You are on page 1of 24

Dvorci i utvrde

Impresum
Turistika zajednica grada Koprivnice

Izdava:

Glavni i odgovorni urednik:


prof. Renato Labazan Sinia Cika

Urednik i grafiki dizajn: Uvodni tekst:

prof. Renato Labazan Iz arhiva Turistikih zajednica gradova

Ostali tekstovi i slike: Tisak:

???????????????

Sadraj
8 KARLOVAC 10 KOPRIVNICA 12 KRAPINA 14 SAMOBOR 16 SISAK 18 VARADIN 20 VELIKA GORICA 22 ZAGREB

AKOVEC

JASTREBARSKO

raj 15. st, a naroito 16. st. razdoblje je otkrivanja Novih svjetova i napretka Zapadne Europe. Prostor dananje Hrvatske u to vrijeme trpi najvee pogrome jer je Tursko carstvo u svojoj najveoj snazi i ekspanziji, a jedan od njihovih glavnih ciljeva je Be do kojeg pokuavaju velikim prodorima doi preko Ugarske i Hrvatske. Gradovi Istone Hrvatske padaju jedan za drugim pred naletom strane sile, a preivjelo stanovnitvo bjei na zapad,na prostor tzv. Predzia kranstva ili jo dalje u Habsburke zemlje. aan dio Predzia kranstva bio je i prostor Sjeverne Hrvatske, a to je samo dio prostora

koji se protezao od Jadranskog mora pa gotovo do Ukrajine. Najvanije strateke toke u toj obrani bili su zasigurno gradovi-utvrde te dvorci-utvrde razasuti irom tog pojasa. I dok su zapadni Europljani gradili ljetnikovce, crkve i profane objekte Hrvati su morali graditi fortifikacije tj. utvrene dvorce i gradove koji su najbrojniji bili upravo u Sjevernoj Hrvatskoj. Pozicije i raster tih zidova ili opkopa bili su temelj u razvoju i irenju gotovo svih gradova ovog dijela Hrvatske, a njihovi dijelovi u nekim od njih sauvani su do danas i predstavljaju gotovo u pravilu najstarije, a time i najvrjednije graevine tih gradova. Upravo kao takve zasigurno pobu-

uju posjetiteljev interes, matu i znatielju za davno izgubljenim mistinim vremenima. a pojedinim lokacijama organiziraju se povijesne manifestacije ivih slika iz prolosti kao to je to sluaj u Dubovcu , Samoboru, Velikom Taboru, urevcu, a najvea povijesna manifestacija ovog dijela Europe odvija se na Koprivnikoj renesansnoj fortifikaciji. voj brouri cilj je prikazati samo vee gradove te najznaajnije utvrde u njihovoj blizini kako bismo prezentirali mogunost posjete tim gradovima, pojedinano ili viednevne posjete grupa kojima je ovaj vid kulturnog turizma privlaan.

AKOVEC

Gotovo u samom sreditu Meimurja nalazi se grad akovec. Jo su Rimljani u ovaj prostor smjestili svoje odmorite Aquamu. U 13. stoljeu anali biljee drveni akov toranj kao preteu dananjeg grada i njegova imena. Zrinski i drugi gospodari u 16. i 17. stoljeu diu ga u neosvojiv i raskoan wasserburg uz koji nie slobodan kraljevski grad. U zelenom okrilju perivoja do danas je ouvano ovo povijesno srce oko kojeg je izrastao grad po mjeri ovjeka. Vrhunske komunikacije, najmodernija infrastruktura, lijepa hortikultura, gospodarska propulzivnost, dinamini kulturni i sportski ivot, sve su to razlozi za ugodan ivot dvadesetak tisua itelja.

Zanimljivosti
Oko cijelog sklopa Starog grada nalazi se prostrani park, koji nosi ime Perivoj Zrinskih. Turistima se uz povijesnu jezgru nudi odlina gastronomska ponuda, sportske i izletnike aktivnosti, bogat noni ivot te atraktivna dogaanja tijekom cijele godine. Prepoznato je to i s mnogih strana pa je akovec 2008. godine proglaen najureenijim gradom kontinentalne Hrvatske u HTZ ovoj akciji Zeleni cvijet.
4

Turistika zajednica grada akovca Kralja Tomislava 1 Tel: 040/313-319 Fax: 040/310-991 e-mail: tzg-cakovca@ck.t-com.hr Web: www.tourism-cakovec.hr

