VISOKE GRAĐEVINE Predavanje 11 KONSTRUKCIJSKI SUSTAV POVEZANIH POSMIČNIH ZIDOVA

VISOKE GRAĐEVINE, prof.dr.sc. Zlatko Šavor

Konstrukcijski sustav povezanih posmičnih zidova (Coupled Shear Wall Structures) je uobičajen konstrukcijski sustav visokih zgrada. Sastoji se od dva ili više zidova u istoj ravnini (ili skoro u istoj ravnini), koji su na razinama katova povezani gredama ili krutim stropnim pločama Posmično kruti spojni elementi (Shear-resisting ( g members) ) uzrokuju da se zidovi u istoj ravnini donekle ponašaju kao „spregnuta“ konzola, savijajući se oko zajedničke težišne osi tih zidova.

Slika 1 : 3D model konstrukcijskog j g  sustava povezanih posmičnih zidova
VISOKE GRAĐEVINE, prof.dr.sc. Zlatko Šavor

Kod klasičnog konstrukcijskog sustava (nepovezanih) posmičnih zidova, konstrukcija se bočnim opterećenjima odupire nezavisnim djelovanjem pojedinačnih zidova. Međutim, u mnogim praktičnim situacijama, zidovi su povezani fleksijski krutim elementima (moment-resisting members). Ako su stropne ploče kruto povezane sa zidovima, one se ponašaju kao i spojne grede, čime se postiže dodatna posmična interakcija (međudjelovanje) između zidova van ravnine. Takve konstrukcije sastoje se od posmičnih zidova p p povezanih fleksijski j krutim elementima, čime se postiže veća bočna krutost i djelotvornost sustava zidova i nazivaju se „povezani zidovi“. „p

Slika 2: Tlocrt konstrukcijskog sustava povezanih zidova
VISOKE GRAĐEVINE, prof.dr.sc. Zlatko Šavor

koji se mogu smatrati granicama konstrukcijskog ponašanja sustava povezanih zidova.dr. sa maksimalnom vlačnom vrijednošću na vjetrovnoj strani i maksimalnom tlačnom vrijednošću u privjetrini (Slika 4 d) Stvarno ponašanje para povezanih zidova nalazi se između ova dva ekstremna slučaja. Naprezanja od savijanja su linearno raspoređena uzduž svakog zida. naneseni moment savijanja prenijeti će se pojedinačnim djelovanjem momenata savijanja u tim zidovima. Slika 4: Superpozicija raspodjele naprezanja uslijed „spregnute“ i pojedinačnih konzolnih djelovanja za stvarnu raspodjelu naprezanja VISOKE GRAĐEVINE. prof. savijanjem oko zajedničke težišne osi tih zidova. Što su grede kruće. konstrukcija se približava ponašanju sustava kod kojeg zidovi čine jedinstvenu konzolu (nema otvora u zidovima). Vrijednost momenata savijanja je proporcionalna fleksijskoj krutosti pojedinih zidova. sa maksimalnom tlačnom i vlačnom vrijednosti na suprotnim rubovima zida (Slika 4 c) Ako su zidovi povezani krutim (upetim) gredama koje prenose i uzdužne i poprečne sile. naneseni moment savijanja će se preuzeti zajedničkim djelovanjem zidova. Zlatko Šavor .Ponašanje konstrukcijskog sustava povezanih zidova Ako je par posmičnih zidova povezan zglobnim štapovima (pin-ended links) koji prenose samo uzdužne (aksijalne. normalne) sile.sc. Naprezanja od savijanja su linearno raspoređena uzduž „spregnute“ cjeline.

Greda se savija u dvostrukoj zakrivljenosti. vrijedi (slika 3): M = M1 + M2 + N · l Slika 3: Ponašanje povezanih zidova pod djelovanjem bočnog opterećenja VISOKE GRAĐEVINE. Zlatko Šavor . tj.dr. prof. i spregom uzdužnih sila. gdje je krak sila (udaljenost od težišnih osi pojedinih zidova).Ponašanje konstrukcijskog sustava povezanih zidova Djelotvornost sustava se može utvrditi stupnjem kojim se približava optimalnom ponašanju „spregnute“ konzole. Kod savijanja zidova uslijed djelovanja bočnih opterećenja. Naneseni moment savijanja od vjetra je na kraju preuzet sumom momenata savijanja M1 i M2 u dva zida. koje pak uzrokuju uzdužne sile u zidovima. Vlačnu na vjetrovnoj strani. čime se dobiva dodatni moment savijanja (spreg sila) koji se odupire nanesenom momentu savijanja. i tlačnu u privjetrini. sprječavajući čisto (slobodno) savijanje zidova Savijanje grede uzrokuje posmične sile na krajevima grede.sc. krajevi spojnih greda su prisiljeni na vertikalni pomak i rotaciju.

