You are on page 1of 16

I.

RADIONICA JE UVOD RAZREDNIKA: Na satovima razrednog odjela radit emo unutar radionica. Uit emo kroz iskustvo i razgovor. U takvom radu rabit emo PRAVILA koja emo dogovoriti i kojih emo se drati (poeljno je pravila napisati na plakat i staviti na vidljivo mjesto). Slaete li se s ovim pravilima? elite li jo neto dodati? (dopiite)

PRIMJERI PRAVILA ZA RAD U RADIONICI Pravila razgovora

2.
Dignemo ruku kad elimo neto rei.

3.
Dok jedan govori, ostali sluaju.

DALJE

4.
Svatko ima pravo rei dalje.

5.
Svatko ima pravo izraziti svoje mi ljenje, ak i onda kad je drugaije od drugih.

1. Sjedimo u krugu.

Sjedimo u krugu. Prednost: Umjesto da samo ujemo osobu koja govori, sada je svi i vidimo, bez naprezanja ili stalnog okretanja (za razliku od uobiajenog sjedenja u kolskim klupama). Zanimljivost: Tako su nekada sjedili pripadnici starih plemena kad su rjeavali neke probleme, raspravljali ili donosili odluke vane za sve, ali i onda kada su se zabavljali. Dignemo ruku kad elimo neto rei. Tako dajemo znak da neto elimo rei i ne upadamo drugome u rije. Dok jedan govori, ostali sluaju. Doputamo drugima da govore, bez upadica i komentara. Tako bolje sluamo i lake razumijemo onoga koji govori. Poruujemo mu da nam je vaan i kako nam je stalo da ujemo to e rei. Lijepo je i ugodno kada se osjeamo vanima. Svatko ima pravo rei dalje. Ako se ponekad ne osjea spremnim da drugima kae kako se osjea ili ako ne eli izrei to misli o nekoj situaciji ili o temi, moe rei dalje. Vano je da u svemu sudjelujemo svojom odlukom, a ne zato to nam je

netko zapovjedio. Ako esto kae dalje, promisli to te zapravo sprjeava da se ukljui, izrazi svoje miljenje ili osjeaje. Moda moe riskirati i pokuati. Svatko ima pravo izraziti svoje miljenje, ak i onda kada je drugaije od drugih. Tvoje miljenje je tvoje. Potuj i tue, naroito ako je drugaije od tvoga. Nema ruganja, vrijeanja ili ismijavanja! elite li vi dodati jo neko pravilo? Slaemo li se s ovim pravilima? DODATAK - SAVJETI UITELJIMA PRI PROVOENJU RADIONICA Postavljajte pitanja. Svrha pitanja je potaknuti uenike da govore o nekoj temi, ali i pomoi im osvijestiti to su iskusili, osjeali, mislili ili spoznali kroz temu radionice. - - - - Aktivno sluajte kada uenik govori: to znai da ete ponoviti to je uenik rekao (npr. Znai, bila si ), zatraiti dodatno objanjenje (npr. Moe li mi rei neto vie o ), tijelom, glasom i pogledom pokazati da vas zanima to to govori, opisati to mislite da uenik osjea i provjeriti s njim (npr. ini mi se da se ljuti jer).

Pomozite im da donesu zajedniki zakljuak.

II.

NASILJE (1. SRO)


Cilj: podii osjetljivost i osvijetenost uenika za problem nasilja Trajanje: 45 minuta Materijal: radni listii - po jedan za svaku grupu

1. AKTIVNOST: to je nasilno ponaanje? UVOD RAZREDNIKA: Na dananjem satu razrednika razgovarat emo o temi nasilnikog ponaanja meu uenicima. Najprije emo se podijeliti u grupe od 4 do 5 lanova. Svaka grupa neka pronae prostor za rad. Na poetku emo dogovoriti pravila rada u grupi, a to su: sudjeluju svi lanovi grupe, nema tonih i netonih odgovora, glupih ili pametnih, svatko ima pravo rei ono to mu padne na pamet. Sad kad smo ponovili neka pravila rada u grupi odredite onog tko e zapisivati prijedloge lanova grupe i onoga tko e u ime grupe na kraju predstaviti to to ste zapisali.
*Prvi razred: umjesto listia, sami vodite uenike kroz vjebe i njihove primjere zapisujte, oznaite sliicama ili drugim znakovima na unaprijed pripremljen plakat ili veliki papir na ploi.

