Uputstvo Za Popisivace BH

UPUTSTVO ZA POPISIVAE I OPINSKE INSTRUKTORE
Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012. godine
Sarajevo, 2012.
Lektura: tampa:
Fatima Hodi Omerovi tamparija Atlantik bb
Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine
SADRAJ
PREDGOVOR ......................................................................................................................................... 5 UVOD ...................................................................................................................................................... 7 1.OPI DIO ......................................................................................................................................... 9 1.1. CILJEVI PROBNOG POPISA .................................................................................................. 9 1.2. JEDINICE KOJE SE POPISUJU .............................................................................................. 9 1.3. JEDINICE KOJE SE NE POPISUJU ...................................................................................... 10 1.4. PERIOD POPISIVANJA I KRITINI MOMENAT PROBNOG POPISA ................................. 10 2. RAD POPISIVAA ........................................................................................................................ 10 2.1. OBAVEZE POPISIVAA PRIJE POETKA POPISIVANJA ................................................. 10 2.2. NAIN OBRAANJA GRAANIMA I PONAANJE PRILIKOM POPISIVANJA .................. 11 2.3. KO DAJE PODATKE POPISIVAU ....................................................................................... 11 2.4. TA POPISIVA TREBA DA UTVRDI PRIJE POPUNJAVANJA OBRAZACA ..................... 12 2.5. POPISNI OBRASCI ................................................................................................................ 12 2.6. NAIN UPISIVANJA ODGOVORA NA OBRASCE ............................................................... 14 2.7. REDOSLIJED POPUNJAVANJA OBRAZACA ...................................................................... 14 3. KONTROLNIK (OBRAZAC P-3) .................................................................................................... 15 3.1. EMU SLUI KONTROLNIK ................................................................................................. 15 3.2. PRVI REZULTATI ZA POPISNI KRUG .................................................................................. 15 3.3. POPIS ADRESA I POPISANIH JEDINICA I PREGLED REZULTATA PO DOMAINSTVIMA ................................................................................................................. 15 3.4. IZRADA ZBIRNOG REDA U POPIS ADRESA I POPISANIH JEDINICA I PREGLED REZULTATA PO DOMAINSTVIMA ................................................................................... 28 3.5. IZRADA PRVIH REZULTATA ZA POPISNI KRUG ............................................................... 30 3.6. PREDAJA KOMPLETNE POPISNE GRAE OPINSKOM INSTRUKTORU ...................... 30 4. POPUNJAVANJE OBRAZACA P-2 i P-1 ...................................................................................... 31 5. UPITNIK ZA DOMAINSTVO I STAN (obrazac P-2) ................................................................... 35 5.1. POPUNJAVANJE IDENTIFIKACIONIH I ADRESNIH PODATAKA ....................................... 37 5.2. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU SPISAK OSOBA ............... 38 5.3. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU PODACI O JEDINICI ZA STANOVANJE ...................................................................................................................... 44 5.4. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU PODACI O ZGRADI ......... 51 5.5. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU PODACI O DOMAINSTVU .................................................................................................................... 54 5.6. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU PODACI O POLJOPRIVREDI .................................................................................................................. 57 6. POPISNICA (obrazac P-1) ............................................................................................................ 62 7. ZADACI OPINSKOG INSTRUKTORA........................................................................................ 87 7.1. POPUNJAVANJE DIJELA POPUNJAVA OPINSKI INSTRUKTOR NA UPITNIKU ZA DOMAINSTVO I STAN ........................................................................................................ 88 7.2. POPUNJAVANJE DIJELA POPUNJAVA OPINSKI INSTRUKTOR NA POPISNICI ........ 90 8. DEFINICIJE ................................................................................................................................... 90 PRILOG ................................................................................................................................................. 93 Popisnica (P-1) Upitnik za domainstvo i stan (P-2)
Metodoloko uputstvo
PREDGOVOR
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Federalnim zavodom za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republikim zavodom za statistiku Republike Srpske, izradila je Uputstvo za popisivae i opinske instruktore koje e se koristiti u Probnom popisu. Tokom rada na povjerenim poslovima popisivai i opinski instruktori su duni pridravati se Uputstva, tj. postupati u skladu s opisanim postupcima i definicijama. Uspjeh Probnog popisa u velikoj mjeri zavisi o popisivaima, tj. o njihovom primjerenom ponaanju s graanima, te odlinom poznavanju gradiva datog u ovom uputstvu. Uputstvo za popisivae i opinske instruktore sadri objanjenja ciljeva i jedinica Probnog popisa, sadraj osnovnih i pomonih obrazaca, definicije svih obiljeja stanovnitva, domainstava i stanova koja se prikupljaju Probnim popisom, te nain ispunjavanja popisnih obrazaca. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Republikim zavodom za statistiku Republike Srpske i Federalnim zavodom za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, izradila je i Uputstvo za organizovanje i sprovoenje Probnog popisa, kojim su regulisane nadlenosti i zadaci svih uesnika u Probnom popisu.
Direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine
Metodoloko uputstvo
UVOD
U sklopu priprema za Popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini , koji se planira provesti 2013. godine, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Federalnim zavodom za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republikim zavodom za statistiku Republike Srpske, organizuje Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u periodu od 15. do 29. oktobra 2012. prema stanju na dan 14. oktobar 2012. u 24 sata. Probni popis provee se na uzorku od 60 popisnih krugova, odnosno 33 popisna kruga u Federaciji BiH, 21 popisni krug u Republici Srpskoj i 6 popisnih krugova u Brko Distriktu, ime e se obuhvatiti oko 6000 domainstava i oko 20000 osoba u izabranim naseljima. U opinama izabranim za probni popis podjednako su zastupljena gradska i ostala naseljene mjesta. Cilj Probnog popisa jeste provjera pripremljenih metodolokih, organizacionih i informatikih rjeenja za prikupljanje i obradu popisnih podataka kako bi se pravovremeno i na prikladan nain pripremilo provoenje i otklonili eventualni nedostaci za provoenje Popisa 2013. na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Probni popis provodie popisivai (anketari) metodom intervjua, a kod dolaska u domains tvo popisiva e se legitimirati posebnim ovlatenjem.
Metodoloko uputstvo
1.OPI DIO
1.1. CILJEVI PROBNOG POPISA
Cilj provoenja Probnog popisa je da se kroz simulaciju svih popisnih aktivnosti provjere pripremljena metodoloka i organizaciona rjeenja u svrhu pravovremenog otklanjanja svih eventualnih nedostataka, a i da se statistiki i informatiki kadar obui za provoenje Popisa stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine. Provoenje Probnog popisa ima za cilj provjeru rjeenja koja se odnose na: sadraj osnovnih i pomonih popisnih obrazaca, metodoloka uputstva, organizaciju provoenja Probnog popisa, rad popisivaa i drugih uesnika u popisu, trajanje popisivanja, skice popisnih krugova, organizaciju i provoenje kontrole obuhvata i kvaliteta popisnih podataka, provjeru faza obrade podataka (pripremu materijala za unos, skeniranje popisnih obrazaca, ifriranje, kontrole podataka i tabeliranje rezultata popisa), analizu rezultata Probnog popisa, trokove pojedinih faza popisa.
1.2. JEDINICE KOJE SE POPISUJU

U izabranim popisnim krugovima, probnim popisom prikupie se podaci o stanovnitvu, domainstvima i stanovima. Probnim popisom e biti obuhvaene: Osobe dravljani Bosne i Hercegovine sa prebivalitem ili boravitem u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li su u trenutku popisa prisutni u Bosni i Hercegovini ili su odsutni iz Bosne Hercegovine, strani dravljani sa dozvolom za stalni ili privremeni boravak u Bosni i Hercegovini, bez obzira da li su u trenutku popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu, osobe bez dravljanstva.
Domainstva Probnim popisom e se obuhvatiti: - sva individualna domainstva osoba jedinica Popisa i - sva kolektivna domainstva (sastavljena od osoba koje ive u ustanovama za trajno zbrinjavanje dece i odraslih, u bolnicama za smjetaj neizljeivo bolesnih, u manastirima,samostanima ili drugim vjerskim objektima i slino). Stanovi Probnim popisom e se obuhvatiti : - svi stanovi u zemlji koji su namijenjeni za stanovanje, nezavisno da li se koriste za tu namjenu ili za neku drugu, ili nisu naseljeni, - objekti namijenjeni za kolektivno (institucionalno) stanovanje, - druge naseljene prostorije ili objekti koji nisu namijenjeni za stanovanje, ali se u vrijeme Popisa koriste za tu namjenu. Metodoloko uputstvo 9
1.3. JEDINICE KOJE SE NE POPISUJU

Probnim popisom nee biti obuhvaene: Osobe Stanovi Stanovi u vlasnitvu stranih drava; Nenaseljeni (prazni) stanovi koji su iseljeni zbog ruenja; Nenaseljeni stanovi u zgradama koje jo nemaju dozvolu za useljavanje; Stanovi koji se u potpunosti koriste za smjetaj poljoprivrednih maina, ogrijeva i slino. Diplomatsko-konzularno osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavnitva i predstavnici meunarodnih organizacija i tijela, kao i lanovi njihovih porodica koji s njima borave u Bosni i Hercegovini; Pripadnici stranog vojnog i policijskog osoblja, kao i i lanovi njihovih porodica koji s njima borave u Bosni i Hercegovini; Strani dravljani koji u vrijeme Popisa kratkotrajno borave u Bosni i Hercegovini kao turisti, iz privatnih razloga, iz slubenih razloga, zbog lijeenja i slino.
1.4. PERIOD POPISIVANJA I KRITINI MOMENAT PROBNOG POPISA

Popisivanje poinje 15. oktobra 2012. godine u 9 sati, a zavrava se najkasnije do 29. oktobra 2012. godine. u 21 sat. Podaci u popisnim obrascima upisuju se prema stanju na dan 14. oktobra 2012. godine u 24 sata, odnosno u pono izmeu 14. oktobra i 15. oktobra 2012. godine. U statistici se ovaj vremenski presjek naziva kritini momenat popisa. U Probnom popisu treba popisati sve osobe koje su bile ive u kritinom momentu popisa. Na primjer: Ne popisuju se djeca roena nakon kritinog momenta, odnosno u periodu od 15. oktobra 2012. godine do dolaska popisivaa u domainstvo. Djeca roena tano u kritinom momentu se popisuju. Ne popisuju se osobe koje su umrle prije kritinog momenta. Ako je neka osoba umrla nakon kritinog momenta, odnosno u periodu od 15. oktobra 2012. godine do dolaska popisivaa u domainstvo kome je ta osoba pripadala, ta osoba se popisuje, s obzirom na to da je u kritinom momentu bila iva. Osoba umrla tano u kritinom momentu, nee biti jedinica Probnog popisa .
2. RAD POPISIVAA
2.1. OBAVEZE POPISIVAA PRIJE POETKA POPISIVANJA
Prije poetka popisivanja, popisiva zajedno sa opinskim instruktorom treba da obie granice popisnog kruga koji mu je dodijeljen i provjeri njegove granice prema dobijenoj dokumentaciji, odnosno da uporedi stanje na terenu sa skicom. Ako pri obilasku, na osnovu skice i opisa granica popisnog kruga, popisiva primijeti da ne moe sa sigurnou utvrditi teren na kojem treba sprovesti popisivanje, neophodno je odmah rijeiti sve nejasnoe sa instruktorom. Granica i opis popisnog kruga i njegov sadraj moraju biti jasno odreeni. Sve eventualne razlike ili take koje nisu jasno odreene, treba razrijeiti opinski instruktor zajedno sa strunim osobama podrunih jedinica Geodeskih uprava u skladu s Uputstvom za organizovanje i provoenje probnog popisa.
Metodoloko uputstvo
10
Kad upozna podruje svog popisnog kruga, popisiva izrauje plan kretanja i popisivanja unutar popisnog kruga, vodei pritom rauna da ne ispusti ni jednu jedinicu popisa (osoba, domainstvo ili stan). U ulicama u kojima popisuje obje strane, popisiva se treba kretati najprije jednom stranom ulice, a zatim drugom stranom ulice. Popisiva treba ii redom od kue do kue, a u kuama/zgradama od stana do stana kako bi ustanovio nalazi li se u jednoj kui (zgradi) jedan ili vie stanova , te ivi li u pojedinoj kui/ stanu jedno ili vie domainstava, odnosno stanuju li ondje privremeno prisutne osobe. Popisiva mora uspjeno saraivati sa svojim opinskim instruktorom, pogotovo ako naie na bilo kakav problem pri popisivanju koji ne moe sam rijeiti, a opinski instruktor treba redovno kontrolirati popisnu grau popisivaa i davati mu uputstva za uspjean rad. Veoma je bitna kontrola materijala nakon popisanih prvih 5 10 domainstava jer odmah na poetku treba ukloniti sve sistematske pogreke.
2.2. NAIN OBRAANJA GRAANIMA I PONAANJE PRILIKOM POPISIVANJA