Info

Stari grad Zrinski


akoveki grad prvi se put spominje 1333. godine. Smatra se da je nastao na mjestu na kojem je krajem 13. st. tadanji gospodar Meimurja, grof Dimitrije ak, sagradio drvenu utvrdu. Godine 1546. Meimurje dolazi u posjed grofova Zrinskih, obitelji koja se upisala u hrvatsku i europsku povijest zbog svojih ratnikih poduhvata, ali i kao pjesnici, gastronomi i politiari. akovec je postao sijelo njihove mnogobrojne obitelji. Stoga su u akovcu i zapoeli graditeljski radovi koji su utvreni kastrum, bivih vlasnika iz obitelji Renut, pretvorili u modernu renesansnu utvrdu te mjesto ugodno za stanovanje obitelji grofova Zrinskih. Nakon potresa 1738. godine eki grofovi Althan temeljito su obnovili palau i utvrdu. Nova monumentalna barokna dvokatna palaa s unutarnjim dvoritem svoj je izgled zadrala do danas. Obitelj grofova Fetetia od Tolne bila je posljednji feudalni gospodar akovekog vlastelinstva koja je gospodarila Meimurjem do 1923. godine te dio palae Starog grada koristila kao tvornicu eera. Tijekom Drugog svjetskog rata bombardirano je sjeverno krilo palae, a od 1945. do 1948. godine obnavljaju se posljedice ratnog razaranja. Otvaranjem Muzeja 1954. godine u utvrdi Starog grada i kasnijim irenjem na prostore palae, Muzej Meimurja postaje vlasnik Starog grada i preuzima brigu o obnovi koja traje do danas.
5

JASTREBARSKO

Grad Jastrebarsko, esto popularno zvan i Jaska, smjestio se tridesetak kilometra jugozapadno od Zagreba, na padinama Pleivice. Nalazi se u Zagrebakoj upaniji. U gradu Jastrebarskom, s pripadajuim naseljima, ivi preko 17.000 stanovnika. Prvi se puta Jastrebarsko spominje 1249. godine., kada se u ispravama Podgorske upanije navodi kao sredite suda i trgovine. Ve 1257. dobiva povlastice od kralja Bele IV. i status slobodnog kraljevskog trgovita. Jastrebarsko i njegova okolica omiljeno su izletite zbog prekrasnih krajolika, prirodnih rezervata, kulturnopovijesnih spomenika, znamenitih vina jaskanskih vinara, te gurmanskih specijaliteta. Tradicionalna turistiko-gospodarska manifestacija Jaskanske vinske sveanosti ve gotovo dva desetljea svake jeseni promovira vina i vinare ovoga kraja te najavljuje novu berbu.

U zelenom kutku pitomog slavetikog kraja proaranog vonjacima, vinogradima i cvjetnim livadama, na vrhu brijega nasuprot upne crkve Sv. Antuna Pustinjaka iz 1600. g., smjeten je dvorac grofova Ori. Stari grad se spominje 1294. g. u sklopu Podgorske upanije, a nakon to je promijenio nekoliko gospodara 1468. g. dolazi u posjed grofova Oria sve do 1869. g. kada mu vlasnik postaje Levin Rauch. Prvotno sagraen kao srednjovjekovni burg sa gotikom jezgrom grada s brani kulom i palasom, u kasnijim je pregradnjama i dogradnjama od 16. - 18. st. pretvoren u prostrani dvorac. Graevne faze oituju se u gotikim, renesansnim i baroknim elementima. Ovaj sloen kompleks od nekoliko zgrada razliite namjene zatvara zajedniko unutranje dvorite. Nad ulazom je naznaena godina 1639. U dvorcu je sauvana pe iz 17. stoljea, kamin s konzolama i vrijedni portreti. Danas je dvorac u privatnom vlasnitvu.

Dvorac Ori

Turistika zajednica grada Jastrebarskog Strossmayerov trg 4, 10450 Jastrebarsko Tel: 01 6272 940 Fax: 01 6272 940 E-mail: info@tzgj.hr Web: www.tzgj.hr

Info

Dvorac Erddy najstariji je sauvani spomenik kulture u Jastrebarskom. U prvotnoj funkciji bio je to dvorac tipa Wasserburg, nizinska tvrava okruena vodenim opkopima koji su danas zasuti i ozelenjeni, ali vidljivi u obliju terena. Dvorac Erddy svjedoi o vremenu kojega obiljeava sputanje feudalaca iz srednjovjekovnih plemikih gradova (burgova) na brjegovima i organizacija novoga naina ivljenja u nizinama. Prema arhivskim podacima dvorac-katel sagradio je ban Matija Gereb u razdoblju od 1483. do 1489. godine. Njegovom izgradnjom preseljena je uprava lipovekoga vlastelinstva u Jastrebarsko. U prvoj polovici 16. stoljea obitelj Erddy dolazi u posjed jastrebarskoga vlastelinstva, pa tako i dvorca, te ga posjeduje sve do 1922. godine. Dvorac je smjeten u prekrasnom starom parku koji je spomenik parkovne arhitekture. Zgrada dvorca izvedena je kao etverokut koji je smjeten na blagoj uzvisini i nekada je bio opkoljen jarcima. Krila su mu razliite visine, a najvie krilo zatvaraju dvije impresivne zaobljene kule. Unutranje dvorite izvanredne akustike krasi trijem s arkadama i barokni stupovi. Plou lijevo od ulaza ugradio je 1592. hrvatski ban Toma Erddy. Dvorac Erddy kojem predstoji skora potpuna obnova okruen je lijepim engleskim perivojem, danas omiljenim jaskanskim etalitem.