Ponašanje konstrukcijskog sustava povezanih zidova Posljednji član N · l predstavlja suprotni moment savijanja uzrokovan savijanjem spojnih greda koje sprečavaju čisto savijanje zidova. prof. Svrha spojnih greda je smanjenje vrijednosti momenata savijanja u zidovima. Ono ima vrijednost 0 u slučaju da su zidovi povezani zglobnim štapovima i maksimalnu vrijednost ako su spojne grede beskonačno krute (upete).sc. tako da se dio nanesenog momenta preuzme uzdužnim silama u zidovima. relativno mala aksijalna naprezanja mogu uvelike doprinijeti većem momentu otpora. Slika 4: Superpozicija raspodjele naprezanja uslijed „spregnute spregnute“ i pojedinačnih konzolnih djelovanja za stvarnu raspodjelu naprezanja VISOKE GRAĐEVINE. Zlatko Šavor . Zbog relativno velikog kraka sila.dr. uz pripomoć djelovanja tlačnog gravitacijskog opterećenja od vlastite težine zidova. Time se maksimalno vlačno naprezanje od opterećenja vjetrom može znatno smanjiti.

dolazi do pojave „grednog“ mehanizma (slabe grede-jaki stupovi). ACI propisi definiraju visoku gredu sa odnosom svijetlog raspona / visine manjim ili jednakim 1. Mogu biti visoke i niske. što je vrlo bitno jer veći dio seizmičke energije disipira plastičnim deformiranjem konstrukcije. vrata ili hodnike. Prilikom seizmičkog djelovanja grede moraju pokazati dobra duktilna svojstva (sposobnost nelinearnog odgovora konstrukcije). CIRIA propisi pak propisuju da taj odnos mora iznositi 2. Najčešće se koriste visoke grede. tj. prof.0 za jedan red otvora ili 2.sc.25 za prostu gredu (jedan red otvora) ili 2.5 za više redova otvora. koji su predviđeni za prozore. Uslijed seizmičkog djelovanja dolazi do istodobnog stvaranja plastičnih zglobova na krajevima horizontalnih elemenata (greda) po cijeloj visini zgrade.Spojne grede Spojne grede definiraju se kao horizontalne veze između dva ili više vertikalnih posmičnih zidova. gdje se plastični zglobovi prvo formiraju u vertikalnim elementima (zidovi) jedne etaže („meka“ etaža). Takav način otkazivanja je mnogo „pogodniji“ u odnosu na „stupni“ mehanizam. Zlatko Šavor .dr. uglavnom u podnožju zgrade. kako bi popustile prije zidova.5 za kontinuiranu gredu (više redova otvora). razdvojenih sa pravilnim rasporedom otvora po visini. VISOKE GRAĐEVINE.

dr. prof. Prilikom „sprezanja“ zidova treba imati na umu da se kapacitet duktilnosti povećava sa povećanjem stupnja „sprezanja“. Definira se kao odnos momenta prevrtanja preuzet djelovanjem „sprezanja“ (tj. Iz ovog možemo zaključiti da se vertikalni zidovi konstrukcijskog sustava povezanih zidova moraju dimenzionirati kao kruti elementi. uzrokujući tako kolaps konstrukcije. dok se horizontalni spojne grede dimenzioniraju kao duktilni elementi. uzdužnim silama u zidovima) naspram ukupnog momenta prevrtanja. za razliku od drugog slučaja gdje se energija koncentrira u podnožju zgrade. Zlatko Šavor .Spojne grede Kod prvog mehanizma unesena seizmička energija jednoliko je raspoređena po visini zgrade. Stupanj „sprezanja“ je funkcija relativne krutosti i čvrstoće zidova i greda.sc. Slika 5 Slik 5: M Mehanizmi h i i otkazivanja tk i j k konstrukcijskog t k ij k sustava povezanih posmičnih zidova VISOKE GRAĐEVINE.

