P. 1
Glas Srpske 30. i 31. 05.2009.

Glas Srpske 30. i 31. 05.2009.

5.0

|Views: 570|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Jun 01, 2009
Copyright:Public Domain

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF or read online from Scribd
See more
See less

05/11/2014

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
30. i 31. maj 2009.

Broj 11.916 Godina LXVI Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA
FOTO: G. [URLAN

DRU[TVO

Od 1. juna upis u sredwe {kole u RS
strana 6.

KULTURA

Nikolina \or|evi}: Praizvedba pun pogodak
strana 27.

Narodna skup{tina RS

Poslije Inckovog zahtjeva da NSRS poni{ti zakqu~ke o prenosu nadle`nosti

DANAS

Zakqu~ci Skup{tine RS nisu antidejtonski
Inckovo izlagawe pred Savjetom bezbjednosti UN pokazuje da on u BiH zauzima o{triji i radikalniji kurs u odnosu na prethodnike, naglasio Radoji~i} Valentin Incko o~igledno podlegao utisku koji je stvarala jedna grupa iz OHR-a, koja je bila uvijek protiv Republike Srpske, istakao Dodik Mi{qewe Vlade Republike Srpske i zakqu~ci Narodne skup{tine RS dovode u zabludu, pogre{ni su i stoga neprihvatqivi, tvrdi Incko

strana 3.

Sesija Fondacije lord Bajron i Ameri~kog savjeta za Kosovo

18.

Ha~et istakao da je “srpska spremnost da se pregovara o statusu BiH i Kosmeta shva}ena kao slabost, ohrabruju}i Va{ington da postupi jo{ agresivnije“

Ameri~ka i evropska politika na prostorima biv{e SFRJ destruktivno licemjerje gdje je jedini dosqedan princip da Srbi nikad nisu u pravu, rekao Bandau

strana 2.

2 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
“Bijeli {engen“ ja~a evropsku ideju
SARAJEVO - Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} izjavio je da bi “bijeli {engen“ za gra|ane BiH zna~io daqe ja~awe evropske ideje unutar BiH. [piri} se u Wujorku susreo sa stalnim predstavnikom Ruske Federacije pri UN ambasadorom Vitalijem ^urkinom, ~ija zemqa ovog mjeseca predsjedava Savjetom bezbjednosti UN, i stalnim predstavnikom Francuske pri UN ambasadorom @an-Mari Riperom. [piri} je u odvojenim sastancima informisao ^urkina i Ripera o aktuelnoj politi~koj situaciji u BiH u svjetlu ispuwavawa uslova za tranziciju OHR-a i za liberalizaciju viznog re`ima, saop{teno je u petak iz [piri}evog kabineta. On se u Wujorku susreo i sa predstavnicima britanske misije u UN, dodaje se u saop{tewu.

Federaciju BiH ostavqam sa buxetom koji mo`e da zadovoqi potrebe svih kategorija u tom entitetu. Nexad Brankovi}, federalni premijer u ostavci

FOTO: GLAS SRPSKE

Nikola [piri}

Robert Kuper u BiH

Nastaviti sa reformama
SARAJEVO - Zamjenik viso kog pred sta vni ka u BiH Rafi Gregorijan i generalni di re ktor za spoqna i voj no po li ti ~ka pi tawa u Ge ne ral nom se kre ta ri ja tu Savjeta Evrope Robert Kuper razgovarali su u petak u Sarajevu o nastavku reformi u BiH, re kla je Srni portparol OHR-a Qiqana Radeti}. - Kuper i Gregorijan razgovarali su o tome kako nastaviti sa reformama u BiH na kon po sje te ame ri ~kog pot pred sje dni ka Yoze fa Bajdena i visokog predstavnik EU za spoqnu politiku i bezbjednosnu Havijera Solane - istakla je portparol OHR-a. Kuper se u petak u Sarajevu sastao i sa ministrom inostranih poslova u Savjetu minis ta ra BiH Sve nom Alkalajem. On se u odvojenim susretima sas tao i sa ~la no vi ma Predsjedni{tva BiH i predstavnicima stranaka potpisnica Prudskog sporazuma li de rom SDA Su lej ma nom Tihi}em, HDZ-a BiH Draganom ^ovi}em, te Neboj{om Radmanovi}em u ulozi predsjednika Izvr{nog odbora SNSD-a.

Ronald Ha~et

Sesija Fondacije lorda Bajrona i Ameri~kog savjeta za Kosovo

Ameri~ka i evropska politika na prostorima biv{e SFRJ destruktivno licemjerje, gdje je jedini dosqedan princip da Srbi nikad nisu u pravu, rekao Bandau
PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

Alarmantna ameri~ka inicijativa za BiH
Spoqnopoliti~ki komentator Dag Bandau na po~etku peto~asovne sesije iznio je tezu da je “u~e{}e u kolonijalnom projektu na Balkanu apsolutno protiv ameri~kih interesa, pa bi za Va{ington najboqe bilo da Balkan prepusti Balkancima“. li ce mjer je, gdje je je di ni dosqedan princip da Srbi nikad nisu u pravu - rekao je Bandau. Ek sper ti su pre do ~i li sliku situacije na Balkanu, uz tvrdwe da je nedavna ameri~ka inicijativa za BiH alarmantna, zato {to bi mogla da ponovo potpali ovda{we “bure baruta“. Pu ko vnik u pen zi ji Ro nald Ha ~et iznio je te zu da je “srpska spre mnost da se pregovara o sta tu su BiH i Ko sme ta shva }e na kao sla bost, ohra bru ju }i Va {in gton da postupi jo{ agresivnije“. Ekspert za islam Gre go ri Dej vis izlo`io je teoriju da se Ame ri ka ba vi “im pe ri jalnom demokrati jom“ i da izme |u we i yihadista postoji savezni{tvo kad je rije~ o odnosima prema Srbiji i Rusiji. Sli~ne stavove iznijeli su i profesori Stiven Majer i Vilijam Lind.

VA[INGTON - Ameri~ki plan za Balkan oslawa se na “ka pi tu la ci ju Beo grada i Bawe Luke“, ali je, kad se govori o smjeni premi je ra Re pu bli ke Srpske Mi lo ra da Do di ka, to u praksi te{ko izvodqivo. Ovo je zakqu~ak analiti~ara koji su u~estvovali na konferenciji Fondacije lorda Bajrona i Ameri~kog savjeta za Kosovo odr`anoj u srijedu na Kapitol hilu u Va{ingtonu.

U PRAKSI te{ko izvodqiva smjena Dodika
- Ame ri ~ka i evrop ska po li ti ka na pros to ri ma biv{e SFRJ je destruktivno

Intervencija
Borjana Kri{to

Ostavka Brankovi}a jo{ nije potvr|ena
LIVNO - Ostavka premijera Federacije BiH Neyada Brankovi}a jo{ nije potvr|ena i federalna Vlada u ovom trenutku mo`e normalno funkcionisati, izjavila je predsjednik FBiH Borjana Kri{to. Ona je Srni u petak rekla da Brankovi}eva ostavka nije prihva}ena i da premijer u ostavci ide na godi{wi odmor. Kri{to je dodala da }e u vremenu zakonskog kori{}ewa odmora izvr{iti konsultacije sa potpredsjednicima FBiH Spomenkom Mi~i} i Mirsadom Kebom i stvoriti pretpostavke za funkcionisawe nove izvr{ne vlasti u FBiH.

Na konferenciji su govorili i ambasador Xejms Biset, direktor Ameri~kog savjeta za Kosovo Xejms Xatras i publicista Sr|a Trifkovi}. - Ameri~ka politika se vratila na pogled iz 90-ih godina i sada poku{ava da intervencijom na Balkanu povrati mo} i presti` poquqan u Iraku i Avganistanu, te da se ponovo nametne kao hegemon u Evropi - rekao je Trifkovi}.

Dag Bandau

Poslije izjave ^arlsa Ingli{a da BiH ne mora da u|e u EU sa dva entiteta

BiH opstaje na principima Dejtona
BAWA LUKA - BiH mo`e da opstane samo sa jasnom ustavno-pravnom pozicijom wena dva entiteta, jer predstavnici Republike Srpske nikada ne}e pristati na ure|ewe koje }e negirati dejtonsku strukturu zemqe. To je za “Glas Srpske“ kazala zamjenik predsjedavaju }eg Do ma na ro da Par la menta BiH Du{anka Majki}, re agu ju }i na izja vu ame ri ~kog ambasadora u BiH ^arlsa In gli {a da “BiH ne mora da u|e u Evropsku uniju sa dva entiteta“. - Ozbiqnost zemqe iz ko-

www.glassrpske.com
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko posqedwim potezima pokazao da je da }e opona{ati Pedija E{dauna, ~ovjeka koji je nanio mnogo {tete ovoj zemqi. Email: goga.vasic@blic.net Nema nikakve sumwe, BiH je prepuna stranih obavje{tajnih slu`bi koje mogu da rade {ta ho}e. Sigurno je da je wihova oprema puno savremenija od one koju koriste doma}e bezbjednosne slu`be i tu su stranci u velikoj prednosti. Email: rade.vasic67@teol.net

PREDSTAVNICI RS ne}e negirati dejtonsku strukturu BiH
je dolazi jednostavno ne dozvoqava In gli {u da ta ko go vo ri. To je ne po tre bna izjava, jer je potpredsjednik SAD Yozef Bajden jasno kazao da dvo en ti tet sko ure -

|ewe BiH nije prepreka pridru`ewu EU - kazala je Majki}eva. Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosi} rekao je da RS treba da bude spremna da se odupre svim pritiscima koji bi mogli da ugroze Dejtonski sporazum i budu {tetni po wene interese. - Srpska na to ima pravo po svim me|unarodnim aktima - istakao je Bosi}. M. F.

Borenovi}
Poslanik Partije demokratskog progresa u Narodnoj skup{tini RS Branislav Borenovi} kazao je da svako ima pravo na svoje mi{qewe, ali da BiH jedino mo`e u}i u EU sa dva entiteta, od kojih je jedan RS, neupitna u svim svojim aspektima.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 3

Kuzmanovi}: Vra}am se redovnim aktivnostima
BAWA LUKA - Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} rekao je u petak novinarima da se osje}a dobro i da se vra}a redovnim aktivnostima. On je istakao da mu je ju~e, najvjerovatnije, pozlilo zbog dugog stajawa u zagu{qivom prostoru. - Malo mi se zavrtjelo u glavi dok sam bio u Hramu Hrista Spasiteqa. Qekari su me zadr`ali u Klini~kom centru Bawa Luka da bi izvr{ili sve pretrage, koje su na kraju pokazale da sam dobro - izjavio je Kuzmanovi}. @. B.

Poslije zahtjeva visokog predstavnika da NSRS poni{ti zakqu~ke o prenosu nadle`nosti

Vijesti
Stanislav ^a|o

PI[U: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com @EQKA DOBRI] zeljkad@glassrpske.com

Poku{ava se nametnuti atmosfera ponovnog povratka bonskih ovla{}ewa od strane OHR-a i ako neko bude posegnuo za tim, RS }e odlu~iti na koji na~in }e reagovati, rekao Dodik
FOTO: GLAS SRPSKE

RS nisu antidejtonski
Dodik je kazao da je za RS primjena bonskih ovla{}ewa potpuno neprihvatqiva. - Ako neko bude posegnuo za tim, RS }e odlu ~i ti na koji na~in }e reagovati - rekao je Dodik i ocijenio da je Incko o~igledno podlegao utisku koji je stvarala jedna grupa iz OHR-a, koja je bila uvijek protiv RS. Predsjednik NSRS Igor Radoji~i} smatra da Inckovo izlagawe pred Savjetom bezbjednosti UN pokazuje da on u BiH zauzima o{triji i radikalniji kurs u odnosu na prethodnike.

Zakqu~ci Skup{tine

Policija RS najboqa u BiH
^E LI NAC - Mi nis tar unutra{wih poslova Republi ke Srpske Sta ni slav ^a|o izjavio je u petak Srni da je policija RS najboqa bez bje dno sna agencija u BiH. ^a|o je tokom posjete ^elincu ovu tvrdwu potkrijepio ~iwenicom da su sa mo u ovom mjes tu ot kri ve ni po ~i ni oci svih krivi~nih djela koja su se desila u ovoj op{tini, me|u kojima nije bilo najte`ih krivi~nih djela.

BAWA LUKA - U zakqu~cima Narodne skup{tine Republike Srpske o prenosu nadle`nosti sa RS na BiH nema nijednog antidejtonskog stava i ne mo`e se o~eki va ti da par la ment promijeni svoje zakqu~ke. Ovo je u pe tak izja vio pre mi jer Srpske Mi lo rad Dodik, povodom zahtjeva viso kog pred sta vni ka u BiH Valentina Incka da NSRS do 11. juna proglasi ni{tavnim svoje zakqu~ke o efektima prenosa nadle`nosti sa RS na BiH i time sprije ~i wiho vo stu pawe na snagu. - Mi{qewe Vlade RS i zakqu ~ci NSRS do vo de u zabludu, pogre{ni su i stoga neprihvatqivi - tvrdi Incko, koji je, osim toga, u ~etvrtak u Wujorku, podnose }i iz vje {taj o na pret ku u BiH, iznio mnogo optu`bi na ra~un Republike Srpske.

Rasprava o podsticawu izvoza
BAWA LUKA - Narodna skup{tina RS raspravqa}e u nastavku sjednice u ponedjeqak, 1. juna, o Prijedlogu stra te gi je pod sti cawa izvo za RS za pe ri od od 2009. do 2012. godine, dok je za 10. jun zakazana nova sjedni ca, odlu ~io je u pe tak Kolegijum parlamenta. Narodna skup{tina RS da}e mi{qewe i o Konsolidovanom izvje{taju o izvr{ewu buyeta RS za pro{lu godinu, prenosi Srna.

NSRS

INCKOVO pismo o{tro intonirano i neprimjereno
Dodao je da je potrebno da se NSRS, kao kolektivni or gan, o In cko vom pi smu izjasni na sjednici ili na neki drugi na~in. Predsjedavaju}i Savjeta mi nis ta ra BiH Ni ko la [pi ri} izja vio je da je u In cko vom iz vje {ta ju bi lo mnogo kritike na ra~un RS, ali da je on “iza nas i da mo ra mo ra di ti na to me da ne bude vi{e takvih izvje{taja“. - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko svojim istupom u Ujediwenim nacijama i pismom Narodnoj skup{tini RS pokazao je jednostran pogled na de{avawa u BiH - smatra zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Milorad @ivkovi}. Istakao je da je Inckovo pismo NSRS “o{tro intonirano, neprimjereno i pokazuje da se BiH vratila u vrijeme Pedija E{dauna“.

Brki} - Mari}

NSRS
[ef Kluba poslanika SDSa u NSRS Borislav Boji} smatra da bi predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} trebalo da odr`i konsultacije sa svim politi~kim partijama zbog zahtjeva Valentina Incka da budu poni{teni skup{tinski zakqu~ci. Potpredsjednik NSRS [efket Hafizovi} rekao je da je o~ekivan i opravdan Inckov zahtjev upu}en NSRS i da su weni zakqu~ci protivdejtonsko djelovawe.

Strategija razvoja BiH
JAJCE - Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradwu RS Jasna Brki} i di re ktor Di re kci je za ekonomsko planirawe u Savjetu ministara BiH Qerka Mari} u petak su u Jajcu razgovarale o dosada{wim i budu}im aktivnostima i ukqu~e nos ti RS u izra di Strategije razvoja BiH za period 2008-2013. godine, saop{teno je iz Vlade RS.

Narodna skup{tina RS

- Takav Inckov pristup je pogre{an i ima}e samo kontraefekat. Ne mogu se osu|ivati qudi koji `ele da BiH vra te u okvi re Dej ton skog sporazuma i Aneksa ~etiri Ustava BiH - rekao je @ivkovi}.

Dodao je da se u posqedwe vri je me sve vi {e uvi |a da “Incko nije visoki predstavnik EU, ne go spe ci jal ni izaslanik SAD“. - Ako sma tra ju da je kr{ewe Ustava to {to neko `eli da ocijeni ustavnost

odre|enog zakona ili to {to neko Ustavnom sudu uputi zakone koje je nametnuo visoki predstavnik, a za koje se smatra da su iza{li iz Ustava BiH, onda ti visoki predstavnici ne treba da rade svoj posao - ka`e @ivkovi}.

“Bi~ak~i} - ^ovi}“

Odbijeni prigovori na optu`nicu
SARAJEVO - Sud BiH odbio je u petak prigovore odbrane na optu`nicu kojom Tu `i la{ tvo BiH te re ti ne ka da{weg fe de ral nog premijera Edhema Bi~ak~i}a i wegovog zamjenika i ministra finansija Dragana ^ovi}a za zloupotrebu polo`aja i ovla{}ewa, ~ime je federalni buyet o{te}en za nekoliko miliona maraka. Ovom odlukom Sud BiH potvrdio je svoju nadle`nost za vo|ewe procesa, pot vr|e no je Srni iz Suda BiH.

Prilikom intervencije Solana uputio pismo ANURS: Potvr|en izbor povrije|en policajac Tihi}u, ^ovi}u i Dodiku Savi}eve i Brankovi}a
BAWA LUKA - Jedan policajac iz interventne jedinice bawolu~kog Centra javne bezbjednosti lak{e je povrije|en u petak prilikom intervencije u kafe-baru “Tal” u ulici Gavrila Principa, u nasequ Obili}evo, u Bawoj Luci. Kako nezvani~no saznaje “Glas Srpske“, policija je intervenisala poslije dojave da je oko 17.30 ~asova do{lo do naru{avawa javnog reda i mira u tom kafe-baru. Tokom intervencije, ~etiri lica su privedena u policiju. Tada je povrije|en jedan policajac, kojem je ukazana pomo} u Klini~kom centru. Druge detaqe do zakqu~ewa ovog broja “Glasa Srpske“ nismo uspjeli da saznamo. M. D. SARAJEVO - SDA je objavila u petak pismo visokog predstavnika EU za zajedni~ku spoqnu i bezbjednosnu politiku Havijera Solane u kojem se isti~e da politi~ki lideri u BiH treba da ubrzaju i pro{ire reformski proces. - ^lanstvo u me|unarodnim organizacijama zahtijeva napor da bi se zadobilo povjerewe postoje}ih ~lanova, kako bi bili spremni da pozdrave nove - navodi se u pismu upu}enom liderima SDA Sulejmanu Tihi}u, SNSD-a Miloradu Dodiku i HDZ-a BiH Draganu ^ovi}u, prenose agencije. BAWA LUKA - Besjedama pred ~lanovima Akademije nauka i umjetnosti RS (ANURS) profesora Univerziteta u Bawoj Luci Sne`ane Savi} i Drage Brankovi}a potvr|en je wihov izbor za dopisne ~lanove Akademije, prenosi Srna. Savi}eva i Brankovi} izabrani su za dopisne ~lanove ANURS-a 5. septembra 2008. godine. Savi}eva je poslije besjede o temi “Pravo kao prinudni poredak“ rekla da je pravo regulator dru{tvenog `ivota i da u svojoj osnovi ima obaveznost. Besjedama su prisustvovali predsjednik NSRS Igor Radoji~i}, ministar pravde RS Yerard Selman, ministar unutra{wih poslova RS Stanislav ^a|o i ~lanovi ANURS-a.

4 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Srpska u{la u proces ispuwavawa uslova za aran`man sa MMF-om

Komentar dana
Pi{e: @eqka BA[I]

Pokrenuta procedura za rebalans buxeta
U{teda od 146 miliona KM ne odnosi se samo na sredstva iz republi~kog buxeta, ve} na sve nivoe i strukture vlasti u RS, {to ukqu~uje buxete fondova i jedinice lokalne samouprave, rekao Stojanovi}
FOTO: ARHIVA

Masovne grobnice
U gro bnom mjes tu u tra vni ~kom grobqu Gorwi Dolac, gdje je trebalo da bude sahrawena Ivanka Pro{i}, prilikom kopawa rake prona|eni su posmrtni ostaci vi{e osoba ~iji je identitet nepoznat. Nesre}na `ena nije mogla da bude sahrawena pored svog pokojnog supruga ve} na neko drugo mjesto. Da okolnosti budu jo{ slo`enije i te`e, kako za porodicu Pro{i} tako i za sve one koji tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbli`ih koji su nestali u proteklom raU grobu u kome je tu, sa da se ne zna ni 1993. godine to da li je u tom grobu za is ta sa hrawen navodno Ivan kin mu` ^e do sahrawen ^edo Proti} slu~ajno Pro{i} koji je poginuo 1993. godine. prona|ena Ko zna ko li ko je u masovna BiH, a na ro ~i to u grobnica. Ko zna FBiH, jo{ ovakvih slukoliko je u BiH, ~ajeva koji ne mogu da bu du ra svi jetqeni jer a naro~ito u se, po svemu sude}i, raFBiH, sli~nih di o zlo~inima koje odslu~ajeva, koji ne mogu da budu go vor ni `e le da sa kriju. rasvijetqeni jer ^ak i kada se pukom se, po svemu slu ~aj no{ }u ova kvo sude}i, radi o ne dje lo ot kri je, slu zlo~inima koje ~aj se naj~e{}e vje{to odgovorni `ele skriva od o~iju javnosti. da sakriju Tako u medijima nije bilo ni rije~i o tome da su i pro{le godine otkopavawem prona|eni neidentifikovani le{evi u pomenutom travni~kom grobqu. Osim toga {to se ovakve prqave rabote kriju od medija, one se kriju i od tima za tra`ewe nestalih lica RS koji ima dogovor o razmjeni informacija sa Institutom za tra`ewe nestalih lica BiH. Da je takav dogovor mrtvo slovo na papiru, pokazuje ba{ ovaj primjer o kojem qudi koji se bave tra`ewem nestalih iz RS ba{ ni{ta ne znaju. Godine prolaze, porodice nestalih pate, neko se iz prikrajka smije wihovoj muci, a prema odre|enim procjenama informacijama o grobnicama se po~elo i trgovati. Da se do istine dolazi veoma sporo i ~esto neo~ekivano pokazuju, na`alost, i ovi primjeri. Nadamo se da }e razum prevladati u ovoj dr`avi i da }e odgovorni za zata{kavawe istine o zlo~ini ma i su dbi ni ne ~i jih ro di teqa, dje ce, bra }e i sestara biti odgovaraju}e ka`weni. I da }e `rtve kona~no biti sahrawene na dostojanstven na~in, a wihovim porodicama barem donekle biti ubla`ena patwa.

Vlada Republike Srpske PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glas srpske.com

BAWA LUKA - Ministar stvo fi nan si ja Re pu blike Srpske pokrenulo je proceduru pripreme rebalansa buyeta, a pomenutim pri je dlo gom ne }e bi ti o{te}ene odre|ene kategori je sta no vni{ tva i ra dnici. Pot vrdio je to u pe tak “Glasu Srpske“ sekretar Minis tar stva fi nan si ja RS Slavoqub Stojanovi}. - Da bi se povukla prva tran{a sredstava odobrenih stend-baj aran `ma nom sa Me|unarodnim monetarnim fondom neophodno je da Vlada RS usvoji rebalans ovogodi{weg buyeta i uputi ga u skup{tinsku proceduru do kra ja ju na, pre ci zi rao je Stojanovi}. BiH je po ~et kom ma ja

sklo pi la aran `man sa MMF-om vrijedan 1,2 milijarde evra na period od tri godine u kvotama od 400 miliona evra godi{we, od ~ega se dvije tre}ine odnosi na FBiH, a jedna tre}ina na RS.

U[TEDE treba ostvariti do kraja ove godine
Uku pne u{te de ko je je BiH preuzela za 2009. godinu, s ciqem realizacije aran`mana iznose 610 miliona KM, od ~ega se 146 miliona KM odnosi na RS, 414 na FBiH, 40 na zajedni~ke institucije BiH i 10 miliona KM na Br~ko distrikt. U{tede treba ostvariti do kraja ove godine. Jedan od uslova za sklapawe stend-baj aran`mana je i usvajawe rebalansa buyeta

na sjednicama vlada do kraja juna. - Bitno je napomenuti da se u{te da od 146 mi li ona KM ne odnosi samo na sredstva iz republi~kog buyeta, ve} na sve nivoe i strukture vlasti u RS, {to ukqu~uje buyete fon do va i je dinice lokalne samouprave kazao je Stojanovi}. Srpska je ve} do ni je la niz odluka po pitawu ostvarewa u{teda. Me|utim, Stojanovi} ka`e da je s ciqem postizawa u{tede od 414 miliona KM pred federalne vlasti stavqen veliki zadatak. - Trenutna makroekonomska pozicija FBiH zahtijeva}e dodatni anga`man federalnih vlasti na ispuwavawu uslova koje je postavio MMF. Za ra zli ku od RS, gdje je za samo prva ~etiri

mje se ca 2009. go di ne za biqe`en rast industrijske proizvodwe od 16,7 odsto, u zemqama iz okru `ewa i FBiH u is tom je pe ri odu evi den ti ran pad proi zvodwe - pojasnio je Stojanovi}.

Mjere
Srpska je prilikom razgovora sa predstavnicima MMF-a prezentovala program planirane u{tede za 2009. godinu koji je prihvatio MMF. - Vlada RS je, za razliku od drugih nivoa vlasti u BiH, jo{ u januaru usvojila sveobuhvatan paket Mjera za ubla`avawe negativnih efekata svjetske ekonomske krize, ~ime su predvi|ene zna~ajne u{tede - rekao Stojanovi}.

Parlament BiH ima vanredne izdatke zbog {tampawa materijala

Nikola [piri}, predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH
U BiH ima mnogo vi{e uspjeha nego {to stoji u izvje{taju visokog predstavnika Valentina Incka.

Za trojezi~ne materijale hiqade KM
SARAJEVO - Parlamentar na Skup {ti na BiH za prva ~etiri mjeseca u ovoj godini na {tampawe materijala za sjednice potro{ila je oko 7.500 maraka, objavio je Radio Slobodna Evropa. Sve bi bi lo tri pu ta jeftinije da su politi~ari spremni da naprave kompromis pa da se materijali za sjednice ne {tampaju uvijek na tri jezika za tri konstitutivna naroda. Me |u tim, pre ma Us ta vu BiH u slu`benoj upotrebi su bosanski, srpski i hrvatski jezik koji moRazumijevawe raju da budu ravnomjerno zastupqeni. Tako se u ParlaZamjenik predsjedavaju}eg Doma naromen tu BiH svi da Parlamenta BiH Du{anka Majki} zakoni, materijaistakla je da joj ne smeta da ~ita na li, obavje{tewa nekom drugom jeziku ali da mora to da pa i in ter net razumije. stranice pi{u na tri jezika. Ovo ne bi bilo sporno da je BiH bogata dr`ava i da trostruki tro{kovi ne oduzimaju mnogo novca iz buyeta.

NA [TAMPAWE materijala za sjednice potro{eno 7.500 maraka
Sekretar zajedni~ke slu`be PSBiH Aqo{a ^ampara ka`e da, ako bi se postigao kompromis i mjese~no se mi jewao je zik na ko jem se {tam pa ju ma te ri ja li, od 7.500 potro{ilo bi se 2.500 maraka. U buyetu bi se u{tedjelo ~ak 5.000 maraka.

Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH
U BiH je preovladala nacionalisti~ka, antidejtonska retorika u kojoj je osporavan suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH.

Ovakvih prijedloga je bilo ali je bilo i politi~ara koji su insistirali na tome da uvijek dobijaju zvani~ni materijal na svom jeziku. Sa druge strane, ima i onih par la men ta ra ca ko ji ra ci ona li za ci ju tro {ko va shva ta ju ozbiqno i ne ma ju problem da ~itaju slu`bene materijale na nekom od drugih konstitutivnih jezika. Samo je bitno da sve rije~i razumiju. Stru~waci za us ta vno pravo ka`u da jezi~ke razlike u BiH i nisu uo~qive kao u drugim dr`avama, te da se kompromisom ne bi kr{io Ustav.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 5
FOTO: @. DOMAZET

O statusu potjernice odlu~uje raspisiva~

Marko Nicovi} o “slu~aju Dobrovoqa~ka“

BEOGRAD - ^lan Svjetske asocijacije {efova policija Marko Nicovi} rekao je Srni da je razlika izme|u crvene i difuzne potjernice u tome {to se crvene raspisuju za licima koja predstavqaju opasnost za druge dr`ave, a difuzne za onima za koje se smatra da ne predstavqaju takvu opasnost. Nicovi} je objasnio da o statusu potjernice, odnosno, u ovom slu~aju, o tome ho}e li biti crvena ili difuzna odlu~uje zemqa koja {aqe zahtjev Generalnom sekretarijatu Interpola u Lionu. - Ako, recimo, Beograd insistira da to bude na crvenoj poternici, onda Generalni sekretarijat nema izlaza i mora da raspi{e i on - rekao je Nicovi}, koji je i nekada{wi {ef beogradske kriminalisti~ke policije.

Asocijacija udru`ewa nestalih u RS

Milorad Novkovi}

Bari{a ^olak

Veto na strategiju za sprovo|ewe Aneksa sedam
BAWA LUKA - Asocijacija udru`ewa raseqenih lica, po vra tni ka i iz bje gli ca u Republici Srpskoj apelovala je u petak na predstavnike srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH da stave veto na revidiranu strategiju za sprovo|ewe Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma. Oni tvrde da je strategija nastavak “dosada{we prakse i politike koja je bez traga po tro {i la se dam mi li ona maraka“ i tra`e da se vrati na doradu. - Strategija se mora vratiti na doradu kako bi se, kao ravnopravan strate{ki pravac povratku, definisao i Fond za pravi~nu nadoknadu, koji i jeste dejtonska kategorija i obaveza vlastima BiH - saop{teno je iz ove asocijacije. @. Do.

Zvani~nici BiH neupu}eni u status predmeta “tuzlanska kolona“

O~ekuju odgovor od Tu`ila{tva BiH
Te{ko je bilo {ta re}i o predmetima za koje ka`emo da su “`ivi“ jer sve {to znam, znam iz medija. Ako je zaista obustavqena istraga u predmetu “tuzlanska kolona“ o~ekujem da }e to Tu`ila{tvo BiH da potvrdi, rekao ^olak
PI[U: @EQKA DOMAZET krozrs@glassrpske.com GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

Konferencija ministara pravde BiH

SARAJEVO - Ministar pravde BiH Bari{a ^olak izjavio je da nema slu`benu informaciju o tome da je Tu`ila{tvo BiH obustavilo istragu u predmetu “tuzlanska kolona“.

“Slu~aj Juri{i}“
Bari{a ^olak ka`e da je na sastanku sa predstavnicima Ministarstva pravde Srbije bilo rije~i i o “slu~aju Juri{i}“. - U tom slu~aju sam iscrpio sve pravne mogu}nosti. Razgovor uvijek ostaje i nadam se da }emo i o tom predmetu razgovarati veoma ozbiqno i na narednom sastanku - ka`e ^olak.

- Te{ko je bilo {ta re}i o predmetima za koje ka`emo da su “`ivi“ jer sve {to znam, znam iz medija. Ako je to zaista tako, o~ekujem da }e to Tu`ila{tvo BiH da potvrdi ka`e ^olak. On isti~e da Ministarstvo pravde BiH nema nadle`nost da se mi je {a u konkretne postupke i istrage sve dok ne bude donesena presuda u odre|enom predmetu. Mi nis tar stvo prav de BiH, pojasnio je, nema naredbodavnu funkciju prema Sudu i Tu`ila{tvu BiH ali, do da je, to mi nis tar stvo je “put preko kojeg se mora i}i kada se komunicira sa drugim dr`avama“. On je podsjetio da je uputio inicijativu Ministarstvu pravde Srbije za odr`avawe sastanka na nivou ministara na kojem bi se razmatrala sporna pitawa. Portparol Tu`ila{tva za ra tne zlo ~i ne Re pu bli ke

Srbije Bruno Vekari} izjavio je da to tu`ila{tvo ima informaciju da je prije nekoliko da na u BiH obus tavqen postupak protiv odgovornih za zlo~in nad pripadnicima JNA u “tuzlanskoj koloni“. On je rekao i da u Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Srbije imaju i informaciju da se u Sarajevu pripremalo fingirano su|ewe za “tuzlansku kolonu“ da bi se izdejstvovalo od Srbi je da izru ~i BiH Iliju Juri{i}a kome se za taj slu~aj sudi u Beogradu.

SPORO procesuirawe ratnih zlo~ina
Predsjednik Visokog sudskog i tu `i la ~kog sa vje ta BiH Milorad Novkovi} izjavio je da “nije upoznat s tim da BiH fin gi ra odre |e ne procese, prije svega predmet protiv Juri{i}a, kako bi ga preuzela iz Beograda“. - Ne znam da li je to ta-

~no, ali ako budemo do{li do odre|enih podataka mi }emo to u svakom slu~aju da provjerimo - rekao je Novkovi}. Novkovi} je istakao da je procesuirawe ratnih zlo~ina za tu`ila{tva i sudove na svim nivoima u BiH veliki problem. Novkovi} je najavio da }e na sas tan ku ko ji }e se odr`ati 9. juna VSTS od tu`i la {ta va za tra `i ti da dostave ta~an broj predmeta koji treba da budu ura|eni i izrazio o~ekivawa da }e entitetska i pravosu|e Br~ko distrikta zna~ajno doprinije ti pro ce su irawu ra tnih zlo~ina. - Mada je od zavr{etka rata pro{lo dosta vremena jo{ uvijek imamo veliki broj nerije{enih predmeta ratnih zlo~ina. Ne}emo dozvoliti da ti predmeti nestanu “biolo{ki“. Od Tu`ila{tva i Suda BiH o~ekujemo da to rije{e kazao je Novkovi}.

Dogovorena pitawa razvoja pravosu|a
SARAJEVO - Na Drugoj konferenciji ministara pravde BiH, koja se bavi pitawem strategije reforme sektora pravde u BiH koju su usvojile vlade entiteta i Savjet ministara BiH, u petak u Sarajevu nagla{eno je da su, kada je rije~ o strategiji, neke stvari ve} dogovorene. Dogovorena su pitawa razvoja pravosu|a, nezavisnosti, samostalnosti i profesionalizma u pravosu|u, kao i odgovornosti pravosu|a, kvaliteta rada i efikasnosti. Sporno je finansirawe pravosudnih institucija BiH, unifikacija materijalnih i procesnih zakona u BiH i pitawe jednog suda na nivou BiH. Sporno je da li }e to biti vrhovni sud, me|uentitetski sud ili kasacioni sud. Postignut je sporazum da se o tim pitawima postigne saglasnost do izmjena Ustava BiH. @. D.

Milada Dreca, portparol Ministarstva bezbjednosti BiH

Nije stiglo obavje{tewe iz Liona
SARAJEVO - Portparol Ministarstva bezbjednosti BiH Milada Dreca izjavila je u petak da u to ministarstvo jo{ nije stiglo obavje{tewe Interpola iz Liona o raspisivawu crvenih potjernica za 13 lica iz BiH koja se dovode u vezu sa slu~ajem “Dobrovoqa~ka ulica“. U pra ksi di fu zne i crvene potjernice imaju istu pravnu snagu, s tim {to se difuzne, za razliku od crvenih, raspisuju za onima za ko je se sma tra da ne pred stavqaju opasnost za druge dr`ave. Mi nis tar unu tra{wih poslova RS Stanislav ^a|o izjavio je da }e policija RS u slu~aju potjernica za 13 lica iz BiH koja se dovode u vezu sa zlo~inima u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu postupati po zakonu. izjavio je ^a|o. Ministar pravde BiH Bari{a ^olak stava je da se slu~aj “Do bro voqa ~ka uli ca“ treba procesuirati u BiH. - Mjesna nadle`nost BiH u ovom slu~aju je neupitna smatra ^olak. U BiH su stigle Interpolo ve po tjer ni ce za bh. dr`avqanima koji su odgovorni za zlo~ine po~iwene nad vojnicima JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine. G. M.

CJB Trebiwe

Izvje{taj Tu`ila{tvu zbog prijetwi Vujovi}evoj
QUBIWE - CJB Trebiwe podnije}e u ponedjeqak izvje{taj trebiwskom Okru`nom tu`ila{tvu protiv lica koje je osumwi~eno da je odborniku SDS-a iz reda nacionalnih mawina u Skup {ti ni op {ti ne Qubiwe Sil vi ji Vujovi} upu}ivalo prijetwe. Vujovi}eva tvrdi da je prijetwe po~ela da dobija nakon {to nije htjela da na sjednici SO, pri je 15 da na, po dr`i iz vje {taj na ~el ni ka op{tine Qubiwe Veselina Budin~i}a. - Na moj telefon, kao i na telefon moje ~etrnaestogodi{we k}erke, sa istog broja telefona stizale su poruke prijete}e sadr`ine. Saznali smo ko je vlasnik telefona i ko stoji iza tih poruka, ali `elim da policija saop{ti wegovo ime - ka`e Vujovi}eva, koja je majka ~etvoro djece i predsjednik Udru`ewa rodi teqa sa ~e tvo ro i vi {e djece u ovom hercegova~kom gradu. R. Mi.

DIFUZNE i crvene potjernice imaju istu pravnu snagu
- Zakon je ovakve slu~ajeve jasno definisao. Uostalom, i Statut Interpola potpuno je jasno definisao obaveze dr`a ve i wenih in sti tu ci ja -

SADOVI]
Po prijemu 13 difuznih potjernica za slu~aj “Dobrovoqa~ka“, Kancelarija BiH za saradwu sa Interpolom uputila je, po nalogu ministra bezbjednosti BiH Tarika Sadovi}a, Generalnom sekretarijatu Interpola u Lionu pisani zahtjev za wihovo povla~ewe. Sadovi} tvrdi da su one raspisane zbog politi~kih razloga.

6 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Za voza~e letak “Brzina razara `ivot”

Dru{tvo
Industrijska proizvodwa u RS

BAWA LUKA - Letak pod nazivom “Brzina razara `ivot“ naredne sedmice bi}e dijeqen voza~ima u Republici Srpskoj, gdje je pro{le poginulo 180 u~esnika u saobra}aju, od kojih je 81 lice stradalo usqed vo`we nepropisnom i neprilago|enom brzinom,

saop{teno je iz Auto-moto saveza RS. Radi smawewa broja saobra}ajnih nesre}a uzrokovanih neprilago|enom brzinom, Auto-moto savez RS }e od 1. do 6. juna sprovoditi preventivne aktivnosti i voza~ima motornih vozila dijeliti letak pod nazivom “Brzina razara `ivot“.
FOTO: GLAS SRPSKE

Ve}a nego lani

BAWA LUKA - Indeks industrijske proizvodwe ostvaren u aprilu u odnosu na isti mjesec pro{le godine u RS ve}i je za 28,1 odsto, a u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodwu u pro{loj godini za 16,4 odsto, dok je u odnosu na pro{li mjesec mawi za 6,5 odsto, rekao je u petak Bawoj Luci zamjenik direktora Zavoda za statistiku RS Radosav Savanovi}, prenijela je Srna. Industrijska proizvodwa ostvarena od januara do aprila ve}a je za 16,7 odsto u odnosu na isti period lani. U ovom periodu zabiqe`eno je pove}awe u prera|iva~koj industriji 29,7 odsto, proizvodwi i snabdijevawu elektri~nom energijom za 14,3 odsto, a u va|ewu ruda i kamena smawewe za 21,7 odsto.

Unija studenata RS

Imenovani Bolowa eksperti
BAWA LU KA - Kan ce la rija Tempusa u BiH imenovala je u skladu sa zahtjevom i pro pi si ma Evrop ske ko mi si je i Tem pus pro je kta, de set Bo lowa ek spe ra ta u BiH. Iz Unije studenata RS saop{tili su da }e zadatak novoimenovanih Bolowa ekspe ra ta bi ti da ade kva tno u~estvuju u daqoj implementa ci ji bo lowskog pro ce sa na Univerzitetima u BiH. Titulu Bolowa eksperta dobila su po jedan profesor pred sta vnik sva kog ja vnog univerziteta u BiH, te predstavnik studenata iz Unije studenata RS. D. S.

Koje zanimawe odabrati

U sredwim {kolama u Republici Srpskoj

“Odlijepi od sre}e uz Nektar“

Nagradna igra “Bawalu~ke pivare“

U ponedjeqak i utorak dokumente za upis u sredwu {kolu mogu predati |aci koji upisuju ~etvorogodi{wu {kolu, a koji su od {estog do devetog razreda postigli odli~an uspjeh
PI[E: DALIBORKA SEKULI] daliborkas@glassrpske.com

Od 1. juna upis sredwo{kolaca
traje od 1. do 22. juna, Ministarstvo prosvjete i kulture RS predvidjelo je i drugi, julski, rok.

BAWA LUKA - Nova nagradna igra pod nazivom “Odlijepi od sre}e uz Nektar“, koju za svoje potro{a~e organizuje “Bawalu~ka pivara“, po~iwe 1. juna i traja}e do 15. avgusta, saop{teno je u petak iz “Bawalu~ke pivare“. U saop{tewu se navodi da }e svi koji u ovom periodu sakupe vratne etikete koje ~ine rije~ “Nektar“, u~estvovati u izvla~ewu glavnih nagrada, odnosno automobila VW EOS, putovawa na “Oktoberfest“ i brendiranih “Nektar“ ba{tenskih setova. Za u~e{}e u nagradnoj igri potrebno je koverte sa slovima rije~i “Nektar“ poslati na adresu: “Bawalu~ka pivara“ AD, Slatinska 8, 78000 Bawa Luka - “za nagradnu igru”. Osim ovih nagrada, svi potro{a~i koji ispod vratne etikete “Nektar“ piva prona|u simbol instant nagrade, mogu postati dobitnici “Nektar“ majica, promotivnih pakovawa piva i fudbalskih lopti. T. K.
FOTO: S. ILI]

BAWA LUKA - Prijem dokumenata za upis u~enika u prve razrede sredwih {kola u Republici Srpskoj po~iwe u ponedjeqak, 1. juna. Tog i narednog dana dokumenta mogu da predaju u~enici koji su odli~nim uspjehom zavr{ili osnovnu {kolu. - U ponedjeqak i utorak dokumente za upis u sredwu {kolu mogu predati |aci koji upisuju ~etvorogodi{wu {kolu, a koji su od {estog do devetog razreda postigli odli~an uspjeh. Rezultati upisa za ove u~enike bi}e objavqen 4. juna u deset ~asova. Prijem dokumenata za ostale u~enike koji upisuju ~etvorogodi{wu {kolu je 8. i 9. juna. Rezultati upisa bi}e objavqeni 11. juna - kazali su u Ministarstvu. U~enici koji upisuju trogodi{wu sredwu {kolu, dokumente za upis mogu predati 15. i 16. juna. Rezultati upisa ovih |aka je 18. juna. Pored junskog roka, koji

ZA TROGODI[WU sredwu {kolu predaja dokumenata 15. i 16. juna
- U julskom upisnom roku, u~enici }e dokumente za upis u ~etvorogodi{wu {kolu mo}i predati 1. i 2. jula, dok }e rezultati upisa biti objavqeni 4. jula. Upis za trogodi{we sredwe {kole u julskom upisnom roku predvi|en je 6. i 7. jula. Rezultati su za dva dana rekli su u Ministarstvu. U~enici koji upisuju sredwu umjetni~ku {kolu dokumente za upis predaju 11. i 12. juna, te 1. i 2. jula. Za ove u~enike predvi|en je poseban ispit koji }e biti odr`an 16. i 17. juna, kao i 3. jula. Svi u~enici koji se upisuju u prvi razred sredwe {kole obavezni su prilo`iti: prijavu za upis, originalno svjedo-

~anstvo o zavr{enoj osnovnoj {koli, rodni list, diplomu “Vuk Stefanovi} Karayi}“ , te diplome o posebnim uspjesima. U~enici }e prilikom upisa, prema konkursu Ministar-

stva, biti vrednovani na osnovu op{teg uspjeha u osnovnoj {koli, posebnog uspjeha u osnovnoj {koli iz pet predmeta zna~ajnih za zanimawe u odre|enoj struci.

Pregled po strukama plana upisa u~enika u prvi razred sredwih {kola u RS za {kolsku 2009/2010. godinu NAZIV STRUKE PLANIRANI BROJ UPISANIH U^ENIKA Gimnazija 2.908 Poqoprivreda i prerada hrane 839 [umarstvo i obrada drveta 346 Geologija, rudarstvo i metalurgija 24 Ma{instvo i obrada drveta 2.015 Elektrotehnika 1.075 Hemija, nemetali i grafi~arstvo 264 Tekstilstvo i ko`arstvo 136 Geodezija i gra|evinarstvo 458 Saobra}aj 677 Ugostiteqstvo i turizam 1.199 Ekonomija, pravo i turizam 2.492 Zdravstvo 314 Ostale djelatnosti 314 Kultura, informisanost i 131 javno informisawe Bogosolvija 25 Ukupno 13.631

Obiqe`avawe 31. maja, Svjetskog dana borbe protiv pu{ewa
Veqko Stevanovi}

U svijetu vi{e od milijardu pu{a~a
sa wima da se sastane, iako su to obe}ali. Taj nedolazak po ka zao je da im ni je sta lo da se Srbi vra te na pros to re gdje su `i vje li pri je ra ta, re kao je Srni pred sje dnik Sa ve za iz bje glih, raseqenih lica i povra tni ka RS Veqko Stevanovi}. BAWA LUKA - Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da u svijetu danas ima vi{e od milijardu pu{a~a, a od posqedica pu{ewa godi{we umire vi{e od pet i po miliona stanovnika. Ako se taj trend nastavi do 2030. godine, taj broj }e narasti na 20 miliona, rekao je u petak u Bawoj Luci pomo}nik ministra zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske Milan Latinovi}, prenijela je Srna. On je dodao da Ministarstvo sa nevladinim institucijama u RS pokre}e niz aktivnosti kako bi se smawio broj pu{a~a, jer “pu{ewe predstavqa vrlo veliki i jak zdravstveni problem“. Povodom Svjetskog dana borbe protiv pu{ewa, 31. maja, Latinovi} je rekao da }e se u nedjequ u Bawoj Luci, Prijedoru, Bijeqini dijeliti leci stanovni{tvu kojim se, kroz nekoliko osnovnih poruka, `eli ukazati na {tetnost upotrebe cigarete na zdravqe stanovni{tva.

“ Nije im stalo do povratka Srba“
BIJEQINA - Nekada{wi mje{tani srpskog sela Smolu}a, wih oko 200, posjetili su po ru {e na ogwi {ta i uni{tena grobqa, ali niko od predstavnika Ministarstva za izbjegla i raseqena li ca BiH, re sor nog fe de ralnog ministarstva i op{tine Lukavac nije `elio

PU[EWE veliki zdravstveni problem
Prema wegovim rije~ima, u RS za pomo} qudima u borbi protiv pu{ewa edukovan je 501 doktor i 605 medicinskih sestara. Predsjednik Udru`ewa javnog zdravqa RS Stela Stoisavqevi} istakla je da su

organizovali konkurs likovnih radova za djecu 18 osnovnih {kola u Bawoj Luci o temama: “Pu{ewe je {tetno za moje zdravqe“ i “Za{to ne}u po~eti pu{iti“. U nedjequ u 17 ~asova u Bawoj Luci je predvi|ena i {etwa od Studentskog doma “Nikola Tesla“ do Univerzitetskog kampusa, gdje }e biti organizovano niz igara, kojima }e se nastojati podi}i svijest studentske populacije o {tetnosti pu{ewa.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 7

Parastos za poginule borce
BAWA LUKA - Slu`ewem parastosa za poginule borce Odbrambeno-otaxbinskog rata Republike Srpske i polagawem vijenaca na spomen-obiqe`ja, na grobqu “Sveti Pantelija“ u Bawoj Luci, u petak je obiqe`ena sedamnaesta godi{wica od formirawa 1. Kraji{kog korpusa Vojske RS. Vijence ispred spomen-plo~e na kojoj je uklesano 184 imena palih boraca, polo`ile su delegacija Odbora za obiqe`avawe dana 1. Kraji{kog korpusa Vojske Republike Srpske i Tre}eg pje{adijskog Republika Srpska puka OS BiH, delegacija biv{ih pripadnika i jedinica i porodice poginulih boraca. M. M.

Zajedni~ka akcija “Glasa Srpske“ i RTRS-a “Biramo najkutak Republike Srpske“

Vijesti
“Metal“

Svakoga radnog dana u “Glasu Srpske“ mo}i }ete da vidite i pro~itate pri~e o dva ure|ena dvori{ta. Istoga dana kandidovane prostore mo}i }ete da vidite i na programu Radio-televizije Republike Srpske
PI[E: @AKLINA MIJATOVI] zaklinam@glassrpske.com

U ponedjeqak po~iwe predstavqawe kandidata

Odluka o ste~aju 1. jula
BAWA LUKA - Sudsko ro~i{te za “Metal“ a.d. Bawa Luka, koje je bilo zakazano u petak, odgo|eno je za 1. jul zbog bolesti predmetnog sudije Dejana Petri~i}a - izjavio je za “Glas Srpske“ administrator u bawolu~kom Osnovnom sudu Miron Bjelovuk. Na ovom ro~i{tu sud bi trebalo da donese odluku o otvarawu ste~aja u “Metalu“ a.d. Bawa Luka, koji je zatra`ila kompanija “Du{ani}“ iz Prwavora. M. M.

BAWA LU KA - Pred stavqawe kandidata koji su u{li u finalni izbor u zaje dni ~koj akci ji “Gla sa Srpske“ i Radio-televizije Republike Srpske“ “Biramo najkutak Republike Srpske“ po~iwe u ponedjeqak. Do petka, kada je i zatvoren konkurs za u~e{}e u ovoj akciji, na adrese na{e dvije medijske ku}e stiglo je mnogo prijava, tako da je Komisija za izbor imala izuzetno te`ak posao. ^lanovi Komisije, pred sta vni ci “Gla sa Srpske“ i RTRS-a, su me|u mno{tvom prelijepo ure|enih `ivotnih prostora morali smo odabrati deset privatnih i deset javnih povr{ina koje su u{le u kon ku ren ci ju za izbor “Najkutka Republike Srpske“. I ove godine, kao i lani, stigle su prijave iz svih krajeva Srpske, pa je i Komisija pri svom izboru nastojala da se me|u “finalistima“ na|u predstavnici {to vi{e op{tina. Me|u najqep{im privatnim povr{inama na{la su se dvori{ta: 1. Sla|ane i Slavi{e Male{evi}a - Isto~no Sarajevo; 2. Zlatka Pani}a - Modri~a; 3. Rajka Bokura - Prwavor; 4. Jagode [esti} - Bawa Luka; 5. Ugqe{e Jotanovi}a - Tesli}; 6. Jovana Matavuqa - Lakta{i; 7. Nine, Riste i Vladimira Dragani}a - Trebiwe; 8. Branka i Mire Novakovi} Pale; 9. Tonke Vuji~i} - ^elinac; 10. Steve Miqanovi}a - Bijeqina Kada su u pitawu javne povr{ine, Komisija je odlu~i-

“Jel{ingrad“

O smjeni Vujinovi}a iza nedjeqe
BAWA LUKA - Oko 200 radnika Fabrike alatnih ma{ina “Jel{ingrad“ Bawa Luka nastavili su u petak generalni {trajk zbog neispla}enih plata. Predsjednik [trajka~kog odbora ovog preduze}a Mirko Karali} je rekao da je sjednica Nadzornog odbora preduze}a, koja je bila zakazana za petak i na kojoj je trebalo da bude razrije{en direktor preduze}a Tomislav Vujinovi} odgo|ena za ponedjeqak, 1. juna, zbog zauzetosti ~lanova odbora. M. M. la da se me|u “finalistima“ na|u op {ti ne Vi {e grad, Brod, Mi li }i, Pri je dor, Der ven ta, ^aj ni ~e, Bawa Luka, Lakta{i, [ipovo i Fo~a. vidite i pro~itate pri~e o dva ure|ena dvori{ta. Istoga dana kandidovane prostore mo}i }ete da vidite i na pro gra mu Ra dio-te le vi zi je Republike Srpske. Predstavqawe na{im ~itaocima, odnosno gledaocima traja}e do 13. juna. Od 1. juna (ponedjeqak) po~iwe i glasawe koje }e trajati do 19. juna (petak). Zavr{na manifestacija bi}e odr`ana u Eko centru “Qekarice“ kod Prijedora 21. juna (nedjeqa) kada }e u di rek tnom te le vi zij skom programu biti dodijeqene i nagrade.

NA^IN GLASAWA
Svi zainteresovani svoje glasove mo}i }e da {aqu putem SMS poruka. Broj telefona za glasawe putem SMS-a za sva tri operatera mobilne telefonije u BiH je 091/510-101. Cijena poziva je 0,80 KM+PDV po poruci. Va{a poruka treba da sadr`i rije~ “GLAS“, zatim razmak, a potom redni broj kandidata. Na primjer: GLAS X. Kandidati za najqep{u privatnu povr{inu takmi~e se pod rednim brojem od jedan do deset, dok za javni prostor od 11 do 20. Drugi na~in glasawa je popuwavawe kupona u “Glasu Srpske“ koji treba da po{aqete na adresu “Glasa Srpske“ Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka ili na adresu RTRS-a Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a 129 Bawa Luka. ^itaoci “Glasa Srpske“ i gledaoci RTRS-a na taj na~in sti~u pravo na jednu od nagrada.

Kompanija “m:tel“

Sponzori{u pozori{ta i festivale
BAWA LUKA - S ciqem da vrati publiku u pozori{ta, popularizuje pozori{nu umjetnost me|u mladima i pomogne da se predstave igraju i u gradovima koji nemaju pozori{ne ku}e, kompanija m:tel je odlu~ila da projektom m:teatar sponzori{e zna~ajnija bh. pozori{ta i pozori{ne festivale. Kao po~etak ovog projekta “m:tel“ }e podr`ati “Teatar fest“ koji se odr`ava u Narodnom pozori{tu RS u Bawoj Luci, od 1. do 7. juna ove godine.

KOMISIJA za izbor imala te`ak posao
U naredne dvije sedmice mo }i }e te da vi di te pri javqene najqe p{e ure |e ne privatne posjede i javne povr{ine kroz koje }e vas provesti na{i dopisnici. Sva ko ga ra dnog da na u “Glasu Srpske“ mo}i }ete da

Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS

[teta na usjevima prevazilazi buxet
BAWA LU KA - [te tu na usje vi ma u Re pu bli ci Srpskoj, nastalu zbog su{e, ne mo gu }e je is pla ti ti. Da bi se poqo pri vre dnim proi zvo |a ~i ma na do kna di -

Bawa Luka

OSIGURAWE
U Udru`ewu poqoprivrednih proizvo|a~a RS isti~u da ratari, iako svjesni posqedica koje za sobom ostavqaju nepogode, ne osiguravaju svoju proizvodwu kod osiguravaju}ih ku}a. - Osiguravaju}e ku}e u Srpskoj nisu zainteresovane da osiguravaju usjeve i poqoprivredne proizvode od nepogoda, jer im se to ne isplati ka`u u ovom udru`ewu. Me|utim, oni isti~u da bi mali broj poqoprivrednika i bio zainteresovan za osiguravawe proizvodwe, jer kada je poqoprivredna proizvodwa u krizi i rezultat proizvodwe mala ili nikakva dobit, onda im je te{ko i}i u dodatni tro{ak.

li gubici, potrebna je velika suma novca koja prevazilazi buyet Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS. Re kao je ovo por tpa rol po me nu tog mi nis tar stva Bojan Kecman i istakao da treba sa~ekati `etvu i vidjeti koliko }e, zbog su{e, rod podbaciti. - Sigurno je da }e biti smawen rod ve }i ne ra tar skih i povrtlarskih kultura i da }e `etva, u odnosu na prethodne godine, uslije di ti ra ni je - na veo je

Kecman. Prema prvim procjenama, prinosi svih kultura u RS ve} su smaweni za polovi nu, a {te ta }e bi ti oko 125 miliona maraka.

BI]E zahtjeva za podsticaje
Kecman ka`e da }e najvje ro va tni je bi ti zah tje va za pod sti ca je, a ko li ko }e se mo }i po mo }i, za vi si }e, prije svega, od raspolo`ivog novca.

- Pra vil ni kom o pod sti ca ji ma pre dvi |e no je pravo na nov~ane podsticaje vanredne potrebe i pomo}i. To pravo imaju pravna i fizi~ka lica koja se bave poqo pri vre dnom proi zvodwom za pomo} od su{e, gra da, po `a ra, kli zi {ta, po pla va, kao i za zas toj proi zvodwe ko ji bi mo gao izazvati velike materijalne {tete. Me|utim, taj novac je ne do voqan da bi se nadoknadile {tete velikih raz mje ra - obja snio je Ke cman. D. S. - T. K.

Najsre}niji fiskalni ra~un
BAWA LU KA - Mi nis tarstvo finansija RS organi zu je na gra dnu igru “Najsre}niji fiskalni ra~un“, s ciqem poboq{awa fiskalne discipline, ~iji je na gra dni fond 200.000 KM, a glavna nagrada stan u Bawoj Lu ci, pre ni je la je Srna. Nagradna igra po~iwe 1. juna, i traje do 20. decembra, a gra|ani koji `ele da u~estvuju treba da sakupe deset fiskalnih ra~una. T. K.

8 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Prikupqena 41 doza krvi

Kroz RS
Doboj

TREBIWE - U trebiwskoj Slu`bi za transfuzijsku medicinu u petak je odr`ana velika akcija dobrovoqnog davawa krvi na kojoj je prikupqena 41 doza dragocjene te~nosti. Kapi koje `ivot zna~e

darovali su ~lanovi Dru{tva dobrovoqnih davalaca krvi “Rudar“ iz Ugqevika, te predstavnici delegacija 12 dru{tava dobrovoqnih davalaca iz RS i Srbije. R. Mi.

FOTO: P. [PADI]

Smawen prevoz robe
DOBOJ - Na podru~ju koje pokriva Sekcija za saobra}ajno-transportnu djelatnost Doboj “@eqeznica Republike Srpske“ u prva tri mjeseca ove godine obim prevoza robe smawen je za 25 procenata u odnosu na isti lawski period. U tom razdobqu utovarena su 1.533 vagona sa 66.056 tona razne robe, a u isto vrijeme istovareno je 1.299 teretnih kola, {to je za ~etvrtinu mawe nego lani. - Ipak, uo~en je blagi porast prevoza tereta kada se posmatra pojedina~ni u~inak u svakom mjesecu prvog tromjese~ja. Primjera radi, u januaru su utovarena 174, u februaru 645, a u martu 734 kola. O~ekuje se da }e prevoz u narednom periodu biti ve}i - ka`u u Sekciji za saobra}ajno-transportnu djelatnost u Doboju. Smawewu prevoza tereta u velikoj mjeri doprinijela je ekonomska kriza. Sl. P.
FOTO: GLAS SRPSKE

Mirko Kova~evi} ispred ku}e

Ku}a bra~nog para iz Prijedora nalazi se na `eqeznici

Ministar ^a|o u ^elincu

Kada smo se doselili mislio sam da ne}emo dugo izdr`ati zbog buke koju su stvarale lokomotive i vagoni. Danas i ne osje}amo da vozovi prolaze pored nas, rekao Mirko Kova~evi}
PI[E: PERO [PADI] krozrs@glassrpske.com

Izme|u kolosijeka `ive tri decenije
tu sam os tao do da na{weg dana - pri~a nam Mirko koji je radni vijek proveo kao ko~ni~ar i skretni~ar. U Pri je dor je, ka `e, stigao iz Sanice gdje je neko vri je me ra dio na ta mo{woj uskotra~noj prizi. O~e ki vao je stan ne gdje u nekoj stambenoj zgradi, ali od toga nije bilo ni{ta. - Prvih dana kada smo se doselili ovdje mislio sam da ne }e mo du go iz dr`a ti zbog bu ke ko ju su stva ra le lokomotive i vagoni prilikom manevrisawa. Te{ko je kad spavam, a ono u sred no}i vagoni se prespajaju, pa mi se pod prozorom sobe sudare dva vagona, ili lokomo ti va za tru bi izne na da. Znali smo skakati iz kreveta - pri~a Mirko. Ka`e da su se `ena i on vremenom navikli na buku. - Danas i ne osje}amo da vozovi prolaze pored nas veli Mirko koji je sa suprugom Sta nom u ku }i po red pruge othranio i dvoje djece. da li dolazi voz. To su htjeli ili ne, morali nau~iti, s obzirom da je stan u kome `ivimo smje{ten izme|u kolosijeka {to zna~i da se i s jedne i s druge strane zgrade nalaze {ine - obja{wava Mirko i prisje}a se svojih gostiju koji su mu dolazili na konak. - Sje }am se ka da mi je zet do{ao u goste, a mi ga smjes ti mo u na {u spa va }u sobu. ^ovjek cijelu no} nije mogao spavati, jer su vagoni pro la zi li ispod pro zo ra. Kada je ujutro ustao sav nenaspavan pri~ao nam je da je cijelu no} rukom hvatao vago ne ko ji su pro la zi li na me tar od kre ve ta - pri ~a Mirko.

Stanovnici i imovina bezbjedni
^E LI NAC - Mi nis tar unu tra{wih po slo va RS Stanislav ^a|o u petak se u ^elincu sastao sa rukovodstvom ove op{tine i Policij ske sta ni ce ra di una pre |ewa bez bje dnos ti gra|ana i imovine, kao i saradwe policije, stanovnika i lokalne zajednice. - U prva tri mje se ca ove godine radnici Policijske stanice u ^elincu otkrili su po ~i ni oce svih kri vi ~nih djela koja su se desila u ovoj op{tini, a me|u wima ni je za biqe`e no ni je dno kri vi ~no dje lo naj te `e vrste - rekao je ^a|o. B. M.

Vanredna sjednica SO Bratunac

Smijewen predsjednik Jusupovi}
BRATUNAC - Na vanrednoj sjednici SO Bratunac koja je odr`ana u petak smijeweni su predsjednik ]azim Jusupovi} (Savez SDA - Stranka za BiH) i potpredsjednik Vojin Pavlovi} (SRS dr Vojislav [e{eq). Nova skup{tinska ve}ina za predsjednika je izabrala nezavisnog odbornika Mustafu Goli}a, a za potpredsjednika lokalnog parlamenta Miodraga Lon~arevi}a iz PDP-a. Vanrednoj sjednici prethodila je redovna sjednica SO na kojoj nije usvojen predlo`eni dnevni red, a ~iji je rad prekinuo Jusupovi} omalova`avaju}i raniji zahtjev vi{e od tre}ine odbornika koji su tra`ili da se zaka`e vanredna sjednica. Novu skup{tinsku ve}inu ~ini 17 odborni ka iz SDS, DNS, PDP-a, SDP BiH, SRS, je dan odbornik iz SNSD-a i pet nezavisnih odbornika. Odbornici su na vanrednoj sjednici poni{tili odluke o smjeni direktora preduze}a i javnih ustanova ~iji je osniva~ op{tina. K. ].

PRI JE DOR - Ku }a Mirka Kova~evi}a i wegove supruge Stane udaqena je svega dva metra od glavnog `eqezni~kog kolosijeka na @eqe zni ~koj sta ni ci u Prijedoru. Pune 34 godine ovaj bra ~ni par `i vi u skro mnom stan ~i }u smje {te nom na `eqe zni ~koj stanici koji je Mirko kao radnik @eqeznice dobio za privremen smje{taj. - Ove prostorije su zapravo bile nekakve kancelari je. Kad je pres ta la potreba za wima, pretvorili su ih u stanove. Jedan od tih stanova dobio sam i ja kao privremeni smje{taj i

KU]A NEKADA bila kancelarija @eqeznice
Djeca su rasla pored vozova koji su svakodnevno tutwali li je vo i de sno, ali nikada, ka`e, nije strahovao za wihovu bezbjednost. - Oni su odras ta li i odrastaju}i saznavali da na pru gu ne smi ju iza }i, ako prethodno nisu provjerili

“Rekreativno sportski centar“ Zvornik

Trebiwe
HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledana 43 pacijenta. PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice i jedan dje~ak. STRUJA Uredno snabdijevawe. VODA Snabdijevawe uredno. VATROGASCI Imali jednu intervenciju.

ZVOR NIK - Kod Ja vne ustanove “Rekreativno-sportski centar“ u Zvorniku izgra|en je parking sa deset parking mjesta ~ime je ova ustanova za sebe obezbijedila odre |e ni pri hod, ali i pomogla ubla`avawu saobra}ajnog haosa u gradu koji je uzrokovan nedostatkom parkirali{ta. Direktor “Rekreativnosportskog centra“ Milenko Nikoli} rekao je da je izgradwa parkinga sa potpornim zidom i asfaltirawem ko{tala oko 6.000 maraka, te da su radovi finansirani vlastitim sredstvima. - Uz malo napora i malo ula gawa do bi li smo ovaj prostor koji }e sa radom po-

~eti 1. juna i gdje }e raditi dva ra dni ka iz pos to je }e strukture zaposlenih. Radi se o povr{ini od 200 kvadra ta ko ja je do sa da bi la neure|ena i gdje se odlagalo gra|evinsko sme}e iz okolnih objekata - rekao je Nikoli}.

IZGRADWA parkinga ko{tala 6.000 maraka
On je naglasio da je taj otpad predstavqao pravo ruglo, posebno jer se nalazilo u neposrednoj blizini ulaza u “Re kre ati vno-spor stki centar“. - Kod odluke da uredimo ovu povr{inu najvi{e sam se rukovodio ~iwenicom da se sme}e nalazilo pored glavnog ventilatora za ubacivawe svje`eg vazduha u halu i sa da ka da je iz mje {te no nema opasnosti da zaga|ewa dospiju u prostor gdje treniraju ili nastupaju spor-

FOTO: S. SAVI]

Parking umjesto smetqi{ta

Milenko Nikoli} na novom parkingu

tisti - istakao je Nikoli}. Par king }e ra di ti od sedam do 23 ~asa sa cijenama koje }e biti na nivou cijena drugih parkirali{ta u gradu, dok }e tokom no}i ulaz biti slobodan. S. S.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 9

Ispratili devetu generaciju studenata
PRIJEDOR - Visoka medicinska {kola u Prijedoru ispratila je devetu generaciju studenata i podijelila diplome za 157 studenata. Direktor {kole Radenko Stijepi} ka`e da ima vi{e zainteresovanih studenata nego {to mogu da upi{u. - Nemamo dovoqno adekvatnog prostora. Dolaze nam studenti iz cijele BiH, kao i iz Srbije i Hrvatske - rekao je Stijepi}. Ove godine predlo`eno je da se na svaku studijsku grupu upi{e po 30 studenata, odnosno po 15 mawe nego ranijih godina, upravo zbog nedostatka prostora i te{kih uslova za rad. S. T.