KORACI: Svakoj grupi dajte RL1 i podsjetite ih da se trebaju drati pravila rada u grupi. Ograniite vrijeme za rad u ovoj aktivnosti (5 min). Pozovite glasnogovornika prve grupe da proita to su zapisali. Zadatak ostalih grupa je sluati i usporeivati s onim to su sami zapisali. Kad dou na red izvijestit e samo o onome to je kod njih drugaije ili novo (tako e paljivije sluati druge grupe). Na kraju kratko samite uenike iskaze.

RL1
Zadatak:
Zapiite to vie rijei koje vam padaju na pamet kad kaemo nasilno ponaanje.

Nasilno ponaanje?

2. AKTIVNOST: Razlika izmeu nasilnog ponaanja, zlostavljanja i ale UVOD RAZREDNIKA: Promiljat emo po emu moemo prepoznati je li neko ponaanje ala ili je posrijedi nasilje. O nasilju govorimo kada netko namjerno eli povrijediti drugu osobu, a kada to ponavlja neko dulje vrijeme 2 do 3 puta mjeseno ili ee i kad se ta druga osoba ne moe sama obraniti i zatiti, onda je rije o zlostavljanju. ala je kada se svi smijemo i nikoga nita ne boli (osim usta od smijanja)! KORACI: Svakoj grupi dajte RL2. Ograniite vrijeme za rad. Pozovite glasnogovornika DRUGE grupe da proita to su zapisali. Zapisujte na plou (1 uenik/ca ili vi). Ostale grupe sluaju i usporeuju s onim to su sami zapisali. Kada dou na red, izvijestit e samo o onome to je kod njih drugaije. Jedna grupa neka da primjer za aljivu situaciju, a druga za situaciju u kojoj je netko bio povrijeen. Pustite uenike da daju svoje komentare i pitajte ih po emu su odluili da je neko ponaanje nasilno, a po emu da je ala. Vodite ih tako da prepoznaju je li bilo neke vrste povrede, je li bilo namjere da se povrijedi drugoga i je li se druga osoba mogla sama obraniti. Kratko samite uenike iskaze, a zatim jo jednom naglasite razliku izmeu ale i nasilnog ponaanja. 3. AKTIVNOST: Ponaanja koja ne elimo UVOD RAZREDNIKA: Meu ponaanjima koja bi na razred uinila groznim mjestom nalaze se mnoga ponaanja koja smo nazvali nasilnim ponaanjima. Sloili smo se da takva ponaanja ne bismo eljeli imati u svom razredu. Sloili smo se i oko toga da je za sve nas vano da u naem razredu nikako ne bude , jer nam oduzima ili svima nama nanosi bol. KORACI: Podijelite svakoj grupi RL3. Proitajte zadatak naglas i odredite vrijeme za rad. Pozovite glasnogovornika npr. tree grupe da proita to su zapisali. Zapisujte na plou vi ili netko od uenika. Ostali sluaju i usporeuju s onim to su sami zapisali. Kad dou na red izvijestit e samo o onome to je kod njih drugaije. Prokomentirajte s uenicima kako bi se osjeali u razredu u kojem bi se uenici ponaali na takav nain jedni prema drugima i bi li voljeli da je njihov razred takav. Samite njihove zakljuke. KORACI: Prijeite na RL4. Posebno obratite pozornost na razloge zbog kojih je vano da se prema drugima ne pona amo na takav nain (to povrjeujemo tim ponaanjem ili koje pravo oduzimamo). Vodite djecu k tome da se svi sloe sa 3 do 5 ponaanja (za vie razrede do otprilike 8) koja nikako ne bi htjela u svom razredu. Zapiite ih tako da se na jednom od sljedeih sati moe napraviti plakat s ponaanjima koja ne elimo.