Prije ulaska u kuu ili stan popisiva e se predstaviti, pokazati Ovlatenje za popisivaa i ukratko objasniti cilj posjete. Popisiva treba stalno imati na umu da uspjeh Probnog popisa u velikoj mjeri ovisi o tome kako e postaviti i objasniti pojedina pitanja. Stoga, u ponaanju s graanima treba biti strpljiv, te uspostaviti odnos povjerenja i razumijevanja. U kontaktu sa starijim i nemonim osobama treba da bude posebno paljiv. Ukoliko je neophodno, moe proitati pitanje vie puta ili malo due saekati na odgovor. Popisiva treba informirati graane da su prema Zakonu o popisu stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine obavezni davati tane i potpune podatke, ali je pritom vano naglasiti da se podaci prikupljaju za statistike svrhe, te da je zagarantovana tajnost podataka. Popisiva ne smije utjecati na odgovore koje daje osoba koja se popisuje. Veoma je vano da popisiva bude apsolutno neutralan kada bude postavljao pitanja iz obrazaca. Niti izrazom lica, niti glasom, ne treba dozvoliti da osoba koja se popisuje pomisli da je dala taan ili pogrean odgovor. Popisiva ne smije mijenjati rijei niti njihov redoslijed u pitanju, kao ni redoslijed samih pitanja. Ako osoba nije shvatila pitanje, treba ga ponoviti jasno i laganije. Ako osoba i dalje ne moe razumjeti pitanje, tek onda se isto moe postaviti sa drugim rijeima, vodei rauna da se ne izgubi smisao originalnog pitanja.
2.3. KO DAJE PODATKE POPISIVAU

Odgovore na pitanja iz popisnih obrazaca popisiva treba traiti od svake odrasle osobe pojedinano, a ukoliko to nije mogue, onda od punoljetnog lana domainstva kojem su podaci najvie poznati. Za djecu mlau od 15 godina podatke daje jedan od roditelja, odnosno usvojitelj ili staratelj, a za dijete u hraniteljskoj porodici podatke daje osoba koja vodi brigu o tom djetetu. Ako se tokom popisivanja ustanovi da osoba koja daje podatke, na mnoga pitanja o ostalim lanovima domainstva nije sigurna u odgovore ili ih uopte ne zna, popisiva e dogovoriti vrijeme kada e neposredno moi razgovarati sa tim osobama, te e morati ponovo doi u domainstvo. Isto e postupiti kada je zatekao samo djecu ili odrasle osobe koje ne mogu dati traene podatke. Popisiva se mora pridravati dogovorenog vremena ponovnog dolaska. U sluaju da u jedinici za stanovanje nije zatekao nikoga, ostavie Obavjetenje o ponovnom dolasku popisivaa (obrazac P-11) sa naznakom vremena kada e doi. Ako je mogue da od komija sazna u koje su vrijeme lanovi tog domainstva kod kue, onda e u Obavjetenju napisati to vrijeme. Dunost popisivaa je da obilazi taj stan sve dok ne bude u mogunosti da izvri popisivanje. Podatke za domainstvo i stan daje osoba na kojoj se vodi domainstvo, a u njegovom o dsustvu punoljeten lan domainstva kome su podaci najbolje poznati. Metodoloko uputstvo 11
2.4. TA POPISIVA TREBA DA UTVRDI PRIJE POPUNJAVANJA OBRAZACA

Kad je uspostavio kontakt sa osobom koja daje podatke, popisiva mora u razgovoru utvrditi: - koliko osoba stanuje u tom stanu; - da li su osobe u stanu lanovi jednog ili vie domainstava ; - da li pored lanova domainstva u stanu ive i privremeno prisutne osobe; - da li ima odsutnih lanova domainstva u BiH ili inostranstvu (npr. zbog rada, kolovanja i sl.); - da li u stanu ive samo privremeno prisutne osobe; - da li domainstvo koristi jedan ili vie stanova na istoj adresi.
2.5. POPISNI OBRASCI

Osnovni popisni obrasci su: Popisnica (obrazac P-1) koja slui za upisivanje podataka o osobi. Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2) koji slui za upisivanje podataka o domainstvu, poljoprivrednim aktivnostima domainstva, stanu i zgradi. Kontrolnik (obrazac P-3) koji slui za evidentiranje svih popisnih jedinica u popisnom krugu i izradu prvih rezultata za popisni krug.
Pomoni popisni obrasci Popisivai, instruktori, kontrolori i lanovi popisnih komisija dobijaju posebna ovlatenja za obavljanje poslova u popisu, i to na sljedeim obrascima: Ovlatenje za popisivaa (obrazac P-5); Ovlatenje za opinskog/gradskog instruktora (obrazac P-6); Ovlatenje za lana opinske/gradske popisne komisije (obrazac P-6a); Ovlatenje za dravnog instruktora (obrazac P-6b); Ovlatenje za entitetskog instruktora (obrazac P-6c); Ovlatenje za lana kantonalne popisne komisije (obrazac P-6d) Ovlatenje za kontrolora (obrazac P-7);
Pored ovlatenja, svi neposredni uesnici u popisu dobijaju i posebne legitimacije na kojima se, nalaze osnovni lini podaci. Prvi rezultati po naseljenim mjestima i popisnim krugovima (obrazac P-9) Ovaj obrazac slui opinskoj/gradskoj popisnoj komisiji za izradu prvih rezultata po naseljenim mjestima i popisnim krugovima za opinu. Plan obilaska popisivaa i prijema popisne grae (obrazac P-10) Ovaj obrazac priprema popisna komisija za svakog opinskog instruktora. Obrazac sadri podatke o popisivaima koji su dodijeljeni jednom opinskom instruktoru i podatke o potrebnom (oekivanom) broju osnovnih obrazaca koje treba rasporediti po popisivaima i, pored toga, slui instruktoru za izradu plana po kojem e obilaziti popisivae u toku popisivanja i primati popisnu grau. Obavjetenje o ponovnom dolasku popisivaa (obrazac P-11) Ovaj obrazac popisiva popunjava kada nikoga nije zatekao kod kue. Na ovaj obrazac popisiva upisuje vrijeme ponovnog dolaska u domainstvo i ostavlja ga u sanduiu za potu domainstva ili na vidljivom mjestu na kojem ga lan domainstva moe nai. Popisiva se obavezno mora pridravati vremena dolaska koje je upisao u obrazac.
Metodoloko uputstvo
12
Evidencija opinske/gradske popisne komisije o broju osnovnih popisnih obrazaca (obrazac P-12) Ovaj obrazac opinska/gradska popisna komisija koristi za voenje evidencije o ukupnom broju zaduenih, broju naknadno zaduenih, ispravno popunjenih, ponitenih i neupotrijebljenih obrazaca P-1 i P-2, i to pojedinano za svakog opinskog/gradskog instruktora.
Evidencija opinskog/gradskog instruktora o broju osnovnih popisnih obrazaca (obrazac P-12a) Ovaj obrazac opinski/gradski instruktor koristi za voenje evidencije o ukupnom broju zaduenih, broju naknadno zaduenih, ispravno popunjenih, ponitenih i neupotrijebljenih obrazaca P-1 i P-2, i to pojedinano za svakog popisivaa.
Pomoni popisni obrasci su i : Izvjetaj o kontroli (izabranih) skica popisnih krugova (obrazac P-13) Ovaj obrazac slui popisivau da napravi izvjetaj o kvaliteti skice popisnog kruga; Da li opis granica popisnog kruga odgovara stanju na terenu? Da li je jasna skica granica popisnog kruga? Da li je izvreno obiljeavanje ulica i numeracija kua i objekata? Spisak adresa na kojima je popisiva ostavio Obavjetenje (obrazac P-14) Ovaj obrazac slui popisivau kao podsjetnik u koje vrijeme i na koju adresu mora ponovno doi da bi popisao domainstvo koje prethodno nije zatekao kod kue. Zapaanja neposrednih uesnika u Probnom popisu (obrazac P-15) Ovaj obrazac ispunjavaju svi popisivai, opinski instruktori, entitetski i dravni instruktori po zavretku Probnog popisa kako bi se dobile detaljne informacije o uspjenosti instruktae, snalaenju na terenu, tekoama u dobijanju odgovora na pojedina pitanja, primjedbama na sadraj Uputstva, objanjenja pojedinih pitanja na obrascima, o saradnji sa drugim uesnicima, o saradnji sa stanovnitvom i sl. Evidencija o prijemu popisnog materijala od strane opinske popisne komisije (obrazac P-16) Ovaj obrazac slui za voenje evidencije o ukupnom broju primljenih obraza ca i drugog materijala, po vrstama i koliinama za nivo opine na osnovu distribucione liste. Predsjednik OPK ili osoba koju ovlasti predsjednik OPK treba da, odmah nakon prijema, provjeri da li su svi obrasci, uputstva i drugi materijali isporueni i da, ukoliko nedostaje neka vrsta materijala ili nekog materijala nema dovoljno o tome obavijesti dravnog / entitetskog instruktora, a dravni / entitetski instruktor grupu za logistiku. Evidencija o prijemu popisnog materijala od opinskog/gradskog intruktora (obrazac P-17) Ovaj obrazac slui za voenje evidencije o ukupnom broju primljenih obrazaca i drugog materijala, po vrstama i koliinama. Opinski / gradski instruktor treba da, odmah nakon prijema, provjeri da li su svi obrasci, uputstva i drugi materijali isporueni i da, ukoliko nedostaje neka vrsta materijala ili nekog materijala nema dovoljno o tome obavijesti dravnog / entitetskog instruktora, a dravni / entitetski instruktor grupu za logistiku. Kontrolni list dravnog/entitetskog instruktor a (obrazac P-18a) Kontrolni list entitetskog instruktora slui za ocjenu kvaliteta rada opinskh / gradskih instruktora u popisu. Obrazac popunjava dravni/entitetski instruktor za svakog opinskog / gradskog instruktora. Metodoloko uputstvo 13
Kontrolni list opinskog/gradskog instruktora (obrazac P-18b) Kontrolni list opinskog instruktora slui za ocjenu kvaliteta rada popisivaa. Obrazac popunjava opinski / gradski instruktor za svakog popisivaa koji mu je dodijeljen.
Skica popisnog kruga sa opisom granica Skica popisnog kruga jest geografska karta s ucrtanim objektima, ulicama i kunim brojevima, te granicama popisnog kruga zajedno sa opisom granica. Popisiva treba popisati sve jedinice popisa unutar granica popisnog kruga, ali i popisati one jedinice koje eventualno nisu ucrtane, a za koje se sigurno moe utvrditi da pripadaju tom popisnom krugu.
Distribitivna lista (obrazac P-20) Distributivna lista je obrazac na osnovu kojeg e se vriti distribucija popisnog materijala iz tamparije prema opinama.
2.6. NAIN UPISIVANJA ODGOVORA NA OBRASCE

Odgovori na popisne obrasce upisuju se na sljedee naine: upisivanjem znaka X u predviene kuice pored ponuenog modaliteta kao odgovor na pitanje; upisivanjem tekstualnog odgovora u kuice pored pitanja velikim tampanim slovima, itko i jasno; upisivanjem brojanog podatka ili ifre u kuice pored pitanja; kombinacijom znaka X i upisivanjem tekstualnog ili brojanog odgovora.
Pri popunjavanju obrazaca, popisiva mora voditi rauna o oznakama i tekstualnim uputstvima na obrascu (tekst u zagradi ili strelica pored pitanja). Ove oznake i upozorenja sugeriu koje se pitanje postavlja sljedee ili koje treba biti preskoeno.
2.7. REDOSLIJED POPUNJAVANJA OBRAZACA

Popisiva popunjava popisne obrasce sljedeim redom: 1. Kontrolnik (obrazac P-3), i to od kolone 1 do kolone 6. 2. Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2), i to: prvo se upisuju identifikacioni podaci na naslovnoj strani, onda Spisak osoba (unutranja strana obrasca), zatim podaci o jedinici za stanovanje i zgradi (prva strana obrasca ), na kraju podaci o domainstvu i poljoprivredi (etvrta strana obrasca). 3. Popisnica (obrazac P-1) za svaku osobu koja je upisana u Spisak osoba (na obrascu P2). 4. Na kraju, u Kontrolniku preostale kolone (7-10). 5. Naslovna strana Kontrolnika (Prvi rezultati za popisni krug) popunjava se tek nakon zavrenog popisivanja u popisnom krugu. Popisnica (obrazac P-1) ne smije se presavijati "na pola" prilikom popunjavanja, rukovanja ili transporta zbog kasnijeg skeniranja i optikog itanja. Popisni obrasci se popunjavaju na unutranjoj strani draa za skice, kako bi se izbjeglo bilo kakvo guvanje, kvaenje ili nego drugo oteivanje prilikom popunjavanja.
Metodoloko uputstvo
14
3. KONTROLNIK (OBRAZAC P-3)

3.1. EMU SLUI KONTROLNIK
Kontrolnik ima viestruku namjenu, pa ga treba popunjavati uredno prema obja njenjima iz ovog Uputstva. Svaki popisni krug ima svoj Kontrolnik (obrazac P-3) i to po pravilu samo jedan. Izuzetno, kada su za izvrenje popisa u jednom popisnom krugu odreena dva ili vie popisivaa, svaki od njih vodi poseban Kontrolnik za onaj dio kruga koji mu je dodijeljen (ove dijelove odreuje opinski instruktor i o tome upoznaje svakog popisivaa). U ovakvim sluajevima, pored kuica za upisivanje rednog broja popisnog kruga u opini, na naslovnoj strani Kontrolnika, stavlja se oznaka I dio, II dio ili III dio, s tim to se prvi rezultati za popisni krug upisuju na naslovnoj stranici Kontrolnika koji nosi oznaku I dio. Ako je jedan popisiva odreen da vri popisivanje u dva ili vie (manjih) popisnih krugova, za svaki e popisni krug voditi poseban Kontrolnik. Kontrolnik se popunjava i za popisne krugove u kojima nije naena niti jedna osoba, niti bilo kakav objekat. U ovakvom sluaju, u dijelu Prvi rezultati za popisni krug u svim poljima e biti upisano 0. Kontrolnik se sastoji od dva dijela: Prvi rezultati za popisni krug (naslovna strana) i Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima .
3.2. PRVI REZULTATI ZA POPISNI KRUG