Nezadovoqni vlasnici trgovina u ulici Kraqa Petra u Fo~i

“Elektrohercegovina“ nadoknadila {tetu

U znak protesta zbog zabrane parkirawa i zaustavqawa, koja je onemogu}ila istovar robe i rastjerala kupce, vlasnici 43 trgovinske radwe parkirali svoja vozila na nedozvoqenim mjestima

Zabrana parkirawa donijela gubitak
FOTO: D. TODOROVI]

Vlasnicima uginulih goveda 26.000 KM
TREBIWE - “Elektrohercegovina“ je sa oko 26.000 KM obe{tetila vlasnike ~ijih je devetoro goveda stradalo od udara struje na brdu Hrgud kod Stoca, potvrdio je u petak direktor ovog preduze}a Miroslav Krstovi}. Krstovi} isti~e da je vlasnicima goveda bilo ponu|eno nekoliko rje{ewa, me|u kojima i da im se kupi stoka, {to su oni odbili i prihvatili nov~anu naknadu. On je naveo da je planom za ovu godinu iz kapitalnih ulagawa “Elektrohercegovine“ predvi|eno da se u sanaciju nisko i visokonaponske elektromre`e ulo`i oko tri miliona KM. Prema wegovim rije~ima, ovo preduze}e odr`ava ukupno 6.500 kilometara takve elektromre`e, koja je u glavnom dotrajala. Slobodanu i Velimiru Muratovi}u iz sela Seli{ta, vlasnicima uginule stoke, jedini izvor prihoda je bavqewe sto~arstvom. Stoka je stradala po~etkom maja, a prema zvani~nom izvje{taju Komisije “Elektrohercegovine“, sudskog vje{taka elektrostruke i veterinarskog inspektora, do{lo je do ispada izolatora sa drvenog stuba, gdje je jedan neizolovani provodnik do{ao u neposrednu blizinu zemqe, tako da je stoka, dodiruju}i ga, stradala. R. Mi.

Buxet op{tine Kotor Varo{

Nije prihva}en izvje{taj o izvr{ewu
ZABRAWENO parkirawe i kod zelene pijace
KO TOR VA RO[ - Iz vje {taj o izvr{ewu buyeta op{tine Kotor Varo{ za 2008. godinu na posqedwoj sjednici podr`ao je samo jedan odbornik, dok je 21 bio uzdr`an. Na~elnik Odjeqewa za finansije Branislav Stojanovi} istakao je da su u 2008. go di ni buyet ski pri ho di bili za tri odsto mawi od planiranih, dok su rashodi zabiqe`ili rast za oko 18 odsto od plana, {to je uticalo na ostvarewe buyetskog deficita od 1.247.258 KM. Odbornici PDP-a osporava li su vi si nu de fi ci ta, tvrde}i da se radi o kreditirawu izvo|a~a radova, pa su pre dla ga li da se iz vje {taj po vu ~e. Pri li kom izja{wavawa o iz vje {ta ju nije podr`an amandman kluba SDS-a da se sa wim upozna Izborna komisija BiH, dok je po dr`an pri je dlog SNSD-a da se on dostavi nadle`nim institucijama. D. K.
FOTO: B. GAJEVI]

Radnici parkirali na nedozvoqenom mjestu

ki rawa i za us tavqawa u ulicama Mome Ko~ovi}a i FO ^A - Vla sni ci 43 Kraqa Pe tra, par ki ra li trgo vin ske radwe, ko je se su u pe tak svo ja vo zi la u na la ze u tr`nom cen tru tim ulicama. Ka`u da su o ovom potezu “Bar tu la“ u Fo ~i, u znak protesta zbog zabrane par- na vri je me oba vi jes ti li Stanicu javne bezbjednosti u Fo~i. - Ovo je naj bla `i oblik izra `a vawa Zahtjev nezadovoqstva zbog postavqawa znaka za bra ne par ki rawa kod ro bne Zahtjev za poni{tavawe odluke o zaku }e, ko ji nam brani parkirawa fo~anski trgovci onemogu}uje isponovo su uputili izvr{noj vlasti i to var ro be i Skup{tini op{tine, kao i rastjeruje kupce nadle`nim republi~kim organima. - ka zao je u ime

PI[E: DRAGO TODOROVI] glasfo@teol.net

pri va tnih trgo va ca Dra go Topalovi}.

TRGOVCI ka`u da iza zabrane stoji konkurencija
On je is ta kao da je za brana parkirawa drasti~no smawila promet i ote`ala poslovawe zanatskih radwi, zbog ~ega je vlasnicima koji, kako ka`e, uredno izmiru ju sve oba ve ze pre ma dr`avi i lokalnoj zajednici, nanijeta velika {teta. To pa lo vi} je na gla sio da iza poteza op{tinske vlasti da zabrani parkirawe vozi la u uli ci u ko joj je

decenijama bilo dozvoqeno parkirawe stoji trgova~ka konkurencija. Ne po sre dno pri je ne go {to su trgov ci par ki ra li svoja vozila ispred tr`nog centra “Bartula”, op{tinski organi su u neposrednoj bli zi ni ze le ne pi ja ce, u drugoj ulici, naredili postavqawe saobra}ajnog znaka zabrane parkirawa. - Ti me su u op {ti ni `eqeli da nam samo zama`u o~i, da nam djelimi~no udovoqe, jer se na ovaj na~in ne rje{ava na{ problem - ka`u vla sni ci trgo vin skih radwi, koji ne}e odustati od tra`ewa svojih prava.

“Po{te Srpske“ u Sokocu

Stanovi za radnike
SOKOLAC - Izgradwa stambeno-poslovne zgrade “Po{ta Srpske“ u Sokocu bi}e uskoro nastavqena. Direktor “Po{ta Srpske“ Jasminka Krivoku}a, poslije sastanka sa na~elnikom op{tine Sokolac i wegovim saradnicima, izjavila je da }e u narednih nekoliko dana biti izabrana konsultantska ku}a koja }e napraviti presjek do sada izvedenih radova i finansijskog stawa. - Poslije toga bi}e sklopqeni ugovori o zajedni~kom finansirawu sa radnicima koji su dobili rje{ewa za stanove u ovoj zgradi. Oni }e, kao vlasnici, nastaviti izgradwu tih stanova, a “Po{te Srpske“ zavr{i}e poslovni dio ove zgrade, u koji }e se, iz sada{wih neuslovnih prostorija, preseliti Radna jedinica “Po{ta Srpske“ u Sokocu - istakla je Krivoku}a. B. G.

Odbornici Skup{tine op{tine Ribnik

Protiv izgradwe mini hidroelektrana
RI BNIK - Odbor ni ci SO Ribnik, na osmoj redovnoj sjednici odr`anoj u petak, je dno gla sno su se izjasnili da se protive izgradwi mini hidroelektrana na rijeci Sani i da }e se svim legalnim sredstvima boriti protiv te izgradwe. Naime, Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinar stvo i eko lo gi ju RS je 11. maja ove godine donijelo rje{ewe o odobrewu Studije na `i vo tnu sre di nu ma le hidroelektrane “Medna“ na rijeci Sani, na teritoriji op {ti na Ri bnik i Mrkowi} Grad. Prilikom dono{ewa ovog rje {ewa, pre ma mi{qewu odbornika, nisu uva`ene primjedbe i mi{qewe SO Ribnik da je iz gradwa mi ni hidroelektrane u gorwem toku rijeke Sane nespojiva sa Prostornim planom RS do 2015. godine, kojim je na ovom podru~ju planiran i predvi|en regionalni park prirode, a ni je uva `e no ni mi{qewe mje{tana Dowih Vrbqana, op{tine Ribnik i nevladinih organizacija.

NA SANI predvi|ena izgradwa parka
S tim u vezi su zadu`ili na~elnika op{tine Ne|u Sto ja ko vi }a da u za ko nom pre dvi |e nom ro ku po dne se tu`bu protiv ovog rje{ewa kod nadle`nog suda, kao i da pred sta vni ci op {ti ne Ribnik organizuju sastanke

sa na dle `nim mi nis tar stvima na kojima }e prenije ti mi{qewe gra |a na op{tine Ribnik o ovom pitawu i o rezultatima razgovo ra in for mi sa ti odbor ni ke. Po red to ga, zakqu~eno je da se Ministar stvu za pros tor no ure |ewe, gra |e vi nar stvo i ekologiju RS uputi zahtjev da se obustavi proces izdavawa ekolo{ke saglasnosti za mi ni hi dro elek tra nu “Medna“ na rijeci Sani. V. K.

Pale
HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i Doma zdravqa pregledano je 11 pacijenata. STRUJA Napajawe je uredno, nema prijavqenih kvarova. POLICIJA Nisu zabiqe`ena krivi~na djela, ni naru{avawa javnog reda i mira. VODA Snabdijevawe potro{a~a vodom je uredno.

10 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

[ahovsko prvenstvo kotorvaro{kih {kola
Kotor Varo{
KOTOR VARO[ - Doma}in ekipnog {ahovskog prvenstva u~enika osnovnih {kola bila je O[ “Sveti Sava“, podru~na {kola Zabr|e, a osim ekipe ove {kole u~estvovala je ekipa iz centralne {kole i ekipa O[ “Petar Petrovi} Wego{“ Maslovare. Prvo mjesto je osvojila ekipa maslovarske {kole, drugo u~enici iz Kotor Varo{a, a tre}e ekipa podru~ne {kole iz Zabr|a. Pokroviteq prvenstva su bili Sportski savez op{tine i Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvo “Prosvjeta“ Kotor Varo{. D. K.
FOTO: ARHIVA

Nagra|eni u~enici generacije
KOTOR VARO[ - Povodom obiqe`avawa Dana maslovarske O[ “Petar Petrovi} Wego{“ za u~enika generaci je pro gla {en je Mla den Jo ta no vi}, ko me je di re ktor {kole Ranko Tovilovi} predao poklon. Mladen je primio nagradu i od “Kamelija osigurawa“. Na maturskoj sve~anosti u Sredwo{kolskom centru “Nikola Tesla“ za u~enika generacije je progla{ena Dajana Vu~anovi}, u~enica odjeqewa ekonomsko-upravnih tehni~ara. Prilikom predaje nagrade direktor Centra Velimir \akovi} je rekao da }e Dajani, ako nastavi {kolovawe, lokalna zajednica obezbijediti stipendiju. U kotorvaro{koj Osnovnoj {koli “Sveti Sava“ na sve~anosti povodom zavr{etka {kolovawa za u~enika generacije je progla{en u~enik devetog tri razreda kojem je direktor {kole Miro Jawilovi} uru~io pismeno priznawe i prigodan poklon. D. K.
FOTO: D. KEREZOVI]

Hidroelektrana na Vrbasu

Naknada Mrkowi} Gradu od “Hidroelektrana na Vrbasu“
Mladen Jotanovi} i Ranko Tovilovi}

Prijedor

Ogra|ena {kolska dvori{ta
FOTO: S. TASI]

Za podsticaj razvoja malih i sredwih preduze}a bi}e izdvojeno 540.000 maraka, dok }e 130.000 maraka biti utro{eno za podsticaj poqoprivrede, rekao Zoran Tegeltija
PI[E: SLOBODAN DAKI] krozrs@glassrpske.com

Za potopqenu zemqu op{tini milion KM
vawe i izra du pri vre dnih kapaciteta. Ostali dio, 30 odsto sredstava, mo`e se usmjeriti u izgradwu infrastru ktur nih obje ka ta i kontrolu za{tite `ivotne sredine. - Pre ma pla nu ko ji je usvojila Skup{tina op{tine Mrkowi} Grad na posqedwoj sje dni ci, 700.000 maraka treba da se usmjeri za istra`ivawe alternativnih privrednih kapaciteta. Od tog izno sa, 540.000 maraka treba da se usmjeri za podsticaj razvoja malih i sredwih preduze}a i preduzetni{tva i 130.000 maraka za pod sti caj ra zvo ja poqo pri vre de - re kao je na ~el nik op{tine Mrkowi} Grad Zoran Tegeltija.

PRIJEDOR - Tri dvori{ta sredwih {kola u Prijedoru dobila su ogradu za {ta je iz op{tinskog buyeta izdvojeno ukupno 131.660 KM, re~eno je u Op{tinskom odjeqewu za dru{tvene djelatnosti. Za ra do ve i dvo ri {nu ogradu Gimnazije “Sveti Sava“ planirano je 16.754 KM,

Me di cin sko-te hno lo {ke i Poqoprivredne {kole 57.743 KM i Ma{inske i Elektrotehni~ke {kole 57.162 KM. Preduze}e “Mozaik“ uradilo je ogradu za dvori{te Medicin ske i Poqo pri vre dne {kole, a za ostale preduze}e “Konstruktor“. S. T.

MRKOWI] GRAD - Od na kna de za po topqeno zemqi {te op {ti na Mrkowi} Grad od “Hidroelektra na na Vrba su“ planirala je u ovoj godini prihod od milion maraka. Prema Zakonu o naknadama za kori{}ewe prirodnih resursa u svrhu proizvodwe elektri~ne energije, odre|eno je da se 70 odsto sredstava od uku pno upla }e nih sred sta va po ovom osno vu traba usmjeriti u istra`i-

ZA ZAPO[QAVAWE pripravnika 30.000 KM
On je naglasio da je planirano da se 30.000 maraka iz dvo ji za za po{qavawe pri pra vni ka sa vi so kom i vi{om stru~nom spremom. Za iz gradwu pri mar ne

infrastrukture, vodovoda, kanalizacije i lokalnih puteva koji su u funkciji privre dnog ra zvo ja, kao i za kontrolu za{tite `ivotne sre di ne bi }e utro {e no 300.000 maraka. Ova sredstva bi}e utro{ena na osnovu konkretnih programa za komunalnu infrastrukturu. Za realizaciju pro gra ma za du `e no je Odjeqewe za privredu i finansije, Odjeqewe za izgradwu gra da i upravqawe imo vi nom i Agen ci ja za privredni razvoj.

Godi{wica napada paravojnih formacija “Zelene beretke” na Prijedor

Prijedor
PORODILI[TE Ro|ena dva dje~aka i dvije djevoj~ice. POLICIJA Evidentirana dvije saobra}ajne nezgode sa materijalnom {tetom, dva krivi~na djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira. STRUJA Uredno snabdijevawe grada strujom. VODA Uredno snabdijevawe grada vodom, po~ele redukcije u naseqima Kozarac i Qubija. HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`ila 42 pacijenata.

Sje}awe na srpske junake
PRIJEDOR - U Prijedoru je u petak obiqe`ena 17. godi{wica od napada paravojnih formacija “Zelene beretke“ na grad, u ~ijoj je odbrani poginulo 14 i raweno 25 pripadnika vojske i policije Republike Srpske. Ispred spomenika poginulim borcima i braniocima grada “Za krst ~asni“ slu`en je parastos, a potom su zapaqene svije}e i polo`eni vijenci. Vijence su polo`ile delegacije Republi~ke i op{tinske organizacije porodica poginulih boraca, Bora~ke organizacije op{tine Prijedor, SUBNOR-a, Udru`ewa logora{a i politi~kih partija. Predsjednik op{tinske Organizacije porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila Zdravka Karlica rekla je da porodice poginulih boraca posebno “boli i pe~e zaborav i prekrajawe istine u upotrebqivu istoriju“. titi i pomiwati, bez straha i prijetwi i bez raznih politi~kih ra~una koji se podme}u porodicama poginulih i srpskom narodu uop{te - kazala je Karlica. U odbrani Prijedora je tokom sedmodnevnih borbi sa muslimanskim paravojnim formacijama `ivote izgubilo 26 srpskih vojnika i policajaca, a vi{e od 30 je raweno. Povodom obiqe`avawa dana napada na Prijedor odr`ana je i javna tribina na temu “Prijedor ‘92 - Uzroci i posqedice“. S. T.
FOTO: S. TASI]

Mrkowi} Grad
PORODILI[TE Nije ro|ena ni jedna beba. POLICIJA Nije bilo saobra}ajnih nesre}a, krivi~nih djela i naru{avawa javnog reda i mira. STRUJA Bilo je planiranih iskqu~ewa zbog radova na elektroprenosnoj mre`i. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

POGINULO 14, a raweno 25 pripadnika vojske i policije RS
- Sje}awe na ovaj dan, 30. maj 1992. godine, za nas je veoma bolno, ali }e ove porodice taj dan uvijek pam-

Polagawe vijenaca

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 11

Neophodna turisti~ka signalizacija
ZVORNIK - Saradnik za marketing u Turisti~koj organizaciji op{tine Zvornik Qiqana Tohoq istakla je da se sve vi{e ukazuje potreba za uspostavqawem turisti~ke signalizacije na podru~ju op{tine koja se nalazi na raskrsnici va`nih puteva. - Potrebno bi bilo postaviti oko 20 znakova i izme|u ostalog bi tako obiqe`ili sredwovjekovni grad, izvore mineralne qekovite vode u Kiseqaku, sportsko-rekreativnu zonu rijeke Drine i drugo rekla je Tohoq. S. S.

Zvorni~ka mjesna zajednica Jusi}i

Protest ispred direkcije fo~anskog “Magli}a“

Obezbije|en novac za vodovod

Ako nas ne budu informisali {ta se to de{avalo na skup{tini u Trebiwu, obe}avamo da }emo provaliti u prostorije nekada{we Direkcije, zakovati vrata, a ste~ajnom timu }emo onemogu}iti ulaz i u industrijsku zonu na Brodu kod Fo~e, rekao je Mileti}
FOTO: D. TODOROVI] Radnici protestuju ispred “Magli}a”

Radnici potra`uju devet miliona KM

ZVORNIK - Dr`avna komisija pri Ministarstvu za qudska prava i izbjeglice BiH odobrila je 150.000 maraka za rje{avawe vodovoda u zvorni~koj mjesnoj zajednici Jusi}i, saop{tio je u petak delegat u Vije}u naroda Republike Srpske Fadil Bawanovi}. - Nebrojeno puta sam potencirao problem Jusi}a, prvog povratni~kog mjesta u BiH, a to je vodosnabdijevawe. Velika je sramota da mjesto u koje su se qudi vratili prije vi{e od 10 godina i danas nema vode. Ovim sredstvima bi}e u potpunosti rije{eno ovo goru}e pitawe za oko 160 doma}instava koliko ih ima u Jusi}ima - rekao je Bawanovi}. Za potrebe vodosnabdijevawa u ovom zvorni~kom selu bi}e izgra|ena dva bazena sa pumpama i cjevovod u du`ini od 1.000 metara. S. S.

Kulturno-sportska manifestacija

“@aba“ otvorila Dane Srebrenice
SREBRENICA - Pozori{nom pred sta vom “@a ba“, koju su izveli glumci Kamernog tea tra 55 iz Sa ra je va, po ~e la je se dma tra di ci onal na kul tur no-spor tska manifestacije “Dani Srebre ni ce 2009“, ja vi la je Srna. “Dane Srebrenice“ otvorio je u ~etvrtak uve~e predsjednik Skup{tine op{tine Radomir Pavlovi}. U okvi ru ma ni fes ta ci je na programu je bila {kola sli kawa za dje cu i ta kmi ~ewe pjeva~a amatera. U broj nim spor tskim i kulturnim sadr`ajima “Dana Srebrenice“ u~estvova}e vi{e stotina mladih iz ovog mjesta, ali i iz ostalih sredina, kao i mawi broj profesionalnih umjetnika.

vawem skup {ti ne ste ~aj nih povjerilaca bez wihoFO^A - Stotiwak biv- vog u~e{ }a pro tes to va li {ih radnika Drvnog kom- su u petak ispred direkcije bi na ta “Ma gli}“ u Fo ~i, nekada{weg preduze}a. koji je pet godina u ste~aju, - Ra dni ci fo ~an skog ne za do voqni odu go vla - “Ma gli }a“ su na jo bes ~ewem ste~ajnog postupka pravqeni ji dio ra dni ~ke i za ka zi populacije u RS i BiH, koji su bez posla ostali zaslugom biv{ih direktora preduze}a i nerazumnim odugo v l a ~ e w e m Prekr{en zakon ste~ajnog postupka - po ru ~i li su u ime Ko or di na Radnici tvrde da je zakazivawem skupci onog odbo ra {tine, na kojoj }e se glasati o prodaji ra dni ka Qubi dijela imovine “Magli}a“ bez obavje{a Mi le ti} i {tavawa radnika-povjerilaca, ste~ajRade Drakul. ni upravnik Radomir Joki} prekr{io Oni su dodaZakon o ste~ajnom postupku, zbog ~ega li da je ra zlog su zatra`ili wegovu odgovornost.

PI[E: DRAGO TODOROVI] glasfo@teol.net

protestnog okupqawa - zakazivawe skup{tine ste~ajnih povjerilaca u Osnovnom sudu Tre biwe, bez pri sus tva radnika, koji su najve}i povjerioci i koji na ime neispla }e nih pla ta, po tra `u ju od preduze}a oko devet miliona maraka.

NAJAVILI da }e zakqu~ati kapiju
Ra d n i c i - po v j e r i o c i “Magli}a“ imaju svog predstavnika u Odboru, ali ne i u Skup{tini povjerilaca. - Ste~ajni upravnik je imao obavezu ne samo da nas in for mi {e o za ka zi vawu skup{tine ste~ajnih povjerilaca, nego i da nam obe-

zbijedi prevoz do Trebiwa, gdje se u Sudu, odr`ava ro~i{te - rekli su radnici, koji skup{tinu povjerilaca u Trebiwu, smatraju privatnom licitacijom. Mi le ti} i Dra kul su po ru ~i li, ne uzmu li se u obzir wihove primjedbe, da }e idu}e sedmice preduzeti radikalne mjere. - Ako nas ne bu du in formisali {ta se to de{ava lo na skup {ti ni u Trebiwu, obe}avamo da }emo provaliti u prostorije nekada{we Direkcije, zakovati vrata, a ste~ajnom timu }emo onemogu}iti ulaz i u industrijsku zonu na Brodu kod Fo~e - rekao je Mileti}.

Formirana komisija za komunikacije

Op{tina Vi{egrad

Obiqe`en Dan O[ “Vuk Karaxi}“ u Vi{egradu

Pavle ^arapi} u~enik generacije
FOTO: R. TASI]

VI[EGRAD - Na sve~anosti uprili~enoj povodom Da na Osno vne {ko le “Vuk Ka rayi}“ u Vi {e gra du i dana u~eni~kih postignu}a za u~enika generacije progla {en je Pa vle ^a ra pi} koji je sve vrijeme {kolovawa iz svih predmeta imao ~iste petice. - Ni sam znao za dru gu ocje nu i ako sam bio nes pre man da do bi jem pe ti cu nisam tog dana ni `elio da od go va ram - ka `e Pa vle i dodaje da je svaki dan planirao koliko je vremena potrebno za u~ewe, koliko za sportske aktivnosti a ostatak za gle dawe fil mo va i boravak na Internetu. Iako je u {ko li imao

samo petice ^arapi}a je od osme godine interesovala i ko{arka pa je “dogurao“ i do prvog ti ma KK “Var da HE“ iz Vi{egrada.

NOBELOVAC Ivo Andri} ~esto posje}ivao {kolu
Direktor O[ “Vuk Karayi}“ Slav~e Sandev je rekao da ova {kolska ustanova ove godine slavi 128 godina postojawa i da su weni nas ta vni ci i u~e ni ci po nosni {to je u woj ~etiri razreda osnovne {kole zavr{io i nobelovac Ivo Andri}. - Ivo Andri} je, za `ivota, kad bi dolazio u Vi{e grad svra }ao u na {u

VI[EGRAD - Ne~elnik op{tine Vi{egrad Tomislav Popovi} formirao je mje{ovitu op{tinsku komisiju za komunikacije koja je zadu`ena za izradu Op{tinske strategije komunicirawa sa javno{}u. - Dono{ewem odluke o formirawu ove komisije Op{tina Vi{egrad se aktivno ukqu~ila u realizaciju ~etvrte komponente OEBS-ovog projekta “Primarno je lokalno“, koja podrazumijeva izradu op{tinske strategije komunicirawa sa javno{}u - ka`e portparol op{tine Zdravko @u`a. Implementacija ovog projekta traja}e do kraja marta 2010. godine, a strategija komunicirawa sa javno{}u bi}e usvojena u novembru ove godine. Predsjednik ove komisije je zamjenik na~elnika op{tine Aco Savi} a ~ini je jo{ sedam ~lanova. R. T.

FOTO: R. TASI]

Zvornik
VODA Uredno snabdijevawe vodom.
Pavle ^arapi} i Slav~e Sandev

POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo, javni red i mir je naru{en jednom i dogodile su

se tri saobra}ajne nezgode. PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice i tri dje~aka. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

{kolu, darovao biblioteku i ra spi ti vao se za uslo ve u~ewa u~e ni ka po se bno onih koji putuju iz dalekih sela - pri~a Sandev. On je pod sje tio da je u zgra di ta da{we osno vne

{kole pored mosta na Rzavu pro{le godine otvorena i Andri}eva spomen-u~ionica koju svakodnevno posje}uju tu ris ti i u~e ni ~ke ekskurzije. R. T.

Srebrenica
STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledana su dva pacijenta.

12 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 13

Asfaltiran put u Velikoj Plani kod Dervente
DERVENTA - U Velikoj Plani kod Dervente asfaltirana je dionica puta od raskrsnice u centru do xamije du`ine oko 200 metara. ^itav projekt koji je ko{tao 25.000 KM finansirao je u potpunosti Sejad Dizdarevi}, mje{tanin ovog naseqa, uspje{ni privrednik u Wema~koj. Vlada Hrvatske je pro{le godine obe}ala asfaltirawe puta od Bunara do Velike, ~ime }e samostan Plehan biti povezan sa magistralnim putem Brod - Sarajevo. N. S.
FOTO: N. SIMI]

Prezentacija Zakona o porezu na nepokretnosti u Doboju

Upoznati stanovnike sa novim propisima
Nije potrebno utvr|ivawe vlasni{tva nad nepokretno{}u, ve} samo kori{}ewe nepokretnosti da bi se utvrdila poreska obaveza, rekao Kuzmanovi}
PI[E: SLOBODAN PUHALO puhalo@teol.net FOTO: S. PUHALO

Derventa

Molitva na ostacima poru{enog hrama
DER VEN TA - Na os ta ci ma u ra tu po ru {e nog hra ma Uspewa presvete Bogorodice u Derventi, po prvi put slu`ena je molitva, poslije 17 godina, a u znak sje}awa na stari der ven tski hram i sve one ko ji su u wemu slu `i li. Mo li tvu je slu `i lo Wego vo Preo sve {ten stvo epis kop zvorni~ko-tuzlanski gospodin Vasilije, uz saslu`ewe sve{tenstva arhijerejskog namjesni{tva derventskog. - Ovdje je ~ovjek digao ruku na Boga preko doma wegova. Ovo zlodjelo su u~inili bezbo`nici i nevjernici koji su `eqeli da se zaboravi sve ono {to je iza wih bilo, {to se komunisti~ko zlodjelo zove. Ovo je mjesto gdje je vijekovima slavqeno ime bo`ije - rekao je u besjedi vladika Vasilije. Na Spasovdan, 4. juna 1992. godine, neprijateqi su minirali srpsku crkvu u ranim jutarwim ~asovima iz koje nije ni{ta izne{eno. Zvona na svu sre}u ostala su ~itava i neo{te}ena. Prilikom ra{~i{}avawa prona|ene su 34 neeksplodirane protivtenkovske mine. N. S.

DOBOJ - Podru~ni centar Po res ke upra ve Re pu bli ke Srpske u Do bo ju, u na re dnom mje se cu, u svim op{tinama dobojskog regiona prezentova}e gra|ani ma osno vne odre dbe iz no vog Za ko na o po re zu na nepokretnosti. Po mo }nik di re kto ra Po res ke upra ve RS za Po dru~ni centar Doboj Stanislav Kuzmanovi} ka`e da su planirali da sa novim propisima upoznaju stanovnike Doboja, Modri~e, Dervente, Tesli}a, Broda i Petrova i wiho vih naj ve }ih mje snih zajednica. Kuzmanovi} je naglasio da je namjera da gra|an stvu pri bli `e no vi za kon i obja sne ko ja su wihova prava i obaveze, tako da }e u narednim mjesecima obi }i i mawe mje sne za je dnice.

Humanitarni koncert u Modri~i

Za djecu sa Kosova prikupqeno 10.000 KM
Poreska uprava u Doboju

VISINU poreske stope utvr|iva}e Skup{tina op{tine
- U ranijem zakonu, poreski obveznik je bio pravno ili fizi~ko lice koje

je imalac prava na nepokretnosti. U novom zakonskom rje{ewu pla}awu poreza podli je `e ne po kre tnost. To zna~i da nije potrebno utvr|i vawe vla sni{ tva nad nepokretno{}u, ve} samo kori{}ewe nepokretnosti da bi se utvrdila poreska obaveza - ka`e Kuzmanovi}. Pri to me izno si pri -

OLAK[ICE
- Mislim da }e novi zakon uvesti pravi~nost u oporezivawu, jer }e oni koji imaju vredniju imovinu pla}ati ve}i porez. Zakonodavac je predvidio osloba|awe poreza za obradivo zemqi{te i nepokretnosti koje se nalaze u minskom poqu. Kada je o ku}i ili stanu rije~, obveznik ima pravo na umawewe osnovice za vrijednost 50 kvadratnih metara za obveznika i po deset kvadrata za svakog ~lana wegovog doma}instva - ka`e Kuzmanovi}.

mjer prema kojem nezavr{ene ostavinske rasprave ili drugi sudski postupci kojim se utvr|uju vlasni~ka prava, ne}e ometati Poresku upravu da na temequ kori{}ewa nekretnine izvr{i naplatu poreza na promet. - Ranije se porez pla}ao u apsolutnom iznosu po kvadratnom metru kori sne po vr{i ne ili u propisanom iznosu, a novim zakonom, od 1. januara na re dne go di ne, pla }a }e se na tr`i{nu vrijednost ne po kre tnos ti ut vr|e noj u skla du sa za ko nom. Visinu p o res-

ke sto pe ut vr|i va }e Skup {tina op{tine, s tim {to ova stopa ne mo`e biti ni`a od 0,05 i vi{a od 0,5 odsto. Porez }e se upla}ivati na ra~un op{tine na ~ijoj je ne po kre tnost i pro cjena je da }e to op{tinama obe zbi je di ti si gur ni ji i stabilniji prihod - smatra Ku zma novi}.

MODRI^A - U organizaciji crkvene op{tine Lije{}e kod Broda i manastira Duboki Potok koji se nalazi u op{tini Zubin Potok na Kosovu i Metohiji, kulturno-umjetni~ka dru{tva sa Kosmeta nastupa la su na hu ma ni tar nim koncertima u op{tinama Modri~a, Brod i Derventa. Sav prihod namijewen je djeci ju`ne srpske pokrajine. Iako ra de u ve oma skro mnim uslo vi ma, ~la no vi KUD-a sa Kosova i Metohije odu{evili su publiku u Der-

venti, Brodu i Modri~i. Od ulaznica i pomo}i privrednih organizacija prikupqeno je oko 10.000 marka. Ta sredstva }e kao pomo} biti uru~ena siroma{noj djeci u ju`noj srpskoj pokrajini. Direktor Doma kulture u Lipqanu Ivica Vasi} nije krio odu{evqewe prijemom u Srpskoj. - Ni sam o~e ki vao da }e ovako gostoprimstvo da bude, a ovaj narod ovdje do~ekao nas je kao najro|enije naglasio je Vasi}. S. J.

Udru`ewe psorijati~ara RS

Biraju rukovodstvo podru`nice u Doboju
DOBOJ - ^lanovi Udru`ewa psorijati~ara RS, podru`nica Doboj, }e na sastanku koji }e se odr`ati u subotu, 30. maja, izabrati i imenovati rukovodstvo podru`nice. Prije radnog dijela sastanka, predsjednik Udru`ewa dr Bogdan Zrni} i dr Stojko Vidovi} odr`a}e predavawe o ovoj bolesti. Predavawu i sastanku mogu da prisustvuju svi zainteresovani. Sl. P.

Stanislav Kuzmanovi}

Ambasador Ma|arske u BiH Imre Varga posjetio Modri~u

Saradwa mladih iz dvije zemqe
MODRI^A - Ambasador Ma|arske u BiH Imre Varga posjetio je u petak Modri~u, gdje je sa rukovodstvom ove op {ti ne raz go va rao o ra zvoj nim pla no vi ma i pri vrednoj saradwi Modri~e i vi{e gradova u Ma|arskoj. U~e sni ci raz go vo ra prisustvovali su javnoj tribini “Mladi i evropske integracije“. Am ba sa dor Var ga izja vio je da ru ko vod stvo Mo dri ~e ima niz za pa `e nih ideja u ~ijoj realizaciji je spremna da u~estvuje i Ma|arska.

Doboj
POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela. Naru{avawa javnog reda i mira nije bilo. Nije se dogodila nijedna saobra}ajna nesre}a. STRUJA Redovno napajawe elektri~nom energijom. PORODILI[TE Ro|ena tri dje~aka. VODA Redovno snabdijevawe grada vodom.

VARGA: Zadovoqan sam razvojem infrastrukture
- Uvje rio sam se ka kvu te`wu ima omla di na ovog dijela Republike Srpske sa evrop skim in te gra ci ja ma. Za do voqan sam ov da{wim razvojnim planovima, prije svega po pitawu infrastrukture - rekao je ambasador

Ma|arske u BiH. Na~elnik op{tine Mladen Kreki} ka`e da je zadovoqan raz mje nom ide ja, dodav{i da je ciq Modri~e ~vrsta saradwa sa vi{e ma|arskih gradova. Ge ne ral ni se kre tar Evropskog pokreta za BiH Predrag Pra{talo i predsjednik Omladinskog savjeta RS, i Lu~ijano Kalu`a istakli su da su RS, odnosno BiH i Ma|arska spremne na ~vrstu sa radwu po pitawu mladih.

Oni su is ta kli da su mladi dio Evrope, a ovakvi susreti i razgovori imaju za ciq da se vidi kako da mladi BiH i Ma|arske ostvare kon ta kte i akti vnos ti od kojih }e korist imati omladina dvije zemqe. Tribinu “Mladi i evropske integracije“ organizovali su Minis tar stvo po ro di ce, omla di ne i spor ta RS, Evrop ski po kret u BiH, Omladinski savjet RS, Amba sa da Ma |ar ske u BiH i op{tina Modri~a. S. J.

Derventa
HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana 23 pacijenta. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak. STRUJA Snabdijevawe elektri~nom energijom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

14 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

U Japanu sve vi{e qudi bez posla

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO Zvani~ni kurs Promjena 14.72 Cijena -0.02 13,355.94

TOKIO - Stopa nezaposlenosti u Japanu uve}ana je tokom aprila na petoprocentni nivo, {to je najvi{e od novembra 2003. godine, objavila je u petak vlada u Tokiju. Vladini podaci pokazuju da je krajem pro{log mjeseca u, drugoj po snazi, svjetskoj ekonomiji bez posla bilo 3,46 mi-

liona qudi, 710.000 vi{e nego u istom lawskom periodu. Japanska nezaposlenost je, u odnosu na stawe zabiqe`eno prije 12 mjeseci, uve}ana za bezmalo 26 odsto, a kao glavni razlog, {to je veliki broj qudi ostao bez posla, vladini zvani~nici navode globalnu ekonomsku krizu.
FOTO: AGENCIJA

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo IF "BIG INVEST. GR." D.D. SARAJEVO IF "CROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1) IF NAPRIJED DD SARAJEVO IF "PROF-PLUS" D.D. SARAJEVO IF PREVENT-INVEST DD SARAJEVO Zvani~ni kurs Promjena 4.82 6.39 3.75 3.88 6.67 0.72 6.50 0.00 -3.36 2.62 Cijena 5,788.83 555.93 615.00 1,507.35 2,001.00

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni kurs Promjena Cijena 10.50 BIMAL BRCKO 22.90 BH TELECOM D.D. SARAJEVO 13.40 ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 113.49 124.98 IK BANKA DD ZENICA 27.11 INGRAM DD SREBRENIK 49.00 JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO 28.62 42.60 POSTBANK BH D.D. SARAJEVO 47.03 RMU BANOVICI DD BANOVICI 5.90 [IPAD KOMERC DD SARAJEVO 0.00 2,142.00 0.04 6,024.10 26.80 0.00 0.43 3,064.22 749.84 3.15 -1.42 12,524.00 -1.96 12,839.70 -0.35 21,063.68 213.00 1.04 -14.49 3,104.00 -1.85 8,766.00

“Xeneral motors“

Plan za najve}eg ameri~kog proizvo|a~a automobila

[vedska privreda

Slabija nego lani
STOKHOLM - [vedska privreda oslabila je za rekordnih 6,5 odsto u prvom kvartalu 2009. godine, u pore|ewu sa istim periodom pro{le godine, objavio je u petak Nacionalni zavod za statistiku, prenijela je Srna. Ekonomija je oslabila za samo 0,9 odsto u zavr{nom kvartalu 2008. godine, {to je boqi rezultat od o~ekivanog. [vedski izvoz pogo|en je smawewem globalne potra`we, pa je zabiqe`io pad od 16,2 odsto, uvoz je umawen za 14,8 odsto, a industrijska proizvodwa u prvom kvartalu 2009. godine mawa je za devet odsto.

Izvori upoznati sa planovima “Xeneral motorsa“ ka`u da je “mogu}e“ da }e kompanija u ponedjeqak zatra`iti od suda za{titu od povjerilaca u bankrotstvu {to je dan isteka roka koji je “Xeneral motorsu“ dala vlada da se reorganizuje
DE TRO IT - No vi red vo`we vlade SAD za “Yeneral motors“ na kratko }e poslati najve}eg ameri~kog proizvo|a~a automobila u bankrotstvo, gdje }e izbrisati ve}inu dugova, a zatim izroniti mr{aviji i ja~i - i gotovo dvije tre}ine u vlasni{tvu poreskih obveznika, prenijela je Beta. Okvirni planovi su se u petak u~vrstili, jer se grupa najve}ih vlasnika obveznica “Yene ral mo tor sa“ (GM) slo `i la sa po boq{a nim prijedlogom Ministarstva finansija da se odrekne potra`ivawa u dugu kompanije u zamjenu za udio u vlasni{tvu. Ali GM mo ra da na |e kupca za svoju evropsku podru`nicu “Opel“ i odlu~i o sudbini svojih vozila marke “hamer“ i “saturn“, dok radnici {irom SAD o~ekuju vijesti o zatvarawu 14 fabri ka i otpu {tawu jo{ 21.000 zaposlenih.

Udio u vlasni{tvu bri{e dugove GM-u
DVIJE TRE]INE GM bi}e u vlasni{tvu poreskih obveznika
Ra do vi na ras ki du po slovnih veza sa 2.600 prodava ca }e vje ro va tno bi ti obavqeni u proceduri bankrotstva. Izvori upoznati sa planovima “Yeneral motorsa“ ka `u da je “mo gu }e“ da }e kompanija u ponedjeqak zatra`iti od suda za{titu od povjerilaca u bankrotstvu {to je dan isteka roka koji je “Yeneral motorsu“ dala vlada da se reorganizuje. Sin di kat Uje diwenih ra dni ka auto mo bil ske in dus tri je do bi }e 17,5 odsto “Yene ral mo tor sa“. Sta ri GM, u rukama vlasnika obveznica, dobi}e deset odsto. Vlada SAD se nada da }e dobiti nazad ve}inu novca koji je pozajmila GM i “Krajzleru“, mada ne o~ekuje da }e dobiti mnogo od prvih 13,4 mi li jar de do la ra po mo }i. Nadaju se i da }e se GM vratiti u probita~ne vode, {to }e omogu}iti dr`avi da proda svoje dionice u kompaniji. Prema posledwoj ponudi vlade, vlasnici obveznica }e dobiti deset procenata u novom GM, ali im se daje i mogu}nost da kupe dodatnih 15 procenata vlasni{tva.

Cijena sirove nafte

Barel iznad 66 dolara
WUJORK - Cijene sirove naf te na svjet skim tr`i {tima u petak su sko~ile na najvi{i nivo u {est mjeseci, iznad 66 dolara za barel i na dobrom su putu da zabiqe`e naj ve }i mje se ~ni pos to tni rast u vi{e od deset godina. Cijena sirove nafte na ameri~kom tr`i{tu za isporuke u julu sko~ila je za 1,09 dolara na 66,17 dolara za barel, naj vi {i ni vo u od po ~et ka no vem bra pro {le godine. Na tr`i{tu u Londonu barel sirove nafte bio je u plusu 98 centi i iznosio je 65,37 dolara.

NOVAC
Ministarstvo finansija, koje je ve} pozajmilo “Xeneral motorsu“ 19,4 milijardi dolara, dobi}e 72,5 odsto vlasni{tva u novoj kompaniji i da}e jo{ 30 milijardi da bi GM mogao da radi pod za{titom bankrotstva. O~ekuje se da }e vlada Kanade dati dodatnih devet milijardi dolara, saop{tio je jedan visoki predstavnik ameri~ke administracije.

Generalno zastupni{tvo “Nokije“

Pala prodaja mobilnih telefona za 50 odsto
LIVNO - Prodaja mobilnih telefona u BiH od po~etka ove godine mawa je ~ak za 50 odsto, potvr|eno je iz generalnog zastupni{tva svjetskog proizvo|a~a telefona “Nokije” koja pokriva 50 odsto tr`i{ta BiH, prenijela je Srna. Ovoliko smawewe prodaje znatno je iznad svjetskog prosjeka, {to se dovodi u vezu sa uticajem globalne ekonomske i finansijske krize koja je prepolovila potra`wu za mobilnim telefonima. Globalna prodaja mobilnih telefona u svijetu u prvom tromjese~ju ove godine opala je za 8,6 odsto. Iako ekonomski analiti~ari o~ekuju poboq{awe situacije, na godi{wem nivou pad prodaje mogao bi iznositi oko 4,2 odsto.

Broj nezaposlenih u svijetu

O~ekuje se porast za 50,4 miliona
@ENEVA - Broj nezaposlenih u svijetu ove godine mogao bi da poraste za 50,4 miliona qudi, zbog globalne eko nom ske kri ze, sa op {ti la je agen ci ja UN za rad, prenijela je Srna. To je mnogo ve}i broj nego {to je Me|unarodna organi za ci ja za rad (ILO), sa sje di {tem u @e ne vi, pre dvidjela u januaru ove godine. Agencija je pozvala vlade da u svoje stimulativne pakete ukqu~e programe za otvarawe novih radnih mjesta. U sa op {tewu se do da je da bi 29 mi li ona ra dnih mjesta moglo da bude sa~uvano, uko li ko bi kom pa ni je dobile finansijski podsticaj da ne otpu{taju radnike. Broj nezaposlenih u cijelom svijetu mogao bi do kraja godine da bude izme|u 209,6 i 239 miliona, navodi ILO u godi{wem izvje{taju o globalnim trendovima zapo{qavawa. Taj broj je u 2007. iznosio 180,2 miliona, a u 2008. 188,6 miliona qudi koji nisu imali posao, dodaje se u izvje{taju agencije UN, koji je baziran na podacima o eko nom skom ras tu Me |u na rodnog monetarnog fonda i predvi|awima vlada. Rast nezaposlenosti je, prema istra`ivawu organizacije, djelimi~no posqedica i porasta broja stanovnika u svi je tu, odno sno sve ve }eg broja qudi koji postaju radno sposobni.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
VODAFONE GROUP ROYAL BK SCOTLAN HSBC HLDGS PLC LLOYDS BANKING BARCLAYS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
117.7 38.3 563.25 66.9 295.5

Promjena
0.43 2.41 3.3 2.92 2.96

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA GENERAL MOTORS CITIGROUP INC GENERAL ELECTRIC JPMORGAN CHASE

Cijena
11.28 1.08 3.73 13.4 36.25

Promjena
-0.13 -3.57 1.63 1.59 -1.09

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 15

EU ne}e mo}i da pomogne Ukrajini da otplati dug
BRISEL - EU vjerovatno ne}e biti u mogu}nosti da pomogne Ukrajini u otplati vi{e milijardi dolara duga Rusiji za isporu~eni prirodni gas, rekao je u petak predsjednik Evropske komisije @oze Manuel Barozo ruskom premijeru Vladimiru Putinu, prenijela je Srna. Samo ~etiri mjeseca poslije spora izme|u dvije biv{e sovjetske republike zbog kojeg su bile poreme}ene isporuke gasa Evropi, Moskva je odbila ukrajinski prijedlog da odgodi naplatu pet milijardi dolara duga. Rusija je, uz podr{ku Italije, pozvala EU da pomogne Ukrajini.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emintenta Општина Лакташи Република Српска - стара девизна штедња Тржница а.д. Бања Лука Телеком Српске а.д. Бања Лука Република Српска - измирење ратне штете 2 Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград Република Српска - измирење ратне штете 1 Семберија ПД а.д. Бијељина Електрокрајина а.д. Бања Лука Жељезнице РС а.д. Добој РиТЕ Угљевик а.д. Угљевик Хидроелектране на Врбасу а.д. Мркоњић Град Рафинерија уља а.д. Модрича Бирач а.д Зворник Prosje~na Promjena Promet cijena 0,00 371.500,0 100,00 89,45 1,24 1,27 40,26 0,37 40,00 0,40 0,41 0,07 0,29 0,86 0,23 0,05 -0,52 74.504,00 0,00 13.640,00 -0,78 13.328,65 0,92 11.989,67 0,82 11.306,46 -0,10 4.288,00 0,00 4.000,00 -9,83 3.835,95 -9,09 1.750,00 2,84 1.557,30 -9,96 3,64 -8,47 944,90 799,50 540,00

Spoqnotrgovinska razmjena RS u prvom kvartalu 2009. godine

FOTO: GLAS SRPSKE

RS u ovoj godini, prema podacima Zavoda za statistiku, uvezla hrane mawe za sedam miliona maraka, a uvoz industrijskih proizvoda od po~etka ove godine mawi za 29 miliona marka
PI[E: DALIBORKA SEKULI] daliborkas@glassrpske.com

Boqi omjer uvoza i izvoza u Srpskoj

FONDOVI
Naziv emintenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Зептер фонд а.д. Бања Лука Prosje~na Promjena Promet cijena 4,70 5,00 5,10 4,15 8,95 0,08 1,50 5,80 5,49 2,00 1,10 5,00 2,71 6,14 0,00 0,00 0,00 1,13 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 993,45 0,00 0,00

BAWA LU KA - Iako spoqno trgo vin ski de fi cit Re pu bli ke Srpske u prvom kvartalu 2009. godine iznosi oko 570 miliona maraka, ovo je boqi omjer uvoza i izvoza nego u istom periodu pro{le godine kada je spoqnotrgovinski defi cit izno sio 650 miliona maraka. Ovo je za “Glas Srpske“ izjavio predsjednik Sekcije za makroekonomsku politiku u Udru`ewu ekonomista SWOT Stevo Pucar. On je do dao da je obim uku pne spoqnotrgovinske razmjene Re pu bli ke Srpske u prvom kvartalu ove godine u odnosu na is ti pe ri od pro {le godine opao za 250 miliona maraka. - Sa 1,8 milijardi maraka spoqnotrgovinske razmjene RS u pro{loj godini ona je smawena na 1,6 milijardi maraka u ovoj godini. Razlog maweg uvoza i izvoza, svakako je svjet ska eko nom ska kri za -

8,64 18.753,85

-0,51 49.521,70 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -1,44 0,00 0,00 0,00 0,00 1.227,00

Ministarstvo finansija i trezora BiH

Infrastrukturni projekti prioritet
“Novi rudnici Qubija“ uspje{ni izvoznici

rekao je Pucar. Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku RS je u prva ~etiri mjeseca ove godine izvezla proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 513.560.000 maraka, a uvezla 1.086.218.000 maraka. Pucar ka`e da je bez obzi ra na ove po ka za teqe po kri ve nost uvo za Izvoznici izvo zom os ta la na ni vou pro {lo go di{weg, odnosno izno si la je oko Stevo Pucar ka`e da su najve}i izvo47 odsto. znici iz RS u 2008. godini bili “Bal- Zna ~a jan kal“ iz Bawe Luke, “Novi rudnici rast u odnosu na Qubija“ iz Prijedora, “Elektroprivrepro {lu go di nu da“ Trebiwe, “Unis fabrika cijevi“ ostvaren je u seDerventa i “SHP Celeks“ Bawa Luka. ktoru izvoza hra-

ne i `i vih `i vo tiwa. Sa de set mi li ona, izvoz je u ovoj godini porastao za 11,7 miliona maraka. Izvoz mineralnih goriva i maziva sa devet miliona u pro{loj godini, porastao je u ovoj godini na 23 miliona maraka, ali je va`no primijetiti da je uvoz ovih proi zvo da po rastao za oko 18 miliona kazao je Pucar.

ZNA^AJAN izvoz hrane i `ivih `ivotiwa
On je obja snio da na omjer uvoza i izvoza mineralnih goriva i maziva zna~a jan uti caj ima i sta lan

rast proizvodwe u Rafineriji u Brodu, koja uvozi siro vu naf tu iz Ru si je, te proizvodi i za doma}e i za strano tr`i{te. Srpska je u ovoj godini, pre ma po da ci ma Za vo da za sta tis ti ku, uve zla hra ne mawe za sedam miliona mara ka, a uvoz in dus trij skih proizvoda od po~etka ove godine mawi je za 29 miliona marka. Pu car je na gla sio da “do ga |a ji“ sa CEF TA posqedwih mjeseci ne mogu za sada imati ve}eg uticaja na spoqno trgo vin sku raz mje nu. Efe kti ovog mo gli bi se o~ekivati u narednom periodu.

SARAJEVO - Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vranki} razgovarao je u petak u Sarajevu sa predstavnicima glavnih me|unarodnih finansijskih institucija u BiH o novom instrumentu Evropske komisije za finansirawe infrastrukturnih projekata “Investicioni okvir za zapadni Balkan“ vrijednom vi{e desetina miliona evra. Ciq ovog instrumenta je zajedni~ko djelovawe i udru`ivawe u grant sredstava Evropske komisije i zajmova me|unarodnih banaka za finansirawe infrastrukturnih projekata koji su prioritet za BiH. D. S.

Global Ispat industrije koksa Lukavac

Fabrika spasena od ga{ewa
LUKAVAC - Rukovodstvo Global Ispat industrije koksa u Lukavcu objavilo je da je obezbje|ivawem 160.000 tona ugqa za ko kso vawe iz Aus tra li je i Ame ri ke proi zvodwa u ovoj fabrici spasena od ga{ewa. U junu i julu kre }u i u osva jawe tr`i{ta Indije i Irana. U GIKIL-u je zaposleno 1.100 radnika. D. S.

Gubitak 14,7 miliona evra
QUBQANA - Slovena~ki proizvo|a~ ku}nih aparata “Gorewe“ zabiqe`io je u prvom tromjese~ju godine gubitak od 14,7 miliona evra, prenijela je Srna. Prihod od prodaje “Gorewa“ u prvom kvartalu je smawen je za 5,6 odsto u odnosu na isti period pro{le godine lani i iznosio je 286,6 miliona evra, podaci su iz ovog preduze}a. Najve}i pad prodaje zabiqe`en je na tr`i{tu Rusije, Ukrajine, Rumunije i Hrvatske, dok je rast tr`i{nog u~e{}a “Gorewa“ ostvaren u Wema~koj, Austriji, Srbiji i ^e{koj.^elnici “Gorewa“ najavili su da bi, zbog smawewa tro{kova rada, na ~ekawe uskoro trebalo da ode 600 do 800 radnika, a da se za sporazumni prekid radnog odnosa odlu~ilo 150 zaposlenih.Prema iznijetim podacima, krajem marta grupa “Gorewe“ imala je 10.950 zaposlenih, {to je za 2,3 odsto mawe nego u istom pro{logodi{wem mjesecu.

Poslovawe “Gorewa“ u prvom tromjese~ju

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 30. 5. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize Srednji za devize
1.955830 1.106802 1.261744 26.609932 0.072911 0.262693 0.692378 1.446406 0.566448 0.220288 0.183340 1.292854 0.899770 2.240612 1.387310 2.064952

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Prodajni za devize
1.955830 1.109569 1.264898 26.676457 0.073093 0.263350 0.694109 1.450022 0.567864 0.220839 0.183798 1.296086 0.902019 2.246214 1.390778 2.070114

ZIF Bors invest fond a.d. Bawa Luka
Cijena (KM) Promjena

Veselin Masle{a a.d. Bawa Luka
Cijena (KM) Promjena

1.955830 1.104035 1.258590 26.543407 0.072729 0.262036 0.690647 1.442790 0.565032 0.219737 0.182882 1.289622 0.897521 2.235010 1.383842 2.059790

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

4,15

8,64%

0,64 -20,00%

16 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Provalnik zate~en na djelu

Hronika
Doboj

PRIJEDOR - Prijedorska policija zatekla je u provali i uhapsila Gorana Zori}a (42) u mjestu Zecovi kod Prijedora, saznaje “Glas Srpske“. Iz CJB Bawa Luka je potvr|eno da je priveden provalnik G. Z. koji je poku{ao da opqa~ka vikendicu.
FOTO: GLAS SRPSKE

Kako su naveli u petak iz CJB Bawa Luka, poku{ao je da provali u 18.15 ~asova, a policija je stigla po dojavi za desetak minuta i sprije~ila provalnika u wegovoj namjeri. N. T.

Prijavqena tu`ila{tvu
DOBOJ - Dobojska policija protiv Svetlane @. (17) iz Doboja u ~etvrtak je podnijela izvje{taj Okru`nom tu`ila{tvu ovog grada koji je tereti za nedozvoqenu proizvodwu i pro met oru `ja ili ek splo zi vnih ma te ri ja i ugro`avawe bezbjednosti, saop{teno je u petak iz policije navode}i inicijale prijavqene. Istog dana tu`ila{tvu je podnesen izvje{taj protiv S. K. iz Doboja, zbog osnova sumwe da je po~inio o{te}ewe ili uni{tewe javnih ure|aja i kra|e. N. T.

Bawa Luka

Ukrali ra~unar sa podacima “Petrola“
BAWA LUKA - Nepoznati provalnici ukrali su ra~unar-ser ver iz pre du ze }a “Petrol“ u bawolu~koj ulici Sini{e Mijatovi}a, saop {te no je u pe tak iz Cen tra ja vne bez bje dnos ti Bawa Luka. U po li ci ji na vo de da je provalu prijavio ^. D. i rekao da su u ra ~u na ru bi li sa~uvani podaci preduze}a za finansijsko poslovawe od 1992. do 2000. godine, kao i za robno kwigovodstvo za period od 1992. do 2003. godine. - Radnici Policijske stanice Obili}evo, zaprimili su usmenu prijavu na okolnosti krivi~nog djela kra|e. Materijalna {teta bi}e naknadno utvr|ena, a u toku je istraga u ciqu pronalaska po~inilaca kra|e - rekli su u policiji. N. T.
Okru`no tu`ila{tvo Trebiwe

Milenko Radmilovi} uhap{en zbog dva napada na policajce

Predlo`en pritvor zbog napada i bjekstva
Radmilovi} napao policajca u Gacku u Nemawinoj ulici. On je policajcu poku{ao da pokida ko{uqu i udari ga {akom. U policijskoj stanici u Gacku poslije napada na policajca pobjegao kroz prozor toaleta, ali ga je policija brzo uhvatila
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Rus iza{ao iz taksija i sko~io s mosta
[IBENIK - Ruski dr`avqanin po~inio je u petak u 9.20 ~asova samoubistvo skokom s mosta na odmori{tu Krka na autoputu Split-Zagreb, javili su hrvatski mediji. Rus je u [ibeniku sjeo u taksi i rekao taksisti da ga vozi u Zagreb. Na autoputu je zatra`io da se zaustave na odmori{tu Krka, kupio je dva ledena ~aja i vratio se u taksi. Kad su nastavili vo`wu, prolaze}i preko mosta Rus je zatra`io da taksista ponovno zaustavi automobil, {to je ovaj odbio pa je Rus nasilno iza{ao, potr~ao, presko~io ogradu i bacio se s mosta.

Samoubistvo kod [ibenika

TRE BIWE - Ga ~a ni nu Milenku Radmilovi}u (26) je nakon saslu{awa, zbog napada na policajca i bjekstva na kon ha p{ewa, u tre biwskom Okru`nom tu`ila{tvu predlo`en pritvor. Ovo je “Gla su Srpske“ potvrdio tu`ilac ovog tu`ila{tva Obrad Raj~evi}. Do zakqu~ewa ovog broja “Glasa Srpske“ Osnovni sud u Trebiwu nije donio odluku o prijedlogu pritvora. - Radmilovi}u je pritvor predlo`en zbog opasnosti od bjekstva i bojazni da bi mogao da ponovi krivi~no

djelo - rekao je Raj~evi}. “Glas Srpske“ saznaje da se protiv Milenka Radmilo vi }a ve} vo di kri vi ~ni postupak zbog nano{ewa tjelesnih povreda drugim licima.

RADMILOVI] ranije optu`ivan za nano{ewe povreda
Pre ma sa znawu “Gla sa Srpske“ Milenko Radmilovi} je to kom sa slu {awa u policijskoj stanici u Gacku poslije napada na policajca pobjegao kroz prozor toaleta, ali ga je policija brzo uhvatila.

TRI NAPADA
Ovo je tre}i napad na pripadnike policije u Republici Srpskoj od 25. maja kada je pijani Vlatko M. (27) iz Kostajnice u mjestu Lu`ani kod Doboja udario policajca. Darko J. je 28. maja napao policajca u Isto~nom Novom Sarajevu prilikom davawa izjave u vezi sa sumwom da je po~inio kra|u na {tetu druge osobe

On je poslije toga predat Okru`nom tu`ila{tvu Trebiwe i tereti se za napad na slu`beno lice i krivi ~no dje lo bjek stvo li ca li{enog slobode. Radmilovi} je napao policajca i u Gacku u Nemawinoj ulici. On je policajcu Po li cij ske sta ni ce Gac ko poku{ao da pokida ko{uqu i udari ga {akom. Pre ma in for ma ci ja ma

iz policije, ovo je osmi napad na policiju u Trebiwu od po~etka godine. Pre ma po da ci ma Mi nistarstva unutra{wih poslo va Re pu bli ke Srpske u ~e ti ri mje se ca ove go di ne policajci u RS su napadani 25 puta, i zbog tih krivi~nih dje la uha p{e na su 22 lica protiv kojih je podnesen iz vje {taj na dle `nim tu`ila{tvima.

Ponovo pritvor ]ulumu, Medi}u i [aki}u
PI[E: MEHMED DIZDAR mehmedd@glassrpske.com

BAWA LUKA - Vrhovni sud RS uki nuo je rje {ewe bawolu~kog Okru`nog suda kojim nije prihva}en prijedlog za produ`ewe pritvora Bawolu~anima Vesi Medi}u (22), Slavi{i ]ulumu (24) i Sini{i [aki}u Kinezu (24) koji su osumwi~eni za po ku {aj ra zboj ni{ tva na ben zin skoj pum pi “]e ji} petrol“ u Srpcu.

Vrho vni sud uva `io je `al bu okru `nog tu `i oca Branka Bjelajca na rje{ewe o uki dawu pri tvo ra osumwi~enima. Poslije toga u Okru `nom su du wima je odre|en pritvor.

SINI[A [aki} u bjekstvu
\ulum i Medi} vra}eni su sa izdr`avawa kazni zatvora na koje su bili ranije

osu|eni presudama bawolu~kog Osnovnog suda. Portparol sudske policije RS @eqko Dra go je vi} izjavio je da [aki}a u dva navrata nisu prona{li na wima poznatoj adresi i da smatraju da se nalazi u bjekstvu. Medi}, ]ulum i [aki} uhap{eni su osmog marta poslije policijske potjere nakon {to je ra dnik na benzinskoj pumpi @. K. prijavio poku{aj razbojni{tva

po~iwen oko pet ~asova. On je prije toga trojicu osumwi~enih primijetio kako navla~e fantomke na glavu i sa zadwe strane prilaze pumpi. N. K. je odmah iza{ao iz prostorija pumpe i nose}i novac od pazara otr~ao u ku}u ko ja se na la zi la naj bli `e pumpi. Trojica maskiranih u{li su u zgradu pumpe, popeli se na sprat, te uz upotrebu podesnog alata poku{ali da otvore vrata kancelarije di-

rektora u ~emu nisu uspjeli. Po sli je to ga po ~e li su da bje`e u dva vozila. U me|uvremenu je stigla Je di ni ca za po dr{ku bawolu~kog CJB, koja je krenula za osumwi~enima. Tokom po tra ge auto mo bil u kome su bili Medi} i ]ulum sletio je sa puta i policija ih je uhapsila. [aki} je nas ta vio da bje `i, a ubrzo je i on sletio s puta, poslije ~ega je uhap{en.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 17

Vozio sa la`nim tablicama
BROD - Saobra}ajna policija u Brodu otkrila je kontrolom saobra}aja voza~a koji je falsifikovao registarske oznake i dokumentaciju za vozilo, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Doboj. - Policija je u mjestu Brod na Drini, zaustavila i kontrolisala vozilo “lada“ kojim je upravqao V. P. i pregledom dokumenata i vozila utvrdila da tablice ne pripadaju tom vozilu, rekli su u policiji. N. T.

Policija

Predlo`en pritvor dvojici pqa~ka{a Po{te u Bawoj Luci

Vijesti
Bawa Luka

Za Radeta Kne`evi}a zvanim Kinez i Vaska Crnoga}u, koji su osumwi~eni za vi{e te{kih krivi~nih djela predlo`en jednomjese~ni pritvor. Potraga za maloqetnim M. K.
FOTO: M. DIZDAR

Policija traga za tre}im razbojnikom

Priveden zbog heroina
BAWA LUKA - Bawolu~ka policija privela je u ~etvrtak popodne Roberta S. (32) kod koga je na|eno 2,5 grama heroina. Iz CJB Bawa Luka u petak je saop{teno da je uhap{eni R. S. nakon saslu{awa pu{ten da se brani sa slobode. Protiv wega }e biti podnesen izvje{taj koji ga tereti za nedozvoqenu proizvodwu i promet opojnih droga, rekli su u policiji. N. T.

PO[TU opqa~kao maloqetnik

Bawa Luka

Udario dje~aka vozilom
BAWA LUKA - Nepoznati voza~ udario je vozilom i lak{e povrijedio {estogodi{weg dje~aka Davida u bawolu~koj ulici Sime [olaje u ~etvrtak popodne, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka. N. T.

Zvornik
Privo|ewe osumwi~enih za pqa~ku banke PI[U: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com MEHMED DIZDAR mehmedd@glassrpske.com

Lopovi odnijeli nakit
ZVORNIK - Nepoznati provalnici u ~etvrtak su u Zvorniku opqa~kali ku}u Z. P. i u Bijeqini ku}u B. S., saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Bijeqina. Kako je navedeno u policiji, lopovi su iz ku}e Z. P. ukrali pi{toq i zlatni nakit neutvr|ene koli~ine, a iz ku}e B. S. 200 maraka i zlatni nakit u vrijedan 6.000 maraka. N. T.

BAWA LUKA - Za Radeta Kne `e vi }a (23) zva nog Ki nez i Vas ka Crno ga }u, vla sni ka ka fe ba ra “Bi ser“ koji su osumwi~eni za vi {e te {kih kri vi ~nih djela, poslije saslu{awa u Okru `nom tu `i la{ tvu

Bawa Luka, u petak je predlo`en jednomjese~ni pritvor. Do zakqu~ewa ovog broja “Gla sa Srpske“ su di ja za pret ho dni pos tu pak Okru `nog su da ni je bio do nio odluku o ovom prijedlogu. Pre ma iz vje {ta ju bawolu~ke policije, Kne`evi} je osumwi~en da je sa ma loqe tnim M. K. zva nim

Mawi za ko jim po li ci ja tra ga, u sri je du, 27. ma ja opqa~kao poslovnicu “Po{ta Srpske“ u bawolu~kom nasequ Borik u Beogradskoj uli ci iz ko je su uze li 500 maraka. Policijska istraga ovog slu~aja pokazala je da je pomenutu po{tu opqa~kao maloqe tni M. K., ko ji za mjesec dana puni 18 godina, a stra`u je dr`ao Kne`evi} koji je isto ve~e uhap{en u bawolu ~koj uli ci Mi {e Stupara nakon ~ega je policiji odao pomaga~e. - Kri mi na lis ti ~kom obra dom ut vr|e no je da je maloqetnik maskiran u{ao u Po{tu u Boriku 27. maja, te uz prijetwu automatskom pu{kom, od radnika zatra`io no vac. Na kon {to su ra dni ci po bje gli u dru gu pros to ri ju, on je u prav cu plafona ispalio vi{e hita ca. Ta da su mu ra dni ci

predali novac, a sve to vrijeme R. K. ~uvao je stra`u is pred po {te - re kli su u petak u bawolu~kom Centru javne bezbjednosti.

IZ POSLOVNICE “Po{ta Srpske“ odnijeli 500 KM
Po li ci ja Kne `e vi }a sumwi~i i za pro va lu u bawolu~ku benzinsku pumpu “Petrol“ u ulici Mladena Stojanovi}a iz koje je ukrao 100 maraka u no}i izme|u 10. i 11. maja. Bawolu ~ka po li ci ja je tokom istrage otkrila da su Ra de Kne `e vi} i Vas ko Crnoga}a 14. maja poku{ali da opqa~kaju NLB Razvojnu baku u ulici Kraqa Petra Dru gog Ka ra |or |e vi |a u Bawoj Luci. Oni su se toga dana vozi lom “fi jat pun to“ do ve -

zli pred banku, nakon ~ega je Kne `e vi} sta vio mas ku na gla vu u{ao u ban ku i pri je te }i plas ti ~nim pi {toqem od ra dni ce ban ke tra`io novac, dok je Crnoga }a ~u vao stra `u is pred ulaznih vrata. Nakon {to se aktivirao alarm, oni su pobjegli u nepoznatom pravcu. “Glas Srpske“ saznaje da je Ra de Kne `e vi} ra ni je osu|ivan zbog razbojni{tva.

Trebiwe

Krivi~na djela
Bawolu~ka policija Vaska Crnoga}u tereti za poku{aj razbojni{tva, Radu Kne`evi}a za razbojni{tvo, poku{aj razbojni{tva, izazivawe op{te opasnosti i te{ku kra|u, a M. K. za razbojni{tvo i izazivawe op{te opasnosti.