Dvorac Erddy

U gradskom muzeju Jastrebarskog posebno mjesto zauzima zbirka vezana uz dvorac i povijest grofova Erdody koju izmeu ostalog ini i mala zbirka fotografija, lovakih predmeta i trofeja grofa Stjepana Erdodya koji je bio strastven lovac i pionir fotografije u jaskanskom kraju. Jastrebarsko je prvi grad u kontinentalnoj Hrvatskoj koji na svojoj internet stranici ima digitalne panorame, pa se osim snimaka dvorca i perivoja iz zraka moete i virtualno proetati perivojem oko dvorca Erdody koji je spomenik parkovne arhitekture. Najvei hrvatski pjesnik Antun Gustav Mato napisao je o jastrebarskom kraju: ... divna dolina sa starodrevnim mlinom, ume, sela, crkve, dubrave, pa lanac modrih, bojom romantinog zamagljenog plavog cvijeta zapraenih planina... A oko vrata toga krasnog, umovitog gorja s konturama poinulog, sretnog i idilskog ivota erdan od bisera prigorskih mjesta i vinorodnih starih sela... Ova magla je tamjan, a ove krasne umske gore su oltari.
7

Zanimljivosti

KARLOVAC
Grad Karlovac je smjeten u sredinjoj Hrvatskoj, udaljen samo 56 km od glavnog grada Zagreba i svega 130 km od Rijeke. Nalazi se na raskriju vanih cestovnih i eljeznikih pravaca izmeu panonske i primorske Hrvatske, na sutoku etiri rijeke, te mu je njegov geoprometni poloaj tokom povijesti uvijek bio od velikog znaaja. Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna toan datum nastanka 13. srpnja 1579. godine. Podignut je u svrhu obrane od turskih osvajaa, a tadanje ime - Karlstadt - dobio je u ast svog osnivaa - austrijskog nadvojvode Karla. Izgraen je kao jedinstvena gradska jezgra u obliku esterokrake zvijezde sa sredinjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim uglom. Njegova renesansna jezgra s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te sredinjim trgom vrhunac je tadanjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijea. Prvu Gradsku upravu Karlovac je dobio 1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog kraljevskog grada. Po obodu tvrave je sa 19. na 20. stoljee, odlueno podii gradske palae, urediti parkove i perivoje koji su i dan danas ouvani, te predstavljaju omiljeno okupljalite karlovana, te svojom ljepotom oaravaju brojne karlovake posjetitelje. Karlovac je do danas ouvan kao idealni renesansni grad i istovremeno heksagonalna bastionska tvrava s pravokutnim rasterom ulica, te je upravo takvim izgledom rijedak u Europi.

Zanimljivosti
Stari grad je tijekom godine domain raznim priredbama i manifestacijama meu kojima je najpopularniji godinji Sajam vlastelinstva. Ova manifestacija odrava se svake godine u drugoj polovici svibnja a predstavlja nezaboravno i jedinstveno iskustvo vraanja u prolost. U tom periodu stari grad zrai posebnim raspoloenjem. Kostimirani likovi izazivaju posjetitelje na turnire u streliarstvu, pozivaju na srednjovjekovni ples ili sudjelovanje u onglerskim nastupima. Na razliitim radionicama posjetitelji se mogu okuati u bubnjanju s bubnjarima, ili pak nauiti tajne pripreme srednjovjekovnih jela, te tehnike izrade vitraja, titova i nakita u srednjovjekovnom stilu koje potom nose kao suvenir i uspomenu na nezaboravni doivljaj.

Stari grad Dubovac


Info
Turistika zajednica grada Karlovca Ulica Petra Zrinskog 3 telefoni: 0385 (0)47 615 115; 00385 (0)47 600 602 e-mail: karlovac-touristinfo@ka.t-com.hr web: www.karlovac-turistinfo.hr Gradski muzej: www.gmk.hr Stari grad Dubovac Radno vrijeme: 01.04.-30.09. 1022h; 01.10.-31.03. za unaprijed dogovorene posjete

Stari grad Dubovac smjeten je na brijegu povrh dananjeg Karlovca te predstavlja jedan je od najljepih i najbolje sauvanih spomenika feudalnog graditeljstva Hrvatske. Premda je nastao mnogo ranije, prvi put se spominje tek 1339. godine u povijesnim crkvenim spisima, a od 14. st. njime gospodare razliite plemike obitelji. Posebno se istiu Frankopani u ijem je vlasnitvu bio u periodu od 1442. do 1550., kada je dobio i svoj dananji izgled renesansnog katela s gotikim elementima. Stari grad Dubovac nepravilnog je tlocrta s tri okrugle i jednom etverokutnom brani-kulom u koju se, karakteristino za srednjovjekovni grad, ulazilo ljestvama kroz vrata smjetena visoko iznad zemlje. Prizemlje dubovake brani-kule nekada je koriteno i kao tamnica. Stari grad je kroz povijest promijenio brojne uloge, te je proao razne transformacije i obnove , a danas predstavlja atraktivno turistiko izletite, te prua mogunost obilaska unutranjosti, penjanja na vidikovac i posjeta muzejskoj izlobi u najvioj kuli.
9