Prvi rezultati za popisni krug slue da se u vrlo kratkom roku, po zavretku popisivanja, dobiju podaci o broju popisanih osoba, broju domainstava (bez kolektivnih), broju domainstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, broju stanova (bez kolektivnih) i broju neodaziva za domainstva i osobe, koji, pored svih pokuaja, nisu eljeli da se popiu. Prije poetka popisivanja popisiva sa kutije za uvanje popisnog m aterijala prepisuje na naslovnu stranu Kontrolnika identifikacione podatke (naziv naseljenog mjesta, naziv opine/grada, ifru entiteta/BD, matini broj opine/grada, ifru/redni broj popisnog kruga u okviru opine/grada). Na naslovnoj strani Kontrolnika nalaze se tabele 1, 2, 3, 4 i 5 u koje popisiva, po zavretku popisivanja, treba da upie zbirne rezultate za popisni krug, prema objanjenjima na ovoj strani Kontrolnika, kao i prema objanjenjima koja se daju u daljem tekstu ovog Uputstva. Zbirni podaci sa prve strane Kontrolnika se unose u aplikaciju za prve rezultate.
3.3. POPIS ADRESA I POPISANIH JEDINICA I PREGLED REZULTATA PO DOMAINSTVIMA

Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima slui da popisiva , instruktor, kontrolor i sve druge osobe koje e raditi sa popisnom graom, mogu: utvrditi je li popis obavljen na svakoj adresi koja je obuhvaena opisom gran ica popisnog kruga; da li su na svakoj adresi popisani svi stanovi, domainstva i zgrade koje treba obuhvatiti popisom; da li je za svaki popunjeni red u Kontrolniku kod kojeg je u kolonama 2 upisan redni broj stana popunjen i jedan obrazac P-2; da srede popisnu grau prema redoslijedu upisa u Kontrolnik; da popisiva izradi Prve rezultate za popisni krug. 15
Metodoloko uputstvo
Unutranje stranice Kontrolnika popisiva popunjava u dva odvojena koraka. Prvo, popunjava kolone (a), kolone 1-6 i prema potrebi kolonu 11 (napomena). Kolone od 7-10 popisiva popunjava kad zavri popunjavanje popisnih obrazaca P -1 i P-2 za konkretno domainstvo.
Redni broj - kolona (a)

Unutranje stranice Kontrolnika imaju predtampane redne brojeve u koloni (a) u intervalu 1 -180. Na prvoj stranici redni brojevi poinju od 1-20, na drugoj od 21-40, itd.
Adresa (ulica, kuni broj, dodatak, ulaz, stan) - kolona (1)

Upisuje se puni naziv ulice, kuni broj, dodatak i broj stana (u zgradama u kojima su stanovi numerisani). Ukoliko popisiva na skici i u opisu popisnog kruga ima upisan npr. novi naziv ulice, a osoba koju on popisuje navede kao adresu stanovanja stari naziv ulice, popisiva je duan da u kolonu 1 upie stari naziv ulice, tj. kako osoba koju on popisuje izjavi. Istovremeno u kolonu 11 (napomene) treba da upie: novi naziv ulice. Adresni podaci se upisuju za svaki graevinski i drugi objekat koji se nalazi u popisnom krugu, bez obzira na to da li je naseljen ili nenaseljen, i to za: svaku zgradu u kojoj ima stanova ili naseljenih poslovnih prostorija, svaku drugu jedinicu za stanovanje (upa, tala, prikolica, vagon i sl.), svaku zgradu ili drugi objekat koji nije naseljen (banka, prodavnica, kola, fabrika zgrada, magacin i dr.), zgradu koja slui za privremeni boravak (hotel, odmaralite, bolnica i sl.), zgradu u izgradnji, prazan plac koji se nalazi izmeu stambenih zgrada i koji, po pravilu, zauzima jedan ili vie kunih brojeva, zgradu ambasade.
Dakle, u kolonu 1 upisuje se puni naziv ulice, kuni broj, dodatak, ulaz i broj stana (u zgradama u kojima su stanovi numerisani). Ukoliko se popisivanje vri u mjestima u kojima ulice nemaju nazive ili ne postoji numeracija kua i stanova, upisuje se samo naziv naselja, odnosno dijela naselja (zaseoka, mahale) koji mjet ani upotrebljavaju.
Kolone 2, 3 i 4
Da bi se pravilno popunile kolone 2, 3 i 4, potrebno je da popisiva vodi rauna o definicijama stana, domainstva i zgrade.
Stan
Stan je graevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, bez obzira na to da l i se u momentu popisa koristi samo za stanovanje; za stanovanje i obavljanje djelatnosti;samo za obavljanje djelatnosti;za odmor i rekreaciju, ili je rije o nenaseljenom , ali graevinski ispravnom stanu. Stan kao graevinski povezana cjelina se sastoji od jedne ili od vie soba (od 4 ili vie metara kvadratnih) sa odgovarajuim pomonim prostorijama (kuhinja, ostava, pre dsoblje, kupatilo, toalet/WC i sl.) ili bez pomonih prostorija i moe imati jedan ili vie posebnih ulaza. Pored stanova, u smislu date definicije, popisom se obuhvaaju i druge naseljene prostorije ili objekti, koji nisu namijenjeni za stanovanje, ali u vreme Popisa se koriste za stanovanje. Takvi mogu biti naseljeni poslovni prostori, druge jedinice za stanovanje (kolibe, kabine, brvnare, karavani, hambari, mlinovi, atori i sl), kao i kolektivna prebivalita, odnosno kolektivni stanovi (prostorije namijenjene za stanovanje velike grupe ljudi ili nekoliko domainstava. Sve prostorije kolektivnog (institucionalnog) stana (studentski domovi, medrese, samostani, manastiri i sl.) popisuju se kao jedna jedinica popisa, bez obzira na to da li se nalaze u jednoj ili vie zgrada. Metodoloko uputstvo 16
Domainstvo
Domainstvom se smatra svaka porodina ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajedniki troe svoje prihode za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.), bez obzira da li se svi lanovi nalaze u mjestu gdje je nastanjeno domainstvo ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju u BiH ili inostranstvu, zbog rada, k olovanja ili su odsutni iz drugih razloga. Domainstvom se smatra i svaka osoba koja ivi sama (samako domainstvo) i koja nije lan nekog drugog domainstva u nekom drugom naselju u BiH ili inostranstvu. Samako domainstvo moe stanovati u posebnom ili djeljivom stanu, ili kao samac - podstanar ili u samakom hotelu i sl., bez obzira da li stanuje u istoj sobi sa drugim samcem ili sa lanovima domainstva - vlasnika stana, ali s njima ne troi zajedno svoje prihode. Domainstvom se smatraju i osobe koje se koluju u naselju popisa, a ive u branoj ili vanbranoj zajednici (npr. studentski brakovi). Domainstvom se smatraju i osobe bez stalne adrese (beskunici, nomadi), a zateene su u kritinom trenutku u naselju popisa. Domainstvom se smatra i tzv. kolektivno domainstvo (institucionalno) , tj. domainstvo sastavljeno od osoba koje ive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u manastirima samostanima, u bolnicama za smjetaj neizlijeivih bolesnika, u domovima za penzionere, osobe smjetene u udomiteljske porodice (ako ih je vie od 10) i slino. To su, po pravilu, domainstva koja su osnovala pravna ili fizika lica radi dugotrajnog smjetaja i zbrinjavanja odreene grupe ljudi. Izuzetno, kolektivnim (institucionalnim) domainstvom se smatraju i strani studenti u studentskom domu. Domainstvo moe da se sastoji od jedne ili vie porodica i pored toga, moe da ima i lanove koji ne pripadaju ni jednoj porodici u domainstvu koja se popisuje; isto tako ima domainstava u kojima nema ni jedne porodice (samaka domainstva, kao i domainstva koja su sastavljena od srodnika (brat i sestra bez roditelja;) ili nesrodnika koji zajedniki troe prihode radi zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba).
Porodica
Porodica je zajednica koja se sastoji samo od branog ili vanbranog partnera, ili od roditelja (oba ili jednog ) i njihove djece. Dijete (bioloko ,usvojeno,pastorak) jeste osoba koja, bez obzira na starost i na brani status, ivi u domainstvu s jednim ili s oba roditelj a, pod uvjetom da nema branog/vanbranog partnera ili svoje djece u tom domainstvu.
Zgrada
Zgrada je svaki graevinski objekat koji ima spoljne postojane zidove pokrivene krovnim pokrivaem i moe imati jedan ili vie ulaza (s jednim ili vie kunih brojeva). Zgrada moe da se koristi za stanovanje, za obavljanje neke djelatnosti ili da se u njoj uvaju materijalna dobra. Zgrada moe biti: - individualna (samostalna) zgrada; - dvojna, odnosno dupleks zgrada (dve zgrade s jednim zajednikim zidom); - zgrade u nizu (vie zgrada meusobno povezanih zajednikim zidovima). Svaka od gore navedenih tipova zgrada smatra se kao posebna zgrada. Dupleks zgrade i zgrade u nizu mogu predstavljati jednu graevinsku cjelinu s jednim kunim brojem, a razliitim brojevima ulaza, meutim, na terenu se mogu sresti i kao posebne zgrade, odnosno da svaki ulaz ima poseban kuni broj. Ovakve sluajeve na terenu, popisiva e evidentirati kao posebne zgrade.
Metodoloko uputstvo
17
Redni broj stana (kolona 2)

U koloni 2 upisuju se trocifreni redni brojevi za svaku jedinicu za stanovanje koja se popisuje u popisnom krugu (za svaki stan bilo da je nastanjen ili prazan ili se u njemu nalaze privremeno prisutne osobe, za svaku naseljenu poslovnu prostoriju, za svaku drugu improviziranu jedinicu za stanovanje kao to je ator, vagon, koliba, garaa, upa i sl., za beskunike, kao i za svaki kolektivni stan). Redni brojevi stanova se upisuju u sva tri predviena polja na sljedei nain: 001, 002, 003 itd. do 009, zatim 010, 011 itd., za sve jedinice stanovanja osim za kolektivne stanove kod kojih redni broj zapoinje s 9 (901, 902..999 i sl.). Za svaku novu jedinicu stanovanja koja se popisuje dodjeljuje se novi rastui redni broj. Ako u jednoj jedinici za stanovanje stanuju dva ili vie domainstava, za sva domainstva se upisuje isti redni broj stana. Redni broj 001 popisiva e dodijeliti stanu (jedinici za stanovanje) kojeg e prvo popisati, zatim redni broj 002 za drugi stan, a nakon toga redni brojevi se nastavljaju sve do rednog broja zadnjeg popisanog stana (jedinice za stanovanje) u popisnom krugu. Redni broj 901 popisiva e dodijeliti prvom kolektivnom stanu na koji naie, bez obzira da li je upisan u prvom redu kolone (a) ili nekom drugom. Nakon upisivanja rednog broja kolektivnog stana nastavlja numeraciju, upisujui sljedei rastui redni broj stana. Na primjer, ako je prvi kolektivni stan na koji je popisiva naiao, trei stan po redoslijedu u popisnom krugu, tada se u koloni 2, u treem redu upisuje redni broj 901, a ne 003 niti 903. Sljedei stan koji je popisan, a koji nije kolektivan dobija tekui redni broj stana 003. Naredni kolektivni stanovi na koje popisiva naie dobijaju redne brojeve 902, 903 itd. Ako je, zbog veliine nekog popisnog kruga, odreeno da na istom popisnom krugu popisivanje provode dva ili tri popisivaa, dodjeljivanje rednih brojeva stanova se vri na sljedei nain:
Redni broj stana Stan Prvi dio popisnog kruga Drugi dio popisnog kruga Trei dio popisnog kruga
Kolektivni stan
001- 299 301-599 601-899
901-929 931-959 961-999
Jedan popisni krug, zbog njegove veliine, moe se pod ijeliti najvie na tri popisivaa.
Redni broj domainstva (kolona 3)