Maloqetnici osumwi~eni za kra|u
TREBIWE - Trebiwska policija prijavila je Okru`nom tu`ila{tvu Trebiwe dva maloqetnika zbog sumwe da su ukrali mobilni telefon u~eniku Sredwo{kolskog centra, saop{teno je u petak iz CJB Trebiwe. U saop{tewu se dodaje da su maloqetnici ukradeni telefon prodali drugom licu. N. T.

Slu~aj “@eqeznice RS” ponovo odgo|en
BAWA LUKA - Nastavak su|ewa biv{em generalnom direktoru “@eqeznica Republike Srpske“ Sretenu Telebaku iz Doboja i jo{ 12 lica, koji je bio zakazan za 29. maj, odgo|en je u bawolu~kom Okru`nom sudu za 1. jun. Sudija Daniela Milovanovi} saop{tila je da je razlog za odga|awe su|ewa zdravstveni problemi Telebaka, koji je o tome pravovremeno obavijestio sud. Osim Sretena Telebaka optu`eni su Milovan Kova~evi}, Cvijan Filipovi}, Zoran Stjepanovi}, Zoran Pu{ac, Bra ni slav Ca re vi}, Mo m~i lo Vra ~ar, Sre }ko [aran, Branko Petkovi}, Goran Kuni}, Radenko Banovi} i Slavica [urlan. M. D.

Otkriven dojavqiva~ la`no postavqenih bombi
TREBIWE - Trebiwska policija identifikovala je lice koje je dva vikenda zaredom de`urnom policajcu prijavqivalo da je u diskoteci “Skaj“ podmetnuta eksplozivna naprava. “Glas Srpske“ nezvani~no saznaje da policija sumwi~i Slavenka Reyu (23) da je po~inio krivi~no djelo la`no prijavqivawe krivi~nog djela. Rije~ je o osobi koja je i rani je pri javqiva la po li ci ji slu ~a je ve la `ne pro va le u wegovu ku}u u trebiwskom nasequ Vinogradi. Postoji sumwa da je Reya u dva navrata 17. maja 30 minuta poslije pono}i i 26. maja oko 00.50 pozvalo trebiwsku policiju i prijavio da se u diskoteci “Skaj“ nalazi bomba. R. Mi.

Drvenim kocem pretukla kom{inicu
TUZLA - Hatiya Durakovi} (49) iz sela Kobili}i kod Sapne u ~etvrtak je napala i povrijedila kom{inicu Reziju Durakovi} (67), saznaje “Glas Srpske“. Rezija je odvezena u Dom zdravqa u Sapni odakle je upu}ena u Univerzitetski klini~ki centar u Tuzli gdje su joj qekari sanirali povrede i pustili je na ku}no lije~ewe. Prema nezvani~nim informacijama, razlog obra~una su od ranije nerije{eni sporovi. Hatiya je u ~etvrtak oko 17 ~asova vidjela Reziju kako ide putem i rije{ila da stavi ta~ku na sve dosada{we sporove. Uzela je drveni kolac i vi{e puta udarila Reziju po le|ima i glavi. Reziju su spasile druge kom{ije. N. T.

18 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 19

20 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Srbija
Skup{tina Srbije
FOTO: ARHIVA

Srbija }e u 21. veku biti informati~ka zemqa ili je ne}e biti. Bo`idar \eli}, potpredsjednik Vlade Srbije

Usvojen Zakon o saobra}aju
BEO GRAD - Skup {tina Srbije usvojila je Zakon o saobra}aju koji predvi|a rigorozniju kaznenu politiku i tre ba da do pri ne se smawewu bro ja ude sa. Pri mje na za ko na po ~iwe za {est mjeseci. Za Zakon o bezbjednosti u saobra}aju na putevima, koji je usagla{en sa standardima EU, glasalo je 126 poslanika, od 146 prisutnih, a wegova primjena po~e}e kroz {est mjeseci. Novim zakonom dozvoqena koli~ina alkohola u krvi smawena je sa 0,5 na 0,3 promila, predvi|eno je poo{travawe kazni, kao i upisivawe kaznenih poena u voza~ku dozvolu. Nesavjesni voza~i za koje se utvrdi da su u krvi imali do 0,5 promila alkohola pla}a}e nov~anu kaznu, dok }e onima koji budu imali ve}e koli~ine alkohola u krvi biti oduzeta dozvola. U naseqenim mjestima op{te ograni~ewe brzine smaweno je sa 60 na 50 kilometara na ~as.

Bramercov izvje{taj 4. juna
Glavni tu`ilac Ha{kog tribunala Ser` Bramerc podnije}e redovni izvje{taj o radu Tribunala Savjetu bezbjednosti UN 4. juna, izjavio je u petak predsjednik Nacionalnog savjeta za saradwu sa Ha{kim tribunalom Rasim Qaji}. Od ocjene saradwe Srbije sa Tribunalom u tom izvje{taju zavisi da li }e Holandija deblokirati sprovo|ewe Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu Srbije i EU.

Hilari Klinton

Hilari Klinton, ameri~ki dr`avni sekretar

Sa{a Jankovi} o “slu~aju Crna Reka“

Zakaswele reakcije dr`ave
BEOGRAD - Republi~ki ombudsman Sa{a Jankovi} ocijenio je da, u “slu~aju Crna Reka”, tu`ila{tvo mo`da nije reagovalo na najbr`i mogu}i na~in. Jankovi} je, gostuju}i u emisiji “Poligraf” na TV B92, rekao da bi se, u nekoj druga~ijoj situaciji, moglo o~ekivati da centar Crna Reka, samo dan po{to su se pojavili snimci batinawa {ti}enika, bude zatvoren, {to se nije desilo. Uz napomenu da mu nije posao da komentari{e rad tu`ila{tva, za{titnik gra|ana je rekao da za sporost u ovom slu~aju vidi dva kqu~na razloga. - Moglo bi se o~ekivati, u nekoj drugoj situaciji, da dan nakon objavqivawa tih snimaka, ve} sutra centar bude zatvoren za rad. Me|utim, verovatno postoje jaki razlozi u na{em dru{tvu koji ukazuju da to nije tako - ka`e Jankovi}.

Sjediwene Ameri~ke Dr`ave smatraju da Srbija sara|uje sa Tribunalom u Hagu, i ako nas Holandija bude pitala {ta mislimo, to }emo im re}i, rekao Stjuart Xons
BEO GRAD - Ame ri ~ki dr`avni sekretar Hilari Klin ton pot vrdi la je da Srbija sara|uje sa Ha{kim tribunalom, i to }e 1. juna pos ta ti slu `be ni do ku ment SAD. To je grupi urednika iz Srbije u Va{ingtonu izjavio za mje nik po mo }ni ka Hi la ri Klin ton, Stju art Yons. Sjediwene Ameri~ke Dr`ave smatraju da Srbija sa ra |u je sa Tri bu na lom u Hagu, i ako nas Holandija bu de pi ta la {ta mi sli mo, to }e mo im re }i, ka `e za mjenik pomo}nika dr`avnog sekretara, zadu`en za Evropu i Evroaziju. Stjuart Yons, me|utim, ka`e da }e SAD i daqe insistirati na tome da se Ratko Mla di} uhap si i isporu~i Hagu, ali da je to stvar koju Srbija treba sama da ispuni. Na tom poslu, Beogradu }emo pru`iti svu pomo} ako to bu de za tra `e no od nas, navodi Yons. On je, tako|e, ocijenio da je ne da vna po sje ta pot pred sje dni ka Ame ri ke Yozefa Bajdena bila veoma us pje {na i da je po sla ta kqu ~na po ru ka da Va {in gton `e li boqe odno se sa Srbijom. U tom smislu, mi ne tra`imo od Srbije da prizna Ko so vo, i to ni je uslov za poboq{awe odnosa, kazao je Yons.

Srbija sara|uje sa Ha{kim tribunalom
je pozdravili su u petak stav adminis tra ci je SAD da Beo grad po tpu no sa ra |u je sa Ha {kim tri bu na lom, uz o~e ki vawe da }e to re zul ti ra ti i kon kre tnim po ma ci ma u pro ce su pri bli `a vawa Srbi je Evrop skoj uni ji. - Ovo je ve li ka kvalitativna promena koja je posle di ca pro me ne odno sa srpske i no ve ame ri ~ke administracije i verujem da }e imati pozitivne efekte na brzinu evrointegracija Srbije - rekao je zamjenik premijera i ministar policije Ivica Da~i}. Pred sje dnik Na ci onalnog savjeta za saradwu sa Ha gom Ra sim Qaji} ocijenio je da je zvani~ni do ku ment ame ri ~ke admi nistracije kojim se ocjewuje da Srbi ja sa ra |u je sa Ha {kim tri bu na lom pri znawe za trud i napor Beograda.

“Bijeli {engen” do kraja godine
BEOGRAD - Zamjenik premijera i ministar unutra{wih poslova Ivica Da~i} izjavio je da je Srbija ispunila sve kriterijume navedene u “Mapi puta” za proces vizne liberalizacije sa EU. On o~ekuje da }e odluka o stavqawu Srbije na bijelu {engen listu biti donesena do kraja ove, a sprovedena tokom sqede}e godine. - Dileme o ta~nom datumu dolaska na belu {engen listu smatram mawe va`nim od napretka postignutog u tom procesu - rekao je Da~i} na Me|unarodnoj konferenciji “Vizija evropske Srbije“. Predstavqaju}i dosada{wi rad na ispuwavawu kriterijuma iz “Mape puta” za viznu liberalizaciju, Da~i} o~ekuje da }e napredak koji je Vlada Srbije postigla na tom poqu postati o~igledan i u svakodnevnom `ivotu gra|ana.

Ivica Da~i}

SARADWA sa Hagom od 1. juna slu`beni dokument SAD
- Amerika razumije diplo ma ti ju Beo gra da ko ji ubje|uje druge zemqe da ne pri zna ju Ko so vo i je di no gdje vidimo da bi problem mo gao nas ta ti jes te ako Srbija prestane da sara|uje sa EULEX-om - rekao je on. Ujedno, on ka`e da Srbi na Kosovu moraju imati sva prava i da im ona ne smiju biti ugro`ena, ali da je nedopustivo da ta prava tra`e nasiqem. Zvani~nici Vlade Srbi-

TADI]: HAG OBAVEZA SRBIJE
Predsjednik Srbije Boris Tadi} izjavio je u Parizu da je “velika obaveza demokratske Srbije da zavr{i saradwu“ sa Ha{kim tribunalom, ali da Srbija u ovom trenutku ne mo`e da ka`e gdje su preostali optu`enici. - Voleo bih da su u Srbiji, jer bi tako Srbija mogla da izvr{i svoju obavezu. U suprotnom je u nemogu}oj situaciji - rekao je Tadi}.

DOBRA VIJEST

PRI[TINA
Rifat Krueziu iz sela Mle~ane kod Mali{eva druga je `rtva hemoragijske groznice na Kosovu, prenose pri{tinski mediji. Kosovski mediji podsje}aju da je prije tri dana od iste bolesti umrla i wegova supruga Sevdija. Rifat i Sevdija su umrli u Univerzitetskom klini~kom centru u Pri{tini, a wihova }erka le`i na istoj klinici.

Dmitrij Medvedev, ruski predsjednik

Tra`i}emo rje{ewe za Kosovo
BEOGRAD - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev namjerava da Rusija i daqe ko or di ni ra sa Srbi jom spoqno po li ti ~ke pris tu pe, ko ji ukqu~u ju i tra `ewe rje{ewa za Kosovo. - Na mje ra va mo i daqe da ko or di ni {e mo na {e spoqno po li ti ~ke pris tu pe, ukqu~u ju }i pra ve dno, za sno va no na me |u na ro dnom pra vu, rje {ewe pi tawa Ko so va - re kao je Medvedev na prijemu akredi ti vnih pi sa ma no vih 12 am ba sa do ra u Ru si ji, me |u ko ji ma je i no vi {ef mi sije Srbije u Rusiji Jelica Kurjak.

BEOGRAD
Ruska firma “Silovije ma{ini“, EPS i rukovodstvo Hidroelektrane “\erdap-1” potpisali su aneks sporazuma za isporuku opreme i obnovu hidroelektrane. Vrijednost ugovora iznosi oko 140 miliona dolara. Ruska firma }e ove godine za prvi hidroagregat isporu~iti turbinu i generator, a svake godine obnavqa}e se jedan od {est agregata.

SRBIJA jedan od kqu~nih faktora
Rus ki pred sje dnik je, kako je prenijela agencija Itar-Tass, Srbi ju na zvao

LO[A VIJEST

“je dnim od kqu ~nih par tnera Rusije u jugoisto~noj Evro pi“ i vi so ko oci je nio nivo saradwe sa Srbijom. - Akti vni po li ti ~ki dijalog potkrepquje se sada za je dni ~kom re ali za ci jom obi mnih pro je ka ta u oblasti nafte i gasa, koji po ve }a va ju ener get sku bez bjednost Balkana i Evrope u cjelini - istakao je ruski predsjednik.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 21

Pogre{na dijagnoza dovela do kome
BEOGRAD - [esnaestomjese~na beba N. T, poslije dvije pogre{ne dijagnoze qekara Doma zdravqa Novi Beograd, sada je u stawu mo`dane smrti. Bebu sa visokom temperaturom qekari Doma zdravqa Novi Beograd su tek poslije tri dana uputili u Univerzitetsku de~ju bolnicu, gdje je ustanovqeno da dijete boluje od meningitisa. Uprkos svim naporima qekara i najsavremenijem lije~ewu u bolnici u Tir{ovoj, djetetu se vi{e ne mo`e pomo}i.

Policija reagovala na osnovu Interpolove potjernice

Vijesti
Beograd

Srpska policija u “bijeloj kwizi” iz 2001. godine Vladimira Jovanovi}a ozna~ila kao pripadnika grupe Du{ana Spasojevi}a, vo|e “zemunskog klana”
BEOGRAD - Vladimir Jovanovi}, zvani Vlada Japanac, uhap{en je u Italiji po Interpolovoj potjernici koju je za wim raspisala Srbija. Jovanovi} je bio u bjekstvu od odslu`ewa dvogodi{we kazne zatvora na koju je osu|en zbog vi{e iznuda. Ministarstvo pravde Srbije zatra`ilo je wegovo izru~ewe iz Italije, koje bi moglo da se o~ekuje za mjesec dana. Srpska policija je u “bijeloj kwizi” iz 2001. godine Vladimira Jovanovi}a ozna~ila kao pripadnika grupe Du{ana Spasojevi}a, vo|e “zemunskog klana”. Lukovi}. Protiv wega tada nije podnijeta krivi~na prijava, a ni je ha p{en ni u akci ji “Sabqa”. Dr`avni sekretar u Ministarstvu pravde Slobodan Homen, rekao je da je upu}en zvani~an zahtjev za izru~ewe Jovanovi}a. Prema Homenovim rije~ima proces ekstradicije mo`e da traje i do godinu dana. U slu~aju Jovanovi}a postupak izru~ewa trebalo bi da bude kra}i. - Postupak se o~ekuje da traje do tri meseca i o~ekujemo da }e se uskoro na}i na izdr`avawu kazne, a osu|en je na kaznu zbog iznude - ka`e Homen. Ministar policije Ivica Da~i} rekao je da MUP za sada nema op{irnijih infor-

MINISTARSTVO pravde zatra`ilo izru~ewe
Vlada Japanac javnosti je postao poznat poslije atentata na Vuka Dra{kovi}a u junu 2000. godine, jer su se u wegovom stanu u Budvi krili Du{an Spa so je vi} i Mi le

FOTO: ARHIVA

U Italiji uhap{en Vladimir Jovanovi}

Prijava protiv Peranovi}a
BEOGRAD - Policija u Novom Pazaru je podnijela krivi~nu prijavu protivi biv{eg upravnika centra Crna Reka Branislava Peranovi}a i jednog wegovog saradnika. U pitawu je Nemawa Radosavqevi}, zvani Keba, iz Lazarevca. Oni su osumwi~eni da su izvr{ili krivi~no djelo nasilni~kog pona{awa na {tetu D. P. iz Zaje~ara, biv{eg {ti}enika pomenutog centra i na {tetu S. J. iz Loznice, biv{eg {ti}enika pomenutog centra.

Sa{a [qivan~anin
Vladimir Jovanovi}

SVJEDOK
Pored Interpola, Vladimira Jovanovi}a je tra`ila i Belgijska policija zbog razbojni{tva, te{kih kra|a, falsifikovawa i kidnapovawa koje je izvr{io u toj zemqi. Vlada Japanac je i svjedok sva|e Marka Milo{evi}a i Vlade Kova~evi}a Trefa, a zatim i Trefovog ubistva 20. februara 1997. godine.

macija o hap{ewu Jovanovi}a. Novinar Dejan Anastasijevi} ka`e da je uhap{eni poznat ne sa mo po iz vr{ewu te{kih krivi~nih djela, ve} i po tome {to je bio jedan od pripadnika vojne bezbjednosne agencije. - Onda se o wemu posle ~ulo, zajedno sa jo{ jednim licem sli ~nim, wemu is pred stana Du{ana Mihajlovi}a, koji je u to vreme bio minis-

tar policije, bila je sumwa da oni spremaju nekakav atentat, ali je ta da Vla da Ja pa nac izvadio legitimaciju vojne bezbednosti bio je izgleda vezan za Acu Tomi}a koji je tako|e bio blizak sa “zemunskim klanom” - podsje}a on. Jovanovi} je do sada nekoliko puta bio hap{en. Krajem 2006. i po~etkom 2007. godine uhap{en je zbog iznuda i ucjena.

Pismo sudiji Meronu
BEOGRAD - Sa{a [qivan~anin, k}erka ha{kog optu`enika Veselina [qivan~anina, zatra`ila je od predsjedavaju}eg sudije @albenog vije}a Ha{kog tribunala Teodor Merona da joj objasni za{to je to tijelo wenom ocu pove}alo kaznu sa pet na 17 godina za tvo ra za zlo ~in na “Ov~ari“ .

22 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Region
Razvijati baze podataka o ratnim zlo~inima
BRIONI - Baze podataka o ratnim zlo~inima treba razvijati kako bi postale me|usobno kompatibilne i dostupne svim dr`avnim tu`ila{tvima u regionu, zakqu~eno je na Regionalnoj konferenciji dr`avnih tu`ilaca koja je odr`ana na Brionima. U~esnici konferencije, kojoj je prisustvovao i glavni tu`ilac Ha{kog tribunala Ser` Bramerc, saglasili su se da je prethodne godine ostvarena uspje{na saradwa dr`avnih tu`ila{tava u regionu, i da je treba nastaviti u skladu sa Evropskom konvencijom o pravnoj pomo}i u krivi~nim stvarima i bilateralnim sporazumima. Zakqu~eno je i da treba razvijati odgovaraju}e slu`be za podr{ku svjedocima i `rtvama u krivi~nim postupcima koji se, zbog izvr{enih ratnih zlo~ina, vode pred pravosudnim organima stranih dr`ava, saop{teno je iz crnogorskog tu`ila{tva.

Cijelo vrijeme najavqujem borbu za radna mjesta usprkos recepciji. Dinko Pintari}, gradona~elnik Siska

Regionalna konferencija tu`ilaca

Samuel @bogar

"Deblokada zavisi od Hrvatske"

Jedan od studija HRT-a

Drasti~an mawak novca na Hrvatskoj radio-televiziji

Hrvatska radio-televizija zapala u ozbiqne poslovne probleme, jer zbog vi{ka zaposlenih nema novca za normalno funkcionisawe te medijske ku}e
QUBQANA - Slovena~ki ministar spoqnih poslova Samuel @bogar izjavio je u petak da wegova zemqa ne}e pristati na deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora s Evrop skom uni jom ako Hrvatska ne pristane na dopu ne pri je dlo ga evrop skog povjerenika za pro{irewe Oli Rena ili na povla~ewe pristupne dokumentacije koju Slovenija smatra spornom. - S deblokadom nema ni{ta no vo, za nas je jo{ uvi jek sporna dokumentacija koju je Hrvatska unijela u pregovara ~ki pro ces s Evrop skom unijom i dok je tako nema novih ~iwenica koje bi promijenile na{u odluku - rekao je @bogar novinarima, obrazla`u}i poziciju Qubqane. Na pitawe o tome ho}e li Ren i daqe ostati aktivan u procesu tra`ewa rje{ewa za grani~ni spor i deblokadu, @bogar je odgovorio da Ren ostaje u toj ulozi sve do izbora nove Evropske komisije. ZA GREB - Ru ko vod stvo Hrvatske radio-televizije, zbog drasti~nog mawka novca, u prijevremenu penziju {aqe 450, a otpusti}e i 800 zaposlenih i spoqnih saradnika. Pored otkaza, najavqena je {tedwa u svim sektorima. Dio honorara od anga`mana za po sle nih van te le vi zi je mora}e ubudu}e da ostane u ku}i. Hrvatska radio-televizija zapala je u ozbiqne poslovne probleme, jer, zbog vi{ka za po sle nih, ne ma nov ca za normalno funkcionisawe te medijske ku}e, pi{u hrvatski mediji. Ru ko vod stvo te le vi zi je planira da se do kraja godine rije{i vi{ka od 450 qudi koji po Zakonu imaju pravo na prijevremenu penziju. Wima }e biti ponu|ene “kvalitetne otpremnine“, a ukoliko ih sada ne prihvate budu}i penzioneri mogu ostati bez tog prihoda, jer niko ne garantuje da }e novca za otpremnine biti i idu}e godine. riwavawe vi{ka zaposlenih po tro {i 60 mi li ona ku na (oko osam miliona i 200 hiqada evra), ali bi taj novac trebalo da se vrati u roku od godinu do godinu i po dana, zbog vi{estrukih u{teda racionalizacije poslovawa. Rukovodstvo HRT-a mora}e da razmi{qa i o promjenama programske {eme, jer je nagla{ena orijentacija prema programskim sadr`ajima od javnog interesa u udarnim ter mi ni ma do ve la do smawewa marketin{kih prihoda.

HRT otpu{ta 1.300 radnika

NAJAVQENA {tedwa u svim sektorima
Pored tih 450 kandidata za prijevremenu penziju ~elni ci HRT-a pla ni ra ju da otpuste jo{ 500 qudi iz razli~itih slu`bi i 300 spoqnih saradnika. Planirano je da se na zb-

MAWE PARA OD REKLAMA
Umjesto planiranih 480 miliona kuna (oko 65,5 miliona evra) u blagajnu se od reklama slilo svega 350 miliona (oko 48 miliona evra), a tim povodom na nedavnoj sjednici programskog savjeta ~ule su se o{tre kritike. Programsko vije}e HRT-a vratilo je na doradu plan rebalansa poslovnog plana za 2009. godinu po{to ih je naqutio menaxment ku}e koji nije bio siguran da li }e se smawewe prihoda odraziti na proizvodwu programa.

Makedonija

U~enici se otrovali sendvi~ima
SKOPQE - Sredwo{kolci iz Makedonije, wih oko 40, koji su bili na ekskurziji u Albaniji, otrovali su se hranom i primqeni su na lije~ewe u Vojnu bolnicu u Tirani, javili su skopski mediji. Direktor bolnice Bedri Miha izjavio je da je 14 u~enika primilo lijekove, dok su ostali napustili bolnicu, ali da niko nije `ivotno ugro`en. U~enici su makedonski Albanci iz Ki~eva, a otrovali su se sendvi~ima koje su kupili u blizini stadiona “Kemal Stafa“ u Tirani, gdje su stigli poslije posjete nekoliko albanskih gradova.

Ni poslije dva mjeseca od vanrednih parlamentarnih izbora

Crna Gora jo{ nema vladu
PODGORICA - U Crnoj Gori se navr{avaju dva mjeseca od vanrednih parlamentarnih izbora, ali jo{ nije formirana nova vlada, niti je Skup{tina do kraja konstituisana. Iako je koalicija koju je predvodio aktuelni premijer Milo \ukanovi} na martovskim izborima osvojila najubedqiviju pobjedu u posqedwih deset godina, dva mjeseca kasnije nema ni naznaka kako bi nova vlada mogla da izgleda. Za sada je jedino poznato da je \ukanovi} ponovo mandatar ({esti put) i da zvani~no ne najavquje ve}e promjene u vladi. \ukanovi} na mjestu prvog ~ovjeka ostaje “kako bi se uhvatio u ko{tac” sa ekonomskom krizom, koja trese Crnu Goru. Prema ustavu \ukanovi} ima rok od tri mjeseca da Skup{tini Crne Gore predlo`i program vlade i sastav kabineta. kim borbama izme|u dvojice najuticajnijih u Demokratskoj partiji socijalista, lidera \ukanovi}a i potpredsjednika Svetozara Marovi}a, koji od referenduma, prije tri godine, nije na dr`avnim funkcijama. Mediji pi{u da je Marovi} zainteresovan za mjesto vicepremijera, funkcije koje u postoje}em sazivu nema, ~emu se \ukanovi} o{tro protivi. Prema tom scenariju, osim \ukanovi}u svi ministri u vladi bi bili podre|eni i Marovi}u. Mediji navode i da \ukanovi} za svog nasqednika priprema mladog, wemu lojalnog potpredsjednika Igora Luk{i}a.

DOBRA VIJEST

ZAGREB
Hiqadama pacijenata koji se lije~e u zagreba~koj Klinici za plu}ne bolesti Jordanovac prijeti mogu}nost da se razbole od te{ke bolesti plu}a azbestoze ili ~ak raka. Razlog tome je {to je bolnica koja je specijalizovana za bolesti plu}a gotovo cijela prekrivena azbestnim plo~ama koje su zabrawene u Evropskoj uniji.

PODGORICA
U Podgorici je ju~e potpisan memorandum o saradwi ministarstava pravde Crne Gore i Srbije, kao i tri me|udr`avna ugovora o pravnoj pomo}i ovih zemaqa. Dokumenta }e potpisati ministri pravde Crne Gore Mira{ Radovi} i Srbije Sne`ana Malovi}.

NI SKUP[TINA nije do kraja konstituisana
Analiti~ari u Podgorici su saglasni u ocjeni da je jedini razlog odugovla~ewa, {to u najja~oj partiji jo{ uvijek nema dogovora oko kadrovskih rje{ewa. Radi se o unutarpartijs-

LO[A VIJEST

Milo \ukanovi}

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 23

TOP STORIES CNN

Svijet

Poslije epidemije meksi~kog gripa svijet bi mogla poharati nova epidemija, sa puno smrtonosnijim posqedicama. Nau~nici su u Africi otkrili novi smrtonosni virus koji

izaziva simptome bolesti sli~ne eboli, odnosno unutra{we krvarewe. Virus kojeg su nazvali “lujo”, ve} je ubio ~etiri osobe u Zambiji i Ju`noafri~koj Republici.

Vijesti

Presuda Du{ku Martinovi}u, ~lanu bande kradqivaca draguqa

Martinovi} osu|en zbog kra|e nakita vrijednog dva miliona evra 2005. godine u Sen Tropeu. Do`ivotno mu je zabrawen ulazak na teritoriju Francuske
PA RIZ - Biv {i crno gor ski voj nik Du {ko Mar ti no vi}, za ko ga se ve ru je da je ~lan ban de kradqiva ca dra guqa, na zva ne “Pink Pan ter“, osu |en je u ~et vrtak u Dragiwanu, u Francuskoj, na 15 godina zatvora zbog kra|e nakita vrijednosti dva mi li ona evra 2005. godine u Sen Tropeu, javila je Beta. Martinovi} (37) je osu|en i na nov ~a nu ka znu od 150.000 evra i do `i vo tno mu je za brawen ula zak na te ri to ri ju Fran cus ke. Wegov advo kat je na ja vio `albu. Is tu ka znu je do bio Mar ti no vi }ev sa u~e snik Zvjezdan Begi} (34), koji je u bekstvu, te mu je su|eno u odsustvu. Jo{ tri osobe su bile u ovom slu ~a ju op tu `e ne za krivi~na djela povezana sa pri bavqawem i dr`awem la`nih dokumenata. Je dna oso ba, Be gi }e va
FOTO: AGENCIJE

"Pink Panteru" 15 godina zatvora

Samoubistva u porastu
VA[INGTON - Aktivnosti u vojnoj bazi Kambel u Kentakiju suspendovane su na tri dana zbog zabrinutosti oko talasa samoubista va me |u voj ni ci ma, objavio je komandant te baze, general Stiven Taunsend. Pro{le godine ubilo se 128 ameri~kih vojnika, a 2007. wih 115. Sa 64 potvr|ena slu~aja samoubistva ili slu~aja za koje se sumwa da su samoubistvo, ove godine se ~ini da }e pro{logo di{wi re kord bi ti prevazi|en.

Vojska SAD

@uto more

Odlaze kineski brodovi
SEUL - Kineski brodovi za ribolov po~eli su da napu{taju @uto more zbog rasta tenzija na Korejskom poluostrvu, prenijeli su u petak izvori Ministarstva odbrane u Seulu. Prema tom izvoru, vojne vlasti Ju`ne Koreje nastoje da ustanove da li je ta ko ne {to za tra `io wen sjeverni susjed, preni je la je ju `no ko rej ska agencija Jonhap.

Opqa~kana zlatara “Hari Vinston“ u centru Pariza

su pru ga, je oslo bo |e na, a dru ge dvi je su osu |e ne na uslovne kazne zatvora.

^lanovi bande “specijalizovani“ za nakit

Mar ti no vi} i wego vi sau~esnici optu`eni su da su 30. avgusta 2005. godine za mi nut i 15 se k undi opqa ~ka li ju ve lir ni cu “Yuli jan” u cen tru Sen Tropea. Pje {i ce su oti {li do lu ke, gdje ih je ~e kao gli ser ko jim su po bje gli. Istra`iteqi su im u{li u trag, zahvaquju}i akci ji prislu{kivawa koju su vodile holandske vlasti. Pre ma ra ni jim po li cijskim izvje{tajima, oni su dio ban de od oko 200 ~la no va - Srba, Hrva ta, Crno go ra ca, Bo sa na ca, od ko jih su mno gi sa voj nim iskustvom, za kojima tragaju sve po li ci je svi je ta. Na te ret im se stavqaju pqa~ke nakita u vrijednosti ve }oj od 200 mi li ona evra u 20-tak ze maqa od 2003. godine.

Britanski policajci su ovu kri mi nal nu gru pu na zva li “Pink Pan ter“ po {to su 2004. go di ne po ku {a li da pro {ver cu ju pla vi di ja mant u k u ti ji krema za lice, kao u slavnoj istoimenoj filmskoj policijskoj komediji.

MARTINOVI]EV sau~esnik u bjekstvu
Is ti na je me |u tim sa svim druga~ija, ka`e Emanu el Le kler, za mje nik di re kto ra In ter po la za kriminal i {verc droge. - To su te{ko naoru`ani nasilnici koji se ne uste`u da zapucaju ako upadnu u te{ko}e, mada do sada nikoga nisu ubili - rekao je Lekler polovinom marta u Monaku, gdje su se policijski zva ni ~ni ci iz 16 ze maqa na dvo dne vnom

sas tan ku do go va ra li o us kla|ivawu potrage za bandom. Je dnu od naj spe kta ku lar ni jih pqa ~ki, gru pa je izvela decembra 2008. godine kada je wen pripadnik, preru{en u `enu, od{etao sa ro bom vri je dnos ti 85 miliona evra iz juvelirnice “Ha ri Vin ston“ u cen tru Pariza.

Ubijeno 35 ekstremista
KA BUL - Ame ri ~ke i avganistanske snage bezbjednosti ubile su 35, a ranile 13 ekstremista u isto~noj provinciji Zabul, kad je na wihov konvoj otvo re na va tra, sa op {ti la je ame ri ~ka komanda u Avganistanu. U saop{tewu je navedeno da su ekstremisti otvorili te {ku va tru na pa tro lu ameri~ke i avganistanske vojske u ~etvrtak rano ujutru. Ekstremisti su u napa du upo tri je bi li minobaca~ke projektile i lako naoru`awe, prenijela je agencija Rojters.

Avganistan

Male grupe
Za razliku od najve}ih bandi, policija smatra da “Pink Panteri“ nemaju ~vrstu organizaciju, ve} da su to male, pokretqive grupe. Omiqeni su im luksuzni satovi, koje je lak{e prodati nego juvelirske unikate.

Sjeverna Koreja ponovo testirala rakete
SEUL - Sjeverna Koreja, koja je tokom pro{le nedjeqe testirala vi{e raketa kratkog dometa i izvela podzemnu nuklearnu probu, ponovo je u petak du` svoje isto~ne obale izvela probu rakete kratkog dometa, javila je ju`nokorejska agencija Jonhap. Kako navodi ju`nokorejsko Ministarstvo odbrane, Sjeverna Koreja lansirala je pet raketa zemqa - vazduh dometa od 130 kilometara. Sje ver na Ko re ja je ra ni je u pe tak upo zo ri la da }e pre du ze ti mje re “le gi ti mne od bra ne“ ako se pro tiv we pri mje ne san kci je UN, zbog to ga {to je izve la nu kle ar nu pro bu.

Mafija koristi krizu
RIM - Mafija koristi sada{wu ekonomsku krizu da oja~a svoje poslove, ocijenio je italijanski tu`ilac Roberto Skarpinato, koji je objasnio da, u vrijeme kada ostatak svijeta “ste`e kai{“ u globalnoj recesiji, mafija profitira pozajmquju}i i investiraju}i ono {to je trenutno rijetka pojava - velike koli~ine gotovog novca. U intervjuu za agenciju Blumberg, Skarpinato, koji se ve} vi{e od dvije decenije bavi mafijom, ocijenio je da je organizovani kriminal evoluirao i postao pravi protagonist tre}eg milenijuma. Mafija i wen model poslovawa u “ke{u“ nesmetano “plivaju“ kroz krizu, predvo|eni mladim i pametni qudima koji se trude da organizovani kriminal {ire kroz legitimne poslove.

DOBRA VIJEST

IRAN
U bomba{kom napadu na xamiju na jugoistoku Irana poginule su 23 osobe, a povrije|eno 80, izjavili su u petak zvani~nici. Vlasti su objavile da su uhapsile ~lanove “teroristi~ke grupe“ koja stoji iza eksplozije. Oko 80 qudi preba~eno je u bolnice. Poluzvani~na agencija ILNA javila je da je eksplozija rezultat samoubila~kog napada.

ITALIJA
Ministri unutra{wih poslova i pravde Italije, SAD, Wema~ke, Francuske, Rusije, Japana, Velike Britanije i Kanade okupili se u petak i subotu u Rimu kako bi raspravqali o borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma, ilegalne imigracije i poboq{awa sigurnosti u urbanoj sredini.

LO[A VIJEST

24 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE
FOTO: AGENCIJE

Kokain prona|en u kamionu
PARIZ - Pola tone ~istog kokaina u vrijednosti od 30 miliona funti prona|eno je u Francuskoj, u kamionu koji je putovao prema Londonu, saop{tila je policija. Voza~ kamiona i putnik, obojica britanski dr`avqani, u ~etvrtak su ispitani, javqa “San”. Obojica su porekla da znaju i{ta o kokainu koji su prevozili, ali dodali su da su teret trebali da dostave u London odakle je on trebao da bude distribuiran {irom Engleske i [kotske. Policajci su postali sumwi~avi kad su primijetili kamion kako putuje uz obalu mediterana po autoputu blizu Montpeqea na jugu Francuske. Kamion je zaustavqen i podvrgnut rutinskom pregledu. - To je najve}a zaplijewena kokaina u istoriji Francuske - rekao je portparol policije.

Akcija francuske policije

Vlada SAD

“Sajber car” u Bijeloj ku}i
VA [IN GTON - Vla da SAD formira novo mjesto u Bijeloj ku}i - “sajber cara“ za koordinaciju bezbjednosti kompjutera u SAD. Vladi i industriji je potrebna boqa za{tita kompjuterske mre`e u SAD, upozorava Bi je la ku }a u pla nu objavqenom u petak. Predsjednik Barak Obama izjavio je da je bezbjednost kompjuterskih veza vrhunski prioritet vlade i pozvao na novu kampawu ja~awa svijesti dru{tva o izazovima i opasnosti. Zavr{en prije mjesec i po, izve{taj o tome kasni zbog spora politi~ara oko toga ko li ko }e vlas ti i nov ca imati nova slu`ba. Obavije{te ni ka `u da }e “saj ber car” biti poseban pomo}nik predsjednika, a wegova slu`ba no va upra va u okvi ru Savjeta za bezbjednost zemqe.

Hiqade raseqenih

Posqedice gra|anskog rata u Sri Lanki

U sukobima izme|u vojske Sri Lanke i tamilskih pobuwenika dnevno ubijano gotovo hiqadu civila. UN okrivile pobuwenike da su koristili djecu-ratnike i civile kao “`ivi“ {tit. Vlasti odbacile odgovornost
LON DON - Vi {e od 20.000 civila ubijeno je u posqedwim da ni ma voj ne ofan zi ve pro tiv ta mil skih po buweni ka, pi {e bri tan ski “Taj ms“. UN pro cjewuju da je izme |u 80.000 i 100.000 qudi ubijeno to kom dva de se tpe to go di{weg gra|anskog rata. Po zi va ju }i se na po vjerqiva dokumenta UN, list prenosi da je u zoni u kojoj nije bilo razmjene vatre dnevno ubijano gotovo 1.000 civila od kraja aprila do 19. maja, kad je zvani~no progla{en prekid najdu`eg oru`anog sukoba na tlu Azije. Broj nastradalih civila mogao bi da bude i ve}i od

Desetine hiqada civilnih `rtava

Sinteti~ki heroin na recept
BERLIN - Dowi dom wema~kog parlamenta odobrio je da se omogu}i prepisivawe sinteti~kog heroina dugogodi{wim zavisnicima od te droge kojima druga terapija ne poma`e. Ta mjera se odnosi samo na narkomane starije od 23 godine koji su zavisnici najmawe pet godina i dva puta su se neuspje{no lije~ili. Poslanici su rekli da je probni program, sproveden u sedam wema~kih gradova, pokazao da je kontrolisano prepisivawe sinteti~kog heroina - “diamorfina”, u odobrenim ustanovama pomogao zavisnicima na koje nije djelovao “metadon”. [vajcarska ve} dugo ima tu praksu, a odato joj je priznawe za smawewe kriminala u vezi sa drogom i poboq{awe zdravqa narkomana.

Dowi dom wema~kog parlamenta

Pobuwenici koristili djecu-ratnike

20.000, na vo di bri tan ski list. Vlasti Sri Lanke saop{tile su da su wihove snage

Ubijeni

prestale da koriste te{ko naoru`awe 27. aprila u zoni u kojoj nije bilo sukoba, a u kojoj je uto~i{te poku{a lo da pro na |e sko ro 100.000 tamilskih civila.

BROJ nastradalih ve}i od 20.000
Vlasti su odbacile odgovornost za stradawa civila, okri viv {i ta mil ske po buwenike da poku{avaju da se sakriju iza wih, naveo je Rojters. Vi so ki ko me sar UN za qud ska pra va Na vi Pi laj

UN procewuju da je izme|u 80.000 i 100.000 qudi ubijeno tokom gra|anskog rata u Sri Lanki, koji su tamilski pobuwenici pokrenuli 1983. godine kako bi ostvarili nezavisnost za tamilsku etni~ku mawinu na sjeveroistoku zemqe.

potvrdila je da su Oslobodila~ki tigrovi tamilskog Elama regrutovali djecu-ratni ke i ko ris ti li ci vi le kao “`ivi“ {tit tokom suko ba u Sri Lan ki, {to su po buweni ci odba ci li kao neta~no. Sri Lanka je pozive me|u na ro dne za je dni ce da se sprovede istraga o stradawima civila i eventualno po~iwenim ratnim zlo~inima nazvala “licemjernim“ i poru ~i la da oni na ru {a va ju weno osno va no pra vo da uni{ti pobuwenike, koji je u vi{e od 30 zemaqa progla{en teroristi~kom organizacijom.

Najpla}eniji menaxeri Evrope

Sjevernokorejski mali{ani izvode predstavu za kineske turiste u vrti}u u Sinui|iju.

BERLIN - [ef wema~kog automobilskog koncerna “Por{e” Vendelin Videking, za ra dio je pro {le go di ne 77,4 miliona evra, vi{e nego bilo koji drugi menayer u Evropi, javqaju agencije. Prema istra`ivawu “Menayer magazina“, na drugom mjestu, sa vi{estruko mawim primawem od 13,6 miliona evra je direktor farmaceutskog kon cer na “No var tis” Danijel Vasela, a na tre}em {ef najve}e {panske banke Banko Santander Alfredo

Videking zaradio 77,4 miliona
Abad, koji je pro{le godine zaradio 12,7 miliona evra.

PRIMAWA rukovodilaca opala za 18 odsto
Pro{la godina nije bila povoqna za evropske vode}e menayere. Primawa rukovodilaca 50 najve}ih evropskih koncerna i banaka, opala su za 18 odsto, u Wema~koj ~ak za 25 procenata. U prosjeku su evropski vode}i biznismeni pro{le

godine primili po 5,7 miliona evra, dok je 2007. prosjek bio 6,9 miliona. [e fo vi ma 50 vo de }ih evropskih koncerna je pro{le go di ne is pla }e no 913 miliona evra, a 2007. godine 1,2 milijardu. Ciq stu di je ko ju je za “Menayer magazin“ uradio Humbolt univerzitet u Berlinu, jeste da se ustanovi u kakvom su odnosu plate menayera sa wiho vim po slo vnim dostignu}ima. Naj boqi su tu bi li, u

evropskoj konkurenciji, pro{logodi{wi {ef “Unilevera“ Pa trik Se ko, a u Wema~koj Norbert [tajner, {ef grupe “K&S“, koncerna koji se bavi proizvodwom i prodajom kalijuma, soli i magnezijuma. Plata je u najve}em neskla du sa skro mnim po slo vnim uspjehom bila u slu~aju {efa “Simensa“ Petera Le{era i sada ve} biv{eg {efa trgo va ~ko-tu ris ti ~kog koncerna “Arkandor“ Tomasa Midelhofa.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 25

Barak Obama razgovarao sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom

Vijesti
Robert Gejts

Uvjeren sam da mo`emo pomaknuti naprijed mirovni proces ako su sve strane spremne da ispune obaveze koje su preuzele, kazao je Obama nakon razgovora u Bijeloj ku}i
FOTO: AGENCIJE

Zaustaviti izgradwu jevrejskih naseqa

Isti broj vojnika
VA[INGTON - Sjediwene Dr`ave nisu primijetile pove}ano kretawe sjevernokorejskih snaga i nemaju namjeru da pove}aju svoje oru`ane snage u Ju`noj Koreji, rekao je u petak ame ri ~ki mi nis tar obrane Robert Gejts, odbacu ju }i ter min “kri za“. “Ne znam za kretawe sjevernokorejskih snaga, za bilo {ta {to bi izlazilo iz okvira uobi~ajenog i ne mislim da trebamo poja~ati na{u vojnu nazo~nost na ju gu gdje se na la zi 28.000 ameri~kih vojnika rekao je Gejts.

Bugarska

Dan `alosti
SO FI JA - Zbog te {ke saobra}ajne nesre}e u Bugarskoj, u kojoj je u ~etvrtak poginulo 16, a povrije|eno 15 osoba, vlada u Sofiji proglasila je dan `alosti i pozvala gra|ane i politi~ke stranke da otka`u sve koncerte i sli~ne zabavne doga|aje. Do nesre}e je do{lo kada je voza~ autobusa naletio na grupu pje{aka u blizini grada Jambola, u jugoisto~noj Bugarskoj, javila je bugarska agencija BTA.

25 ilegalnih jevrejskih naseqa

VA[INGTON - Izrael mora zaustaviti izgradwu naseqa na Zapadnoj obali, a Palestinci trebaju pove}a ti bez bje dnost na tom podru~ju kako bi mirovni proces napredovao, izjavio je ame ri ~ki pred sje dnik Ba rak Oba ma na kon sas tan ka s pa les tin skim pred sje dni kom Ma hmu dom Abasom. - Uvjeren sam da mo`emo po ma knu ti na pri jed mi ro vni proces ako su sve strane spre mne da ispu ne sve oba ve ze ko je su pre uze le -

kazao je Obama nakon razgovora u Bijeloj ku}i. Abas je rekao da su pales tin ske vlas ti pre da ne ispuwavawu svo jih ob ve za iz takozvanih smjernica za Bliski istok iz 2003, a oba su ~el ni ka uka za la na va `nost hi tnog na pret ka u mirovnom procesu.

PALESTINSKE vlasti predane ispuwavawu obaveza
Razgovori u Bijeloj ku}i odr`ani su nekoliko dana pri je za ka za nog sas tan ka Obame sa saudijskim kraqem Abdulahom u Rijadu, i wegovog dugoo~ekivanog govora o odnosima SAD s islamskim svijetom 4. juna u Kairu. Pro{le sedmice Obama je bezuspje{no vr{io pritisak na izraelskog premijera Bewamina Netanijahua da izrazi podr{ku rje{ewu s dvije dr`ave - Izraelom i Pa les ti nom, ko je je u ~et vrtak sna `no po dr`ao Abas.

Netanijahu se obavezao na uklawawe 25 ilegalnih jevrejskih naseqa na okupira noj Za pa dnoj oba li, ali istovremeno je najavio nasta vak {i rewa, ili pri ro dni rast, pos to je }ih jevrejskih naseqa. Izraelski premijer uzdr`ao se od podr{ke stvarawu palestinske dr`a ve,

Priznawe
Obama je izrazio priznawe Abasu, {to uprkos pritisku da se pregovorima do|e do jedinstvenog palestinskog vo|stva, on insistira na tome da to vo|stvo mora priznati Izraelu pravo na postojawe i obavezati se na mir.

isti~u}i da su Izraelu prvo potrebna garancije i jasan partner za pregovore na palestinskoj strani. Oko 295.000 Izra ela ca `i vi na oku pi ra noj Za pa dnoj oba li, a jo{ oko 194.000 ih `ivi u spornim dijelovima isto~nog Jerusali ma, pre ma po da ci ma Sa vjeta za mir i bezbjednosne pregovore (CPST). Obama je u ~etvrtak rekao kako je u interesu Izraela, Palestinaca i SAD da obje strane poka`u predanost rje{ewu s dvije dr`ave, koje je 2003. predlo`eno u smjernicama. - U na{em je interesu da je Izrael siguran i za{ti}en - rekao je Obama i dodao kako je najboqi na~in da se to os tva ri da se

stvo re nu `ni uslo vi ka ko bi se postavila pozornica za palestinsku dr`avu. Pa les tin ske vlas ti na ~e lu s Ma hmu dom Aba som nad gle da ju Za pa dnu oba lu, dok je Pojas gaze u ru kama mi li tan tnog po kre ta Ha mas.

Argentina

Biblija spasila `ivot
BUENOS AJRES - Sve{tenik Maurisio Zanes Kondori ne}e brzo zaboraviti ~udo koje se dogodilo u srijedu u wegovoj crkvi u provinciji Mendo za. Dok je po ku {a vao od vra ti ti dvo ji cu pro val ni ka, obja{wava ju }i da u crkvi ne ma ni ka kvih dra go cje nos ti, je dan od wih pu cao je u wega iz pi{toqa. Me|utim, debela Biblija koju je nosio uz sebe zaustavila je me tak, iako je ispaqen s mawe od dva metra udaqenosti.

Razgovori Obama - Abas

^e{ka policija poo{trila mjere za vrijeme javnih okupqawa

Turska

Stop jajima na mitinzima
{to su jajima, na poziv preko “Fejsbuka“, ga|ali lidera te stranke Jir`ija Paroubeka. Policija provjerava i videosnimke mitinga odr`anog u ~etvrtak, saop{tila je portparol ~e{ke policije Eva Miklikova. - Konsultujemo se sa tu`ila{tvom, da li je u nekim od slu~ajeva po~iweno krivi~no djelo - kazala je Miklikova. Prvo jaje na Paroubeka, biv {eg ~e {kog pre mi je ra, bacili su mladi}i u Kolinu kraj Praga, sredinom maja, a po{to je Paroubek na to reagovao vrlo nervozno i sujetno, mladi su zabave radi na “Fejsbuku“ pokrenuli inicijativu “Jaje na biv{eg premi je ra u sva kom ~e {kom gradu“.

Poginuo u padu balona
AN KA RA - Je dan bri tanski turista je poginuo a jo{ deset osoba je povrije|eno kada je pao balon ko ji je na dli je tao turisti~ku oblast u centru Turske, saop{tila je u petak turska novinska agencija Anadolija. Balon je pao sa vi si ne od 200 me ta ra ne po sre dno po sli je po li je tawa kod sela Zele odakle je trebalo da nadleti oblast Kapa do ki ju gdje mno gi posjetioci idu na letove balonom zbog vulkanskih vrhova i crkava.

NA JEDNOM mitingu “poletjelo“ nekoliko stotina jaja
Omiqenoj za ba vi da se posmatra biv{i premijer kako bjesni zbog toga {to ga ga|a ju ja ji ma do da nas se na “Fejsbuku“ pridru`ilo ~ak 52.000 ^eha. Ba ca ~i ja ja pra ti li su Paroubeka dvije nedjeqe, sa mitinga na miting, {irom ^e{ke.

PRAG - Ga|awe politi~ara ja ji ma na mi tin zi ma u okviru kampawe za izbore za Evropski parlament ~e{ka policija po~ela je da tretira kao napad na slu`beno lice.

Policija je za napad na slu `be no li ce op tu `i la prvog od {esnaestoro privedenih na mitingu opozicione ^e{ke socijaldemokratske stranke u Pragu, zbog toga

Neki su ga ga|ali jajima, drugi mu donosili jaja na binu, s porukom da ih mrzi da se maltretiraju i da ga ga|aju. Na mitingu u Pragu na lidera socijaldemokrata, koji se prvi put nije branio niti sakrivao pred “jaj~anom artiqerijom“, poletjelo je ~ak nekoliko stotina jaja. Je di ni dje lo tvo ran re cept protiv napada jajima otkrio je pre kju ~e li der kandidatske liste socijaldemokrata za evropske izbore, Jir`i Havel, koji je razoru`ao mladi}a koji se spremao da izvadi jaja iz kutije da ga ga|a - ponudiv{i mu ru`u.

26 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Kultura
Film “Jesen u mojoj ulici“

Borislav Peki}, ANALI

Fjodor M. Dostojevski ZAPISI IZ MRTVOG DOMA

FOTO: S. ILI]

Premijera na “Sinema sitiju“
NO VI SAD De b i t a n t s k i film re di teqa Milo{a Pu{i}a “Je sen u mo joj ulici“ bi}e premijerno prikazan 10. juna na festivalu “Sinema siti“ u velikoj sali Srpskog narodnog pozori{ta u Novom Sadu, javio je B92. To je autenti~na pri~a o odrastawu i prijateqstvu, smje{tena u predgra|e Novog Sada, a bi}e prikazana u okviru sele kci je “Na ci onal na kla sa“ u kon ku ren ci ji za na gra de festivala - najboqi doma}i film, najboqa re`ija, scenario, najboqa mu{ka i `enska glavna uloga, najboqa fotografija i monta`a. “Jesen u mojoj ulici“ govori o mladi}ima Promaji i Ku~etu, koji tra`e}i novac da odu na more prolaze kroz podsvijest no vo sad ske ~et vrti De te li na ra, kroz igno ri san i zaboravqen dio dru{tva. Glavne uloge tuma~e mladi glumci Filip \uri}, Nikola Spasojevi}, Milica Trifunovi} i Na|a Dobanovi}.

Milo{ Radovi}, Darinka Mati}-Marovi} i Emir Mejremi}

“Ve~e savremene muzike“ u Banskom dvoru

^etvrti nastavak “Spajdermena“

Nepoznati negativac

Simfonijskim orkestrom studenata Akademije umjetnosti dirigova}e student Emir Mejremi}, pod mentorstvom profesorke Darinke Mati}-Marovi}
LOS AN \E LES - Sni mawe ~et vrtog nas tav ka filma o ~ovjeku-pauku po~e}e u februaru 2010. godine, javili su mediji iz Srbije. Rediteq je Sem Rejmi, naslo vne ulo ge tu ma ~e To bi Megvajer i Kirstin Danst, a ono {to kopka mnoge je ko }e igrati negativca. - ^ak ni meni nije dozvoqeno da otkrivam tajnu. ^ini mi se da ako ot kri jem wegovo ime da }u otkriti i zaplet filma. Poku{ao sam nekoliko puta fanovima da dam nagovje{taj, ali su me ~el ni ci stu di ja za mo li li da to ne ra dim - re kao je Rejmi u jednom intervjuu. “Spajdermen 4” po~e}e da se snima sqede}e godine, a u bioskope }e sti}i u maju 2011.
PI[E: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

Prva simfonija u Republici Srpskoj
po zi ci je na {ih i stra nih kom po zi to ra. Po sli je to ga slijedi kratki film u re`iji kolege Nemawe Mirkovi}a, koji treba da do~ara atmo sfe ru sa pri pre me i procesa rada koji su vezani za nastanak jednog umjetni~kog djela. Na kraju }e biti izvedena “Poema afetuozo“ najavio je Milo{ Radovi} u ime Studentske organizacije Akademije umjetnosti. zbog saradwe sva tri odsjeka Akademije, ve} na neki na~in da na takvim koncertima promovi{emo one studente koji zavr{avaju studije - istakla je Mati}-Marovi}. Na “Ve ~e ri sa vre me ne muzike“ bi}e izvedeno najvi{e djela Dalibora \uki}a, jer on 24. juna treba da diplomira. Na programu }e se na}i wegova “Svita“ sa druge godine, kao i “Pastorala za so pran i gu da ~ki kvar tet“, koju je napisao na tre}oj go di ni. “Po emu“ je komponovao na ~etvrtoj godini. - U radu na simfoniji ugledao sam se na Hajdnove Londonske simfonije, gdje je Hajdn u svojoj dubokoj staros ti te `io za {to ve }om dra ma tur gi jom i izra `aj no{}u. Uvijek je prvo imao jedan lagani stav, nakon koga bi uslijedio allegro vivo ili presto. Tako sam i ja u svojoj poemi napravio jedan la ga ni stav, je dan pe san te, nakon koga slijedi allegro affettuoso, odnosno allegro affetto - objasnio je \uki}. On je dodao da u tom pezante-uvodu postoji jedna tema iz folklornog miqea, a ostale teme su iz slobodne ma{te.

Rade [erbexija na Sterijinom pozorju

Kraq Lir na tvr|avi

BAWA LUKA - Simfonijski orkestar studenata Akademije umjetnosti izve{}e u ponedjeqak u 20 ~asova u Banskom dvoru Kulturnom centru, u okviru “Ve~eri savre me ne mu zi ke“, “Po emu afetuozo“, prvu simfoniju u Republici Srpskoj, koju je komponovao student kompozicije bawolu~ke akademije Dalibor \uki}. Sim fo nij skim or kes trom stu de na ta Aka de mi je umjetnosti dirigova}e student Emir Mej re mi}, pod mentorstvom profesorke Darinke Mati}-Marovi}. Izvedba \uki}eve kompozicije trebalo bi da predstavqa zavr{ni dio “Ve~eri savremene muzike“, koju organizuje Studentska organizacija Akademije umjetnosti. - Ovo je multimedijalni do ga |aj, jer smo prvi dio koncerta zamislili kao dio gdje }e se izvesti kra}e kom-

UGLEDAO SE na Hajdnove Londonske simfonije
Profesorka i dirigent Darinka Mati}-Marovi} rekla je da se ra du je {to su studenti smogli snage da naprave izvanredan program. - Mislim da je to zaista odraz kvaliteta studenata liko vne, dram ske i mu zi ~ke umjetnosti Akademije umjetnosti. Zna~ajno je da sva ta tri odsjeka sara|uju. @eqeli bi smo da ova kvi kon cer ti postanu tradicija, ne samo

SIMFONIJSKI ORKESTAR
Ako mi ve} sada na Akademiji umjetnosti, koja postoji deset godina - ovo je jedanaesta mo`emo da napravimo simfonijski orkestar, mislim da je sazrelo vrijeme da Bawa Luka dobije jedan simfonijski orkestar. Na tome treba svi da radimo, jer {teta je da se studenti koji sada zavr{e Muzi~ku akademiju rasture i da odu negdje drugdje da rade, naglasila je Darinka Mati}-Marovi}.

NOVI SAD - Pozori{te “Ulisis“ sa Briona predstavi}e se ve~eras (subota) posjetiocima 54. Sterijinog pozorja u Novom Sadu [ekspirovim “Kraqem Lirom“, u re`iji Lenke Udovi~ki, u kojoj naslovnu ulogu tuma~i Rade [erbeyija, javila je Beta. “Kraq Lir”, kojim je 2001. godine ozna~en po~etak rada teatra “Ulisis“, po~e}e u 21 ~as i bi}e postavqen na Malom Brionu na Petrovaradinskoj tvr|avi, nekada{wem austro ugar skom for ti fi ka ci onom obje ktu, na ja vio je na konferenciji za novinare direktor Pozorja Ivan M. Lali}. Kako je rekao, to }e biti pravi spektakl, kakav doma}a publika do sada nije vidjela, jer }e na nekoliko bina na tvr|avi oko 50 glumaca igrati predstavu du`u od tri sata, a publika }e za wima i}i sa scene na scenu. Rade [erbeyija istakao je da je za wega Sterijino pozorje oduvijek bilo posebno zna~ajno, jer je, kako je rekao, “rodili{te“ jugoslovenske savremene drame.

Muzej Kozare u Prijedoru

Smotra arheolo{kog filma
PRIJEDOR - Me|unarodna smotra arheolo{kog filma bi }e otvo re na u ponedjeqak u Muzeju Kozare. Rije~ je o petodnevnoj reviji dokumentarnih filmova koji su prikazani na Devetoj smotri arheolo{kog filma koju je organizovao Narodni muzej iz Beograda. Direktor Muzeja Kozare Milenko Radivojac potvrdio je da je prvi dio sa ove smotre prikazan po~etkom februara i pobudio je veliko interesovawe Prijedor~ana, te da se nada da }e i nastavak ove revije biti vrhunski doga|aj za sve qubiteqe dokumentarnih filmova. - Svake ve~eri }emo prezen to va ti po dva ili tri filma ~iji su autori najpoznatija rediteqska imena iz Wema~ke, Francuske, [vajcarske, Italije i Indonezije, tako da svi oni koji vole tu vrstu umjetnosti mogu da do|u i vide pri~e koje prakti~no govore o istoriji civilizacije - rekao je Radivojac.

PRVI VE^ERI “Zaboravqeni draguq“
Prve ve~eri Prijedor~ani }e mo}i da pogledaju dva filma indone`anskog rediteqa Tedija Hendijavana “Za-

boravqeni draguq“ i “Budisti~ki hramovi na Javi“ iz 2007. godine i wema~kog rediteqa Marka Eberlea “K}eri Hindiku{a“. Radivojac je istakao i da }e fil mo vi sa beo grad ske smotre arheolo{kog filma Prijedor~anima ovoga puta biti prikazani na otvorenom, u nedavno otvorenom muzejskom dvori{tu. S. T.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 27

U Hamburgu otvoren novi muzej posve}en “Bitlsima“
BERLIN - U Hamburgu je ju~e otvoren novi muzej posve}en “Bitlsima“, 49 godina nakon {to je grupa odr`ala prvi koncert u striptiz klubu u ovom wema~kom gradu, javila je Srna. Muzej pod imenom “Bitlmanija“ prostire se na pet spratova u dijelu grada u kome je grupa nastupala od 1962. do 1965. godine, a ~ine ga predmeti i interaktivne izlo`be. “Bitlse“ su u to vrijeme ~inili Xon Lenon, Pol Mekartni, Xorx Harison, Stjuart Satklif i Pit Best. Bend je u ovom sastavu odr`ao prvi koncert u klubu “Indira“ 17. avgusta 1960. godine.

Nikolina \or|evi}, glumica Narodnog pozori{ta RS

Vijesti
Kinoteka

Praizvedba pun pogodak
Moja sre}a u pozori{tu je {to svaki put dobijam druga~ije uloge, `anrovski razli~ite, koje nisu sli~ne ni po tipu, ni po karakteru
FOTO: S. ILI] Nikolina \or|evi} RAZGOVARALA: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Indone`anski film
BEO GRAD - Am ba sa dor Indonezije u Srbiji Muhamad Abduh Dalimunte otvorio je u ~etvrtak u Muzeju kinoteke program “Nedeqa indone`anskog filma“, u ko jem }e bi ti pri ka za no {est ostvarewa novije produkcije, javio je Tanjug. - @elimo da predstavimo duh indone`anske kinemato gra fi je i da pu bli ka u Srbiji stekne uvid u na{u kulturu. Zahvalni smo Jugoslo ven skoj ki no te ci {to nam ve} drugu godinu zaredom pru`a tu priliku - izjavio je ambasador Dalimunte.

“32. decembar“
GLAS: Prvi put ste u~estvovali u snimawu igranog filma. Rije~ je o ostvarewu Sa{e Hajdukovi}a “32. decembar“. Kakvi su Va{i utisci? \OR\EVI]: Snimawe je bilo predivno. Jako sam ponosna na ekipu koja je radila ovaj film. Sa{a Hajdukovi} se izborio i iznio veliki teret na svojim le|ima zajedno sa cijelom ekipom. To je bio poduhvat qudi koji su zavr{ili bawolu~ku Akademiju umjetnosti. Vodila nas je velika `eqa da i mi zapo~nemo ne{to novo, da se dokazujemo. Ponosna sam i na profesionalizam sa kojim je ekipa pristupila radu na ovom filmu. Svi su znali koliko je to bitno i tako su se i odnosili prema ovom projektu. “Sopot“. Vjerujem da se sav ulo`eni trud na kraju jako dobro pokazao. Nadam se da }e mo pu to va ti i sa ovom predstavom po festivalima i predstaviti se kako u BiH, tako i u regionu. GLAS: Osim u po zo ri {tu, igrali ste i u brojnim serijama, od kojih je najgledanija bila “To toplo qeto“. Kakve uspomene nosite sa snimawa? \OR\EVI]: Serija je nai{la na dobar prijem kod publike i imala je odli~nu gledanost, kako ovdje, tako i u Srbiji. Veoma interesantno je bi lo “o`i vje ti“ to vrijeme, za koje ka`u da je bilo mnogo boqe nego ovo u kojem `ivimo. Bilo je neobi~no i druga~ije od uloga u pozo ri {tu ra di ti na je dnoj ova kvoj se ri ji. @ao mi je {to nije bilo jo{ nastavaka, mislim da bi to bilo jako zanimqivo.

Promocija

Doktorov bluz
BEOGRAD - Roman novinara i kwi`e vni ka Ne na da Novaka Stefanovi}a “Doktor slu{a bluz“, u izdawu Zavoda za uybenike, predstavqen je u ~etvrtak u Beogradu, javio je Tanjug. Promocija “re`irana“ kao scenski doga|aj bila je izuzetno posje}ena, a publika je u~esnike nagradila aplauzom, jer je dobila nesvakida{wu, atraktivnu, prezentaciju novog proznog djela, ~emu je doprinio glumac Qubivoje Tadi}.

Na gra de su li je pe pot vrde za ulo`eni trud, ugodni trenuci kada za rad dobije{ priznawe. Na~in na koji se glumac odnosi prema nagradama veoma je va`an. Prema wima se ne treba odnositi kao prema teretu za daqi rad, niti kao prema ne~emu {to obavezuje. Isto tako, ne treba ni misliti da se samom nagradom zavr{ava posao. Neophodno je prona}i mjeru u svemu tome. Priznawa prijaju i dokaz su glumcu da nije slu~ajno u ovom poslu. Ovo je re kla za “Glas Srpske” glumica Narodnog pozori{ta Republike Srpske Nikolina \or|evi}, koja je za ulogu Pavke u predstavi “Narodni poslanik“, u re`iji Nikole Pejakovi}a i po tekstu Branislava Nu{i}a, osvojila nagrade na brojnim festivalima.

GLAS: [ta Vam je pomoglo da se uvu~ete u ko`u Pavke? \OR\EVI]: Lik Pavke u samom tekstu nije ne{to posebno zanimqiv, neatraktivan je. Ona je tu u funkciji drugih likova i pri~e. Rediteq je iznio svoju ideju koja se meni jako dopala i nas dvoje smo poku{ali da napravimo ne{to drugo, da je “~itamo“ na druga~iji na~in. Bilo mi je vrlo zanimqivo kada sam ~ula prijedlog rediteqa, jer volim takve ekstre mne va ri jan te u po zori{tu. U`ivam u takvim ulogama, a Pavka je ba{ takva. Koliko vidim, i publika jako voli ovu predstavu, bilo da je igramo u Bawoj Luci ili nekom drugom gradu. GLAS: Igra te Slo bo dan ku u no voj pred sta vi “Balon od kamena - moja sje}awa“ auto ra Ra dmi le Smiqani}, u re`iji Fili-

pa Grin val da. Ko li ko je zahtjevna ta uloga? \OR\EVI]: Ova uloga je ne{to potpuno druga~ije od svega {to sam do sada radila. Moja sre}a u pozori{tu je {to svaki put dobijam druga~ije uloge, `anrovski razli~ite, koje nisu sli~ne ni po tipu, ni po karakteru. Ulogom velike Slobodanke vodim ovu predstavu, razgovaram sa publikom. To je jedna vrlo specifi~na uloga, koja nije atraktivna poput ve}ine li ko va ko ji pos to je u ovoj predstavi. U~estvujem u svojim sje}awima, ponovo pro`ivqavam sve iz svog pro {log `i vo ta. Ni je mi bilo lako raditi ovu ulogu, posebno zato {to nemam direktnog kontakta sa ansamblom. Ja sam tu po strani, a opet jako bitan faktor. De{a va lo se da imam pro be odvojeno od ansambla. Bilo mi je prili~no te{ko, po{to

jako volim da radim sa svojim ko le ga ma i vo lim da imam partnera. GLAS: Kakve emocije budi ova predstava?

NAGRADE dokaz da nisam slu~ajno u ovom poslu
\OR\EVI]: Predstava ima je dan di van kva li tet, vrlo je emo ti vna, li je pa i po{tena. Publika ka`e kako ne stigne da se nasmije i ve} u sqede}em trenutku po~iwu da pla~u. Komad je gorak, ali je u su {ti ni je dno ve li ko srce. Drago mi je da je tekst Ra dmi le Smiqani} pos tavqen na na{u scenu. To je prai zve dba, {to je ve li ka stvar. Mislim da su, pored rediteqskog i pi{~evog dopri no sa, i do pri no sa nas glu ma ca, odli ~no ura |e ni svjetlo, dizajn, scenografija i muzika, koju je radila grupa

Poezija

Trgni se!
BEOGRAD - U toku je Tre}i festival poezije i kwige, pod nazivom “Trgni se! Poezija!”. Beograd je doma}in pjesnicima iz desetak zemaqa. Gosti su posjetili i druge gradove Srbije. - Festivali su put za izlazak iz izolacije karakteristi~ne za pesnika. Obra}awe stihom je va`no, a jedno obra}awe pesmom, dodu{e otpevanom, inspi ri sa lo me je za esej i dolazak u Beograd. To je pesma “Molitva“ Marije [erifovi} - rekao je pjesnik Paul Bogaert.