KOPRIVNICA

Koprivnica i Podravina meu gradovima i krajevima Hrvatske imaju svoj identitet i specifino znaenje. Zemljopisni poloaj na sjevernim hrvatskim vratima, zasebnosti podneblja i reljefa, burni povijesni slijed, demografske specifinosti mentaliteta - sve su to sastavnice koje su i u povijesti i u sadanjosti ovome gradu i kraju davale osebujne znaajke.

Osim u scenskim prikazima posjetitelji Renesansnog festivala mogu uivati i u okusima srednjevjekovnih jela koja e se spravljati na licu mjesta i to po izvornim receptima s kraja Srednjeg vijeka. Uz mesna jela od kopuna, vepra, divljai, nai e se i delicije od koprive, naoko neugledne biljke kojoj Koprivnica duguje svoje ime. Kao i nekad e e utaiti vinska kapljica s oblinjih vinograda te staro hrvatsko pie medovina koje e posluivati domai mediari, ali i izdanak stoljetne tradicije pivarstva u Koprivnici pivo PAN. 10

Zanimljivosti

Koprivnica je srce i dua Podravine. Pogotovo se to odnosi na staru koprivniku jezgru. Iako nam se danas u toj staroj Koprivnici smijee jos jedino barokne, klasistike ili secesijske fasade vie ili manje ouvanih zdanja, ipak se iza njih naziru ivi Koprivnianci, koji su stvarali grad. Iz doba renesanse i baroka potjee Oruana kroz koju se ulazi u renesansnu nizinsku fortifikaciju. Stara gradska oruarnica ili po koprivniki cajghaus, ovdje je sazidana jo 1714. godine. Nekad se tu uvao barut i puke, a kasnije je bila kola, skladite i slino. Tu je proradila i koprivnika muzika kola 1874. sa znamenitim kapelnikom Tomislavom estakom. Koprivniki bedemi, ostaci nekadanje velebne, renesansne protuturske utvrde, nijemi su i mistini svjedok davno minulog vremena. Kriju li oni neku zanimljivu tajnu, priu o nesretnoj

Koprivniki gradski bedemi


ljubavi ili hrabrosti svojih branitelja, mogu li nam pokazati kako su stvarali, ratovali, slavili ili trgovali itelji stare Koprivnice, predoit e Vam Renesansni festival: turistiko - povijesna i edukativna manifestacija, najvei spektakl ivih slika iz prolosti u ovom dijelu Europe, a svoje uporite ima u povijesnim faktima. Veina sadraja je vezana uz 15. st., a naroito uz 16. st. kada su i nastale renesanse fortifikacije.

urevaki Stari grad


urevaki stari grad jedan je od najouvanijih gradova- utvrda u Hrvatskoj. Utvrda u dananjem obliku graena je u 15. I 16.stoljeu, a poznata je po Legendi o Picokima. Branitelji su prema legendi ispalili posljednjeg pijetla-picoka iz topa i otjerali Turke 1552.

Info
Turistika zajednica grada Koprivnice Trg bana J. Jelaia 7 Tel: 048/621-433 Fax: 048/621 e-mail: tzg-koprivnica@kc.t-com.hr Web: www.koprivnicatourism.com
11

KRAPINA
Prvi se put spominje u pisanim dokumentima iz 1193. godine, a status slobodnog kraljevskog grada dobiva 1347 godine. U svjetskim razmjerima Krapina je znaajna kao najvee i najbogatije nalazite fosilnih ostataka neandertalaca i kamenih izraevina starosti 130 000 godine koje je 1899. g. otkrio Dragutin Gorjanovi Kramberger. Krapina je bila i jedno od sredita hrvatskog narodnog preporoda, a danas je ona povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko i politiko sredite Krapinsko zagorske upanije, te zahvaljujui bogatoj kulturnoj ponudi (Glumaki festival, Ljeto u Krapinu, Festival duhovne glazbe, Tjedan kajkavske kulture, Zagorski likovni salon) zauzima znaajno mjesto na karti Hrvatske.