Slika 5: Mehanizmi otkazivanja konstrukcijskog sustava povezanih posmičnih zidova VISOKE GRAĐEVINE. Spojne grede se trebaju projektirati tako da se izbjegne prejako „sprezanje“ zidova. Histerezne karakteristike spojnih greda zato znatno utječu na ukupni odgovor konstrukcijskog sustava povezanih zidova. pogotovo kod konstrukcija koje imaju visoki stupanj „sprezanja“. jer ono uzrokuje da se zidovi ponašaju kao zasebne cjeline.Spojne grede Uzdužne sile u zidovima uzrokovane su posmičnim silama koje se pojavljuju u gredama. sa jako malim okvirnim ponašanjem. Također treba se izbjeći preslabo „sprezanje“ zidova.dr.sc. prof. Zlatko Šavor . koje uzrokuje da se sustav ponaša kao jedinstvena konzola.

jer su grede potrebne za prenošenje sila između zidova.sc.Načini otkazivanja spojnih greda Uslijed bočnog opterećenja. Razlikujemo tri osnovna načina otkazivanja grede: 1. čvrste i duktilne kako bi se ostvarilo željeno ponašanje takvog tipa konstrukcije. Uslijed takvog djelovanja. Spojne grede imaju veliki utjecaj na ponašanje konstrukcijskog sustava povezanih zidova. Ovaj način sloma je karakterističan za niske grede sa malim fleksijskim kapacitetom. Do otkazivanja dolazi prilikom drobljenja betona u tlačnim područjima. Lokalno otkazivanje gredi može dovesti do mnogo ozbiljnijeg. prof. posmični zidovi se savijaju. Spojne grede između njih su upete i osiguravaju jednoliko savijanje zidova po visini. globalnog otkazivanja konstrukcije. Zlatko Šavor . i tečenja armaturnog čelika.dr. posmičnim. Slika 6: Fleksijski način sloma vitke spojne grede VISOKE GRAĐEVINE.) Fleksijski (savijajući) način sloma (Slika 6) Kod fleksijskog načina sloma grede se deformiraju po dvostrukoj zakrivljenosti savijanja. i kombinaciji ove dvije vrste deformacije. Moraju biti dovoljno krute. spojne grede su izložene fleksijskim.

Slika 7a: Posmično dijagonalno cijepanje spojne grede Slika 7b: Čisti posmik (odrez) spojne grede Slika 7c: Posmično-tlačni način sloma spojne grede VISOKE GRAĐEVINE.sc.Načini otkazivanja spojnih greda 2. ili čistim odrezom (posmikom).dr. prof.) Posmični način sloma (Slika 7) Čiste posmične deformacije će se pojaviti kada su donja i gornja zona uzdužne armature u vlaku. Zlatko Šavor . Karakteriziran je formiranjem dijagonalnih pukotina koja povezuje nasuprotne krajeve grede.

sc.Načini otkazivanja spojnih greda 3. i posmičnih dijagonalnih pukotina na predjelu hrpta grede. što na kraju uzrokuje otkazivanje grede. prof.dr. Slika 8a: Slik 8 Posmi P ično dij dijagonalno l cijepanje ij j i fleksijski način sloma spojne grede Slika 8b: Produljeno posmično dijagonalno cijepanje i fleksijski način sloma spojne grede VISOKE GRAĐEVINE. i ta mjesta predstavljaju mjesta stvaranja plastičnih zglobova.) Kombinirani fleksijsko-posmični način sloma (Slika 8) Karakteristika ovog načina sloma je formiranje savijajućih pukotina na upetim krajevima grede. Na tim mjestima dolazi do velikih deformacija uslijed rotacije grede. Zlatko Šavor . Na krajevima dijagonalnih pukotina dolazi do drobljenja betona.