RL2
Kad se netko nasilno ponaa prema tebi ili ti prema njemu to boli! Nasilnim ponaanjem povrjeujemo tijelo, osjeaje ili osobu!

Pronaite na prvom listiu sva nasilna ponaanja. Promislite: kad bi se netko tako ponaao prema tebi, bi li te: Povrijedile te rijei? Povrijedilo bi tvoje tijelo? Izazivalo bi strah, sram, usamljenost ili neki drugi neugodan osjeaj? Sada razvrstajte primjere nasilnog ponaanja u sljedee tri skupine: 1. Rijeima povrjeuje drugoga:

Zadatak:

2. Povrjeuje neije tijelo:

3. Izaziva strah, sram ili neki drugi neugodni osjeaj:

ala je kad se svi smijemo i nikoga ne boli (osim usta od smijanja)! Prisjetite se jedne aljive situacije u kojoj nitko nije bio povrijeen i jedne situacije u kojoj je netko bio povrijeen. UPAMTITE: Nemamo pravo namjerno povrijediti druge! Imamo pravo osjeati se sigurno, slobodno, jako i prihvaeno!

RL3
Olujom ideja (sve to vam padne na pamet) nabrojite i zapiite to vie ponaanja jednih prema drugima zbog kojih bi va razred i kola postali grozno mjesto.

Zadatak:

Kako bi se osjeao/la u takvom razredu?

Biste li voljeli biti u tom razredu ili koli?

RL4
Proitajte sljedee reenice, promislite i najprije zaokruite ono to nikako ne elite u svom razredu i koli. Promislite i zapiite zato je stvarno vano da se prema drugima ne ponaamo na taj nain (npr. jer nam oduzima sigurnost, slobodu, jakost, pravo na zabavu, osjeaj da smo vrijedni, prihvaeni, izaziva bol u tijelu, osjeajima i sl.)

Zadatak:

1. Da netko esto ismijava tvoj izgled, naziva te nadimkom koji ti se ne svia ili te boli jer je uvredljiv. RAZLOG: 2. Da netko esto ismijava tvoj izgled ili odjeu koju nosi. RAZLOG: 3. Da ti grupa djece ne doputa da sjedne pokraj njih, iako drugdje nema mjesta. RAZLOG: 4. Da te esto ne ele u igri ili te nitko ne zove na roendane. RAZLOG: 5. Da pogrdnim imenima komentiraju tvoje porijeklo, obitelj, vjeru ili nacionalnost. RAZLOG: 6. Da trae od tebe novac ili uzimaju tvoje stvari. RAZLOG: 7. Da te netko tue ili ti prijeti batinama. RAZLOG: 8. Da ti netko dobacuje proste rijei. RAZLOG:

III.

PRAVILA (2. SRO)


Cilj: poveati svijest o vanosti pravila koja tite od zlostavljanja i njihova pridravanja Trajanje: 45 minuta Materijal: radni listii - po jedan za svaku grupu

DODATAK ZA RAZREDNIKE: POSTAVLJANJE RAZREDNIH PRAVILA Pokazalo se da je zajedniko postavljanje pravila jedan od vrlo vanih koraka pri rjeavanju problema zlostavljakog ponaanja i stvaranju boljeg ozraja u razredu, ali i u koli. Vano je da svi uenici sudjeluju u njihovom donoenju, da pravilima odrede ponaanja koja nikako NE prihvaaju i NE ele, ali i da razmisle o ponaanjima koja bi bila primjerenija i prihvatljiva za sve, odnosno koje vrijednosti u meusobnom ophoenju posebno cijene. Tako postavljene vrijednosti i pravila nee biti nametnuta izvana, ve e biti plod njihove zajednike odluke i izbora. Vea je ansa da e drati do vrijednosti i pravila koja su sami odredili, za razliku od onih koja im je netko propisao bez da ih je pitao. Znamo da se i mi odrasli bolje drimo odluka koje smo sami donijeli i izbora koje smo sami uinili nego onih koje nam je netko nametnuo. Kasnije, kad postavimo zajednika pravila, trait emo i prijedloge kako dijete samo moe popraviti tetu (resti tucija) koju je nainilo ako je prekrilo pravilo i bilo nasilno prema drugom djetetu.
PRINCIPI POSTAVLJANJA PRAVILA ZA PONAANJA KOJA NE ELIMO I ONIH KOJA ELIMO U SVOM RAZREDU (vodi za uitelje)