Prije dodjeljivanja rednog broja domainstva potrebno je u razgovoru sa osobom koja daje podatke utvrditi da li u stanu ivi jedno ili vie domainstava. Tek nakon toga u koloni 3 se upisuje trocifreni redni broj za domainstvo u stanu. Redni brojevi za domainstvo se upisuju u sva tri predviena polja na sljedei nain: 001, 002, 003 itd., zatim 010, 011 itd. Za svako novo domainstvo koje se popisuje dodjeljuje se novi rastui redni broj. Redni broj 001 popisiva e dodijeliti domainstvu koje prvo popie, 002 drugom domainstvu, a zatim redni brojevi nastavljaju sve do rednog broja zadnjeg popisanog domainstva u popisnom krugu. Redni broj 901 popisiva e dodijeliti prvom kolektivnom domainstvu na koje naie, bez obzira da li je upisano u prvom redu kolone (a) ili nekom drugom. Nakon upisivanja rednog broja kolektivnog domainstva nastavlja numeraciju, upisujui sljedei rastui redni broj domainstva. Na prim jer, ako je prvo kolektivno domainstvo na koje je popisiva naiao, peto domainstvo po redoslijedu u popisnom krugu, tada se u koloni 2, u petom redu upisuje redni broj 901, a ne 005 niti 905. Sljedee domainstvo koje je popisano, a koje nije kolektivno dobija tekui redni broj domainstva 005.
Metodoloko uputstvo
18
Naredna kolektivna domainstva na koje popisiva naie dobijaju redne brojeve 902, 903 itd. Ako je, zbog veliine nekog popisnog kruga, odreeno da na istom popisnom krugu popisivanje provode dva ili tri popisivaa, dodjeljivanje rednih brojeva domainstva se vri na sljedei nain: Redni broj domainstva
Privatna domainstva Prvi dio popisnog kruga Drugi dio popisnog kruga Trei dio popisnog kruga Kolektivna domainstva
001- 299 301-599 601-899
901-929 931-959 961-999
Kada se ne dodjeljuje redni broj domainstva? Redni broj domainstva se ne dodjeljuje kada nema domainstva u stanu (u smislu datih definicija za domainstvo), odnosno u koloni 3 se upisuje 000 u sljedeim sluajevima: Kada se popisuje prazan - nenaseljen stan; ili kad popisiva zna da u stanu stanuje domainstvo koje je godinu i due odsutno u inostranstvu, a niko od lanova tog domainstva nije bio prisutan u stanu; Kada jedno domainstvo koristi dva stana na istoj adresi, u redu za drugi stan, u koloni za redni broj domainstva se upisuje 000 (u redu za prvi stan domainstvo dobija tekui redni broj); Kada je stan naseljen privremeno prisutnim osobama koje imaju mjesto stalnog stanovanja u drugom naseljenom mjestu u Bosni i Hercegovini (gdje ivi i njihovo domainstvo), a u mjestu popisa borave zbog posla ili kolovanja; Kada u stanu borave privremeno prisutne osobe iz inostranstva (stranci s odobrenim boravkom prisutni u Bosni i Hercegovini krae od jedne godine i nemaju namjeru da ostanu due od godinu dana); Kada se radi o stanu koji se koristi samo za obavljanje djelatnosti, za odmor i rekreaciju ili u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi).
Redni broj zgrade (kolona 4)

Redni broj za zgradu se dodjeljuje za svaki objekat koji po definiciji predstavlja zgradu, ali pod uvjetom da u njoj ima najmanje jedan stan. Redni brojevi za zgradu se upisuju u koloni 4, u sva tri predviena mjesta na sljedei nain: 001 (za prvu zgradu u kojoj su se popisivali stanovi i domainstva), 002 (za drugu zgradu), 003 itd., zatim 010, 011 itd. Redni broj se dodjeljuje i za zgradu koja predstavlja kolektivni stan kao i za zgradu u koju je smjeteno kolektivno domainstvo. Za svaku posebnu zgradu, u saglasnosti s datom definicijom, ako ima najmanje jedan stan, dodjeljuje joj se poseban redni broj. Redni broj se dodjeljuje i za zgradu u izgradnji koja ima potpuno zavren i useljen bar jedan stan. Kada se ne dodjeljuje redni broj zgrade? Redni broj zgrade se ne dodjeljuje, odnosno u predviena polja se upisuje "000" za druge objekte, koji nisu zgrada, a koriste se za stanovanje. Svi ostali objekti na koje se nailazi u popisnom krugu, evidentiraju se u koloni 1, ali se ne popisuju, odnosno ne dobijaju redni broj i za njih se u kolone 2, 3 i 4 upisuju crtice (hoteli, banke, bolnice, itd.). Ako se stambene prostorije koje koristi jedno domainstvo nalaze u se popisuju kao jedan stan, onda redni broj dobija samo zgrada u stana (u ovom sluaju stanu se dodjeljuje samo jedan redni broj). domainstvo koristi preko cijele godine jo jednu sobu ili kuhinju, Metodoloko uputstvo dvjema zgradama, a te prostorije kojoj se nalaze glavne prostorije Ovaj sluaj se javlja kada jedno koja je graevinski odvojena od 19
glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi na istom placu ili u istoj zgradi, ali ima poseban ulaz), pa se ova soba, odnosno kuhinja, popisuje u sastavu stana, a ne kao poseban stan. Ako je, zbog veliine nekog popisnog kruga, odreeno da na istom popisnom krugu popisivanje provode dva ili tri popisivaa, onda popisiva koji popisuje na prvom dijelu popisnog kruga poinje numeraciju zgrade u tom dijelu sa rednim brojem 001; popisiva na drugom dijelu prvoj zgradi dodjeljuje redni broj 301, drugoj 302 i dalje nastavlja tekuim rednim brojevima, a popisiva na treem dijelu redne brojeve zgrade poinje sa 601 i dalje do zadnje zgrade u svom dijelu popisnog kruga. U sluaju kada su dva ili tri popisivaa odreena da popisuju u jednoj zgradi (neboder ili viespratnica sa nekoliko ulaza), po prethodnom dogovoru sa instruktorom, upisuju isti redni broj zgrade. Za razliku od rednih brojeva stanova i domainstava, redni broj zgrade ne mora ii u kontinuitetu, s obzirom na to da se popisiva moe vie puta vraati u istu zgradu da bi popisao domainstva koja prije toga nije zatekao. Vano je da svi stanovi koji se nalaze u istoj zgradi moraju imati isti redni broj zgrade (u sluaju kada je u meuvremenu dolo do prekida popisivanja u jednoj zgradi i nastavljeno je u drugoj zgradi ).
Primjeri kako se dodjeljuju redni brojevi stanova, domainstava i zgrada

Primjer 1: Ako u prvom stanu koji se popisuje u popisnom krugu i koji se nalazi u objektu (zgradi), ivi jedno domainstvo, stan e dobiti redni broj 001, domainstvo redni broj 001 i zgrada takoe redni broj 001.
Kuni broj Dodatak Ulaz Br. stana
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
Ulica X
Primjer 2: Ako u sljedeem stanu, koji se nalazi u objektu (zgradi) ive dva domainstava, popisiva e svakom domainstvu u koloni 3 dodijeliti rastui redni broj, a u kolonu 2 u redu gdje je upisano prvo domainstvo dodijelie redni broj stana k oji slijedi, a kod drugog domainstva redni broj stana e ponoviti. Zgrada e dobiti rastui redni broj koji e se ponoviti i kod prvog i kod drugog stana. U Kontrolniku bi to izgledalo ovako:
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
2 3
Ulica X Ulica X
x x
x x
x x
x x
0 0
0 0
2 2
0 0
0 0
2 3
0 0
0 0
2 2
Metodoloko uputstvo
20
Primjer 3: Ako jedno domainstvo koristi dva ili vie stanova koji se nalaze na istoj adresi (istoj zgradi ili drugoj zgradi u istom dvoritu, s istim kunim brojem ili bez njega), popisiva e svakom stanu dodijeliti novi redni broj i upisati u kolonu 2, a u koloni 3 e u redu kod prvog upisanog stana tog domainstva dodijeliti redni broj domainstva, a uz ostale stanove koje koristi domainstvo upisae redni broj domainstva 000 (jer domainstvo ne moe biti popisano u dva ili vie stanova ). U navedenom sluaju, prvi redni broj treba dodijeliti najveem i najkvalitetnijem stanu uz koji e se upisati i redni broj domainstva, a onda se dodjeljuju redni brojevi ostalim stanovima. Ako bi ovaj primjer bio nastavak prethodnih, u Kontrolniku bi se trebalo evidentirati ovako:
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
4 5 6
Ulica X Ulica X Ulica X
x x x
x x x
x x x
x x x
0 0 0
0 0 0
3 4 5
0 0 0
0 0 0
4 0 0
0 0 0
0 0 0
3 3 3
Primjer 4: Ako u sljedeem stanu koji se nalazi u zgradi ne stanuje ni jedno domainstvo (nenastanjen stan), u Kontrolniku e se upisati:
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
Ulica X
U ovom sluaju, popisiva e u kolonu 11 (Napomena) upisati o kakvom se praznom stanu radi, odnosno da li je stan prazan ili su u njemu privremeno prisutne osobe zbog rada ili kolovanja , ili se radi o vikendici.
Primjer 5: Domainstvo sastavljeno od raseljenih ili izbjeglih osoba koje se nalaze u objektu za smjetaj takvih osoba popisuje se kao privatno domainstvo smjeteno u kolektivnom stanu. U ovakvom sluaju (pretpostavka je da nastavljamo upisivanje u Kontrolniku), u kolonu 2 za redni broj stana upisuje se trocifreni redni broj za kolektivni stan i poto je to prvi kolektivni stan u popisnom krugu dobie redni broj 901 (a ne 007), u kolonu 3 tekui redni broj domainstva (u ovome sluaju 005), a u kolonu 4 redni broj zgrade e biti 005.
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
Ulica X
Napomena: Popisiva e postupiti na isti nain ako je u studentskom domu ili u domu za penzionere naiao na domainstvo koje se sastoji od brane zajednice dva studenta ili dva penzionera koji stanuju u zgradi kolektivnog stana u sobi (ili u nekim drugim prostorijama koje ne odgovaraju definiciji stana)
Metodoloko uputstvo
21
Primjer 6: Popisiva je naiao na studentski (ili aki) dom u kojem stanuju studenti (aci). U koloni 2 upisuje se trocifreni redni broj kolektivnog stana 902(ovo je drugi po redu kolektivni stan u popisnom krugu), a budui da to nije institucionalno domainstvo (ve samo osobe koje tu privremeno stanuju u vrijeme kolovanja), domainstvo e u koloni 3 dobiti redni broj 000, a redni broj zgrade e biti 006.
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
Ulica X
U tom istom studentskom domu stanuju i strani studenti. Te strane studente e popisati kao institucionalno domainstvo u kolektivnom stanu. Poto se radi o istom kolektivnom stanu redni broj kolektivnog stana e biti isti kao u prethodnom primjeru, a institucionalno domainstvo dobija redni broj 901 poto je to prvo institucionalno domainstvo u popisnom krugu, dok se redni broj zgrade ponavlja.
10
Ulica X
Primjer 7: Ako dalje popisiva na svom popisnom krugu naie na institucionalno domainstvo npr. samostan asnih sestara, redni broj stana u koloni 2 e biti 903, redni broj domainstva e biti 902, dok e redni broj zgrade biti 007.
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
11
Ulica X
Primjer 8: Ako su, na primjer, asne sestre stanovale u stanu (pretpostavimo da je popisiva u narednom sluaju naiao na ovakvu situaciju), bez obzira na broj osoba, u ovakvoj situaciji e stan dobiti tekui redni broj (007), a redni broj domainstva 903 (poto je ovo tree institucionalno domainstvo u krugu), redni broj zgrade je tekui i u ovom sluaju on je 008.
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
12
Ulica X
Primjer 9: Popisiva u svom popisnom krugu naie na domainstvo koje se smjestilo u drugu jedinicu stanovanja (recimo da im je stan izgorio u poaru , pa su se smjestili u garau jer u stanu nema nikakvih uvjeta za ivot, a nemaju novaca za njegovu rekonstrukciju). U ovakvom sluaju i pored toga to ta garaa ne ispunjava ni minimum uvjeta propisanih definicijom stana, popisiva e dodijeliti redni broj stana kao i redni broj domainstva, ali za redni broj zgrade e upisati 000.
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
13
Ulica X
Metodoloko uputstvo
22
Primjer 10: Na sljedeoj adresi, u individualnom objektu sa dva stana, popisiva popisuje supruga koja ivi s svojom suprugom kao posebno domainstvo. Osoba koja se popisuje informie popisivaa da drugi stan u toj zgradi pripada njegovom sinu koji sa svojom porodicom ve vie godina ivi u Njemakoj. Cijela sinova porodica ima dravljanstvo BiH, a nije ni odjavila svoje prebivalite u BiH.
stana (kolona 2)
zgrade (kolona 4)
14 15
Ulica X Ulica X
x x
x x
x x
x x
0 0
0 1
9 0
0 0
0 0
7 8
0 0
0 0
9 9
Primjer 11: Na sljedeoj adresi, popisiva popisuje domainstvo domara koje ivi u stanu koji se nalazi u IV Osnovnoj koli. U ovakvom sluaju redni broj stana je tekui (011), domainstva takoe (009) kao i zgrade (010). 16 Ulica X x x x x 0 1 1 0 0 9 0 1 0
Napomena: Ovako isto e postupiti i u sluaju da u sobi nekog hotela ivi samako ili vielano domainstvo.
Ime i prezime osobe na kojoj se vodi domainstvo (kolona 5)