i Konstrukcijski sustav povezanih zidova odupire se momentu prevrtanja OTM-u spregom uzdužnih sila il N u posmi ičnim i zidovima id i na k kraku k l l.dr.odnosno posmične sile Vb.i .Koeficijent „sprezanja sprezanja“ CR Istraživanja u posljednjih pola stoljeća pokazala su da ponašanje konstrukcijskog sustava povezanih zidova bitno ovisi o koeficijentu „sprezanja“. Kao rezultat toga na krajevima greda pojavljuju se momenti savijanja Mb. nastalih t lih k kao sume posmičnih sila u gredama Vb. Slika 9 prikazuje konstrukcijski sustav povezanih zidova. koji predsta (Coupling predstavlja lja omjer momenta prevrtanjaa preuzetog uzdužnim silama u zidovima toga se za konstrukcijski sustav povezanih zidova N · l i ukupnog momenta preokretanja OTM: Slika 9: Definicija koeficijenta „sprezanja“ CR VISOKE GRAĐEVINE. Zlatko Šavor . prof.i . te kroz reakcijske momente savijanja u pojedinim zidovima M1 i M2 kako je i prikazano na slici 9.sc. koji je deformiran pod utjecajem bočnog opterećenja. uzrokovanog momentom prevrtanja OTM (OverTurning Moment). Stoga može definirati koeficijent „sprezanja“ CR (Co pling Ratio).

dr.sc.Koeficijent „sprezanja sprezanja“ CR VISOKE GRAĐEVINE. prof. Zlatko Šavor .

razmotriti će se tri slučaja: 1) CR = 0 % Kod ovog slučaja zidovi nisu povezani gredama. sila 2) CR = 50 % Ova vrijednost koeficijenta „sprezanja“ implicira da je polovica momenta preokretanja preuzeta uzdužnim silama u posmičnim zidovima. VISOKE GRAĐEVINE.dr. 3) CR = 100 % Ovo je teoretski slučaj. ili su povezani zglobnim štapovima koji ne uzrokuju momente savijanja.Koeficijent „sprezanja sprezanja“ CR Kako bi se bolje shvatilo značenje ovog koeficijenta. prof. savijanja odnosno posmične sile na krajevima greda sila. dok je preostala polovica preuzeta reakcijskim momentima savijanja u pojedinim zidovima.sc. što si možemo predočiti tako da duljina spojnih gredi teži 0. Zlatko Šavor . gdje su zidovi „spregnuti“ kao jedinstvena konzola.

dr.sc. gdje svaki zid djeluje zasebno.Koeficijent „sprezanja sprezanja“ CR Konstrukcijski sustav povezanih zidova je mnogo krući od sustava nepovezanih zidova. Zlatko Šavor . Slika 10 ilustrira povoljan utjecaj povezivanja dvaju zidova opterećenih trokutasto raspodijeljenim opterećenjem. Slika 10: Utjecaj „sprezanja“ na bočni pomak vrha zida (drift) VISOKE GRAĐEVINE. Na slici se može vidjeti kako utjecaj „sprezanja“ utječe na bočni pomak vrha zgrade. prof.

Ova točka predstavlja točku popuštanja greda. No vrijednost tog koeficijenta mijenja se uslijed promjene bočnog opterećenja. najviše zbog neelastičnog ponašanja konstrukcijskog sustava (spojnih greda). Vrijednost koeficijenta sprezanja doseže minimalnu vrijednost kada zidovi popuste u podnožju zgrade (točka popuštanja cijelog konstrukcijskog sustava). vrijednost koeficijenta CR opet lagano raste zato jer su grede prije očvrsnule od zidova. Zlatko Šavor . Uslijed slabog bočnog opterećenje. Slika 11 prikazuje nam kako se koeficijent CR (definiran za podnožje zgrade) mijenja ovisno o bočnom opterećenju. Nakon toga. raste i vrijednost koeficijenta CR. prof.Koeficijent „sprezanja sprezanja“ CR Koeficijent CR tradicionalno se definira za podnožje zgrade (kritično područje). No kako se opterećenje povećava. sustav se ponaša elastično.sc.dr. te sada zidovi počinju zasebno sudjelovati u preuzimanju bočnih opterećenja. Slika 11: Utjecaj „sprezanja“ na bočni pomak vrha zida (drift) VISOKE GRAĐEVINE. i on doseže svoju maksimalnu vrijednosti od 27%.