Stari grad
Srednjovjekovni burg na strmoj stijeni iznad doline rijeke Krapinice s kojim je povezana Legenda o ehu, Lehu i Mehu i njihovoj sestri Vilini. Pria je to o traginoj ljubavi izmeu rimskog vojskovoe i Viline koju su braa zbog izdaje kaznili i zazidali u zidine Staroga grada, a rimljani su brau protjerali na sjever gdje su osnovali slovenske zemlje eku, Poljsku i Rusiju. Kroz povijest ova je utvrda esto mijenjala vlasnike, bilo da se radi o kupnji, enidbi ili darivanju. U njoj su stolovali kneevi Celjski, obitelj Keglevi,obitelj Drakovi, a posljednji gospodari utvrde bile su obitelji Lichtenberg i Ottenfels. Za vrijeme najteih turskih navala na Hrvatsku( kraj 16., poetak 17. st.) ovdje je odrano pet zasjedanja Hrvatskog sabora.
12

Zanimljivosti
U blizini dvorca, u naselju enjugovo, svoje djetinjstvo i mladost provela je knjievnica Marija Juri Zagorka jer joj je otac bio upravitelj barunskog imanja. U blizini se nalazila i drvena kurija Puhakovec u kojoj je umro Ivan pl. Kukuljevi Sakcinski. irom sjeverne Hrvatske, a i izvan nje, bila je poznata paradna konjunica baruna Janka Vranyczany-Dobrinovia.

Info
Turistika zajednica grada Krapine Magistatska 11 Tel: 385 (0)49 / 371 - 330 Fax: 385 (0)49 371 - 330 e-mail: info@tzg-krapina.hr web: http://tzg-krapina.hr

Dvori Veliki tabor


Dvor Veliki Tabor, spomenik je kulture najvie nulte kategorije, ve vie od 500 godina dominira zagorskim pejzaom, svojom autentinom arhitekturom postao je jedan od najprepoznatljivijih simbola Hrvatskog zagorja.

13

SAMOBOR
Samobor se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske uz granicu sa Slovenijom (5 km) i nedaleko hrvatske metropole Zagreba (20 km). Malo po strani od glavnih zranih, cestovnih i eljeznikih prometnica. Na pola je sata vonje od zrane luke Zagreb, Glavnog eljeznikog i Autobusnog kolodvora.

Stari grad Samobor


Nalazi se na brdu Tepec u ruevnom stanju. Izgradili su ga pristae ekog kralja Otokara oko 1270. god. Od tih najstarijih dijelova ouvana je samo jo brani-kula. U treem desetljeu 16. st. grad se poinje pregraivati. Tijekom 17. i 18. stoljea grad se dograuje i pregrauje, u njegovu gornjem dijelu formira se dvorite ija su proelja s dvije strane ralanjena trijemovima s toskanskim stupovima, unutranjost se bogato oprema, to sve pridonosi da se izgledom i kvalitetom stanovanja priblii baroknim dvorcima. ivot u njemu traje sve do kraja 18. st. kada ga vlasnici naputaju. Tijekom stoljea promijenio je mnoge vlasnike: grofove Celjske, Frankopane, Trake, Tahija, Erddyja, Auersperga, Kulmera, Kiepacha, te Montecuccolija od kojeg je samoborska opina 1902. god. Stari grad otkupila. Unutar zidina su i ruevine gotike kapele sv. Ane. Sa Starog grada prua se pregledan pogled na Samobor i okolicu.

Stari grad Oki


Stari grad Oki nalazi se dvadesetak kilometara jugozapadno od Zagreba, na pola puta izmeu Samobora i Jastrebarskog, a smjestio se na vrhu stijene piramidalnog oblika. Rijetko koji plemiki grad ima tako dominantan poloaj kojim kontrolira iroko podruje. Jedinstven je meu srednjovjekovnim plemikim gradovima kontinentalne Hrvatske ne samo zbog svog poloaja i visokog stupnja ouvanosti svih njegovih dijelova, ve i po izuzetnom znaaju koji taj grad ima obzirom da njegove strukture velikim dijelom pripadaju romanikom razdoblju (XI. XII. st.). Oki se prvi puta spominje 1193. godine u listini biskupa Kalana, a pretpostavlja se da zidine starog grada seu jo dalje u prolost, moda u vrijeme kad su Hrvati nastanili ovo podruje. Utvrda je, vjerojatno, mnogo starija te je pripadala jo ilirskim plemenima, kasnije rimskim legijama kao izvanredna toka za promatranje okolice, ali i za dojavnu slubu onog doba, primjerice za davanje svjetlosnih i dimnih signala. Oki, grad Frankopana i Erddyja, Turci su tri puta opkoljavali, napadale su ga i druge vojske, ali ga nikada nisu osvojile. Gradom su kroz osam stoljea njegove povijesti gospodarili Hrvati. Vrlo vanu ulogu Oki ima u hrvatskom planinarstvu, knjievnosti, znanosti, novinstvu i glazbi, iako o tome stanovnitvo u Hrvatskoj vrlo malo zna. Oki je danas privlaan za svaki oblik planinarenja. Posjeuju ga znatieljnici, izletnici, lovci i planinari koji su nakon smrti posljednjeg Erddyja 1922. postali njegovi vlasnici i uvari.
14

Zanimljivosti
Krasan je Samobor
Blizina s glavnim gradom daje mu ar blizog ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versaillesu, Schnbrunnu, Windsoru. Okolina je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i ume, vrta i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja. Samobor je jedno od najhrvatskijih hrvatskih mjesta. Antun Gustav Mato, 1908.

Info
Turistika zajednica grada Samobora Trg kralja Tomislava 5 HR-10430 Samobor tel. +385(1)336 00 44 tel./fax. +385(1)336 00 50 e-mail: info@tz-samobor.hr www.tz-samobor.hr

15

SISAK
Sisak povijesni grad smjeten na dodiru triju rijeka Odre, Kupe i Save. Sisak spada meu najstarija naselja sredinje Hrvatske, budui da se tragovi njegove urbane naseljenosti mogu pratiti sve do 4. stoljea p.n.e. Od niza znamenitih povijesnih osoba vezanih za Grad, glavno mjesto zauzima sisaki biskup i muenik sveti Kvirin koji je zatitnik Siska ( 4. lipnja), a mlinski kamen postao je jedan od simbola grada. Turistiko-povijesne manifestacije u gradu: Sajam cvijea u svibnju, Sisaki Viteki turnir u lipnju i Keltska no u rujnu.

Tvrava Stari grad


Stari grad - tvrava iz 16. st. pod kojom se odigrala Bitka kod Siska . Nakon brojnih pokuaja prodora, opsjeda i razaranja osmanlijske snage zaustavljene su u Sisku 22. lipnja 1593., ime je onemoguen njihov prodor prema ostalim dijelovima Hrvatske, ali i srednje i zapadne Europe. Time je Sisak postao najvanija obrambena toka sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Tvrava Stari grad smjetena je na uu Kupe u Savu, svojim izgledom oduevljava sve posjetitelje. Tvrava je spomenik nulte kategorije.
16

Info
TURISTIKA ZAJEDNICA GRADA SISKA Turistiki ured, Rimska bb, tel.++385(0)44 522 655, tel./fax++358(0)44 521 615 e-mail: tzg-siska@sk.htnet.hr www.sisakturist.com

Zanimljivosti
Prvi drveni most na rijeci Kupi izgraen je 1862., spojio je Civilni i Vojni Sisak (lijevu i desnu obalu rijeke Kupe). Godine 1934 izgraen je zidani most, koji postaje jedan od simbola grada, a Siani ga zovu Stari most. Ovaj most je izgraen od tradicionalnih sisakih materijala, kamena i opeke.
17

VARADIN
Ono po emu se Varadin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenika i umjetnika batina s najouvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su ouvane palae i vile u stilu baroka, rokokoa, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijenica. Na raskriju putova i u dodiru sa svakom od strana svijeta, Varadin je izgraen kao most kojega su polako gradile nebrojene osobe i njihove sudbine. Plemstvo, obrtnici, trgovci i bogato graanstvo svaki je od njih svojim kamenom nadogradio ovaj predivni grad.

Varadinski Stari grad


Izvana neosvojiva srednjevjekovna utvrda, iznutra renesansna aristokratska palaa. Stari grad neprestano je nadograivan od XIII. do XIX. stoljea. U XVI. stoljeu tadanji vlasnici Ungnadi dovode talijanskog renesansnog graditelja Domenica dellAllia te pregradnjama pretvaraju Stari grad u Waserburg grad na vodi. Grade se bedemi oko itave utvrde, a u opkope se kanalima dovodi voda iz oblinje rijeke Drave. Tijekom sljedeih nekoliko stoljea Stari grad postaje neosvojiva utvrda Kraljevine Hrvatske. titei opkopima, topovima, vojnicima i debelim zidovima svoju unutranjost, Stari grad je omoguio prosperitet i svojim vlasnicima, ali i gradu Varadinu. Kroz stoljea mijenjali su se brojni vlasnici, a najdue su bili grofovi Erddy. Budui da su bili nasljedni upani varadinske upanije njihov obiteljski grb potvrdila je 1763. godine kraljica Marija Terezija kao slubeni grb upanije te je on i danas u upotrebi. Godine 1923. grad Varadin kupuje utvrdu i ve 1925. godine u nekoliko soba otvoren je stalni muzejski postav. Danas je u itavom prostoru Starog grada smjeten Gradski muzej u Varadinu, nezaobilazno mjesto svakog posjetitelja, a srednjovjekovni vojniki bedemi i opkopi ugodna su zelena etnica Varadinaca i njihovih gostiju. 18

Replike starih cimera, oznaka pojedinih cehova, mogu se i danas vidjeti na varadinskim ulicama. Cimer Kornjaa u Gundulievoj ulici oznaka je trgovine mjeovitom robom nastala u 19. stoljeu u doba procvata umjetnikog obrta. Cimer elezni ovek na Trgu kralja Tomislava predstavlja trgovine eljeznom robom, onaj Morske djevice na istoimenom trgu trgovine kolonijalnom robom. Na kraju, cimer Potokova na trgu Miljenka Stania bio je oznaka kovakog ceha.

