 3 1 1 4 1

Kupres Livno Lukavac Ljubuki Maglaj Neum Novi Travnik Odak Olovo Oraje Pale Posuje Prozor Ravno Sanski Most Sapna Sarajevo - Centar Sarajevo - N. Grad Sarajevo - N.Sarajevo Sarajevo - S. Grad Srebrenik Stolac iroki Brijeg Teoak Teanj Tomislavgrad Travnik Trnovo Tuzla Usora Vare Velika Kladua Visoko Vitez Vogoa Zavidovii Zenica epe ivinice

36 169 344 130 157 34 130 135 79 120 12 86 85 17 228 60 348 713 409 242 278 73 145 42 238 124 307 35 875 43 108 235 252 158 163 220 623 130 361

3 24 235 7 89 1 49 29 58 9 9 0 31 0 115 50 174 364 152 192 207 35 0 40 191 13 139 28 418 8 33 215 188 65 83 141 344 46 290

2 16 12 16 118 67 4 0 45 42 1 2 25 17 15 20 29 16 5 8 5 3 0 0 16 0 0 9 58 87 25 9 87 73 182 195 76 131 96 20 104 36 18 10 0 1 20 0 96 7 7 2 70 32 14 6 209 132 5 4 17 18 108 10 94 41 33 9 42 58 71 49 172 96 23 10 145 23

8 8 34 0 22 1 9 10 8 4 2 0 0 5 44 5 37 98 66 10 18 5 1 0 4 1 16 3 66 2 9 5 21 5 29 25 48 5 12

17 122 14 120 17 30 52 78 3 99 0 85 53 8 16 0 24 47 40 6 19 26 143 0 32 108 114 0 137 30 44 3 10 72 7 14 96 71 26

8 0 61 7 7 28 60 3 9 9 15 1 26 12 39 8 2 2 50 4 0 0 43 1 27 1 4 0 8 10 0 1 12 77 24 107 20 86 3 24 10 16 13 2 72 1 0 2 16 8 54 1 57 22 0 1 69 188 15 1 22 13 2 7 5 13 36 12 4 15 7 16 48 87 36 3 13 22

0 4 14 2 5 1 6 4 1 2 0 1 1 0 5 1 39 54 43 12 8 1 1 1 4 1 11 1 94 1 7 4 7 6 8 8 44 2 11

30 141 287 108 131 28 108 113 66 100 10 72 71 14 190 50 290 594 341 202 232 61 121 35 198 103 256 29 729 36 90 196 210 132 136 183 519 108 301

3 20 196 6 75 1 41 24 48 8 8 0 26 0 96 42 145 303 127 160 173 29 0 33 159 11 116 23 348 7 28 179 157 54 69 118 287 38 242

1 13 10 13 98 56 3 0 38 34 0 2 20 14 12 17 24 13 4 7 4 3 0 0 13 0 0 8 48 73 21 7 73 61 152 163 63 109 80 17 86 30 15 8 0 1 17 0 80 6 5 2 58 27 12 5 174 110 4 4 14 15 90 8 78 34 27 8 35 48 59 41 143 80 19 8 121 19

7 7 28 0 17 1 7 8 7 3 1 0 0 4 36 4 30 81 55 8 15 4 0 0 3 1 13 3 55 2 8 4 17 4 24 20 40 4 10

14 102 12 100 14 25 43 65 3 83 0 71 44 7 13 0 20 39 33 5 16 22 119 0 27 90 95 0 114 24 37 3 8 60 6 12 80 59 22

7 0 51 6 6 23 50 3 7 8 13 1 22 10 33 7 1 2 41 3 0 0 35 1 22 1 3 0 7 8 0 1 10 64 20 89 17 72 3 20 8 13 11 2 60 1 0 2 14 6 45 1 48 18 0 1 57 157 12 1 18 11 1 6 4 11 30 10 3 13 6 13 40 73 30 3 11 18

50%
0 3 12 1 4 0 5 3 1 2 0 1 1 0 4 1 32 45 36 10 7 1 1 1 3 1 9 1 78 1 5 3 5 5 6 7 36 1 9

Srbi

Srbi

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

Srbi

Srbi