sc. Njime se smanjuju momenti savijanja u posmičnim zidovima. tako da se mogu koristiti manji poprečni presjeci zidova. Slika 12: Prikaz različitih tipova konstrukcijskog sustava povezanih zidova te rezultirajućeg koeficijenta „sprezanja sprezanja“ CR-a VISOKE GRAĐEVINE. Primjer za to su stropne ploče koje ne sudjeluju u preuzimanju bočnih djelovanja. premda se moraju projektirati s dovoljnom duktilnošću kako bi se zadovoljili uvjeti kompatibilnosti sa zidovima. visoka vrijednost CR-a rezultira neizmjerno visokim zahtjevima vezanim uz duktilnost spojne grede.Izbor koeficijenta „sprezanja sprezanja“ CR Izbor prikladnog koeficijenta sprezanja CR uvelike ovisi o procjeni i iskustvu inženjera. Male su konstrukcijske koristi od korištenjaa malog koeficijenta CR. S druge strane. jer će se momenti savijanja i bočni pomaci zidova jako razlikovati u odnosu na bolje povezane zidove. Zlatko Šavor . Tako visoka vrijednost tlačne sile smanjuje duktilnost zidova. prof. Ovi utjecaji iniciraju da visoka vrijednost CR-a može dovesti do za praksu neprimjerene konstrukcije. Visoki CR rezultira većim uzdužnim silama u zidovima.dr.

prof. postiže se ukupni koeficijent „sprezanja“ CR koji se kreće u granicama od 67-78%. VISOKE GRAĐEVINE. Na slici 12 a prikazana je 12-katna zgrada sa jednakim gredama. zgradu korišteno je tri grupe greda greda. dok one pri vrhu najmanji CR.dr.Izbor koeficijenta „sprezanja sprezanja“ CR Na slici 12 mogu se vidjeti primjeri konstrukcijskih sustava povezanih zidova. prikazanu na slici 12b. One u podnožju zgrada imale su najveći CR. ovisno o broju katova. jednoliko raspoređenim preko ukupne visine zgrade. upotrijebljeno je pet različitih grupa greda (s različitim stupnjem sprezanja). Zlatko Šavor . sprezanja) Ovom kombinacijom.sc. i upotrijebljenog koeficijenta „sprezanja“ CR. Preporuka za ovu zgradu je da se vrijednost CR-a kreće od 35-45%. Na kraju se može zaključiti da su male konstrukcijske koristi od uporabe CR-a manjeg od 30% 30%. 12c 15 katnu zgradu. Za primjer na slici 12c. Također gornja granica ne bi smjela prelaziti vrijednost od 60-80%. Ako se radi o nešto višoj zgradi onda se preporuča korištenje više različitih tipova spojnih greda greda. To je rezultiralo ukupnim koeficijentom „sprezanja“ koji iznosi 80%. Za 30-katnu zgradu.

armaturu Za odnos raspona-visine grede (l / h) (manji od 2. dijagonalnu armaturu. Preporučljivo je da se povećana duktilnost zbog tlačnih šipki ne uzima u obzir prilikom projektiranja grede. Ali za veći odnos. Zlatko Šavor . prof.0.0 do 5. spojne grede moraju biti dovoljno čvrste i krute. „Efikasna Efikasna“ spojna greda uglavnom ima odnos kraka sile/visine grede (moment arm/depth ratio (l / h)) manji od 3 3. (od 2.sc. grede VISOKE GRAĐEVINE. ili noviju.dr. ovisno o primijenjenom opterećenju. armatura u gornjoj i donjoj zoni je pod istodobnim djelovanjem vlačne sile. djelovanje sidrenja grede značajno će doprinijeti posmičnoj čvrstoći u odnosu na fleksijsku čvrstoću. a)Armirano-betonske (AB) spojne grede AB spojne grede mogu se projektirati tako da imaju konvencionalnu uzdužnu armaturu. dijagonalna armatura nije toliko efikasna zbog nižeg kuta šipki armature (teže ponašanju sustava s uzdužnom armaturom).Projektiranje spojnih greda Za postizanje željenog ponašanja konstrukcijskog sustava povezanih zidova. kao rezultat dijagonalnog pucanja (Slika13). 0 Što je odnos (l / h) manji.0). grede izvedene sa dijagonalnom armaturom pokazuju bolja duktilna svojstva i disipaciju seizmičke energije u odnosu na konvencionalne grede s uzdužnom armaturom.0). Kod konvencionalnih greda s uzdužnom armaturom.

Zlatko Šavor .sc. Međutim ovakav detalj prouzrokuje poteškoće pri izvedbi i dodatne troškove. Na taj način područje plastifikacije se proširuje i na okolni zid.dr. prof. Slika 13: Konvencionalno armirana spojna greda VISOKE GRAĐEVINE. po unutrašnjoj strani zida. Bolja posmična veza može se ostvariti tako da se krajevi šipki armature saviju kako bi se ostvarila bolja interakcija između zida i grede.Projektiranje spojnih greda Spojne grede za koje vrijedi: zahtijevaju projektiranje na posmičnu silu.

