You are on page 1of 5

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.

25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37.

Sarajevo Sarajevski kanton + Banja Luka Republika Srpska Tuzla Tuzlanski kanton Zenica Zeniko-dobojski kanton Mostar Hercegovako-neretvanski kanton Biha Unsko-sanski kanton Brko Brko distrikt Bijeljina Republika Srpska Prijedor Republika Srpska Trebinje Republika Srpska Travnik Srednjobosanski kanton Kiseljak Srednjobosanski kanton Doboj Republika Srpska Cazin Unsko-sanski kanton Bugojno Srednjobosanski kanton Velika Kladua Unsko-sanski kanton Visoko Zeniko-dobojski kanton Gorade Bosansko-podrinjski kanton Konjic Hercegovako-neretvanski kanton Graanica Tuzlanski kanton Gradaac Tuzlanski kanton Bosanska Krupa Unsko-sanski kanton Mrkonji Grad Republika Srpska Foa Republika Srpska Zavidovii Zeniko-dobojski kanton ivinice Tuzlanski kanton Sanski Most Unsko-sanski kanton Bosanska Gradika Republika Srpska Bilea Republika Srpska Lukavac Tuzlanski kanton Kakanj Zeniko-dobojski kanton Livno Zapadnobosanski kanton Odak Posavski kanton Stijena Unsko-sanski kanton ipovo Republika Srpska Prozor Hercegovako-neretvanski kanton Novi Travnik Srednjobosanski kanton

Sarajevo prije godina i danas U ovom su vremenu bile napadnute mnoge civilne zgrade. Izvjetaji istiu da je u septembru 1993. godine 35.000 zgrada u Sarajevu bilo srueno i sve ostale zgrade bile su manje ili vie oteene. Tome pripadaju bolnice, novinarske agencije, industrijske zgrade, zgrade vlasti, kasarne i baze Ujedinjenih nacija. Meu vanijim objektima se nalaze zgrada Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i Vijenica, koja je 25. aprila 1992. godine izgorjela zajedno s mnotvom nenadoknadivih djela historije i kulture. Ljepote BiH: Mostar

Mostar (slubeni naziv: Grad Mostar) je grad u Bosni i Hercegovini, kulturno i privredno sredite Hercegovine te upravno sjedite Hercegovako-Neretvanskog kantona. Ime je dobio po uvarima mostova (mostarima), na obalama rijeke Neretve. Grad je poznat po uvenom Starom mostu, izgraenom u 16. vijeku, kojeg su sruile snage HVO-a 9. novembra 1993., da bi nakon rata 2004. godine most ponovo bio izgraen. Stari most je prvi kulturni spomenik u Bosni i Hercegovini koji se nalazi na UNESCO-voj listi zatienih spomenika kulture svijeta. Grad je najvei urbani centar u Hercegovini i peti grad po veliini u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 1991. godine imao je 75.865 stanovnika. Danas je broj stanovnika u samom gradu neto manji i iznosi 64.301. U cijeloj opini, prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, ukupno ivi 105.448 ljudi. Od toga, 50.019 Bonjaka, 50.929 Hrvata, 3.644 Srba, i 856 ostalih. Okolina urbane zone je veoma naseljena, sa bogatim naseljima poput naselja Potoci (2921 stanovnika 1991. god.), Vrapii (3461 stanovnika 1991. god.), i Rodo (4499 stanovnika 1991. god.). Njegove najpoznatije znamenitosti su: Stari grad historijska etvrt Grada sa Starim mostom i nizom ostalih sadraja iz bogate historije grada Karaozbegova damija Franjevaka crkva, s najviim zvonikom u Bosni i Hercegovini Bievia sokak, sa poznatom Turskom kuom Historijsko naselje Brankovac, sa kuama i avlijama starih mostarskih porodica, graeno u osmanskom stilu Staro naselje Blagaj sa Vrelom Bune, uvenom blagajskom Tekijom, te starim gradom osnivaa Hercegovine herceg Stjepana Kosae Park prirode Ruite na planini Prenj, poznat po endemskoj vrsti munike, kao i endemskoj vrsti bosanskog ljiljana Rezervat prirode Diva Grabovica, skoro netaknuta priroda Mostarsko blato, park prirode na zapadu Grada Mostara Kua Alekse antia, velikana bh. pjesnitva Muzej Hercegovine Partizansko groblje u Mostaru PRIRODNA BOGATSTVA BiH: rijeke Rijeka Bosna- Bosna izvire iz krakih vrela u selu Vrutci u blizini Ilide, u podnoju planine Igman, na 500 metara nadmorske visine. Duga je 273 kilometra i duboka je jedan do tri metra, ali u virovima dostie dubinu i do 10 metara. U dolini Bosne smjeteni su gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovii, epe, Maglaj, Doboj, Modria i Bosanski amac. Rijeka Drina- Drina je rijeka nastala spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive. Nedaleko od mjesta nastanka, na epan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Rijeka Drina koja je cijelim svojim tokom pitka, pruie Vam nezaboravne trenutke i jedinstven osjeaj tokom splavarenja koje je u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju i izraslo je u posebnu turistiku atrakciju. Rijeka Nererva- Neretva je najdua i vodom najbogatija rijeka Jadranskog sliva. Izvire na 1.227 metara nadmorske visine, pod vrhom Grdelj, koji pripada ograncima planine Lebrnik.