Zanimljivosti

Dvorac Trakoan
Uzdiui se ponosno na svom breuljku, poput fantazije, licem u lice sa svojim odrazom u povrini svog privatnog jezera, ovo je doista dvorac koji nas vodi izravno u bajku. ivot se ovdje odvijao u kontinuitetu od 1334. Tijekom stoljea dvorac je proao kroz mnoge ruke da bi ga naposljetku naslijedio Grof Juraj VI Drakovi. On je odluio da na ostacima stare trakoanske utvrde sagradi ljetnikovac. Radovi su trajali od 1840. do 1862., a rezultat je aroban neo-gotiki dvorac iznad posebno stvorenog jezera, okruen parkovnom umom engleskog tipa. Danas je to najbolje sauvan dvorac, to nikako ne bi bio sluaj da nije bilo truda i upornosti gospodina Vilima Leskoeka. Mnogi su ga zvali dobrim duhom Trakoana jer samo je zahvaljujui njegovoj odlunosti Trakoan izbjegao sudbinu mnogih dvoraca, palaa i kurija Hrvatskog zagorja. eui kroz njegove sobe i dvorane opremljene komadima namjetaja renesansnog, baroknog, rokoko i neo-klasicistikog stila, posjetitelju se prua mogunost da se uivi u svijet kojeg vie nema. Slike lanova obitelji Drakovi, kolekcija portreta koje je naslikao Mihael Stroj, sjajan slikar perioda neo-klasicizma, slika grofice Julijane, i mnoga druga umjetnika djela svjedoe o vezama lokalnog plemstva s Beom i drugim centrima kulture toga vremena.

Turistika zajednica grada Varadina Ivana Padovca 3 Varadin. 42 000

Info

Telefon: +385 (0)42 210-987 Fax: +385 (0)42 210-985 E-mail: info@tourism-varazdin.hr 19

VELIKA GORICA
Grad Velika Gorica nalazi se 16 km juno od Zagreba i sredite je podruja od 552 kvadratna kilometra, smjetenog izmeu Save i Kupe te blago uzdignutog Vukomerikog gorja. Zrana luka hrvatske metropole smjestila se na sjevero-zapadni prilaz gradu. Naselje Velika Gorica prvi se put spominje 1228. godine kao sjedite upe. Rije gorica oznaava umu ili vinograd. Arheoloko nalazite Andautonia govori da je na njezinu podruju bilo ivota i u pradavno vrijeme. Velika Gorica je najvei i najznaajniji grad Zagrebake upanije, a njegujui povijesnu tradiciju Turopolja, u organizaciji Plemenite opine Turopoljske, u starom gradu Lukavcu obiljeava se Turopoljsko Jurjevo kao narodni blagdan i sredinja proljetna sveanost. Uz njegovanje puke tradicije i obiljeja vjerskog karaktera, Jurjevo je znaajan turistiki, kulturni i zabavni dogaaj cijelog Turopolja.

Zanimljivosti
U nazivu Turopolje i u grbu grada Velike Gorice nalazi se tur, ime i lik dugorogoga goveda. Postoji miljenje da se naziv Turovo polje, odnosno Turopolje izvodi od staroslavenske rijei tur koja je oznaavala dugorogo govedo, a imala je znaenje oploditelja i Boga Sunca. Dan Grada Velike Gorice obiljeava se 13. prosinca, na dan sv. Lucije, zatitnice Turopolja. Grad Velika Gorica, u konkurenciji 5300 europskih gradova, osvojila je Srebrni cvijet Europe - renomiranu nagradu europske Asocijacije za cvijee i okoli Entente Florale koja je dodijeljena 9. rujna 2004. godine u francuskom gradiu Aix leis Bains.
20

Stari grad Lukavec


Kad uete preko praga ulaznih vratiju na kojima dva lava dre grb Plemenite opine turopljske, nai ete se u starom gradu u kojem se branila i pisala povijest ovoga kraja. Prvi put se spominje 1256. godine kao caput Lukavez, no tona godina kao ni mjesto izgradnje nisu poznati. Prvobitna graevina bila je od drveta sa svrhom utvrde za obranu od Turaka. Godine 1481. utvrda dolazi u ruke medvedgradskog gospodara Ivana Tusza. Tek 1553. godine Turopoljci su ponovo doli u posjed svog grada koji je tada ve bio ruevina. Plemenita opina turopoljska darovala je lukaveku razvalinu Matiji Slatinskom, tadanjem turopoljskom upanu. Nakon njega i sina mu ore grad Lukavec dolazi u ruke Turopoljaca koji su ga 1612. godine ponovo podigli u drvetu. Na svetu Luciju 13. prosinca 1613. godine tamo je odano prvo turopoljsko spravie. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18. stoljeu i jedina je zidana utvrda u Turopolju. Stari grad Lukavec je sagraen u obliku nepravilnog kvadrata s etiri kvadratine kule. Nad ulaznim vratima Grada uklesan je grb Plemenite opine turopoljske s postranim lavovima i natpisom Insignia Universitatis nobilium campi Turopolya 1752. U prizemlju su bile prostorije za zatvorenike, stan gradskog uvara i staje. Na katu je bila kapelica sv. Lucije, zatim pukarnice i velika dvorana u kojoj su se odravala plemenitaka spravia - skuptine. Lukavec pripada tipu ravniarskog katela opkoljenog vodom s kulama za bonu obranu. 21