Beograd

“Ko~i}evo podne“ u Solunu
SOLUN - Zadu`bina “Petar Ko~i}“ Bawa Luka - Beograd organizo va la je ju ~e (pe tak) “Ko ~i }e vo po dne“ na Me |u na ro dnom saj mu kwiga u Solunu. Brojnim qubiteqima kwige direktor i glavni i odgovorni urednik Za du `bi ne “Pe tar Ko ~i}“, kwi`e vnik Ni ko la Vu ko li}, pred sta vio je dvo je zi ~no iz dawe (srpsko/ gr~ko) antologije “Osam gr~kih pjesnika“. Promovisana je trojezi~na (srpsko/gr~ko/wema~ki) “Mrguda“ Petra Ko~i}a. - Poslije mnogo godina kazaqke Ko~i}evog literarnog sata nisu se pomjerile. One i sada ozna~avaju neko daleko podne pokazuju}i kako se umjetno{}u ostvaruje ~ovjekova neprolazna vrijednost - rekao je Vukoli}. On }e da nas (su bo ta) odr`a ti predavawe “Petar Ko~i} danas“ na Solunskom univerzitetu. A. R.

Zadu`bina “Petar Ko~i}“ Bawa Luka - Beograd

Podsmijevawe smrti
BEOGRAD - U Beogradskom dramskom pozori{tu u ~etvrtak je gostovalo Figuralno pozori{te iz Tibingena sa predstavom “Salto. Lamento ili Tamna strana stvari“, javio je Tanjug. Predstava je djelo umjetnika iz Wema~ke i Francuske - Franka Zenlea i Barbare Meloa. Beogradsku publiku odu{evila je predstava u kojoj se smjewuju neobi~ni likovi - marionete koje se preobra`avaju, napola qudi napola `ivotiwe, izazivaju}i radoznalost i divqewe. Predstava je inspirisana sredwovjekovnim plesovima, sa fokusom na dans makabr, ona se podsmijeva smrti na na~in koji je istovremeno ozbiqan i duhovit. U svom radu Pozori{te figura Tibingen traga za granicama pozori{ta figura i drugih umjetnosti, te pored tradicionalnih lutkarskih formi koristi elemente glume, liko vnog i mu zi ~kog izraza.

Beogradsko dramsko pozori{te

Gostuje meksi~ka pjeva~ica
BEOGRAD - Meksi~ka pjeva~ica Lila Dauns nastupi}e sa svojim orkestrom ve~eras (subota) u Centru “Sava“, u okviru svjetske turneje svog novog albuma “[ejk avej“, javio je Tanjug. Daunsova je ro|ena u Meksiku, kao }erka kabaretske pjeva~ice Anite San~ez i ameri~kog profesora umjetnosti i kinematografa Alena Daunsa, a po~ela je da pjeva sa osam godina.

28 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 29

Razbibriga
Od tra~a do istine

Odu{evqeni navija~ jednog lokalnog fudbalskog kluba dolazi kasno ku}i vi~u}i promuklim glasom: - Plavi, plavi, bravo plavi... - Odakle dolazi{ tako kasno - pita ga qutito supruga?

- Sa fudbalske utakmice. Na{i su pobijedili sa 1:0. - Prestani da lupeta{ ve} jednom. Misli{ da }u ti vjerovati da je utakmica sve do sada trajala samo zbog jednog jedinog gola?!

Komandir policijske stanice govori mladom {kolovanom policajcu: - I zapamti, pamet se ne dobi-

ja u {koli, nego od majke! - Vi ste onda, {efe sigurno odrasli kao siro~e - odgovori mu mla|ani policajac!

Jedan bokser u{ao u qekarsku ordinaciju i ka`e: - Doktore, vi ste mi propisali

one tablete za ja~awe... - Ta~no. I, {ta je bilo? - Ne mogu da otvorim fla{icu.

Opet s Crnogorcem
Pjeva~ica Ksenija Paj~in nakon raskida sa crnogorskim manekenom Filipom Kapisodom utjehu je prona{la u naru~ju crnogorskog fudbalera Bobana Bajkovi}a. Ksenija je posqedwih nekoliko mjeseci “punila“ stranice ~asopisa izjavama o jednom od u~esnika VIP “Velikog brata“ koje su varirale od “on je jedan divan mladi}“ do “ko je Filip Kapisoda“. Nakon raskida sa manekenom koji je mla|i od we, utjehu je navodno prona{la u osam godina mla|em Bobanu, nekada{wem golmanu Crvene zvezde. - Boban je super momak, potpuno otka~en, zabavan. Za sada se samo dru`imo i ta~no je da smo jedno ve~e iza{li i da je pre mesec dana do{ao na moj nastup u Sremskoj Mitrovici. Volim likove kao {to je Bajko - izjavila je pjeva~ica. U me|uvremenu, tabloidi i Internet portali prenose da se Ksenijin biv{i de~ko Filip Kapisoda zabavqa sa manekenkom iz Milana. [irom svijeta sviwetina se poslu`uje u kombinaciji s raznim namirnicama. Tako je Nijemci poslu`uju s crvenim kupusom, Francuzi u madeira sosu, Meksikanci u sosu od ~ilija, a ~est sastojak u jelima od sviwetine je i vo}e. Ovog puta sviwski kare pripremite sa sokom i zrnima nara ( {ipka) koji }e jelu dati poseban ukus. U gurmanske vrhunce qubiteqa {nicli svakako ulaze i klasi~ne kombinacije sa drugim namirnicama.

Sastojci
(za 4 do 6 osoba) 1,5 kg sviwskog karea u komadu ka{ike za~ina ~ena bijelog luka ka{i~ice bibera ka{ike uqa soka od nara maslaca ka{ike limunovog soka zrna o~i{}enog nara

Priprema
1. Sviwski kare u komadu natrqajte za~inom, izgwe~enim bijelim lukom i biberom. 2. Prelijte zagrijanim uqem, podlijte s oko 100 mililitara tople vode, pokrijte aluminijuskom folijom i pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni Celzijusa oko 35 minuta. 3. Prelijte sokom od nara i nastavite pe}i dok meso ne omek{a. Tokom pe~ewa po potrebi meso podlijevajte vodom. 4. Pe~eno meso izvadite i stavite na toplo mjesto. 5. Sos procijedite i stavite u mawu posudu. Dodajte maslac, limunov sok i kuvajte desetak minuta. 6. Umije{ajte zrna nara i wime prelijte narezane tople {nicle.

Cijene u KM
sviwetina za~in luk biber uqe nar, sok maslac limunov sok 18,5 0,2 0,2 0,1 0,3 1,2 0,3 0,4

HOROSKOP
Ovan
( 21.3 - 20.4) Lako i brzo mo`ete do}i do novca od posla kojim razmi{qate da se bavite. Uz dozu upornosti mo`ete prili~no brzo da ostvarite ciqeve koje ste sebi zacrtali. Rije{ite zablude koje imate prema jednoj osobi.

Vaga
( 24.9 - 23.10) Kolege su spremne da podr`e va{e ideje i zalagawa za dobrobit i napredak. Treba da izbjegavate “zabraweno vo}e” i koketirawe sa osobom koja na vas djeluje suvi{e fascinantno i izazovno.

1-2 2

1/2 3 100 ml 50 g 2-3

Bik

[korpija
( 24.10 - 22.11) Ono {to zra~i iz va{e qubavne veze i predstavqa va{u intimnu sre}u i zadovoqstvo je izuzetno dobar odnos. Osoba koja je probudila va{e interesovawe vam odgovara u svakom pogledu i na svakom planu.

Poslu`ivawe
[nicle u sosu od nara poslu`ite uz salatu po `eqi.

20 g

Savjet
Za ovo jelo upotrijebite svje`i nar. Sok od nara najjednostavnije }ete ocijediti na elektri~noj cjedilici za limun.

[nicle u sosu od nara

21,2

CIJENA RU^KA

( 21.4 - 20.5) Veoma vam je va`no da mo`ete otvoreno da komunicirate sa svojim partnerom. Pona{awe u va{em intimnom `ivotu u velikoj mjeri zavisi od toga da li mislite da ste voqeni. Treba vam mnogo vi{e opu{tawa.

Blizanci
( 21.5 - 21.6) Mada ste vi ve} planirali promjene na poslovnom planu, desi}e se ono {to najmawe o~ekujete. Budite bezbri`ni, sve situacije }e i}i u va{u korist. Zadovoqstvo i unutra{wi mir potra`ite u odnosu sa voqenom osobom.

Strijelac
( 23.11 - 21.12) Poslovni potezi koje ste preduzeli vrlo brzo }e vam donijeti i materijalnu i profesionalnu satisfakciju. Va{ qubavni zanos i sre}a su najboqi pokreta~ svih doga|aja u va{em `ivotu. Vi ba{ umijete da u`ivate.

Organizovawe porodi~nih sve~anosti i okupqawa, posebno kada je rije~ o ve}em broju zvanica, rodbine i prijateqa, mo`e, osim izvora radosti i zadovoqstva, biti i izvor velikog stresa
3. Unaprijed isplanirajte vrijeme kada }ete vi u`ivati u slavqu: Nemojte se toliko opteretiti i pripremati prekrasan porodi~ni doga|aj za sve, osim za vas. 4. Budite realni: Va {a po ro di ca se ni kad ne}e pona{ati kao ona s te le vi zij skih re kla ma. Us kla di te o~e ki vawa s uobi ~a je nim po na {awem ~lanova porodice. 5. ^esto se podsjetite {ta slavite: Nemojte da zbog organizovawa zanemarite razlog okupqawa, te na pri mjer cijeli dan prepirete se s }erkom ~iji ro|endan slavite. 6. Razmislite o ograni~ewima: Ne moj te da po zi va te previ{e qudi ukoliko nema te do voqno sto li ca za sve. Tako|e, ne pripremajte suvi{e komplikovana jela. 7. Isprobajte ne{to novo: Ako vam je dosadio ustaqeni na ~in obiqe`a vawa odre |e nih pri go da usudite se da isplanirate ne{to potpuno druga~ije u odnosu na ranije. 8. Ne tro{ite previ{e: Naravno da `elite zadiviti sve, ali ne smijete da po tro {i te vi {e ne go {to mo`ete priu{titi jer }e vas tada nervirati sve sitnice. 9. Improvizujte: Ako sve i ne bude po va{em planu poku{ajte da zadr`i te ve dri nu du ha, pre dla `u, izme |u os ta log stru~waci za brak i porodicu.

Radost umjesto stresa

Rak
(22.6 - 21.7) Nalazite se u situaciji da zapo~nete novu qubavnu vezu sa osobom koju ste upoznali na nekom kursu ili na fakultetu. Raspolo`eni ste za zabavu i provod. Pazite da situacija ne izmakne kontroli i da ne pretjerate.

Jarac
( 22.12 - 20.1) Nalazite se pred velikom `ivotnom prekretnicom. Ne krijete da imate velika o~ekivawa od voqene osobe. U~inite sve {to je potrebno sa va{e strane da uveli~ate zajedni~ko zadovoqstvo i lijepe trenutke.

Lav
( 22.7 - 22.8) Otvaraju vam se mogu}nosti za potpuno nove poslovne i finansijske poteze. Va{ pozitivan stav je veoma va`an za veliki uspjeh koji planirate. Znaci pa`we i we`nosti vam mnogo zna~e u ovom trenutku.

Vodolija
( 21.1 - 19.2) Mogu vas ponijeti promjene u dru{tvu u kojima }ete uzeti aktivno u~e{}e. U ovom trenutku }e vam se ukazati dobre prilike da dosta zaradite kroz posao kojim se bavite. S pravom o~ekujete plodove svog rada.

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3. Pri planirawu porodi~nih okupqawa obi ~no ima mo ve li ka o~e ki vawa, pa zbog toga i najmawa sitnica koja krene pogre{no mo `e da nam po kva ri ra spolo`ewe. Da bis te se be, svo je uku}ane i goste po{tedjeli ne ga ti vnih osje }a ja i ne ugodnih situacija, i doprini je li da okupqawa u va {em do mu pro |u u opu {tenoj, veseloj i razdraganoj atmosferi, stru~waci za brak i porodicu predla`u da sli je di te ne ke od wihovih korisnih savjeta i preporuka: 1. Planirajte unaprijed: Prepirke u zadwi trenu tak uvi jek su naj vi {e stre sne. Odvo ji te za pri premu dvaput vi{e vremena ne go {to obje kti vno mi slite da je potrebno.

PREPIRKE u zadwi ~as uvijek su najvi{e stresne
2. Raz go va raj te i pa`qivo slu{ajte: Drugi ~lanovi porodice ne mo gu po go di ti {ta mi sli te. Re ci te im svo ja o~e ki vawa i sa slu {aj te wihove komentare i prijedloge, ukqu~uju}i tu svakako i one dje~ije.

Djevica
( 23.8 - 23.9) Sve {to ste do sada odlagali zbog problema sa dokumentima, sada }ete uspjeti da realizujete. Nalazite se u neskladu izme|u li~nih `eqa i mogu}nosti. Okolina vam zamjera i ne odobrava va{e pona{awe.

Ribe
( 20.2 - 20.3) Va{a `ivotna filozofija je prili~no neobi~na i nemate mnogo istomi{qenika. Treba da prihvatite pomo} ili savjet jedne uticajne osobe. Pripremite se na nagle promjene. Obratite vi{e pa`we na `eqe uku}ana.

RJE[EWE: KORMILO, PRI[T, ODIO, PAMRAV, R, R, GRM, ZAVJERA, AO, NAD, KOH, E^, STARA PAVLICA, PT, RATARE, PKK, RR, STUDENICA, OV, KOMAN^I, POMORAVKA, A, ISTRIONI, LITRI, N, IG, OTAC, ^AR, R, SANELA, ODA, TLA, PJEVA^.

30 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka
GRADSKI VODI^

5

dje~aka

3

djevoj~ice

Smaweno interesovawe za obuku u auto-{kolama

Za voza~ki ispit potrebno minimalno 900 maraka
Mladi se naj~e{}e opredjequju da pola`u voza~ki ispit za “B” kategoriju, odnosno za voza~a putni~kog automobila, dok su rijetki oni koji se opredjequju za polagawe “C” i “E“ kategorije za voza~a kamiona
PI[E: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com
FOTO: S.ILI]

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044

prevoz
Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

Za po la gawe vo za ~kog ispita “B” kategorije odnosno vo za ~a pu tni ~kog auto mo bi la, Bawolu ~a ni moraju da izdvoje minimalno 900 maraka, a relativno visoka cijena smawuje interesovawe za voza~ke dozvole. Sama obuka je 800, a polagawe ispita prve pomo}i je 70 maraka. U slu~aju kada se ne polo`i voza~ki ispit, za svako novo polagawe potre bno je iz dvo ji ti do da tnih 50 maraka za testove i 60 maraka za vo`wu ukoliko je u pitawu “B” kategorija. Ako se radi o drugim kategorijama, onda je cijena ponovnog izlaska na ispit jo{ ve }a (“C” ka te go ri ja - 70 KM, “C1E” - 80 KM, “D” 90 KM). Ve li ki broj gra |a na sma tra da su no ve ci je ne usluga auto-{kola previsoke. - Za dana{we uslove cijena voza~ke dozvole je papre na. Obu ka, po la gawe vo za ~kog i ispi ta iz prve pomo}i, pa ako jo{ koji put pa dne{ na ispitu, ci fra pre|e i preko hiqadu maraka. Ako uzmemo u obzir standard gra |a na, on da je to zaista mnogo. ^ula sam da se vlasnici auto-{kola `ale da ima malo kandidata, a kako je kre nu lo bi }e ih jo{ mawe. Ja sam pro{la obuku

Voza~ka dozvola danas prijeka potreba

i sada bi trebalo da pola`em vo za ~ki ispit za hvaquju}i roditeqima koji su mi ulatili obuku - rekla je studentkiwa Milica Jankovi}. Prema rije~ima vlasnika i in stru kto ra bawolu ~kih auto-{kola, od stupawa na snagu novog zakona i sistema za polagawe voza~kih ispi ta broj po la zni ka se smawio.

CJENOVNIK
Ministarstvo prosvjete i kulture propisalo je Pravilnikom cjenovnik za usluge auto-{kola po kome cijena u teorijskom dijelu nastave iznosi 100 maraka za 20 ~asova, a cijena za 35 ~asova prakti~nog dijela iznosi 700 maraka. Polagawe prve pomo}i pla}a se 70 maraka, a za kategoriju “C” potrebno je izdvojiti 1.300 maraka.

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

Vla snik auto-{ko le “Delta” Jelenko Panya istakao je da je najvi{e zainteresovanih za po la gawe voza~kog ispita “B” kategorije. - Ako se u obzir uzmu svi te hni ~ki uslo vi ko je vla snici moraju da ispune da bi uop{te mogli da registru ju auto-{ko lu, ci je na obuke i polagawa voza~kog ispita je ba{ minimalna naglasio je Panya. On smatra da novi sistem po la gawa vo za ~kog ispita ima vi{e prednosti nego nedostataka, ali je svakako literatura jo{ uvijek nepotpuna. - Po novom sistemu kvalitet obuke je dosta efikasni ji i boqi, po ~ev {i od te oret ske nas ta ve do pra -

kti ~nog di je la ko ji je us kra }en za po li gon, ali je za to po ve }an in ten zi tet gradske vo`we ~ime se kandi da ti ma os tavqa mo gu }nost da po ka `u vi {e zn awa i spo so bnos ti - re kao je Panya.

U AUTO-[KOLAMA tvrde da je cijena realna
Pre ma ri je ~i ma su vla snika u Auto-{koli “Ivi}“ Dra ga na Ivi }a ci je na od 800 KM za obuku je realna, s ob zi rom na tro {ko ve ko je iziskuju novi uslovi koji su podre|eni vlasnicima auto{kola. - Smatram da bi bilo dobro da se ispi ti vra te u auto-{kole jer je logi~no da u~e nik po la `e ispit kod

profesora koji mu je predavao i obu~avao ga. Sada se po la gawe ispi ta vr{i po ispitnim centrima - rekao je Ivi}. In stru ktor vo`we u Auto-{ko li “Kas tel“ @e qko Oparnica potvrdio je da se Bawolu~ani najvi{e opre djequju da po la `u za “B” kategoriju, dok za polagawe “C” i “C1E“ kategori je za vo za ~a ka mi ona, odnosno kamiona sa prikolicom, postoji mawe interesovawa. - Tro{kovi od 800 maraka za obuku kandidata koji }e po la ga ti za vo za ~a “B” kategorije su sasvim opravdani i smatram da je to cijena koje je realna i koju bi qudi trebalo da prihvate naglasio je Oparnica.

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ REVIJA FILMOVA TO[E - 30. maj u 18. 30 ~asova, DRUG CRNI GRUJA U NOB-U - doma}a komedija, 30. maj u 21.15 ~asova BOLT - animirani - 31. maj u 16.30 ~asova, DRUG CRNI GRUJA U NOB-U - doma}a komedija, 31. maj u 18.30 ~asova ISPOVIJESTI KUPOHOLI^ARKE - komedija, 31. maj u 21.15 ~asova PAKLENE ULICE 4 - akcija re`ija: Xastin Lin uloge: Vin Disel, Pol Valker, Mi{el Rodrigez, Xordana Brevster termini: 18, 20.15, 22.20 ~asova AN\ELI I DEMONI re`ija: Ron Haurad uloge: Tom Henks, Juan Mekgregor, Stela Skarsgjard termini: 18.15 i 21 ~asova PRI^E ZA LAKU NO] - komedija re`ija: Adam Sankman uloge: Adam Sandler, Gaj Pirs, Kortni Koks, Lusi Lavels, Xonatan Prajs termini: 16.15 i 18 ~asova NARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA REPUBLIKE SRPSKE Metodi~ka izlo`ba studenata Akademije umjetnosti i u~enika osnovne i sredwe {kole, izlo`ba otvorena do 26. juna MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“ Retrospektivna izlo`ba Bo`idar Bo`o Nikoli}, izlo`ba otvorena do 6. juna MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI Izlo`ba Zdravka Joksimovi}a, izlo`ba skulptura otvorena do 14. juna LTG GALERIJA Izlo`ba crte`a i akvarela Milivoja Unkovi}a

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 31

Tr`nica
crveni luk 1 - 1,50 bijeli luk 3-4 krompir 0,5 - 2 mrkva 1,5 - 2 kupus 0,70 - 1,20
FOTO: GLAS SRPSKE

blitva karfiol paprike tikvice pasuq

3 2,50 - 3,50 3,50 2,50 - 3 3,50 - 6

patlixan paradajz krastavci zelena salata mahune

2-3 2,5 2,5 2,5 3-4

rotkva 1,5 orasi 13 mandarine 1,50 - 1,80 naranxe 2,50 - 3 gro`|e 3,50 - 4,50

jabuke banane limun kivi nar

0,80 - 2 1,50 - 2,50 2,50 2,50 - 3 3,50

GRADSKE VIJESTI

Prijem za delegacije gradova - partnera
Povodom krsne slave grada - Spasovdana, gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davidovi} uprili~io je prijem za delegacije gradova - partnera Novog Beograda i Sremske Mitrovice sa kojima je razgovarao o unapre|ewu saradwe u oblasti ekonomije, kulture i sporta. Predsjednik op{tine Novi Beograd Nenad Milenkovi} bio je zadovoqan posjetom Bawoj Luci. - Razgovarali smo da otvorimo prostor za budu}u saradwu izme|u Novog Beograda i Bawe Luke na podru~ju ekonomije, kulture i sporta - rekao je Milenkovi}. Gradona~elnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimovi} izjavio je da mu je uvijek drago da posjeti Bawu Luku, posebno zbog ~iwenice da deset odsto stanovni{tva Sremske Mitrovice poti~e sa prostora Bawe Luke, a najve}i dio sa prostora Mawa~e. M. Mi.

Turistima ve}a mogu}nost provoda

Ugostiteqski objekti od 1. juna radi}e po qetnoj {emi

Turisti koji budu u na{em gradu u qetnom periodu mo}i }e du`e da u`ivaju u kvalitetu ugostiteqskih objekata, rekao Ostoja Bara{in
PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Du`e radno vrijeme
objekata kojima je dodijeqen znak kvaliteta “Zlatna ka{ika“, radi}e od sedam do 24 ~asa radnim danom i vikendom do jedan sat iza pono}i, dok je posebno radno vrijeme za objekte smje{tene u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovawa. grada. Disko barovi i klubovi radnim danima }e raditi od 19 ~asova do tri ~asa iza pono}i, a u dane vikenda do ~etiri ~asa iz pono}i. - Turisti koji budu u na{em gradu u qetnom periodu, mo}i }e du`e u`ivati u kvalitetu ugostiteqskih objekata - rekao je direktor Turisti~ke organizacije Bawa Luka Ostoja Bara{in. Ove zakqu ~ke gra do na ~elnik Dragoqub Davidovi} donio je na zahtjev Zanatskopreduzetni~ke komore regije Bawa Luka, Turisti~ke organizacije Bawa Luka i ukazane potrebe za du`im radnim vremenom ugostiteqskih objekata, s obzirom da se u predstoje}em periodu koji karakteri{u razna kulturna i sportska de{avawa, o~ekuje pove}an broj turista..

“Akvana“ ~eka sunce, na “Fortuni“ kupawe
Zbog lo {ih vre men skih uslova otvarawe sezone kupawa na bazenima Vodenog parka “Akvana“, koje je trebalo biti u subotu, bi}e pro lon gi ra no sve dok se ne do |u to pli ji da ni, dok }e na bazenima “Fortu na“ ku pa ~i mo }i da u`ivaju. - Na “Akvani“ }e sezona po~eti sa boqim vremenskim prilikama - ka`u u upravi ovog vodenog parka. Portparol bazena “Fortuna“ Tawa Granati} istakla je da }e u su bo tu bez obzira na vremenske prilike bazeni biti otvoreni za prve kupa~e. M. Mi.

Svi ugostiteqski objekti na podru~ju grada, od 1. juna do 31. avgusta ove godine, mogu da rade sat vremena du`e u odnosu na radno vrijeme propisano Odlukom o odre|ivawu radnog vremena ugostiteqskim objektima na podru~ju grada Bawa Luka. - Res to ra ni, ugos ti teqski objekti za ishranu i pi}e i ugostiteqski objekti za pi}e, mo}i }e raditi od sedam do 24 ~asa radnim danima, i od sedam do jedan sat iza pono}i vikendom - rekli su u Administrativnoj slu`bi grada. Ugos ti teqski obje kti izvan stam be no-po slo vnih

USVOJEN zahtjev Zanatsko -preduzetni~ke komore
- Restorani kojima je dodijeqen znak kvaliteta “Zlatna ka {i ka“ ima }e ra dno vrijeme od sedam do 24 ~asa radnim danima i od sedam do jedan sat iza pono}i vikendom - naglasili su u slu`bi

Izlo`ba djela Gorana Vu~enovi}a
Izlo`ba “Pirografije i skulpture“ autora Gorana Vu ~e no vi }a otvo re na je u pros to ri ja ma Ga le ri je “Udas“. Ovu izlo`bu sve~ano je otvorio ~lan umjetni~kog savjeta Galerije “Udas” grafi~ar Sr|an Kosi}, koji je naglasio da je skulptura te{ka, gruba i govori o materijalu u kojem mi pronalazimo umjetnikovu namjeru i ventile kroz koje on mo`e da se izrazi. Vu~enovi} je `rtva mine, amputirac, aktivno ukqu~en u rad Galerijsko-edukativnog centra “Udas“, a ovo mu je bila prva samostalna izlo`ba.

PO[TOVAWE JAVNOG REDA
Pomo}nik na~elnika Komunalne policije @eqko Obradovi} je naglasio da su svi vlasnici ugostiteqskih objekata du`ni da se pridr`avaju utvr|enog radnog vremena, ina~e }e dobiti prekr{ajni nalog na 500 maraka. - Mora da se po{tuje javni red i mir - naglasio je Obradovi}.

MATI^NI URED
Ro|eni:
Ana Trkuqa, k}i Borislava i Zorice; Anastasija Kova~evi}, k}i Nemawe i Stane; Davor Tubi}, sin Sini{e i Gordane; Lara Petro vi}, k}i Vla di mi ra i Nata{e; Leontina Dubo~anin, k}i Jugoslava i Nevene; Zorana Zari}, k}i Zorana i Dragane; Milica Dmi~i}, k}i Brane i Bogdane; Tamara Stegi}, k}i Nenada i Stoje; Luka \uki}, sin Darka i Darije; Nemawa Lipi}, sin Zlatana i Irene; Aleksej Ponorac, sin Nenada i Tatja ne; Da vid Kaj kut, sin Milana i Aleksandre. ro|ena 1934. godine; Milan (Mi le) Bo kan, ro |en 1940. go di ne; Quba (\u ra|) Ke sar, ro |e na 1926. go di ne; Ibra him (Suqo) Mujki}, ro|en 1949. godine.

PA@WA
Urbanisti~ki plan na uvidu
Nacrt urbanisti~kog plana Bawa Luke bi}e na javnom uvidu od 3. juna do 2. jula, saop{teno je iz Administrativne slu`be grada. Gra|ani }e mo}i pogledati Nacrt urbanisti~kog plana u prostorijama Administrativne slu`be grada i mjesnih zajednica. Za vrijeme javnog uvida svako fizi~ko i pravno lice mo}i }e dati primjedbe, mi{qewe i prijedloge na izlo`eni Nacrt. V. K.

Umrli:
Vasilija (Savo) Iwac,

32 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

VLADAVINA TAJNOM MODERNA TAJNA DRU[TVA (Ruska revolucija)

(17)

XIM MARZ

Zapadni kapitalizam stvorio komunizam
protnosti - teza i antiteza - pomiruju u kompromisu ili sintezi. Naravou~enije koje je ovde va`no jeste da je zapadni kapitalizam na jednoj strani stvorio komunizam (teza) kao neprijateqa demokratskih zemaqa (antiteza) na dru goj stra ni. Nas ta li su kob stvo rio je ogromno tr`i{te za finansirawe i naoru `a vawe i naj zad je izje dna ~io obe strane (antiteza). ^esto se posledwih pedeset godina ponavqa da Sjediwene Dr`ave sve vi{e li~e Rusiji i da Rusija sve vi{e li~i na Sjediwene Dr`ave. ^la no vi taj nih dru {ta va iz vre me na Roudsovih okruglih stolova dobro su shvatili Hegelovu dijalektiku. Wihovi prethodnici su je vekovima uspe{no koristili, ne znaju}i za ime Hegel. Ovi prvi makijavelisti su otkrili da je potreban samo mali korak do realizacije i da ne treba da se ~eka kriza ili pometwa. Dru{tvena previrawa mogu da se kanali{u na wihovu korist. Otuda je do{lo do ciklusa finansijskih udara, kriza i revolucija, ratova i ratnih pretwi, a sve to je doprinosilo odr`avawu ravnote`e mo}i. Dru{tveni aktivisti i birokrate dobro su nau~ili lekciju, bilo iskustvom, intuicijom ili prou~avawem. Tra`i vi{e nego {to ti je zaista potrebno (teza) od svojih protivnika (antiteza) i posle kompromisa obi~no }e{ dobiti ono {to si `eleo (sinteza). dnom go vo ru pred odla zak iz Wujor ka, Troc ki je re kao: “Vra }am se u Ru si ju da zbacim privremenu vladu i da obustavim rat s Nema~kom“. Kada je brod koji je prevozio Trockog i wego vu pratwu pris tao u Ha li fa ksu, Nova [kotska, kanadske vlasti su ih uhapsile i zaplenile im svu robu, s pravom se pla{e}i da bi revolucija u Rusiji mogla da oslobodi nema~ke trupe da se bore protiv Saveznika na Zapadnom frontu.

Marks je Hegelovu teorijsku filozofiju okrenuo ka materijalnom svijetu i razvio je kao oru|e za manipulaciju qudima i doga|ajima. Naravou~enije je da je kapitalizam na jednoj strani stvorio komunizam (teza) kao neprijateqa demokratskih zemaqa (antiteza) na drugoj strani Nastali sukob stvorio je ogromno tr`i{te za finansirawe i naoru`avawe i najzad je izjedna~io obje strane (antiteza)

He ge lo va tvrdwa o ra zum skom tu ma ~ewu qudske su{tine odredila je hegelovski sis tem kao po k u {aj po mi rewa su pro tnos ti i shva tawa ce lo ku pnog ko smosa kao jedne sistematske celine. To je bio veoma uzbudqiv poku{aj koji jo{ nije doveden do kraja. Pristalice i protivnici Hegela nastavi}e da se nadmudruju i u slede}em milenijumu. Lako je, onda, shvatiti za{to Hegelovi sledbenici, ukqu~uju }i K ar la Mar ksa i Hi tle ra, ta kvo apstraktno razmi{qawe tuma~e na toliko razli~itih na~ina. Hegelov istomi{qenik i ~ovek koji je naj vi {e uti cao na wego vo de lo, Fi hte, bio je ~lan tajnih dru{tava. “Interesantno je da je Fihte, koji je ove ideje razvio pre He ge la, bio ma son, go to vo si gur no iluminat, a sigurno pod za{titom iluminata“, zapisao je Saton. Ne ki ~ak tvrde da je sam He gel bio ~lan revolucionarne Lo`e nema~kih ilumi na ta ko ja je za brawena za ko nom 1784. iako ni je pro na |e na do ku men ta ci ja. Si gurno je da je on prihvatio masonsku teologiju racionalizma.

Hap{ewe i osloba|awe Trockog
Ali ovu opravdanu zabrinutost otklonio je pukovnik Haus, desna ruka predsedni ka Vil so na, ko ji je re kao {e fu Bri tan ske taj ne slu `be, se ru Vi li ja mu Vaj zma nu, da Vil son `e li da se Troc ki oslobodi. Dana 21. aprila 1917, mawe od mesec dana po ulasku Sjediwenih Dr`ava u rat, Britanski admiralitet je naredio osloba|awe Troc kog, ko ji je snab de ven ame ri ~kim pa so {em po odo brewu Vil so na, nastavio put u Rusiju i istoriju. Posle neuspele revolucije 1905. protera no je na hiqade rus kih akti vis ta, ukqu~uju}i Trockog i Vladimira Iqi~a Lewina, revolucionarnog intelektualca ko ji je pri la go dio te ori je He ge la, Fi htea, Rakina i Marksa ruskim politi~kim i ekonomskim uslovima. Nakon vi{egodi{wih poku{aja s reformama, car je bio prisiqen da abdicira 15. marta 1917, nakon nemira u Sankt Petersburgu (tada{wem Petrogradu), nemira za koje se veruje da su ih pokrenuli britanski agenti... ... ^ak je i Lewin o~ito shvatio da su ga izma ni pu li sa le mo }ne si le. “Dr`a va ne funkcioni{e kako smo `eleli“, pisao je. “^ovek se nalazi za volanom i ~ini mu se da upravqa wime, ali ko la ne idu u `eqenom sme ru. Kre }u se po `eqi ne ke druge sile“. Ta druga “sila“ bili su ~lanovi tajnih dru{tava koji su stajali iza ra|awa samog komunizma, “kapitalisti finansijskog monopola“ kako ih je nazvao Lewin. ( Nastavi}e se )

Tr`i{te za naoru`avawe
Marks je Hegelovu teorijsku filozofiju okrenuo ka materijalnom svetu i razvio je izu ze tno oru |e za ma ni pu la ci ju qudima i doga|ajima. To je poznato kao hegelovska dijalektika, proces u kojem se su-

SJEDIWENE DR@AVE sve vi{e li~e Rusiji, a Rusija sve vi{e li~i na Sjediwene Dr`ave

Vladari
U “Vladavini tajnom“ Xim Marz prati istoriju tajnih organizacija: Trilateralne komisije, Savjeta za spoqne poslove i Grupe Bilderberg i snagu koju one imaju. Rezultat toga je izvrsna sinteza istorijskih ~iwenica, od kojih su mnoge skrivene od javnosti i kroz analizu baca vi{e svjetla na qude i organizacije koji vladaju svijetom i na{im `ivotima.

Ovaj revolucionarni metod - sistematsko de lo vawe te za pro tiv an ti te ze = sinteza - predstavqa kqu~ za shvatawe istorije sveta - zajedno sa gotovo tri stotine revolucionara i fondova koje obezbe|uje Vol strit. Troc kog, ~i je je pra vo ime bi lo Lev Davidovi~ Bron{tajn, pratili su britanski agenti koji su sumwali na wega da radi za Nema~ku obave{tajnu slu`bu od boravka u Be~u pre rata. U je-

30. maj 1913. godine

30. maj 1956. godine

31. maja 1809. godine

Mir Srbije i Turaka
1913 - U Londonu je potpisan mirovni ugovor pora`enog Osmanskog carstva sa Srbijom, Gr~kom, Bugarskom i Crnom Gorom, ~ime je okon~an Prvi balkanski rat. Srbija je tada oslobodila Staru Srbiju (otprilike dana{we Kosovo i Metohija) i Ju`nu Srbiju (danas Makedonija). Bugarska je pripojila Pirinsku, a Gr~ka Egejsku Makedoniju. Ustanovqena je i jedna nova dr`ava - Albanija, koja nikada ranije u istoriji nije postojala. Austrija je nametnula osnivawe Albanije da bi onemogu}ila izlaz Srbije na more.

Tito posjetio SSSR
1956 - Jugoslovenska dr`avnopartijska delegacija s Josipom Brozom na ~elu doputovala je u Sovjetski Savez i tokom posjete su u razgovorima sa sovjetskim rukovodstvom potvr|ena na~ela Beogradske deklaracije iz 1955, kojom je premo{}en raskol dviju zemaqa zapo~et 1948. napadima na KPJ (weno rukovodstvo) a time i rukovodstvo Jugoslavije. U Moskovskoj deklaraciji o odnosima SKJ i KP SSSR istaknuto je da }e biti nastavqena saradwa dviju vladaju}ih partija, u skladu s na~elom o razli~itim putevima razvoja i utvr|eno je da se saradwa mora zasnivati na dobrovoqnosti i ravnopravnosti. 1809 - Na brdu ^egar kod Ni{a u Prvom srpskom ustanku poginuo je srpski vojvoda Stevan Sin|eli}. Da bi zaustavio Turke koji su prodrli u srpsko utvr|ewe, on je zapalio skladi{te municije i izazvao eksploziju u kojoj su poginuli srpski i turski vojnici. Kad je Ste-

Poginuo Stevan Sin|eli}
van Sin|eli} vidio da ne mo`e Turke istjerati iz {anca, da je mnogo Srba izginulo, a da ne bi pao `iv Turcima u ruke, opalio je iz svoje kubure u punu burad baruta i tako je zavr{io boj. Poslije ovoga, na ^egru je le`alo oko 16.000 Turaka i 4.000 Srba.

OGLASI
Bosna i Hercegovina/Republika Srpska OP[TINA/MUNICIPALITY SREBRENICA SKUP[TINA/ASSEMBLY Adresa/Adress: Srebreni~kog odreda bb Tel. 056/445-500, 445-510, 445-508, tel/fax: 056/445-532 E-mail: skupstina@srebrenica-opstina.org www: srebrenica-opstina.org Mati~ni broj: 1099477 JIB: 4400301230004 [ifra op}ine: 097 Bosna i Hercegovina/Republika Srpska OP[TINA/MUNICIPALITY SREBRENICA SKUP[TINA/ASSEMBLY Adresa/Adress: Srebreni~kog odreda bb Tel. 056/445-500, 445-510, 445-508, tel/fax: 056/445-532 E-mail: skupstina@srebrenica-opstina.org www: srebrenica-opstina.org

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 33
Mati~ni broj: 1099477 JIB: 4400301230004 [ifra op}ine: 097

Ra~un/accounts: Op{tinski javni prihod: 551015-00011210-51, Bud`et op{tine: 551015-00011206-63, Bud`et za posebne namjene: 551015-00011222-15, otvoreni kod Nove Banjalu~ke banke a.d. Banja Luka

Ra~un/accounts: Op{tinski javni prihod: 551015-00011210-51, Bud`et op{tine: 551015-00011206-63, Bud`et za posebne namjene: 551015-00011222-15, otvoreni kod Nove Banjalu~ke banke a.d. Banja Luka

Broj: 01-022- 80-1/09 Srebrenica, 11.5.2009. god. Na osnovu ~lana 1. i 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 41/03), ~lana 3. i 4. Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor direktora i imenovawa organa upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Srebrenica, broj: 01-022-29/05, te ~lana 1. Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe direktora Doma zdravqa Srebrenica broj: 01-022-80/09 od 8.5.2009. godine, Skup{tina op{tine Srebrenica raspisuje

Broj: 01-022- 81-1/09 Srebrenica, 11.5.2009. god. Na osnovu ~lana 1. i 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 41/03), ~lana 53. Zakona o bibliote~koj djelatnosti ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj:52/01 i 112/08), ~lana 3. i 4. Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor direktora i imenovawa organa upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Srebrenica, broj: 01-022-29/05, te ~lana 1. Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe direktora Narodne biblioteke Srebrenica broj: 01-022-81/09 od 8.5.2009. godine, Skup{tina op{tine Srebrenica raspisuje

JAVNIimenovawe direktora KONKURS za izbor i
Doma zdravqa Srebrenica vlasti Republike Srpske ("Slu`beni glasnik RepuI - Raspisuje se javni konkurs za izbor i imenovawe blike Srpske", broj:73/08). direktora: VII - Potrebna dokumentacija direktor Doma zdravqa Srebrenica Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti II – Opis poslova dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: 1. Direktor rukovodi radom Doma zdravqa Srebrenica - biografiju o kretawu u slu`bi; III – Mandat - uvjerewe o dr`avqanstvu ( ne starije od {est mjeDirektor se imenuje na period od 4 /~etiri/ godine. seci); IV – Op{ti uslovi - ovjerenu fotokopiju li~ne karte; - da je dr`avqani Republike Srpske ili BiH; - dokaz o radnom iskustvu; - da su stariji od 18 godina; - da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem - uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postunivou vlasti u BiH (bilo na nivou dr`ave ili enti- pak ( ne starije od {est mjeseci); teta) kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem - ovjerenu kopiju diplome; nivou vlasti u periodu od tri godine prije objavqi- - potpisanu i od strane organa ovjerenu izjavu o ispuwavawu uslova iz podt. 3. i 6. IV ovog konkursa; vawa konkursa; - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu Za sve kandidate }e se slu`benim putem pribaviti uvjerewe o neka`wavawu. kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija ka`wiva djela koja ih ~ini nepodobnim za obavqawe za izbor i imenovawe }e obaviti intervju o ~emu }e poslova na upra`wenim pozicijama; kandidati biti blagovremeno obavije{teni. Imaju}i - da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak; - da ne slu`e kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog u vidu ovla{}ewa ombudsmena koji proisti~e iz ~lana 16. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim suda i da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred imenovawima Republike Srpske u vezi prigovora na sudom; kona~na imenovawa, postoji potreba stalnog uvida u V – Posebni uslovi podnesene prijave te se iz tih razloga dokumenta - visoka stru~na sprema medicinski fakultet prilo`ena uz prijave ne}e vra}ati kandidatima. - najmawe 3 (tri) godine radnog iskustva u struci VIII – Rok za podno{ewe prijave zdravstvenog radnika visoke {kolske spreme Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana objavqi- da ima polo`en stru~ni ispit; vawa konkursa u dnevnom listu "Glas Srpske", "Dne- da posjeduje organizatorske i moralne kvalitete; vni avaz" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". - da za imenovawe ne postoje zakonske smetwe. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. VI – Sukob interesa Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave mogu biti dostavqene li~no ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa ({alter sala) ili putem po{te na adresu Op{tina u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i druSrebrenica sa naznakom za Komisiju za izbor i imegim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 41/03), Zakona o sukobu novawe Skup{tine op{tine Srebrenica, ulica Srebreni~kog odreda bb 75 430 Srebrenica. interesa u institucijama vlasti BiH ("Slu`beni PREDSJEDNIK SKUP[TINE glasnik Republike Srpske", broj: 13/02, 14/03 i 12/04) Radomir dr Pavlovi},s.r. i Zakonom o spre~avawu sukoba interesa u organima

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe direktora Narodne biblioteke Srebrenica Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", I - Raspisuje se javni konkurs za izbor i imenovawe dibroj:73/08). rektora: VII - Potrebna dokumentacija direktor Narodne biblioteke Srebrenica Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti doII – Opis poslova kaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: 1. Direktor rukovodi radom Narodne biblioteke Sre- biografiju o kretawu u slu`bi; brenica - uvjerewe o dr`avqanstvu ( ne starije od {est mjeseci); III – Mandat - ovjerenu fotokopiju li~ne karte; Direktor se imenuje na period od 4 /~etiri/ godine. - dokaz o radnom iskustvu; IV – Op{ti uslovi - uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak ( - da je dr`avqani Republike Srpske ili BiH; ne starije od {est mjeseci); - da su stariji od 18 godina; - da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem - ovjerenu kopiju diplome; nivou vlasti u BiH (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) - potpisanu i od strane organa ovjerenu izjavu o ispuwavawu uslova iz podt. 3. i 6. IV ovog konkursa; kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou Za sve kandidate }e se slu`benim putem pribaviti uvjevlasti u periodu od tri godine prije objavqivawa konrewe o neka`wavawu. kursa; Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu izbor i imenovawe }e obaviti intervju o ~emu }e kandikaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za ka`wiva djela koja ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova na dati biti blagovremeno obavije{teni. Imaju}i u vidu ovla{}ewa ombudsmena koji proisti~e iz ~lana 16. Zaupra`wenim pozicijama; kona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima - da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak; - da ne slu`e kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog Republike Srpske u vezi prigovora na kona~na imenovawa, postoji potreba stalnog uvida u podnesene prijave suda i da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred te se iz tih razloga dokumenta prilo`ena uz prijave ne}e sudom; vra}ati kandidatima. V – Posebni uslovi VIII – Rok za podno{ewe prijave - zavr{en prvi ciklus studijskog programa ili ekvivaRok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana objavqivawa lent odgovaraju}e visoko{kolske ustanove, odnosno fakulkonkursa u dnevnom listu "Glas Srpske", "Dnevni avaz" i tet pravni, ekonomski ili fakultet dru{tvenog smjera i najmawe 3 (tri) godine radnog iskustva u oblasti kulture "Slu`benom glasniku Republike Srpske". Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ili da je radilo na poslovima vezanim za kulturu ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razVI – Sukob interesa matrawe. Prijave mogu biti dostavqene li~no ({alter Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili sala) ili putem po{te na adresu Op{tina Srebrenica biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa naznakom za Komisiju za izbor i imenovawe sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenoSkup{tine op{tine Srebrenica, ulica Srebreni~kog vawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj:41/03), Zakona o sukobu interesa u odreda bb 75 430 Srebrenica. institucijama vlasti BiH ("Slu`beni glasnik RepuPREDSJEDNIK SKUP[TINE blike Srpske", broj: 13/02, 14/03 i 12/04) i Zakonom o Radomir dr Pavlovi},s.r. spre~avawu sukoba interesa u organima vlasti Republike

Broj: 01-022-83-1 /09 Srebrenica, 14.5.2009. god. Na osnovu ~lana 1. i 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 41/03), ~lana 3. i 4. Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor direktora i imenovawa organa upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Srebrenica, broj:01-022-29/05, te ~lana 1. Odluke o raspisivawu javnog konkursa za ~lanove Upravnih odbora i Nadzornog odbora u javnim ustanovama ~iji je osniva~ op{tina Srebrenica, broj: 01-022-83/09 od 8.5.2009. godine, Skup{tina op{tine Srebrenica raspisuje

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe ~lanova Upravnih odbora i Nadzornog odbora u javnim ustanovama ~iji je osniva~ op{tina Srebrenica I – Raspisuje se javni konkurs za izbor i imenovawe: 1. 3 (tri) ~lana Upravnog odbora JU "Kulturni centar Srebrenica" 3 (tri) ~lana Upravnog odbora JZU Dom zdravqa Srebrenica 3 (tri) ~lana Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad 3 (tri) ~lana Upravnog odbora Turisti~ke organizacije Srebrenica 3 (tri) ~lana Upravnog odbora Narodne biblioteke Srebrenica 3 (tri) ~lana Upravnog odbora Gradska apoteka 3 (tri) ~lana Upravnog odbora JU Dje~ije obdani{te "Poletarac" i 3 (tri) ~lana Nadzornog odbora Teritorijalne vatrogasne jedinice Srebrenica. II – Opis poslova Poslovi ~lanova Upravnih odbora i Nadzornog odbora utvr|eni su zakonom i Statutom javnih ustanova. III – Mandat ^lanovi Upravnog i Nadzornog odbora imenuju se na period od 4 /~etiri/ godine. IV – Status Aktom o imenovawu ~lanova Upravnih odbora i Nadzornog odbora ne zasnivaju radni odnos. ^lanovi Upravnih i Nadzornog odbora ostvaruju pravo na naknadu u skladu sa op{tim aktom osniva~a. V – Op{ti uslovi - da su dr`avqani Republike Srpske ili BiH; - da su stariji od 18 godina; - da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa; - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za ka`wiva djela koja ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova na upra`wenim pozicijama; - da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak; - da ne slu`e kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda i da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred sudom; VI – Posebni uslovi Posebni uslovi i kriterijumi za ~lana Upravnog odbora su slijede}i: - visoka (VII) ili vi{a (VI) stru~na sprema; - poznavawe problematike u djelatnosti kojom se bavi preduze}e ili ustanova, - poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa; - dokazani rezultati na ranijim poslovima; Posebni uslovi i kriterijumi za ~lana Nadzornog odbora su slijede}i: - visoka ili vi{a stru~na sprema (VII ili VI stepen) - posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe poslova nadzora, - poznavawe sadr`aja i na~ina rada nadzornog odbora, - dokazani rezultati rada na ranijim poslovima Izuzetno za ~lana Upravnog i Nadzornog odbora pored ispuwavawa ostalih uslova mo`e se imenovati i kandidat koji ima najmawu sredwu stru~nu spremu (IV) ako nema kandidata sa VSS ili V[S spremom. VII – Sukob interesa Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj:41/03), Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 13/02, 14/03 i 12/04), Zakonom o spre~avawu sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj:73/08) i Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 101/04, 42/05 i 118/05). VIII - Potrebna dokumentacija Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: - biografiju o kretawu u slu`bi; - uvjerewe o dr`avqanstvu; - uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak; - ovjerenu kopiju diplome; - potpisanu i od strane organa ovjerenu izjavu o ispuwavawu uslova iz podt.3. i 6. V ovog konkursa; Za sve kandidate }e se slu`benim putem pribaviti uvjerewe o neka`wavawu. Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor i imenovawe }e obaviti intervju o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. Imaju}i u vidu ovla{}ewa ombudsmena koji proisti~e iz ~lana 16. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske u vezi prigovora na kona~na imenovawa, postoji potreba stalnog uvida u podnesene prijave te se iz tih razloga dokumenta prilo`ena uz prijave ne}e vra}ati kandidatima. IX – Rok za podno{ewe prijave Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas Srpske", "Dnevni avaz" i "Slu`benom glasniku Republike Srpske". Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave mogu biti dostavqene li~no ({alter sala) ili putem po{te na adresu Op{tina Srebrenica sa naznakom za Komisiju za izbor i imenovawe Skup{tine op{tine Srebrenica, ulica Srebreni~kog odreda bb 75 430 Srebrenica. PREDSJEDNIK SKUP[TINE Radomir dr Pavlovi}

34 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a.d. BAWA LUKA - UPRAVNI ODBOR Broj: 1-02-8954/09 Dana, 22.5.2009. godine Na osnovu ~lana 20. i 21. Statuta Telekomunikacija RS a.d. Bawa Luka, Upravni odbor Preduze}a dana 22.5.2009. godine, donosi: o sazivawu XIX Skup{tine akcionara Telekomunikacija Republike Srpske a.d. Bawa Luka I Saziva se Skup{tina akcionara Telekomunikacija RS a.d. Bawa Luka koja }e se odr`ati dana 23.6.2009. godine (utorak) u 11 sati, u prostorijama RJ TT Bawa Luka (TKC), ul. Mladena Stojanovi}a br. 8, Bawa Luka. Za sjednicu se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Odluke o izboru verifikacione Komisije i podno{ewe izvje{taja o prisutnim akcionarima. 2. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Odluke o izboru predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara, zapisni~ara i broja~a glasova. 3. Razmatrawe i usvajawe Zapisnika sa XVIII Skup{tine akcionara. 4. Razmatrawe i dono{ewe odluke o izboru me|unarodno priznatog revizora za reviziju poslovawa u 2009. godini. II Materijali pod ta~kama dnevnog reda 1, 2, 3, i 4 su dostupni na uvid akcionarima u sjedi{tu Uprave preduze}a u Bawoj Luci i sjedi{tu radnih jedinica preduze}a: Bawa Luka, Prijedor, Doboj, Br~ko, Bijeqina, Zvornik, Isto~no Sarajevo - Sokolac, Fo~a, Trebiwe i Mrkowi} Grad, a uvid u iste se mo`e izvr{iti svakog radnog dana ( od 8 do 15 ~asova) od osmog dana od objavqivawa saziva do dana odr`avawa Skup{tine akcionara. Prijavqivawe i evidentirawe akcionara vr{i}e se u prostorijama RJ Bawa Luka (TKC) u Bawoj Luci, jedan sat prije po~etka Skup{tine. U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovna Skup{tina }e se odr`ati dana 30.6.2009. godine ( utorak ) u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Branko Radujko

ODLUKU

MH ERS ZP"ELEKTRODISTRIBUCIJA" a.d. PALE Broj: NO-XXXIV- 501 /09 Datum: 28.05.2009. godine Na osnovu ~lana 43. ta~ka 4. Statuta MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d. Pale, Nadzorni odbor MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d. Pale

osamnaestu sjednicu Skup{tine akcionara MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d. Pale Sjednica }e se odr`ati dana 29.6.2009. godine (ponedjeqak) sa po~etkom u 11 ~asova u prostorijama Preduze}a u Palama. Za sjednicu se predla`e slede}i DNEVNI RED 1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine i zapisni~ara. 2. Razmatrawe i usvajawe Zapisnika sa sedamnaeste sjednice Skup{tine akcionara MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d Pale. Dono{ewe: - Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d Pale. - Odluke o utvr|ivawu uslova i kriterija za izbor ~lanova Nadzornog odbora MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d Pale. - Odluke o imenovawu Komisije za izbor ~lanova Nadzornog odbora MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d Pale. - Odluke o vr{ewu funkcije ~lanova Nadzornog odbora MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d Pale do okon~awa postupka izbora i imenovawa po konkursu. 4. Dono{ewe Odluke o sprovo|ewu tre}eg ciklusa reprograma potra`ivawa za utro{enu elektri~nu energiju. 5. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Nadzornog odbora MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d Pale za 2008. godinu. U slu~aju da se osamnaesta Skup{tina akcionara ne odr`i dana 29.6.2009. godine ponovqena osamnaesta Skup{tina akcionara odr`a}e se dana 6.7.2009. godine (ponedjeqak) u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Pozivaju se svi akcionari, fizi~ka i pravna lica, da li~no ili putem punomo}nika, odnosno glasawem pismenim putem, uzmu u~e{}a u radu Skup{tine akcionara. Punomo} za zastupawe akcionara mora biti ovjerena kod nadle`nog organa. Ukoliko akcionar glasa pismenim putem, pismena izjava o glasawu tako|e mora biti ovjerena kod nadle`nog organa. Uvid u materijal koji }e se razmatrati na osamnaestoj sjednici Skup{tine akcionara mo`e se izvr{iti svakog radnog dana od dana objavqivawa ovog poziva u prostorijama Preduze}a u terminu od 8 do 16 ~asova. Predsjednik Nadzornog odbora Slavo Kraji{nik , dipl. ma{ in`.

SAZIVA

OGLASI

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 35 OSNOVNI SUD U DOBOJU Broj: Ps-119/02 Doboj, 30.4.2009. godine Osnovni sud u Doboju po sudiji Brankici Stojakovi} Kvaternik u pravnoj stvari tu`ioca Energoinvest "Trudbenik" Doboj, protiv tu`enog "Handball" DOO trgovina, prevoz i usluge Tuzla, radi duga, vrijednost spora 19.697,92 KM, donio je van ro~i{ta dana 30.4.2009. godine

Na osnovu ~lana 246. stav 2. Zakona o preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 24/98, 62/02, 38/03, 97/04 i 34/06 ), ~lanova 76 i 85. Zakona o investicionim fondovima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj: 92/06) i ~lana 15. Statuta ZIF-a "EUROINVESTMENT FOND" AD Bawa Luka, Upravni odbor Dru{tva za upravqawe investicionim fondovima "EUROINVESTMENT" AD Bawa Luka na sjednici odr`anoj dana 13.5.2009.godine, donio je odluku kojom :

SAZIVA
II sjednicu Skup{tine akcionara ZIF-a "EUROINVESTMENT FOND" AD Bawa Luka, koja }e se odr`ati 24.6.2009. godine u 12 ~asova, u Motelu "Dragana", ul. Vojvode Uro{a Drenovi}a 129. Bawa Luka Zasjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i DNEVNI RED 1. Izbor verifikacione komisije, predsjedavaju}eg, zapisni~ara i broja~a glasova, 2. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja verifikacione komisije, 3. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine akcionara Fonda, 4. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o poslovawu i finansijskih izvje{taja Fonda za 2008. godinu, sa mi{qewem nezavisnog revizora i Nadzornog odbora Fonda, 5. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Nadzornog odbora Fonda, 6. Razmatrawe i usvajawe Poslovne politike i investicionih ciqeva Fonda za 2009. god. 7. Dono{ewe odluke o izboru nezavisnog revizora Fonda za 2009. godinu, Skup{tina akcionara Fonda mo`e odlu~ivati ako su prisutni ili predstavqeni akcionari koji imaju 30% i vi{e od ukupnog broja glasova, ukqu~uju}i i glasove akcionara koji su se opredijelili da glasaju pismenim putem. U slu~aju nemogu}nosti odr`avawa sjednice u zakazano vrijeme, ponovqena sjednica se zakazuje za isti dan, na istom mjestu, u 13 ~asova. Pravo glasa na sjednici Skup{tine imaju akcionari upisani u kwigu akcionara na dan 13.5.2009. godine. Materijali za sjednicu Skup{tine akcionara Fonda mogu se dobiti na uvid u sjedi{tu Dru{tva, Wego{eva 50, radnim danom u periodu od 9 do 14 ~asova ili na veb sajtu www.euroinvestment-bl.com Akcionari koji nisu u mogu}nosti da sjednici prisustvuju li~no ili putem punomo}nika (punomo} mora biti ovjerena kod nadle`nog organa ili u prostorijama Dru{tva), mogu glasati i putem glasa~kih listi}a, koje preuzimaju u prostorijama Dru{tva ili na sajtu, a dostavqaju uz potvrdu prijema najkasnije tri dana prije odr`avawa sjednice Skup{tine, neposredno na protokol Dru{tva ili putem po{te najkasnije tri dana prije odr`avawa sjednice Skup{tine. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 051/355-980. UPRAVNI ODBOR DRU[TVA

PRESUDU
ZBOG PROPU[TAWA Obavezuje se tu`eni da tu`iocu isplati na ime glavnog duga iznos od 19.697,92 KM sa zakonskom zateznom kamatom po fiksnoj stopi od 0,05% dnevno i to na iznos od 500,00 KM po~ev od 12.5.2001. godine, na iznos od 994,00 KM po~ev od 28.9.2001. godine, na iznos od 540,00 KM po~ev od 21.10.2001. godine, na iznos od 11.799,00 KM po~ev od 24.10.2001. godine, na iznos od 949,50 KM po~ev od 28.10.2001. godine, na iznos od 3.213,00 KM po~ev od 2.12.2001. godine i na iznos od 2.202,47 KM po~ev od 16.2.2002. godine do kona~ne isplate, te naknadi tro{kove postupka u iznosu od 750,00 KM, a sve u roku od 30 dana, a koji po~iwe da te~e prvog dana poslije dostavqawa prepisa presude tu`enom pod prijetwom izvr{ewa. Obrazlo`ewe Tu`ilac je dana 25.10.2002. godine kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enog radi isplate duga u iznosu od 19.697,92 KM. Ovaj sud je tu`enom poku{ao dostaviti tu`bu na odgovor a kako je tu`eni bio nedostupan, to je tu`ilac predlo`io dostavqawe u smislu odredbe ~lana 348. stav 3. i 7. Zakona o parni~nom postupku, a koji se primjewuje i za pravna lica u smislu odredbe ~lana 349. stav 3. navedenog zakona. Tu`eni sudu nije dostavio odgovor na tu`bu u zakonom predvi|enom roku od 30 dana od dana prijema tu`be sa prilozima, odnosno po isteku roka nakon objave u dnevnim novinama, a kako je tu`ilac u podnesenoj tu`bi predlo`io da se u slu~aju da tu`eni ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku donese presuda zbog propu{tawa, sud je donio presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev jer je na{ao da isti nije o~igledno neosnovan niti da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati, a {to proizilazi iz ~iwenica na kojima se zasniva isti i koje nisu u o~iglednoj protivrje~nosti sa dokazima koje je tu`ilac predlo`io , odnosno sa op{te poznatim ~iwenicama. Odluka o tro{kovima zasniva se na Tarifnom broju 1. i 2. ta~ka 2. Taksene tarife ("Slu`beni glasnik Republike Srpske " broj 18/99 i 73/08) na ime takse na tu`bu i presudu u iznosu od 750,00 KM, a u smislu odredbe ~lana 386. i 183. stav 3. Zakona o parni~nom postupku. Zbog iznesenog, sud je u smislu odredbe ~lana 182. Zakona o parni~nom postupku i donio presudu kao u izreci.

Brankica Stojakovi} Kvaternik PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nije dozvoqena `alba ali se mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{we stawe . Prijedlog se podnosi Osnovnom sudu u Doboju u roku od 8 (osam) dana, ra~unaju}i od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tawe, a ako je stranka tek docnije saznala za propu{tawe, od dana kada je za to saznala. Poslije proteka 60 ({ezdeset) dana od dana propu{tawa ne mo`e se tra`iti povra}aj u pre|a{we stawe. Ako se povra}aj u pre|a{we stawe tra`i zbog propu{tawa roka, predlaga~ je du`an da istovremeno sa podno{ewem prijedloga izvr{i i propu{tenu radwu.

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJEQINI Broj: 80 0 Mal 007552 08 Mal Bijeqina, 27.5.2009. godine OSNOVNI SUD U BIJEQINI i to sudija Halida Buqugi}, rje{avaju}i u pravnoj stvari tu`iteqa Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina, Glavna filijala Tuzla, protiv tu`enih Vukosav Predraga, sin Jovana iz Bijeqine, ul. Lozni~ka br. 37 i Mati} Perice, sin Pre iz Bijeqine, ul. Raje Bani~i}a br. 110, radi isplate potra`ivawa, Vsp. 2.608,81 KM, dana 27.5.2009. godine, donio je sqede}u: -zbog propu{tawa Obavezuju se tu`eni Vukosav Predrag iz Bijeqine i Mati} Perica iz Bijeqine, da tu`itequ Raiffeisen banci d.d. Bosna i Hercegovina, Glavna filijala Tuzla (~iji je organizacioni dio Filijala Bijeqina), solidarno isplate iznos od 2.608,81 KM, a koji iznos ~ini ukupan dospjeli glavni dug u iznosu od 2.416,49 KM i ukupan dospjeli dug po osnovu kamate u iznosu od 192,32 KM, kao i zakonske zatezne kamate po~ev od 5.9.2008. godine kao dana utu`ewa pa do kona~ne isplate, te da mu naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 150,00 KM, a sve u roku od 15 dana po~ev od dono{ewa presude, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. POUKA: Protiv ove presude `alba nije dozvoqena. Tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{we stawe u roku od 8 dana, ra~unaju}i od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tawe, a ako je stranka tek kasnije saznala za propu{tawe od dana kada je to saznala. Obavje{tava se tu`eni da se dostava presude zbog propu{tawa smatra obavqenom protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa u novinama. Sudija Halida Buqugi}

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJEQINI Broj: 80 0 Ps 007410 09 Ps2 Bijeqina, 27.5.2009. godine OSNOVNI SUD U BIJEQINI i to sudija Halida Buqugi} u pravnoj stvari tu`iteqa ZEDP "Elektro-Bijeqina" A.D. RJ "Elektrodistribucija" Bijeqina, protiv tu`enog D.O.O. "Popadi}" D. Brodac radi isplate potra`ivawa na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku RS, objavquje sqede}i

OGLAS
Dana 27.8.2008. godine tu`iteq je podnio tu`bu protiv tu`enog D.O.O. "Popadi}" D. Brodac radi isplate potra`ivawa. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da tu`itequ na ime duga za elektri~nu energiju zakqu~no sa 5.12.2007. godine isplati iznos od 16.639,91 KM zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 26.1.2008. godine pa do kona~ne isplate, te za period od 6.12.2007. godine do 30.6.2008. godine iznos od 4.138,26 KM zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{ewa tu`be pa do kona~ne isplate. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavqenom protekom roka od 15 dana, od dana objavqivawa ovog pismena u dnevnim novinama RS, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavqene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da na osnovu ~l. 70 stav 1. ZPP-a RS je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumqiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositeqa (~l. 334 ZPP-a RS). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a RS). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~iwenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice, te pravniosnov za navode tu`enog. (~l. 71. stav 2. ZPP-a RS). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP- a RS). Kad tu`eni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a RS). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Sudija Halida Buqugi}

PRESUDU

AD "Bjela{nica - Podgrab" - Pale u ste~aju Podgrab - Pale Na osnovu Odluke Odbora povjerilaca od 28.5.2009. godine, ste~ajni upravnik AD "Bjela{nica" u ste~aju Podgrab - Pale raspisuje

o ~etvrtoj javnoj prodaji pokretne imovine
Odre|uje se ~etvrta javna prodaja pokretne imovine ste~ajnog du`nika AD "Bjela{nica" u ste~aju, Podgrab - Pale za dan 11.6.2009. godine u prostorijama AD "Bjela{nica" u ste~aju, Podgrab - Pale sa po~etkom u 11 ~asova. Utvr|uje se po~etna cijena za ma{ine i opremu pojedina~no prema procjeni popisne komisije ili ukupne vrijednosti 214.510,00 KM. Prodaja se vr{i u vi|enom stawu. Pokretne stvari, se mogu pogledati svakog radnog dana do zakazane javne prodaje na navedenoj adresi od 12 do 13 ~asova. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka javne prodaje uplate depozit u iznosu od 10% od po~etne cijene na transakcioni ra~un Prodavca broj 5657013000000434 ili na blagajni prodavca najkasnije jedan sat prije po~etka prodaje. Prije po~etka prodaje svaki u~esnik je du`an predo~iti dokaz o uplati depozita. U protivnom ne}e imati pravo u~e{}a na prodaji. Kupoprodajnim ugovorom regulisa}e se uslovi i rok uplate kupoprodajne cijene. Ponu|a~ sa najve}om ponudom du`an je da pristupi potpisivawu ugovora u roku od (8) osam dana od dana objavqivawa rezultata javne prodaje i plati cijenu u roku utvr|enom ugovorom, a ako to ne u~ini drugi ponu|a~ }e biti progla{en kupcem i bi}e du`an platiti cijenu koju je ponudio i tako redom. Ponu|a~ima ~ija ponuda ne bude prihva}en osim tri najboqa ponu|a~a, depozit }e se vratiti odmah nakon zakqu~ene javne prodaje. Kupac snosi tro{kove uplate PDV-a. Za sve potrebne informacije obratite se na tel. broj 066/176-110, 057/342-916, 065/513-183. Ste~ajni upravnik Igwat El~i}, dipl. ecc.