Što je duljina sidrenja veća. to je mogućnost izvijanja tlačnih šipki na granici zida i grede (gdje su najveće pukotine) ) manja. Prilikom jakog seizmičkog djelovanja.sc. Ovako postavljena armatura. prikazana na slici 14. Stoga je neophodno osigurati adekvatno sidrenje kako bi se izbjegle velike rotacije krajeva greda. One prelaze u neelastično područje ponašanja. je možda i jedino pravo rješenje za preuzimanje potencijalnog uzdužnog posmika.Projektiranje spojnih greda Druga alternativa je dijagonalno armirana greda. prof.dr. Također pokazuje i dobre histerezne karakteristike za odnos (l / h) manji od 3. te dolazi do velikih rotacija krajeva grede. Zlatko Šavor .0. id i Slika 14: Detalj armiranja dijagonalnom armaturom VISOKE GRAĐEVINE. odgovor spojnih greda je veći u odnosu na zidove. No dijagonalna armatura je veoma teška za izvedbu zbog gustog rasporeda armature u sredini raspona grede i na spoju j sa zidovima.

Projektiranje spojnih greda – AB grede Elastična analiza dostatna je za utvrđivanje približne raspodjele unutarnjih sila u zidovima i gredama i time teoretskog stupnja „sprezanja“ konstrukcijskog sustava povezanih zidova. Zlatko Šavor .sc. j uzimaju j ći tako u obzir pukotine p i gubitak krutosti uslijed cikličkog opterećenja. prof. VISOKE GRAĐEVINE.dr. 1. standardno se projektiraju i dimenzioniraju kao i klasične grede. No zbog stvarne raspodjele sila koja varira u vlačnom i tlačnom zidu. i time u spojnim gredama. za sljedeće uvjete: U Eurocode propisima definirani su uvjeti za sidrenje armature u zidovima i izvedbu detalja. dolazi do smanjenja tog teoretskog koeficijenta „sprezanja“. te neelastičnog ponašanje na spoju grede i zida. Taj j utjecaj j j se može uzeti u obzir smanjenjem j j karakteristika p popre p čnog gp presjeka.) Fleksijski način sloma Spojne grede sa horizontalnom armaturom.

Međutim za većinu spojnih greda. Ovisno o duljini grede.) Posmični način sloma Spojne grede sa dijagonalnom armaturom armaturom. obavezno se primjenjuju ako vrijedi: Iako je poželjno da svaka dijagonalna grupa ukrštenih armatura ima jednaku količinu i promjer šipki kao i nasuprotna dijagonalna grupa. to je uglavnom neizvedivo.sc. VISOKE GRAĐEVINE. čelične spojne grede mogu biti projektirane tako da unesenu seizmičku energiju disipiraju ili savijanjem. ili gdje dovoljan kapacitet i krutost ne mogu biti ekonomski ostvareni AB gredom. najpovoljnije je gredu projektirati kao „posmično kritičnu“ („shear critical“). ili posmikom. jer takvi elementi imaju poželjniji oblik disipacije seizmičke energije. neizvedivo Čelične spojne grede Prednosti čeličnih spojnih greda dolaze do izražaja u slučajevima kada je visina grede ograničena.Projektiranje spojnih greda – AB grede 2.dr. prof. Takav izbor nije moguć kod AB elemenata. Zlatko Šavor .

moraju se provesti odgovarajuće mjere kako bi se spriječila otkazivanja slična onima kao kod čeličnih okvira otpornih na savijanje (steel moment resisting frames) uslijed djelovanja potresa potresa.sc. spoja Slika 15: Detalj sidrenja čeličnog nosača spojne grede VISOKE GRAĐEVINE. U drugom slučaju aju. Tada se može upotrijebiti standardni postupak projektiranja za čelične konstrukcije. Tako „spregnuti“ konstrukcijski sustav neće zahtijevati korištenje veće količine armature u graničnom području spoja. veza je ostvarena direktnim spojem između čelične grede i stupa. prof.dr. No međutim.Projektiranje spojnih greda – čelične grede Spoj između spojne grede i zida ovisi o tome da li je granično područje spoja klasično armirano ili sadrži ugrađene konstrukcijske čelične stupove. Zlatko Šavor .