Info
Turistika zajednica grada Velike Gorice Kuriloveka 2, 10 410 Velika Gorica Tel: 00385 (0) 1 6221 666 web: www.tzvg.hr e-mail: tzvg@tzvg.hr facebook.com/tzvelikagorica

ZAGREB
Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, je stari srednjoeuropski grad. Stoljeima se razvijao kao bogato kulturno i znanstveno te snano trgovako i gospodarsko sredite. Nalazi se na sjecitu vanih prometnica izmeu jadranske obale i srednje Europe. Kada je 1991. godine hrvatski narod ostvario dravnu samostalnost, Zagreb postaje glavnim gradom, politikim i upravnim sreditem Republike Hrvatske. Zagreb je i poslovno sredite, sveuilini centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Iz Zagreba potjeu i u njemu djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i sportai. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugoaj Gornjega grada, slikovite trnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtnikih proizvoda, ukusnu domau kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i etalita, s brojnim izletitima u prekrasnoj okolici.

Medvedgrad je stari grad (gradina, utvrenje) sagraen u 13. stoljeu nakon provale Tatara na brdu Mali Plazur, jugozapadnom obronku Medvednice na visini od 593 m. Bio je jedan od najveih burgova u Hrvatskoj. Na Medvedgradu se nalazi ranogotika kapelica sv. Filipa i Jakova i Oltar domovine, spomenik palim hrvatskim vojnicima u Domovinskom ratu. S Medvedgrada se prua prekrasan pogled na Zagreb koji je posebno lijep nou. Najvei lik ugarskog humanizma, pjesnik i slavonski ban Janus Pannonius (Ivan esmiki) umro je na Medvedgradu 27. oujka 1472. godine. Utvrdu Medvedgrad dao je sagraditi 1250. zagrebaki biskup Filip na padinama Medvednice.Svrha joj je bila obrana Kaptola i biskupskih posjeda. Oko 1260. kralj Bela IV. povjerio je utvrdu knezu Stjepku ubiu, a potom je davana na upravu hrvatskim banovima. Utvrda je esto mijenjala gospodare (Babonii, Celjski, Ivan Karlovi, Zrinski, Gregorijanci, Erddy). Medvedgradska je tvrava teko oteena u potresu 1590. godine pa su je 1602. napustili njeni posljednji stanovnici. Nakon sloma zrinsko-frankopanske urote 1671. godine, Medvedgrad je preuzela kraljevska komora, ali tada je ve ruevina. Posljednji gospodari grada bili su baruni Kulmer koji su ga posjedovali do 1945. godine.

Medvedgrad

Info
Turistika zajednica grada Zagreba
Kaptol 5 Tel: +385 1 48-98-555 Fax: +385 1 48-14-340 www.zagreb-touristinfo.hr info@zagreb-touristinfo.hr
22

Zanimljivosti
Kamenita vrata koja povezuju Gornji grad i Donji grad jedina su sauvana od negdanjih etiriju gradskih vrata? Iako se spominju jo u srednjem vijeku, dananji su izgled dobila 1760. godine kada su posljednji put obnovljena. Prema legendi, veliki je poar 1731. godine unitio drvene dijelove vrata, a u pepelu je neoteena ostala jedino slika Bogorodice s Isusom. Ta je slika i danas cilj mnogih hodoasnika koji zahvaljuju Majci Bojoj od Kamenitih vrata to im je podarila milost i pomogla u nevolji. Zlatna kruna s draguljima slici je dodana 1931. godine, a reetka ispred kapelice potjee iz 1758. godine. Prema legendi, buzdovan iznad Kamenitih vrata, postavljen u XVII. stoljeu, titi od vjetica. Lanci u toj ulici, prema legendi, potjeu s broda Victory legendarnog engleskog admirala Nelsona iz pomorske bitke kod Trafalgara, a na sadanje su mjesto postavljeni 1878. godine.

Gradec i Kaptol
Gradec ili Gri je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom nastao dananji Zagreb. Godine 1242. je Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom grad proglaava slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebakom. Od 1242. do 1266. je grad utvren bedemima i kulama, i njegov oblik se do danas vrlo malo izmijenio. Grad je imao etvora vrata: Mesnika (na zapadu), Nova (kasnije Opatika, na sjeveru), Dverce (na jugu), Kamena (na istoku) Sredite Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi Crkva sv. Marka, te sjedite Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Gradec je spojen s Kaptolom 7. rujna 1850., ime zapoinje suvremeno doba uprave u Zagrebu. Ustrojem gradske uprave nakon 1999. Gradec pripada u gradsku etvrt Gornji grad Medveak.

23