Za svako domainstvo kojem je dodijeljen redni broj, u koloni 5 upisuje se ime i prezime osobe na kojoj se vodi domainstvo (nosilac domainstva), i to prema izjavi osobe koja daje podatke popisivau. Ime i prezime osobe na kojoj se vodi domainstvo prepisuje se u prvi red Spiska osoba koji se nalazi na unutranjoj strani Upitnika za domainstvo i stan (obrazac P-2). Osoba na kojoj se vodi domainstvo moe biti bilo koji punoljetan lan domainstva, bez obzira na pol i starost, odnosno osoba prema kojoj se najlake mogu odrediti odnosi meu lanovima domainstva. Pri tome, ukoliko se popisuje vielano porodino domainstvo u kojem , osim lanova jedne ue porodice (brani ili vanbrani par sa ili bez djece) , ive i drugi srodnici ili nesrodnici, poeljno je da se za osobu na kojoj se vodi domainstvo izabere jedan od partnera (mu ili ena). Osoba koja je u vrijeme sprovoenja popisa odsutna iz domainstva jer je godinu dana ili due na radu u inostranstvu ne bi trebalo da bude osoba na kojoj se vodi domainstvo. Osoba koja je godinu dana ili due u inostranstvu moe biti nosilac domains tva ako je njegovo cijelo domainstvo odsutno u inostranstvu godinu i due. Ako u stanu ne stanuje ni jedno domainstvo, tj. kada je u koloni 3 (redni broj domainstva) upisano 000, popisiva u kolonu 5 upisuje crticu (-). Za kolektivne stanove, bez obzira na to ive li u njima institucionalna domainstva ili u njima privremeno stanuju, kao korisnici usluga, osobe za koje je ta institucija mjesto stalnog stanovanja, umjesto imena i prezimena popisiva e upisati naziv te ins titucije, npr. Studentski dom Bjelave. Za hotele, odmaralita, bolnice i druge objekte koji nisu namijenjeni za stanovanje i u njima nema stalno nastanjenih osoba, kao i za svaku zgradu i druge objekte (skladite, tvornika zgrada itd.) ili prazno gradilite koje zauzima jedan ili vie kunih brojeva, umjesto imena i prezimena upisuje se odgovarajui naziv, na primjer Hotel Evropa, Dravna bolnica, Pedijatrijska klinika, VI osnovna kola, prazan plac. Meutim, ako je u nekom od ovih objekata stalno nastanjeno neko samako ili porodino domainstvo (na primjer u Hotelu Evropa ili u koli stanuje domainstvo domara ili raseljen e osobe u objektu za smjetaj raseljenih osoba), u narednom redu Kontrolnika (ista adresa), u kolonama 2, 3 i 4. dodjeljuju
Metodoloko uputstvo
23
se tekui redni brojevi stana, domainstva i zgrade, a u kolonu 5 se ne upisuje naziv ustanove, nego ime i prezime osobe na kojoj se vodi domainstvo.
Broj telefona mobilni / fiksni kolona 6

Upisuje se broj fiksnog telefona (sa pozivnim brojem) ili broj mobilnog telefona bilo kojeg lana tog domainstva. U sluaju da domainstvo ne posjeduje telefon, ova kolona se ostavlja prazna. Kolone 7-10 u Popis adresa i popisanih jedinica...popunjavaju se tek nakon to su popunjeni popisni obrasci (P-2 i P-1).
Broj osoba upisanih u Spisak osoba - Kolone 7-9

U kolonu 7 za svaki stan, odnosno za svako domainstvo, upisuje se ukupan broj osoba upisan ih u Spisak osoba na obrascu P-2, odnosno ukupan broj popunjenih Popisnica. U kolonu 8 upisuje se broj popisanih lanova domainstva iz kolone 4 Spiska osoba (obrazac P -2). U kolonu 9 upisuje se broj lanova domainstva kod kojih je u Spisku osoba u kolo ni 10 Razlog odsustva / prisustva upisana ifra 05, 07 ili 09 (osobe na radu i boravku u inostranstvu i osobe koje se koluju u inostranstvu).
Ako se domainstvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom upisati DA kolona 10

Ukoliko je na pitanju 36. Da li se domainstvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom (obrazac P -2) obiljeen odgovor Da (u skladu sa uputstvima datim u zagradi pored ovog pitanja), u Kontrolniku, u koloni 10, u redu koji se odnosi na ovo domainstvo popisiva e upisati DA. U supr otnom, ova kolona se ostavlja prazna.
Napomena - kolona 11 Kontrolnika

U ovoj koloni popisiva moe upisati svoje komentare kako bi objasnio specifine situacije na koje je naiao na terenu. Na primjer: ako su svi lanovi domainstva u inostranstvu u vrijeme popisa, pa popisiva nije uspio da prikupi podatke o njima, upisae: domainstvo je u inostranstvu ili domainstvo je na putu; u sluaju da svi lanovi domainstva odbijaju da budu popisani, upisae cijelo domainstvo odbilo da se popie; u sluaju da samo pojedini lanovi domainstva odbijaju da budu popisani, upisae: 1, 2, 3... lana domainstva odbilo da se popie (i o tome obavezno mora biti obavijeten opinski instruktor) i sl.
Naknadno upisivanje i ispravljanje podataka u Popisu adresa i popisanih jedinica...

Ako je popisiva propustio popisati ili je pogreno popisao neki stan ili domainstvo, treba da postupi na jedan od sljedeih naina: Kad je popisiva (sluajno ili iz opravdanih razloga) propustio popisati cijelu zgradu, stanove i domainstva u tim stanovima, on e popisati te jedinice popisa kao da su naredne na koje je naiao u popisnom krugu (poevi od prvog slobodnog reda), s tim da vodi rauna o rednom broju zgrade ako je u istoj ve popisivao, jer ista zgrada mora imati isti redni broj, kao i da napie tanu adresu u koloni 1. Znai, kada se vrati u zgradu u kojoj je ve popisao druge stanove i domainstva, da popie stan i domainstvo koje je propustio, poto u tom stanu tada nije bilo nikoga, redni broj stana u koloni 2 nastavlja na zadnji popisani stan u popisnom
Metodoloko uputstvo
24
krugu, isto e uiniti i sa rednim brojem domainstva, a u kolonu 4 e upisati redni broj zgrade koji joj je ve dodijelio kada je popisivao ostale stanove i domainstva u toj istoj zgradi. Kad je propustio popisati drugo (tree itd.) domainstvo u stanu u kojem je ve popisao jedno domainstvo, precrtat e sve podatke u redu koji se odnosi na ve popisano domainstvo i u prvi slobodni red e prepisati podatke iz precrtanih redova (kolone 1 i 6), a stanu i domainstvima e dodijeliti nove redne brojeve (kao da ih prvi put unosi u ovaj Spisak), kao i zgradi, ako u istoj nije popisao niti jedan drugi stan. Ako je u toj istoj zgradi ve popisao ostale stanove, tada e dodijeliti isti redni broj zgrade kao i k od tih stanova. U sljedeem redu e popisati drugo domainstvo gdje e redni broj stana biti isti kao i kod prvog domainstva, redni broj drugog domainstva e biti sljedei rastui redni broj, a redni broj zgrade e biti isti kao i kod prvog domainstva. Ako je popisiva u okviru jednog istog stana u tri reda dodijelio redne brojeve za tri domainstva, pa naknadno ustanovio da se ne radi o tri, ve o dva domainstva, on e precrtati sve podatka u redu koji se odnosi na pogreno odreeno domainstvo i prep raviti podatke u kolonama 7-10, a u koloni 11 napomene dati kratko obrazloenje. Ako je popisiva u okviru jednog stana dodijelio redni broj nekom domainstvu, pa naknadno utvrdio da se ne radi o domainstvu, nego o privremeno prisutnim osobama ija su domainstva u drugom mjestu, popisiva e u koloni 3 precrtati redni broj toga domainstva i iznad upisati 000, a u koloni 5 e takoe, precrtati prethodno upisani podatak (prezime i ime osobe na kojoj se vodi domainstvo).
Takoe, prilikom svih naknadnih ispravki, ako su ve upisani podaci u kolonama 7-10, treba ih precrtati ili prepraviti na odgovarajui nain. Kod svih intervencija u Kontrolniku (bilo naknadnih upisivanja ili ispravljanja), popisiva je duan da na ve popunjenim obrascima izvri ispravke identifikacionih podataka (Popisnica i Upitnik za domainstvo i stan). Napomene e posluiti kao podsjetnik kada treba popuniti cijeli Upitnik za domainstvo i stan, a kada samo dio za domainstvo, odnosno dio za stan. U nastavku se daju primjeri za ispunjavanje ovog dijela Kontrolnika.
Metodoloko uputstvo
25
Redni broj Adresa
stana
domainst va
Ime i prezime osobe na kojoj se vodi domainstvo

zgrade
Dodatak
Ulica
Kuni broj
(a)
Stan
Ulaz
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Mostarska Splitska Splitska Splitska Splitska Splitska Splitska
3 1 5 3 3 9 11 22 22 22 22 22 15 19 1 9 5 5 10 10
0 0 1 0 0 1 0 0 1 Ana Savi 0 0 2 0 0 2 0 0 2 Ivo Kosti 0 0 3 0 0 3 0 0 3 Damir Teletovi 0 0 4 0 0 4 0 0 4 Ivo Kosti 0 0 4 0 0 5 0 0 4 Darko Simi 0 0 5 0 0 6 0 0 5 Jasminko Rizvi 0 0 6 0 0 0 0 0 6 ............................ 0 0 7 0 0 7 0 0 7 Fadila Agi 0 0 7 0 0 8 0 0 7 Muamer koro 0 0 8 0 0 0 0 0 7 .......................... 0 0 9 0 0 9 0 0 7 Rada Mari 0 1 0 0 1 0 0 0 7 Branko Maksimovi 0 1 1 0 1 1 0 0 8 Danijel Grubei 0 1 2 0 1 2 0 0 9 Milan Mati 9 0 1 9 0 1 0 1 0 Samostan asnih sestara
0 1 3 0 1 3 0 1 1 Marko Markovi 9 0 2 0 0 0 0 1 2 Studentski dom 0 1 4 0 1 4 0 1 2 Dragan Popi 0 1 5 0 1 5 0 1 3 Ilija Stani 0 1 6 0 0 0 0 1 3

15 12
Ukupno
Metodoloko uputstvo
26
Broj osoba upisanih u Spisak osoba

Od toga: lanovi domainstva
ukupno
Broj telefona Fiksni/mobilni
svega
Odsutni iz razloga 05, 07 i 09
Ako se domainstvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom upisati DA
Napomena
10
11
4 6 3 4 2 1
4 5 3 3 2 1 2 2
DA
Naknadno utvreno da se radi o dva domainstva
3 5 2 3 2 1 2 5 15 7 254 4 3
3 5 2
1
Naknadno utvreno da se radi o jednom domainstvu
1 1 2
DA
Naknadno utvreno da nije domainstvo ve privremeno prisutna osoba
DA 5
DA
3 2
1 1
U studentskom domu stanuje domainstvo domara
Drugi stan na istoj adresi, kojeg domainstvo koristi
315
31
13
Metodoloko uputstvo
27
3.4. IZRADA ZBIRNOG REDA U POPIS ADRESA I POPISANIH JEDINICA I PREGLED REZULTATA PO DOMAINSTVIMA
Nakon to je popisiva zavrio popisivanje u popisnom krugu vri prebrojavanje podataka po kolonama u Kontrolniku da bi dobio red Ukupno, tampan na dnu svake stranice Kontrolnika.
Izraunavanje broja stanova (kolona 2 Redni broj stana)

Ukupan broj stanova izraunava se na svakoj stranici, a zbir se upisuje u red U kupno na dnu stranice. Zbir se dobija tako da se u koloni 2 prebroje svi stanovi koji imaju redni broj 001-899, s tim da se stanovi iji se redni brojevi ponavljaju broje samo jednom. Precrtani redni brojevi stana i kolektivnog stana iji redni broj poinje sa cifrom 9 (npr. 901, 902 itd) se ne broje.
Izraunavanje broja domainstava (kolona 3 Redni broj domainstava)

Ukupan broj domainstava izraunava se na svakoj stranici, a zbir se upisuje u red Ukupno na dnu stranice. Zbir se dobija tako da se u koloni 3 prebroje sva domainstva koja imaju redni broj 001-899. Precrtani redni brojevi domainstava i kolektivnih domainstava iji redni broj poinje sa cifrom 9 (npr. 901, 902 itd) se ne broje. Domainstva koja imaju ifru 000 ne prebrojavaju se. Ne treba praviti zbirni red za kolonu 4 (zgrade).
Izraunavanje zbirnih podataka za kolone 7-9 (Broj osoba upisanih u Spisak osoba)
Zbirni podaci u kolonama 7-9 dobijaju se sabiranjem svih upisanih podataka u odgovarajuim kolonama (izuzev podataka iz precrtanih redova).
Izraunavanje broja domainstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom kolona 10

Ukupan broj domainstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom dobija se na nain da se u koloni 10 prebroje polja u kojima je upisan odgovor Da, a zatim se taj zbir upisuje u red Ukupno.
Rekapitulacija
Nakon to je na svakoj stranici izraunao red Ukupno , popisiva pravi rekapitulaciju. To ini tako da sve redove Ukupno s ispunjenih stranica Kontrolnika prepisuje u redove na praznu unutranju stranicu Kontrolnika te ih sabire po kolonama. Prepisivanje podataka treba raditi paljivo i prepisane podatke provjeriti, kako bi se izbjegle pogreke i pravilno izradili prvi rezultati za popisni krug.
Metodoloko uputstvo
28
Primjer izrade rekapitulacije za popisni krug na prvoj slobodnoj stranici Kontrolnika:

Redni broj Adresa
Od toga: lanovi domainstva
Broj osoba upisanih u Spisak osoba

Ako se domai nstvo bavi poljopri vredno m proizvo dnjom upisati DA
stana Kuni broj Dodatak Ulica
domainst va
Napomena
zgrade
Ukupno svega
1 1
Stan
Ulaz
Odsutni iz razloga 05, 07 i 09
10
11
STRANICA 1 STRANICA 2 STRANICA 3 STRANICA 4 STRANICA 5 STRANICA 6 UKUPNO
1 2 1 9 1 6 1 3 1 4 1 5 8 9
1 5 1 1 9 1 8 1 3 1 4 8 0
83 33 48 56 37 22 279
65 33 42 54 31 22 247
12 5 7 2 3
2 osobe -odbijanje
5 10 3 6
1 domainstvoodbijanje
29
31
2- osobe (odbijanje) 1 doma. (obijanje)
UKUPNO
Metodoloko uputstvo
29
3.5. IZRADA PRVIH REZULTATA ZA POPISNI KRUG