TO NE ELIMO

TO ELIMO pozitivna, u sadanjem vremenu

JEDNOSTAVNA

pravila
JASNA to, kako 4-8 VANIH

ODREUJU IH DJECA

Pri donoenju pravila dobro je drati se nekoliko principa. Pravila trebaju biti: - Jednostavna: tono odreena ponaanja koja ne prihvaamo (ne pobrkati kolski kuni red i discipliniranje s potrebom zaustavljanja zlostavljakog ponaanja) Jasna: tako da svi razumiju na to se ona odnose - provjerite! Ako je potrebno, jo jedanput zajedno pojasnite i ponovno provjerite jesu li ih svi dobro razumjeli. poruke i slike koje ona nose trebaju biti jasne i jednoznane jasno rei koja ponaanja ne elimo npr. NE ELIMO DA NAM SE NETKO RUGA KAD POGRIJEIMO i koja ponaanja umjesto toga elimo: Imamo pravo pogrijeiti, a da nam se nitko ne ruga. Samo nekoliko zaista vanih pravila (4 do 8): jer previe pravila zbunjuje tako da se nee uspjeno usmjeriti na ono to je zaista vano (broj pravila ovisi i o uzrastu uenika) lake se pamte - tko bi pamtio 20 pravila - njih je lako sluajno zaboraviti Donose ih djeca tako e ih se bolje drati jer nisu nametnuta izvana Pravila se mogu mijenjati i dopunjavati tijekom kolske godine ako je potrebno, a na poetku svake kolske godine treba ih jednakom procedurom napraviti ponovo.

- - -

- - -

Primjeri pojanjenja osnovnih pravila (prema Olweusu): 1. Neemo zlostavljati druge uenike Neemo tui i gurati druge uenike, neemo ih vrijeati, rugati se, govoriti im rune rijei, ogovarati ih ili iriti o njima traeve, neemo odbacivati i ignorirati druge uenike i sl. Naglasite kako se umjesto toga TREBAMO ponaati, npr. Rabimo pristojan rjenik koji nikoga ne vrijea. 2. Pomoi emo zlostavljanim uenicima Neemo preutno odobravati takvo ponaanje, neemo navijanjem i smjekanjem ohrabrivati uenika koji se nasilno ponaa. Umjesto toga kaemo ueniku koji se nasilno ponaa da to nije u redu i da prestane. Ukoliko ne prestane, traimo pomo odraslih - uitelja ili roditelja. Djeci treba jasno dati do znanja da to nije tuakanje, ve suosjeanje i pruanje pomoi onom koji trpi i pruanje pomoi osobi koja se nasilno ponaa jer joj dajemo do znanja da takvo ponaanje nije prihvatljivo i da ga treba mijenjati. 3. Ukljuit emo i uenike koje obino izostavljamo Npr. pozovemo uenike koji su sami da nam se pridrue za vrijeme odmora, pozovemo ih na druenje u slobodno vrijeme, na roendan, u etnju i sl., odazovemo se ako nas pozovu na svoj roendan, ponudimo im svoju pomo, zatraimo od njih pomo za ono u emu su dobri, itd.

RL5
Nabrojite to vie primjera kako se moete ponaati jedni prema drugima da va razred i kola postanu najbolje mjesto.

Zadatak:

Kako bi se osjeao/la u takvom razredu?

Biste li voljeli biti u tom razredu ili koli?