OGLAS

36 30. i 31 maj 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

"GRADI[KA TR@NICA" a.d. GRADI[KA Broj: 01-340/09 Datum: 29.5.2009. god. Na osnovu ~lana 41. Statuta Preduze}a "Gradi{ka Tr`nica" a.d. Gradi{ka, i Odluke Nadzornog odbora o sazivawu VII Skup{tine akcionara broj: 010339/09-2 od 29.5.2009. godine, Nadzorni odbor "Gradi{ke Tr`nice" a.d. Gradi{ka:

SAZIVA
Ponovnu VII skup{tinu akcionara "Gradi{ka Tr`nica" a.d. Gradi{ka, koja }e se odr`ati dana: 23.6.2009. godine ( utorak) sa po~etkom u 11 ~asova u upravi preduze}a u ulici: Kozarskih ustanika 36/1 u Gradi{ci. Ukoliko se zbog nedostatka kvoruma ponovna VII sjednica Skup{tine ne odr`i u zakazanom terminu, ponovqena sjednica Skup{tine }e se odr`ati u istim prostorijama dana: 24.6.2009. godine, sa po~etkom u 11 ~asova. Za sjednicu se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela: - komisije za verifikaciju mandata akcionara u~esnika Skup{tine i broja~a glasova, - usvajawe izvje{taja komisije za verifikaciju mandata akcionara u~esnika VII sjednice Skup{tine, - Predsjedavaju}eg VII Skup{tine akcionara, - Zapisni~ara; 2. Usvajawe zapisnika sa VI Sjednice Skup{tine akcionara "Gradi{ka Tr`nica" a.d. Gradi{ka, odr`ane 24.3.2009. godine; 3. Razmatrawe dogovora sa Skup{tinom op{tine Gradi{ka o kupovini suvlasni~kog dijela i dono{ewe Odluke o realizaciji iste; 4. Razno; Materijali za Skup{tinu dostupni su akcionarima u prostorijama "Gradi{ka Tr`nica" a.d. Gradi{ka, ulica Kozarskih ustanika 36/1, svakim radnim danom od 8 do 13 ~asova. Akcionari mogu u~estvovati u radu Skup{tine i glasati li~no ili posredno putem punomo}nika. Punomo} za u~estvovawe i glasawe na Skup{tini mora biti ovjerena kod nadle`nog organa. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA ZORAN GAJI]

OGLASI

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 37

38 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 39

Na{em voqenom

MAMINOM AN\ELU - VLADIMIRU
U molitvama, snu i javi mali moj an|ele uvijek si sa mnom. Voli te tvoja majka 000001 B-2 G

VLADIMIRU (Danislava) BEROWI
3.6.2007 - 3.6.2009.

Voqenom

Dajemo dvogodi{wi pomen u subotu 30. maja 2009. godine. Parastos }emo odr`ati 30. maja 2009. godine u 11 ~asova u crkvi "Svete trojice", potom }emo posjetiti wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Hvala svima koji ~uvaju uspomenu na dragog Vladimira i obilaze wegovu vje~nu ku}u. S qubavqu i tugom Porodica Berowa 000001 B-5 G
Voqenom

VLADIMIRU
Navikne se ~ovjek na dobro i zlo, na toplo i hladno, ali nije to to. Nikada vi{e ne}emo biti isti mi. Vole te tvoja tetki} i tvoj te~o. 000001 B-2 G
Tu`no sje}awe na dragog prijateqa Tu`no sje}awe na dragog prijateqa Tu`no sje}awe na dragog kom{iju

VLADIMIRA
Dado i \or|e 000001 A-1 G

VLADIMIRA
Dado i Sowa 000001 A-1 G

VLADIMIRA
Porodica Brkovi} 000001 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na prijateqa

VLADIMIRU
Prolaze godine, a tuga i praznina osta}e vje~no u na{im srcima. Vole te tvoj brat Aqo{a i Biqa 000001 B-2 G Voqenom

VLADU
Jasna i Mirko Markoti}

VLADIMIRA BEROWU
Bawac i Mirnaja 000007 A-1 G

VLADIMIR BEROWA
Prijatequ zauvijek Jugo i Medo sa roditeqima 000016 A-1 G

000009 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragog

VLADU
str "Lamela" 000009 A-1 G

VLADIMIRU
Kad bi qubav mogla da te vrati na{a bi qubav podarila vje~nost. Voli te tvoja tetka Milica, te~o Dragomir, sestre Maja i Dada 000001 B-2 G

MOM^ILA STJEPANOVI]A
2004 - 2009.

Porodica 000002 A-8 G

40 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Dana 30.5.2009. godine navr{ava se sedam dana od smrti mog dragog sina

Tu`no sje}awe na voqenu sestru

Tu`no sje}awe na voqenu majku

Tu`no sje}awe na voqenu sestru

QEPU KOQAN^I]
Sestra Jerina sa porodicom 000013 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenu sestru

QEPU KOQAN^I]
Aco i Jelena 000012 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenu sestru

QEPU KOQAN^I]
Sestra Zora sa porodicom 000013 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenu sestru

QEPU KOQAN^I]
Sestra Nevena sa porodicom 000013 A-1 G Dana 31.5.2009. godine navr{ava se 11 godina od smrti na{e drage

QEPU KOQAN^I]
Sestra Laza sa porodicom 000013 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenu sestru

QEPU KOQAN^I]
Sestra Mira i sestri~ina Dubravka 000014 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenu k}erku

SAVE
BIQANU BIQANE (ro|. Tadi}) MANDI] Sine Savo, voqeh te do bola i vaqda jo{ nisam svjestan da te nema. No}i su preduge, a dani mnogo bolni. Voli te tvoj tata Braco
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 000010 A-3 G Dana 30.5.2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od prerane smrti na{e drage Brat Zdenko, snaha Sne`ana i brati} Nikola 000010 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenu suprugu i majku

BIQANU
Otac Du{an 000010 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog kuma

B-5 IP 002377
Dana 31.5.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage Tu`no sje}awe na dragog Dana 31.5.2009. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg dragog

BIQANU
Sin Sr|an i suprug Mi{o 000010 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog supruga

NE\U
Porodica Markoti} 000009 A-1 G Dana 1.6.2009. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg dragog oca, punca i djeda

ZORICE ]ERKETA NADE BJELO[EVI]
Toga dana u 10.30 posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000002 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu sinovku i sestru

VLADU BJELO[EVI]A
O`alo{}ena porodica 000002 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu unuku i sinovku

ILIJE TODOR^EVI]A
S qubavqu i po{tovawem Wegovi najmiliji 000006 A-3 G Tu`no sje}awe na dragu brati}ku i sestru

Toga dana u 10.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u. Tvojim odlaskom ostavila si veliku prazninu u na{im srcima. Tvoj suprug Mi}o, sin Ivica i k}erka Marijana 000011 A-4 G Tu`no sje}awe na dragu sestri~inu

MILU PIQKA
1.6.2004 - 1.6.2009. Supruga Jela 000031 A-1 G Dana 1.6.2009. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg dragog oca, punca i djeda

MILE PIQKA
K}erka Sawa, zet Aleksandar, unu~ad Aleksandra i Qubi{a 000031 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog tatu

DIJANU REQI] DIJANU
Stric Miroslav, strina Desa, bra}a Darko i Goran 000005 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenog supruga i tatu

DIJANU
Baba Petra i stric Dule 000005 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog sina i brata

DIJANU
Tetka Du{anka, bra}a Milan i Mladen 000005 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu brati}ku i sestru

2008 - 2009. Sa qubavqu i po{tovawem. Tetka Dosta sa porodicom 000002 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog tatu

MILE PIQKA
K}erka Svjetlana, zet Dragan i unuka Vawa 000031 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog supruga

RANKA BENI]A
1.6.1995 - 1.6.2009. Sin Dragan i snaha Jelena 000010 A-1 G Tu`no sje}awe

STOJANA TURUDIJU
31.5.2006 - 31.5.2009. S qubavqu i ponosom ~uvamo te u na{im srcima. Tvoji: supruga Cica, k}erka Dragana i sin Milan 000004 A-3 M

BO@IDARA TOPI]A
6.1.1971 - 2.6.1994. Voqeni na{ sine, vrijeme prolazi, bol i tuga u na{im srcima vje~no ostaju. Tvoji najmiliji otac Drago, majka Zora i brat Zlatan 000001 A-3 G. - N. K.

DIJANU
Tetka Mirjana, sestra Swe`ana i brat Sr|an 000005 A-1 G

RANKA BENI]A
1.6.1995 - 1.6.2009. K}erka Jadranka, zet @eqko i unuk Branko 000010 A-1 G

RANKA BENI]A
1.6.1995 - 1.6.2009. Supruga Dragica 000010 A-1 G

MILOVAN - RO\O BULATOVI]
1993 - 2009. S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji najmiliji. A-2 04/24 E

GLAS SRPSKE 30. i 31 maj 2009. 41

Dana 30. maja 2009. godine navr{ava se ~etrdeset najtu`nijih dana otkako nije sa nama na{ voqeni

In memoriam

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 29.5.2009. godine u 62. godini `ivota preminuo na{ dragi

iz G. Karajzovaca U svakoj si na{oj rije~i, svakoj suzi, u mislima i srcima na{im. Ponosni {to smo te imali i zauvijek nesre}ni {to smo te tako rano izgubili. Utjehe nema, zaborav ne postoji, rana je do`ivotna. Tvoji najmiliji: otac Du{an, majka Zdravka, supruga Gordana, sin Du{ko i k}erka Dragana. 000025 A-8 G Sje}awe na Sje}awe na

DRAGOQUB (Du{ana) STAJ^I]

ANA(ro|. Orlando) KOPAWA
1919-2009. Draga mama , Hvala ti za veliku qubav, dobrotu i za sve trenutke koje si provela sa nama. K}erka Vida, unuk \ino i unuka Graciela sa porodicama 000017 A-8 G

ZRINKO (Stjepana) TOPOLOVAC
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 30.5.2009. godine u 14 ~asova na grobqu "Sveti Marko" u Bawoj Luci. O`alo{}eni: supruga Zorica, sin Vedran, k}erka Irena, unuka Iva, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi. 000025 A-8 G Posqedwi pozdrav Ireninom tati Posqedwi pozdrav dragom ~ika

Pro{lo je ~etrdeset dana kako smo se oprostili od na{e drage

DRAGOQUBA STAJ^I]A
^a sno i po no sno, ve li kim srcem kora~ao si kroz `ivot. Po~ivaj u ti{ini vje~nog mira, a mi }emo te ~uvati od zaborava. Tvoj brat Veqko Bubowi} sa porodicom 000025 A-3 G Sje}awe na

DRAGOQUBA STAJ^I]A
Te{ko je suo~iti se sa istinom da te vi{e nema, ali zla sudbina te rano uze. Sje}awe na tebe osta}e vje~no. Sestra Desa Kupre{anin sa porodicom 000025 A-3 G Po~ivaj u miru. K}erka Maca i zet Mile 000017 A-8 G Prije ~etrdeset dana osali smo bez na{e drage babe

ZRINKU ZRINKU
od porodice Bo`i}. 000025 A-1 G od Da li bor ke, [o me, Grge i Igora. 000025 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

ANE KOPAWA

Posqedwi pozdrav dragom

ZRINKU DRAGOQUBA STAJ^I]A
@ivio si prekratko, oti{ao si brzo iznenada, bez pozdrava os tavqaju }i nas da tu gu je mo. Hvala ti na svemu. Tvoj stric Mane i strina Desa 000025 A-3 G

ZRINKU
od kom{ija: Vra~ari}, [ok~i} i [imunyija. 000025 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

DRAGOQUB STAJ^I]
Pri je 40 da na na pus tio si nas iznenada, bez pozdrava. Uspomene na tvoju plemenitost, skromnost i po{tewe bi}e vje~ne. Slava Ti. Brat Dragutin sa porodicom 000003 A-2 G Pamti}emo je po dobroti. Unuci Linda i Igor

ANE KOPAWA

od Medi} Rufke, Zlatka i Damira. 000025 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

000017 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu majku

Tu`no sje}awe na drage roditeqe Dana 30.5.2009. godine navr{ava se dvadeset tu`nih godina od smrti na{eg dragog

ZRINKU
od pu ni ce Ma ri je i {ur ja ka @eqke sa porodicom. 000025 A-1 G

ZRINKU
od porodice Lovri}. 000025 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

RADOJKU
1926-2008. S po{tovawem, Sin Mom~ilo sa porodicom Tu`no sje}awe na dragu majku

i

VELIMIRA
1928-2007.

RADOJKU POPOVI]
Dana 31.5.2009. godine u 11 ~asova odr`a}e se jednogodi{wi pomen na mjesnom grobqu Tali}i. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. O`alo{}eni: sin Mla|an sa porodicom 000012 A-3 G Tu`no sje}awe na dragu majku

Posqedwi pozdrav dragom bratu

POPOVI] BRANKA - MI[E ]ETOJEVI]A
Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u srcima tvojih majke \uke, sina Branimira i sestre Biqane Markovi} sa porodicom 000017 A-4 G 000004 A-7 G Tu`no sje}awe na dragu majku

ZRINKU
od sestre Jasne i zeta Radosava Vive. 000025 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ujaku

ZRINKU
od sestre Zdenke i zeta Zdravka. 000025 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ujki

Tu`no sje}awe na dragog oca, svekra i djeda

RADOJKU
sin Nenad, snaha Gordana i unuci Marijo i Darijo. 000012 A-1 G

RADOJKU
sin Du{an sa porodicom. 000012 A-1 G

RADOJKU
sin Vlado sa porodicom. 000012 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ujki

Tu`no sje}awe na

ZRINKU
od Zorice, Tomislava i Teodore. 000025 A-1 G

ZRINKU
od Branka sa porodicom. 000025 A-1 G

MILU PIQKA
1.6.2004 - 1.6.2009. Sin Sa {a, sna ha Sla vi ca i unu~ad Ana i Veqko 000027 A-2 G

DRA@ANA

I

NATA[U

od DUIF Euroinvestment a.d. Bawa Luka, i g-dina G. Killasa

KNE@EVI]

A-7 F

ZRINKU

SLU@BA ^ITUQA, tel: 051 / 223 - 210

od Ranka sa porodicom. 000025 A-1 G

42 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Dana 30.5.2009. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog supruga, tate i brata

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Tu`no sje}awe na najboqeg prijateqa

BEROWU
Tvoje prijateqice Sun~ica i Sandra 000023 A-1 G

BEROWU
Zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima. Miki i Oqa 000023 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

BEROWU
Svakim danom nam sve vi{e nedostaje{ Tihana i Nina 000023 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog

NENADA [TRKI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. U ti{ini vje~nog mira nek te prate na{e misli i molitve. S qubavqu te nosimo u srcu, a s ponosom se sje}amo tvoje dobrote, qubavi i plemenitosti. O`alo{}eni: supruga Radosavka - Rada, sin Milovan, k}erke Tawa i Alesandra i sestra Mileva 000022 B-2 G
Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je dana 28.5.2009. godine u 75. godini `ivota preminuo na{ dragi Posqedwi pozdrav dragom tetku

Tu`no sje}awe na dragog

BEROWU
Beno i Jelena 000018 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

BEROWU
Qubi{a, Ana i Strahiwa 000018 A-1 G Posqedwi pozdrav

BEROWU
Dela i Branka 000018 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu baku

MILENKU

MILENKO (Riste) BJELO[EVI]
Sahrana }e se obaviti 30.5.2009. godine u 14 ~asova na grobqu u Drugovi}ima. O`alo{}eni: sin Predrag, snaha Berta, zet Milorad, brat Borko, unu~ad, praunu~ad te ostala rodbina 000016 A-8 G Tu`no sje}awe povodom 40 dana od smrti na{eg dragog

od porodice Boji}. 000016 A-3 G

MILANU BOKANU
od porodice Crnogorac. A-1 UP

MILANU BOKANU
Predrag Sladojevi} sa porodicom A-1 UP Posqedwi pozdrav ~ika

ANU KOPAWA
Sje}awe na tebe, tvoju blagost i dobrotu je vje~no. Tvoje unuke Olivera i Aleksandra 000021 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

DU[ANA ]EJI]A
U nedjequ, 31.5.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Kri{kovcima, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000019 A-6 G Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 28. 5.2009. godine u 67. godini `ivota, nakon duge i te{ke bolesti preminuo na{ dragi

ZRINI

ILIJA (Milana) [E[I]
U nedjequ, 31.5.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Dragi tata, dani prolaze, tuga prisutna je. Nisi sa nama u na{im si srcima. Po~ivaj okru`en an|elima. Tvoja djeca sin Ranko, k}erke Radana i Radmila sa porodicama 000020 A-8 G Posqedwi pozdrav Vedranovom tati Posqedwi pozdrav dragom striki

od [ome, Ilije i Boleta. 000005 A-2 M

BEROWU
Porodice Zeqkovi} i Popovi} Posqedwi pozdrav dragom 000001 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog

ZRINKI
od porodice Nov~i}. 000005 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom tetku

VLADIMIRA BEROWU
Graha i Maki 000031 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenog

MOM^ILO (Du{ana) TOMI]
1942 - 2009. Sahrana }e se obaviti 30.5.2009. godine u 12.30 ~asova na Rebrova~kom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: sinovi Bojan i Sa{a, snaha Irena, unuk Dejan, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 000028 A-8 G

ZRINI
od kolektiva Br~ko Gas osigurawe. 000006 A-1 M Posqedwi pozdrav tetku

ZRINI
od Anite i Anele sa porodicama. 000009 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

ZRINI
Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom od porodice Ivankovi}. 000006 A-1 M

VLADU
Kom{ija Milakovi} Goran sa porodicom 000010 A-1 M

ZRINI
od Zoke, Ace i Lane Lovri}. 000006 A-1 M

ZRINKI
od porodice Borkovi}. 000005 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragu

MOM^ILU
od sinova Sa{e i Bojana, snahe Irene i unuka Dejana. 000028 A-2 G

MOM^ILU
od porodice Novkovi}. 000030 A-2 G

QEPU KOQAN^I]
Sestra Vida sa porodicom 000031 A-1 G

SLU@BA ^ITUQA tel: 051 / 223 - 210

GLAS SRPSKE 30.i 31. maj 2009. 43

Tu`no sje}awe na na{e drage

Dana 30.5.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg voqenog

Tu`no sje}awe na dragu majku

DIJANU

MILKU RANKA PANDUREVI] PANDUREVI]A
Joka sa porodicom

RAJKA PANDUREVI]A

MILORAD- MI[O RADOVI]
Tuga se ne mjeri rije~ima, suzama, ni vremenom koje prolazi ve} prazninom koja ostaje. Sje}awe na tebe i tvoju dobrotu zauvijek }e biti u na{im srcima. Tvoji: supruga Qubica, k}erke @ana i Aleksandra, unu~ad Tamara, Tawa, Jovana, Jelena, Anthony i Alisdair, zetovi Miro i Boff 4/25 A-8 E

Svaki dan isto pitawe "za{to" nam ode tako rano, boli ali te srce i isto, a i vi{e voli. Tvoj sin Simon 000002 A-2 M Tu`no sje}awe na dragu k}erku i sestru

23/05 B-2 E
Obavje{tavamo rodbinu, kumove, prijateqe i kom{ije da je na{a draga

Posledwi pozdrav voqenoj majci

DIJANU
Kad srce i du{a bole, vrijeme nije lijek, ve} ogromna patwa. O`alo{}eni: majka Du{anka, brat Qubi{a, sestre Nada i Novka s porodicama 000002 A-3 M

RADOJKI \OKI]

Tu`no sje}awe na na{u dragu baku

RADOJKA (ro|. MRKAJA) \OKI]
preminula 28.5.2009. godine u 78. godini `ivota. Sahrana }e se obaviti u subotu, 30.5.2009. godine, u 15 sati na gradskom grobqu Miqevi}i. O@ALO[]ENI: suprug Radomir, k}erka Qiqana, brat Slobodan, sestre Vida, Nada i Jelka, unu~ad Milan, Radomir, Mladen, Danka i Milena, snahe Sla|ana i Mira, zet Vidoje, ujaci Bo{ko i Mirko, zaove Radoslava, Miroslava, Stojanka i Branka, djeverovi Stojan, \or|e, Ranko i Miroslav, brati}, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, zaovi}i, zaovi~ne, ro|aci, rodice, kumovi, kom{ije i prijateqi. O`alo{}ene porodice: \oki}, Mrkaja, Lemez, Yino, Kuqanin, Trifkovi}, Kre{talica, Dafini}, Sko~o i ostale mnogobrojne porodice 24/05 B-2 E Tu`no sje}awe na dragog Dana 30.5.2009. godine navr{ava se godinu dana i tri mjeseca od kako je zauvijek oti{ao na{ dragi

Draga majko, zauvijek }u te pamtiti po dobroti, plemenitosti i qubavi koju si mi pru`ila. Uvijek }e{ biti u mom srcu jer voqeni nikad ne umiru dok `ive oni koji ih vole. Tvoja k}erka Qiqana sa porodicom 25/05 A-8 E

Dana 30.5.2009. godine navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{e drage majke i bake

QUBICU MARKOVI]
Uvijek }e te se rado sje}ati Tvoja unu~ad Milan i Sla|ana sa porodicom 000032 A-2 G Tu`no sje}awe na na{u dragu strinu

VLADIMIRA BEROWU
Dejan, Danijela sa porodicom, Slavica i Vojislav

RAJKO PANDUREVI]
Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo toga dana u 11 ~asova na grobqu Pavlovac obiqe`avati godi{wicu. Sestra Joka sa porodicom 23/05 A-4 E

U subotu, 30.5.2009. godine, u 10.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu u ^arda~anima, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Ovim putem zahvaqujemo na pomo}i oko lije~ewa na{e drage majke dr Nenadu Kuzmi}u, dr Zorici Vrhovac i svima onima koji nam priteko{e u pomo} i izjavi{e sau~e{}e. Sa qubavqu i po{tovawem, sinovi Vojislav i Borislav, snahe Radmila i Rada, unu~ad Sla|ana i Milan 000032 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na voqenog djeda

QUBICE (ro|. Blagojevi}) MARKOVI]

QUBICU MARKOVI]
Rajko sa porodicom 000032 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenog oca

000003 A-8 M Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 29. 5.2009. godine u 82. godini `ivota nakon kratke i te{ke bolesti preminuo na{ dragi

Tu`no sje}awe na voqenog

BRACIKU
Sekin 000004 A-1 M

PETRA - PERU MOCOWA
31.5.2002 - 31.5.2009. Tvoja unuka Jelica 000008 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog

PETRA - PERU MOCOWA
31.5.2002 - 31.5.2009. Voqeni ne umiru dok `ive oni koji ih vole. Tvoja k}erka Rada sa porodicom 000008 A-3 M Tu`no sje}awe na dragog

VLADU
Nedostaje{ mi prijatequ, Tvoja Tawa 000010 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Sahrana }e se obaviti 31.5.2009. godine u 13 ~asova na grobqu Sjenice. O`alo{}eni: k}erka Dragica, sinovi Trivo, Vlado i Drago, sestre \ur|ija i Duja, brat Spasen, snahe, unu~ad i praunu~ad te ostala rodbina A-8 014560
Bawa Luka Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59 051/223-210 ^elinac ^elina~ke novine 065/958-202 Kotor Varo{ 051/785-266 NEZAVISNE NOVINE D.O.O. IPC SARAJEVO ul. Zagreba~ka 20/3 (zgrada [umarskog fakulteta) 033/653-953 Isto~no Sarajevo - Internacional pres (dvorana Slavija) 057/340-503 - Ermeks 057/318-323 - Kwi`ara Internacional press Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057/225-880 Doboj Glas Komuna 053/226-853 Bratunac 056/410-418 065/890-830

SIMO (NIKOLE) JOKANOVI]

Tu`no sje}awe na voqenog

VLADU
Jela 000007 A-1 M

VLADU BEROWU
Brane i Magdalena 000004 A-1 M

BRACIKU
[oma, Bola, Ilija i Veka 000005 A-2 M

VLADU
Zauvijek }e{ biti u na{im srcima Porodica Baji} 000010 A-1 M

44 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem povoqno neopremqenu ku}u 10 x10 na sprat i sa dva ulaza 1800 m2 placa u Gradi{ci. Cijena 30 000 evra, tel. 387 65/651-334, 065/522- 435. Prodajem imawe prema Sara~ici, dvije ku}e, zidana {tala, devet dunuma zemqe s vo}wakom, mogu}a zamjena za stan, tel. 051/275-124; 065/243-032. Prodajem ku}u na Prijedorskoj petqi i Rami}ima + 3.500 m2 zemqe (105.000 KM), tel. 065/549-687. U Zalu`anima prodajem ku}u sa 350 m2 placa, kod {kole, tel. 065/698-012. Prodajem pod Star~evicom ku}u 10 h 9 (P + 1 + M), novogradwa, samo pokrivena na placu od 700 m2, sa strujom i vodom, cijena 170.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem u Prije~anima useqivu ku}u 8,5 h 9,5 (PR + 1 + M), novogradwa, plac 500 m2, voda, struja, septi~ka, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem u Dervi{ima ku}u sa placem od oko 370 m2, stara gradi{ka cesta, tel. 065/698-012. Prodajem u Dervi{ima, stara gradi{ka cesta, dvije ku}e sa placem od oko 750 m2, tel. 065/698-012. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod "Pe{tana" na placu od 600 m 2 , tel. 065/560-386; 065/596-526. Poklawam staru seosku ku}u u dobrom stawu, ozbiqnom bra~nom paru sa sela, bez ikakve naknade KulinaZvornik, tel. 387 65/372-052. Prodajem ku}u na placu od 1000 m2, ul. Stepe Stepanovi}a (Ada), cijena 120.000 KM, tel. 065/562-426. Prodajem uz svaki dogovor ku}u na sprat + posl. prostor - pekara s dvori{tem, zgradom sa placem od 500 m 2 kod "Alibabe", ul. Koste Vojnovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m 2 , iza “ Incela ” , ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Gradi{ka - Drageqi imawe, ku}a sa prate}im objektima, struja, gradska voda, asfalt, oku}nica 25 dunuma, tel. 065/569-294. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara na Paprikovcu ku}u (P + 1 + M) sa gara`om i grijawem u odli~nom stawu na placu 330 m2, cijena 330.000 KM, fiksno, tel. 066/165-323. Prodajem ku}u 9 h 10, nedovr{ena novogradwa, prizemqe poslovni prostor, sprat i potkrovqe stanovi, tel. 051/317-719. Prodajem ku}u, prizemnica, 10 h 12 m sa gara`om, centralno grijawe, ure|ena, namje{tena, novogradwa, na 650 m2 zemqi{ta u Lakta{ima, naseqe Lug ili mijewam za stan u Bawoj Luci uz dogovor, tel. 065/511-121. Prodajem staru ku}u u Buyaku (Bl) na placu 400 m2, tel. 065/617-967. Prodajem dvije ku}e 120m2 u ulici Gavrila Principa sa oku}nicom od 500m 2 i 1000m 2 hitno , povoqno uz cestu, tel. 065/636-545, 065/939-969. Prodajem ku}u sa tri eta`e u ulici Davida [trpca, 350.000 KM sa UT uslovima za izgradwu ve}eg objekta, tel. 065/562-426. Izdajem nov nenamje{ten sprat ku}e povr{ine 85 m2 sa posebnim ulazom, udaqen 3 km od Lakta{a prema Srpcu, tel. 387 65/718-349. Prodajem stan u Bawoj Luci, Aleja Svetog Save 23, 75 m2, novogradwa, vlasnik. Cijena 180000 KM sa PDVom, ili mijewam za mawi,tel, tel. 387 66/223-428. Prodajem dvosoban stan 40m 2 , II sprat, lift, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 387 65/518-567. Izdajem prazan, dvosoban stan u centru u Gradi{ci na du`i period, tel. 387 65/470-403. Prodajem povoqno u Bawoj Luci iznad Gimnazije sa pogledom na grad dva nova stana po 60m 2 , tel. 387 66/280-130, 051/310-017. Prodajem noviji mawi dvosoban stan 37 m2, kod {kole na Petri}evcu, tel. 387 65/579-277. Prodajem u centru jednosoban stan 38 m2, 4 sprat-99.000 KM, tel. 387 66/280-130, 051/310-994. Prodajem stanove u ^elincu od 29 m 2 do 65 m 2 , nova gradwa, tel. 387 65/332-828, 051/551-332. Prodajem trosoban stan, prvi sprat, podrum, gara`a u centru Bawe Luke, tel. 051/219-798; 061/802-945. Prodajem stan 69 m2, saniran, ul. \ede Kecmanovi}a, cijena 2250 KM/m2, tel. 051/303-249. Prodajem renoviran stan na Star~evici visoko prizemqe 98 m2, tel. 066/713-173. Prodajem jednoiposoban stan 53 m2 ili mijewam za ku}u Obili}evo kod Naprijedovog stadiona, tel. 051/464366; 066/689-359. Prodajem dvoiposoban stan 74 m2, novogradwa - centar, ul. Svetog Save, cijena 2.400 KM/m2, tre}i sprat, tel. 065/562-426. Potrebna garsowera i mawi jednosoban stan u zgradi prednost Obili}evo i Hisete, tel. 065/286-613. Prodajem ili mijewam dvosoban stan 57 m2 sa balkonima 66 m2, 2700 KM/m2 u centru, Aleja sv. Save 18, tel. 051/301-451. Prodajem u Boriku dvosoban stan, 63 m 2 , tre}i sprat, cijena 2.300 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem stan 75 m 2 , ul. \ure \akovi}a, Hiseta, Bawa Luka, tel. 061/968-856. Prodajem nov, useqiv trosoban stan 80 m2 - Aleja Svetog Save centar, cijena 2300 KM/m2 sa ostavom 5 m2, tel. 065/524-505. Prodajem dvoeta`ni stan na Star~evici, tel. 063/894-172. Prodaje se namje{ten jednosoban stan povr{ine 44m2 u ul. J. Pan~i}a u Bawoj Luci, tel. 065/543-891. Prodajem stan u centru Bawa Luke 46 m2 prvi sprat + gara`a, cijena 2400 KM/m2, tel. 051/302-724. Prodajem stanove 42 m2, 48 m2, 49 m2, 50 m 2 , 55 m 2 , 32 m 2 , 38 m 2 , 79 m 2 , i baraku 75 m2 (samica), tel. 065/549687. Prodajem jednosoban stan 40 m2 visoko prizemqe u Novoj varo{i, tel. 065/698-012. Prodajem stan na Star~evici, 44 m2, prvi sprat, ul. Ogwena Price, cijena 85.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem dvosoban stan u Boriku R. Krilatice 59 m2 (2200KM/m2) II sprat, mo`e zamjena uz doplatu za ve}i Borik, Nova varo{, naseqe Sunce, poslije 16 ~asova, tel. 065/897-595. Prodajem dvosoban stan 62 m2 ulica Marka Kraqevi}a, i stan od 65 m2 u Lorkinom nasequ, tel. 065/698-012. Prodajem stan 39 m2 nova gradwa, tre}i sprat, polunamje{ten, Majke Jugovi}a, Bawa Luka, tel. 066/749-775. Prodajem stan 72 m2 + ostava, ul. Mi{e Stupara kod bazena “Akva”, cijena 150.000 KM, tel. 065/836-928; 065/583-108. Prodajem dvosoban stan 62 m2 na Mejdanu, ulica Krfska, cijena 1700 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem nov stan u centru Gradi{ke 40 m2, prvi sprat komforan s balkonom, tel. 066/436-820. Izdajem namje{ten jednosoban stan u ul. Kraqa Petra II 43, crvene zgrade, za poslovne qude ili samce, tel. 051/436-009. Izdajem trosoban namje{ten stan u centru (2 spava}e sobe) poslovnim qudima ili strancima, tel. 065/733535. Izdajem namje{tenu garsoweru, Kara|or|eva 239, Bawa Luka, tel. 065/588-889. Izdajem mawi namje{ten stan u Majevi~koj ulici.Zvati poslijepodne, tel. 051/354-327, 065/686-437,. Izdaje se stan u dvori{nom objektu pogodan za dvije djevojke Rosuqe, Lazari~ka 42, tel. 065/909-190. Izdajem jednosoban namje{ten stan, Vla{i}ka 18 A, tel. 051/281-218. Izdajem jednosoban konforno namje{ten stan u nasequ Sunce III sprat, tel. kabl. TV. 350 KM,, tel. 051/309-711. Izdajem trosoban namje{ten stan na Novom Beogradu na du`i period, tel. 066/165-323.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE
Izdajem poslovni prostor za samostalnu zanatsku radwu u Bawoj Luci u ul. Vida We`i}a, tel. 065/400-722. Izdajem nov poslovni prostor 18,5 m2 pogodan za kancelariju ili predstavni{tvo - Lakta{i, tel. 065/488077. Izdajem opremqen kafe bar u Novoj varo{i, tel. 066/166-221. Poslovni prostori, 65 m 2 sa upotrebnom dozvolom u centru grada, Jevrejska, pogodno za kancelarije i predstavni{tva, tel. 065/441-115.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem 6 dunuma zemqe u Jakupovcima mo`e u placevima, 1/1, voda,asfalt,struja, telefon.16km od Bawe Luke, pogodno za sve namjene, tel. 387 65/897-077. Prodajem plac 653 m 2 na, Star~evici ul.Tuzlanska, 50 KM/m2, ili mijewam za odgovaraju}i na Petri}evcu uz dogovor, tel. 387 65/579-277. Prodajem plac 1700 kvadrata u Trnu 100 m od glavnog puta Posjedujemo sve komunalije tel, tel. 387 65/546-190. Prodajem placeve u blizini lova~kog bara,Prije~ani, 1/1, gradska voda,struja, kanalizacija, tel. 387 65/161-284, 051 355 896. Prodajem kod motela "Nana" na glavnom putu, ku}u na placu 700 m2, predvi|ena izgradwa poslovne zgrade, tel. 387 66/280-130, 051/310-994. Prodajem placeve u Drago~aju, udaqeno 300 m od {kole, tel. 387 66/280-130, 051/310-994. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, tel. 387 65/493-216, 051-351-478. Prodajem dva placa 1000m2 i 850m2, u Kuqanima iznad kasarne, 1/1, tel. 387 65/543-499. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, tel. 051-351-478. Prodajem zemqi{te povr{ine 5200 m2 u Debeqacima, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem 2h2.000 m 2 zemqe u Rami}ima uz {umu i izvor idealno za vikendice 1m2/3,50 evra, tel. 065/572929. Prodajem zemqi{te 32.000 m 2 u Kuqanima, pogodno za hale, skladi{ta, stovari{ta, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem plac 1300 m2 sa mawom ku}om u Trnu, ulica 23. aprila, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem dva placa na jednoj parceli 930h2 m 2 u Kuqanima na glavnom putu (voda, struja, asfalt). Regulacionim planom predvi|ene dvije stambene ku}e, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem placeve u Debeqacima, Drago~aju, Motikama i Kuqanima, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem dva dunuma zemqe, 1/1, kilometar od tvornice ko`e, tel. 065/011-134. Prodajem plac u Trnu, na Lau{u i u Zalu`anima povoqno, tel. 065/497846; 051/216-155. Prodajem povoqno plac povr{ine 487 m2, dozvoqena gradwa, ul. Franca [uberta, naseqe Lau{ 2, Bawa Luka, cijena po dogovoru, tel. 051/437-862. Prodajem plac 1000 m2 u Zelenom viru, tel. 065/207-777. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem 5,5 dunuma zemqe u V. Bla{ku, 1 km od Kla{nica prema Vrbasu, povoqno za sve namjene, cijena povoqna, tel. 066/467-752. Prodajem ili izdajem 10 dunuma zemqe u [u{warima, struja, voda,

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Izdajem poslovni prostor, 54m 2 , namjenski pravqen za apoteku a mo`e i kancelarije, Bawa Luka, tel. 387 65/572-829. Hitno-izdajem poslovni prostor 20 ili 40m 2 za specijalizovane prodavnice ili predstavni{tvo, Wego{eva 55a Bawa Luka, tel. 387 65/530-030. Prodajem ili izdajem u centru poslovni prostor 73 m2, prizemqe, tel. 387 66/280-130, 051/310-994. Izdajem razra|eno stovari{te gra|evinskog materijala u Trnu na glavnoj cesti sa svim prate}im objektima, tel. 387 65/539-888. Od 1.7.2009. godine izdajem poslovni prostor 38 m2 odvojeno voda, WC, struja, grijawe, klima, Jevrejska preko puta "Boske", sada kwi`ara "Libra", tel. 065/938176;000007 G. Prodajem pored autoputa poslovni prostor, 1.000 m2, na placu od oko 6.000 m 2 , sa upotrebnom dozvolom, ozbiqni kupci }e dobiti dodatne informacije usmeno, tel. 065/371-611. Prodajem 3000 m2 zemqe u Drakuli}u dozvoqena gradwa i vlasni{tvo 1/1, tel. 381-249; 926-261. Izdaje se poslovni prostor 20+20 m2 za specijalizaciju prodavnicu ili predstavni{tvo u Wego{evoj 55a, tel. 065/530-030. Prodajem u PC “Krajina” (kod hotela “ Bosna”), poslovni prostor, 50 m 2, drugi sprat, lift, cijena 3.650 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem u Rosuqama sre|en kafi}, sa inventarom, 52 m2, cijena 6.000 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem poslovne prostore od 80 m2, 150 m2 i 200 m2, odmah useqive, u prizemqu stambenih zgrada, tel. 065/371-611. Izdajem poslovni prostor, kancelarija, 17,5 m2 strogi centar B.Luke, klima, mokri ~vor, bezbjednosni sistem, tel. 065/902-804. Izdajem poslovni prostor 65 m2 sa upotrebnom dozvolom u centru grada, Jevrejska parking, pogodno za kancelarije i predstavni{tva, tel. 065/441-115.

telefon, asfalt, tel. 051/216-140; 065/310-057. Prodajem plac u Bawoj Luci, tel. 065/671-420. Prodajem plac u Drago~aju kod igrali{ta, 470 m2, papiri 1/1, tel. 065/462-366. Prodajem 3.000 m 2 zemqe u [u{warima, 100 m od firme “Elim”, tel. 065/034-932. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, 1/1, povoqno za sve namjene, asfalt, voda, struja, telefon, tel. 051/539-006, 065/650-289. Prodajem placeve za hale i stambene poslovne objekte, tel. 065/549-687. Prodajem tri placa po 450 do 470 m2 u Prije~anima, iza {kole, cijena 25 KM/m2, tel. 051/428-008; 065/351-000. Prodajem zemqu u [u{warima 1605 m2 udaqano od magistralnog puta 100 m, struja i voda, povoqno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem zemqu uz auto-put, Bawa Luka, tel. 065/698-012. Prodajem plac u [argovcu 1000 m2,mo`e i mawe odli~na lokacija, tel. 051/381-140; 066/717-334. Prodajem u B.Luci plac za gradwu stambeno - poslovnog objekta sa UTE uslovima sve 1/1, tel. 066/779-783. Prodajem zemqu uz magistralni put za Prijedor, tel. 065/698-012. Prodajem vi{e placeva u Zalu`anima ul. Nenada Kosti}a br 414 papiri 1/1, tel. 065/810-759 000008 G. Prodajem ili mijewam plac za plac u kantonu Sarajevo, 905 m2, sun~ana strana Sumbulovac, sa vodom i urbanisti~kom saglasnosti, tel. 061/827715. Prodajem placeve u ul. Blagoja Prodajem zemqi{te 3600 m2 sa mawom starom ku}om na glavnom putu u Motikama na asfaltu, voda, struja, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem na lijepoj lokaciji u Karanovcu sedam dunuma zemqe, tel. 066/242-598. Prodajem zemqi{te povr{ine 32.000 m 2 u Kuqanima van regulacionog plana pogodno za skladi{te, halu i sli~no, tel. 051/437-934; 065/763-941. Beograd prodajem plac u Grmavcu 600 m2 na autoputu BG-ZG, tel. 065/687913; 051/345-685. Prodajem zemqi{te - ku}i{te povr{ine 5000 m2 u Debeqacima, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem 2 placa u Trnu vlasni{tvo 1/1, tel. 065/251-263. Prodajem 10 dunuma zemqe u Prwavoru mjesto Doline uz glavnu cestu (5 dun. {umadun. 5 livada) kontakt osoba Sejo, tel. 061 169 - 901; 062 253 358 ;IP 002375. Prodaje se plac za izgradwu stambenog objekta 65x14, PO+P+4, kod `utih zgrada, papiri uredni, tel. 065/705-460.

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem namje{tenu sobu u Prwavoru, tel. 065/491-921. Izdajem jednokrevetnu sobu samcu zvati od 13 do 17 ~asova, tel. 437-353. Izdajem povoqno sobe i apartmane u Igalu, tel. 0038231335144. Izdajem namje{tenu sobu sa kupatilom poseban ulaz, Lau{, tel. 051/281-948. Izdajem sobu sa posebnim ulazom, iza no}nog kluba "Mistik", Ul. Prote Arsenija ^arnojevi}a 1A., tel. 066/11-00-64. Izdajem dvosoban namje{ten stan

STANOVI
PRODAJA
Prodajem dvosoban stan 55 m 2 u Novom Beogradu blok 61 bez posrednika, tel. 387 65/665-914, 381646160578. Prodajem trosoban stan u Boriku , 76 m2 , osmi sprat , Bawa Luka , Reqe Krilatice, cijena 2000 KM/m2, tel. 387 65/885-111.

IZDAVAWE
Izdajem poslovni prostor, kancelarije, zasebna ku}a, oko 320 m2, ul. Marije Bursa} 8, kod Zavoda za izgradwu, tel. 051/466-635; 065/360-818; 065/418-534.

OGLASI
mladom bra~nom paru ili poslovnim qudima, tel. 066/130-886; 065/671-664. Izdajem povoqno sobe i apartman u Igalu, tel. 0038231 33 5144. Izdajem sobu za studente blizu Gradskog mosta uz Vrbas, ul. Mirka Kova~evi}a, tel. 065/544-189. brenera pod garanciju, tel. 051/532426. Dajem instrukcije iz konstruisawa i upute pri rje{avawu zadataka zavr{nih i maturskih ispita ma{inske struke, tel. 065/175-855. VKV zidar radi kvalitetno i odgovorno malterisawe, 4 KM/m 2 , tel. 066850-695. Radim sve vrste hidroizolacija, ravne krovove i opravke ravnih krovova, tel. 051/584-790; 065/426134. Iskusan diplomirani ekonomista poznajem rad na ra~unaru, radila bih kwigovodstvene ili bilo koje sli~ne poslove, doprinosi nebitni, tel. 065/386-143. Prevodim sve vrste tekstova sa wema~kog na srpski jezik i dajem istrukcije iz wema~kog jezika, tel. 065/627-491. Izvodim sve vrste masa`e i kineziterapiskih procedura kod hroni~nih i degenerativnih stawa, tel. 051/460-520; 066/268-938. Izrada monta`nih gara`a od lima, krovnih prozora, svih dimenzija, krovni prozor 60x60 75 KM, tel. 065/517-375; 065/382-444. Pravimo pecane, kamine i fontane, tel. 051/439-160. Poliramo vozila, radimo najsavremenijom opremom, dubinsko prawe, tel. 051/439-160. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevod tekstova i dokumenata, sudski tuma~ za engleski jezik, tel. 065/938-401. [i{am `ivicu i kosim travu na mawim povr{inama, tel. 065/643-608. Moler najpovoqnije kre~i, gletuje, lakira stolariju i radijatore, tel. 066/616-060. Ugradwa i popravka interfona, radovi na popravci kvarova na elektri~nim instalacijama, tel. 065/356380. Lije~ewe bioenergijom, tel. 051/461-644; 066/694-893. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, tel. 051/303-011. Ozbiqna `ena ~uvala bi djecu od godinu pa nadaqe mo`e i kod mene u stanu i kod vas, tel. 066/335-051.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 45
pred prodavnice sa tendom, 3,80 h 2,10, tel. 065/425-122. Prodajem jeftino neupotrebqavanu inzulinsku pumpu za dijabeti~are tel, tel. 387 66/610-685. Izvodimo hidro izolacije ravnih krovova, bazena, podruma. 25 god. iskustva, tel. 387 65/773852, 051/311-263. Prodajem doma}e ze~eve cijena povoqna, tel. 387 65/668-978, 051/381-851. Prodajem harmonik u sa koferom. E soprani I 120 basova registri sedam plus ~etiri. Crna sa crvenim mjehom, tel. 387 65/582-485. Prodajem tendu sa `eqeznom konstrukcijom, dimenzije 5,5 h 2,5 metara, povoqno, stolove za 15 ra~unara za Internet klub, trgova~ku vagu, tel. 065/425-122. Prodajem dvosoban stan, 62 m 2 , 2. sprat, ostava, Krfska ulica, tel. 387 65/208-318. Prodajem suvu jelovu gra|u, tel. 065/425-122. Prodajem armaturne mre`e, jelovu gra|u, betonske cijevi i ostali gra|evinski materijal povoqno, tel. 387 65/541-743. Prodajem 300 l ~iste {qivovice ja~ine 45 stepeni, cijena 7 KM po litri, tel. 387 65/718-349. Prodajem 80 komada kestenovih direka (obra|eni - za{ti}eni), tel. 065/529-237.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem rashladnu vitrinu i dva fri`idera, kafe aparat “cimbalija”, tel. 065/913-034.

VIKENDICE
PRODAJA
Hitno i povoqno prodajem vikendicu, tel. 065/671-420. Prodajem vikendicu u Slatini pored vode, povoqno, tel. 065/613-613. Prodajem vikendicu u Slatini (P+1), 1.200 m2 zemqe (30.000 KM), pored potoka, tel. 065/549-687. Prodajem vikendicu uz potok na placu od 1.200 m2 u Jakupovcima, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem vikendicu u ^arda~anima, nova, struja, voda, tel. 065/966-808; 065/581-773. Prodajem vikendicu na najqep{em dijelu Slatine 85 m2 + pomo}na prostorija 30 m2, voda-struja-asfalt, tel. 065/767-888. Prodajem vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini veoma povoqno, tel. 588-150; 065/964-929. Prodajem brvnaru 4 h 3, na parceli 1.850 m2, pored vode u Slavi}koj, cijena 7.500 evra, tel. 065/631-613.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem 40 komada {amotne cigle po 2,00 KM, tel. 065/822-319. Prodajem alkatan cijevi fi 2 cola 8 bari, du`nih metara oko 140, za odvod ili dovod vode, Bawa Luka, tel. 065/206-060. Prodajem stari crijep “ diq vinkovci”", proizvodwa 70. godina, u o~uvan, povoqno, tel. 051/214-154. Prodajem balkonsku kombinaciju 120/210, proizvo|a~ "Fagus", cijena 300 KM, tel. 065/193-035. Prodajem hrastov parket dugi (2h3h100 cm) i bakarni lim 05, mm, tel. 051/219-580. Prodajem letve 3 h 5 ,750 m, cijena 0,50 feninga, tel. 065/913-034

LI^NI KONTAKTI
OSTALO
Ozbiqan mu{karac `eli upoznati `ensku osobu do 38 godina, tel. 387 65/564-568. Miki iz Br~kog zeli da se dopisuje SMS,MMS sa damama i vi{e od toga, tel. 387 65/442-581. Mu{karac 40 god. tra`i `ensku osobu za dru`ewe i dopisivawe, tel. 387 66/200-805. Mu{karac 182/83, zgodan, situiran, `ivi sam, upoznao bi slobodnu ili udatu Bawolu~anku za qep{i `ivot, tel. 387 65/691-197. Goran 43 god. VS, `eli upoznati `ensku osobu za susrete u diskreciji ili za ozbiqnu i trajnu vezu BL, tel. 387 65/393-634. Momak 43 god. sasvim ok, upoznao bi slobodnu `ensku osobu za iskqu~ivo mirnu i trajnu vezu, tel. 387 65/580-354. Pozivaju se ma{inski tehni~ari maturanti Metalske {kole u Bawa Luci generacija 75-79 god. da do|u na sastanak generacije dana 5.6. 2009. u 16 i 30 ~asova ispred Metalske {kole u Bawoj Luci. Potvrda dolaska do 2.6. Organizatori: Kajkut, Karali} i Kesi} Tel, 065-583-157, 065-577-713, 065-512-254 000029-G

USLUGE
OSTALO
VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno, radi kompletan moleraj, tel. 051/482-249; 065/096-438. Organizaciji "Dobri medo" potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvawa djece, na du`i period u Bawoj Luci, tel. 065/412-112. Popravqam okvire nao~ara svih vrsta brzo i kvalitetno Aleja sv. Save br 16, tel. 051/318-227. Radim kovane ograde, kapije i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-524. Radim metalne ograde, kapije, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. [kola ra~unara “GigaComputers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe, zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520223. Usluge prawa i su{ewa svih vrsta tepiha, po potrebi prevoz obezbije|en, tel. 051/371-700; 065/885944. Dimwa~ar vr{i sve dimwa~arske usluge brzo, povoqno i kvalitetno, tel. 051/397-396. Popravqam okvire nao~ara svih vrsta brzo i kvalitetnom. Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Molerski radovi: kre~ewe, gletovawe, lakirawe stolarije, radijatora te ostali zavr{ni radovi, tel. 065/562-745. Dajem ~asove iz engleskog, matematike i hemije za osnovnu {kolu, tel. 065/229-182. Dimwa~ar - ~istim dimwake i pe}i za centralno grijawe, tel. 065/670639. Popravqam digitalne i analogne fotoaparate-Miki, tel. 065/573-349. Radim obrasce M-4 za privatne radwe i preduze}a, tel. 065/635-975.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem "alfu romeo" 2000 kubika g.p. 1994. u izuzetno dobrom stawu, cijena povoqna, tel. 387 65/687-451. Prodajem "mercedes"A160 CDI, god.proizvodwe 2004, prva registracija 2005, tel. 065/516-859. Prodaje se "{koda fabija" 1,2 klasik, godina 2005, tel. 387 65/533-667. Prodajem "opel astru" 1,6 16 U, g.p. 2000 registrovana, klima, abs, servo, centralna alarm, daqinsko, el. podiza~i, grija~i sjedi{te, tel. 066/702-270. Prodajem "golf" II benzinac 1,6 1990. eksta stawe cijena 5.000 KM, tel. 065/973-167. Prodajem "reno 4"-GTL 1990. godi{te registrovan, u dobrom stawu, tel. 065/953-353.

ZAPO[QAVAWE
POTRA@WA
Gra|evinskom preduze}u iz Bawe Luke potreban kwigovo|a s licencom, tel. 00387 66209-113.

TURIZAM
IZDAVAWE
Izdajem apartman za 4 osobe u centru Vodica kod pristani{ta. Do prve pla`e 5 minuta. Povoqno za mlade osobe, tel. 065/996-090. Utjeha - Bar, dvosobni i jednosobni apartmani, blizu mora www.vilainmontenegro.com, tel. 00381638142829 000008 G. Izdajem apartman na Viru, povoqno, tel. 066/279-400.

RAZNA ROBA
PRODAJA
Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, telefon, tel. 387 65/773-852, 051/311-263. Prodajem `eqeznu konstrukcju is-

MA[INE I ALATI
PRODAJA
Prodajem cirkular sa sklopkom 3 Kw cijena 300 KM, tel. 065/938-176; 000007 G.

Prodajem {iva}u ma{inu (2 komada) “ ANA”, u ispravnom stawu cijena 100 KM, tel. 051/501-432; 065/624-117. Prodajem trofazni motor 1 i po KW, 2800 obrtaja, uvezen iz Wema~ke, tel. 065/206-060. Prodajem kompresor "trudbenik" Doboj zapremina boce 300 l u odli~nom stawu, cijena po vi|ewu Bawa Luka, tel. 065/206-060. Prodajem nove ma{ine, mrvilice, {rotalice, cikulare, hoblarice, kombinovane stolarske ma{ine, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem novu mehani~ku prskalicu za vo}e i povr}e sto litara sa dva

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

Telefon:

46 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Sport

Bila sam robiwa teretane. Dok sam bila povrije|ena, gledala sam `enski tenis na televiziji, poslije ~ega sam znala ~ak i u 23 ~asa da idem u teretanu i molim qude da mi je otkqu~aju. Morala sam da potro{im vi{ak energije. Marija [arapova, ruska teniserka

Selektor fudbalera Srbije Radomir Anti} saop{tio spisak
FOTO: BETA

BiH najozbiqniji kandidat
BiH je, uz Gr~ku, najozbiqniji kandidat za organizaciju Svjetskog rukometnog prvenstva za juniore 2011. godine, Savjet ministara dao je finansijsku garanciju projektu i za o~ekivati je pozitivan epilog na Kongresu IHF-a koji }e se od 3. do 6. juna odr`ati u Kairu.

Ma{ulovi} odnio ko{eve
Biv{i ko{arka{ Crvene zvezde Vladimir Ma{ulovi}, uz pomo} sudskog izvr{ioca, naplatio je dugovawe koje su “crveno-bijeli“ imali prema wemu tako {to su zaplijeweni ko{evi na terenima na Malom Kalemegdanu. Zvezda je ostala du`na Ma{ulovi}u 25.000 evra.

Aleksandar Bo{kovi} i Radomir Anti}

Imam {ampione u ekipi i budite sigurni da }emo svi ozbiqno shvatiti duel sa Austrijom. To nam je prvo finale, rekao Anti}
BEOGRAD - Pobjeda kod ku}e i pokoji bod na strani recept je koji vodi Srbiju na najva`nije fudbalsko takmi~ewe u narednoj godini, Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi. - Imam {ampione u ekipi i budite sigurni da }emo svi ozbiqno shvatiti duel sa Austrijom. To nam je prvo finale - rekao je selektor Radomir Anti} na konferenciji za novinare, na kojoj je saop{tio spisak igra~a na koje ra~una kako za me~ sa Austrijom, 6. juna u Beogradu, tako i na duel protiv Farskih ostrva u Tor{avnu, 10. juna. ciju i igra~e. Mi lo {a Nin ko vi }a iz ki jev skog Di na ma ne ma na spisku, jer tog momka zaista pra te pe ho vi. Ovog pu ta u pitawu je zapaqewe plu}a, a selektor ga je u {ali posavjetovao da “ode da zapali sve}u“. Ju`na Arika nije vi{e samo san, a za me~ protiv Austrije, u subotu, 6. juna (stadion Crve ne zvez de, 20.30 ~asova) vlada veliko interesovawe. - Imamo veliki respekt prema reprezentaciji Austrije i sigurno je da }e oni `eleti da se novom selektoru, ~iji je nadimak “vatrogasac“, nametnu i poku{aju da na|u svoju {ansu u Beogradu - rekao je Anti}.

Fudbalski klub Sloboda iz Tuzle uputio je dokumentaciju tu`iocu FS BiH Mili Kova~evi}u koji treba da razmotri da li je Drugostepena komisija za licencirawe donijela ispravnu odluku {to je Tuzlacima ukinuta licenca za Evropu.

SPISAK
Za me~eve protiv Austrije i Farskih ostrva konkuri{u sqede}i igra~i: golmani: Vladimir Stojkovi} (Hetafe), Vladimir Di{qenkovi} (Metalurg), Bojan Isailovi} (Gen~lebiligi), odbrana: Branislav Ivanovi} (^elzi), Nemawa Vidi} (Man~ester junajted), Ivica Dragutinovi} (Seviqa), Neven Suboti} (Borusija Dortmund), Aleksandar Lukovi} (Udineze), Antonio Rukavina (Minhen 1860), Ivan Obradovi} (Partizan), Aleksandar Kolarov (Lacio), sredina: Dejan Stankovi} (Inter), Zdravko Kuzmanovi} (Fjorentina), Gojko Ka~ar (Herta), Nenad Milija{ (Crvena zvezda), Milo{ Krasi} (CSKA), Bo{ko Jankovi} (\enova), Milan Jovanovi} (Standard), Miralem Sulejmani (Ajaks), napad: Marko Panteli} (Herta), Danko Lazovi} (PSV Ajndhoven), Dragan Mr|a (Vojvodina), Nikola @igi} (Rasing Santander).

Utakmica Druge lige RS, grupa istok, izme|u Mladosti i Napretka u Rogatici je, prema informacijama iz tabora doma}ina, imala predigru u koju su umije{ani takmi~arski organi, ali i pojedinci iz vrha FSRS.

@IGI] propu{ta prvi me~
Na spis ku ne ma izne na|ewa. Anti} je, zbog dobre forme i golgeterske raspolo`enosti, pozvao i Dragana Mr|u iz Voj vo di ne. Nikola @igi} ne}e igrati protiv Austrije zbog `utih kartona, {to je Anti} okarakterisao kao “hendikep“, ali je dodao: - Ne tra`imo opravdawe, jer imamo dobru reprezenta-

Foto dana

Zajedni~kim snagama do svjetskog trona
Is kre no, ni sam se na dao ti tu li {ampiona sveta, jer sam znao koliko su jaki Nemci i Ma|ari. Govorio sam sebi da je prvi ciq ula zak me |u ~e ti ri naj boqa ti ma, a po tom osva jawe je dne od medaqa. Za ovo ta kmi ~ewe sam se pri pre mao po la go di ne i ka da sam vi deo ku gla nu u Detenhajmu, znao sam da mogu i do svetskog rekorda, ali se nisam nadao da }u ga oboriti dva puta u dva dana. Ovo su najlep{i momenti u mojoj karijeri. Na ova kvim ta kmi ~ewima ne ma te pra vo na gre {ku. Fi zi ~ki sam bio spre man za re kord i ka da sam do {ao do 700 ~uweva, znao sam da mo gu i boqe, pod uslovom da ne ponovim neke mawe gre{ke. Tokom sedam me~eva na prvenstvu sveta napravio sam prosek od 687,5 ~uweva, {to ni je uspeo ni je dan dru gi igra~ na tom ta kmi ~ewu. To je, na ra vno, ne {to ~ime sam posebno ponosan jer su na {ampionatu u Wema~koj u~estvovali najboqi kugla{i na planeti. Sves tan sam svo jih kva li te ta, ali re pre zen ta ci ju ne ~i ni je dan igra~. ^iweni ca je da sam u sva kom me ~u do no sio poen i veliku razliku u ~uwevima, ali ti tu la {am pi ona sve ta je re zul tat sjajne igre svih reprezentativaca. Kada ide{ na zlatnu medaqu, ne sme{ da ima{ lo{ pojedina~an rezultat. Mi smo to uspe li - ni u je dnom me ~u ni smo imali igra~a sa mawe od 590 ~uweva i to nas je izdvajalo od ostalih timova, a ja sam samo bio prvi me|u jednakima. Ovo ta kmi ~ewe os ta }e nam svi ma u sjajnoj uspomeni, ali i obaveza da na nare dnim prven stvi ma opravdamo pos ti gnute rezultate.

Vilmo{ ZAVARKO, srpski kugla{
Za ovo takmi~ewe sam se pripremao pola godine i kada sam video kuglanu u Detenhajmu, znao sam da mogu i do svetskog rekorda

Milion eufori~nih navija~a do~ekao je igra~e Barselone, pobjednike Lige {ampiona.

GLAS SPORT 30. i 31. maj 2009. 47

Progla{eni najboqi fudbaleri Jelen Super lige Srbije

Partizanov Brazilac u [paniji

Moreira i Milija{ igra~i sezone

@uka poja~ava Deportivo

Antonelo @uka

LA KORUWA - Fudbaler Partizana Antonelo @uka naredne dvije sezone nosi}e dres {panskog Deportiva iz La Koruwe. Iako je bilo spekulacija da }e @uka karijeru nastaviti u meksi~kom Tigresu, Brazilac }e ipak igrati u {panskoj Primeri. @uka je u ~et vrtak u [pa ni ji tre bao da pro |e qekarske preglede i dogovori uslove saradwe sa budu}im poslodavcima. Iskusni vezista napustio je Beograd i otputovao u [paniju gdje se na{ao sa menayerom Frederikom Morae{om. - U pregovorima smo, o~ekujem da ih svakog ~asa realizujemo - potvrdili su ~elnici Deportiva medijima na Pirinejskom poluostrvu. Finansijski detaqi ugovora nisu sa op {te ni, ma da je ja sno da Partizan na ime obe{te}ewa ne}e dobiti ni evro. Brazilac je stastus slo bo dnog igra ~a ste kao ~iwenicom da u drugoj godini boravka u Humskoj nije sakupio do voqan broj utakmica da bi se automatski saradwa produ`ila na jo{ 12 mjeseci.

Liga {ampiona

Raul kraq strijelaca
Almami Moreira (Partizan) i Nenad Milija{ (Crvena zvezda)

Oba igra~a dobila su po ~etiri glasa od ukupno 12. Izbor je izvr{en na osnovu ankete me|u svim trenerima Super lige
BEO GRAD - Al ma mi Moreira i Nenad Milija{ progla{eni su za najboqe fudbalere Jelen Super lige za sezonu 2008/09. Oba igra ~a do bi la su po ~e ti ri gla sa od uku pno 12. Izbor je iz vr{en na osno vu an ke te me |u svim tre ne ri ma Su per li ge. U najboqem timu sezone, nalazi se osam fudbalera Partizana, ukqu~uju}i i Mo re iru, iz Zvez de su uvr{te ni Mi li ja{ i Ogwen Koroman, dok je jedini predstavnik preostalih klubova {toper Borca iz ^a~ka Boban Dmitrovi}. Nenad Milija{ izjavio je da mu je `ao {to “crveno-bijeli“ nisu imali boqe rezultate ove sezone. - Ovo je veliki uspeh, ali mi nije drago {to Zvezda nije ostvarila boqe rezultate. Trudi}u se da opravdam ovu nagradu, a vide}emo da li ovde ili u inostranstvu i repre zen ta ci ji - re kao je Milija{. On }e u qetwem prelaznom roku vjerovatno napustiti beogradski klub. - Tek treba da o odlasku pri~am sa predsednikom Vladanom Luki}em, ali je o~igle dno da Zvez da ima problema i da joj treba novac, a zbog velike potra`we najlak{e je mene prodati. Jo{ ne znam gde }u, trenutno sam najbli`i Engleskoj ili Nema~koj, mada imam ponuda i iz [panije - dodao je Milija{. Igoru Pavlovi}u iz Jagodine uru~ena je nagrada za najja~i {ut, po{to je brzina lopte poslije wegovog udarca izmjerena na 136 kilometara na sat.

PARTIZANOVIH osam igra~a me|u najboqim
Moreira nije prisustvovao sve~anosti u hotelu “Hajat“, pa je na gra du umjes to wega primio napada~ Partizana Lamin Dijara, koji je uvr{ten u najboqi tim sezone. Nakon {to je primio nagradu, kapiten Crvene zvezde

NI ON - Li onel Me si je najboqi strijelac ovosezonske Lige {ampiona sa devet golova, dok je u istoriji Kupa {ampiona i Lige {ampiona i daqe najuspje{niji kapiten Reala iz Madrida Raul sa 64 pogotka. Drugo mjesto na listi strijelaca ove sezone dijele kapiten Liverpula Stiven Yerard i napada~ minhenskog Bajerna Miroslav Klose sa po sedam

pogodaka, dok je tre}i napada~ Porta, Lisandro, sa golom mawe. Lista najboqih strijelaca Lige {ampiona: 1. Raul (Real Madrid) 64, Rud van Nistelroj (PSV Ajndhoven, Man~ester junajted, Real Madrid) 60, Fi li po In za gi (Ju ven tus, Milan) 58, Andrej [ev~enko (Dinamo Kijev, Milan, ^elzi) 56, 5. Alfredo di Stefano (Real Madrid) 49...

Raul

Fudbaler Jagodine odmjerava ponude

IDEALNI TIM
Najboqi tim Jelen Super lige: Mladen Bo`ovi} (Partizan), Ivan Obradovi} (Partizan), Ivan Stevanovi} (Partizan), Nenad \or|evi} (Partizan), Qubomir Fejsa (Partizan), Nemawa Tomi} (Partizan), Boban Dmitrovi} (Borac), Nenad Milija{ (Crvena zvezda), Ogwen Koroman (Crvena zvezda), Almami Moreira (Partizan), Lamin Dijara (Partizan).

\ilas bira Rim ili Moskvu

Posqedwe kolo {ampionata Srbije igra se u subotu
BEOGRAD - Cijela sezona u 90 minuta! Fudbaleri OFK Beo gra da i Ba na ta ima ju je dan i po sat da se na di gra va ju, a sa mo je dna ekipa poslije me~a i daqe }e imati status superliga{ke. Lo{e igre i jo{ slabiji re zul ta ti do ve li su OFK Beograd na ivicu provalije. Samo pobjeda ostavqa “roman ti ~a re“ u srpskoj fu dbalskoj eliti. Svaki drugi re zul tat zna ~i se li dbu u Prvu ligu.

OFK-a i Banat za goli `ivot
Ako OFK ispadne, stadion na “Karaburmi“ ipak ne }e na re dne se zo ne bi ti prazan, odnosno ipak }e se na wemu igrati superliga{ke utakmice, jer }e na wemu kao doma}in igrati novi superliga{ - BSK iz Bor~e. da se nadaju fer i po{tenom su|ewu. Sa Stare Karaburme im je odgovoreno da bi bilo boqe da se koncentri{u na svoju igru, a ne da vr{e pritisak na sudije. Ostali me~evi 33. kola su po tpu no ne bi tni, osim onih u kojima igraju Vojvodina i Zvezda, poslije kojih }e se definitivno znati ko je drugi. Mada, to ni{ta bitnije ne mijewa na stvari. Parovi 33. kola, subota, 17 ~asova: ^ukari~ki - Partizan, OFK Beograd - Banat,

Rad - Vojvodina, Napredak Crvena zvezda, Jagodina - Javor, Hajduk - Borac.
24 18 17 12 9 10 9 7 8 10 7 7 5 6 7 14 13 7 8 14 11 4 10 9 3 8 8 6 10 15 15 11 13 18 15 16 62:15 44:23 57:30 37:26 27:33 26:35 30:38 25:33 21:33 27:45 20:38 26:53 77 60 58 50 40 37 35 35 35 34 31 30

JAGODINA - Vladimiru \ilasu je preostalo da sa Jagodinom zavr{i ovu sezonu subotwom utakmicom sa Javorom i da se pozdravi sa saigra~ima, jer sigurno ne}e ostati. Odli~ni napada~ (26) }e poslije samo {est mjeseci ponovo u pe~albu. U Jagodinu je do{ao zimus iz bugarske Lokomotive, a sada se ponovo pakuje. Jo{ ranije je interesovawe za wega pokazala Roma, a sada su i Rusi u{li u igru. Utisak je da \ilas ne brine mnogo. - To su pitawa za mog menayera Darka Mari}a, jer u potpunosti verujem qudima koji brinu o mojoj karijeri. Siguran sam da }e izabrati pravu opciju. Ponuda Rome zvu~i fantasti~no, ali mi je i ova opcija sa Rusima vrlo privla~na - rekao je Vladimir \ilas.