prof. kako je prikazano na slici 16.dr. Slika 16: Detalji sidrenja čeličnih spojnih greda VISOKE GRAĐEVINE.Projektiranje spojnih greda – čelične grede Ako je pak granično područje spoja armirano uzdužnom i poprečnom armaturom. Zlatko Šavor .sc. tada je gredu potrebno usidriti u zidove i povezati sa graničnim područjem.

djelovanja Vertikalne šipke su sa pojasnicom povezane mehaničkim moždanicima koji su zavareni za pojasnice čeličnog nosača. Preporuča se korištenje 8 šipki promjera Ø25 kako bi se postigla željena interakcija između zida i grede. Također ta armatura mora biti u području rubnog elementa. VISOKE GRAĐEVINE. prof. Zlatko Šavor . a Te šipke moraju biti dovoljno dugačke i dovoljnog promjera promjera. Zadovoljenjem ovih uvjeta zadovoljiti će se i uvjeti vezani uz ograničenje širine pukotina koje se javljaju u pojasnicama nosača uslijed cikličkog opterećenja.sc. koja ne prelazi širinu od 2. Također se preporuča da je dvije trećine te vertikalne armature jednoliko raspodijeljeno na udaljenosti od jedne polovice duljine sidrenja čeličnog nosača spojne grede do unutrašnje strane zida. kako bi se osigurala dovoljan krutost grede grede.5 širine pojasnice čeličnog nosača.dr. ili posmičnim vijcima kako bi se postigla bolja otpornost na horizontalna djelovanja.Projektiranje spojnih greda – čelične grede Za dodatno ojačanje spoja. ugrađeni čelični elementi mogu biti izvedeni sa vertikalnom armaturom zavarenom za pojasnice čeličnog nosača spojne grede.

dr. Međutim neophodno je osigurati pravilno „zatvaranje“ u području usidrenog hrpta čeličnog nosača. konstrukcije Nije nužno. To također može rezultirati i korištenjem „utega“ u podnožju zgrade.sc. dodatno komplicirajući tako izvedbu konstrukcije. spoja jer je veći dio momenta prevrtanja preuzet djelovanjem zidova zidova.Projektiranje spojnih greda – čelične grede Kako je prikazano na slici 16a. Dodatno. Zlatko Šavor . prof. lakša. VISOKE GRAĐEVINE. horizontalnu armaturu provesti kroz hrbat usidrenog čeličnog nosača spojne grede. „fleksijski kritična“ (“flexural critical”) spojna greda zahtijeva više čelika u području spoja. vertikalna armatura u području rubnog spoja može značajno doprinijeti efikasnom „zatvaranju Dodatno zatvaranju“ usidrenog nosača. To se može ostvariti korištenjem ukosnica ili prečki paralelno sa hrptom kako je prikazano na slici 16 (presjek A-A). niti praktično.

sc. Pri projektiranju čeličnih spojnih greda treba pretpostaviti da grede nisu upete s unutrašnje strane zida.dr.Projektiranje spojnih greda – čelične grede Duljina sidrenja Za čelične spojne grede koriste se standardne metode za proračun krutosti. Zlatko Šavor . Tako dobivamo izraz za efektivnu duljinu Leff spojne grede koji glasi: Gore spomenuti izraz se primjenjuje kod metode zamjenskog okvira. Dodatnu fleksibilnost obavezno treba uzeti pri proračunu. Može se uzeti da j je „ „efektivna“ točka upetosti p čelične ili spregnute p g čelično-betonske spojne p j g grede smještena j od unutrašnjeg lica zida na udaljenosti od jedne trećine usidrene duljine grede. kako bi se osiguralo da sile u zidovima i bočni pomaci izračunate s dovoljnom točnošću. prof. VISOKE GRAĐEVINE.

dr. zidovi se modeliraju zamjenskim stupom smještenim u težišnim osima pojedinih zidova.Projektiranje spojnih greda – čelične grede Duljina sidrenja Kod ove.sc. kako je prikazano na slici 17. gdje se konačni elementi koriste za modeliranje zidova. Kut zaokreta spojne grede je vrlo bitan pri projektiranju. zato jer određuje moguću primjenu ukruta. Tako se dodatna fleksibilnost čelične spojne grede može uzeti u obzir tako da se unutrašnji rub zida pomakne za jednu trećinu duljine sidrenja prema središtu zida. No također može se primijeniti i metoda konačnih elemenata. Slika 17 : Utvrđivanje kuta zaokreta spojne grede VISOKE GRAĐEVINE. prof. Pri P i projektiranju j kti j čeli ličnih ih greda d mogu se k koristiti i titi smjernice za posmične elemente kod okvira sa ekscentričnim spregovima (eccentrically braced frames). On se izvodi prema mehanizmu kolapsa (grednom mehanizmu) konstrukcije prikazanom na slici 16b. metode. Zlatko Šavor .