U svom gornjem toku protie kroz dolinu koja se prua paralelno sa planinskim masivima i ne presijeca ih. Glavne pritoke su joj Rakitnica, Rama, Buna, Bregava, Trebiat Rijeka Rakitnica- Ova tipina planinska rijeka se duboko usjekla izmeu planine Bjelanice sa desne strane i Visoice sa lijeve strane, pravei niz bizarnih kanjona, brzaka, slapova, vodopada i mirnih bazena, to predstavlja neponovljivu turistiku atrakciju. Svojim tokom od 30 kilometara ne protie kroz naseljena mjesta, a voda je pitka od izvora do ua i bogata endemskom protonom i mekousnom pastrmkom. Rijeka Pliva- Region rijeke Plive smjeten je u sjevernom dijelu centralne Bosne. Tri najvee zajednice u ovom regionu su ipovo, Jezero i Jajce. ipovo je u blizini izvora rijeke Plive, Jezero je na Plivskim jezerima, a Jajce je smjeteno tamo gdje se Pliva ulijeva u Vrbas. Ovdje se nalaze spektakularni 27-metarski vodopadi. Vano je istai da se u razliitim dijelovima toka rijeke Plive, pojavljuju i razliite vrste ribe, te da je tok od samog izvora, pa do ua u veliko jezero, stanite autohtone potone pastrmke i lipljena. Rijeka Sana- Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini i najvea desna pritoka Une. Uz Unu i Neretvu smatra se jednom od najljepih i najistijih rijeka u BiH. Duga je 146 km, s povrinom porjeja od 3370 km. Rijeka Sana je bistra i hladna planinska rijeka.Dobila je ime od starih Latina zbog svoje istoe i ljekovitosti: sanus to znai zdravlje. Izvire u Donjoj Pekoj, na podruju optine Mrkonji i od izvora pa sve do Kljua je veoma ista. Sanu formiraju tri kraka vrela koja se na duini od 1,5 km spajaju u jedan tok. Rijeka Sava- Sava je internacionalna rijeka crnomorskog sliva, koja u Bosnu i Hercegovinu ulazi kod Jasenovca, na nadmorskoj visini od 94 metra, a naputa je kod Bosanske Rae na 87 metara nadmorske visine, sa razlikom u padu od 7 metara. Ukupna duina Save je 945 km, a kroz Bosnu i Hercegovinu tee u duini od 331 km i tu su joj pritoke: Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tolisa, Tinja, Brka, Lukavac i Drina. Rijeka Tara- Rijeka Tara izvire u planinskom lancu smjetenom na sjeveru Crne Gore i tee 140 km dok se ne susretne sa rijekom Plivom, nakon ega nastaje jedna od najduih i najveih rijeka na Balkanu, rijeka Drina. Ve vjenost snani tok rijeke Tare usijeca meku vapnenaku povrinu stvarajui grotla i ponore koje danas moemo vidjeti. Vjekovna erozija stvorila je kanjon dugaak 82 km, to je drugi kanjon po duini u svijetu - odmah iza kanjona Kolorado. Rijeka Trebinjica- Trebinjica je hercegovaka rijeka, najvea ponornica na Balkanu i jedna od najveih u svijetu. Duga je 96,5 km, izvire na nadmorskoj visini od 398 metara i dio je kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka ije je krajnje ishodite Jadransko more kod Dubrovnika. Rijeka Una- Rijeka Una je dobila ime od starih Rimljana, koji su, po put ugledavi njenu ivopisnu ljepotu i uvi ubor njenih slapova uzviknuli UNA, to prevodu znai "jedna" ili "jedina". Izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Pljeevice i Strabenice u Republici Hrvatskoj, a ulijeva se u Savu pored Jasenovca, u koju godinje donese gotovo osam milijardi kubnih metara vode. Rijeka Vrbas- Rijeka Vrbas nastaje od dva vrela na Zec planini (ogranku Vranice) i, nakon puta od 250 kilometara, u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, kod Srpca, uliva se u Savu. Od izvora do ua prolazi kroz Skopljansku kotlinu, Vinaku klisuru, Jajaku kotlinu, kanjonsku dolinu Tjesno, Banjaluku kotlinu i Lijeve polje. Ima 36 direktnih pritoka duih od 10 kilometara, a najznaajnije su Vrbanja, Ugar i Pliva. (11)

Prooh Bosnom kroz gradove


Odavno sam se spremao proetati Bosnom, obii mjesta koja sam nekad esto posjeivao, zaviriti u male gradie u koje sam rado zalazio. Prolongirao sam taj naum od danas za sutra i napokon ga odluio realizirati. Moda bi bilo bolje da nisam. Sauvao bih uspomene na Bosnu kakvu sam znao i volio, potedio se trauma to ih ostavlja dojam zaputenosti i odumiranja. Preko Kuprekih vrata niz Koprivnicu, sputam se u Bugojno, gradi meni tako drag i u pjesmama opjevan: "Da Vrbasu kae ime svoje, stani rijeko taj grad Bugojno je!" Kaem sputam se, a mislim na rizik kojemu se izlaem na poznatoj, krivudavoj, ali sada jo vie devastiranoj cesti. ikara, korov oko kolnika, rupe u asfaltu. I tako do ulaza u grad, ije su se vizure izmijenile do neprepoznatljivosti. Nekad tako uljueni, uminkani gradi kao da je pregazio tornado. Znam, bio je rat, ostavio tragove, ali je li se itko trudi da ih bar djelomino ukloni? Travnik, grad vezira, Andria i mnogih velikana doekuje me devastiranom fabrikom "Borac", zgradama oguljenih proelja i balkonskim vratima zakrenim drvima za ogrijev. Centar, posebno stari dio grada, jo uvijek nosi patinu prolih vremena, ali kao riba na suhom bori se da preivi i zadri nekadanji sjaj, sa polovinim uspjehom. Rijeka Lava, nizvodno od Travnika je pria za sebe. Obje obale su ukraene kao za Novu Godinu, ali ne sjajnim kuglicama i konfetima, ve najlon kesama, plastinom ambalaom i "Pampers" pelenama. Uas! Zenica je pria za sebe, stara pria ve davno ispriana. Za nju vie nema slualaca. Uvijena u ve poslovini smog tavori kao sablasno udovite, a ovjek ne moe odgonetnuti gdje poinje stambeno naselje, a gdje je locirana eljezara. Proeto jedno drugim asocira na veliki deponij koji nema tko da sanira. Idem prema Doboju, cestom obrubljenom ruevinama zaraslim u travu i drau, na prste ruke mogu prebrojati prolaznike, a i oni se bezvoljno vuku i kao da se stide to su jo ivi. Prolazim pored Maglaja u kojem je nekad bila najvea tvornica celuloze u bivoj nam dravi. Da li uope radi? Ne vidim ba da izlazi dim iz dimnjaka. Odluio sam posjetiti Gradaac, nekad uven po rakiji ljivovici i demovima. Put kojim sam krenuo kao da je i Bog zaboravio, digao ruke od njega. Poelio sam da mi je pod tokovima dobar makadam, a ne "asfalt" (koji je to nekad i bio), sada pretvoren u stotine rupica i rupaga jedna do druge. Nigdje iva ovjeka, krave, ovce, nita. Tek u usputnim selima tu i tamo netko se

vrti po dvoritu i to je sve. Gradaac, pitoreksno mjesto iz sjeanja pretvoren je u kasabu na samrti. Od prijeratne vreve i ivosti ostalo je malo, gotovo nita. I eto, za ovaj put zavrih zavirivanje, jo samo da sredim utiske. Prooh kroz Bosnu, a Bosne ne vidjeh, bar ne onakvu kakvu pamtim. Uoio sam mnogo novih bogomolja sve tri konfesije i tamo gdje ih nikad nije bilo. Neka, treba narodu duhovna hrana, ali gdje je prioritet? Nije li bilo vanije obnoviti devastirane domove, tvornice - hraniteljice, infrastrukturu? Nije li prioritet vratiti rasprene vjernike, pa im onda ponuditi mjesta na kojima e prakticirati vjeru? I jo neto. Uz nove sakralne objekte zamijetio sam i mnoga nova groblja. Bilo da na njima stoje krstovi, krievi ili "niani", nova su, puno vea i brojnija. Podsjetnik na bezumlje i nedavnu krvavu prolost iz koje smo izronili.