Karlo An}eloti mijewa sredinu

Tabela
1. Partizan 32 2. Vojvodina 32 3. Crvena z. 32 4. Javor 32 5. Borac 32 6. Napredak 32 7. ^ukari~ki 32 8. Rad 32 9. Hajduk 32 10. Jagodina 32 11. Banat 32 12. OFK Beog. 32

Leonardo na klupi Milana
MI LA NO - Le onar do }e biti novi trener Milana. Karla An}elotija }e naslijediti ve} tokom naredne nedjeqe kada se zavr{i sezona u “Se ri ji A“. Ta ko tvrdi ugledna “Gazeta delo sport“. Prema pisawu italijanskog dnevnika, Karlo An}eloti }e se po sli je osam go di na provedenih na “San Siru“ pre se li ti na “Stam ford briy“. Leonardo bi trebalo samo da promijeni radno mjesto na “San Siru“ po{to trenutno obavqa funkciju sportskog direktora. Brazilcu, koji je za “rosonere“ igrao od 1997. do 2001. i u sezoni 2002/03., pomaga}e tako|e biv{i igra~ Milana, Mauro Tasoti.

OSTALI me~evi bez velikog zna~aja
Od kraja me~a sa ^ukari~kim u pro{lom kolu, iz Banatskog Dvora poru~ivali su

48 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Fudbalski klub Slavija, osvaja~ Kupa BiH za 2009. godinu
FOTO: GLAS SRPSKE

Pi{e: Slavko BASARA

Klub fenomen
Za sedam godina Fudbalski klub Slavija je od kluba koji je igrao na ledini postao uzoran sportski kolektiv ne samo u Srpskoj, ve} i BiH. Ovu tezu potvr|uje prvi trofej osvojen u Kupu BiH i vice{ampionska titula u sezoni koja je upravo zavr{ena. Slavija je klub fenomen! Uporni i marqivi fudbalski radnici iz Isto~nog Sarajeva su zavrnuli rukave, i uz veliku voqu, reklo bi se inat, do{li do evropske fudbalske scene. Od qeta klub sa tradicijom dugom 101 godinu drugi put u posqedwe tri sezone zaigra}e u Evropi. Poslije Intertoto kupa napravqen je korak vi{e, izboren plasman u Evropsku ligu, obezbije|ena licenca... Slavija je istinski uzor kako u `ivotu samo treba postaviti ciq i sve se mnogo lak{e rje{ava. Sada je tim iz Isto~nog Sarajeva ponos svog grada, ali i Republike Srpske. Nije bilo lako. U siroma{tvu i bijedi, vremenu koje je li~ilo na kolektivno ludilo, sportski kolektiv koji je bio “razapet“ izme|u “falsifikovanih“ @eqezni~ara i Sarajeva uspio je da se izdigne kao Feniks. Predsjednik Dragan Kulina je jedan od najzaslu`nijih za preporod, ali imao je vjerne saradnike s kojima je zajedno od Slavije stvorio klub za svako po{tovawe. U FK Slavija se ta~no zna ko {ta radi i zato uspjeh nije mogao da izostane. Radost nakon osvojenog Kup trofeja je samo nagrada za godine u kojima su ~elnici kluba ponajvi{e ulagali sebe i vlastiti novac. Sada im se to na najboqi na~in vra}a. Drugim izlaskom u Evropu. Slavijo, neka ti je sre}no!

Fudbaleri, treneri i ~elnici FK Slavija

Da smo nau~ili lekciju prije dvije godine kada smo eliminisani pred na{im navija~ima od [irokog Brijega pokazali smo protiv Slobode, rekao Erbez PI[E: GORAN IVANKOVI] prije dvije godine kada smo FK SLAVIJA gosa@bih.net.ba eliminisani pred na{im naISTO^NO SARAJEVO Slavija je osvojila prvi trofej u BiH i tako na najboqi na~in proslavila vijek postojawa. Poslije raspleta za infarkt i boqeg izvo|ewa jedanaesteraca premijerliga{ iz Isto~nog Sarajeva je na najboqi na~in krunisao vi{e nego uspje{nu sezonu i “ovjerio“ izlazak u Evropsku ligu. Sarajlije su dokazale da nisu slu~ajno drugi na tabeli Premijer lige, iza {ampiona Zriwskog. Slavija je nadoknadila minus od dva gola iz prve utakmice odigrane u Tuzli. Tim Zorana Erbeza bio je boqi ve}im dijelom utakmice, prije svega u drugih 45 minuta kada su wegovi igra~i kidisali na gol Tuzlaka koji su bili primorani iskqu~ivo da brane svoj gol. Poslije 2:0 uslijedilo je izvo|ewe udaraca s 11 metara. Junak “lutrije“ bio je golman Mladen Lu~i} koji je u petoj seriji odbranio {ut Ilije Prodanovi}a, biv{eg fudbalera Slavije. Poslije utakmice i dodjele medaqa i pehara simpatizeri Slavije priredili su veliko slavqe koje je uz igra~e, stru~ni {tab i rukovodstvo kluba trajalo duboku u no}. - Ambijent, publika, podr{ka i pobjeda. Sve je za dugo pam}ewe - istakao je {ef stru~nog {taba Slavije Zoran Erbez i nastavio: - Da smo nau~ili lekciju vija~ima od [irokog Brijega pokazali smo protiv Slobode. Nakon vice{ampionske titule i obezbije|enog izlaska u Evropu ostvarili smo jo{ jedan veliki uspjeh. Da Slavija iz godine u godinu ide krupnim koracima pokazali smo u sezoni iza nas i ona je bila izuzetno uspje{na. Ovo je zajedni~ko djelo fudbalera, qudi koji vode klub, stru~nog {taba i, svakako, navija~a. Slavija je jo{ jednom pokazala da se minus od dva gola mo`e nadoknaditi. Trijumfom u Kupu ispisane su zlatne stranice istorije kluba koja traje vi{e od vijeka. Osnovan: 1908. godine Adresa: Jovana Ra{kovi}a 16 Stadion: SRC “Slavija“ (5.000) Boja dresova: plavo-bijela Predsjednik: Dragan Kulina Direktor: Bogdan ^eko Sportski direktor: @eqko Radowa [ef stru~nog {taba: Zoran Erbez. Pomo}ni trener: Dragan Bjelica, Aleksandar Bo`ovi}, Dragan Macan Najve}i uspjesi: prvak Republike Srpske (2004), pobjednik Kupa Srpske (2006, 2008), finale Kupa BiH (2007), polufinale Kupa BiH (2004, 2005), tre}e mjesto u Premijer ligi BiH (2007), drugo mjesto u Premijer ligi BiH (2009), Kup BiH (2009), nastup u Intertoto takmi~ewu, gdje su eliminisani u drugom kolu. maleri. - Nije ba{ krenulo kako treba po nas, ve} nakon pola sata igre bio sam primoran da izvr{im dvije izmjene zbog povrede. Jo{ jednom se pokazalo da imamo kvalitetan igra~ki kadar i ko god da dobije priliku on je iskoristi. Mla|ani Ogwen Todorovi} je na najqep{i na~in jo{ jednom pokazao da je budu}nost na{eg tima. Svi smo veseli i ponosni {to smo dokazali da smo boqi od Slobode i {to veliku {ansu ove generacije nismo prokockali. Jednom nam je pe1. Ratko Dujkovi} 2. Milan Milinkovi} 3. \or|e Lackanovi} 4. Bojan Regoje 5. Vlastimir Jovanovi} 6. Vuka{in Benovi} 7. Vlado Markovi} 8. Goran Simi} 9. Darko Spalevi} 10. Miqan Radowa 11. Branislav Arsenijevi} 12. Nemanja Kulina 13. Vu~ina [}epanovi} 14. Dragi{a Lazi} 15. Ogwen Todorovi} 16. Nemawa [e{lija 17. Bojan Jamina 18. Sa{a Zimowi} 19. Sretko Vuksanovi} 20. Levan Kutalia 21. Ivan Stankovi} 22. Kristijan Valentin Muskalu 23. Stefan Tomovi} 26. Novo Papaz 31. Mladen Lu~i} har izmakao na posqedwoj stepenici, ovoga puta nije i on kona~no krasi na{e vitrine veli Erbez. Mre`u Tuzlaka na~eo je rezervista Todorovi} koji pola ga no kr~i put ka mjes tu prvotimca: - Mlad sam i nisam dugo u Slaviji, a ve} sam dobio priliku da se radujem trofeju koji i mnogo iskusniji igra~i nisu imali priliku da podignu uvis. @eqa mi je bila da anuliramo prednost Tuzlaka, a najmawe da se upi{em u strijelce. Trudio sam se da svim srcem opravdam povjerewe koje sam dobio u ovako va`nom me~u i nema dileme da sam to na najqep{i na~in uradio. Moj pogodak je vratio nadu da mo`emo do ciqa, uspje li smo do }i do pe ha ra. Hva la na vi ja ~i ma na po dr{ci, bili su na{ dvanaesti igra~.

Dragan Kulina, predsjednik Slavije

Ponos Srpske

ISTO^NO SARAJEVO - Jedan od najzaslu`nijih za us pjeh da na{we Sla vi je ko ja se na me }e kao ozbiqan fudbalski faktor u BiH je predsjednik Dragan Kulina. - Trofej je samo nagrada za ulo`eni trud i prolive ni znoj u pret ho dnim go di na ma. Sla vi ja je i{la korak po korak, strpqivo gradila svoj imiy i mislim da smo zaslu`eno izbo ri li pla sman u Evropu koji smo “za~inili“ trofejom. ^estitam igra~ima koji su na terenu pokazali da imaju kvalitet i nisu se predavali. Ovo je uspjeh svih na{ih struktura u klubu - rekao je Dragan Kulina. Za kratko vrijeme Slavija je od ulaska u Premijer ligu BiH u sezoni 2003/04. uspjela da izgradi infrastrukturu, stvori kvalitetan igra~ki kadar i postane simbol u sezoni kada je proslavqen stoti ro|endan. - Na{ klub je simbol Isto~nog Sarajeva i Republike Srpske. To `elimo da budemo i ubudu}e - istakao je Kulina. G. I.

JUNAK bio golman Mladen Lu~i}
- Protiv Zriwskog smo u polufinalu uradili sli~no i bili samouvjereni da to mo`emo ponoviti. Vjerovali smo da je Sloboda u Tuzli rije{ila samo prvo poluvrijeme u svoju korist, a isto tako da mi mo`emo to u~initi u preostalih devedeset minuta. Iskreno, znali smo da je rezultat 2:0 najopasniji, ali je ostavqao nadu i jednim i drugim. Imali smo svoje zamisli kako da sprije~imo rivala i zato ~estitam igra~ima koji su maksimalno ozbiqno ideje pretvorili u djelo - isti~e Erbez. Ve} na startu revan{a finala Slaviju su zadesili

Specijalisti za Kup
Prvi ve }i us pjeh u Ku pu BiH Sla vi ja je u ovom ta kmi~ewu ostvarila u sezoni 2003/04. Tada je ispala u polufinalu od bawolu~kog Bor ca, a u se zo ni 2004/05. tako|e u polufinalu od Sarajeva. U sezoni 2005/06. takmi ~ewe je za vr{i la u ~etvrtfinalu, od we je bio boqi [iroki Brijeg, a isti protivnik joj je bio prepre ka u fi na lu u se zo ni 2006/07. Pro {le se zo ne Slavija je zavr{ila takmi~ewe u osmini finala pora zom od Zriwskog. Ove sezone tim iz Isto~nog Sara je va je sti gao do kra ja do trofeja.

Pobjednici
2001. @eqezni~ar 2002. Sarajevo 2003. @eqezni~ar 2004. Modri~a Maksima 2005. Sarajevo 2006. Ora{je 2007. [iroki Brijeg 2008. Zriwski 2009. Slavija

Put Slavije do trofeja
[esnaestina finala: ^elik - Slavija 2:2 nakon penala 5:7, osmina finala: Travnik - Slavija 0:1, Slavija - Travnik 3:1, ~etvrtfinale: Slavija - Olimpik 1:1, Olimpik Slavija 1:3, polufinale: Zriwski - Slavija 4:2, Slavija Zriwski 2:0, finale: Sloboda - Slavija 2:0, Slavija - Sloboda 2:0 penalima 4:3

Levan Kutalia

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 49

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 28. kolo
FOTO: S. ILI]

NOVI GRAD, subota 17 ~asova

SLOBODA JEDINSTVO
STADION: “Mlakve“. Glavni sudija: Dragan Petrovi} (Bawa Luka). Pomo}nici: Dragan Mejaki} (Bawa Luka) i @eqko Dragojevi} (Bawa Luka). Delegat: Dragan An~i} (Prwavor). Kontrolor su|ewa: Rodoqub Mila~ak (Doboj). SLOBODA: Karanovi}, Ivi~i}, Luka~, Kova~evi}, [abi}, Ivan~evi}, Vrane{evi}, Mazalica, Tica, Jelisavac, Veinovi}. Trener: Milorad In|i}. JEDINSTVO: Smjai}, @ari}, Divqanovi}, Josi}, Stjepanovi}, Vasi}, Gaji}, Karahasanovi}, N. Te{i}, M. Te{i}, Mende{, \onli}. Trener: Savo Obradovi}.
Doma}in Gost Ukupno 7 8 15 6 0 12 1 2 3 0 6 0 13:1 1:15 14:16

ZVORNIK, subota 17 ~asova

DRINA (Z) SUTJESKA
STADION: Gradski. Glavni sudija: Predrag Jevti} (Doboj). Pomo}nici: R{um Simi} (Modri~a) i Stojan Stefanovi} (Modri~a). Delegat: Stevan Maxar (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Nedeqko \erman (Bawa Luka). DRINA (Z): Aleksi}, Jevti}, I. Lazarevi}. Kosti}, Jeremi}, Vuka{inovi}, Kiki}, \eri}, A}imovi} (Nikoli}), N. Lazarevi}, ]ulum. Trener: Mile Mili~evi}. SUTJESKA: Bodiroga, Ra{evi}, Simi}, Drakul, Mihajlovi}, Limi}, Cicovi}, Wegu{, Mojovi}, Muminovi}, Ivi}. Trener: Mi{ko Mojovi}.
Doma}in Gost Ukupno 1 2 3 1 1 2 0 0 0 0 1 1 3:0 2:3 5:3

Derbi za~eqa i ovog kola igraju Sloboda i Jedinstvo na “Mlakvama“. Obje ekipe imaju po 30 bodova i koja od wih izgubi siguran je drugoliga{ naredne sezone
PI[E: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com

ISTO^NA ILIXA, subota 17 ~asova

Nemawa Te{i} (Jedinstvo)

FAMOS MLADOST
STADION: SRC “Famos - Vojkovi}i“. Glavni sudija: Qubo Ani~i} (Srbac). Pomo}nici: Qubi{a Vrhovac (Milosavci) i Dragan Ili{evi} ([amac). Delegat: Du{ko Kojovi} (Trebiwe). Kontrolor su|ewa: Brane Jeki} (Bawa Luka). FAMOS: Maslovari}, ^eha, Koji}, \eri}, ^ampara, Popovi}, Sikima, M. Damjanovi}, Govedarica, Mari}, Pe}anac. Trener: Mirko Marvan. MLADOST: Vuksan, Toma{evi}, Vukovi}, Mrkovi}, Denda, No. Su{i}, Prodanovi}, Radovi}, Vasiqevi}, Tohoq, Prelo. Trener: Veselin Slijep~evi}.
Doma}in Gost Ukupno 3 4 7 2 0 2 1 0 1 0 4 4 8:2 4:8 12:10

BAWA LUKA - Sve utakmi ce 28. ko la Prve fu dbal ske li ge Re pu bli ke Srpske na rasporedu su u subotu od 17 ~asova. Bor ba za op sta nak u elitnom dru{tvu Srpske, i daqe se nastavqa. U najlo{i joj po zi ci ji na la ze se Glasinac, Sloboda i Jedinstvo. Der bi za ~eqa i ovog

ko la igra ju Slo bo da i Je din stvo na “Mla kva ma“. Obje ekipe imaju po 30 bodo va i ko ja od wih iz gu bi siguran je drugoliga{ naredne sezone. Trener Br~aka Savo Obradovi} isti~e da je ovo posqedwa {an sa za spas wegovog tima.

RUDAR do~ekuje Slogu
- Idemo u Novi Grad da poku{amo izboriti pobjedu, koja bi nam produ`ila nadu za op sta nak. Zna mo da i wima gori pod nogama, tako da o~e ku jem ve oma te {ku utakmicu. Ne idemo sa bijelom zastavom, i u~ini}emo sve {to je u na{oj mo}i da do|emo do tri boda - rekao je Obradovi}. Gla si nac }e u So ko cu do~ekati Kozaru. Soko~ani jo{ uvi jek ima ju {an se za op sta nak, i tri jumf nad Gra di{ ~a ni ma im do no si produ`ewe nade u spas. Kozara u ovaj susret ulazi ras-

tere}eno, jer su trenutno na dru goj po zi ci ji i za vo de }im Rudar Prijedorom zaostaju {est bodova. Ko m{ij ski der bi ig ra}e se u Tesli}u, gdje doma}i Pro le ter do ~e ku je Qubi} iz Prwavora. Tesli}ani su ~etvrti na tabeli, bez mogu}nosti da napadnu prvo mjesto, dok Prwavor-

~a ni jo{ uvi jek ni su obe zbi je di li op sta nak Prvoj li gi, ali bi im no va tri boda sa “Radolinke“ mnogo zna~ila. Li der {am pi ona ta Ru dar Prijedor do~ekuje dobojsku Slo gu, ko ja bi sa eventualna tri boda obezbijedila nastup u Prvoj ligi i naredne sezone.

QUBI], subota 17 ~asova

Tabela
1. Rudar P. 2. Kozara 3. Radnik 4. Proleter 5. Drina (Z) 6. BSK 7. Sutjeska 8. Mladost 9. Borac ([) 10. Sloga 11. Qubi} 12. Famos 13. Drina HE 14. Glasinac 15. Sloboda 16. Jedinstvo 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 27 16 15 13 11 11 11 10 11 10 9 10 9 9 9 8 9 9 6 7 8 5 4 6 3 5 8 4 6 6 4 6 3 2 6 7 8 11 12 11 13 12 10 13 12 12 14 13 15 46:18 49:22 43:28 34:27 36:31 30:34 29:29 26:31 31:37 25:31 27:36 36:44 21:39 29:39 31:35 26:38 57 51 46 41 38 37 36 36 35 35 34 33 33 31 30 30

PROLETER QUBI]
STADION: “Radolinka“. Glavni sudija: Rade Erleti} (Modri~a). Pomo}nici: Dragan Ni{i} ([amac) i Qubi{a ]eli} (Doboj). Delegat: Milan Vuksan (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Du{ko Pekija (Prijedor). PROLETER: Davidovi}, [ijakovi}, \ekanovi}, Jorgi}, Popovi}, Peri{i}, Doli}, Jeli}, Galami}, Kapi}, Markovi}. Trener: Mihajlo Bo{wak. QUBI]: Sari}, Simi}, Rastovi}, Pezer, Milojevi}. Vidovi}, Blagojevi}, Popovi}, Vasi}, Segi}, Wegomirovi}. Trener: Srboqub Nikoli}.
Doma}in Gost Ukupno 1 2 3 1 1 2 0 0 0 0 1 1 2:0 2:1 4:1

PRIJEDOR, subota 17 ~asova

RUDAR PRIJEDOR SLOGA
STADION: Gradski. Glavni sudija: Vladan Mati} (Zvornik). Pomo}nici: Stevo Peri} (Bijeqina) i Zoran Miki} (Zvornik). Delegat: @eqko Babi} (Srbac). Kontrolor su|ewa: Ranko Dragi~evi} (Bawa Luka). RUDAR PRIJEDOR: Kondi}, Despotovi}, Dobrijevi}, Muzgowa, Ilin~i}, Kova~evi}, Brki}, @eri}, Stijepi}, Goli}, Kantar. Trener: Darko Nestorovi}. SLOGA: Plisni}, Dobri}, Vukovi}, Joksimovi}, Aleksi}, Mi}evi}, [imunovi}, \uri~i}, Todorovi}, Jovanovi}, Radovanovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}.
Doma}in Gost Ukupno 6 5 11 5 1 6 1 0 1 0 4 4 3:3 3:6 6:9

SOKOLAC, subota 17 ~asova

BIJEQINA, subota 17 ~asova

BAWA LUKA, subota 17 ~asova

GLASINAC KOZARA
STADION: “Bara“. Glavni sudija: Mile Barjaktarevi} (Bijeqina). Pomo}nici: Dejan Dabi} (Vlasenica) i Vaso Mi{i} (Mili}i). Delegat: Zdravko To{ovi} (Fo~a). Kontrolor su|ewa: Miroslav Miri} ([amac). GLASINAC: Jankovi}, Mitrovi}, Pajevi}, Skoko, Kova~, ^oli}, Mazi}, Jolovi}, Peji}, Planin~i}, [uka. Trener: Davor Krsmanovi}. KOZARA: Reqi}, Topi}, Kova~evi}, Despotovi}, Marinovi}, Gigovi}, raca, Stan~i}, Gwati}, \uri}, \ori}. Trener: Milo{ Poji}.
Doma}in Gost Ukupno 7 8 15 7 0 7 0 0 0 0 8 8 13:2 1:23 14:25

RADNIK DRINA HE
STADION: Gradski. Glavni sudija: @eqko Latinovi} (Gradi{ka). Pomo}nici: Sini{a Radi} (Lakta{i) i Nikola Crnadak (Milosavci). Delegat: Radisav Zekovi} (Rogatica). Kontrolor su|ewa: Slobodan Micev (Bawa Luka). RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Mitrovi}, Konculi}, Jevti}, Gavrilovi}, Su{i}, Nikoli}, Pavi}, Marinkovi}, Ga{evi}. Trener: Nikola Bala. DRINA HE: Mari}, Iv. Mirkovi}, Ninkovi}, Ig. Mirkovi}, Vidakovi}, Mutlak, Pqevaq~i}, Mi. Te{evi}, Jev|evi}, Damjanovi}, Borov~anin. Trener: Zoran Lori}.
Doma}in Gost Ukupno 4 5 9 4 1 5 0 1 1 0 3 3 8:1 4:8 12:9

BSK BORAC
STADION: Gradski. Glavni sudija: Dino Sikiri} (Prijedor). Pomo}nici: Zoran Grbi} (Prijedor) i Mladen Stupar (Prijedor). Delegat: Mile Mandi} (Kozarska Dubica). Kontrolor su|ewa: Milorad Vrhovac (Milosavci). BSK: Karanovi}, Sladojevi} Tomi}, Teli}. Aleksi}, Damjani}, Radoja, Mal~i}, Karali}, Strika, Kolunxija. Trener: Zoran Male{evi}. BORAC: Sabo, Pale`nica, Stankovi}, Luki}, Pup~evi}, Ili}, Gale{i}, Paji}, Simi}, Zori}, Teodorovi}. Trener: Predrag Luki}.
Doma}in Gost Ukupno 2 3 5 0 1 1 2 2 4 0 0 0 3:3 7:4 10:7

50 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Osvajawem Kupa Bawe Luke fudbaleri Borca zakqu~ili sezonu

Pe har gra da za kraj
FOTO:V. STOJAKOVI]

Finale seniori BORAC KRAJINA 2 (1) 0 (0)

Vedran Pu{i} i Aleksandar Petrovi}

STRIJELCI: 1:0 Novakovi} u 7, 2:0 Ra{evi} u 75. minutu Gradski stadion. Gledalaca: 350. Sudija: Milan Doci} (Bawa Luka). @uti karton: Novakovi} (Borac). BORAC: Bijeli}, O. Damjanovi} (od 62. minuta Bilbija), Novakovi}, Deket (od 46. minuta Mio. Babi}), Rikanovi} (od 62. minuta Ra{evi}), Petrovi}, Kremenovi}, N. Damjanovi} (od 62. minuta Mil. Babi}), @ari}, Gruji} (od 76. minuta Puziga}a), Ojdani} (od 69. minuta Petri}). Trener: Vlado Jagodi}. KRAJINA: Pavlovi} (od 46. minuta Kesi}), Slavni}, Teli} (od 79. minuta Terzija), Male{evi}, Latinovi} (od 82. minuta ]utkovi}), Drini} (od 46. minuta Mali}), Pu{i}, [urlan (od 74. minuta Bogi~evi}), Doj~inovi} (od 57. minuta Trivi}), Raj~evi}, Gali} (od 70. minuta Ivi}). Trener: Bo`idar Petrovi}.

Pioniri
Fudbaleri Borca PI[E: DUBRAVKO CURA] dubravkoc@glassrpske.com

BAWA LU KA - Osva jawem Kupa Bawe Luke fudbaleri Borca oti{li su na zaslu`eni odmor. Kada se sve sabere sezona koja je zavr{ena bila je uspje{na za “crveno-plave“, a pored tro fe ja gra da na Vrba su, Bawolu ~a ni su sti gli do pe tog mjes ta u Pre mi jer li gi BiH i osvo ji li Kup Republike Srpske. U fi nal nom su sre tu “crveno-plavi“ golovima Nenada Novakovi}a u 7. i Dejana Ra {e vi }a u 75. mi nu tu savladali su Krajinu sa 2:0.

- Na odmor odlazimo na naj boqi mo gu }i na ~in. U prven stvu smo ispu ni li ciq, osvo ji li pe har Ku pa Srpske a ovaj trofej stigao je kao {lag na tortu. Bila je ovo te {ka sezona, ali na kraju imamo razloga da budemo zadovoqni - rekao je napada~ Borca Dejan Ra{evi}

PIONIRI Borca boqi od Naprijeda
Trener Krajine Bo`idar Pe tro vi} za do voqan je igrom wegovog tima koji je dobro parirao premijerliga{u.

- Imam razloga da budem zadovoqan. Bilo je nerealno o~ekivati da mi pobijedimo Borac i od mojih prvotimaca tra`io sam samo da svoj klub poku{aju predstaviti u {to boqem svjetlu. Na kraju to se i dogodilo jer smo bez imalo straha igrali svih 90. minuta i pokazali da ova ekipa ima perspektivu. Prvi gol bio je plod na{e gre{ke, ali sve u svemu ~estitam mojim fu dba le ri ma na odva `noj igri protiv premijerliga{a sa Gradskog stadiona - rekao je Petrovi}. Po bje dni ku 13. ku pa Bawe Luke pripao je prela-

zni pehar koji je kapitenu Borca Dra{ku @ari}u uru~io pred sje dnik Grad skog fudbalskog saveza Nenad Ra~i}. Fi na lis ti su ta ko |e dobili po garnituru trenerki i dvije lopte, a nagrade su im do di je li li ~la no vi Izvr{nog odbo ra GFS Qubin ko Os to ji} i Ja kov Topi}. U pi onir skom fi na lu mladi igra~i Borca savlada li su Na pri jed sa ubjedqivih 6:0. Po got ke za nade “crveno-plavih“ postigli su Davor Predragovi}, Ozren Sari} dva, te tri Du{an ]urkovi}.

BORAC NAPRIJED

6 (0) 0 (0)

STRIJELCI: 1:0 Predragovi} u 3, 2:0 Sari} u 10, 3:0 Sari} u 26, 4:0 ]urkovi} u 40, 5:0 ]urkovi} u 48, 60 ]urkovi} u 57. minutu. Stadion: Gradski. Gledalaca: 200. Sudija: Dario \ur|evi} (Bawa Luka). @uti kartoni: Savanovi}, Kondi} (Borac), Javor, Omerkadi}, Vrawe{ (Naprijed). BORAC: Dejanovi}, Ivi} (od 57. minuta Sejmanovi}), Komqenovi} (od 57. minuta Trni}), \ur|i} (od 57. minuta Savi}), Kondi}, Ze~evi}, Savanovi} (od 57. minuta Stjepanovi}), Kuzmanovi} (od 57. minuta @dero), O`egovi} (od 32. minuta ]urkovi}), Predragovi}, Sari} (od 57. minuta Durowi}). Trener: Stojan Malba{i}. NAPRIJED: ]eji} (od 61. minuta Baji}), Diqevi} (od 57. minuta Slavni}), ]urli}, Kova~evi} (od 61. minuta Goji}), Vrti}, Omerkadi} (od 61. minuta Jokanovi}), Gari} (od 9. minuta Bara{in), Vukovi}, Vujmilovi} (od 61. minuta Vrawe{), Puha~a (od 36. minuta Suvajac), Javor (od 57. minuta Vukli{evi}). Trener: Neno Dimitri}.

DRUGOLIGA[KI VIKEND
ZAPAD
U 29. kolu, koje se igra u nedjequ, 31. maja od 17 ~asova sastaju se: PETROVO: Ozren - Tekstilac, BRONZANI MAJDAN: Gomionica - Sloboda (MG), BAWA LUKA: Krajina - Ravan, MILOSAVCI: @upa Milka - @eqezni~ar (D), SRBAC: Sloga - Vrawak, @ERAVICA: Jedinstvo - Sloga (T), BROD: Polet - Omarska, GORWI PODGRADCI: Sloga DIPO - Mladost (KV).

Finale Kupa OFS Gradi{ka

ISTOK
U 29. kolu, koje se igra u nedjequ, 31. maja od 17 ~asova sastaju se: PALE: Romanija Lokomotiva, DVOROVI: Proleter - Podriwe (T), JAWA: Podriwe - Jedinstvo (Br), VLASENICA: Vlasenica - Mladost (VO), [EKOVI]I: [ekovi}i - Mladost (R), DOWI [EPAK: Napredak - Rudar (U), PU^ILE: Gorica - Mili}i. Slobodan Vele` (N).

Trofej u vitrinama Kalema
FOTO: Z. VAJKI]

Pomo} u granicama mogu}nosti

Igra~i KMF Leotara kod na~elnika op{tine

TREBIWE - Na~elnik op{tine Trebiwe Dobroslav ]uk primio je igra~e i rukovodstvo KMF Leotara. Povod je osvajawe titule prvaka BiH u malom fudbalu, koji su trebiwski fudbaleri osvojili nedavno u Fo~i, ~ime su stekli pravo u~e{}a u kvalifikacijama za Ligu {ampiona u malom fudbalu. Izra`avaju}i zadovoqstvo zbog velikog uspjeha KMF Leotara, na~elnik je obe}ao podr{ku ovom klubu u granicama mogu}nosti sa kojima op{tina raspola`e. - Ovim novim uspjehom fudbaleri KMF Leotara su jo{ jednom na najqep{i na~in afirmisali svoj grad. S obzirom da i ostali klubovi potra`uju finansijska sredstva, op{tina Trebiwe }e ovom klubu i svim ostalim pomo}i u granicama svojih mogu}nosti - rekao je ]uk. U ime klupskog rukovodstva prisutnima se obratio i Ne|o Bukvi}, koji je obe}ao da }e u klubu biti u~iweno sve, kako bi se klupska organizacija dovela do najvi{eg nivoa. ^. M.

GRA DI [KA - Po bje dni ~ki pe har Ku pa OFS Gradi{ka osvojila je ekipa Kalemi iz Trebovqana, koji su u finalu savladali Torpedo iz Cerovqana sa 2:0. U interesantnoj i otvorenoj utakmici uz obostrane pri li ke, po bje dni ka je u vo|stvo doveo raspolo`eni Qubodrag Kukavica, koji je iz slo bo dnog udar ca sa 20 metara, u fini{u prvog polu vreme na, preba cio `ivi zid i po go dio dowi de sni ugao go la Tor pe da. Po bje dnik je odlu~en u 60. minutu. Kukavica je sa lijeve strane centrirao a Du{an [vraka glavom sa par metara poslao loptu u mre`u.

BISERI IZ ^atrwe pobjednici kod omladinaca
- Drago nam je da smo ponovili uspjeh generacije iz 1982. go di ne u ko joj sam igrao. Nismo bili u krugu favorita ali kup je takav. Na{a silna `eqa i fantasti~na podr{ka sa tribina doveli su nas do trofeja rekao je trener Kalema Zoran Malba{i}. Po bje dni ~koj eki pi, predsjednik OFS Gradi{ka

KALEMI TORPEDO
Ekipa Kalema

2 (1) 0 (0)

Ro doqub Oqa~a, uru ~io je po red pe ha ra u traj no vla sni{ tvo, pre la zni pe har, kompletnu sportsku opremu i zlatne medaqe. U finalu omladinskog kupa Biseri iz ^atrwe savladali su Stevan Du ki} iz Ro goqa sa 2:0. Strijelci su bili Sr|an Tulemija u 13, i Milan Te{i} u 59. minuti. Z. V.

STRIJELCI: 1:0 Kukavica u 43, 2:0 [vraka u 60. minutu. Stadion: Gradski u Gradi{ci. Gledalaca: 1.500. Sudija Radislav Ka~avenda (Gradi{ka) 7. @uti kartoni: Vukota (Kalemi), A. Raca, Varda, Novakovi}, Savkovi}, Petrovi} (Torpedo). KALEMI: Bundalo 7, Risti} 7, Pani} 7 (od 52. minuta Gaji} 6,5), Star~evi} 7,5, Peji} 7,5, Vukota 7, Babi} 7,5 (od 88. minuta Danilovi} -), Gigovi} 8, [vraka 7 (od 82. minuta Stankovi} ), Spasojevi}, Kukavica 8. Trener: Zoran Malba{i}. TORPEDO: S. Raca 7, B. Suboti} 6, A. Raca 6 (od 70. minuta Peji} -), Klindo 6, Kova~evi} 6, Varda 6 (od 80. minuta Petrovi} -), Novakovi} 6, Bjelajac 6,5, Samarxija 6 (od 46. minuta Babi} 6), Savkovi} 6,5 (od 87. minuta Karan -), D. Suboti} (od 64. minuta Kovqen -). Trener: Nikola Vezmar. IGRA^ UTAKMICE: Qubodrag Kukavica (Kalemi) 8.

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 51
FOTO: G. [URLAN

Po~elo pojedina~no prvenstvo BiH u boksu

PO[K odustaje od Premijer lige BiH
PRWAVOR - Svega nekoliko dana pri je po ~et ka eki pnog prven stva BiH {ahistkiwe PO[K-a iz Poto~ana odustale su od Premijer lige. Ova kav epi log ra zo ~a rao je igra~ice i ~lanove klupskog rukovodstva. - Bi li smo pri nu |e ni na odus ta jawe jer nam op{tina nije dodijelila po tre bna nov ~a na sred stva za odla zak i nas tup u Bawi Vru }i ci kod Tesli}a. Zimus, kada smo organi zo va li tra di ci onal ni Sve to savski {ahovski turnir, dobili smo obe}awe na~elnika op{tine da }e op{tinska uprava biti uz nas. Me |u tim, ka da je tre ba lo izdvojiti novac, ostalo je sve sa mo na pus tim obe }awima rekao je predsjednik PO[K-a Miroslav Popadi}. U poto~anskom klubu su uvjereni da se mogao prona}i na~in da se iz op {tin skog buyeta izdvoje neophodna nov~ana sredstva, pogotovo kada se zna da je ovaj kolektiv ve} tri decenije uspje{an predstavnik op{tine na raznim turnirima. B. R.

Obe}awa pala u vodu

FOTO: B. RADULOVI]

Danijel Topalovi}, Mirko Joki} i Vlado Raili}

Bokser Slavije u ~etvrtfinalnom me~u kategorije do 75 kilograma sa Mihovilom Tomi}em iz Zriwskog demonstrirao sjajnu tehniku i plasirao se u polufinale
PI[E: DARKO PA[AGI] darkop@glassrpske.com

Godi{wi {ahovski turnir

BAWA LUKA - ^etvrtfinalnim borbama u Sportskoj dvorani “Obili}evo“ po ~e lo je po je di na ~no prvenstvo BiH u boksu za 2009. go di nu. Na ovoj tro dne vnoj smotri nastupa 38 takmi~ara iz 12 klubova. Zeni~ki ^elik, Biha} i Qubu{ki nastupaju sa po ~etiri takmi~ara, sarajevski Zlatni qiqani i mostarski Zriwski sa po tri, tuzlanski Giprom, Cazin, Derven ta, Ro di}“ Pri je dor i bawolu~ki Feniks sa po dva, br~ansko Jedinstvo (Br~ko) sa jednim i doma}in Slavija sa devet boraca. Prve ve~eri vi{e od 300 gledalaca moglo je da posmatra de vet ~et vrtfi nal nih me~eva. Najboqi utisak ostavio je bokser Slavije Danijel Topalovi} (kategorija do 75 ki lo gra ma), ko ji je to kom svih devet minuta demonstrirao sjajnu tehniku i jednogla-

snom odlukom sudija pobijedio je Mi ho vi la To mi }a (Zriwski). Drugi adut Slavije u istoj kategoriji Mirza Aqi} prekidom u tre}oj rundi sa vla dao je Bewani ma Skendera (Zlatni qiqani). U borbi koja i nije bila ba{ kvalitetna kapiten doma}ina Darko Ku~uk (kategorija do 81 kg) savladao je Juru Mai}a (Zriwski) i pla si rao se u polufinale.

blike Srpske u ~etvrtfinalu je trebalo da boksuje jo{ Dra`en Jawanin (“Rodi}“ Prijedor), ali je on zbog zdravstvenih problema bio prinu|en da preda me~ Tomislavu Planini}u iz Qubu{kog.

Polufinalni me~evi pojedina~nog prvenstva BiH u boksu odr`ani su u petak u ve~erwim ~asovima, dok je finale zakazano za subotu od 14 ~asova u Sportskoj dvorani “Obili}evo“.

Trijumf Davidovi}a
POTO^ANI - Povodom 32. ro |en da na, [a hov ski klub PO[K organizovao je turnir ve te ra na, na kojem je nas tu pi lo osam igra ~a iz ove mje sne za je dni ce i Prwavora. Prvo mjesto sa 5,5 poena osvojio je Milan Davidovi}, ispred Petka Bo`i}a i Mile Dragi}a. - Bio sam ~lan Inicijativnog odbo ra za osni vawe kluba, prije 32 godine, kada sam ujedno nastupao za prvi sas tav u ta da{wem ta kmi ~ewu na nivou bawolu~ke regije. Raduje me {to PO[K i daqe uspje{no egzistira, bez ob zi ra na sve pro ble me sa kojima se suo~ava - rekao je veteran Davidovi}. Okupqawe {ahovskih veterana bilo je prilika za podsje }awe na pe ri od ka da je PO[K za`ivio i po~eo {iroku akciju popularizacije {aha me|u mladima u ovom i susjednim selima prwavorske op {ti ne. Od pro {log qeta klub je dobio moderno opremqene prostorije, ~ime su stvoreni osnovni uslovi za daqe omasovqewe. B. R.

REZULTATI ^ETVRTFINALA
DVORANA: “Obili}evo“ u Bawoj Luci. Gledalaca: 300. Sudije: Milanko Raki} (Bawa Luka), Mihrixan Tur~inovi} (Tuzla), Du{ko Nari} (Tuzla), Mi{o Vrawe{ (Bawa Luka), Zoran Ra{qi} (Bawa Luka), Nexad Mari} (Zenica). Delegat: Nusret Zuko (Zenica). TEHNI^KI REZULTATI: do 64 kg: Mahir Selimovi} (^elik) - Bedri \uraj (Zlatni qiqani) 2:0 (3:0), do 75 kg: Danijel Topalovi} (Slavija) Mihovil Tomi} (Zriwski) 2:0 (3:0), Kenan Pewi} (^elik) Osman Salki} (Cazin) 2:0 (prekid u drugoj rundi), Mirza Aqi} (Slavija) - Bewamin Skender (Zlatni qiqani) 2:0 (prekid u tre}oj rundi), do 81 kg: Tomislav Planini} (Qubu{ki) - Dra`en Jawanin (“Rodi}“ Prijedor) 2:0 (b.b.), Ha{im Bajri} (Feniks) Mirko Pavlovi} (Zriwski) 0:2 (prekid u drugoj rundi), Darko Ku~uk (Slavija) - Jure Mai} (Qubu{ki) 2:0 (3:0), do 91 kg: Slobodan Miqatovi} (Feniks) - Damir Beqo (Zriwski) 0:2 (prekid u prvoj rundi), Edin Puhalo (Zlatni qiqani) - Ante Panxi} (Qubu{ki) 0:2 (prekid u drugoj rundi).

NASTUPA 38 takmi~ara iz 12 klubova
Na sceni su bila i dva takmi~ara drugog bawolu~kog kluba, Feniksa, i oba su pretrpjela poraze. Ha{im Bajri} (do 81 kg) izgubio je prekidom u drugoj rundi od Mirka Pavlovi}a (Zriwski), a Slobodan Miqatovi} (do 91 kg) ve} u prvoj rundi obustavio je otpor ~lanu mostarskog kluba Damiru Beqi. Od ostalih boraca iz Repu-

Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport

Prijem za Ruse

BAWA LUKA - Ministar za porodicu, omladinu i sport u Vladi Republike Srpske Proko Dragosavqevi} u petak je uprili~io prijem za stonotenisku kadetsku reprezentaciju glavnog grada Rusije, Moskve. Tom prilikom Dragosavqevi} je zahvalio mladim Moskovqanima {to su do{li u Bawu Luku i Republiku Srpsku, te odigrali me~ sa najboqim kadetima i kadetkiwama Republike Srpske u stonom tenisu.

Prijateqski stonoteniski me~ u Prijedoru

Dru`ewe ispred rezultata
PRIJEDOR - U posjeti Stonoteniskom klubu Prijedor u petak su boravili ~lano vi re pre zen ta ci je gra da Moskve, sa kojima je odigran prijateqski susret u kategori ji ka de ta i ka det kiwa. Stonoteniseri su pora`eni rezultatom 1:8, a stonoteniserke 4:5. Ekipa iz Moskve je imala po pet igra ~a u mu {koj i `en skoj kon ku ren ci ji, sa brojnim nastupima i na me|unarodnoj sceni, kojima se suprotstavio najja~i tim STK Prijedor u sastavu: Danijela Ba li}, Ma ri na Gru ji ~i}, Sawa Milojica, Nina Brki} i Jovana Grahovac. U mu{koj konkurenciji ekipu Prijedora su ~inili stonoteniseri Mario Studen, \or|e Jakovqevi}, Si ni {a Mar ~e ti}, Nikola Antoni} i Nikola Stojni}. saradwe na{ih klubova, za koju vjerujemo da }emo je nastaviti ve} u septembru, kada smo pozvani na turnir koji se odr`a va po vo dom pro sla ve Dana Moskve - kazao je Antoni}. Zamjenik direktora Stonoteniske dje~ije {kole grada Mos kva Ala Ma ri so va potvrdila je da se prvi put nalaze u Republici Srpskoj i da su sre}ni {to su, pored Bawe Luke, mogli da posjete i Prijedor. - Veoma smo sre}ni {to smo me|u va{im sportistima, koji su nas lijepo primili, ali koji isto tako veoma dobro igraju stoni tenis - rekla je Marisova. Za goste iz Moskve je poslije me~a prire|en izlet na Mrakovicu. S. T.

Svjetski kup u streqa{tvu

Mikec ~etvrti
MINHEN - Reprezentativac Srbije u streqa{tvu Damir Mikec zauzeo je ~etvrto mjesto u finalu Svjetskog kupa u Minhenu, pogodiv{i u disciplini malokalibarski pi{toq ukupno 651,1 krug, odnosno 560 krugova u osnovnom di je lu ta kmi ~ewa. Dru gi srpski pred sta vnik Dimitrije Grgi} zauzeo je 15. mjesto sa 554 kruga, dok je Andrija Zlati} bio 35. sa pogo|ena 544 kruga. Prvi je bio Kinez Ksing Long [i sa uku pno 661,6, odnosno 571 krugom u osnovnom dijelu ga|awa. Srebrna medaqa pripala je Kazahstancu Ra{idu Junusmetovu, koji je pogodio 659,6, odnosno 563 kruga, a tre}e mjesto pripalo je Ukrajincu Sergiju Kudriji sa pogo|enih 652,4 kruga (558). U disciplini malokalibarska pu{ka 60 metaka le`e}i Stevan Pletikosi} je zauzeo 17. mjesto sa 591 krugom, 38. je bio Nemawa Mirosavqev sa 585, dok je Milenko Sebi} zavr{io takmi~ewe na 47. mjestu sa 581 krugom.

RUSI posjetili Mrakovicu
Predsjednik kluba Slavko Antoni} potvrdio je da se kvalitet ruske ekipe pokazao ve} u me~u sa reprezentacijom RS u Bawoj Luci, gdje su u mu{koj konkurenciji pobijedili sa 9:0, a u `enskoj sa 5:4. - Pru`ili smo kvalitetnu igru, mada je va`nije od igre bilo dru`ewe i po~etak

FOTO: AGENCIJE

FOTO: S. TASI]

Detaq sa me~a u Prijedoru

52 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Prva liga RS za rukometa{e

Drama na za~equ
BAWA LUKA - S obzirom na ~iwenicu da je Lokomotiva osigurala titulu, najvi{e drame u posqedwem kolu Prve lige Srpske bi}e na za~equ. Slavija }e imati najte`i zadatak, po{to do~ekuje drugoplasirani Prijedor, Srbac }e ugostiti Borac dva, dok je Partizan u petak igrao protiv Dervente. Parovi 22. kola, subota: DERVENTA: Srbac - Borac dva (18 ~asova), ISTO^NO SARAJEVO: Slavija - Prijedor (18), NEVESIWE: Hercegovina - Tesli} (19), BR^KO: Lokomotiva - Leotar (19), nedjeqa: BIJEQINA: Bijeqina Drina (18), igrano u petak: KOZARSKA DUBICA: PartiDe. M. zan - Derventa.

Finalni turnir rukometnog Kupa Republike Srpske

FOTO: S. ILI]

[ampionat Srpske za rukometa{ice

Derbi u Trebiwu
BAWA LU KA - Der bi posqedweg, 18. ko la Prve li ge Re pu bli ke Srpske za rukometa{ice odigra}e se u Trebiwu, gdje }e drugoplasirani Leotar ugostiti Loko mo ti vu, ko ja tre nu tno zauzima ~etvrtu poziciju. Drugoplasirani Brod gostuje kod Radnika, Borja dolazi na noge Vrbasu, dok }e Doboj do~ekati Borac dva. U ranije odigranom susretu, {ampion Mladost je bila boqa od Rogatice (47:16). Parovi posqedweg, 18. kola, nedjeqa: LEOTAR: Leotar Lokomotiva (12.30 ~asova), BIJEQINA: Radnik - Brod (16), BAWA LUKA: Vrbas Borja (16), DOBOJ: Doboj Borac dva (18), igrano ranije: ROGATICA: Rogatica Mladost 16:47. De. M.

Revan{i finala Evrokupova

[ampion juri “minus“
BE^ - Da li }e Siudad Real nadoknaditi pet golova “minusa“ iz prvog duela sa Kilom i tako odbraniti lovor, ili }e “zebre“ sa~uvati prednost te krunu ponovo vratiti u Wema~ku, sazna}emo nakon revan{a finala Lige {ampiona koji je zakazan za nedjequ od 18 ~asova. U sjenci ovog duela, osta}e finalni susreti u preostala tri Evrokupa. U Kupu pobjednika kupova, Nordhorn }e u subotu (17.30) kao gost braniti 31:30 iz prvog me~a protiv Vaqadolida. Lovoru u EHF kupu bli`i je Gumersbah, po{to je kao gost savladao Gorewe (29:28), pa }e pred svojim navija~ima biti u prilici da osvoji pehar (ponedjeqak, 18.30). U rumunskom finalu ^eleny kupa, Su}eava }e na svom parketu (nedjeqa, 17) braniti “plus dva” protiv Resite.

Borislav Stankovi} (Sloga)

Nakon {to u prvom polufinalu snage odmjere Sloga i Slavija, novi {ampion Srpske, Lokomotiva, ukrsti}e kopqa sa organizatorom zavr{ne smotre, Borcem
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Ko{arka{ka “Liga 4” BiH

“Malene“ do~ekuju Jedinstvo
BAWA LUKA - U posqedwem {estom kolu “Lige 4” ko{arka{ice Mladog Kraji{nika na svom parketu u subotu od 20 ~asova do~ekuju ekipu Jedinstva iz Tuzle. Trener “malenih“ Zoran Mike{ isti~e da }e i u ovu utakmicu u}i maksimalno motivisano i pobjedom zakqu~iti sezonu. - O~ekujem da }emo pobjedom dostojanstveno zavr{iti sezonu iako utakmica ne uti~e na plasman. Nadam se da }emo do brom igrom po ka za ti da smo daleko kvalitetnija ekipa od one koja je zabiqe`ila poraz u pro{lom kolu i da je ta utakmica bila “crna rupa“ ove sezone, u kojoj smo se zatekli ba{ u pogre{nom trenutku koji je bio koban po na{e ambicije, a to je da osvojimo titulu. Jo{ uvijek smo najkvalitetnija ekipa u ligi {to smo potvrdili kroz cijelu sezonu - rekao je Mike{. M. Z.

BAWA LUKA - U polufinalu Kupa Republike Srpske za rukometa{e snage }e odmjeriti Sloga i Slavija, odnosno Lokomotiva i Borac. Ovako je odlu~eno `rijebom koji je odr`an u prostorijama kompanije “Eurosplet“. Prvi duel na programu je u subotu, 6. juna od 18 ~asova, a sasta}e se timovi iz Doboja i Isto~nog Sarajeva. - Vjerujem da protiv Slavije mo`emo do}i do pobjede i plasmana u finale. U even-

tualnom me~u za pehar, tako|e o~ekujemo dobru igru, a za{to ne i pobjedu, bez obzira ko nam bude rival - rekao je sekretar Sloge Sr|an Jovi}. Na drugoj strani bili su zadovoqni `rijebom: - Iskreno, pri`eqkivali smo da izvu~emo premijerliga{a. Nemamo prevelikih ambicija u Kupu, nego se prijavquje mo iskqu~i vo ra di po pu la ri za ci je ru ko me ta. Mo`da bismo vi{e `eqeli da smo dobili Borac, jer je trenutno ja~i tim, a i doma}in, no siguran sam da }e i

pro tiv Slo ge na {a dje ca imati {ta da nau~e i u`ivaju u igri - poru~io je trener Slavije Borislav Mizdrak. Drugo polufinale zasigurno }e donijeti vi{e uzbu|ewa:

ZAVR[NA smotra 6. i 7. juna u Bawoj Luci
- Nismo imali sre}e pri `rijebu, jer smo izvukli najja~eg rivala. No, ne}emo se predati. Bori}emo se protiv favorita, a bi}e to dobra

prilika da vidimo vlastite mo gu }nos ti pred nas tup u Premijer ligi sqede}e godine - istakla je direktor Lokomotive Zvjezdana Nedi}. U redovima “crveno-plavih“ vjeruju da mogu do pehara: - Bor~eve ambicije uvijek su najvi{e. Zato se nadamo da mo`emo slaviti u oba me~a i podi}i trofej. Tako|e, kao organizatori obe}avamo da }emo u~initi sve {to je u na{oj mo}i da finalni turnir pro |e u naj boqem mo gu }em redu - naglasio je direktor Bawolu~ana Boris \ogo.

Tim iz Gospodske ulice oja~ao sponzorski pul

Plej-of NBA lige

Klivlend se ne da
WUJORK - Ko{arka{i Klivlenda su na svom terenu savladali Orlando sa 112:102, u petoj utakmici finalne se ri je plej-ofa Isto~ne konferencije NBA lige, te tako smawili vo|stvo tima sa Floride na 2-3. Blistao je Lebron Yejms sa “tripl-dabl“ u~in kom od 37 poena, 14 skokova i 12 asisten ci ja, a do bre sa ra dni ke imao je u Mo Vilijamsu sa 24 i Zidraunasu Ilgauskasu, koji je pos ti gao 16 ko {e va. Ale ksandar Pavlovi} igrao je samo minut i ostao bez u~inka. Kod Meyika je najefikasniji bio Hi da jet Tur ko glu sa 29, dok je Dvajt Hauard postigao Lebron Xejms 24 pogotka uz 10 skokova.

"Perutnina Ptuj" uz Borac
BAWA LUKA - Sponzorski pul Rukometnog kluba Borac bogatiji je za jo{ jedno veliko ime. Tim iz Gospodske ulice potpisao je ugovor sa “Pe ru tni nom Ptuj“, a sa radwa dva kolektiva traja}e u narednih 12 mjeseci. ali i na Turniru evropskih {ampiona. Sre}ni smo i zahvalni {to je ova kompanija prepoznala na{ rad i prikqu~ila se na{em pulu - rekao je na kon fe ren ci ji za no vi na re predsjednik bawolu~kog kluba Igor Babi}. Zadovoqan je bio i generalni direktor “Perutnine Ptuj“ BiH Mladen Andri}: - Na prostoru BiH smo ve} vi {e od dvi je go di ne, stalno pro{irujemo poslovawe, ~i me po ku {a va mo da izgradimo status jednog od lidera mesne industrije na bh. tr`i{tu. Upravo saradwa sa RK Borcem je jo{ jedan korak u tom na{em nastojawu i zaista nam je ~ast {to smo uz ovakav eminentan i kvalitetan klub. Nadam se da je ovo tek prvi korak i da }e saradwa trajati jo{ dugi niz godina. De. M.

DOGOVORENA saradwa na godinu dana
- U vrijeme globalne ekonom ske kri ze, ka da mno gi sponzori otkazuju ugovore, mi smo ipak uspjeli da dogovorimo jo{ jednu bitnu saradwu i to ne bilo s kim, nego sa gigantom kakva je “Perutnina Ptuj“. Ova kompanija }e biti uz Borac u doma}em {ampionatu, na me|unarodnoj sceni,

Detaq sa pres konferencije

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 53

Srpski predstavnici na Rolan Garosu nastavili sa odli~nim partijama

FOTO: ROJTERS

\okovi} je u petak rutinski zavr{io posao koji je zapo~eo u ~etvrtak uve~e i u narednom kolu ga ~eka me~ sa Filipom Kol{rajberom

na~inio brejk. Ipak, Novak je odmah uzvratio i iskoristio tre}u me~ loptu 6:1. Tre}i set je trajao 33 minuta, odno sno me~ se efe kti vno igrao dva sata i dva minuta. - Mislim da je drugi set bio kqu~an. Stahovski je vodio sa 4:1, bio motivisan da pobedi, iskoristio je moju defanzivnu igru. “Izvadio“ sam ipak taj set i tre}i je bio rutina. U slede}em kolu me o~ekuje jedan od specijalista za {qaku, tako da o~eku jem dug me~ sa vi {e napora - rekao je \okovi}.

TIPSAREVI] igrao u petak uve~e
Ana Ivanovi} je razbila Ivet Bene{ovu 6:0, 6:2 i plasirala se u ~etvrto kolo Ro lan Ga ro sa. ^e hiwa je pru `i la otpor za hu kta loj Srpkiwi sa mo na po ~et ku drugog seta, dok je prvi trajao samo 23 minuta. Bene{ova je us pje la da na pra vi brejk za 2:1 u drugom setu. I to kao da je razqutilo branioca titule na Rolan Garosu. Odmah je izjedna~ila na 2:2, povela i 3:2, a zatim i is ko ris ti la ~et vrtu brejk lop tu za 4:2 i me~ mir no privela kraju. Ana }e u ~etvrtom ko lu igra ti pro tiv pobjednice me~a Viktorija Aza ren ka - Kar la Su arez Navaro. Janko Tipsarevi} igrao svoj me~ kasno u petak protiv Endija Mareja.
www.glassrpske.com

PORAZ VENUS VILIJAMS
Ameri~ka teniserka Venus Vilijams pora`ena je od Ma|arice Agne{ Savaj sa 0:2. Ostali rezultati: Nikolas Almagro Fernando Verdasko 2:6, 6:7, 6:7, Nikolaj Davidenko - Stanislas Vavrinka 6:3, 4:6, 6:3, 6:2, Filip Kol{ajber - Huan Karlos Ferero 6:4, 2:6, 6:4, 6:7, 6:3, Dinara Safina Anastasija Pavli~enkova 6:2, 6:0, Venus Vilijams - Agne{ Savaj 0:6, 4:6, Dominika Cibulkova - @izel Dulko 6:4, 6:2...

Novak \okovi}

PARIZ - Srpski teniseri Novak \okovi} i Ana Ivanovi} nastavili su sa odli~nim partijama na Rolan Garosu. \o ko vi} je u pe tak ru tinski zavr{io posao koji

je zapo~eo u ~etvrtak uve~e i u narednom kolu ga ~eka me~ sa Filipom Kol{rajberom. Me~ drugog kola Rolan Garosa protiv Sergeja Stahovskog prekinut je zbog mraka u ~et vrtak pri vo| stvu

Srbi na 2:0 (6:3, 6:4). Dan kasnije, igra~i su se vratili na teren, a Novak je protiv 110. igra ~a sa ATP liste poveo 5:0, ali je onda Ukrajinac iskoristio trenu tak opu {tawa ri va la i

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Mjestimi~no sa ki{om
Bawa Luka Doboj Tuzla Zvornik Zenica Sarajevo Pale Bijeqina

Beograd
Subotica

Maks. Min.

17 oC 10 oC

Promjenqivo obla~no i svje`e, mjestimi~no sa ki{om ili pquskovima. Vjetar slab, promjenqivog pravca.

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Radmila [KONDRI] (dru{tvo, ekonomija) Dragana ]OSI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Promjenqivo obla~no
Preovladava}e promjenqivo obla~no i prohladno vrijeme, povremeno sa kratkim ki{nim periodima. U rano jutro zona povremenih padavina vjerovatnija je u ju`noj polovini zemqe, dok }e tada na sjeveru biti promjenqivo obla~no. U toku dana u svim krajevima promjenqivo obla~no sa kratkim sun~anim periodima. Poslije podne i uve~e zona padavina bi}e vjerovatnija u sjevernoj polovini zemqe, a na istoku i sjeveroistoku poja~ana. Vjetar slab, promjenqivog smjera u svim krajevima.

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka
Trebiwe

Maks. Min.

