You are on page 1of 8

PREDAVANJE 24.12.2011.

GODINE
GLAVA TREA

VANREDNI PRAVNI LEKOVI 1. REVIZIJA PROTIV PRESUDE Pojam Revizija protiv presude je vanredan1, devolutivan, nesuspenzivan, ogranien i dvostran pravni lek protiv presude drugostepenog suda (lan 237. stav 1. i lan 239. ZPP-a). Uloga revizije u pravnom sistemu je u ostvarenju materijalnopravne pravinosti, ujednaavanje i unapreenje sudske i uopte pravne prakse, jaanje poverenja graana u pravosue i ostvarivanje pravne sigurnosti, a to sve zajedno doprinosi vladavini prava. Doputenost revizije Revizija se moe izjaviti samo protiv pravnosnane presude donete u drugostepenom postupku (lan 237. stav 1. ZPP-a). Ako je presuda postala pravnosnana usled proteka roka za albu u kojem alba nije izjavljena, usled odricanja od prava na albu ili usled odustanka od ve izjavljene albe, presuda se ne moe pobijati revizijom tj. revizija nije dozvoljena. Revizija nije dozvoljena ako vrednost pobijanog dela pravnosnane presude u imovinskopravnim sporovima ne prelazi 10.000 KM, a u privrednim sporovima 20.000 KM (lan 237. stav 2. ZPP-a). Meutim, bez obzira na vrednost pobijanog dela pravnosnane presude, revizija je dozvoljena, ako bi odluivanje po reviziji bilo od znaaja za primenu prava u drugim sluajevima (lan 237. stav 3. ZPP-a). O tome da li bi odluivanje po reviziji bilo od znaaja za primenu prava u drugim sluajevima, ceni Vrhovni sud Republike Srpske. Predvianje ovakvog izuzetka od pravila o dozvoljenosti revizije, moe se pravdati tendencijom da se na najvii sud u Republici Srpskoj prebaci reavanje spornih pitanja koja su bitna za ujednaavanje pravne prakse. Pravna pitanja o kojima bi Vrhovni sud RS trebalo da reava tiu se tumaenja apstraktnih pravnih normi iji rezultat moe da bude upotrebljiv u sporovima pred niestepenim sudovima, tiu se tumaenja neodreenih pravnih pojmova i standarda, kao i optih naela parninog postupka. Prema tome, o dozvoljenosti revizije kad je potrebno razmotriti pravna pitanja od opteg interesa, ujednaiti sudsku odnosno pravnu praksu ili kad je potrebno novo tumaenje prava, odluuje Vrhovni sud Republike Srpske (lan 237. stav 3. u vezi lan 247. stav 1. ZPP-a). Revizija nije dozvoljena: 1. ako ju je izjavilo lice koje nije ovlaeno na podnoenje revizije, 2. ako ju je izjavilo lice koje je odustalo od revizije, 3. ako lice koje je izjavilo reviziju nema pravni interes za podnoenje revizije, 4. ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se ne moe podneti (lan 247. stav 2. ZPP-a). Razlozi revizije Revizija se moe izjaviti samo iz tri razloga: (1) zbog povrede odredaba parninog postupka koja je uinjena u postupku pred drugostepenim sudom (lan 240. stav 1. taka 1. ZPP-a) to znai da se revizija moe izjaviti,
1

U nekim pravnim sistemima (Austrija, Nemaka, Srbija), revizija protiv presude drugostepenog suda je redovan pravni lek.