1. AKTIVNOST: Ponaanja koja elimo UVOD RAZREDNIKA: Na prolom satu razrednika razgovarali smo o ponaanjima koja nikako ne elimo u svom razredu jer povrjeuju drugu osobu. Njih smo nazvali nasilnim ponaanjem. Danas emo razgovarati o tome to zajedno moemo uiniti da bismo jedni prema drugima bili to bolji, kako bi nam bilo ljepe i ugodnije u razredu i u koli. Ponovno emo se podijeliti u grupe od 4 do 5 uenika. Svaka grupa neka pro nae prostor za rad. Odredite zapisniara i glasnogovornika. Prije nego to krenemo raditi, podsjetimo se na pravila rada u grupi koja smo dogovorili na prolom satu. (Pustite uenike da se prisjete i pomozite ako zapnu). Sada promislite: Kako biste eljeli da se drugi uenici iz vaeg razreda ponaaju prema vama? KORACI: Svakoj grupi dajte RL5. Ograniite vrijeme za rad. Pozovite glasnogovornika jedne grupe da proita to su zapisali. Zapisujte na plou ili veliki papir. Ostali sluaju, usporeuju s onim to su sami zapisali i kad su na redu izvjeuju samo o onome to je kod njih drugaije. Prokomentirajte kako bi se svi osjeali u takvom razredu i bi li voljeli da je njihov razred takav. Kratko samite uenike iskaze. 2. AKTIVNOST: to su pravila i emu slue UVOD RAZREDNIKA: Do sada smo razgovarali o ponaanjima jednih prema drugima koja nikako ne elimo i onima koja bismo eljeli u svom razredu. Sada emo razgovarati o pravilima, a nakon toga ete se odluiti za pravila ponaanja jednih prema drugima kojih emo se svi nastojati pridravati kako bismo sprijeili zlostavljako ponaanje i kako bismo se svi osjeali ugodno i sigurno u svom razredu. Najprije emo porazgovarati o pravilima: Na to pomislite kad kaem rije pravilo? Koje sve vrste pravila poznajete? Ima li pravila u koli? Zatvorite na trenutak oi i zamislite: to bi se dogodilo kada bi na svijetu nestalo prometnih pravila, kada bi ljudi vozili automobile onako kako kome padne na um? A to bi bilo da nema pravila u igri ili u sportu? to moemo nauiti iz toga? Jesu li pravila vana i trebaju li nam? Samite spoznaje do kojih su doli uenici. KORACI: Sada svakoj grupi dajte RL6. Ograniite vrijeme za rad u ovoj aktivnosti (5 min). Pozovite glasnogovornike da proitaju to su zapisali. Zapisujte. Kratko samite o emu su uenici izvijestili. Pomozite im osvijestiti da su razliita pravila nastala zbog toga jer nas uvaju/tite (vidi listi emu slue pravila?) i da je za sve vano da ih se pridravamo.

RL6
Nabrojite to vie moguih vrsta pravila i upiite u prvi stupac. Sada za svaku skupinu pravila pronaite emu slue. Ideje zapisujte onako kako vam padaju na pamet, bez ocjenjivanja jesu li pametne. Izaberite 3 do 5 ideja koje vam se ine najbolje. Izaberite glasnogovornika koji e iznijeti vae zakljuke.

Zadatak:

Kakvih pravila imamo (vrste)?

emu slue ta pravila?

emu slue pravila? TITE...


... od povrede tijela i boli

... stvari (imovinu)

... od povrede osjeaja i osobnosti (dijete i druge)

3. AKTIVNOST: Pravila ponaanja koja mogu sprijeiti ili zaustaviti zlostavljako ponaanje u razredu UVOD RAZREDNIKA: Uvjerili smo se koliko su pravila vana. Postoje razliita pravila ponaanja jednih prema drugima. Sloili smo se oko toga koja ponaanja nikako ne bismo eljeli u razredu, a razgovarali smo i o onima koja bismo eljeli. Promislite koja bi pravila mogla sprijeiti ili zaustaviti ona ponaanja u naem razredu za koja smo se sloili da ih ne elimo? Koje pravilo bi nam pomoglo da nam priskoi svatko iz razreda tko promatra dok nas netko zlostavlja? KORACI: Svakoj grupi dajte RL7. Ograniite vrijeme za rad na 5 min. Pozovite glasnogovornika jedne grupe da proita njihova tri najvanija pravila. Zapisujte prijedloge pravila na plou. Zajedno ete, kada sva pravila budu upisana, ponovno ocjenjivati koliko je neko pravilo vano za sve uenike iz razreda.