19 oC 8 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole
Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag 22 28 23 24 15 14 Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t 24 26 16 18 19 26 Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles 19 18 25 22 22

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 30. i 31. maj 2009. GLAS SRPSKE

Antena - subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 Vodi~ za roditeqe 7.20 Dora istra`uje, crtani film 7.50 Dora istra`uje, crtani film 8.10 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 8.40 Trnav~evi}i u ivqini, crtani film 9.00 Klinci tajni agenti, film 11.00 Sve }e biti dobro, serija 12.00 Vijesti 12.05 Sve }e biti dobro, serija 13.00 Vijesti 13.05 Hajde da se igramo 14.00 16.00 16.30 17.00 17.20 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 Pod tu|im uticajem, film Vijesti Bu|elar Potraga Pametwakovi}i Nacionalna geografija i BBC Vijesti @elite li da postanete milioner? Qudi sa Menhetna, serija Blago kraqa Solomona, film Vijesti Pametwakovi}i
8.10 9.00 9.10 10.05 10.10 10.30 11.00 12.10 12.40 13.00 14.00 14.30 15.00 15.30 15.40 17.05 18.00 18.10 18.30 19.00 19.30 20.00 23.20 23.40 0.20 1.10 2.00 2.30 3.20 3.40 4.00

@ene 2000 mafija{a RTRS
Uloge: Toska D’Akuino, Lorenzo Krespi, Mieta Re`ija: \uzepe Ferara

Pri~a o Pepequgi
RTS 1
6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 11.05 12.30 13.30 13.40 14.10 15.00 15.10 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 21.30 23.45 1.20 3.15 Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Dizni Zdravo Evropo Dnevnik Sport plus Vi i Mira Adawa Polak Vijesti TV lica Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Robna ku}a Kvadratura kruga TV Bingo Slagalica Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Lud, zbuwen, normalan @ivi i pusti druge da umru, film Bra}a po oru`ju, serija 1408, film Selo gori, a baba se ~e{qa, serija 8.10 9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 14.50 16.00 17.00 17.30 17.40 17.50 20.00 21.30 21.50 22.10 22.40 23.30 0.00 0.30 1.00

1030
BH

Uloge: Hilari Daf, Xenifer Kulix, Regina King Re`ija: Mark Rosman

RTRS
Jutro u Srpskoj Sto qudi, sto }udi Sviraj ne{to narodno Super Bili Garfild, crtani film Za.druga Top FM 20 Pravoslavqe Rije~ vjere [tikla Slavni parovi Indija, {apat vje~nosti Ulovi trofej Qepota usamqenog mjesta Ki{a, film Mali ekran ^ola u Parizu Muzi~ki poster Do kraja svijeta - Las Vegas Skajlend, crtani film Dnevnik @ene mafija{a, film Info profil Brojevi, serija Mjesto zlo~ina: Majami Top FM 20 Pravoslavqe Rije~ vjere Slavni parovi ^ola u Parizu Muzi~ki program 6.30 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 20.00 20.30 21.00 22.00 23.50 0.00 0.50 -

ATV
Amplituda Jutarwi program Vijesti Asteriks i Kleopatra, crtani film Doktor Deksi Vijesti Zvijezda mo`e{ biti ti Auto {op magazin Kviz i grad Dosije FBI Borila~ke vje{tine 3, film Mala, film Vijesti Zaboravqeni Jesen sti`e, duwo moja, serija Odmori se, zaslu`io si, serija Fudbal: Atletiko Madrid - Almerija Vijesti Trava, serija Gradska vreva, serija Planinski put, film O~ajni~ke mjere, film Vijesti Odmori se, zaslu`io si, serija

RTS 2
Divqi dje~aci, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Leti, leti pjesmo moja mila Sedam RTS dana Lud, zbuwen, normalan Lud, zbuwen, normalan, serija Lud, zbuwen, normalan\ Svetlana Zaharova i prijateqi Vrele gume Total tenis Reli Fudbal: Napredak – Crvena zvezda Obrazovni program Svijet sporta Fudbal - Jelen super liga, emisija Put ka dru{tvu znawa Horizont Egzit u pokretu Hronika Sterijinog pozorja Vrele gume Fudbal: Napredak – Crvena zvezda

Vikom
8.30 9.30 9.50 10.00 11.00 11.40 12.00 13.05 14.00 14.40 Tele{op Tele{op Crtani film Pismo-glava, putopis Narodna muzika Tele{op Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Tele{op 15.00 Sveznalica, kviz 15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 17.00 Misterije postawa 18.00 Folk 10 20.30 Hronika 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.00 Narodna muzika

PINK BH
Crtani film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo, serija Balkan net Intervju sa Lepom Brenom Pri~a o Pepequgi, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Da pre|emo na ti Mobih Info top Gold muzika Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Ka{mir mafija, serija 20.00 Pare ili `ivot 21.00 Zvijezde Granda 23.30 Hladni ~elik, film 1.30 Sarajevo na liniji 1.40 Mejd in Bawa Luka 2.00 Grand {ou 4.00 Hladni ~elik, film Pink xuboks 7.00 7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 10.00 10.30 12.00 12.10 12.20 12.30 13.00 13.30 14.00 14.10 15.50 16.00 17.00 18.30 19.00 8.00 8.30 8.40 8.50 9.00 10.30 11.00 12.00 12.10 13.10 13.40 14.10 14.40 18.00 18.50 19.00 19.30 20.00 22.10 22.10 0.00

BHT 1
Tribunal Frenderi, crtani film Dobro do{li u moju zemqu Moko, dijete svijeta Xepni no`i}, film Josip Pejakovi}: U ime naroda Govor ti{ine Vijesti Otvoreni parlament Retrovizor Majstori brzine Olimpijski magazin Takmi~ewe za pjesmu Evrovizije, snimak ^udni dani na planeti Zemqi Celestin, crtani film Dnevnik Retrovizor Ko{arka Vijesti O{trica ludila, film Klasi~ni albumi: Stili Den 6.00 6.40 7.10 8.00 8.10 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.40 16.20 16.30 16.50 17.50 18.30 19.10 19.30 20.10 film 21.50 23.40 0.00 1.40 3.20 4.00

HRT 1
Emisija o filmu Nau~na petica Iza ekrana Vijesti Slomqena strijela, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Draga neprijateqica, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Euromagazin Vijesti Hrvatska kulturna ba{tina Svirci moji U istom loncu TV Bingo Loto Dnevnik Iza neprijateqskih linija, Telefon, film Dnevnik Posqedwi ples, film Slomqena strijela, film Gara`a Reporteri 6.30 7.20 8.10 9.00 9.50 10.30 12.30 13.00 14.50 16.00 18.20 18.50 19.10 20.00 22.00 0.00 0.30 3.30

OBN
Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Ko{arka - NBA NBA, emisija Zvijezde ple{u Mimohod OBN Star Model Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program Zvijezde ple{u E.T., film Ludi spoj Zvijezde ple{u Ko{arka - NBA

Foks
6.00 6.40 8.00 9.00 10.10 14.00 15.00 Nacionalna geografija e-TV Doma}in Dok. program Kraq majmuna, film Top spid Posqedwi duel, film 17.00 Smrtonosni ulov 18.00 Vijesti 18.30 Ke{ taksi 19.00 Pogodi ko dolazi na ve~eru 20.00 Ekstremno pre`ivqavawe 21.00 Fudbal: Deportivo - Barselona 22.50 Fudbal: Atletiko Madrid - Almerija 0.50 Arena 1.20 Posqedwi duel, film 3.30 Ke{ taksi 4.00 Ameri~ko rvawe

National geographic
8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 Super{i{mi{ Sahara Sahara Tajne srca ^ovjekovo putovawe Dolina vukova Sve o medvjedima Krokodilska kriza Ajkula iz ambisa Qigava ~udovi{ta Povratak u pitonsku pe}inu Nemoj re}i mojoj majci Plemenska odiseja: Dinka 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 Plemenska odiseja: Masai Plemenska odiseja: Vodabi Plemenska odiseja: Hamar Nemoj re}i mojoj majci Plemenska odiseja Plemenska odiseja Plemenska odiseja Plemenska odiseja Qigava ~udovi{ta Nemoj re}i mojoj majci 7.00 Vodeni svjetovi 7.30 Otrovne `abe

NOVA
6.30 7.00 7.20 7.50 8.00 8.30 9.30 10.20 10.50 11.50 12.50 14.50 17.10 17.20 18.00 19.10 20.00 22.00 0.00 1.30 3.30 5.00 Superheroj Spajdermen, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Ezo TV Nova lova Lude sedamdesete, serija Kraq Kvinsa, serija Provjereno Hrvatski radijski festival Farma Vijesti Kod Ane Ne zaboravi stihove Dnevnik S.W.A.T., film Hrvatski radijski festival Motivi, film Imitator, film Ubica u blizini, film Otka~ena porodica, film

10.50 12.00 13.40 15.30 17.50 18.30 19.00 20.00 22.40 0.10 1.50

Radio RS
9.00 Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama 10.05 Riznica znawa 11.05 Zvjezdano nebo djetiwstva 12.10 Zvrk 13.00 Vijesti 13.05 Starogradska muzika 13.30 Narodna muzika 14.00 Vijesti 14.05 Sportsko zabavno popodne 15.00 Vijesti 16.00 Dnevnik 18.00 Vijesti 18.05 Tkanica od nota, emisija narodne muzike 19.00 Vijesti 19.10 Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Muzika naroda 20.00 Vijesti 20.05 21.00 22.00 22.05 Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

More du{a, serija Luda vjen~awa, film Edi, film Hrvatska tra`i zvijezdu Zvijezde ekstra Vijesti Magazin Hari Poter i odaja tajni, film Policijska akademija 3: Ponovo u {koli, film Utvrda 2, film Ameri~ki samuraj, film

16.50 18.40 20.00 21.30 22.30 23.20 0.20 2.30

Ko{arka: Zadar - Cibona Vaterpolo Porin klasik Sport Bitange i princeze, serija Boks: Valuev - ^agajev No} u pozori{tu Gara`a

BN
6.30 9.00 10.30 11.00 12.30 13.00 15.00 16.00 16.10 17.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.30 23.30 0.30 2.10 4.00 Jutarwi program Delije, film Auto{op Biqana za vas Svijet na dlanu Emisija Helsin{kog odbora za qudska prava Kafanska Novosti Prava stvar Kao kod svoje ku}e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Nijesmo mi od ju~e, serija Glot frket Mega saund Bulevar Emetova meta, film Paklena misija, film Bulevar

HRT 2
7.00 7.20 7.50 8.10 8.20 8.30 8.40 9.00 9.20 9.30 9.50 10.50 11.40 12.30 13.00 13.50 14.30 16.10 [iqo i sportovi, crtani film Kusko - careva nova {kola, crtani film Na kraju ulice Danica Abeceda EU Ninin kutak Dinosapiens, serija Iznad crte Navrh jezika Kokice Parlaonica Briqantin Gimnazija, serija Majstori svira~i Jeloustoun KS automagazin Vreli dijamant, film ^etiri zida

RTL
7.30 8.20 9.10 9.40 10.20 Marina, serija Ulica Sezam Bajkeri s Marsa, crtani film Ben 10, crtani film Jedna od momaka, serija

GLAS SRPSKE 30. i 31. maj 2009. 55

Tajvanska kanasta
RTRS
7.20 7.40 8.10 9.00 10.05 10.30 11.00 11.30 12.10 12.40 13.00 14.00 16.00 16.30 17.05 18.40 19.00 19.30 20.00 21.00 22.30 23.00 23.30 0.10 0.30 1.20

2100
RTRS

Zakon oru`ja
RTS 1
6.00 6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.10 14.40 14.50 15.40 15.45 16.40 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Ulica lipa, serija Sekula i wegove `ene, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Ulica lipa, serija Skrivena strast, film Vijesti Bjekstvo iz zatvora, serija Dnevnik Egzit 6.00 7.00 7.40 8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 12.30 13.00 13.30 14.00 15.00 15.30 16.00 17.00 19.00 20.00 21.00 22.00 22.50 0.00 0.30 1.00 3.00 4.00

2300
PINK BH

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 Klinci tajni agenti, film 8.30 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 9.00 Znawe na poklon 11.00 Sve }e biti dobro, serija 12.00 Vijesti 12.05 Sve }e biti dobro, serija 13.30 Liga {ampiona, magazin 14.00 Blago kraqa Solomona, film 16.00 Vijesti 16.30 Qudi sa Menhetna, serija 17.20 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 Pametwakovi}i [tiklom u vrata Vijesti Hajde da se igramo Pri~i nikad kraja Utisak nedjeqe Vijesti Pametwakovi}i [tiklom u vrata Hronika nedjeqe dizajna u Beogradu 0.50 Pri~i nikad kraja 1.40 Info kanal

Uloge: Boris Komneni}, Neda Arneri}, Miki Manojlovi} Re`ija: Goran Markovi}

Uloge: Xems Kan, Benisio Del Toro Re`ija: Kristofer Mekveri

ATV

RTS 2
Muzika za dobro jutro Amen a|es Agroinfo Dozvolite Pustolov Bori se protiv lo{ih stvari Pri~a o pismu Igraj fudbal, budi sre}an Moj qubimac Boj na ^egru, prenos Interfejs Urbana zona Kroz vrata znawa do putovawa Znawe imawe UNHCR – povratak: Kosovo Trag u prostoru Horizont Rezervisano vrijeme Put humanizma Obrazovni program Igrani program Obrazovni program Slike iz narodnog `ivota Hronika Sterijinog pozorja Vikend Evronet Tenis Igrani program Obrazovni program

Muzi~ki program Pregled nedjeqe za lica sa o{te}enim sluhom Tito - crveno i crno Pjesmarica Kiki {ou Garfild, crtani film [argarepko, crtani film Zabavni program Snop Kapi zavi~aja [e}erna vodica, serija 6. ITF Futures Prijedor 2009, prenos Do kraja svijeta - Las Vegas @ilet sport ^uvar pla`e u zimskom periodu, film Ah, ta planeta Skajlend, crtani film Dnevnik Pjesmarica Tajvanska kanasta, film Fudbal Sportski pregled Autovizija Ah, ta planeta Veliki transport, serija ^uvar pla`e u zimskom periodu, film

7.00 7.30 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 13.40 15.20 16.00 16.05 16.30 17.10 18.00 19.00 20.00 22.00 0.00 -

Ju Gi Oh Gh, crtani film Ju Gi Oh Gh, crtani film Jutarwi program Vijesti ^uvajmo na{u planetu plavu Doktor Deksi Kirbi, crtani film Ulica Sezam Crna strijela, crtani film Odmori se, zaslu`io si, serija Pastuv iz Cimarona, film Goli kuvar, Xejmi kod ku}e Vijesti Kuba, putopis Kuba, putopis Kom{ija protiv kom{ije Pogodi ko dolazi na ve~eru Vijesti Samo prijateqi, film Val zlo~ina, film Borila~ke vje{tine 3, film Mala, film Vijesti Kom{ija protiv kom{ije

Vikom
8.00 7.30 8.00 8.30 9.30 9.50 10.00 Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Tele{op Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Narodna muzika 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz 14.00 14.40 15.00 15.50 16.00 18.00 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00 Tele{op Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Gladna sam rodnog neba Folk 10 Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

PINK BH
6.50 7.00 7.10 7.20 8.00 9.00 10.30 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.10 15.40 16.10 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 23.00 1.00 1.10 1.20 2.20 3.00 5.00 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Jedna bajka Balkan net Zabavni program Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Sve za qubav Seks i selo, serija Mahala{i, serija Info top Pret-a-porte Mobih Da pre|emo na ti Seks i selo, serija Ima ko da pita Zvijezde granda Zakon oru`ja, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Urota Pret-a-porte Zakon oru`ja, film Pink xuboks 9.00 9.05 9.30 9.40 10.00 10.20 10.50 11.10 12.10 13.00 13.40 14.10 14.40 15.00 17.00 18.50 19.00 19.30 20.00 20.50 21.30 22.00 22.10 22.40 23.10 0.10

BHT 1
Be Ha Te bebe Mumijevi, crtani film Uradi sam, uradi sama Lino Fest Galakti~ki fudbal, crtani film Nema problema Re: start, {kola informatike Duhovni mostovi Sedmi pe~at, film Kafe na tri }o{ka Ku}ni qubimci Liga {ampiona, magazin Smawi gas Fudbal: Man~ester junajted - Barselona Proqetna pri~a, film Celestin, crtani film Dnevnik TV Liberti Policijska stanica, serija Sport Global Vijesti Naked.TV Moda je Izbor iz Figura Slikati ili voditi qubav, film 6.00 6.50 7.10 8.00 8.10 9.10 10.00 10.10 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.40 15.50 16.20 18.00 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 21.50 0.00 0.20 2.10 3.50 4.20 4.50 5.40

HRT 1
Svirci moji Glas domovine Euromagazin Vijesti Jozef Hajdn Opera Vijesti Prekrijte joj lice, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti U vatri genija Nevjerno tvoja, film Artavangrad U istom loncu Loto Dnevnik 1 protiv 100 Stipe u gostima, serija Lokalni izbori Dnevnik 100 pu{aka, film Proqetna pri~a, film Gara`a Artavangrad Plodovi zemqe More 5.10 6.00 6.50 7.40 8.30 9.20 9.50 10.10 11.20 12.20 13.10 13.50 14.50 17.00 18.50 20.00 22.00 0.00 2.00

OBN
Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Spu`va Bob, crtani film Spu`va Bob, crtani film Super milioner Mu}ke, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Fudbal - Serija A: Juventus - Lacio Zvijezde ple{u Info OBN Star Model Hari i porodica Henderson, film OBN Star Model Plejbojeve djevojke

Foks
6.10 7.00 8.30 8.50 10.00 11.20 13.30 14.00 14.40 16.40 e-TV Doma}in Crtani film Smrtonosni ulov Fajront republika Rije~ po rije~, film Svijet na dlanu Dosije Kraq Teksasa, film Bio jednom jedan {ampion - Marijan Bene{ 18.00 Vijesti 18.30 Ke{ taksi 19.00 Fudbal: Osasuna - Real Madrid 21.00 Atila, bi~ Bo`ji, film 0.30 Bio jednom jedan {ampion - Marijan Bene{ 1.30 Top Spid 2.30 Ameri~ko rvawe 3.30 Ke{ taksi Nacionalna geografija

National geographic
8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 Putovawe u Amazoniju Zona smrti za pingvine Lovac na vrste Avionske nesre}e Avionske nesre}e Velika bijela ajkula Lav Katedrala Svetog Pavla Albumi iz Au{vica Potjera za Hitlerovim nau~nicima 18.00 Hitlerova potopqena tajna 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 Avionske nesre}e Tajne mrtvih Neotkriveni kraq Tut Komete Tajne mrtvih Neotkriveni kraq Tut Komete Avionske nesre}e Tajne mrtvih Neotkriveni kraq Tut Potjera za Hitlerovim nau~nicima

NOVA
6.40 7.00 7.30 7.50 8.00 8.20 9.20 9.50 10.20 12.20 13.20 15.20 17.00 17.10 19.10 20.00 21.00 22.40 23.10 0.40 1.10 2.40 4.10 5.30 Superheroj Spajdermen, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Lude sedamdesete, serija Automotiv Novac Izgubqeni, serija Doma}ice iz visokog dru{tva, serija Hrvatski radijski festival [a{avi roditeqi, film Vijesti S.W.A.T., film Dnevnik Farma Porodica Kremenko, film Izbori Crveni tepih Televizijska posla, serija Veliko olak{awe, film Motivi, film Crveni tepih Farma

9.40 10.00 10.30 11.20 12.20 13.20 15.30 17.00 17.40 18.30 19.00 20.00 21.50 22.20 23.10 1.00

Ben 10, crtani film Jedna od momaka, serija Djevojke s pla`e, serija Velike zvijezde cirkusa Moja tri zida, serija Kako se Stela vratila u formu, film Policijska akademija 3: Ponovo u {koli, film Odred za ~isto}u Magazin Vijesti Everest: Preko svih granica Dvostruka opasnost, film Lokalni izbori Mjesto zlo~ina: Majami, serija U zmajevom gnijezdu, film Kunolovac

12.30 13.10 13.40 14.40 15.40 19.20 19.40 20.00 22.30 0.00 0.30

Tri Hil, serija Olimpijski magazin Boks: Valuev - ^agajev, snimak Karate Volim fudbal Delta reli Automobilizam Fudbal: Hajduk Dinamo Kodno ime: ^ista~, film Prikra}eni, serija Gara`a

Radio RS
8.05 9.05 9.30 10.05 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05 20.00 Emisija za selo Starogradska muzika Narodna muzika Top lista Radija RS Sje}awa Vijesti Iz vjerskih zajednica Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike Vijesti 20.05 21.00 21.05 22.00 22.05 23.00 1.00 1.05 2.00 5.00 Razgovornik Vijesti Starogradska sje}awa Vijesti Korijeni Sje}awa Vijesti Kultura u ogledalu No}ni program Emisija za selo

BN
5.30 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00 13.00 14.00 14.40 15.10 19.30 20.00 21.00 23.00 0.20 2.00 Koktel Hrana i vino Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Selo Cvr~ak na sat Zavi~aju, mili raju Mega saund Servis Karamela Nijesmo mi od ju~e Nedjeqno popodne Monitor Prava stvar Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Sok od {qiva, film Satelitski program

HRT 2
7.30 8.00 8.20 10.00 10.50 11.00 12.00 Deksterova laboratorija, crtani film Loki Leonard, serija Mocart u Kini, film Nora Fora Biblija Misa Hana Montana, serija

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

RTL
7.10 7.50 8.20 9.10 More du{a, serija Grupna terapija, serija Ulica Sezam Bajkeri s Marsa, crtani film

Luda planeta

Krivac ne mo`e u zatvor
^etrdesetogodi{wi Poqak koji je do{ao na odslu`ewe kazne nije pu{ten u zatvor jer nije imao li~nu kartu, javili su mediji iz Srbije. Poqak koji se prijavio na odslu`ewe {estodnevne zatvorske kazne zbog vo`we u pijanom stawu, nije pu{ten u zatvor. Razlog za to je ~iwenica da je osu|enik nekoliko dana ranije izgubio li~nu kartu, a kod sebe je imao “samo“ potvrdu da je podnio zahtjev za izdavawe nove.

Hrvatski bend “Majke“ odr`a}e koncert u nedjeqa u bawolu~kom “Hard rok kafeu“ u 20.30 ~asova. Ulaznice ko{taju 15 maraka. Koncert je u okviru Mjeseca muzike “Heineken Music Stege“ Bawa Luka 2009, koji organizuje agencija “Front stejy“. Ovaj rok bend dobitnik je nagrade “Porin“ za najboqi album i izvo|ewe. “Majke“ iza sebe imaju sedam albuma, mnogobrojne nastupe i nagrade. Bawolu~ki koncert }e biti jedan u nizu nastupa koji su imali u posqedwih godinu dana u regionu. Ova vinkova~ka grupa koja je djelovala od 1988. do 2000. ponovno se okupila 2007. godine. Svoj prvi album “Razum i be-

zumqe“ izdaju 1990. za nezavisnu etiketu “Search & Enjoy“ Aleksandra Draga{a i Ante ^ikare. Album je snimqen u studiju @elimira Babogredca (svojevrsne vinkova~ke muzi~ke legende), tekstove je napisao Goran Bare, muziku Duspara a produkciju i aran`mane potpisuje cijela postava “Majki“. U sastavu Bare, Goran (^ali}), @eqko (Korozija) i Jurica (Ni`i}) “Majke” 1993. snimaju svoj drugi album “Razdor“. U proqe}e 2000. Bare je najavio raspu{tawe “Majki“ i pokretawe samostalne karijere, a opro{tajni koncert odr`an je 8. septembra. Februara 2007. godine slu `be no je pot vr|en po vra tak “Majki“, a u martu su odr`ali koncert u Zagrebu. A. R.

Savjesni lopovi
Mesaru iz Australije lopovi koji su ga opqa~kali ponovo su provalili u radwu kako bi mu vratili novac i ostavili pismo u kojem se izviwavaju, javili su mediji iz Srbije. Mark Bolingaus, mesar iz australijskog grada Vodongea bio je o~ajan kada su mu nedavno u radwu upali maskirani razbojnici i iz kase uzeli 7.000 dolara, ali nije mogao ni da nasluti kakav }e epilog dobiti taj doga|aj. Kada je prije par dana Bolingaus otvorio mesnicu, na podu je ugledao koverat koji je bio uba~en ispod vrata.

Nikol Kidman trudna
Australijska glumica Nikol Kidman ponovo je u centru pa`we svjetske javnosti, jer je navodno u drugom stawu, javili su mediji iz Srbije. Glumica se u pratwi supruga Kita Urbana nedavno pojavila na brodvejskoj premi je ri u us koj crve noj haqini ko ja je istakla wen zaobqen stomak. Nikol je prije nekoliko mjeseci, bez obrazlo`ewa, odbila ulogu u najnovijem filmu Vudija Alena, {to je dodatno podstaklo naga|awa medija da je oskarovka trudna. Glumica i kantri pjeva~ Kit Urban pro{le godine postali su roditeqi djevoj~ice Sandej Rouz. Ona je uspjela da dobije prvo dijete u 41. godini, poslije ~ega je izjavila da se od bebe ne mo`e odvojiti ni na trenutak. Nikol je imala dva spontana poba~aja u braku sa Tomom Kruzom, poslije ~ega su usvojili Izabelu i Konora.

^udo u crkvi
Jednom argentinskom sve{teniku Biblija je spasila `ivot tako {to je skrenula metak koji je u wega ispalio kriminalac, javila je Beta. Maurisio Sanes Kondori izjavio je da ne}e skoro zaboraviti “~udo“ koje se desilo u wegovoj crkvi u mjestu Rodea deli Medio, u provinciji Mendosa. Kondori (38) je poku{avao da odvrati dvojicu kriminalaca koji su htjeli da opqa~kaju crkvu obja{wavaju}i da u woj nema ni~eg vrijednog, kad je jedan od wih pucao u wega.

NEKAD BILO...
Ximi Hendriks, legendarni gitarista, 30. maja 1970. godine odr`ao je koncert u Berkliju, u Kaliforniji, a to je bio jedan od posqedwih nastupa prije wegove rane smrti. Xejms Mar{al, Ximi Hendriks, ro|en je kao Xoni Alen Hendriks 27. novembra 1942, a umro 18. septembra 1970. godine. Ovaj ameri~ki muzi~ar, pjeva~, tekstopisac, gitarista, inovator postao je kulturna ikona. Svjetsku slavu je stekao 1967. sviraju}i na Monterejskom pop festivalu, na Vudstoku 1969. i bio je glavna atrakcija, ali je iznenada umro 1970. Zna se da je posqedwu no} proveo sa Monikom Daneman, svojom djevojkom, a pred spavawe je uzeo mje{avinu vina i tableta za spavawe {to je uzrokovalo povra}awe u snu i gu{ewe.

POSQEDWA
Muzi~ari na bolovawu
Poslije zdravstvenih problema frontmena benda “Dipe{ Mod” Dejva Gana i otkazivawa koncerata, probleme zbog kojih se pomjeraju i otkazuju nastupi, imaju i kraq popa Majkl Xekson, kao i britanski bend “Koldplej“, javili su mediji iz Srbije. Vijest o odlagawu prvog koncerta na opro{tajnoj turneji stigla je i od menaxmenta Majkla Xeksona, a posqedwa vijest sa sli~nim “sadr`ajem“ dolazi od benda “Koldplej“. Svjetska turneja na kojoj }e promovisati najprodavaniji album pro{le godine “Viva la vida“ bend je trebalo da po~ne serijom koncerata u Americi, ali su nastupi otkazani zbog zdravstvenih problema frontmena Krisa Martina.

Ximi Hendriks

KOLUMNA

Mirko Okoli}

INTERVJU

Mediji u pomirewu i dijalogu
www.glassrpske.com
PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Za podijeqenost bezbjednosnih agencija odgovoran Sadovi}

POSJETE KOZMETI^KIM SALONIMA donedavno bile rezervisane samo za we`niji pol, dok se i ono malo mu{karaca koji su dolazili krilo da ih neko ne bi “uhvatio na djelu“

Koliko qudi pridaju zna~aj izgledu

OSIM EGZOTI^NIH @IVOTIWA, poput `utog pitona ili dikobraza, modeli pro{etali pistom sa lisicom i koko{kom u rukama

2 30. i 31. maj 2009. GLAS PLUS

Kolumna
o~etkom maja u Kataru je odr`ana konferencija UNESCO-a o slobodi i ulozi medija u dijalogu i pomirewu. Mo`e li biti zahvalnija tema za BiH? Dijalog, kompromis i pomirewe jesu imperativ za ovu malu balkansku zemqu. Tamo gdje politi~ari ne mogu doprinijeti pomirewu kroz dijalog, doprinijet }e novinari. Novinari su politi~ki neutralni: oni pi{u, izvje{tavaju, govore upravo onako kako jeste bez pretenzije da bilo koga obezvrijede ili da slu~ajno poti~u me|unacionalnu netrpeqivost. Istina oni re`imski nisu toliko otvoreni kao gra|anski, ali to i nije tako stra{no, jer gra|anski su jaki, neovisni, nepristrani i sve propuste koje naprave naciona lis ti ~ki me di ji oni }e is pravqati kroz svoje priloge, emisije, novine. Ukoliko se recimo nekom nacionalisti~kom me di ju oma kne ter min “na ci ona lis ta i kriminalac“ gra|ani }e kroz intervencije na slobodarskim medijima mo}i vidjeti koja je {teta od takvih kvalifikacija. A ne samo da }e slobodarski mediji ukazati na neprimjeren jezik mr`we ili na nacionalisti~ki ispad, to }e uo~iti i Vije}e za {tampu ili RAK. Kako je rije~ o respektabilnim institucijama mjesta za sumwu nema. U to nas je nedavno uvjerila jedna visoka du`nosnica RAK-a koja ka`e: “Mi itekako pratimo sve (misli se na govor mr`we, op. aut.), sve {to bi moglo imati negativan efekt na dru{tvo i radimo analizu tih slu~ajeva. Kada do|e do toga da se koristi govor mr`we mi imamo sve mogu}e mehanizme da reagiramo.“ Eh, sada mehanizama ima to svi znamo, ali da li zaista ima i reakcija?

P

Mediji u pomirewu i dijalogu
narod je nesumwivo jak, a kada je rije~ o {irewu mr`we uvjerena sam da je ja~i i od utjecaja same politike. Internet forumi su danas prili~no pouzdan pokazateq tog utjecaja. Ka`u u RAK-u da brinu! O ~emu? Iz ove ku}e stalno poru~uju da nitko osim wih ne mo `e pre po zna ti {ta je go vor mr`we, a svi koji ukazuju na wega uglavnom imaju “politi~ku pozadinu“. Hm? Evo ba{ razmi{qam o sebi i razmi{qam koja bi to moja politi~ka pozadina mogla biti sada kada ustvrdim: “Ima govora mr`we u bh. medijima“. Da li imam argumente za ovo {to sam rekla? Ne znam, mo`da ja i ne znam {ta je argument, ali znam sigurno da neki novinski prilozi izazivaju u meni, ali i broj nim dru gim gra |a ni ma strah. Ili kada ka`u: “Govor mr`we je fizi~ki opipqiv, on se mo`e plasti~no objasniti. Ako se osje}ate nelagodno, ako vas je strah toga {to ~ujete, pogotovo ako se poziva na klawe, na iseqavawe, kamenovawe qudi… radi se o govoru mr`we i tu RAK treba da reaguje“. Eto nakon zastra{uju}ih rije~i na In ter net stra ni ca ma, a ko je su iskqu~ivo reakcija na novinarski proizvod ~ovjek se osje}a sasvim spokojno, to {to osje}a nije fizi~ki opipqivo, nije vas nimalo strah toga {to ~itate, nema tu nikakvih poziva na klawe, kamenovawe je kao milovawe, a iseqavawe nije ni potrebno. Ukoliko je ovdje rije~ o ne~emu {to nije jezik mr`we i ukoliko na sceni nije otvorena ignorancija ovoga jezika, onda jezik mr`we ne postoji ili mo`da postoji, ali negdje drugdje. Bi}e da ipak postoji negdje drugdje, a to upravo navodi ovaj isti neutralni izvor nagla{avaju}i da ga vide samo neki tamo drugi qudi: “Ti krugovi su se pojavili u zadwe vrijeme u mnogim medijima u Republici Srpskoj.” Ti “kru go vi“ su ne prin ci pi jel ni, wima se ne mo`e pretjerano vjerovati, posebno zato {to oni nemaju dovoqno uvjerqivu argumentaciju, jer imaju “politi~ku pozadinu“, a svaka takva kritika: «koja iza sebe ima politi~ku pozadinu je ne{to {to je vrlo prepoznatqivo i radi toga ne mislim da se treba uzbu|ivati.» Ba{ i ne treba. Kao da je bitno uzbu|ivati se kao javna institucija od op}eg interesa oko toga {ta qudi misle, posebno tamo drugdje, usprkos ~iwenici da se predstavnici ovakvih institucija bave regulacijom medija i naravno da bih radila taj posao moram vi dje ti je dnu {i ru sli ku {to i ~inim.“ [ira slika je zaista relativan pojam, ali ukoliko se u ovom tekstu kroz navedene citate vidi {irina, onda definitivno nema jezika mr`we u bh. medijima. Mo `da ovi ne ki in te le ktu al ci ne shva}aju koliko je va`no da su mediji slobo dni. Mo `da bi tre ba lo ko na ~no da shvate da {to su «otvoreniji prema medijima, {to im daju vi{e mogu}nosti da pi{u o wima, kri ti ku ju ih, da }e me di ji postati boqi.» Jo{ ukoliko ima politi~a ra ko ji sumwaju u me di je, a ni su se u stawu suo~iti sa bilo kojim novinarom i “odgovoriti na sva pitawa, onda niste za politi~ara i ne mo`ete se baviti tim poslom“, kako poru~uju iz RAK-a. A stvar no, po li ti ~a ri ko ji ni su u stawu odgovoriti na sva novinarska piPI[E: Sawa VLAISAVQEVI]

MEDIJI vjeruju u rad Agencije
tawa i ne treba da se bave politikom. Pitawa (omra `e nom) po li ti ~a ru i ni su prete{ka: da li `eli jo{ da bude smrad, za{to je divqak, da li se samo pravi glup, da li `ivi tamo gdje zrak rijedak pa mu je pamet pomutio taj nedostatak zraka, za{to je prostak…? Odgovarati nije niti potrebno, jer no vi na ri ve} ima ju od go vor. A ukoliko neovisno o ~iwenici da novinari odgovaraju za vas ne mo`ete da odgovorite onda }ete ~uti: «Hi{ stoko jedna». Ovo bi bila sloboda medija u kombinaciji sa politi~arima koji ne odgovaraju na postavqena pitawa. I tako kada pomislite da mediji trebaju biti u funkciji mira i pomirewa pogle daj te sa mo po gu bne u~in ke wiho vih priloga na internet stranicama. Dojam je da su veliki napori ulo`eni u izgradwu mirne, kompromisima i dijalogu okrenute BiH. A ukoliko `elite da se i sami po~nete dosqedno i predano baviti promovirawem kulture dijaloga, uspostavqawem mira i tolerancije mogu vam se desiti slijede}e stvari: - onda vam sugeriraju da to mora biti u uskom krugu qudi i bez pretenzije da djelovawem utje~ete na takozvane gra|anske krugove; - ukoliko pri tome imate u vidu sve narode, onda ra~unajte da }ete biti prozvani od gra|anski opredijeqenih medija; - ukoliko odlu~ite da dobronamjerno uka`ete na propuste u jeziku kori{tenom u medijima postat }ete predmetom najo{trije kritike na ra~un va{e li~nosti;

Ka`u: “Govor mr`we je fizi~ki opipqiv, on se mo`e plasti~no objasniti. Ako se osje}ate nelagodno, ako vas je strah toga {to ~ujete, pogotovo ako se poziva na klawe, na iseqavawe, kamenovawe qudi… radi se o govoru mr`we i tu RAK treba da reaguje“
- ukoliko odlu~ite da uka`ete na mehanizme koje ima recimo, RAK, odustanite, jer }ete dobiti odgovor da RAK nije cenzorsko ve} regulaciono tijelo. - ukoliko odlu~ite da sura|ujete sa medijima ili grupacijama kojima nisu nakloweni tzv. pro mo to ri gra |an {ti ne, onda znajte da ste kolaboracionista i da imate politi~ke motive. Ono {to je najbitnije ovim povodom jes te da me di ji vje ru ju u «rad Agen ci je…impresivno je da industrija koju kontroliramo i koja ustvari i najvi{e treba da nas kritikuje, u potpunosti priznaje autoritet Agencije.» A {to i ne bi kada je izvje{taj Agencije tanak da tawi ne mo`e biti kada govori o prigovorima i kazna ma, a gra |a ni ipak i daqe osje }a ju strah “koji je ~ak i opipqiv“. ( Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

ZAPAWUJU]I izlive {ovinizma
Pratim neke medije i stalno iznova gledam jezik mr`we, doga|aje izvan konteksta koji se kontinuirano ponavqaju kako bi gra |a ni ma u{li u uho ili oko, u glavu kao mantra i onda pogledam i neke Internet stranice posve}ene tim prilozima i ~itam zapawuju}e izqeve {ovinizma, zas tra {u ju }e mr`we pre ma sugra|anima. Dakle, ovo su bile posqedice nekih genijalnih medijskih uradaka koji su navodno trebali da pro{ire na{e gra|anske slobode. Takvih reakcija sigurno ima jo{, nastalih kao rezultat istovrsnih novinarskih priloga. Utjecaj medija na

Inbox
Koncert ame ri~ke zvi jez de Le nija Kravica, koji }e biti 9. juna u Bawoj Luci obradovao je wego ve brojne fanove iz cijelog re giona. Ovo je samo jo{ jedan od dokaza da Bawa Luka svakim danom postaje sve ur baniji grad koji se mo`e pohvaliti odli~nim kul tur nim sadr`ajima. Nadamo se da kon cert Le nija Kravica ne }e biti posqedwi, ne go da }emo uskoro imati priliku da vidimo jo{ ne ke po zna te zvi jez de, ali i preko tih doga|aja da na naj boqi mogu }i na~in pred stavimo Republiku Srpsku. Imao mla de, savremene qude koji `ele da u`ivaju u nas tu pima svjet skih mu zi~ara, pa za{to da im to ne omogu }imo. lennissys@yahoo.com

Komentari ~italaca Fondacija Lorda Bajrona o Srpskoj u Torontu
Fondacija lorda Bajrona je organizovala dva simpozijuma na Univerzitetu u Torontu i u Kraqevskom kanadskom vojnom institutu na kojima se raspravqalo o novim ameri~kim pretwama regionalnoj stabilnosti na Balkanu i pritiscima na Republiku Srpsku. Oni koji ne prate doga|aje na Balkanu ne pridaju mnogo zna~aja ovoj temi. Ipak, koreni nove balkanske inicijative ~elnika administracije ameri~kog predsednika Bakara Obame poti~u od najve}e nepravde koja je u~iwena jednom narodu krajem 20. i po~etkom 21. veka. Od 90-ih , kad su zemqe ~lanice NATO pod komandom ameri~kog predsednika Bila Klintona doprinele nasilnom raspar~avawu Jugoslavije, da bi potom sramno i nepotrebno napale Srbiju a potom i okupirale ju`nu srpsku pokrajinu Kosovo-Metohiju.... pa sve do danas, ameri~ka administracija je “uspeh“ svoje spoqne politike merila stepenom nametawa svoje voqe Balkanu. Bombardovawem Srbije “je su{tinski promewen celokupni okvir mirovnog i bezbednosnog poretka u svetu“, izjavio je Yejms Biset, predsednik Fondacije na po~etku svoje uvodne re~i. “I dok se u zemqama Zapada i Americi insistira na po{tovawu zakona, te iste zemqe ne po{tuju zakon na Balkanu.“ Govore}i o najnovijoj ameri~koj inicijativi u Bosni i Hercegovini (BiH) i poku{aju da se oja~a centralna vlast u Sarajevu i oslabi RS, Biset je mi{qewa da uspeh ove inicijative zavisi i od evropskih saveznika a i od same vlasti u Republici Srpskoj. “Premijer Milorad Dodik i RS su pod velikim pritiskom da se pripoje Bosansko-hrvatskoj federaciji.” Impresioniran onim {ta je video prilikom svoje posete Republici Srpskoj maja meseca Biset je naglasio da je Republika Srpska znatno oja~ala ekonomski zahvaquju}i promi{qenoj politici vlade premijera Dodika. Prednost koju Srbi u RS trenutno imaju je u tome {to “oni koji `ele da promene stawe u BiH moraju da se oslone na la`i i izvrtawe ~iwenica kako bi pravdali svoje ciqeve dok Srbi treba samo da insistiraju na po{tovawu zakona i odredaba dogovorenih Dejtonskim sporazumom.“ Yejms Yatras obja{wava novu ameri~ku inicijativu u BiH kao `equ Obamine administracije da poka`e bar neki uspeh na poqu svoje me|unarodne politike. Koliko }e Amerikanci u tome biti uspe{ni zavisi}e i od toga “koliko brzo }e Amerika da prestane da bude vode}a vojna i politi~ka sila u svetu i kako brzo }e izbledeti podr{ka evropskih saveznika novoj ameri~koj administraciji. Ni Srbi nisu od ju~e. Oni su stari, drevni narod sa dugom istorijom. Za{to bi oni slu{ali “praznoglave“ savetnike koji u mnogim slu~ajevima i ne znaju koje im je poreklo? Za{to bi Srbi tra`ili pomo} od onih koji im ne `ele dobro?“, upitao je Ram i dodao da “mladi Srbi treba mawe da sawaju o blistavim pozornicama Brodveja i da se vrate svojim korenima". Boba Borojevi}, Otava, Kanada

GLAS PLUS 30. i 31. maj 2009. 3

25. 5 - 29. 5. 25. 5.
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} i predsjednik Srbije Boris Tadi} tokom razgovora u Beogradu slo`ili se da je po{tovawe Dejtonskog sporazuma preduslov stabilnosti BiH i ~itavog regiona. Predsjednik Tadi} naglasio je da Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma sna`no podr`ava sve politi~ke implikacije tog dokumenta, {to zna~i i integritet BiH. On je rekao da je za Srbiju prihvatqiv svaki dogovor do koga se u BiH do|e konsenzusom sva tri konstitutivna naroda. Radmanovi} je rekao da su odnosi Srbije i BiH, na`alost, i daqe optere}eni doga|ajima iz pro{losti i naglasio da pro{lost ne smije biti prepreka poslovima koji su od interesa za budu}nost dviju zemaqa. On je imao i odvojene razgovore sa premijerom Mirkom Cvetkovi}em predsjednikom srpskog parlamenta Slavicom \uki}-Dejanovi}.

Doga|aj sedmice
Bawa Luka proslavila krsnu slavu

Saborni hram na Spasovdan
PI[E: MILAN MIQU[ milanm@glassrpske.com

27. 5.

uplatio tri mili stra“ iz Beograda cija vinu paketa ak ona evra za kupo wolu~ke robne ku}e “Bostala ba dr`avnog kapi ema ugovoru poka“. dik istakao da je pr Srpske Milorad Do ogradskog konzorcijuma, kupac u Premijer se vi{e od ade RS i ovog be tpisanom izme|u Vl rivawe svih obaveza “Boske“, koje izno o i izmi obavezu preuze . icima “Bos13 miliona maraka obaveze prema radn da se to odnosi na Dodik je pojasnio ciji i druge. RS, Elektrodistribu privake“, Poreskoj upravi u pro{le godine je potpisala ugovor o ada RS u oktobr . maja ove godine Vl a 21 “Delta-Zekstrom“, tizaciji “Boske“ sa vr{eni vi{emjeseugovora, ~ime su za tpisan je aneks po ~ni pregovori.

26. n5.cijum “Delta-ZekKo zor

Kroz vijekove ru{eno gotovo sve {to je pripadalo Srpskoj pravoslavnoj crkvi i narodu, ali zadu`binarski duh Srba ostao ja~i od svih ru{ila~kih stihija, rekao vladika Jefrem
doji~i}. Ovo odlikovawe su dobili i Goran Tali}, Pantelija Damjanovi} i Zoran Lemi} iz Bawe Luke. Kum hrama, premijer Srpske Milo rad Do dik izra zio je za do voqstvo {to je bio u prilici da pomogne obnovu hrama. - Ovo je veliki doga|aj i dokaz da va`ne stvari za qude i narode ne mogu da nestanu ako ih sru{ite i da se uvijek i iznova mogu obnoviti - rekao je Dodik. Biv{i predsjednik RS Dragan ^avi} rekao je da mu je velika ~ast {to je kum hrama, podsjetiv{i da je od 2001. godine bio na ~elu Odbora za wegovu izgradwu.

Advokati Ilije Juri{i}a, optu`enog za zlo~ine nad vojnicima JNA u “tuzlanskoj koloni“, istakli da je fingirani proces u “predmetu Juru{i}“ u BiH pokrenut samo da bi se taj slu~aj prebacio u BiH. Ovo je izjavio portparol Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije Bruno Vekari}, koji je pojasnio da ovo tu`ila{tvo posjeduje vedeo-zapis sa konferencije za {tampu na kojoj su Juri{i}evi advokati \or|e Dozet i Stevan Proti} govorili o fingiranom procesu. Prema Vekari}evim rije~ima Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije dobilo je i informaciju da je na jednom okruglom stolu re~eno da je Tu`ila{tvo BiH obustavilo istragu u slu~aju “tuzlanska kolona“. U tom predmetu osu|ena je samo jedna osoba koja je pucala na vojnike JNA, rekao je Vekari}.

29. 5.

Valenavnik EU u BiH cijalni predst UN podnio ti vjetu bezbjednos tin Incko u Sa ku BiH. et ja~aizvje{taj o napr nutna situacija u zemqi zahtijeva po ima u BiH da tre o da Incko je rekao e zajednice i doda jawima tro{ire me|unarodn to ni anga`man EU i da je, “uprkos nas e je kazao i H za uspostavqaw , iako je spor. On napretka A i HDZ-a Bi dera SNSD-a, SD davala nacionalisti~ka, antijice politi~kih li mpromisa, prevla torijalni i ko suverenitet, teri procesa dijaloga kojoj je osporavan u dejtonska retorika poredak BiH”. i edintegritet i ustavn osporavawe autoriteta visokog pr stavqeno je i kao je Incko, - Na - re za primjenu mira stavnika i Savjeta o i sa visokim zvani~nicima koji je razgovara u Va{ingtonu. Stejt departmenta

28.5. soki predstavnik i speVi

Wegovo preosve{tenstvo vladika bawolu~ki Jefrem, uz saslu`ewe vi{e episkopa, osve{tao je u ~etvrtak na Spasovdan - krsnu slavu Bawe Luke, Saborni hram Hrista Spasiteqa, ~ime ga je zvani~no predao na molitvenu upotrebu narodu. Poslije osve{tawa hrama, koji je podignut na istom mjestu na kojem se od 1925. do 1939. godine gradio hram Svete trojice, a koji su 12. aprila 1941. godine bombardovali nacisti, slu`ena je prva arhijerejska liturgija. - Ovo je na{a duhovna vertikala koja nas uzdi`e ka nebu. Ona nas povezuje sa Bogom, ali i sa na{im precima koji su `eqeli da do`ive ovaj momenat slave i radosti, te na{im potomcima koji }e nas po ovom djelu pomiwati i sa ponosom isticati zbog veli~ine `rtve ulo`ene u ovaj posao - rekao je vladika Jefrem vjernicima u Hramu Hrista Spasiteqa. Naglasio je da je kroz vijekove ru{eno gotovo sve {to je pripadalo Srpskoj pravoslavnoj crkvi i narodu, ali da je zadu`binarski duh Srba ostao ja~i od svih ru{ila~kih stihija. - Dugotrajna, mukotrpna i istrajna borba srpskog naroda i wegove crkve izraz je nesalomive voqe, `eqe i stvarne duhovne potrebe da se u Bawoj Luci podigne, a zatim i obnovi poru{eni Saborni hram - kazao je vladika Jefrem. On je posebno zahvalio kumovima hrama - premijeru RS Miloradu Dodiku, gradona~elniku Bawe Luke Dragoqubu Davidovi}u i biv{em predsje dni ku RS Dra ga nu ^a vi }u, kojima je dodijeqen Orden Svetog Save. Odlikovani su i predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} i predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Ra-

POSEBNA zahvalnost kumovima hrama
Gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davidovi}, tre}i kum hrama, naveo je da je ovaj dan, kada je krsna slava grada - Spasovdan, poseban dan i da je osve{tawe hrama veoma zna~ajno za Bawa Luku i RS. Osve{tawu hrama i svetoj arhijerejskoj liturgiji prisustvovalo je 15 arhijereja SPC, predsjednik RS Rajko Kuzmanovi}, predsjednik NSRS Igor Radoji~i}, ruski ambasador u BiH Konstantin [uvalov, republi~ki ministri, poslanici NSRS, lideri politi~kih stranaka, ~lanovi Akademije nauka i umjetnosti RS, bawolu~ki biskup Frawo Komarica, rabin Jevrejske zajednice u BiH Jozef Atijas, muftija bawolu~ki Edhem ^amyi} i drugi brojni gosti. Predsjedniku RS Rajku Kuzmanovi}u iznenada je pozlilo, a iz Klini~kog centra Bawa Luka, gdje je primqen oko 11 ~asova, u ~etvrtak je saop{teno da se on dobro osje}a. U petak je otpu{ten ku}i.

Predsjednik NSRS Igor Radoji~i} nije `elio da prejudicira kakav }e biti stav Parlamenta povodom zahtjeva visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da se poni{te skup{tinski zakqu~ci u vezi sa Informacijom o efektima prenosa ustavnih nadle`nosti sa RS na institucije BiH. Radoji~i} je kazao da je Skup{tina kolektivni organ i da niko od stranaka ili poslanika ne odlu~uje pojedina~no, ve} da je potrebno da se u redovnoj proceduri o tome izjasne svi poslanici ili na sjednici ili na neki drugi na~in. Visoki predstavnik u BiH zatra`io je da Narodna skup{tina RS do 11. juna proglasi ni{tavnim svoje zakqu~ke o efektima prenosa nadle`nosti sa RS na BiH i time sprije~i wihovo stupawe na snagu.

4 30. i 31. maj 2009. GLAS PLUS

Predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za nadzor nad radom OBA i ~lan Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH Mirko Okoli}

Ne vjerujem vi{e u kvalitetan rad SIPA dok se ne promijeni struktura. Nemogu}e sara|ivati sa qudima koji su izazvali toliko problema u neposrednoj pro{losti
redsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za nadzor nad radom Oba vje {taj no-bez bje dno sne agen ci je i ~lan Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbje dnost Par la men ta BiH Mir ko Okoli} istakao je da ima mnogo primjedbi na rad Ministarstva bezbjednosti BiH. On smatra da je ono kqu~ni faktor svih nesporazuma iz bezbjednosne oblasti u BiH, a da je za takvo stawe odgovoran wegov prvi ~ovjek Tarik Sadovi}. - Zbog toga smo ovo ministarstvo nekoliko puta stavqali na tapet i mislim da ono nije ispunilo svoje obaveze. Nije uspjelo da objedini bezbjednosne institucije i iskoristi ih u svrhu zbog koje su i osnovani - rekao je Okoli} za “Glas Srpske“. GLAS: U pore|ewu sa zemqama u okru`ewu, kakav je na{ parlamentarni nadzor nad obavje{tajnim agencijama? OKO LI]: Iz izla gawa svih u~esnika ovonedjeqne Konferencije parlamentarnih tijela za nadzor nad radom obavje{tajno-bezbjednosnih slu`bi jugoisto~ne Evrope mogli smo da zakqu~imo da se ne mo`emo po`aliti na parlamentarni nadzor. Stalno kontroli{emo rad obavje{tajnih agencija i situacija kod nas je specifi~nija nego u zemqama u okru`ewu jer imamo OBA formiranu tek 2004. godine. U wenom sastavu su novi qudi, ali i stari kadar koji je radio u ranijim agencijama, koje su bile me|usobno suprotstavqene u ratu, ali i u poslijeratnom periodu. Bilo je veoma te{ko napraviti jednu profesionalnu agenciju, ali oni su u tome uspjeli. Sada tamo rade stru~ni qudi koji se rijetko odlu~uju da iza|u iz okvira svoga djelovawa. Prema na{em dosada{wem iskustvu i nadzirawu rada OBA BiH, mo`emo re}i da uglavnom radi u skladu sa zakonom. GLAS: Ka`ete da OBA uglavnom radi u skladu sa zakonom. Da li ~esto dobijate pritu`be? OKO LI]: Ima mo ja ko ma lo

P

`albi na OBA i Komisija za nadzor nad radom OBA dobila je dvadesetak takvih `albi. Razmatrali smo ih, neke su i potvr|ene, a odnosile su se na radno-pravni status i osam `albi je bilo iz domena bezbjednosnih provjera. Iz tako malog broj `albi mo`emo da zakqu~imo ili da OBA dobro radi ili da na{i gra|ani nisu dovoqno upoznati da mogu da se `ale na tu agenciju i da to nije vi{e onaj sistem kada se o bezbjednosnim strukturama nije smjelo ni razmi{qati, a kamoli se na wih `aliti. GLAS: Smatrate li da su obavje{tajne agencije u BiH zloupotrijebqene? OKOLI]: Kada ka`em Obavje{tajno-bezbjednosna agencija, mislim na instituciju i za wu nemamo informacija o zloupotrebi. Me|utim, ne mogu da tvrdim da pojedinci iz te agencije ne zloupotrebqavaju svoj polo`aj. Zbog toga smo u Zakon o za{titi tajnih podataka ugradili zakonske odredbe koje predvi|aju da zaposleni u obavje{tajnim agencijama moraju da pro|u provjeru ne samo prilikom zapo{qavawa, nego moraju da se periodi~no provjeravaju u toku slu`be.

FOTO: GLAS SRPSKE Mirko Okoli}

RAZGOVARALA: @EQKA DOBRI] zeljkad@glassrpske.com

OBA BiH uglavnom radi po zakonu
GLAS: Kako ocjewujete rad institucija koje su zadu`ene za bezbjednost u BiH, s obzirom na to da su u posqedwe vrijeme u centru afera, a naro~ito Ministarstvo bezbjednosti BiH? OKOLI]: Imam mnogo primjedbi na rad Ministarstva bezbjednosti BiH i mislim da je ono kqu~ni faktor svih nesporazuma iz bezbjednosne oblasti u BiH. Zbog toga smo ga nekoliko puta stavqali na tapet i mi slim da to mi nis tar stvo ni je ispunilo svoje obaveze. Nije uspjelo da objedini bezbjednosne institucije i iskoristi ih u svrhu zbog koje su i osnovani. Tr e -

Tajni podaci
GLAS: Koliko su za{ti}eni tajni podaci u BiH i da li se zloupotrebqavaju? OKOLI]: BiH ima malo podataka koji bi trebalo da budu nekakva velika tajna i mo`da nam je sre}a u nesre}i to {to, i kada bismo procurili neki od tih podataka, ne}e se mnogo toga za nas promijeniti. Ne mo`e se sa sigurno{}u re}i da podaci u BiH ne cure, jer je to `iva materija i nema zemqe u kojoj se ne poku{ava do}i do tajnih podataka.

nutno je stawe tako konfuzno i imamo qude koji razli~ito misle i rade, od ministarstva, pa do agencija. To se mo`e vidjeti na slu~aju i na odnosu izme|u ministra bezbjednosti BiH Tarika Sadovi}a i wegovog pomo}nika Vjekoslava Vukovi}a, uhap{enog zbog sumwe da je u~estvovao u pripremi atentata. Ako se desi da visoki funkcioner ministarstva bude upleten u nekakve senzacije, onda ministarstvo mora biti jedinstveno prema tom slu~aju, ali nikako da bude podijeqeno kao {to je bilo u Vukovi}evom slu~aju. Ministarstvo bezbjednosti BiH je konfuzno i kod predlagawa zakona i ima mo ne ko li ko za ko na ko ji su smi{qeno na pravqeni ne pri hvatqivima za Srbe. GLAS: Smatrate li da je Tarik Sadovi} najodgovorniji za podijeqenost i nesklad bezbjednosnih i obavje{tajnih institucija u BiH? OKOLI]: Prvi ~ovjek je najzaslu`niji za sve dobro ili lo{e u instituciji kojom rukovodi. Ne mo`e odgovornost svaliti na nekog drugog. Mene ne interesuje u wihovom lancu saradwe ko opstrui{e rad, ja ho}u da razgovaram sa ministrom o stvarima koje su se u ministarstvu desile i za{to ne rade dobro. Ministar je nadle`an i da zatra`i pomo} ukoliko neko opstrui{e rad, a on ne mo`e da ga smijeni. Ukoliko to ne uradi, onda je ponovo on odgovoran za nerad. GLAS: Mo`e li Tarika Sadovi}a Komisija za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH pozvati na odgovornost, s obzirom na to da ga povezuju sa muyahedinima i da je neprestano u centru afera? OKOLI]: Komisija za odbranu i bezbjednost nije politi~ka komisija, a to {to Sadovi} radi je politi~ka odgovornost, pa je to nadle`nost Parlamenta BiH i wegovog strana~kog lidera.

Mi ga mo`emo pozvati na odgovornost samo za radwe koje nisu u skladu sa zakonom, a za druge istupe mo`emo samo da uputimo sugestije onima koji su nadle`ni za wegovo imenovawe i razrje{ewe. GLAS: U nekoliko navrata ste razmatrali i rad Agencije za istrage i za{titu (SIPA). Mislite li da su neophodne kadrovske promjene i u toj agenciji? OKOLI]: Ne vjerujem vi{e u kvalitetan rad SIPA dok se ne promijeni struktura u toj agenciji. Nemogu}e je sara|ivati sa qudima koji su izazvali toliko problema u neposrednoj pro{losti.

MINISTARSTVO bezbjednosti BiH konfuzno
Problem je {to smo dali ~elne qude u pojedinim agencijama i ministarstvima i oni su podijeqeni po nacionalnoj strukturi. Bez obzira ko je na ~elu neke institucije, on mora da bude odgovoran i da po{tuje hijerarhiju. Kod nas u BiH je problem {to se najprije po{tuje nacionalna hijerarhija, onda strana~ka, a tek na kraju zakonska i profesionalna. Ima mnogo slu~ajeva u kojima slu`benici najprije obavje{tavaju svog nacionalnog lidera, pa tek na kraju svoga direktora. Sve dok se tako bude radilo u BiH ne}e biti povjerewa u institucije i u tome i jeste problem. Kada bismo sjeli i ustanovili gdje je mjera svakom od nas, do koje granice mo`emo da pravimo kompromis, onda bismo sve lak{e radili. GLAS: Ka ko vi di te rje {ewe problema djelovawa paralelnih institucija u SIPA i za{to su one nastale? OKOLI]: Ne}u da ka`em da su to paralelne institucije u SIPA jer ih za mene nema, ali ako neko tvrdi da

ih tamo ima, onda to treba pod hitno da se rije{i, jer je nedopustivo. Problem je {to to niko ne mo`e da argumentuje ili doka`e jer mi nikada ne}emo biti slo`ni da taj problem rije{imo. Ponovo se vra}am na slu~aj Vjekoslava Vukovi}a, koga su, kada je uhap{en zbog sumwe da je u~estvovao u pripremi atentata, jedni branili, drugi odmah osudili, a tre}i ostali neutralni. GLAS: Da li je to bila politi~ka podijeqenost? OKOLI]: Ne bih imao ni{ta protiv kada bi bila samo politi~ka podijeqenost, jer je to dopustivo, ali brine me {to je u pitawu na ci onal no ra zli ~i to mi{qewe. To je za BiH jo{ opasno i zato narodi jo{ nemaju povjerewa jedni u druge. U tom slu~aju bilo bi normalno da je ministar Tarik Sadovi} dao ostavku, da se Vukovi} iz pritvora ne vra}a na posao u ministarstvo i da neko drugo radi wihove poslove.

0 Prislu{kivawe
GLAS: Bilo je mnogo govora o prislu{kivawu gra|ana, ali i o prislu{kivawu uop{te. Imate li konkretnih podataka da li je bilo zloupotreba? OKOLI]: U medijima je bilo mnogo govora o zloupotrebi prislu{kivawa, zbog ~ega smo i kontrolisali kako OBA prislu{kuje. Svi presretani razgovori bili su po zakonu i za wih su imali sudske i tu`ila~ke naloge. Do{li smo i do podatka da tek dvoje qudi u OBA ima mogu}nost da zloupotrijebi svoj polo`aj i nelegalno prislu{kuje druge, ali nismo otkrili da su to i radili.

U Bosni i Hercegovini se najprije po{tuje nacionalna, pa onda profesionalna hijerarhija

GLAS PLUS 30. i 31. maj 2009. 5

Ohrid, makedonska turisti~ka prijestonica
Crkva Sveti Jovan Kaneo

PI[E: DAMIR KQAJI] damirgeoist@gmail.com

rad Ohrid sa bogatim istorijskim nasqe|em i prirodnim okru`ewem turisti~ka je prijestonica Makedonije, ali i jedna od najinteresantnijih turisti~kih destinacija na Balkanu. Ohridsko jezero i grad Ohrid nalaze se na spisku 24 svjetske ba{tine UNESKO-a. Ipak, grad i wegovo okru`ewe za sada su odredi{te samo dobrih poznavalaca istori je i pri ro dnih qepo ta ovog prostora. Grad je smje{ten na sjeveroisto~noj obali Ohridskog jezera, na jednoj od hrida, po kojoj je i dobio ime (slovenska rije~ „vo hrid“ – na brdu). Prirodni uslovi i povoqne klimatske prilike, mnogo sun~anih dana, malo vlage, bez magle i povoqnim vazdu{nim strujawem razlog su {to je ovaj prostor oduvijek bio naseqen, ali i {to je danas posje}en turistima. Ohridsko jezero, ili kako ga zovu “makedonsko more“, po svom nastanku je najstarije jezero u Evropi. Nalazi se na 690. metara nadmorske visine i okru`eno je planinama Mokra, Jablanica i Gali~icom koja je ujedno i Nacionalni park. Sa zavidnom povr{inom i prosje~nom dubinom od 164 metra, jezero je bogato raznovrsnom florom i faunom, a Ohridska pastrmka je wen za{titni znak. Pastrmka je za{ti}ena zakonom i zabraweno je weno izlovqavawe. Ipak, ribari je kradom love i na crnom tr`i{tu wena cijena dosti`e i do 20 evra po kilogramu. U neposrednoj blizini grada na la ze se i po zna ti Biqani ni izvori koji su opjevani u pjesmi “Biqana platno bele{e“. Kada je rije~ o bogatom istorijskom nasqe|u Ohrida, ono je rezultat dobrog geografskog polo`aja i prirodnog okru`ewa. Ovaj prostor

G

Crkva Sveti Pantelejmon

Prirodni uslovi i povoqne klimatske prilike, mnogo sun~anih dana, malo vlage, bez magle i povoqnim vazdu{nim strujawem, razlog su {to je ovaj prostor oduvijek bio naseqen, ali i {to je danas posje}en turistima

je bio sjeci{te brojnih naroda koji su tu `ivjeli i prolazili, {to se vidi u dana{woj kulturnoj i demografskoj raznolikosti. Tu osim Makedonaca `ive i Albanci i Turci, a primjetan je uticaj srpske, gr~ke i bugarske kulture. Postojawe `ivota i rada qudi na ovom prostoru datira jo{ od prije nove ere, a iz anti~kog perioda su ostaci naseqa, Anti~kog pozori{ta (koje se i danas koristi za kulturne manifestacije) i ranohri{}anskih bazilika sa brojnim mozaicima. Veliki broj spomenika kulture datira iz perioda sredweg vijeka kada je ovaj grad i bio najrazvijeniji u svojoj istoriji.

Samuilova tvr|ava

OHRIDSKO jezero najstarije u Evropi
Najdominantniji spomenik je Samuilova tvr|ava, koja se nalazi na najvi{oj ta~ki grada. U samoj tvr|avi trenutno se obavqaju arheolo {ka is ko pa vawa ko ja ras vjetquju istoriju ovog grada, a u toku je i wena rekonstrukcija. Sa tvr|ave prema jezeru vode brojna kamena stepeni{ta i kaldrme. Sa lijeve i desne strane nalaze se stare ku}e, izgra|ene u stilu karakteristi~nom za ovaj prostor.

Anti~ko pozori{te

U gradu je i veliki broj crkava i manastira koji plijene pa`wu svojim izgledom, arhitekturom, ali i lijepo ure|enom unutra{wosti, freskama, mozaicima i ikonostasima. Crkva Svete Sofije izgra|ena je u 11. vijeku na temeqima ranohri{}anske bazilike i jedna je od naj ve }ih sredwo vje ko vnih crkava izgra|enih na ovim prostorima. Pa`wu posjetilaca najvi{e privla~i crkva Svetog Jovana Kaneo. To je mawa sredwovjeko vna crkva na hridi iznad jezera. Izgra|ena je u 13. vijeku, ima harmoni ~ne obli ke gra |e i li je pe freske. Ni{ta mawe nije zna~ajna ni sredwovjekovna crkva iz 13. vijeka Bogorodice Perivlepte, u kojoj se vjen ~ao srpski kraq Milutin. U neposrednoj okolini Ohrida nalaze se i sredwovjekovni manastiri Sveti Naum, Zaum, Kali{te i drugi. Naj`ivqi dio grada je stara ~ar{ija, koja po~iwe od trga na pristani{tu i do danas je zadr`ala starinski izgled. Tu su prodavni ce, radwe sa su ve ni ri ma, restorani sa tradicionalnim jelima, kwi`are i druge. Na trgu se nalaze spomenici za{titniku Ohrida svetom Kli-

mentu Ohridskom i svetim ]irilu i Metodiju, koji je obiqe`je grada Ohrida. U gradu su do danas sa~uvani i neki stari zanati kao grn~arstvo koji je u pro{losti bio jako dobro razvijen, rezbarstvo koje ima dugu tradiciju, filigranstvo i drugi. Ohrid je ~uven i po biserima koji se izra|uju i dora|uju u mnogobroj nim radwama. Po vr{i na ohridskog bisera svijetli u svim duginim bojama, a wegova izrada tajna je porodi~na tradicija koja se prenosi “sa koqena na koqeno“. Ohrid je poznat i po svojim kulturnim i sportskim manifestacijama, kao {to su “Ohridsko leto“, “Bal kan ski fes ti val“ i “Ohridski pliva~ki maraton“.

Samuilova tvr|ava
Samuilova tvr|ava je sredwovjekovno utvr|ewe smje{teno na dva brda. Tvr|ava je dobila ime po caru Samuilu kojem je Ohrid bila prijestonica. Istorijski izvori ka`u da je vizantijska vojska pod komandom cara Vasilija Drugog do nogu potukla Samuilove trupe na planini Belasici 1014. godine. Svirepa odmazda Vizantinaca uslijedila je na oko 14.000 zarobqenika Slovena koji su po carevoj naredbi oslijepqeni, dok je svakom stotom ostavqeno po jedno oko da mo`e da vodi ostale. Kada je Samuilo vidio oslijepqenu vojsku umro je na mjestu od sr~ane kapi.

Biqanini izvori

IZ ANTI^KOG PERIODA su ostaci naseqa, Anti~kog pozori{ta i bazilika

6 30. i 31. maj 2009. GLAS PLUS

Koliko qudi pridaju

FOTO: S. ILI}

Mi{qewe da je wega sopstvenog tijela “privilegija“ ili “obaveza“ samo pripadnica qep{eg pola vu~e korijene iz daleke pro{losti, ali ~ini se da posebno dolazi do izra`aja na “brdovitom“ Balkanu
PI[U: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

o je za `ene, a ne za mu{karce! Ja sam mu{karac i takve me stvari ne zanimaju. Ovako otprilike jo{ uvijek izgleda reakcija ve}ine mu{karaca u Republici Srpskoj, samo na pomen odlaska u kozmeti~ki salon. Mi{qewe da je wega sopstvenog tijela “privilegija“ ili “obaveza“ samo pripadni ca qe p{eg po la vu ~e korijene iz daleke pro{losti, ali ~ini se da posebno dolazi do izra`aja na “brdovitom“ Balkanu, gdje se i sam pomen odlaska mu{karca kod kozmeti ~a ra odmah shva ta kao gubqewe mu{kosti i “nastranost“. Me|utim, ako je vjerovati kozmeti~arima, broj mu{karaca koji posje}uju salone za uqep{avawe proteklih godina po~eo je da se pove}ava, iako je to jo{ uvijek u zanemarqivom broju. Posjete kozmeti~kim sa-

T

lonima, ka`u, donedavno su bile rezervisane samo za we`niji pol, dok se i ono malo mu{karaca koji su dolazili krilo da ih neko ne bi “uhvatio na djelu“. - Mu{karci su jo{ uvijek stidqivi i kada dolaze pomalo boja`qivo ka`u {ta `ele pri~aju kozmeti~ari.

Velike pare za qepotu
Iako se mu{koj qepoti ne priznaje ni upola zna~aj koliko `enskoj, jer za mu{karca nije toliko bitno da bude lijep koliko je va`no da bude sna`an i uspje{an, oni isti~u da se taj pristup u posqedwe vrijeme izmijenio, ali da je jo{ uvijek potrebno dosta vremena da bi se moglo govoriti o tome da su mu{karci zaista zainteresovani za odlazak kozmeti~aru. Sa druge strane, to je za pripadnice “qep{eg pola“ ne{to {to se podrazumijeva i za {ta su ~esto spremne da “iske{iraju“ pozama{nu sumu novca.

Ono {to je `enama kozmetika, to je mu{karcima teretana, ko ju ve li ki broj wih redovno posje}uje. Mu{karci isti~u da je to i te kako dobar na~in da se brine o izgledu, ali jo{ i vi {e o zdravqu. Prava ekspanzija i popularizacija teretana kod nas se desila posqedwih godina. Ipak, i vlasnici kozmeti~kih salona, i vlasnici teretana se sla`u u ocjeni da smo i na tom poqu jo{ uvijek daleko od Evrope.

EKSPANZIJA teretana posqedwih godina
Vlasnica kozmeti~kog salona “Siner`“ Dijana Maksimovi} ka`e da je posje}enost kozmeti~kih salona u porastu posqedwih godina, te da se sve vi{e `ena odlu~uje za neki od kozmeti~kih tretmana. Mu{karci su, ka`e, jo{ uvijek stidqivi, i oni koji dolaze mogu se nabrojati na prste. - @ene su jako zaintereso-

vane i posje}enost salona je zaista velika, ali mislim da to jako puno zavisi i od kadra u kozmeti~kim salonima i toga koliko }e znati profesionalno da upute svoju klijentelu, koliko redovno, kad i kako treba da dolaze za odre|ene tretmane. To je, ~ini mi se, trenutno najve}i problem kozmeti~kih salona, a mislim da se ne mo`emo po`aliti na posje}enost, barem kada je u pitawu “qep{i“ pol - kazala je Maksimovi}eva. Ona je dodala da, s obzirom na to da se u wenom salonu najvi{e “rade“ nokti, nema generacijske razlike kada su u pitawu klijenti. - Dolaze nam generacije od sedam do 77 godina za nadogradwu noktiju - kazala je ona. Prema wenim rije~ima, tek desetak odsto od ukupnog stanovni{tva ~ine mu{karci koji se weguju i dolaze na manikir i depilaciju. - Oni su ipak vi{e zainteresovani za masa`e - naglasi la je Ma ksi mo vi }e va i

dodala da je na zapadu situacija mnogo druga~ija, te da kod wih mu{karci u velikom broju i rade kozmeti~arski posao. - Kod wih nema razlike, i mu{karci i `ene u istom bro-

imamo profesionalaca koji se trude da imaju jako dobar materijal na svjetskom i evropskom nivou, ali i znawe u toj djelatnosti. Mislim da cijene jesu pris tu pa ~ne na {em sta no vni{tvu, a svaki poslodavac kojem je stalo do posla uvijek }e na}i mogu}nost da svojim klijentima omogu}i i neki popust i gratis tretman - kazala je ona. Cijene u salonima su sli~ne, pa je tako za klasi~an manikir potrebno izdvojiti 15 maraka, za {minkawe od 20 do 30 maraka, dok nadogradwa noktiju ko{ta od 30 do 40 KM. Vlasnica frizersko-kozmeti~kog salona “N-stajl“ Nata{a Jankovi} tako|e isti~e da najve}i broj, kada su u pitawu posjetioci kozmeti~kih salona, ~ine dame, ali dodaje da ima i sve vi{e mu{karaca koji se odlu~uju za neki od tretmana. - To je mo`da u odnosu 1:5, ve}inom su to mla|i momci koji idu u solarijume i na depilaciju, dok stariji uglavnom dolaze na masa`e i mo`emo re}i da se taj omjer i kod nas malo pomakao - ka`e Jankovi}eva. S obzirom na to da smo mi frizersko-kozmeti~ki salon, dodaje, kod nas su frizure svaka ko “broj je dan“, ali ja ko

Trendovi
- Kada su u pitawu frizure, najvi{e se nosi ravna kosa, djevojke su i za mature mawe tra`ile klasi~ne frizure, a uglavnom su se odlu~ivale za peglawe. Tako|e, imamo i mu{karaca koji dolaze na peglawe. Ipak, mislim da je najva`nije da je kosa odr`avana. Kada su u pitawu boje, trenutno se najvi{e tra`i sme|a rekla je Nata{a Jankovi}.

ju posje}uju salone i to je tamo sasvim normalno, po~ev{i od noktiju, do depilacije, “kvarcawa“ i svih ostalih tretmana koje `ene koriste, koriste ih i mu{karci - kazala je ona. Zbog na{eg mentaliteta i ustaqenog mi{qewa da je to bacawe para, jo{ uvijek ima slu~ajeva, mada mawe nego ranije, da `ene do|u na kozmeti~ki tre tman kri ju }i se od mu`eva. - Sada je aktuelno da nokti na svih deset prstiju budu jako {areni, ali `ene nemaju jo{ “petqu“ da to nose. Kod nas jo{ uvijek vlada mi{qewe da boja noktiju ide uz “imiy“ osobe, odnosno onog ~ime se bavi. Jo{ uvijek nema qudi koji se opredjequju za tako ne{to, uvijek smo u nekom krugu i pla{imo se da iz wega iza|emo i prihvatimo to kao umjetnost naglasila je Maksimovi}eva. Kada su u pitawu cijene, ka`e da su one kod nas u odnosu na inostranstvo duplo, ~ak i troduplo ni`e. - Moram re}i da zaista

aktuelni, posebno pred qeto, jesu i solarijumi i depilacija, zatim manikir i pedikir.

Sve generacije
- Broj dolazaka u salon zavisi od klijenata do klijenta. Imamo mu{terija koje dolaze redovno, ali i onih koji to praktikuju malo rje|e. Imamo podjednako i mla|ih i starijih `ena, i mislim da je jako pozitivno {to i starije `ene jedna ko dr`e do se be kao i mlade - kazala je ona. Fenirawe i {i{awe, u zavisnosti od du`ine kose, ko{ta od 15 do 20 maraka, pedikir 20 KM, depilacija 20 KM, lakirawe noktiju ko{ta pet KM, nadogradwa 35 maraka, korekcija obrva pet konvertibilnih maraka... - Na{i qudi koji `ive u inostranstvu uglavnom, kada dolaze, urade sve tretmane kod nas, iz prostog razloga {to je kod nas taj zanat mnogo boqi nego tamo, a znatno jeftiniji. Zanatski poslovi tamo su jako skupi - kazala je Jankovi}eva.