kako kad se radi o apsolutnoj, tako i kad se radi o relativnoj povredi odredaba parninog postupka koja je uinjena u postupku pred drugostepenim sudom. Meutim, trebalo bi uzeti da su apsolutne povrede odredaba parninog postupka razlog za reviziju i kad su uinjene u postupku pred prvostepenim sudom, jer je priroda tih povreda takva da presudu uvek ine nitavom. (2) zbog pogrene primene materijalnog prava ovaj revizijski razlog je kljuni razlog, jer se ispravljanjem greaka niestepenih sudova u primeni prava ostvaruje svrha revizije kao pravnog leka. Pod materijalnim pravom podrazumeva se svaka pravna norma bez obzira da li potie iz zakona, podzakonskih akata, tarifa, obiaja, uzansi, optih pravnih akata kao to su kolektivni ugovori, opti uslovi poslovanja i sl. (3) zbog prekoraenja tubenog zahteva (extra petita) kad je ta povreda uinjena u postupku pred drugostepenim sudom (lan 240. stav 1. taka 3. ZPP-a). Razlog za reviziju nije pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje (lan 240. stav 2. ZPP-a). Revizijski sud je na ovaj nain ogranien samo na kontrolu pravnih pitanja. Postupak po reviziji ima dve faze: Prva faza - jeste postupak kontrole doputenosti revizije. Revizija se podnosi uvek prvostepenom sudu u dovoljnom broju primeraka za sud i protivnu stranku (lan 243. ZPP-a). Ako prvostepeni sud oceni da je revizija nepotpuna ili neblagovremena, odbacie je reenjem bez odravanja roita (lan 244. ZPP-a). Primerak blagovremene i potpune revizije, prvostepeni sud dostavlja protivnoj stranci (lan 245. stav 1. ZPP-a) koja moe, ali ne mora da u roku od osam dana od dana kad joj je revizija dostavljena, podnese sudu odgovor na reviziju (lan 245. stav 2. ZPP-a). Kad protekne rok za odgovor na reviziju ili kad primi odgovor na reviziju, prvostepeni sud dostavlja reviziju i odgovor na reviziju sa svim spisima predmeta, revizijskom sudu (lan 245. stav 3. ZPP-a), a primerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja i drugostepenom sudu. Druga faza jeste postupak o osnovanosti revizije. O reviziji odluuje Vrhovni sud Republike Srpske (lan 238. ZPP-a) i to bez rasprave (lan 246. ZPP-a). Granice ispitivanja drugostepene presude Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom delu u kojem se ona pobija revizijom, a obzirom da i u postupku po vanrednim pravnim lekovima vai naelo dispozicije; po slubenoj dunosti tj. ex officio revizijski sud pazi na primenu materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se tiu stranake sposobnosti i zastupanja (lan 241. ZPP-a). Odluke revizijskog suda Postupak po reviziji protiv presude, revizijski sud moe okonati reenjem ili presudom. Reenjem, revizijski sud: 1. odbacuje reviziju kao nedozvoljenu, nepotpunu ili neblagovremenu, ako to nije uinio prvostepeni sud (lan 247. stav 1. ZPP-a); 2. ukida drugostepenu presudu (u celini ili delimino) i vraa predmet istom ili drugom veu drugostepenog suda na ponovno suenje, ako utvrdi da postoji povreda odredaba parninog postupka i obzirom na prirodu povreda relativne povrede koje su uticale na pravilnost presude (lan 249. stav 1. ZPP-a);

3. ukida prvostepenu i drugostepenu presudu i odbacuje tubu (lan 224. taka 4. ZPP-a) ako utvrdi da je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odlueno o zahtevu koji nije u sudskoj nadlenosti ili o zahtevu o kojem je ve ranije pravnosnano presueno ili o zahtevu od kojeg se tuilac odrekao ili o zahtevu o kojem je ve ranije zakljueno sudsko poravnanje; 4. obzirom na prirodu povrede, ukida drugostepenu presudu i vraa predmet istom ili drugom veu drugostepenog suda na ponovno suenje (lan 249. stav 1. ZPP-a) ili ukida prvostepenu i drugostepenu presudu i odbacuje tubu (lan 249. stav 2. ZPP-a) ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom, kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakponski zastupnik ili ako zakonski zastupnik odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili preduzimanje pojedinih radnji u postupku pod uslovom da voenje parnice ili preduzimanje pojedinih radnji u postupku nije naknadno odobreno (lan 249. stav 3. ZPP-a). 5. ukida u celini ili delimino presudu drugostepenog suda i predmet vraa na ponovno suenje drugostepenom sudu i to istom ili drugom veu drugostepenog suda, ako nae da je zbog pogrene primene materijalnog prava ili zbog povrede odredaba parninog postupka, injenino stanje pogreno ili nepotpuno utvreno i da zbog toga nema uslova za preinaenje pobijane presude (lan 250. stav 2. ZPP-a). Presudom, revizijski sud: 1. odbija reviziju kao neosnovanu i potvruje drugostepenu presudu, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena (lan 248. ZPP-a); 2. preinauje pobijanu presudu, ako utvrdi da je materijalno pravo pogreno primenjeno (lan 250. stav 1. ZPP-a); 3. preinauje drugostepenu presudu, ako utvrdi da je njom prekoraen tubeni zahtev (lan 251. ZPP-a). Svoje odluke revizijski sud dostavlja strankama, prvostepenom i drugostepenom sudu (lan 252. ZPP-a). U postupku po reviziji protiv presude shodno se primenjuju pravila postupka po albi protiv presude, osim pravila o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom (lan 253. ZPP-a). 2. REVIZIJA PROTIV REENJA Revizija protiv reenja je vanredan pravni lek protiv reenja drugostepenog suda kojim je postupak pravnosnano zavren (lan 254. stav 1. ZPP-a). To znai da nije doputena revizija protiv reenja kojim se reava o sukobu nadlenosti, protiv reenja o prekidu postupka, protiv reenja o trokovima postupka osim ako trokovi postupka nisu poseban predmet spora. Revizija protiv reenja drugostepenog suda kojim je postupak pravnosnano zavren nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravnosnane presude (lan 254. stav 2. ZPP-a). Meutim, revizija je uvek dozvoljena protiv reenja drugostepenog suda kojim se izjavljena alba odbacuje ili kojim se potvruje reenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije (lan 254. stav 3. ZPP-a). U postupku po reviziji protiv reenja shodno se primenjuju pravila o postupku po reviziji protiv presude (lan 254. stav 4. ZPP-a).

3. PREDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA Pojam Predlog za ponavljanje postupka je vanredan pravni lek i to devolutivan (obzirom da o njemu odluuje neposredno vii - drugostepeni sud), ali nesuspenzivan, a koji ima za cilj ukidanje pravnosnane sudske odluke. Propisivanjem mogunosti izjavljivanja ovog vanrednog pravnog leka, zakonodavac daje prednost materijalnoj pravinosti u odnosu na pravnu sigurnost koja se ustanovljava institutom pravnosnanosti sudske odluke. Odluke protiv kojih se moe izjaviti predlog za ponavljanje postupka Ponavljanje postupka je mogue ako je postupak okonan pravnosnanom odlukom suda (lan 255. ZPP-a), a to znai onom pravnosnanom odlukom suda (presudom ili reenjem) koja je podobna za materijalnu pravnosnanost. Procesna legitimacija Ponavljanje postupka moe predlogom traiti stranka (lan 255. ZPP-a), a to znai da moe traiti i univerzalni sukcesor stranke. Meutim, procesnu legitimaciju za izjavljivanje ovog pravnog leka imaju i lica na koja se prostiru subjektivne granice pravnosnanosti presude. U tom smislu, iako to ZPP ne ureuje izriito, procesnu legitimaciju za ponavljanje postupka ima i umea koji u parnicu moe stupiti u toku celog postupka sve do pravnosnanosti odluke o tubenom zahtevu, kao i u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog leka (lan 369. stav 2. ZPP-a). Razlozi za ponavljanje postupka propisani odredbama ZPP-a (lan 255. taka 1. do 6.) mogli bi se svrstati u tri grupe: (1) Razlozi koji se temelje na povredama odredaba parninog postupka Ovom grupom razloga se tite osnovna naela parninog postupka, a pre svega naelo obostranog sasluanja stranaka, kao i one odredbe parninog postupka kojima se ureuje stranaka i parnina sposobnost, uredno zastupanje i pravo na voenje parnice ili preduzimanje pojedinih parninih radnji u parninom postupku. U ovu grupu razloga se svrstavaju sledei razlozi za ponavljanje postupka: (a) postupak se moe ponoviti ako je pri donoenju odluke uestvovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet tj. iskljuen (lan 255. taka 1. ZPP-a); (b) postupak se moe ponoviti ako nekoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da raspravlja pred sudom (lan 255. taka 2. ZPP-a); (c) postupak se moe ponoviti ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik ili ako zakonski zastupnik ili punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku ukoliko voenje parnice odnosno vrenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno (lan 255. taka 3. ZPP-a). (2) Razlozi koji se temelje na postojanju krivinih dela Ova grupa razloga se odnosi na krivina dela izvrena u parninom postupku. Meutim, da bi se dozvolilo ponavljanje postupka, postojanje krivinog dela mora biti utvreno pravnosnanom presudom. To je vladajui stav u pravnoj doktrini i sudskoj praksi. S druge strane, nepotrebno je da se ustanovi kauzalna veza izmeu izvrenog krivinog dela i sadraja presude koja se pobija predlogom za ponavljanje
4

postupka, jer se na taj nain uva osnovni princip u vrenju pravosua nepristrasnost u suenju. U svakom sluaju ne bi trebalo dozvoliti ponavljanje postupka ako je krivino delo izvrila stranka koja predlae ponavljanje postupka. U ovu grupu razloga se svrstavaju sledei razlozi za ponavljanje postupka: (a) postupak se moe ponoviti ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svedoka ili vetaka ili na ispravi koja je falsifikovana ili u kojoj je overena neistinita sadrina (lan 255. taka 4. ZPP-a); (b) postupak se moe ponoviti ako je do odluke suda dolo usled krivinog dela sudije, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili treeg lica (lan 255. taka 5. ZPP-a). (3) Razlozi koji se odnose na nove injenice ili nove dokaze U praksi se ponavljanje postupka najvie predlae zbog postojanja novih injenica ili novih dokaza. Nove injenice kao razlog za ponavljanje postupka su samo nova reperta, to znai subjektivno nove injenice koje su postojale do momenta zakljuenja glavne rasprave, a stranka se na njih nije pozvala jer nije znala za njihovo postojanje. Isto vai i za nove dokaze koji su morali postojati najkasnije u momentu kad je sudska odluka postala pravnosnana. Nove injenice i novi dokazi mogu biti razlog ponavljanja postupka samo ako su podobni da proizvedu povoljniju odluku za predlagaa da ih je on upotrebio (istakao ili predloio) u ranijem postupku. Prema tome, postupak se moe ponoviti ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti doneta povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrebljeni u ranijem postupku (lan 255. taka 6. ZPP-a). (4) Razlozi koji se odnose na postojanje presude Evropskog suda za ljudska prava ZPP ne ureuje ovu grupu razloga, ali obzirom da je Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama sastavni deo unutranjeg pravnog sistema Republike Srpske i da su po toj Konvenciji odluke Evropskog suda za ljudska prava obavezujue za drave lanice konvencije, to bi trebalo dozvoliti da postojanje presude ovog suda moe biti razlog za ponavljanje postupka. Dakle, zakonodavac bi trebalo da dozvoli da se za ponavljanje postupka moe koristiti i presuda Evropskog suda za ljudska prava o istom ili slinom pravnom odnosu, a ne samo ona presuda koja se odnosi na povredu Konvencije u konkretnoj parnici, a to zato to presude ovog suda imaju precedentno dejstvo. Pravilo o subsidijarnosti razloga za ponavljanje postupka i preklizija (lan 256. ZPP-a) Ponavljanje postupka nije doputeno ako su razlozi koji se temelje na povredama odredaba parninog postupka (lan 255. taka 1. do 3. ZPP-a) bez uspeha izneti u ranijem postupku. Meutim, ponavljanje postupka se moe dozvoliti ako stranka bez svoje krivice nije mogla da iznese razlog koji se temelji na povredama odredaba parninog postupka (lan 255. tka 1. ZPPa) ili razlog koji se odnosi na nove injenice ili nove dokaze (lan 255. taka 6. ZPP-a) pre nego to je raniji postupak zavren pravnosnanom sudskom odlukom. Rokovi za izjavljivanje predloga za ponavljanje postupka Za ponavljanje postupka vae subjektivni i objektivni rok. Subjektivni rok je 30 dana i rauna se od dana kad je stranka saznala za postojanje razloga za ponavljanje postupka odnosno od dana kad je stekla mogunost da taj razlog upotrebi.

Subjektivni rok (lan 257. stav 1. taka 1. do 5. ZPP-a) tee za svaki razlog ponaosob i on poinje da tee: 1. u sluaju kad je u donoenju odluke uestvovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet tj. iskljuen, od dana kad je stranka saznala za ovaj razlog; 2. u sluaju kad stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da raspravlja pred sudom, od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3. u sluaju kad je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, od dana kad je odluka dostavljena tom licu; 4. u sluaju kad stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice ili kad parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, od dana kad je odluka dostavljena stranci; 5. u sluaju kad zakonski zastupnik ili punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, od dana kad je stranka saznala za ovaj razlog; 6. u sluaju kad se odluka suda zasniva na lanom iskazu svedoka ili vetaka ili na ispravi koja je falsifikovana ili u kojoj je overena neistinita sadrina ili kad je do odluke suda dolo usled krivinog dela sudije, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili treeg lica, od dana kad je stranka saznala za pravnosnanu presudu u krivinom postupku, a ako se krivini postupak ne moe sprovesti onda od dana kad je stranka saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se krivini postupak ne moe pokrenuti; 7. u sluaju kad stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti doneta povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrebljeni u ranijem postupku, od dana kad je stranka mogla izneti sudu nove injenice odnosno nove dokaze dokazna sredstva. Ako bi subjektivni rok u navedenim sluajevima poeo da tee pre nego to je odluka postala pravnosnana, taj e se rok raunati od pravnosnanosti odluke, ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lek odnosno od dostavljanja pravnosnane odluke vieg suda izreene u poslednjem stepenu (lan 257. stav 2. ZPP-a). Objektivni rok (lan 257. stav 3. ZPP-a) je pet godina i rauna se od dana pravnosnanosti sudske odluke. Kad protekne objektivni rok, stranka nema pravo da trai ponavljanje postupka, osim ako se ponavljanje trai iz razloga koji se temelje na povredama odredaba parninog postupka i to iz razloga u lanu 255. taka 2. i 3. ZPP-a. Sadrina predloga za ponavljanje postupka Osim onoga to svaki podnesak mora sadrati, predlog za ponavljanje postupka naroito mora da sadri: (1) zakonski osnov po kojem se trai ponavljanje; (2) okolnosti iz kojih proizlazi da je predlog podnet u zakonskom roku; (3) dokaze kojima se potkrepljuju navodi predlagaa; (4) okolnosti iz kojih proizlazi verovatnost da bi u ponovljenom postupku za predlagaa mogla biti doneta povoljnija odluka (lan 259. stav 2. ZPP-a). Postupak odluivanja po predlogu za ponavljanje postupka Odluivanje o predlogu za ponavljanje postupka odvija se u tri faze: Prva faza se tie ispitivanja doputenosti predloga za ponavljanje postupka. Predlog za ponavljanje postupka se uvek podnosi sudu koji je doneo odluku u prvom stepenu tj. prvostepenom sudu (lan 259. stav 1. ZPP-a). U ovoj fazi prvostepeni sud, bez odravanja roita, odluuje o blagovremenosti, potpunosti i dozvoljenosti predloga za ponavljanje postupka. Ako oceni da je predlog neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen, prvostepeni sud e
6