Potaknite ih da razmisle koja bi pravila bila primjenjiva i mogla bi najvie pridonijeti sprjeavanju nasilnog ponaanja i izaberite 4 do 8 pravila oko kojih su se svi uenici sloili da ih svakako ele kao pravila svog razreda. Vodite rauna da meu njima bude i pravilo koje bi pomoglo da svatko tko promatra zlostavljanje nad nekim uenikom reagira i pokua ga zaustaviti.

RL7
Napiite to vie pravila koja bi mogla sprijeiti ili zaustaviti ona zlostavljaka ponaanja za koja smo se na prethodnom satu svi sloili da ih nikako ne elimo u svom razredu. Zapisujte sve to vam pada na pamet. Neka meu pravilima bude i ono koje bi pomoglo da priskoi svatko tko promatra zlostavljako ponaanje.

Zadatak:

PRAVILO
1. 2. 3. 4. 5. 6.

OCJENA

Kad ste gotovi, svakom pravilu dajte ocjenu od 1 do 5, gdje 1 znai da pravilo nije jako vano za sve uenike iz razreda, a 5 znai ovo je najvanije pravilo za sve. Na kraju odaberite 3 najvanija pravila koja mogu najvie pomoi zaustavljanju i sprjeavanju nasilnog ponaanja u razredu, tj. ona za koja se svi slaete da ih svakako elite imati u razredu.

IZRADA PLAKATA: 1. Na sljedeem satu s uenicima napravite plakat s ponaanjima koja nikako ne ele u svom razredu i u koli - kojima kau NE zlostavljanju! Moete razredna pravila prikazati kombinacijom rijei i slika ili crtea (slika govori vie od 1000 rijei). Pazite da poruka slike ili crtea bude jednostavna i jasna. Uporabite boje. Moete svako od tih ponaanja prikazati i zasebno (slikom i rijeima). Moete ih objesiti na ue u razredu ili nekako drugaije. Ili moete pripremiti veliki semafor s trima velikim poljima: crvenim, utim i zelenim. uta krunica ili krug predstavljat e pravila kojima uenici opisuju ponaanja koja ne prihvaaju, znai ona koja imaju u sebi rije NE, npr. Nema podmetanja nogu. U zeleno polje upisivat e kasnije ponaanja koja prihvaaju i ele. To im moe pomoi u izgradnji primjerenih oblika ponaanja. Crveni prostor moe biti za posljedice kad se pravila kre.

3. POSLJEDICE krenja pravila

2. Ponaanja koja NE prihvaamo

2. Nakon toga nainite i plakat s ponaanjima koja prihvaate, koja su pozitivna, poticajna, razvijaju uvaavanje, nenasilje, transformaciju konflikta, itd. Njegovanje takvih ponaanja i razvijanje poticajne klime za nove vri jednosti u koli vaan je element koji se nadovezuje na na projekt.
potiemo Jasno odvojite pravila za ponaanja koja uenici vie NE ele u svom razredu od pravila kojima su izrekli to i kako se ele ponaati (vrijednosti) i plakata s posljedicama u sluaju krenja dogovorenih pravila. Postavite tri odvojena plakata (Pravila, Vrijednosti koje zastupamo - ponaanja kakva elimo i Posljedice). Izabrana pravila trebaju biti stavljena na vidljivo mjesto u razredu da se mogu uenici i uitelji lako i brzo pozvati na njih u situacijama u kojima netko od uenika kri pravila! Pravila svih razreda objedinjuje koordinacijski odbor uz pomo zainteresiranih roditelja i uenika i ona se postavljaju u kolski ulazni prostor u formi velikog plakata (s ne previe pravila, recimo otprilike 6 do 8). 1. Ponaanja koja

IV.

POSLJEDICE KRENJA PRAVILA UVOD RAZREDNIKA: Ve smo razgovarali o tome to bi se dogodilo kad ne bismo imali nikakva pravila i sloili smo se oko toga da, koliko god nam se na prvi pogled ini da bi bilo sjajno i da bismo mogli raditi to elimo, zapravo ne bi bilo sjajno i lako bi se moglo dogoditi da nastradamo. Moemo rei da zapravo sve to uinimo ili ne uinimo ima neke posljedice, a isto tako i sve to kaemo ili ne kaemo.

Npr. Ako hodamo po kii bez kiobrana, smoit emo se, ako se dugo sunamo bez zatite, moda emo se opei, ako smo esto grubi prema prijatelju, moda emo ga izgubiti, ako ispriamo neto to nam je prijatelj u

povjerenju rekao, izdat emo njegovo povjerenje, kad ste se dobro pripremili za ispit, dobili ste dobru ocjenu. Posljedice za nas i za druge mogu biti ugodne ili dobre, ali mogu biti i neugodne ili loe. 1. AKTIVNOST Vodimo djecu kroz primjere kako bismo im pomogli osvijestiti razliite posljedice naih postupaka. Primjere posljedica zapisujemo na plou ili plakat u dva stupca: Pozitivne posljedice i Negativne posljedice. to ste uinili ili rekli nakon ega vam se dogodilo neto lijepo ili dobro? to vam se to dobro ili lijepo dogodilo nakon toga? (pozovemo djecu da daju svoj primjer) Sad se prisjetite to ste uinili ili rekli nakon ega su slijedile neke loe posljedice? to vam se to loe ili neugodno dogodilo nakon toga? (pozovemo djecu da daju svoj primjer) Koji stupac vam se vie svia? Zato? 2. AKTIVNOST Zapisujte prijedloge na plou kako bi djeca vidjela da uvijek postoji vie razliitih mogunosti za poprav ljanje tete. Nakon prijedloga za svako pravilo djeca zajedno izaberu prijedloge za nadoknadu tete oko kojih su se svi sloili. Posao uitelja je da kod voenja djece kroz prijedloge vodi rauna i usmjerava ih prema tome da posljedice: - budu povezane s prekrenim pravilom (ako je potrgalo treba popraviti, ako je povrijedilo osjeaje treba uiniti da se sada osjea dobro, i sl.) - se mogu ostvariti - pomau u promjeni ponaanja u pozitivnom smjeru - ue samokontroli kako bi dijete uvidjelo dobrobit pridravanja pravila. Na kraju uenici izrauju plakat na kome su napisane posljedice u sluaju krenja pravila. Ponekad je prirodno pogrijeiti. To ne znai da smo loi (zloesti), nego da nismo dobro postupili. Isto tako je prirodno i da pokuamo popraviti to to smo loe uinili. Tako pokazujemo da smo zapravo dobre i vrijedne osobe koje su pogrijeile i nastoje svoju pogreku ispraviti. Npr. ako smo zaprljali zid, moemo ga oprati, oistiti, obojiti, ukrasiti, Sad emo se pokuati prisjetiti to vie razliitih naina na koje bismo mogli popraviti ili nadoknaditi tetu koju smo nanijeli nekome krei pravila za koja smo se svi sloili da emo ih potivati. (Npr. to sve moemo uiniti da bismo popravili tetu koju smo nanijeli onome kog smo udarili? to sve moemo uiniti da bismo popravili tetu nakon to smo nekog povrijedili rijeima?) Posljedice koje uenici osmisle i oko kojih se usuglase napiite na poseban plakat (ili u crveni prostor semafora) jer ete se vi kao razrednik, svi uenici i nastavnici u tom razredu na njih pozivati kod lakih krenja pravila.