POSJETE kozmeti~kim salonima donedavno bile rezervisane samo za we`niji pol, dok se i ono malo

GLAS PLUS 30. i 31. maj 2009. 7

zna~aj izgledu

Koliko pa`we posve}ujete izgledu?
Boris Smiqi}, grafi~ar
Koliko qudi posve}uju pa`we svome izgledu zavisi od novca koji imaju, kao i raspolo`ivog vremena. Oni koji imaju vi{e novca, posje}iva}e salone qepote vi{e od onih koji slabije zara|uju. @ene sigurno tu predwa~e, jer one uvijek paze kako }e izgledati, ma koliko novca imale.

Ka da je u pi tawu “sna `niji pol“, ~iwenica je da se veliki broj mu{karaca, ipak, umjesto posjete kozmeti~kim salonima, radije odlu~uje za odlazak u teretanu. Vlasnici teretana isti~u da je interesovawe za vje`bawe u teretana ma po se bno pos ta lo aktuelno posqedwih godina, te da je sve vi{e onih koji se odlu~uju da dobar dio svog vremena posvete brizi o svom tijelu. Uzimaju}i u obzir savremeni na~in `ivota, gdje qudi sve vi{e vremena provode na poslu i imaju sve mawe vremena za sebe, odlazak u teretanu, ili bilo kakav drugi vid rekreacije, postali su gotovo neophodni. Osim {to mogu vje`bati, oni koji posje}uju teretane kao jednu od prednosti isti~u i “popratne sadr`aje“, kao {to su saune, masa`e, solarijumi... Vlasnik teretane “Sokolski“ Sa{a Kremenovi} ka`e da je broj mu{karaca koji dolazi u teretanu svakim danom sve ve}i, dok je broj `ena koji posje}uje ovu teretanu zanemarqiv. - Kod nas ve}inom dolaze mu{karci, dok su dame malo mawe zainteresovane za ovaj vid vje`bawa. Ipak, ima dosta djevojaka koje se bave aerobikom, i mislim da je to jako pozitivno jer, osim {to uti~e na izgled, i jako je zdravo. Qudi bi danas mnogo vi{e pa`we tre ba lo da po sve te svom zdravqu, jer je tempo `ivota jako ubrzan, qudi su svakodnevno izlo`eni novim stresovima i ovo je jako dobar na~in da se toga rije{e ili ga ba rem smawe isti~e Kremenovi}. Osim za tre ni rawe, sve ve}i broj qudi u posqedwe vrijeme zainteresovan je za meditaciju i jogu, pilates, kao i neke od drevnih isto~wa~kih vje{tina. Oni koji se time bave ka`u da je i taj vid vje`bawa vrlo efikasan na~in da se smawi stres kojem je danas sve vi{e qudi izlo`eno. Upravo od toga {ta gra|ani koji odlaze u teretanu `ele zavisi i cijena koju moraju da plate. Ve}ina teretana, osim sprava za vje`bawe, svojim posjetiocima nudi i odlazak na

masa`u, u solarijum, saunu… Tako se cijene za mjesec vje`bawa u teretanama kre}u od 20 do 60 maraka. Ukoliko se oni koji dolaze odlu~e za kombinaciju onoga {to im se nudi, cijena, naravno, raste. Kremenovi} isti~e da nema velike razlike kada su u pitawu godine onih koji dolaze kod wega u teretanu. - Naravno da su mla|i mu{karci najvi{e zainteresovani, ali ima i qudi sredwih godina koji vode ra~una o svom izgledu i redovno dolaze da treniraju - naglasio je on.

MNOGO zainteresovanih za meditaciju, jogu i pilates
Razlog zbog kojeg djevojke u mawem broju dolaze u teretanu, ka`e, jeste to {to one lak{e odustaju, odnosno nisu spremne da treniraju dva-tri mjeseca kako bi se rezultati vidjeli. On smatra da je to za djevojke najve}i problem i da uglavnom do la ze sa mi{qewem da }e za nekoliko treninga uspjeti da skinu vi{ak kilograma ili zategnu svoje ti je -

lo da izgleda savr{eno. Upravo je vrijeme, kako isti~u u teretanama, jedan od kqu~nih faktora za postizawe `eqenog izgleda. - Prije svega je potrebna jaka voqa i mislim da je to ono {to djevojkama ponekad nedostaje, pa ih zato i nema u velikom broju u teretanama. Mu{karci su tu mnogo istrajniji, i ne odustaju tako lako rekao je Kremenovi}. Gra|anima kojima je odlazak u teretanu i u kozmeti~ki salon, zbog dubine yepa, ipak nedosti`an, isti~e, ostaju drugi na~ini da se posvete sebi. - Mislim da bi svi mogli dnevno izdvojiti sat ili dva za {etwu u prirodi, to je jako bitno, ne samo za dobar izgled, ve}, pri je sve ga, za do bro zdravqe. ^iwenica je da se danas pojavquje sve vi{e bolesti, a mi slim da sami sebi mo`emo najvi{e pomo}i - rekao je Kremenovi}. Kada je u pitawu si tu aci ja na zapadu, i on je istakao da je ta mo stawe znatno dru ga~ije,

te da mnogo vi{e i mu{karaca i `ena trenira i vodi ra~una o sebi. Naravno, dodaje, wima to sasvim sigurno mnogo vi{e dopu{ta i standard, ali i dobre navike. Iako mo`da nisu spremne da mnogo vremena provedu vje`baju}i u teretani, i radije to mijewaju za odlazak kozmeti~aru, ~iwenica je da `ene mnogo vi{e pa`we posve}uju svom izgledu nego mu{karci, a da bi iz gle da le sa vr{e no, spremne su i na brojna odricawa, a neka od wih se najboqe mogu iskazati u ~uvenoj re~enici koju je vjerovatno svaka `ena barem jednom u `ivotu izgovorila: “Na dijeti sam!!!”

Nevena Stojakovi}, in`ewer poqoprivrede
Danas treba mnogo novca da bi ~ovjek pratio modu i posje}ivao sve salone qepote. @ene }e svaki mjesec od svoje plate odvojiti dio novca da bi bar jednom posjetile kozmeti~ki salon, dok mu{karci tom pitawu posve}uju jako malo pa`we, mada bi i oni trebali da posje}uju salone qepote.

Safet Xebi}, penzioner
@ene vi{e posve}uju pa`we svome izgledu nego mu{karci. Ima i mu{karaca koji paze na svoj izgled i posje}uju salone qepote. Dana{we dru{tvo na wih gleda druga~ije, mada ne bi trebali, jer ti qudi samo paze kako }e izgledati.

Istra`ivawe
Koliko je `enama va`an izgled, pokazuje i istra`ivawe u SAD po kojem su `ene spremne da apstiniraju od seksa u zamjenu za novu garderobu. Neke od wih mogle bi i tri godine da se uzdr`avaju ukoliko bi to zna~ilo da mogu da kupuju sve “krpice“ koje `ele. U anketi je u~estvovalo 1.000 `ena iz ve}ih ameri~kih gradova, a rezultati su podigli mnogo pra{ine. Pokazalo se da su `ene za komade dizajnerske odje}e spremne da apstiniraju od seksa u prosjeku 15 mjeseci.

Irena Sabqi}, trgovac
Savremena `ena uvijek pazi na svoj izgled, ali za to treba mnogo novca, jer qepota danas mnogo ko{ta. Ima i mu{karaca koji sve vi{e pa`we posve}uju svome izgledu. Za qepotu treba i mnogo slobodnog vremena, pa }e oni koji imaju vi{e raspolo`ivog vremena vi{e pa`we posvetiti svome izgledu.

Rada Vukovi}, radnik
Danas se u svim salonima qepote uglavnom mogu vidjeti `ene, dok su mu{karci veoma rijetki. Za qepotu danas treba izdvojiti brdo para, a to sebi ne mo`e priu{titi svako, ve} samo oni koji dobro zara|uju.

Luka Majstorovi}, elektrotehni~ar
@ene su te koje su uvijek pazile kako }e izgledati i u ~emu }e se pojaviti. Kada danas vidimo mu{karca u salonu qepote, svi se iznenadimo. Ali, nadamo se da }e i mu{karci u nekom budu}em vremenu vi{e pa`we posve}ivati svom izgledu. M. Mi.

mu{karaca koji su dolazili krilo da ih neko ne bi “uhvatio na djelu“

8 30. i 31. maj 2009. GLAS PLUS

GLAS PLUS 30. i 31. maj 2009. 9

OBJEKTIV

Sankt Peterburg
FOTO: ROJTERS Modnom pistom pro{etao se i dikobraz

Maneken sa zmijom oko vrata

Revija jo{ jedan od na~ina da se qubiteqi `ivotiwa bore za wihova prava. Veliko interesovawe publike, koja je prisustvovala ovom neobi~nom defileu sanktpeterbur{kim zoo vrtom Modna revija “Defile.zoo“, koja se odr`ava u zoolo{kom , vrtu u Sankt Peterburgu po tome {to specifi~na je modeli ne samo da nose h garderobu od prirodni la, ve} pistom materija defiluju sa `ivotiwama u naru~ju

Fotoreporterima je bila interesantna i lisica

Pas ~eka red za defile modnom pistom

I pijetao u~estvuje na modnoj reviji

OSIM EGZOTI^NIH `ivotiwa, poput `utog pitona ili dikobraza, modeli pro{etali pistom sa lisicom i koko{kom u rukama

10 30. i 31. maj 2009. GLAS PLUS

Kwi`evnik Nenad Gruji~i}, laureat nagrade “Pavle Markovi} Adamov“
Pi{e: \or|e LATINOVI]

Gola filozofija

Osamdesetih godina, dok sam studirao politi~ke nauke u Sarajevu, pored obavezne, klasi~ne filozofsko-politikolo{ke literature, tri kwige su bitno uticale na moje intelektualno sazrijevawe. To su “Filozofija palanke“ Radomira Konstantinovi}a, “Dijalektika krize“, ~e{kog filozofa i disidenta Karela Kosika i autobiografska kwiga vo|e wema~kog studentskog pokreta iz 1968. godine, Rudija Du~kea, “Moj dugi mar{“. Svaka od ovih kwiga, na svoj na~in, u okviru svog predmetnog diskursa, predstavqala je va`an doprinos kriti~kom promi{qawu ~ovjeka i wegovog svijeta, prije svega izopa~ewa ideja, politike i ideologije. Prije ~etrdeset godina Radomir Konstantinovi} objavio je svoju najpoznatiju kwigu “Filozofija palanke“, koja je dugo godina smatrana obaveznim {tivom svih istinskih kriti~kih intelektualaca. Me|utim, to je vi{e bio mit nego Palana~ka svijest stvarnosna ~iwenica. U osnovi ova va`na filozofska kwiga je kalkulantska, ostala je nepro~itana i pre}ukonzervativna, ta na. Sje }am se da je mo ju ona se boji jasnog pa`wu vi{e privla~ila jedna stava, kriti~kog dru ga kwiga is tog auto ra, vrednovawa i “Traktat o pivskoj fla{i“, koja je svojim naslovom izaziotvorenog vala ma{tu i hedonisti~ki dijaloga senzibilitet mladog studenta. Kwiga “Filozofija palanke“ objavqena je 1969. godine i odmah je izazvala razli~ite komentare u javnosti, od pohvala do kritika. Sve je krenulo sa talasa Tre}eg programa Radio Beograda. U sedam ve~eri, izme|u 4. i 15. avgusta 1969. godine, autor je pro~itao rukopis kwige, a krajem iste godine objavqena je druga sveska ~asopisa “Tre}i program“ sa integralnim tekstom studije. Kwiga analizira duh palanke kao pogled na svi jet i kul tur ni mo del dru{ tva. Pre ma auto ro vom mi{qewu, iz palana~kog duha proiza{la su sva na{a kasnija dru{tvena de{avawa i politi~ka bespu}a, zatvorenost, dogmatizam, nepovjerewe, ksenofobija, nacionalizam itd. Palana~ka svijest je kalkulantska, konzervativna, ona se boji jasnog stava, kriti~kog vrednovawa i otvorenog dijaloga. “Iskustvo nam je palana~ko“, znamenita je uvodna re~enica ove kwige, u kojoj je sa`eta wena osnovna tvrdwa. I danas, ~etrdeset godina nakon objavqivawa, mi{qewa kulturne javnosti i intelektualaca o ovoj kwizi i wenim teorijskim i autorskim dometima su razli~ita i suprotstavqena. Za jedne autor je najve}i intelektualac na{e kulture, a kwiga, “na{a najzna~ajnija filozofska kwiga 20. vijeka“. Za ~itavu jednu generaciju intelektualaca ona je “najzna~ajnija teorijska kwiga napisana na srpskom jeziku“, “~udo od kwige“, “~udesna kwiga“ i “neka vrsta na{e biblije“. Na drugoj strani, u anketi jednog beogradskog nedjeqnika ova kwiga se na{la u vrhu popisa kwiga koje su nanijele najvi{e zla na{oj kulturi. Bez obzira na sve kontroverze, zna~aj ove kwige je u tome {to je skrenula pa`wu na palana~ko u na{em svakodnevnom iskustvu, `ivotu i mi{qewu, a naro~ito u politici. Dominantno obiqe`je palana~kog politi~kog `ivota je antiintelektualizam. Zanimqivo je da intelektualci nisu naro~ito po`eqni ni u jednoj politi~koj partiji u BiH, bez obzira na ideolo{ke orijentacije i javne proklamacije. U takvoj situaciji jo{ uvijek trajnu va`nost ima ona ~uvena misao Roze Luksemburg: “Sloboda samo za pristalice vlasti, samo za ~lanove jedne partije, ma koliko oni bili brojni, nije nikakva sloboda. Sloboda je uvijek sloboda onoga koji druga~ije misli.“ Nemogu}nost slobodnog mi{qewa i danas je jedan od razloga, za{to zna~ajan broj kriti~kih intelektualaca u velikom luku zaobilazi politi~ke partije. “I partija je kavez i boqe je, ~ak i za partiju, pjevati izvan we nego u woj“, govorio je Freiligrath, nekada{wi komunista i pjesnik revolucije iz Marksova vremena, nakon napu{tawa partije. Velike ideologije dvadesetog vijeka nastupale su poput objave monoteisti~kih religija. Dana{wa politika u svom tehnokratskom zanosu nastupa sa aksiomima koje ne treba dokazivati. Ona svoje poduhvate opisuje apodikti~nim tvrdwama u obliku politi~kih parola i slogana u koje se ne smije sumwati. Politi~ki marketing, odnosi s javno{}u, reklama i spinovawe zamijenili su potrebu bilo kakvog teorijskog obrazlo`ewa i legitimizacije ciqeva politike. Ideje vi{e ne inspiri{u politiku, tako da stranke ne tragaju za najboqim rje{ewima u demokratskoj debati, ve} se sve pretvorilo u kopirawe gotovih rje{ewa i rutinske operacije partijske politi~ke nomenklature. Na tr`i{tu politi~ke literature dominiraju politi~ki dnevnici i memoari politi~kih lidera, umjesto teorijskih rasprava savremene politi~ke misli. Zato i ne ~udi {to je “Filozofija palanke“ do sada objavqena u ukupnom tira`u od 12 hiqada primjeraka u svojih osam izdawa, a “Gola istina“, kwiga qubavnih egzibicija starlete iz susjedne dr`ave, prodata u tira`u od 45.000 primjeraka za nekoliko dana. Markso vu 11. te zu o Fo jer ba hu tre ba lo bi sto ga obrnu ti: “Politi~ari su razli~ito mijewali svijet, stvar je u tome da ga se protuma~i.”

Pisac ne mo`e da postoji bez materweg jezika kao osnovnog medijuma, pesnik pogotovo. Materwa melodija jezika jeste glavna boja talenta koji pledira za spisateqski rezultat
obitniku presti`nih nagrada, kao {to su Brankova nagrada Matice srpske, Vukova nagrada, “Milan Raki}“, Kondir Kosovke devojke, Pe~at varo{i sremskokarlova~ke, “Skender Kulenovi}“, Ko~i}evo pero, Stra`ilovo, “Lazar Vu~kovi}“, [u{war i druge, Nenadu Gruji~i}u nedavno je pripala i ugledna nagrada “Pavle Markovi} Adamov“, koju dodjequju Kar lo va ~ki kul tur ni cen tar (`iri Milovan Vitezovi}, Pero Zubac i akademik Radomir Ivanovi}, predsjednik), za ukupni kwi`evni opus i doprinos razvoju savre me ne po ezi je. Us ko ro u iz dawu “Or fe usa“ iz No vog Sa da po ja vi }e se iza brane i nove pjesme Nenada Gruji~i}a pod naslovom “Darovi“.

Bez poezije nema kreativnih sloboda
FOTO: GLAS SRPSKE Nenad Gruji~i}

RAZGOVARAO: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

D

ADAMOV zaslu`an za kult Branka Radi~evi}a
GLAS: Me |u do sa da{wim dobitnicima nagra de “Pa vle Mar ko vi} Adamov“ bili su Dejan Medakovi}, Aleksandar Ti{ma, Bo {ko Pe tro vi}, Du {ko Trifunovi}, Ra{a Livada, Vida Ogwenovi}, Ivan Ga|anski, Jovica A}in i drugi. Kako do`ivqavate ovo visoko priznawe? GRUJI^I]: Nagrade su uvek svetlost sa osobenom nijansom izvora iz kojeg isti~u. Izuzetno mi je draga ova nagrada, s obzirom na to da je Pa vle Mar ko vi} Ada mov (1855 – 1907) bio osniva~ i

Proza
GLAS: Imate roman u rukopisu? Objavili ste nedavno i kwigu pri~a? [ta je pjesniku proza? GRUJI^I]: Pesnik lako mo`e da pi{e i druge `anrove, to mu je po prirodi i {irini talenta dato. Ne znam slu~aj da je prozni pisac posle dve-tri svoje prve kwige, napisao kwigu pesama. Odavno pi{em oglede, eseje i kritiku, pa sam naprosto u tu koli~inu teksta uneo beletristi~ke valere `ivota i tako su nastale moje kwige proze. Zavr{io sam roman koji bi trebalo da se pojavi do beogradskog Sajma kwiga.

celu deceniju urednik lista “Brankovo kolo“ u Sremskim Kar lov ci ma. Ovaj po zna ti list izlazio je od 1895. do 1914. godine. Imam privilegiju da danas vodim instituci ju “Bran ko vo ko lo“ ko ja nastavqa veliku tradiciju. GLAS: U ~emu je osobenost Pavla Markovi}a Adamo va u kon tek stu srpske kwi`evnosti i kulture? GRUJI^I]: Adamov je antologijski pisac, pripoveda~, pesnik, kriti~ar, esejista, prevodilac, publicista i novinar. [kolovao se u Pragu, Gracu i Be~u, ~etvrt veka bio profesor ~uvene Karlova~ke gimnazije. Nekoliki jaki is to rij ski uda ri i ne za ceqen dis kon ti nu itet na{e kulture u dvadesetom veku doprineli su da Adamov padne u privremeni zasenak. Ova neponovqiva li~nost je od ogromnog zna~aja za srpsku kulturu, nesvakida{wa sudbina sa impresivnom biografijom i delom.

POEZIJA najvi{i oblik kwi`evne umetnosti
GLAS: Sremski Karlovci su u to vri je me ima li osobenu i sna`nu kulturnu atmosferu. U ~emu je Adamovqeva zasluga za odr`avawe kul tur nog pro cva ta Sremskih Karlovaca? GRUJI^I]: U uticajnom listu “Brankovo kolo“, Adamov je okupqao pisce iz svih srpskih i ju`noslovenskih krajeva, objavqivao prevode sa evropskih jezika. U wegovu su ku}u na poznate sedeqke dolazili Stevan Sremac, Si mo Ma ta vuq, Bo ra Stan ko vi}, Bra ni slav Nu -

{i}, Jan ko Ve se li no vi}, Veqko Pe tro vi} i dru gi. Sre m~ev “Pop ]i ra i pop Spira“ i Stankovi}eva “Ko{tana“ svetlo dana su ugledali upra vo u “Bran ko vom kolu“. Adamov je zaslu`an za kult Branka Radi~evi}a, on je bio na ~elu odbora za prenos zemnih Brankovih ostataka iz Be~a na Stra`ilovo 1883. go di ne. Na pi sao je mno{tvo ~lanaka o tome, detaqno na sli kao pre nos i atmosferu toga doba. Pavle Markovi} Adamov je bio veliki individualac, `iveo je za kwi`e vnost. U izla zak lista “Brankovo kolo“ ulo`io je o~ev imetak. Klonio se dnevne politike, wenih prelivoda i nagovara~a. Bio je obrazovan i talentovan ~ovek sa misijom i vizijom. GLAS: Odnos tradicije i savremenosti oduvijek je bio va`an stvarala~ki beo~ug. Pi tawe slo bo dnog i ve za nog sti ha i daqe je aktuelno? GRUJI^I]: Pisac ne mo`e da postoji bez materweg jezika kao osnovnog medi ju ma, pe snik po go to vo. Materwa melodija jezika jeste glavna boja talenta koji pledira za spisateqski rezultat. I slobodan i vezan stih podrazumevaju originalan stvarala~ki pe~at. Me|utim, slo bo dan stih je u posledwih sto godina “proizveo“ dosta nepesnika, onih juri{nika na poqe stvarala~ke slobode koji su, naprasno se odri~u}i vezanog stiha, bez ikakvih ustupaka i ograni ~ewa ispi sa li hrpe piqevine. U mnogim slu~ajevima, pisati danas slobodan stih, isto je {to igrati tenis bez mre`ice. Dakle, metri ~ka or kes tra ci ja sti ha

podrazumeva visoko podignutu i zategnutu meru talenta i zanata.

NAGRADE uvek svetlost sa osobenom nijansom izvora iz kojeg isti~u
GLAS: Agresivnim prodorom novih medija i digitalne tehnologije govori se o ta ko zva nom kra ju kwi`e vnos ti i po ezi je. Kako gledate na to? GRU JI ^I]: Uop {te nisam uznemiren. ^esto se nasmejem na to. O tome govore netalenti i brzi prodav ci svo ga Ja. Oni idolopokloni~ki pu`u pred svakom novotarijom vremena i neumereno joj se dive. Ne doti~e me uspani~ena skepsa nekih mojih savremenika. Sli ~na se pra {i na digla pre sto godina pojavom filma naspram pozori{ta, pa se teatar nastavio razvijati i umno`avati svoje kreativne krugove i potencijale. Sad se, eto ~uda, govori, u stvari, o velikoj krizi filma spram televizije, a pozori{te nesmetano nastavqa svoj `ivot. Tako je i sa poezijom, koja }e uvek pos to ja ti kao naj vi {i oblik kwi`evne umetnosti. O talentu je, dakle, re~, bo`an skom be le gu u ~o ve ku, wemu ne smeta internetski transport teksta, naprotiv. Bez poezije nema erosa sveta, nema kreativnih sloboda i ~arolija. Ona je izmislila i doma{tala sva svetska ~uda i dostignu}a. Pesnik je de`urno bo`anstvo na{e ci vi li za ci je, bra ni je od ple sni ve sa mo `i vos ti i propasti.

GLAS PLUS 30. i 31. maj 2009. 11

Rije~ selektora Teatar festa
ro{le godine Teatar fest je do bio ime ve li kog srpskog pisca Petra Ko~i}a. Sa no vim ime nom Te atar fest Petar Ko~i} dobio je i zaokru`en programski koncept zasnovan na dvije komponente: dramskom tekstu i regionalnoj saradwi. Ove dvije komponente su me|usobno povezane i uslovqene. Pod odrednicom “dramski tekst“ podrazumijeva se tekst nastao na jeziku jedne od zemaqa ko je su do ne da vno pred stavqale jedinstven kulturni prostor, a koje sada ozna~avamo terminom region, misle}i pri tom prije svega na zajedni~ko iskustvo, isprepletenost me|usobnih uticaja i saradni~kih odnosa u sferi umjetnosti i kulture. Kao da je sam Ko~i}, svojim imenom u nazivu Festivala, “odobrio“ ovako profilisan program, ve} na pro{lom Teatar festu, pojavila se bogata repertoarska lepeza zna~ajnih dramskih tekstova i uspje{nih scen skih pos tav ki iz Slo ve ni je, Hrvatske, Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Ipak, svjesni smo da, od vremena Ko~i}a i Nu{i}a koji su svoj anga`man pla}ali robijom, nije nestalo hrabrosti u srcima umjetnika nego je i formalni razvoj scenskog jezika, otupio o{tricu direktnoj kritici kakvu su oni bili u stawu da saspu u lice dru{tvenim autoritetima. A tu situaciju vode}i wema~ki tea tro log Hans-Tis Le man de fi ni {e kao po tpu ni “gu bi tak funkcije pozori{ta kakvu je nekada imalo unutar polisa“. A kao o~igledan primjer da umjetni~ka praksa, ne prvi put u istoriji po zo ri {ta, zna da de man tu je op{te principe koje teorija te`i da uo~i i ustanovi, iznosimo pred publiku program ovogodi{weg Teatar festa. U wemu je sve i jedna predstava zasnovana na potrebi da se obra~una sa aktuelnom dru{tvenom realno{}u, a u nekim slu~ajevima da toj re al nos ti ko ~i }ev ski saspe istinu u lice. Na{em “neobavezuju}em“ kriterijumu anga`ovanosti, neo~ekivano su odgovorile sve predstave. Podnaslov Suo~avawa / Praizvedbe skre}e pa`wu na tu osobenost predstava u konkurenciji. I na sre}nu okolnost - kakvom malo koji festival mo`e da se pohvali da su ~ak ~etiri, od sedam odabranih predstava, ura|ene kao prva izvo|ewa novih dramskih djela (Kauboji Sa{e Ano~i}a, Balon od kamena Radmile Smiqani}, Falsifikator Gorana Markovi}a i Generalna pro-

Ko~i}evski istinu u lice
ba samoubistva Du{ana Kova~evi}a). Razli~ite su umjetni~ke strategije i intenziteti kriti~kog naboja, ali u svim predstavama umjetnici ne bje `e od to ga da se otvo re nih o~iju suo~e sa najaktuelnijim pitawima. U predstavi Dervi{ i smrt Me {e Se li mo vi }a, Egon Sa vin radwu pomjera iz otomanske Bosne u Bosnu s druge polovine 20. vijeka da bi savremenom gledaocu na direktniji na~in predo~io krupna pitawa kla si ~nog ro ma na srpske kwi`evnosti: [ta je pravda, vjera, istina, sloboda, izbor; ko kome i za {ta sudi? Kako `ivjeti tu gdje je svaki ~ovjek koji se nije lukavo prikrio, sumwiv i kriv? ... Ho}e li, mo`e li ~ovjek pomo}i ~ovjeku, i kakav je to `ivot, i kakva je to vlast koja se dokazuje brojem osumwi~enih i pogubqenih... Izdaja prijateqa, izdaja Drugoga, izdaja je sebe i `ivota, koji u predstavi Egona Savina sa`ima mrak i negativno qudsko i istorijsko iskustvo koji ovu namu~enu zemqu ve} vijekovima, pa i danas, tereti, a postojawe u woj ~ini te{kim, uskim, rizi~nim. qudsku dobrotu“. Markovi} postavqa pitawe: “[ta je boqe: biti bez iluzija i skapati zbog qudske pokvarenos ti ili ne vi dje ti ni {ta i `ivjeti u svijetu koji, zapravo, ne postoji.“ Kauboji Sa{e Ano~i}a poigravaju se sa “korektno{}u politi~ki nekorektnog humora“ da bi - koriste}i se `anrom mjuzikla i stereotipom usamqenog jaha~a, paradoksalnog vestern “gubitnika - koji to nije“, za cijenu karte ponudili dru{tvenu eutanaziju, lako}u nota u oblaku pudera, uquqkivawe od posla umornih gra|ana i gra|anki. Ova brutalno direktna predstava, izla`e podsmijehu licemjerje korektnog dru{tvenog bontona, podsje}aju}i nas da i danas - skoro cijeli vijek Brehtove kritike - transformisani i margina li zo va ni dis kurs ide olo gi je u predstavi – mo`e da bude, kako ka`e Pavlica Bajsi}, “{aka u trbuh“ gra|anskog pozori{ta. Na ra zno vrsnost stra te gi ja umjetni~ke anga`ovanosti upu}uje naslov kritike Aleksandra - Sa{e Gran di }a: “An ga `o va nost sme ha ili smeh anga`ovanosti“. Rije~ je o Narodnom poslaniku Nikole Pejakovi}a, predstavi koja }e prvi put predstaviti Narodno pozori{te Republike Srpske na Sterijinom pozorju. Aktuelnost ni je os tva re na nasilnim tra`ewem analogija sa o~i gle dnom sa vre me no{ }u, ka ko ka `e Mla den Bi }a nin, “pa ra do ksal no, upra vo in sis ti rawe na svevremenosti Nu{i}evog dramskog pisma, univerzalnosti poruka koje oda{iqe, dovelo je do toga da protagoniste ove izuzetno duhovite, tragikomi~ne, pa i na momente groteskne, urnebesne komedije do`ivimo kao na{e suvremenike, susjede, lica sa ulice i naslovnih stranica novina, televizijskih ekrana, kao na{e sugra|ane koje je, odjednom, ne{to promijenilo, preokrenulo, pretvorilo u neprepoznatqive karikature wih samih“. Kao {to Pejakovi} uspijeva da prvu Nu{i}evu komediju aktuelizuje u `estoku kritiku dana{weg dru{tva, Egon Sa vin od je dne sko ro za bo ravqene Nu{i}eve drame Tako je moralo biti uspijeva da sa~ini gorku satiru savremenog merkantilizma, pohlepe, propasti intimnog, emotivnog, porodi~nog aspekta `ivota u na{em tranzicionom prelasku u kapitalizam. Sa doziranim tragikomi~nim “olak{awima“, koja pro`imaju cio tok predstave, Savin je u potpunosti uspio da demantuje tvrdwe da je Nu{i} izvrstan komi~ar i lo{ dramski pisac.

P

Dev Patel

Negativac Zuko
Pi{e: mr Rade SIMOVI] Zvijezda filma “Milioner iz blata“ Dev Patel glumi naslovnu ulogu u ostvarewu “The last airbender“, javili su ameri~ki mediji. Suprotno liku simpati~nog mladi}a koji osvaja 20 miliona rupija u televizijskom {ouu, Dev u filmu re`isera M. Najta [jamalana tuma~i lik negativca Zuka. Film “The last airbender“ govori o avanturama nasqednika loze Avatara koji mora da zaboravi na lagodan `ivot i stane na put naciji Vatre da porobi narode plemena Voda, Zemqa i Vazduh.

RAZLI^ITE umjetni~ke strategije i intenziteti kriti~kog naboja
Ovakvu izdaju `ivota, koju u Savinovoj predstavi uo~ava Muharem Pervi}, skoro pedeset godina kasnije u istom prostoru nalazi Du{an Kova~evi} - kao da se izme|u vremena o ko me je pi sao Se li mo vi} i da na{weg dana, ni{ta nije dogodilo. U wegovoj Generalnoj probi samoubistva on gradi sna`nu i jezgrovitu ko mi ~ku me ta fo ru u ko joj svi mo`emo da se prepoznamo i da se poistovijetimo sa samoubicom kome je “ceo `ivot, i pre skoka sa mosta, iscurio niz reku, i to zato {to ga stalno ‘spasavaju‘ la`ni spasiteqi – zapravo isti princip politi~ke manipulacije i izrabqivawa skriven iza maski razli~itih ideologija, nacija, partija – otimaju}i mu sve {to ima, od novca i ponosa do, doslovno, delova tela oka, bubrega, noge...“ Falsifikator Gorana Markovi}a govori o istom periodu na{e istorije, vremenu “velikih iluzija i la`nih nada“, “vremenu ispuwenom izmi{qenim vrijednostima“, “dobu u kome su samo najupu}eniji znali o ~emu se radi, dok su svi ostali `ivjeli utamni~eni izme|u zidova koje je podigla naivnost i slijepa vjera u

Koncept Teatar festa zasnovan na dvije komponente: dramskom tekstu i regionalnoj saradwi. Ove dvije komponente me|usobno povezane i uslovqene
Za kraj smo ostavili dramsko djelo, koje ne samo da je jo{ jedna praizvedba kojima tako obiluje ovogodi{wi Teatar fest, nego i prvenac Radmile Smiqani}, najmla|e me|u autorima. Wena drama Balon od kamena mo`e da se nazove “doma}im tekstom“ po vi{e osnova. Najprije po tome {to je djelo mladog autora iz Bawe Luke; zatim {to je Radmila Smiqani} dramaturg Narodnog pozori{ta Republike Srpske; i, najzad, {to je tematski radwa drame smje{tena u ovaj prostor. Ovo je jedan od prvih dramskih tekstova koji govori o odrastawu, ali iz vizure `ene. A okvir za taj dugi period najprije djetiwstva, djevoja~ke inicijacije, sve do rane zrelosti, su nimalo we`ni, pogotovo ne sentimentalno tretirani, doga|aji na{e novije dru{tvene i narodne istorije. Za Teatar fest Petar Ko~i} od posebnog je zna~aja da u svom programu ima i jedno djelo mladog pisca koje donosi elemente novog dramskog pisawa, pa i primjenu tehnika postdramskog pozori{ta (Autor je di re ktor Na ro dnog po zo ri {ta RS i se le ktor Te atar festa “Petar Ko~i}“)

Beograd

Festival `enskog filma
Festival `enskog filma otvoren je sino} (petak) u Domu omladine Beograda, javili su beogradski mediji. Na ovoj, prvoj smotri `enskog stvarala{tva u regionu, bi}e predstavqene intrigantne pri~e iz cijelog svijeta, me|u kojima su i favoriti “Sandens“, Kanskog i Berlinskog festivala, uz raznovrstan prate}i program razgovora i `urki. Filmovi i prate}i programi festivala bave se tematikom va`nom za `ene i dru{tva {irom svijeta.

Festival

Pozori{ni i poetski spektakl u Ni{u
NI[ - Ni{ko Narodno pozori{te izve{}e sutra (nedjeqa) na brdu ^egar pozori{ni i po et ski spe ktakl “^e gar ski boj”, po sve }en obiqe`avawu 200. godi{wice bitke koja je imala presudnu ulogu na daqi tok Prvog srpskog ustanka, javio je Tanjug. Rediteq predstave je umjetni~ki direktor ni{kog pozo ri {ta I{ tvan Bi ~kei, tekst je napisao Dejan Petkovi}, koreografiju osmislio Rus Oleg @ukovski, kostimograf je Biqana Krsti}, dok je

Grli} predsjednik `irija
Hrvatski rediteq Rajko Grli} predsjedava}e `iriju ~etvrtog Trash film festivala (TFF), koji }e biti odr`an u septembru u Vara`dinu, javili su mediji u Srbiji. Na festivalu }e premijerno u Hrvatskoj biti prikazan prvi srpski zombi film “Zona mrtvih“, ra|en u koprodukciji sa [panijom i Italijom, sa kultnim glumcem Kenom Forijem u glavnoj ulozi. Osim Grli}a, o dobitnicima “Zlatnih motorki“ odlu~iva}e i Robert Kwaz, saop{tili su organizatori TFF-a, koji }e biti odr`an od 10. do 12. septembra.

Spektakl “Boj na ^egru“
autor muzike Dragomir Milenkovi} iz grupe “Hazari“. U predstavi u~estvuje kompletan ansambl ni{kog pozori{ta, uz veliki broj statista i ~la no va `en skog ho ra i folklorne grupe Studentskog kulturnog centra. Kra}a verzija predstave bi}e izvedena u okviru zvani~ne dr`avne ceremonije na ^egru, koja po~iwe sutra (nedjeqa) u 11 ~asova, a premijera je zakazana, tako|e, na mjestu odr`avawa bitke, na ^egru, za 21 ~as.

12 30. i 31. maj 2009. GLAS PLUS

Zlostavqawe u ustanovama kojima je upravqala Katoli~ka crkva u Irskoj

Istraga je trajala punih devet godina, a sada je objavqen i izvje{taj koji potvr|uje da je decenijama trajalo masovno zlostavqawe djece u ustanovama kojima je upravqala crkva
redovna pojava. Jedna `ena opisuje kako je ~asnim sestra ma omiqeni na ~in ka`wavawa bio da uhvate djecu za kosu i da ih tako podignu s po da. Pre mla }i vawe male djece je bilo redovna pojava. @rtve ka`u da su redovno bi~evane, {utirane, da su im nano{ene opekotine i da su im glave potapane ispod vode. Bilo je i poni`avawa i dru gih obli ka psi hi ~kog maltretirawa. Djeca su, pritom, ~esto lo{e hrawena. Novac koji su crkvene ustanove dobijale od dr`ave kako bi hranile djecu je preusmjeravan u ishranu monaha, sve{tenika i ~asnih sestara, a djeca su dobijala veoma lo{u hranu.

PREMLA]IVAWE male djece
U Irskoj su mnogi znali {ta se de{ava, ali se malo ko usu|ivao da javno optu`i mo}nu i uglednu katoli~ku crkvu, koja se, uz to, svojski tru di la da u}ut ka sva ku `rtvu koja se usudila da progovori. Ono {to je za ve }i nu Ira ca vje ro va tno naj ve }i {ok je nalaz komisije da je crkva, umjesto da poku{a da sprije~i maltretirawe, sistematski prikrivala {ta se de{ava tako {to je, na primjer, sve{tenike koji su seksu al no zlos tavqali dje cu selila iz jedne parohije u drugu, iz jedne {kole u drugu. Najvi{i katoli~ki velikodostojnik u Irskoj, kardinal [on Brajdi, izvinio se i rekao da ga je sramota.

PRIREDIO: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

rska se odnedavno suo~ava sa bolnom isti nom ko ja je sa da zvani~no izbila na povr{inu, iako su za wu mnogi znali decenijama. U Da bli nu je objavqen {okantan izvje{taj o, kako se na vo di, de ce ni ja ma du gom fizi~kom, seksualnom i psihi~kom zlostavqawu djece u us ta no va ma ko ji ma je upravqala Katoli~ka crkva u Irskoj. Crkva je u toj zemqi ne samo veoma mo}na, nego igra i va `nu ulo gu u dru{ tvu upravqaju}i brojnim {kolama, popravnim domovima, siro ti {ti ma i do mo vi ma za nezbrinutu djecu. Irska dr`avna televizija je prije nekoliko godina emitovala seriju dokumentaraca o temi zlostavqawa djece koja su bila u nadle`nosti crkve, a potom je dr`ava imenovala

I

posebnu komisiju kojoj je zadatak bio da istra`i taj problem.

FIZI^KO i psihi~ko maltretirawe bili redovna pojava
Istraga je trajala punih devet godina, a sada je objavqen i izvje{taj koji potvr|uje da je decenijama trajalo masovno zlostavqawe djece u ustanovama kojima je upravqala crkva. Izvje{taj je predstavio sudija [on Rajan. - Za nas u komisiji, ovo je kraj dugog puta, ali je taj na{ put jako kratak ako se uporedi sa putem koji su, tra`e}i zadovoqewe pravde, pro{le `rtve - rekao je on. Jedna od `rtava je Kol O’ Gorman, koga je izme|u 14. i 17. godine `ivota seksualno zlos tavqao sve {te nik. On danas `ivi u Velikoj Britaniji, a o svom iskustvu je na-

pisao kwigu koja se zove “Nevjerovatno“. - Upoznao sam sve{tenika po imenu [on For~un, na okupqawu koje je crkva organizovala za omladinu. Dvije nedjeqe kasnije on je do{ao u na{u ku}u i pitao da li bih mogao da mu pomognem da u wegovoj novoj parohiji organizuje okupqawa mladih. Bio sam po~astvovan i odu{evqen. Ni moji roditeqi nisu nijednog trenutka sumwali u dobre namjere sve{tenika - rekao je O’Gorman.

On je dodao da je te 1991. godine i oti{ao kod wega. - Ali wego va na mje ra nije bila da mi pru`i priliku da radim ono {te me je zanimalo, nego da me seksualno zlostavqa. Sve {to su me do tada u~ili bilo je da su sve{tenici dobri i da ne mogu da u~ine zlo. Ja sam zato za ono {to mi se de{avalo krivio sebe, {to je on, opet, ko ris tio da me ucjewuje i da me primora da ponovo odem kod wega - kazao je O’Gorman.

U izvje{taju specijalne komisije irske vlade stoji da je seksualno zlostavqawe bilo hroni~an problem, posebno u crkvenim ustanovama za dje~ake. Navode se, izme|u ostalog, rije~i ~ovjeka koji ka`e da se u domu za nezbrinutu djecu u kojem je rastao radovao Bo`i}u zato {to makar na taj dan nije bilo seksualnog zlostavqawa. Me|utim, u izvje{taju se ka `e i da su i fi zi ~ko i psihi~ko maltretirawe bili

Va`an korak
@rtve zlostavqawa tvrde da je napravqen veliki i va`an korak, ali da pravda jo{ uvijek nije potpuno zadovoqena, jer imena sve{tenika, monaha i ~asnih sestara koji su u~estvovali u zlostavqawu ostaju za{ti}ena, odnosno ne}e biti objavqivana.

CRKVA umjesto da sprije~i maltretirawe, sistematski prikrivala {ta se de{ava

GLAS PLUS 30. i 31. maj 2009. 13

Psi} Bo postao qubimac javnosti

Mi{el Obama sa Karlom Bruni

Koliki je uticaj i mo} Mi{el Obama

Prva dama - glavna mama
Od svih izne na|ewa koje je priredila u prvih stotinu da na boravka u Bijeloj ku }i, najve}e je to {to je sve izgle dalo prirodno. Ona ni je potro{ila godine ma {taju}i o mjestu u ko me sada boravi i mo`da je upravo u tome i tajna
FOTO: TIME PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

a mo dva da na od predsjedni~ke inaugu ra ci je, cir ku lar ni i-mejl poslat je ~lanovima osobqa Mi{el Obama, u kom im se nala`e da ta~no u tri ~asa poslije podne budu u “isto~noj sobi“ Bijele ku}e. Kada su savjetnici prve dame stigli, u prostoriji je ve} bila gu`va: podvornici, vodoinstalateri, elektri~ari, slu`avke i kuvari okupili su se u polukrug, a u sredini je bila Mi{el Obama - obu~ena u ma ji cu, sa ko som sa kupqenom u kowski rep, veoma le`ernog pona{awa, me|utim u svakom trenutku se znalo ko je glavni. - Ovo je moja ekipa koja je sa mnom do{la iz ^ikaga - rekla je Mi{el, pokazuju}i na osobqe zadu`eno za komunikaciju i politiku: - To je moj timkoji je ve} odra ni je ov dje - nas ta vi la je, misle}i na grupu veterana ko ji su se za de si li u prostoriji. Mnogi ~lanovi osobqa radili su u Bijeloj ku}i decenijama. Neki od wih odgodi li su pen zi oni sawe, jer su `eqeli da budu u slu`bi prvog afroameri~kog predsje dni ka. I ta ko su dvi je gru pe for mi ra le kon cen tri~ne krugove i sqede}ih sat vre me na pro ve li u de -

S

U javnoj {koli u Kvinsu

taqnom me|usobnom upoznavawu. “@e lim da zna te da niko o vama ne}e suditi na osnovu toga da li zna kako se zovete. O vama }e se suditi na osnovu toga da li vi znate wihova imena“, upozorila je Mi{el svoje savjetnike. Bijela ku}a postala je za Mi{el Obama pozornica u istoj mjeri kao i Barakova, jo{ i prije nego {to je za Dan svetog Patrika obojila fontane u zeleno, na dr`avni~koj ve~eri uz porcelansko po su |e iz do ba Trumanovih pi}e poslu`ivala u ~a{ama sa svjetskog sajma stakla, postavila p~e-

liwake na ju `ni travwak, ili “isto~nu sobu“ pretvori la u yez-sa lon. Od svih iznena|ewa koje je priredila u prvih stotinu dana boravka u Bijeloj ku}i, najve}e je to {to je sve iz gle da lo tako prirodno. Ona nije potro{ila godine ma{taju}i o mjestu u kome sada boravi, i mo`da je upravo u tome i tajna. - Ne iznena|uje me {to sam ov dje - ne umor no po navqa Mi{el. Od trenutka kada je pre{la prag Bijele ku}e, pita se: - [ta ovdje mo`emo u~initi druga~ijim - da radimo ono {to nikada ranije

Prkos
^ukun-~ukun-praunuka robova sada `ivi u ku}i koju su robovi gradili, jedna od profesionalno najizgra|enijih prvih dama za sebe je {aqivo odabrala titulu “glavna mama“, a djevojka iz ju`nog ^ikaga ~ija je motivacija ~esto proizlazila iz prkosa onima koji su poku{avali da je zaustave, sada sama odre|uje pravila.

nije bilo ura|eno? Tri ge ne ra ci je, dvi je prekrasne djevoj~ice i pas ni je dna po ro di ca pred sje dnika SAD do sada nije `ivje la u zna ku na de i vlastite promocije kao {to to ~ine Obamini. Uzgajiva~i pasa od Wema~ke do Austra li je za trpa ni su na ruyba ma za {te na di ma por tu gal skog sa la man de ra ot kad je psi} Bo, me zi mac Obaminih, imao promociju. Mi{el je prva prva dama koja je na Ma ksi mo voj lis ti najseksipilnijih `ena svije ta (us to li ~i la se na 93. mjestu - vjerovatno ne bi bilo primjereno da prva dama bude visoko na takvoj listi). Kamere sa so~ivima koji sa ne ko li ko hiqada kilometara udaqenosti mogu da “uhvate“ boru na vratu Mi{el prate je non-stop. Ne ka da{wi ve te ra ni isto~nog krila Bijele ku}e zadivqeni su wenom vispreno{}u kojom otklawa kritiku; kada je dizajner Oskar de la Renta uputio primjedbu na wen smisao za modu pitawem: “Pa ne}ete vaqda u Bakingemsku palatu u yemperu?”, Mi{el je odgovorila u stilu “Pa, na kraju, {ta on zna?”

Malo koja prva dama uspje la je da za ta ko krat ko vri je me pri vu ~e to li ku pa`wu svi je ta. A ni je dna za si gur no ni je pre va li la tako dug put, od ju`ne periferije ^ikaga do isto~nog krila Bijele ku}e. Od karikaturalnog prikaza Mi{el Oba ma kao qute crnkiwe pro{log proqe}a, do statusa nove ameri~ke ikone... Mno gi sma tra ju da }e wen dolazak u Bijelu ku}u magi~nom krpicom izbrisati osam godina bjesomu~nog pquvawa po Sje diwenim Dr`a va ma sa svih stra na, po boq{a ti uslo ve `i vo ta crna~ke sredwe klase, promovisati porodi~ne vrijednos ti, da ti glas oni ma koji ga nisu imali a sve nas nadahnuti da `ivimo zdravije, i velikodu{nije.

BIJELA ku}a kao pozornica
Ona pri zna je da je ne spu ta na sim bo li ~ka mo} wene uloge ve}a nego {to je predvi|ala: - Po ku {a va la sam da obavezama prve dame pristupim bez pretjeranih o~ekivawa u bi lo kom smi slu,

ka`e Mi{el, sjede}i za radnim stolom svoje kancelarije u isto~nom krilu: - Smatrala sam dijelom svog posla - i jo{ uvijek to tako do`ivqavam - da treba biti otvoren za sve {to ovaj polo`aj zahtijeva. Uvijek je o{troumno znala da se odlu~i za strate{ko obi la `ewe, za ne ma ru ju }i vlastitu karijeru da bi poma ga la su pru gu Oba mi za vrijeme predsjedni~ke kampawe, da bi se zatim pobrinula da wihove k}erke imaju sve {to im treba a da vrt bude ure|en, i tako u hodu razoru`a sve one kriti~are koji su smatrali da je crna radikalka u markiranoj haqini. Ona }e re}i da samo radi ono {to je pri ro dno. Ali da li slu~ajno ili namjerno, ili pomalo od oboje, nalazi se na mjestu gdje je wena mo} uve}ana upravo time {to ne pokazuje interes za wu: “Godinama je uloga Prve dame smatrana kao uglavnom simboli~na“, pisala je Hilari Klinton u svojim memoarima: “Od we se o~ekivalo da predstavqa idealan - i u naj ve }oj mje ri mis ti ~an koncept ameri~kog dostojanstva `ene.” To ni je bio omiqeni dio uloge Hilari Klinton. Mo `da je u to me is tin ska prednost Mi{el Obama: Izgleda da se pomirila s tim, ~ak joj je i laknulo, {to je wena mo} vi{e simboli~na nego institucionalna. To je ~ini mawe prijete}om, ali u isto vrijeme ja~om, naro~ito zato {to weno prisustvo u Bi je loj ku }i ima je din stven zna~aj. (Time)

NIJEDNA PORODICA predsjednika SAD nije `ivjela u znaku vlastite promocije kao Obamini

14 30. i 31. maj 2009. GLAS PLUS

Rumunska teniserka odlu~ila da smawi grudi

Zaista mi smetaju prilikom udarawa loptice i kretawa, izjavila Halepova
eniserka sa najve}im grudima “bijelog sporta“ odlu~ila je da unesre}i milione svojih obo`avateqa i izvr{i operaciju smawivawa bujnog poprsja. Weno impresivno tenisko umije}e nije sve {to posjeduje. Rumunku krase zavidni fizi~ki atributi i za teniserku pomalo neobi~no velike grudi. Ne treba posebno nagla{avati da su joj upravo ti aduti donijeli veliku popularnost. Sedamnaestogodi{wa Rumunka Simona Halep odlu~ila se na ovaj zahvat, jer joj velike grudi smetaju u igri, {to joj je ipak primarno, uprkos tome {to je najve}u popularnost stekla ba{ zbog wih. - Zaista mi smetaju prilikom udarawa loptice i kretawa. Znatno sam sporija od svojih protivnica upravo zbog svojih velikih grudi - rekla je Simona. Operacija }e se dogoditi po~etkom sqede}e go-

T

dine. Ina~e, Halepova je osvojila pro{logodi{wi juniorski Rolan Garos, a sada je trenutno 264. igra~ica svijeta. Ru mun ka se odlu ~ila da ne krene sto pa ma pre li je pe Rus kiwe Ane Kurwiko ve, koja je ispred tenisa stavila sponzorske ugovore i posvetila se unosnoj mane ken skoj ka ri je ri.

Parada qepote na “Stemford Brixu“
Tradicionalni humanitarni turnir britanskih “faca“ iz svi je ta te le vi zi je, mode, muzike i filma odigrao se na stadionu ^elzija, “Stemford Briyu“, na kojem su brojne qepotice pokazale zavidnu figuru, kao i fudbalsko znawe. Pro {le go di ne je okupqawem britanskih zvijezda, i sakupqawem donacija u humanitarne svrhe, dominirao “nevaqali“ de~ko britanske muzike Piter Doerti i “divqa“ pje va ~i ca Ej mi Vajnhaus, koja je sve pa`qivo pratila s tribina. Ove se godine na tradicionalnom turniru Celebrity Soccer Six, koji se odr`ao na “Stemford Briyu“, okupila ipak tek C lista poznatih “faca“. Tako je publika mogla u`ivati u majstorijama modela Bjanke Gaskojn ~iji je
FOTO: AGENCIJE

Tradicionalni turnir Celebrity Soccer Six

Trka “formule 1” za Veliku nagradu Monaka

Uklonili postere

o~uh le gen dar ni en gles ki fu dba ler Pol Gas kojn. Na terenu su “~uda“ izvodile i pjeva~ica Mi{el Hiton, zatim prsata Nikol MekLian, te glu mi ca Lo is Vin ston, k}erka poznatog britanskog glumca Reja Vinstona. Pored terena je, u uskim pantalonama i dresu, mu{ke poglede mamila Kapris Bure, biv{i top model koji i u 38. godini izgleda zanosno.

Tokom trke “formule 1“ povrije|en - kazala je Yeza Veliku nagradu Monaka sika. u Monte Karlu, reklamni [efovi “formule 1” bil bord “Mar ti ni ja“ na slo`ili su se da skinu kojem je bila slika foto- ne ke od bil bor da, ali modela Yesike Pejs, toli- su neke od wih morali ko je odvla~io pa`wu vo- ostaviti zbog sponzorza~a da je na wihov zahtjev skih ugo vo ra sa fir bio uklowen. mom. Biv {i {kot ski Na zvani~nim kvalifi- voza~, Dejvid Kultard, je kacijama, aktuelni {ampi- sve to kratko prokomenon Luis Hamilton, slupao tarisao. se nekoliko metara ispred - Voza~i su sami tra`ili bilborda, na kojem je domi- da se posteri skinu, po{to nirala slika fotomodela im odvla~i pa`wu, tako da Yesike Pejs. su organizatori to morali Nakon uklawawa postera da u~ine - rekao je KulYesika je na te “optu`be“ tard. sa mo krat ko od go vo ri la da je to ~is to pre tje ri vawe. - Sva pa`wa koja je stvorena oko toga je pretjerana. Smatram da je bilo zabavno, ~ak i laskaju}e da ja od vla ~im pa`wu vo za ~a, ali bih se u`asno osje}ala da je neko slu~ajno bio Xesika Pejs

FOTO: AGENCIJE

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 30. i 31. maj 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Brige i dileme dominiraju va{im raspolo`ewem. De{ava se pomra~ewe sunca, {to uvijek donosi melanholiju, a nekima i sklonost pogre{nim potezima, naglim impulsivnim pretjeranim reakcijama ili akcijama. Mnogi Ovnovi }e prekinuti neke dosada{we veze ili odnose, naro~ito sa prijateqima. U qubavi neko `eli da vam se vrati.

Bik
Sti`e vam talas nepovoqnih planetarnih uticaja, pa ste nervozni, napeti, svadqivi, pla~qivi. Do{lo je vrijeme da pravite izmjene u svom odnosu prema porodici, a naro~ito prema svojim dosada{wim tradicionalnim vjerovawima i ubje|ewima. Ako se opirete promjenama, onda }e vas na to natjerati spoqa{wi splet okolnosti.

Blizanci
Za vas i za one ~iji je podznak Blizanci, ovo je te`ak period. Ipak, nekih velikih neprijatnih doga|aja ne}e biti. Me|utim, poneki Blizanci }e podle}i isku{ewu i sukobiti se sa va`nom osobom ili autoritetom, zbog ~ega }e kasnije `aliti. Planete su trenutno tako pozicionirane da ne}ete mo}i ispraviti ukoliko napravite pogre{an potez.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime li~nosti sa slike, a vodoravno – wenu profesiju (vizuelna . . .). 10 slova: 8 slova: 7 slova: 6 slova: 4 slova: 3 slova: 2 slova: KARIKATURA, PASTIR LODA, BRITANIK,REDAKTOR, SINDIKAT, IRENICA, NAMJERA, OSJE]AJ, TRN^ICA, NEVENI, PROCES, SJEVER, TERENI, TJERA^, VODA, OPRA ADA, EJA, EKV, I]I, KOS, KSI, LAK, MED, RED, STO, TAB AN, AT, JN, KK, LI, OD, RT Psiho

Rak
Sklonost pesimisti~nom razmi{qawu je karakteristi~na za ovaj period. Ipak, lako mo`ete da izbjegnete lo{e doga|aje ukoliko ste sabrani, smireni i ne razmi{qate negativno. Neki Rakovi }e se osjetiti isprovociranim i izazvanim od strane drugih i popustiti impulsivnom pona{awu i time sebi upropastiti {anse za kasniji napredak.

Lav
Prvenstveno vam nedostaje `ivotne energije, {to se manifestuje kroz bolesti, neraspolo`ewa, ali i sklonost pogre{nim odlukama. Najboqe je da sada uzmete godi{wi odmor i opustite se u prijatnom okru`ewu. Ako poku{ate da rje{avate za vas va`na pitawa, nai}i }ete na prepreke. Mogu}a razdvojenost ili emotivno zahla|ewe.

Djevica
Obuzeti ste prili~no mra~nim mislima i uglavnom ste nezadovoqni okolinom. Me|utim, ovo je samo privremeno stawe. Nekih ve}ih nepovoqnih doga|aja kod ve}ine Djevica nema, ali ipak treba izbjegavati situacije u kojima mo`ete ulaziti u konflikte. Naro~ito na poslovnom planu izbjegnite napetost.

Vaga
Nervoza i op{ta napetost su nagla{eni u ovom periodu, pa }e i mnoge Vage osjetiti nezadovoqstvo.Na radnom mjestu o~ekujte preokret, koji nastaje iznenada kao posqedica du`eg perioda nezadovoqstva ili te{ko}a. Emotivno draga osoba je sklona nekontrolisanom i impulsivnom pona{awu i od vas zavisi ho}ete li je smiriti ili jo{ vi{e raspaliti nervozu.

[korpija
Lo{i planetarni uplivi na vas djeluju kao dodatni motor, pa }e mnoge [korpije jednostavno da uzmu stvar u svoje ruke. Preuze}ete inicijativu jer va{a okolina pokazuje pasivnost, apati~nost i sklonost odustajawu. Naravno, bi}ete usamqeni u svom poku{aju da ne{to preduzmete, ali vremenom }e se pokazati da je va{a akcija dobra.

Strijelac
Na momente }ete biti skloni netakti~nom i impulsivnom pona{awu. Najvi{e doga|aja }ete imati ba{ u porodi~nom okru`ewu. O~ekuju vas problemi sa uku}anima.Kod nekih Strijelaca jedan ~lan porodice odlazi, a kod drugih je na vidiku promjena, mo`da selidba ili nevoqno napu{tawe dosada{weg `ivotnog okru`ewa.

Jarac
Rje{ewe nije u pasivnosti nego u preuzimawu li~ne inicijative, iako u va{oj okolini nema nikoga da vas podr`i. Uspjeh je mogu} kroz li~no zalagawe i odre|enu dozu hrabrosti.Na qubavnom planu nejasna situacija vas nagoni na predomi{qawe i `equ da se neko vrijeme razdvojite od drage osobe da biste razmislili o svemu.

Vodolija
Neophodno je da doneste radikalne odluke koje }e vam promijeniti `ivot. Ove odluke su prvenstveno povezane sa emotivnim `ivotom, pa su mogu}i nagli nepredvi|eni preokreti, raskidi, razdvajawa ili pak, ukoliko ste dugo bili sami, odlu~i}ete da to vi{e ne budete. Posebnu pa`wu posvetite svom zdravqu koje je ugro`eno.

Ribe
Nagli preokret u qubavnim ili partnerskim odnosima donosi nervozu, netolerantnost i svadqivost. Mnogi }e prekinuti dosada{wi odnos sa zna~ajnom osobom. Ovo mo`e biti ortak, poslovni partner, ali isto tako i neko ko vam je blizak i koga volite. Na poslovnom planu sve se odvija previ{e polako.

RJE[EWE: KA, PB, K, STRKA, O, TRUBADUR, LA, @DRIJELOVI]I, A, ETALON, MINA, BODIROGE, TV, PRIKAZIVATI, E, DOWA REKA, AMOR, PNE, A, ANDREAS.

Bitno mi je da se izdvoji bar jedna pjesma koja }e ostati da se slu{a za sva vremena i za sve generacije. Mislim da i na novom albumu imam jednu takvu. Najvi{e mi se svi|a pjesma “Nisam bio dobar prema woj“, jer je najbli`a mom senzibilitetu
PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

@eqko Samarxi}, muzi~ar

eqko Samaryi}, muzi~ar koji je karijeru zapo~eo relativno kasno, kada je imao gotovo 40 godina, za kratko vrijeme probio se na sam vrh lista svih radio-stanica. Ovaj sjedokosi, {armantni ~ovjek pridobio je prvenstveno `ensku publiku, jer pjeva o qubavi, ali i sve one muzi~ke znalce koji znaju i ~uju da ~ovjek pjeva iz du{e. Publika se ne mo`e prevariti i on to nije ni poku{ao, nego je, upravo suprotno, zaveo ve} na prvom albumu koji je nosio naslov “Oko moje neverno“. Od tada ih je napisao jo{ devet i upravo su pjesme sa najnovijeg albuma “Ja kunem se u qubav i 16 balada“, izdatog 2008. godine, ne{to {to se veoma rado slu{a kod @eqkove publike svih generacija. Nedavno je gostovao u Prijedoru, gdje je na gradskom trgu povodom Dana op{tine pjevao pred vi{e od 10 000 qudi. U Prijedoru je sreo prijedorskog akademskog slikara Predraga Marjanovi}a druga iz vojske, koju su zajedno slu`ili 1975. godine u Tuzli.

@

GLAS: Album “Ja kunem se u qubav i 16 balada“ ve} ima svoje mjesto me|u slu{aocima, da li se neka od pjesama sa tog albuma izdvojila kao hit?

SVAKI susret sa Mostarom nezaboravan
SAMARYI]: Jedna od najslu{anijih pjesama je pjesma “Qubavna adresa“ i mnoge pjesme obe}avaju i sa ovog albuma, mada je meni bitno da se izdvoji bar jedna koja }e ostati da se slu{a za sva vremena i za sve generacije. Mislim da i na ovom albumu imam jednu takvu. Meni se li~no najvi{e svi|a pjesma “Nisam bio dobar prema woj“, nekako je najbli`a mom senzibilitetu. GLAS: Kakav je bio Va{ ponovni susret sa Mostarom, nakon preseqewa u Beograd? SAMARYI]: Bilo je i tu`no i radosno. Tu`no jer su mnogi iz tog grada oti{li zauvijek, neki nisu me|u `ivima, a opet bio sam radostan jer sam opet pro{ao nekim stazama svoje mladosti i djetiwstva. Svaki put kad mi padne na pamet i kad imam vremena, ja odem do Mostara. GLAS: Va`ite za pjeva~a oko koga nema afera ni tra~eva, kako uspijevate da se zadr`ite po strani od tih estradnih “kuhiwa“? SAMARYI]: Kad god ho}e oni koji to rade mogu da mi “namjeste“ neku pri~u, poznajem mnogo kolega koji ~ak insistiraju na tome. Tra~ je jako lako isprovocirati, jednostavno se pojavi neka pri~a, koju kasnije demantujete i o tome treba da se pri~a dovoqno dugo

da se demantuje, prepri~ava po {tampi. Nikad ni{ta nisam demantovao ni lo{e ni lijepo. Imam tu sre}u da je malo lo{ih stvari re~eno i napisano o meni.

DOBRA saradwa sa Kemalom Montenom
GLAS: Radili ste mnogo dueta, da li Vam rad sa kolegama predstavqa zadovoqstvo? SAMARYI]: Volim da pjevam duete i posqedwi koji sam radio je sa Kemalom Montenom na novom albumu, a pjesma se zove “Nek `ivi `ivot“. Na jesen }emo raditi spot i nadam se da }e ta pjesma za`ivjeti kod publike. GLAS: Ve} je postala praksa da za 8. mart odr`avate koncerte u Beogradu, ba{ kao {to je to neka ~inio Dragan Stojni}. Postoji li neka tajna veza, mo`da {to ste i jedan i drugi interptretatori prvenstveno qubavnih pjesama. SA MARYI]:

Dragan Stojni} je bio moj idol od prvog momenta kada sam ga ~uo na nekom festivalu jo{ kao klinac. ^uo sam pjesmu “Za{to si do{la kad dobila si tugu“. Odmah sam se primio na taj senzibilitet, kasnije smo postali i prijateqi. Imao sam ide ju da on bu de moj gost na koncertu u Centru “Sava“, a ja na wegovom u Domu sindikata i to tako da koncerti po~nu u isto vrijeme i da ja wegovoj, a on mojoj publici po`eli dobro ve~e. To nam nije po{lo za rukom i mislim da je Dragan Stojni} stvarno prerano oti{ao.

GLAS: Jo{ uvijek je sve u znaku “Evrovizije“, kakav je Va{ komentar na taj televizijski {ou koji postaje parada svega drugog osim dobre muzike? SAMARYI]: Bilo je jo{ ~etiri-pet pjesama koje su se meni svidjele i koje nisu pro{le u finale kao i pjesma Marka Kona “Cipela“ koja je predstavqala Srbiju. Mislim da u `ivotu treba i sre}a da nas prati, a ne samo kvalitet. Pjesma iz Makedonije je, tako|e, bila dobra, mislim da se ne{to promijenilo u glasawu i ispostavilo se da nemamo ba{ tako jako dijasporu kako to ponekad mislimo.

K}erke
GLAS: Ho}e li k}erke biti Va{i nasqednici? SAMARXI]: Moja starija k}erka Miwa, ina~e maturant, je talentovana. Lijepo svira gitaru i pjeva, ali je stidqiva. Mislim da bi bila prijatno osvje`ewe na na{oj muzi~koj sceni. Ona je pjevala na “Beoviziji“, i ka`e, tata upoznala sam se sa \or|em Marjanovi}em. Pitam je jesi li rekla ~ija si k}erka, ona ka`e nisam. Odmah sam joj rekao da je to gre{ka i ja naravno odem i pozdravim se s wim i ka`em mu da mi je to k}i. Ali je zato pri{la svima i predstavila se svim u~esnicima “Beovizije“ jer je bila najmla|a. To mi je bilo za ponos, jer je tako i vaspitavana da voli qude i da se sa qudima dru`i.

@eqko Samarxi}

NIKAD ni{ta nisam demantovao ni lo{e ni dobro Doma}a top-lista
1. Kristali - Vreme je 2. S. A. R. S. - Ana 3. Repetitor - Ogledalo 4. Radio Gerila - Takav ti je realitet 5. Petrol -Zebra 6. Who See - Kad se sjetim 7. Pionir 10 - Samo 8. Slaptrap - Qubavna 9. Kanda Koxa i Neboj{a - Prekidi stvarnosti 10. Pop Ups - 165

Bilbordovih top 10 singlova
1. The Black Eyed Peas - Boom Boom Pow 2. Lady GaGa - Poker Face 3. Jamie Foxx Featuring T-Pain - Blame It 4. Pitbull - I Know Zou Want Me (Calle Ocho) 5. Kid Cudi - Day ‘N’ Nite 6. Beyonce - Halo 7. 3OH!3 - Don’t Trust Me 8. Flo Rida Featuring Wynter - Sugar 9. Jeremih - Birthday Sex 10. Soulja Boy Tell ‘em Featuring Sammie - Kiss Me Thru The Phone

Bilbordovih top 10 albuma
1. Green Day - 21st Century Breakdown 2. Soundtrack - Hannah Montana: T he Movie 3. Cam’Ron - Crime Pays 4. Lady GaGa - The Fame 5. Rascal Flatts - Unstoppable 6. Bob Dylan - Together Through Life 7. Taylor Swift - Fearless 8. Chrisette Michele - Epiphany 9. Rick Ross - Deeper Than Rap 10. Ciara - Fantasy Ride

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->