ga odbaciti reenjem (lan 260. stav 1. ZPP-a). Ako je predlog blagovremen, potpun i dozvoljen, prvostepeni sud e ga dostaviti protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na predlog (lan 260. stav 2. ZPP-a). U roku od osam dana po prijemu odgovora na predlog ili po isteku roka za odgovor na predlog, prvostepeni sud e predlog sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu (lan 261. ZPP-a). Druga faza se tie ispitivanja osnovanosti predloga za ponavljanje postupka. O osnovanosti predloga za ponavljanje postupka odluuje drugostepeni sud i to sudija pojedinac koji nije uestvovao u donoenju drugostepene odluke u ranijem postupku (lan 258. ZPP-a). Drugostepeni sud odluuje o predlogu po pravilu bez odravanja rasprave (lan 262. stav 1. ZPPa). Ako drugostepeni sud oceni da je odravanje rasprave neophodno, odrae raspravu (lan 262. stav 2. ZPP-a) po pravilima za odravanje rasprave u postupku po albi (lan 218. do 220. ZPP-a). O predlogu za ponavljanje postupka, drugostepeni sud odluuje reenjem. Reenjem, drugostepeni sud moe usvojiti predlog za ponavljanje postupka i tada dozvoljava ponavljanje postupka i ukida odluku donetu u ranijem postupku (lan 263. stav 2. ZPP-a). Protiv reenja kojim se usvaja predlog, alba nije dozvoljena (lan 263. stav 3. ZPP-a). Ako oceni da je predlog neosnovan, drugostepeni sud e doneti reenje kojim odbija predlog za ponavljanje postupka, a protiv tog reenja alba je dozvoljena i podnosi se drugostepenom sudu koji o albi odluuje u veu od trojice sudija (lan 263. stav 4. ZPP-a). U svakom sluaju, nakon to odlui o predlogu usvajajui ga ili odbijajui ga, drugostepeni sud je duan da spise sa dovoljnim brojem overenih prepisa svoje odluke, vrati prvostepenom sudu (lan 263. stav 1. ZPP-a). Trea faza se odnosi na odluivanje o predmetu spora. Kad je drugostepeni sud reenjem usvojio predlog za ponavljanje postupka, prvostepeni sud je duan da najdocnije u roku od osam dana od dana prijema reenja drugostepenog suda, odredi pripremno roite (lan 264. stav 2. ZPP-a). U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne moe postupati sudija koji je odluivao u ranijem postupku (lan 264. stav 1. ZPP-a). Ponovno odluivanje o glavnoj stvari odvija se po pravilima koja vae za parnini postupak, a u ponovnom postupku je doputeno iznositi nove injenice (nova reperta) i nove dokaze (nova producta). 4. ODNOS IZMEU PREDLOGA ZA PONAVLJANJE POSTUPKA I REVIZIJE ZPP poiva na jedinstvenosti pravnog leka. To znai da, s jedne strane zakon doputa istovremeno izjavljivanje dva vanredna pravna leka, a s druge strane, nalae jedinstveno odluivanje. Kako se kod ova vanredna pravna leka podudaraju razlozi za izjavljivanje, nuno je bilo urediti njihov odnos kako bi se spreila mogunost donoenja kontradiktornih odluka. Postoje de facto tri pravne situacije: Prva, ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese predlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se moe izjaviti i revizija, smatrae se da je stranka izjavila samo reviziju, a ne i predlog za ponavljanje postupka (lan 265. stav 1. ZPP-a). Druga, ako stranka izjavi reviziju iz razloga to je u prvostepenom ili drugostepenom postupku odlueno o zahtevu o kojem je ve ranije pravnosnano odlueno ( res iudicata) ili koga se tuilac ve odrekao ili o kojem je zakljueno sudsko poravnanje i istovremeno ili posle toga podnese predlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz lana 255. ta. 1. do 6. ZPP-a, sud e prekinuti postupak povodom predloga za ponavljanje postupka do zavretka postupka po reviziji (lan 265. stav 2. ZPP-a). Ako stranka izjavi reviziju iz nekog drugog razloga i istovremeno ili posle toga podnese predlog za ponavljanje postupka zbog razloga iz lana 255. taka 4. i 5. ZPP-a koji su potkrepljeni pravnosnanom presudom donetom u
7

krivinom postupku, sud e prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka povodom predloga za ponavljanje postupka (lan 265. stav 3. ZPP-a). U svim ostalim sluajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili posle toga podnese predlog za ponavljanje postupka, sud e odluiti koji e postupak prekinuti, a koji nastaviti, s tim to uzima u obzir sve okolnosti i razloge zbog kojih su oba vanredna pravna leka podneta i dokaze koje su stranke predloile (lan 265. stav 4. ZPP-a). Ako predlog za ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu pre nego to je predmet povodom revizije upuen revizijskom sudu, reenje o prekidu postupka povodom revizije ili povodom predloga za ponavljanje postupka, donosi prvostepeni sud (lan 267. stav 1. ZPP-a). Ako predlog za ponavljanje postupka bude podnet nakon to je predmet povodom revizije upuen revizijskom sudu, reenje o prekidu postupka povodom revizije ili povodom predloga za ponavljanje postupka, donosi revizijski sud (lan 267. stav 1. ZPP-a), a protiv tog reenja alba nije dozvoljena (lan 267. stav 3. ZPP-a). Trea, u svim ostalim sluajevima u kojima stranka podnese predlog za ponavljanje postupka i posle toga izjavi reviziju, sud e po pravilu prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka povodom predloga za ponavljanje postupka, osim ako nae da postoje ozbiljni razlozi da postupi drugaije (lan 266. ZPP-a). Reenje o prekidu postupka po reviziji donosi prvostepeni sud; ako se u vreme kad je revizija podneta, predmet ve nalazi kod drugostepenog suda povodom predloga za ponavljanje postupka, reenje o prekidu postupka po reviziji donosi drugostepeni sud (lan 267. stav 2. ZPP-a), a protiv tog reenja alba nije dozvoljena (lan 267. stav 3. ZPP-a).

You might also like