Projektiranje spojnih greda – čelične grede Duljina sidrenja Ovaj (očekivani) mehanizam kolapsa konstrukcijskog sustava povezanih zidova uključuje stvaranje plastičnih zglobova na krajevima svijetlog raspona grede. Zlatko Šavor . Na temelju ovog mehanizma kolapsa slijedi formula za posmični kut koja glasi: U ovoj jednadžbi dodatna fleksibilnost čelične spojne grede može se uzeti preko efektivne duljine spojne grede VISOKE GRAĐEVINE.sc.dr. prof.

Na taj se način iskorištavaju prednosti i betona koji preuzima tlačna naprezanja i čelika koji preuzima vlačna naprezanja. Obložni sloj betona se obavezno uzima u obzir pri proračunu krutosti i duljine sidrenja. Također trebaju j biti zadovoljeni j uvjeti j za minimalnu debljinu j p pojasnice j i hrpta p čeličnog g nosača. j zaštitnog g betona oko čeličnog g nosača osigurava g dovoljnu j otpornost p na izvijanje j j p pojasnice j i Nominalna debljina hrpta čeličnog nosača.Projektiranje spojnih greda – Spregnute čelično no-betonske betonske spojne grede Spregnute čelično-betonske spojne grede Spregnute čelično-betonske spojne sastoje se od čelične grede koja je uobičajeno u potpunosti obložena betonom. No najvažnija svrha obložnog betona jest da sprečava bočno torzijsko izvijanje čeličnog nosača.dr. Zlatko Šavor . i zbog toga se čelični nosači izvode bez ukruta. prof.sc. VISOKE GRAĐEVINE.

dr. Zato se koristi efektivna krutost E·Ieff koja se definira kao: VISOKE GRAĐEVINE. no kod proračuna krutosti spregnutih čelično-betonskih spojnih greda potrebno je uzeti u obzir i obložni sloj betona koji doprinosi većoj krutosti.Projektiranje spojnih greda – Spregnute čelično no-betonske betonske spojne grede Duljina sidrenja Za čelične spojne grede koriste se standardne metode za proračun krutosti. prof.sc. Zlatko Šavor .

prof. Zlatko Šavor .Projektiranje spojnih greda – Spregnute čelično no-betonske betonske spojne grede Duljina sidrenja VISOKE GRAĐEVINE.sc.dr.

prof.sc.dr. Zlatko Šavor .Projektiranje spojnih greda – Spregnute čelično no-betonske betonske spojne grede Duljina sidrenja VISOKE GRAĐEVINE.

Projektiranje spojnih greda – Spregnute čelično no-betonske betonske spojne grede Duljina sidrenja VISOKE GRAĐEVINE. Zlatko Šavor . prof.dr.sc.

SAD.Primjeri izvedenih građevina 1. . Zlatko Šavor .dr. . „Espirito Santo Plaza“. prof.sc. Florida. Miami. Završeno: 2004 Broj j katova: 35 Ukupna visina: 168 m Glavne karakteristike: Prednja fasada od stakla rezultat presjeka valjkaste plohe i p nagnutog pravca VISOKE GRAĐEVINE.

dr. stakleno dizalo VISOKE GRAĐEVINE. Oslo. Norveška Završeno: 1989 Broj katova: 37 Ukupna visina: 117 m Glavne karakteristike: hotel sa 673 soba soba. staklena fasada.Primjeri izvedenih građevina 2. Zlatko Šavor . prof.sc. „Blu Plaza“.

„Ana Intercontinental hotel“ hotel. Tokyo. sobama za sastanke.dr.Primjeri izvedenih građevina 3. Zlatko Šavor . prof. Japan. Završeno: 1986 Broj katova: 37 Ukupna visina: 120 m Glavne karakteristike: moderan hotel sa 198 soba. bazenom VISOKE GRAĐEVINE.sc.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful