You are on page 1of 6

UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek: HISTORIJA Nastavni predmet: Opta historija srednjeg vijeka

Uvod u Islam (Muhamed Hamidullah)

Student:Priluki Dino

Biografija
Muhamed Hamidullah roen je 1908, godine u Hajderabadu.Poslije zavrenih univerzitetskih studija u rodnom mjestu doktorirao je filozofiju u Bonu,a zatim knjievnost u Parizu.Njegova izdavaka aktivnost poinje 1924 godine,da bi do konca 1981.narasla na preko 700 objavljenih lanaka,eseja,studija i nekoliko desetina veih djela.Njegova su djela do sada prevedena na 18 jezika,a najznaajnija su:Islamska diplomatija u vrijeme Boijeg poslanika i prve etri halife, ivotopis Muhameda a.s., Uvod u islam Hodoae u Mekku, Zato post? I druga.Zapaeni su njegovi radovi iz Historije islama kao to su:Bitke za vrijeme Boijeg poslanika Pisma Boijeg poslanika Heraklijusu Banke bez kamata, Originalna pisma Boijeg poslanika Kisrau Odnos vjere i prava u islamu, Islam i Kranstvo,Doprinos muslimana historijskim naukama itd.Dr Hmidullah je predavao kao profesor meunarodnog prava u Hjderabadu 14 godina,a kad je Hajderabad pripojen Indiji,iselio se u Francusku.Due vremena bio je povremeno predava na mnogim univerzitetima:u Istanbulu,a kao gost u Ankari,Kajsariji,Erzerumu,Kelnu,Rijadu i drugim.Umro je 17 decembra 2002 godine u 95 godini ivota u Jacksonvillu, FloridaUSA.Na na jezik prevedena su do sada dva djela DR Hamidullaha:Muhamed a.s, I i II dio u prijevodu grupe prevodilaca,a u redakciji Nerkeza Smailagia,i Uvod u islam.

Uvod u Islam (Muhamed Hamidullah)


Djelo Uvod u islam govori o islamskoj ideologiji,kulturi i historiji.Vrlo je prikladno za svakog ko eli da dobije predstavu o svim aspektima islamske misli.Djelo je pisano jednostavnim jezikom,vrsto je zasnovana na islamskim izvorima i potkrepljena citatima iz Kurana i hadisa.Sudei po najstarijim ostacima homo sapiensa,ovjek je uvijek bio svjestan da postoji savreno bie gospodar i stvaralac svega.Oblici molitve su se mjenjali kroz vremena ali su ljudi uvjek pokuavali da pokau da je njihova pokornost Bogu i njihova elja da izvre svoju dunost porema njemu,ostala nepromjenjena.Svaka religija ima svoje pojmove i tumaenja i normalno je to se pred razumom izvjesne njene postavke i objanjenja dre bolje od nekih drugih.Na kraju estog vijeka bilo je religija koje su otvoreno pripovjedale da su namjenjene samo za posebne rase i grupe ljudi,ostavljajui ostatak ovjeanstva bez pomoi od zla koje ga je pogaalo.Druge religije,smatraju da e se vjeno spasiti samo onaj ovjek koj ise odrekne svih uivanja na ovom svijetu, to ih ini elitnim religijama,pristupanim vrlo ogranienom krugu ljudi.U drugim
2

zemljama,nevjerovanje,materijalizam,odsustvo svih religija dovodi do toga da se misli samo na lina zadovoljstva,a da niko ne cijeni potrebe drugih. Arabija
Ova ogromna pustinjska zemlja bila je istovremeno nastanjena nomadskim i poljoprivrednim stanovnitvom koje je esto,pripadalo istom plemenu,sauvalo rodbinske veze,a zadralo potpuno razliite naine ivota.Trgovina je bila jako razvijena mnogo se putovalo,ak izvan Arabije: u Siriju ,Egipat,Irak,Indiju,Etiopiju.

Religija Religija arapskog naroda bila je idolopoklonika:rijedak je bio sluaj da je neko prihvatio religiju kao to je kranstvo,mazdeizam i dr.Mekelije su znali za pojam jedinog Boga,ali uz njega potovali su i idole,bitno je naglasiti da nisu vjerovali ni u proivljenje ni u ivot na onom svijetu.

Drutvo Meka je,uprkos siromanim izvorima prirodnog blaga,bila najrazvijenija:bila je organizovana kao grad-drava kojom je upravljao savjet od deset nasljednih efova koji su meusobno dijelili poloaje.Dobri konjanici,stanovnici Meke znali su zadobiti od susjednih carevina (Iran,Vizantija,Abisinija) pravo da dolaze u te zemlje i da se tamo bave izvozom i uvozom robe.Iako svojim tvorevinama nisu davali pismeni oblik,mnogo su se interesovali za umjetnost i knjievnost:poeziju,govornitvo,narodne prie.ena je bila u jako dobrom poloaju:imala je pravo na svoju vlastitu imovinu,davala je pristanak na brak,mogla je branim ugovorom zadrati pravo na razvod,zatim preudati se nakon razvoda ili smrti svoga mua,postojao je obiaj zakopavanja ive enske djece nakon roenja,to je bio obiaj samo nekih klasa ovi sluajevi bili su rijetki. Roenje
U takvoj sredini roen je Muhamed a. S. 570 godine njegov otac,Abdulah umro je nekoliko sedmica prije Muhamedova roenja pa Muhamedov djed prihvati da se brine za njega.Prema obiaju,majka predade dijete beduinskoj dojilji kod koje je ono u pustinji provelo vie godina.Poslije povratka kui,njegova majka Amina povela ga je kod svog daide u Medinu da

bi posjetila Abdulahov grob,ali na povratku ona umire.U svojoj osmoj godini,on se nastani kod svog amide Ebu Taliba.Zbog mnogobrojnosti porodice i skromnih prihoda ovaj mu nije mogao pruiti sve ono to je elio.Tako je Muhamed a. S. Od svoje rane mladosti morao raditi da bi zaradio sredstva za ivot.Ka je Muhamed a.s. imao 25 godina njegovo potenje je ve bilo dobro poznato.Jedna bogata mekanska udovica,Hatida povjeri m usvoju robu da je proda u Siriji.Zadivljena ostvarenjem zarade i oarana linim kvalitetima Muhameda ponudi mu brak (kau da je imala 40 godina) na to je on pristao. U trgovakom poslu Muhamed se zdrui sa Saibom ili su naizmjenino po stranim zemljama i prodavali robu.U vezi s tim,Saib izjavljuje.Kad bi se Muhamed vraao sa karavanom,on nije odlazio kui prije nego to mi poloi raun o mojim poslovima, ali ako sam ja bio taj koji se vraao u Meku,on me ejdino pitao za moje zdravlje.

Javljanje religijske svijesti

O vjerskom ivotu Muhameda a.s ne zna se mnogo do njegove 35 godine,osim toga da nikad nije oboavao idole.Oko 605 godine zastori koji pokrivaju spooljanjost Kabe izgorjeli su u poaru,tako oslabljena zgrada nije se mogla oduprijeti kii koja je uslijedila sva je unitena.Uskoro j e hram ponovo sagraen.Tome su doprinijeli graani svaki prema svojim mogunostima vodil ose rauna o tome da se primaju samo poteno zaraeni prilozi.Da bi se obiljeilo polazno mjesto ritualnih povorki oko Kabe, u graevini posoji jedan crni kamen koji potie jo iz Ibrahimovog doba.Kad je taj crni kamen trebalo staviti na svoje mejsto,meu graanima je izbila rasprava ko e imati tu ast? Tad neko predloi neka odlui onaj ko naie prvi.Upravo tada naie Muhamed a.s. te ga prihvatie kao suca,Muhamed. A.s rasprostrije na zemlju platno i na njega postavi crni kamen,sazva starjeine svih plemena grada da ga zajedno podignu,a on sam postavi ga u odreeni ugao.Svi su bili zadovoljni.Od tog vremena kod Muhameda a.s. nailazimo na razmiljanja o duhovnim pitanjima.On poe da se povlai tokom itavog mjeseca i ramazana u peinu Debel-en-Nur (planina svjetlosti) tu se molio i razmiljao,dijelei svoje namirnice sa putnicima koji su tuda prolazili.

Objava
Imao je 40 godina a to je bila peta godina njegovog odvajanja od svijeta koje je inio ejdnom godinje.Pred kraj mjeseca ramazana,ejdne noi njemu se javi melek on mu saopti da ga je Bog odabrao za svog glasnika i psolanika ljudima,zatim ga naui kako pranje treba izvriti pred namaz i kak ose treba moliti Bogu,a zatim mu prenese Boansku poruku.Sav uzbuen,o nse vrati kui i ispria svojoj eni ta je doivio,strahovao je da se tu radilo o nekoj aroliji ili uticaju zla duha meutim ena Hatida ga utjei ukazujui mu na dobra djela koja je uvijek inio prema drugim ljudima.Zatim,tri godine prooe bez novih objava.Novost se proirila,mekanski nevjernici ismijae ga idui dotle da mu se rugaju kako ga je Bog

napustio.Muhamed se sve vie predavao ibadetu i duhovnoj koncentraciji objava se tada ponovi.Druga objava pozva ga da saopti ljudima da ih eka kazna za njihova djela,da ih opomene da potuju samo jednog Boga.Prema Ibn Ishaku,prva objava dola je poslaniku u snu,kasnije objave dolazile su pri punoj svijesti.On poe iriti poruke i napade idolotariju,politeizam, i ateizam.Pobrinuo se da primljene objave budu zapisane i nauene napamet od strane njegovih uenika.Kuran nije objavljen u cjelini,odjednom,nego dio po dio,a svaka objava je predstavljala odgovor na jedno psoebno pitanje.Broj Muhamedovih pristalica je ubrzo porastao a optuena zbog paganizma,opozicija proiri takoer krug onih koji su bili vrsti sljedbenici pradjedovskih vjerovanja.Uskoro je dolo i do fizikih napada i muenja Poslanikovih sljedbenika.Uprkos muenjima niko nije odustajao od ove vjere nakon to ju je bio upoznao.Boiji poslanij predloi svojim da napuste grad i sklone se uAbisiniju gdje vlada pravedni car desetine vjernika to uinie,ali ne svi.Paganske voe poslae ultimatum pripadnicima Benu Haim,plemenu Boijeg poslanika,zatraivi od njih da ga odstrane i predaju paganima svi iz plemena odbie taj zahtjev.Poslije ovog grad se odlui na potpuni bojkot ovog plemena:niko nee govoriti sa njegovim pripadnicima niti imati trgovake ili brane veze sa njima.Nakon tri godine etri do pet nemuslimana objavie otvoreno svoje protivljenje nepravednom bojkotu.Bojkot je bio obustavljen sporazum o bojkotu,objeen na Kabi naen je,to je i sam Muhamed a.s. predvidio izjeden od termita.Ubrzo nakon toga umire poslanikova ena i amida Ebu Talib.Mekanski pagani nisu poputali a poslanik je morao napustiti svoj grad da bi naao utoite na drugom mjestu.Uputio se u Taif kod svojih roaka,ali ufatie ga taifski pagani,povrijedie ga i prisilie na povratak u Meku.Muhamed a.s. je bezuspjeno pokuavao da pronae neko pleme koje bi mu pruilo utoite i dozvolilo da vri svoju misiju.Najzad susrete estoricu Medinelija kao susjedi jevreja i hriana,oni su uli o Boijim poslanicima i objavama,znali su takoer da su ovi narodi Boanskih knjiga oekivali dolazak jednog pejgambera,posljednjeg spasitelja.Povjerovali su odmah u Muhameda i obeali mu mu da e nai u Medini druge pristalice i neophodnu podrku.Ubrzo nakon toga najvei dio muslimana,odseli u Medinu.Pagani spremie zavjeru da bi ubili Muhameda a.s. zbog ega on vie nije mogao ostati kod kue.Zatim tajno naputa grad u pratnji svog vjernog prijatelja Ebu Bekira i nakon mnogih dramatinih dogaaja stie u Medinu iv i zdrav.To je bilo 622 godine.Ovdje poinje hidretska era.Da bi to bolje povezao iseljenike,Muhamed a.s. ih je povezao jednom vrstom ugovora sa jednakim brojem najbogatijih Medinelija:porodice pobratimljenih zajedno su zaraivale za ivot i meusobno se pomagali.Jednu godinu nakon emigracije u Medinu,bila je uvedena najstroija duhovna disciplina:godinji post za vrijeme mejseca ramazana postade obaveza za sve odrasle muslimane,mukarce i ene.Nezadovoljni zbog emigracije svojih sugraana muslimana,Mekelije poslae Medinelijima ultimatum da ukinu svaku zatitu Muhameda a.s. i njegovih pristalica il ida ih protjeraju ali bez uspjeha.Oni uputie snanu vojsku protiv Boijeg poslanika sukob je bio u mjestu Bedr i pagani,mada brojniji od muslimanske vojske natjerani su u bijeg.Nakon godine priprema,Mekelije napadoe Medinu da bi osvetili poraz te nakon krvave bitke na Uhudu,nita ne bi rijeeno.U meuvremenu, jevrejski graani Medine poee zadavati brige muslimanima.Jedan od njihovih starjeina bio se uputio u Meku da bi pokazao svoju solidarnost sa paganima i da bi ih podstakao na osvetniki rat.Jevreji iz njegovog plemena skovae zavjeru da ubiju poslanika uprkos ovome Muhamed a.s. se zadovolji oda aztrai od lanova tog plemena da napuste medinski predio,zadravi pravo da ponesu svoja dobra.Izgnanici su uspostavili kontakt ne samo sa Mekelijama,nego i sa plemenima na sjeveru,jugu,istoku Medine,kupili njihovu vojnu pomo i organizovali napad na Medinu. Ali muslimani se oduprijee najokrutnijim nevoljama.U ovo doba pada objava zabrane alkoholnih pia i raskonih igara muslimanima.Muhamed a.s. izmiruje se sa Mekelijama prekid njihovog karavanskog puta prema sjeveru unitio je njihovu trgovinu on im obea sigurnost prolaza, i sve druge uslove koje oni zatraie.Koristei mir

poslanik rairi snanu aktivnost za propagandu vjere.On uputi misionarska pisma u susjedne drave Vizantiju,Iran,Abisiniju.Jedan od vodeih svetenika Vizantije prihvati islam i biva ubijen od mase.Jedan muslimanski poslanik bio je ubijen u Palestini i, umjesto da kazni krivca,car sa svojom vojskom krenu da ga zatiti od kaznenog pohoda poslatog od strane Muhameda a.s.Mnogoboci Meke prekrie ugovor o miru.Muhamed a.s. lino povede vojsku od 10.000 ljudi i iznenadi Meku,koju zauze veoma lahko.On sakupi graane pa ih podsjeti na njihova zlodjela.Poslanik odra veliki govor a kse i odree imetaka koje su pagani oduzeli muslimanima.Ganut izjavom Mekanski starjeina prie Muhamedu ganut izjavom o pratanju,primi islam.Poslani kse zatim vrati u Medinu,a da ne ostavi ni jednog jedinog Medinskog vojnika.Islamizacija Meke,okonana za nekoliko sati,bila je potpuna i istinska.Grad Taif se tada pripremi za borbu protiv Boijeg poslanika uz neke tekoe jedna neprijateljska vojska bi razbijena u Hunejnskoj dolini,ali muslimani prekidoe opsadu Taifa da bi mirnim putem pokuali savladati otpor ovog podruja.Nakon manje od godine dana,delegacija iz Taifa doe u Medinu da najavi svoj prilazak islamu uz neke nemoralne zahtjeve delegacija se zastidi vlastitih zahtjeva poslanih im uini ustupak u pogledu zekata i vojne obaveze.Preobraanje stanovnika Taifa bi tako iskreno da se nekoliko mjeseci kasnije oni sami odrekoe datih olakica.Jedan blagoslovljen preporod tako zahvati cijeli Arapski poluotok koji bi izlijeen od stihije nemorala.Svi narodi Arapskog poluostrva i kontinentalnih predjela Palestine i Iraka rado prihvatie islam.U desetoj godini po Hidri kad se Muhamed a.s. vrati u Meku zbog hada,tamo susrete 140.000 vjernika koji su doli da m use pridrue na hodoau.Tom prilikom on im odra poznati govor gdje im ukratko izloi svoje uenje.Po svom povratku u Medinu o nse razboli i nekolik osedmica kasnije,prije smrti,imao je zadovoljstvo da dovri povjerenu mu misiju i svijetu prenese Boansku poruku.On je ljudima ostavio vjeru istog monoteizma.