Rezultati zbirnog reda Ukupno (rekapitulacije) za popisni krug prepisuju se u tabele 1, 2, 3, 4 i 5 na naslovnoj stranici Kontrolnika.
Tabela 1. Broj osoba upisanih u Spisak osoba Podaci se prepisuju iz zbirnog reda Ukupno (rekapitulacije) kolone 7-9.
Tabela 2. Broj popisanih stanova (bez kolektivnih) Podatak se prepisuje iz zbirnog reda Kontrolnika, iz kolone 2. Tabela 3. Broj domainstava (bez kolektivnih) Podatak se prepisuje iz zbirnog reda Kontrolnika, iz kolone 3. Tabela 4. Broj domainstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom Podatak se prepisuje iz zbirnog reda Kontrolnika, iz kolone 10. Tabela 5. Broj neodaziva za domainstva i osobe Podatak o broju neodaziva za domainstva se dobija tako to se u koloni Napomena prebroje svi redovi u kojima je upisano cijelo domainstvo odbilo da se popie. Broj neodaziva za osobe se dobija tako to se u istoj ovoj koloni prebroje osobe koje su odbile da se popiu (npr. u koloni Napomena, u nekom od redova upisano 2 osobe odbile da se popiu). U ovom sluaju, u redu u kojem je upisano da su pojedine osobe odbile da se popiu, u koloni 7 mora biti upisana najmanje jedna osoba. Izuzetno, u sluaju kada su za izvrenje popisa u jednom popisnom krugu odreena dva ili vie popisivaa, pri emu e svaki od njih voditi poseban Kontrolnik za onaj dio popisnog kruga koji mu je dodijeljen, popisiva koji vodi Kontrolnik sa oznakom I dio ne upisuje zbirne podatke direktno u tabele 1, 2, 3, 4 i 5 na naslovnoj strani svog Kontrolnika, ve ih ispisuje grafitnom olovkom ispod ili pored tabela. Opinski instruktor, nakon prijema svih Kontrolnika za podijeljeni popisni krug, u tabele 1-5 na naslovnoj strani Kontrolnika koji nosi oznaku I dio upisuje zbirne podatke za cijeli popisni krug.
3.6. PREDAJA KOMPLETNE POPISNE GRAE OPINSKOM INSTRUKTORU

Po zavrenom popisivanju na svom popisnom krugu, tj. poto je popisao sve stanove , sva domainstva i sve osobe, popisiva sreuje popisnu grau tako to: 1. Sve neiskoritene i popisne obrasce na kojima je napravio greku, koja se prema ovom uputstvu ne moe ispravljati, stavlja na dno kutije za uvanje i predaju materijala. 2. Na njih stavlja sve obrasce P-2 sa pripadajuim popisnicama (ili bez njih, ako P-2 nema pripadajuih popisnica) sloenim prema redosljedu kojim su osobe upisane u Spisak osoba, a zatim ih slae onim redom kojim su stanovi i domainstva upisivani u Kontrolnik, tj. u Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima.
Metodoloko uputstvo
30
3. Zatim, stavlja skicu popisnog kruga 4. Izvjetaj o kontroli skica popisnih krugova (obrazac P-13) 5. Na kraju se preko ve sreenih popisnih obrazaca stavlja Kontrolnik. Broj svih obrazaca (ispravno popunjenih, neupotrijebljenih i pogreno popunjenih) mora odgovarati broju zaduenih obrazaca na poetku popisa. Ovako sreen popisni materijal (spakovan u kutiju za popisni krug) popisiva predaje svom opinskom instruktoru, koji je duan da pregleda materijal i da, u saradnji sa popisivaem, otkloni sve eventualne propuste, tj. ako je potrebno moe traiti od popisivaa da se vrati u odreeno domainstvo . Nakon to instruktor pregleda popunjene obrasce i utvrdi da je popisiva popisao sv e jedinice popisa, neophodno je da popisiva na naslovnoj strani Kontrolnika upie podatke o ukupnom broju popunjenih obrazaca P-1 i P-2., zatim potpie Kontrolnik i upie datum predaje cjelokupne popisne grae. Na naslovnoj strani Kontrolnika instruktor popunjava podatak o ukupnom broju kutija u popisnom krugu (u koje su uloeni popisni obrasci). Ukoliko je popisni krug podijeljen na dva ili tri popisivaa, na naslovnoj strani Kontrolnika na kojem je upisana oznaka I dio instruktor upisuje ukupan broj kutija za cijeli popisni krug (zbir svih kutija koje je primio od popisivaa za taj popisni krug) i potpisuje se. Po zavretku popisa svaki popisiva treba ispuniti obrazac Zapaanja neposrednih uesnika u Probnom popisu (obrazac P-15) i predati ga opinskom instruktoru. Ovaj obrazac ispunjavaju i ostali uesnici Probnog popisa.
4. POPUNJAVANJE OBRAZACA P-2 i P-1

OLOVKA Poto su svi obrasci pripremljeni za optiko itanje, obavezno je da popisiva pie hemijskom olovkom koju je dobio uz popisni materijal. Ne smije koristiti grafitnu olovku, nalivpero, flomaster ili olovku koja pie drugom bojom. Ako jedna od zaduenih olovaka nije ispravna, treba traiti novu od opinskog/gradskog instruktora. JEZIK Dunost popisivaa je da popisne obrasce P-2 i P-1 popuni pravilno-itko, na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku, velikim tampanim slovima, hemijskom olovkom koju je dobio u kompletu za popisivanje. PISMO Obrasci se mogu popunjavati latininim ili irilinim pismom. Nakon to jednom izabere pismo (latinicu ili irilicu) popisiva je duan na cijelom obrascu koristiti SAMO IZABRANO PISMO. Nije doputeno kombiniranje pisama tokom popunjavanja obrazaca. Ukoliko je neophodno da neki odgovor upiete drugim pismom (npr. Travel company) ve na sljedeem pitanju trebate se vratiti na pismo koje ste na poetku izabrali. Popisiva bira pismo na kojem e vriti popunjavanje popisnih obrazaca. Ukoliko se desi da osoba koja daje podatke insistira da popisiva koristi drugo pismo, a on nije u mogunosti da zadovolji te zahtjeve, popisiva e obavijestiti svog instruktora . Instruktor moe odrediti nekog drugog popisivaa da izvri popisivanje tog domainstva. Primjer: Ispravno
Neispravno
Metodoloko uputstvo
31
NAIN POPUNJAVANJA POPISNICA Prilikom popunjavanja popisnica paljivo proitajte svako pitanje, naroito vodei rauna o tekstu u zagradama ili strelicama za skokove koje postoje na odreenim pitanjima. Pitanja se popunjavaju redoslijedom, uvaavajui redne brojeve pitanja na popisnicama i strelice za preskok pitanja ukoliko postoje. Na popisnicama postoje sljedee vrste odgovora: 1. Pitanja sa otvorenim odgovorom 2. Pitanja sa ponuenim odgovorima Primjeri popunjavanja obrazaca 1. Pitanja sa otvorenim odgovorom Kod pitanja sa otvorenim odgovorom u svaku kuicu upisuje se samo jedno slovo ili cifra, bez obzira da li su slova jednostavna ili sloena (LJ, NJ, D). Ispravno Neispravno
Izuzetno je vano da se svaki znak ili cifra nalazi u okviru kuice ak i ako se radi o slovima sa kvaicama. Ispravno Neispravno
Ukoliko se ponueni odgovor sastoji od vie rijei izmeu njih se uvijek mora ostaviti jedna kuica prazna:
Metodoloko uputstvo
32
Ukoliko je neophodno odgovor moe biti upisan u vie od jednog reda na nain da se krene upisivati od poetka prvog reda prelazei u drugi red bez pravljenja razmaka u rijei, na sl jedei nain:
Ne treba upisivati nikakve specijalne znakove u kuice (takice [.], crtice [ -], zareze [,] ...) bez obzira da li se rije skrauje ili dio rijei prenosi u sljedei red. Kod upisivanja brojeva-numerikih vrijednosti treba voditi rauna da brojevi budu upisani itko i po principu jedan broj jedna kuica:
Nikada ne upisujte vodee nule osim u sluju identifikacionih podataka (ifra popisnog kruga, redni broj stana, domainstva, zgrade i osobe) 2. Pitanja sa ponuenim odgovorima Kod pitanja sa ponuenim odgovorima potrebno je upisati znak X u odgovarajue kuice: Mogu je samo jedan odgovor
ili
Metodoloko uputstvo
33
Ispravljanje greaka Ispravljanje greaka se vri iskljuivo upotrebom korekturne trake koja se nalazi u setu za popisivanje. Bilo kakvo precrtavanje ili prepravljanje greke na drugi nain nije dozvoljeno. Najprije je potrebno korekturnom trakom prei preko pogreno upisanog slova/rijei, a nakon toga precizno upisati ispravno slovo/rije vodei rauna o ivicama kuica koje trebaju ostati vidljive prilikom korekcije.
Ponitavanje obrazaca Obrasce P-1 i P-2 popisiva moe ponititi samo ukoliko je napravio preveliki broj greaka koje nikako ne moe da ispravi, ili je pogrijeio prilikom upisivanja odgovora na pitanja o etnikoj/nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovijesti. Ponitavanje vri tako to sa dvije dijagonalne linije od donjeg lijevog do gornjeg desnog ugla (po dijagonali) precrtava prvu stranicu obrasca. Preko tih linija upisuje se PONITENO. Svaki poniteni obrazac popisiva je duan da vrati svom instruktoru koji e procijeniti da li je obrazac opravdano poniten.
PONITENO
Metodoloko uputstvo
34
5. UPITNIK ZA DOMAINSTVO I STAN (obrazac P-2)

Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2) je obrazac koji slui za upisivanje podataka o jedinici za stanovanje, zgradi, domainstvu i podatka o pljoprivredi, te upisivanje lanova domainstva, kao i privremeno prisutnih osoba u Spisak osoba . U obrazac P-2 ulau se sve pripadajue popisnice (obrazac P-1). Za svaki popunjeni red u Kontrolniku (Obrazac P-3), u kojem je upisan tekui redni broj stana, popunjava se jedan obrazac P-2, bez obzira da li se popunjava u cjelini ili samo djelimino (samo podaci o jedinici za stanovanje ili samo podaci o domainstvu). Upitnik za domainstvo i stan se popunjava po sljedeem redoslijedu: 1. prvo se popunjavaju identifikacioni podaci na naslovnoj stranici obrasca P-2, (entitet, opina, popisni krug, stan, domainstvo, zgrada), 2. nakon toga unutranje stranice gdje se nalazi Spisak osoba, 3. kada je popunjen Spisak osoba, popisiva se vraa na naslovnu stranicu obrasca P-2 i popunjava podatke o jedinici za stanovanje i podatke o zgradi, 4. kada je zavreno upisivanje odgovora na naslovnoj strani P-2, prelazi se na etvrtu stranicu obrasca P-2 i popunjava podatke o domainstvu i podatke o poljoprivredi. Ukoliko se na podacima o poljoprivredi u pitanju 36. oznai odgovor DA, tada se u Kontrolnik u kolonu 10 upisuje DA.
Kada se popunjava cijeli Obrazac P-2, a kada samo podaci o jedinici za stanovanje, odnosno o domainstvu: a) KADA U JEDNOM STANU STANUJE SAMO JEDNO DOMAINSTVO - popunjava se jedan obrazac P-2 sa svim podacima o jedinici za stanovanje i zgradi, kao i podaci o domainstvu i podaci o poljoprivredi b) KADA U JEDNOM STANU STANUJE VIE DOMAINSTAVA - popunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko ima domainstava. - na prvom obrascu P-2 popunjavaju se sva etiri dijela obrasca P-2: podaci o jedinici za stanovanje u kojoj stanuje domainstvo i podaci o zgradi, podaci o domainstvu i podaci o poljoprivredi, a na drugom i svim ostalim obrascima P-2 (iji broj zavisi od broja domainstava u stanu) unose se samo podaci o domainstvu i podaci o poljoprivredi. NAPOMENA: U ovakvim sluajevima, ne smije se zaboraviti da se u svim upitnicima za domainstvo i stan, popunjava Spisak osoba, odnosno upisuju se lanovi domainstva za koje se popunjava Upitnik za domainstvo i stan. c) KADA JEDNO DOMAINSTVO KORISTI DVA STANA U ISTOM INDIVIDUALNOM OBJEKTU, - popunjavaju se dva obrazaca P-2. - na prvom Obrascu P-2 popunjavaju se podaci o najkvalitetnijem stanu i podaci o zgradi, podaci o tom domainstvu i podaci o poljoprivredi. Ukoliko domainstvo stvarno koristi drugi stan npr. u jednom stanu boravi tokom dana, a u drugom tokom noi (sobe za spavanje), onda se - na drugom Obrascu P-2, koji se popunjava za drugi stan, ne popunjavaju podaci o domainstvu nego samo podaci o jedinici za stanovanje
Metodoloko uputstvo
35
na pitanjima o jedinici za stanovanje potrebno je na pitanje 1. obiljeiti odgovor stan, a na pitanje 3. odgovor drugi stan koji domainstvo koristi i koji se nalazi u istom objektu.
Ukoliko domainstvo uopte ne koristi ovaj drugi stan onda se on popisuje kao prazan stan, tj. na pitanju 3. obiljeava se odgovor prazan stan.
d) KADA U STANU NE STANUJE NI JEDNO DOMAINSTVO NI OSOBA (prazan, nenaseljen ili naputen stan, vikend i porodine kue-stanovi za odmor i rekreaciju ili stan koji se koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi), popunjava se jedan Obrazac P-2 i to: identifikacioni podaci, i prva stranica Obrasca P-2 (podaci o jedinici za stanovanje i podaci o zgradi). e) KADA SE U STANU NALAZE SAMO OSOBE IJE JE MJESTO STALNOG STANOVANJA U DRUGOM MJESTU U BIH ILI INOSTRANSTVU (PRIVREMENO PRISUTNE OSOBE), a u mjestu popisa se nalaze zbog rada, kolovanja ili iz drugih razloga; - popunjava se jedan Obrazac P-2 i to: identifikacioni podaci, Spisak osoba i prva stranica Obrasca P-2 (podaci o jedinici za stanovanje i podaci o zgradi) . f) U KOLEKTIVNOM STANU NALAZE SE SAMO PRIVATNA (SAMAKA ILI VIELANA) DOMAINSTVA KOJA SU KORISNICI USLUGA (samaki hoteli), - popunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko ima privatnih domainstava u kolektivnom stanu, s tim to se na Obrascu P-2 jedino ne popunjavaju svi podaci o jedinici za stanovanje, ve samo pitanja 1 i 2 .
g) U ZGRADI KOLEKTIVNOG STANA STANUJE PRIVATNO DOMAINSTVO KOJE JE KORISNIK USLUGA popunjava se jedan Obrazac P-2 s tim to se na Obrascu P-2 jedino ne popunjavaju svi podaci o jedinici za stanovanje, ve samo pitanja 1 i 2. Ovako e se popuniti Obrazac P-2 za domainstvo koje se sastoji od brane zajednice dva studenta ili dva penzionera koji stanuje u zgradi kolektivnog stana u sobi (ili u nekim drugim prostorijama koje ne odgovaraju definiciji stana); h) U KOLEKTIVNOM STANU NALAZE SE SAMO PRIVREMENO PRISUTNE OSOBE KOJE NE INE INSTITUCIONALNO DOMAINSTVO (npr. studentski ili aki domovi, radnike barake) - popunjava se jedan Obrazac P-2 i to: identifikacioni i adresni podaci, Podaci o jedinici za stanovanje pitanje 1 . Vrsta jedinice za stanovanje i pitanje 2 . Vrsta kolektivnog stana, a u Spisak se upisuje ukupan broj osoba (npr. Studentski dom 356 osoba). i) KAD SE U KOLEKTIVNOM STANU NALAZI INSTITUCIONALNO DOMAINSTVO (domovi penzionera, manastirski i samostanski konaci, zdravstvene ustanove za smjetaj neizljeivih bolesnika, domovi za djecu i omladinu sa posebnim potrebama, domovi za socijalno ugroenu djecu i sl.), - popunjava se jedan Obrazac P-2 i to: identifikacioni i adresni podaci, Podaci o jedinici za stanovanje pitanje 1 i 2 . Spisak u koji se upisuje ukupan broj osoba, te Podaci o domainstvui Podaci o poljoprivredi j) BESKUNICI BEZ STALNOG MJESTA STANOVANJA Popunjava se jedan Obrazac P-2, i to: identifikacioni i adresni podaci; Spisak osoba ,Podaci o jedinici za stanovanje samo pitanje 1. i Podaci o domainstvu( samo pitanje 23, i odgovor moe biti samo drugo ).
Metodoloko uputstvo
36
5.1. POPUNJAVANJE IDENTIFIKACIONIH I ADRESNIH PODATAKA

Prostor za upisivanje identifikacionih i adresnih podataka nalazi se na vrhu prve stranice obrasca P-2. Identifikacioni podaci su: - entitet/BD - opina - popisni krug - stan - domainstvo - zgrada. Identifikacione podatke na obrazac P-2 popisiva prepisuje iz Kontrolnika, i to: ifru entiteta, opine i popisnog kruga sa naslovne strane Kontrolnika, a sa unutranje stranice Kontrolnika "Popisa adresa i popisanih jedinica i pregleda rezultata po domainstvima": - redni broj stana iz kolone 2 - redni broj domainstva iz kolone 3 - redni broj zgrade iz kolone 4.
Obiljeiti pismo koje e se koristiti
Adresni podaci (ulica, kuni broj, dodatak, ulaz i broj stana), se prenose sa unutranje stranice Kontrolnika "Popisa adresa i popisanih jedinica i pregleda rezultata po domainstvima" iz kolone 1 .
Poslije upisivanja identifikacionih i adresnih podataka popisiva prelazi na popunjavanje Spiska osoba, koji se nalazi na unutranjim stranicama obrasca P-2.
Metodoloko uputstvo
37
5.2. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU SPISAK OSOBA

Da bi pravilno popunio Spisak osoba, popisiva prvo treba, u razgovoru sa osobom koja daje podatke, da utvrdi: 1. Ukupan broj lanova domainstva, bez obzira na to jesu li u kritinom momentu popisa bili prisutni u naselju popisa ili su iz njega bili odsutni; 2. ivi li u stanu jedno ili vie domainstava ili su osobe koje je zatekao samo privremeno prisutne; 3. Stanuju li u stanu sa lanovima domainstva i osobe privremeno prisutne u naselju popisa. Prikupljenim informacijama popisiva utvruje da li osobe koje stanuju u stanu ine domainstvo ili ne. U Spisak osoba se upisuju svi lanovi domainstva i sve privremeno prisutne osobe. Ako se radi o kolektivnom domainstvu, u ovaj Spisak osoba se upisuje samo naziv institucije i ukupan broj lanova tog domainstva i to u koloni za ime i prezime. lanovi domainstva Pod rednim brojem 001 u Spisku osoba prvo se upisuje osoba na kojoj se vodi domainstvo (potrebno je uporediti da li je isto ime i prezime upisano i u koloni 5 Kontrolnika), zatim slijede imena lanova njegove porodice, tj. branog ili vanbranog partnera i djece (nije vaan redoslijed upisivanja djece). U sluaju da u domainstvu ima vie od jedne porodice, poslije prve, upisati redom lanove druge, tree, itd. porodice, i to po prethodno utvrenom redoslijedu. Na kraju se upisuju osobe koje ne pripadaju ni jednoj porodici, ali su lanovi domainstva (srodnici i nesrodnici). Ako domainstvo ini samo jedna osoba (samako domainstvo), onda se ta osoba obavezno u pisuje pod rednim brojem 001. Veoma je vano da se u Spisak osoba upiu svi lanovi domainstva, ukljuujui i one koji su u kritinom momentu popisa bili odsutni (npr. nalaze se na radu ili na kolovanju u drugom mjestu u zemlji ili inostranstvu, u gostima, itd.) Ukoliko domainstvo ima vie od 20 lanova, potrebno je otvoriti novi obrazac P -2, prepisati identifikacione i adresne podatke domainstva i na gornjoj margini obrasca staviti naznaku NASTAVAK. Zatim, u Spisku osoba prepraviti predtampane brojeve lanova domainstva u koloni (a), odnosno upisati 021, 022, itd. i nastaviti sa upisivanjem podataka o tim lanovima domainstva. U Spisak osoba se ne upisuju osobe koje su se u kritinom momentu popisa zatekle u domainstvu (prijatelji, rodbina poznanici, komije) jer su dole u kratkotrajnu posjetu. Privremeno prisutne osobe U Spisak osoba upisuju se i privremeno prisutne osobe, tj. osobe koje imaju mjesto stalnog stanovanja u drugom mjestu u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu (gdje imaju svoje domainstvo), a koje borave u naselju popisa jer su u njemu: zaposlene, koluju se ili su prisutne iz nekog drugog razloga (npr. zbog porodinih razloga, lijeenja i sl.) Privremeno prisutne osobe mogu boraviti same u stanu, i u tom sluaju nije potrebno odreivati osobu na koju se vodi domainstvo, ve se ove osobe upisuju po sluajno izabranom redoslijedu, poev od rednog broja 001 do posljednje privremeno prisutne osobe u stanu. Takoe, privremeno prisutne osobe mogu boraviti zajedno sa lanovima domainstva koje u tom stanu ivi, i tada se u Spisak osoba upisuju tek poto su upisani svi lanovi domainstva. Osim toga, privremeno prisutne osobe iz drugog mjesta u Bosni i Hercegovini ili iz inostranstva mogu u vrijeme popisa da borave u kolektivnom stanu kao to je studentski dom, baraka za smjetaj Metodoloko uputstvo
38
radnika i sl. U tom sluaju, u Spisak osoba upisuje se samo naziv t og kolektivnog stana i ukupan broj privremeno prisutnih osoba koje tu stanuju. Nakon toga, za svakog studenta (radnika) popunjava se popisnica (obrazac P-1) i na svakoj od njih upisuje se redni broj osobe 001 do nnn. Popunjene Popisnice stavljaju se ispod pripadajueg obrasca P-2. Pravilo je da se popunjene Popisnice ulau u odgovarajui obrazac P -2, osim kada se popisuju lanovi kolektivnog domainstva ili privremeno prisutne osobe u kolektivnom stanu. Tada popunjene Popisnice popisiva stavlja ispod pripadajueg obrasca P-2 (da ne bi dolo do kidanja/ cijepanja) obrasca P-2. Kolona (a) Redni broj osobe U ovoj koloni su odtampani redni brojevi na mjestu jedinice (upisuju se brojevi 001- 009), s tim da popisiva nakon devete osobe (ako ih ima vie) brojeve dopunjava dodajui dvije cifre sa lijeve strane (01 ili 02) formirajui brojeve 010-019 i 020. Ako domainstvo ima vie od 20 lanova, tada se koristi drugi obrazac P-2, na koji se nastavljaju upisivati imena lanova domainstva, dopisujui u istu ovu kolonu sa lijeve strane 02 ili 03 pri emu formira brojeve 021 -029 i 030... itd. U takvom sluaju popisiva mora pri vrhu prve stranice drugog obrasca P-2 naznaiti da je rije o nastavku Spiska. Identifikacioni se podaci prepisuju sa prvog obrasca P-2. Redni broj osobe iz ove kolone ujedno je i redni broj osobe koji se prepisuje na popisnicu (obrazac P-1). Ovo pravilo ne vrijedi za lanove institucionalnog (kolektivnog) domainstva kojima e popisiva dodijeliti redni broj osobe neposredno na popisnici. Kolona 1. Ime i prezime Upisuje se ime i prezime za sve lanove domainstva i sve privremeno prisutne osobe. Objanjenja vezana za redoslijed upisivanja osoba data su na unutranjoj strani obrasca P -2 u tabeli ispod Spiska osoba. Kolona 2. Ime jednog roditelja Za svaku osobu koja je upisana u Spisak osoba upisuje se ime oca ili majke. Kolona 3. Ime supruge/supruga; partnerke/partnera Ukoliko je rije o osobi iji brani ili vanbrani partner ivi u istom domainstvu (takoe je upisan u Spisak osoba), u ovu kolonu treba da je upisano ime te supruge/supruga; partnera/partnerke. Za djecu i druge osobe koji nemaju svog partnera u domainstvu, kolona 3 e biti prazna. Kolone 4. i Kolona 5. Osoba je lan domainstva ili privremeno prisutna U kolonu 4., za svakog lana domainstva koji je upisan u Spisak osoba treba obiljeiti odgovarajuu kuicu (upisati X), dok u koloni 5 treba obiljeiti odgovarajuu kuicu za svaku privremeno prisutnu osobu. Kolona 6. i Kolona 7. Odnos prema osobi na kojoj se vodi domainstvo Ukoliko se Spisak osoba popunjava za domainstvo, onda se za osobu upisanu u kolonu 6. Pod rednim brojem 001 obavezno upisuje: osoba na kojoj se vodi domainstvo, a zatim se za svakog lana domainstva upisuje odnos prema ovoj osobi. Na primjer: supruga, partner u neformalnoj zajednici, unuka, itd. Za lanove domainstva koji nisu u srodstvu sa osobom na kojoj se vodi domai nstvo upisuje se nije u srodstvu. Ovaj odgovor upisuje se i za djecu u hraniteljskim porodicama, prijatelj, prijateljica, kum, kuma itd.
Metodoloko uputstvo
39
Za privremeno prisutne osobe, odnosno za osobe koje nisu lanovi domainstva, upisuje se nije lan domainstva /privremeno prisutna osoba (bez obzira na to da li su privremeno prisutne osobe u srodstvu s osobom na kojoj se vodi domainstvo ili nisu). Ukoliko se Spisak osoba popunjava za domainstvo, onda se za osobu pod rednim brojem 001 u kolonu 7 obavezno upisuje ifra 01, a zatim se za svakog lana domainstva upisanog u Spisak osoba prepisuje ifra odnosa prema osobi na kojoj se vodi domainstvo iz odgovarajue tabele (ispod Spiska osoba). Za lanove domainstva koji nisu u srodstvu s osobom na kojoj se vodi domainstvo treba upisati ifru 12, dok se za privremeno prisutne osobe upisuje ifra 88 (bez obzira na to da li su u srodstvu s osobom na kojoj se vodi domainstvo). Kolona 8. Redni broj porodice Za lanove prve porodice treba upisati ifru 1, za lanove druge porodice ifru 2 i tako redom. Za osobu koja ne pripada nijednoj porodici u okviru domainstva , kao i za privremeno prisutne osobe treba upisati ifru 0. Ako u domainstvu nema nijedne porodice, za sve lanove domainstva upisuje se 0. Za osobe koje ine samako domainstvo, takoe, treba upisati ifru 0. Kolona 9. Poloaj lana u porodici U ovu kolonu, zavisno od odgovora, treba upisati odgovarajue ifre (od 01 do 08 ili 88) prema tabeli koja se nalazi ispod Spiska. Za svaku osobu koja kod Rednog broja porodice ima upisanu ifru 0, kod Poloaja lana u porodici treba upisati ifru 88. Kolona 10. Razlog odsustva / prisustva Za svakog lana domainstva koje se u kritinom momentu popisa nije nalazio u mjestu u kome je domainstvo, treba utvrditi razlog odsustva i upisati odgovarajuu ifru. Pri tome treba voditi rauna o tome da li se odsutna osoba nalazi u drugom mjestu u zemlji ili u inostranstvu. Meutim, ifru razloga odsustva ne treba upisati ukoliko je lan domainstva odsutan u vrijeme dolaska popisivaa zbog rada ili kolovanja u drugom mjestu u zemlji ili inostranstvu, ali se svakodnevno ili vie puta u toku sedmice vraa u mjesto stalnog stanovanja. Smatrae se da se osoba svakodnevno vraa i u sluaju kada zbog prirode posla ima smjenu od 24 sata ili ak dvodnevnu smjenu od 48 sati ( na primjer u saobraajnim, zdravstvenim ili nekim drugim slubama). Za osobe koje su u momentu popisa privremeno prisutne u mjestu popisa treba upisati odgovarajuu ifru za razlog prisustva. Razlog odsustva / prisustva za osobe u zemlji Rad (ifra 01) - ifra 01 upisuje se za svakog odsutnog lana domainstva koji se u momentu popisa nalazi u drugom mjestu u BiH zbog toga to u tom mjestu radi (na neodreeno/odreeno vrijeme i li obavlja sezonski posao) ili vodi svoju zanatsku, ugostiteljsku ili drugu radnju i sl. Ova ifra upisuje se i za privremeno prisutne osobe koje su se u kritinom momentu popisa nalazile u mjestu popisa zbog toga to u tom mjestu rade.
Metodoloko uputstvo
40
kolovanje (ifra 02) ifra 02 upisuje se za svakog uenika ili studenta koji je u momentu popisa bio odsutan iz mjesta stanovanja svog domainstva jer se koluje (studira ili pohaa osnovnu ili srednju kolu) u drugom mjestu u BiH. ifra 02 upisuje se i za privremeno prisutne osobe koje su se u kritinom momentu popisa nalazile u mjestu popisa zbog kolovanja. Porodini razlozi (ifra 03) - ifra 03 upisuje se za svakog lana domainstva koji se u momentu popisa nalazi u drugom mjestu u BiH s osobom odsutnom zbog razloga rada (razlog 01) ili zbog kolovanja (razlog 02) (npr. ukoliko supruga privremeno stanuje s suprugom koji je zaposlen van mjesta stalnog stanovanja, ili ukoliko majka privremeno stanuje s djecom koja studiraju u drugom mjestu u zemlji) ili je iz svog domainstva odsutna iz drugih porodinih razloga (npr. baka privremeno uva svoje unuke u drugom mjestu u zemlji i sl.). ifra 03 upisuje se i za privremeno prisutne osobe koje su se u kritinom momentu popisa nalazile u mjestu popisa zbog nekog od navedenih porodinih razloga. Ostali razlozi slubeni put, lijeenje i sl. (ifra 04) ifra 04 upisuje se za svakog lana domainstva koji se u momentu popisa nalazi u drugom mjestu u BiH iz nekog razloga koji nije ve naveden. Na primjer: lice je na slubenom putu, strunom usavravanju, u gostima, na lijeenju, na turistikom putovanju i sl. Ovu ifru treba upisati i za privremeno prisutne osobe koje su se u kritinom momentu popisa nalazile u mjestu popisa zbog naprijed navedenih razloga. Razlog odsustva za osobe u inostranstvu Na radu u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu (ifra 05) upisuje se za svakog lana domainstva koji radi u inostranstvu kod stranog poslodavca ili samostalno, ak i u sluaju da se u vrijeme popisa zatekne u BiH u posjeti, na godinjem odmoru i sl. ifru 05 treba upisati i za nae graane koji rade kao lanovi posada stranih brodova i aviona. Stranim poslodavcem smatra se i na dravljanin koji ima svoju radnju u inostranstvu , pa u njoj zapoljava i nae radnike. Samostalan rad u inostranstvu je i rad u sopstvenoj radnji, radionici, birou, ordinaciji i sl. Upuen na rad u diplomatsko-konzularna predstavnitva, meunarodne organizacije i tijela (ifra 06) upisuje se za lanove domainstva koji se u vrijeme popisa nalaze u inostranstvu na radu u naim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima, meunarodnim organizacijama i tijelima. ifra 06 upisuje se i za pripadnike Oruanih snaga BiH u mirovnim operacijama u inostranstvu. Boravi u inostranstvu kao lan domainstva (porodice) osobe odsutne iz razloga 05 (ifra 07) - upisuje se za svakog lana domainstva koji ne radi u inostranstvu, ve tamo boravi kao lan domainstva (porodice) osobe koja se nalazi na radu u inostranstvu (kod stranog poslodavca ili samostalno), tj. osobe odsutne iz razloga pod ifrom 05. Ovaj razlog se ne odnosi na lanove domainstva (porodice) koji su otili u inostranstvo samo u kratkotrajnu posjetu roacima ili prijateljima koji tamo borave (za njih treba upisati ifru 10). Boravi u inostranstvu kao lan domainstva (porodice) osobe odsutne iz razloga 06 (ifra 08) upisuje se za svaku osobu koja ne radi u inostranstvu, ve tamo boravi kao lan domainstva (porodice) osobe odsutne iz razloga pod ifrom 06. kolovanje (ifra 09) upisuje se za osobu koja studira, pohaa osnovnu ili srednju kolu u inostranstvu, ali samo ukoliko svi lanovi njenog domainstva ive u BiH.
Metodoloko uputstvo
41
Ukoliko je rije o studentu koji boravi u inostranstvu barem s jednim od roditel ja koji je tamo na radu u stranoj dravi ili je upuen na rad u diplomatsko ili drugo predstavnitvo BiH u inostranstvu (upisan razlog odsutnosti roditelja u inostranstvu 05 ili 06 ne treba upisati ifru 09, ve ifru 07 ili 08. Ostali razlozi u gostima, turistiko ili poslovno putovanje, struno usavravanje i sl. (ifra 10) upisuje se za svakog lana domainstava koji se u momentu popisa nalazio u inostranstvu iz nekog razloga koji nije ve naveden (slubeni put, turistiko putovanje, struno usavravanje, u gostima, na lijeenju, i sl.). Ovu ifru treba upisati i za osobe koje su ostvarile penziju u inostranstvu i u vrijeme popisa su otile u inostranstvo po penziju. PRIMJERI ZA PRAVILNO POPUNJAVANJE SPISKA OSOBA Primjer 1: Osmolano domainstvo Milana Jankovia ine : 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Milan Jankovi (osoba na kojoj se vodi domainstvo), Zorana Jankovi (Milanova ena), Marko Jankovi (Milanov sin koji je oenjen), Ivana Jankovi (Milanova snaha, Markova ena), Nikolina Jankovi (Milanova unuka, Markova i Ivanina kerka), Marina Jankovi (Milanova neudata kerka koja je odsutna jer studira u inostranstvu), Jelena Stankovi (Milanova tata), Dejan Savi (student, Milanov sestri koji privremeno boravi u domainstvu Milana Jankovia)
lanovi ovog domainstva upisuju se u Spisak osoba na sljedei nain:

Odnos prema osobi na kojoj se vodi domainstvo Redni broj porodice Poloaj lana u porodici Razlog prisustva/ odsustva
Osoba je: Ime supruge/ supruga partnerke/ partnera
Redni broj osobe
Ime i prezime
Ime jednog roditelje
lan domainstva
Privremeno prisutna
Odnos
ifra
(a)
10
001 002 003 004 005 006 007
Milan Jankovi Zorana Jankovi Marina Jankovi Marko Jankovi Ivana Jankovi Nikolina Jankovi Jelena Stankovi Dejan Savi
Slavko Dragan Milan Milan Stanko Marko Krsto
Zorana Milan
X X X
Osoba na kojoj se vodi domainstvo
01 02 04 04 08 07 06
1 1 1 2 2 2 0
01 01 03 01 01 03 88 09
supruga kerka sin Snaha Unuka Tata Privremeno prisutna osoba
Ivana Marko
X X X X
008 009 010
Darko
88
88
02
Dakle, u domainstvu postoje dvije porodice, sa njima ivi jedan lan (Jelena Stankovi, Milanova tata) koji ne pripada ni jednoj porodici, kao i jedna privremeno prisutna osoba ( Dejan Savi, student).
Metodoloko uputstvo
42
Prvu porodicu ine: Milan (osoba na kojoj se vodi domainstvo), njegova supruga Zorana i njihova neudata kerka Marina (zajedniko dijete Milana i Zorane) Drugu porodicu ine: Marko (sin osobe na kojoj se vodi domainstvo), njegova supruga Ivana i njihova kerka Nikolina (zajedniko dijete Marka i Ivane). Primjer 2: U iznajmljenom stanu u Sarajevu, u vrijeme popisa ive Mirza Begovi i Adnan Fazlinovi, stanovnici Tuzle (koji rade kao graevinski radnici u Sarajevu), i Miralem Halilovi, student iz Novog Pazara (Srbija) S obzirom na to da privremeno prisutne osobe ne ine domainstvo, u Spisak osoba se upisuju proizvoljno odabranim redosljedom:
Odnos prema osobi na kojoj se vodi domainstvo Redni broj porodice Poloaj lana u porodici Razlog prisustva/ odsustva
Osoba je: Ime supruge/ supruga partnerke/ partnera
Redni broj osobe
Ime i prezime
lan domainstva
Privremeno prisutna
Odnos
ifra
(a)
10
001 002 003 004 005
Adnan Fazlinovi Miralem Halilovi Mirza Begovi
Damir Denan Fahrudin
X X X
Privremeno prisutna osoba Privremeno prisutna osoba Privremeno prisutna osoba
88 88 88
0 0 0
88 88 88
01 02 01
Primjer 3: U samostanu asnih sestara Svetog kria ivi institucionalno domainstvo koje ima 42 lana.
Osoba je: Ime supruge/ supruga partnerke/ partnera Odnos prema osobi na kojoj se vodi domainstvo Redni broj porodice Poloaj lana u porodici Razlog prisustva/ odsustva
Redni broj osobe
Ime i prezime
lan domainstva
Privremeno prisutna
Odnos
ifra
(a)
10
001 002 003 004 005
Samostan svetog kria Ukupno: 42 lana
Kada popuni Spisak osoba popisiva se vraa na pitanje 1. na prvoj (naslovnoj) strani obrasca P-2 Metodoloko uputstvo 43
5.3. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU PODACI O JEDINICI ZA STANOVANJE

Podaci o jedinici za stanovanje upisuju se na osnovu izjave osoba koje u njoj stanuju, odnosno na osnovu raspoloive dokumentacije o stanu. Ako osobe u stanu ne znaju tane podatke, a nije raspoloiva niti dokumentacija iz koje bi se mogli preuzeti takvi podaci, popisiva upisuje podatke na osnovu istih stanova u zgradi ili sam procjenjuje podatke o povrini i ostale podatke. Na pitanja o zgradi odgovara ista osoba koja je dala podatke o stanu ili osoba kojoj su podaci o zgradi najbolje poznati. U sluaju viestambene zgrade, ako je mogue, na pitanja o zgradi odgovara kuepazitelj ili osoba koja najbolje poznaje stanje u zgradi. Ako u zgradi sa jednim ili vie stanova niko ne stanuje, popisiva procjenjuje podatke na osnovu izjave susjeda ili poreenjem sa stanovima u istim takvim ili slinim susjednim zgradama. 1. Vrsta jedinice za stanovanje Popisiva mora utvrditi vrstu jedinice za stanovanje: da li je jedinica koju popisuje stan ili je to neka druga vrsta jedinice za stanovanje koja ne odgovara definiciji stana, ali se u trenutku popisa koristi za stanovanje ili je skup prostorija za stanovanje (kolektivni stanovi). Zavisno od toga koja je vrsta jedinice za stanovanje utvrena zavisie i daljnje popunjavanje podataka o stanu. Odgovor Stan daje se za svaku stambenu jedinicu koja odgovara definiciji stana. Kako je ve spomenuto u ovome Uputstvu, ovaj odgovor e se dati i u situacijama kada odreeno domainstvo stanuje u prostorijama koje se ne nalaze u stambenoj zgradi, ve u nekakvom drugom objektu (poslovni objekat ili objekat za kolektivno stanovanje), ali su preadaptirani da bi se u njima moglo stanovati i isti se koriste za tu namjenu. Ovo bi bio sluaj, na primjer, ako u studentskom ili akom domu, koji je namjenjen za kolektivni smetaj osoba koja imaju mjesto stalnog stanovanja izvan mjesta popisa, postoje adaptirane prostorije koje zadovoljavaju osnovne norme da se u njima moe stanovati i u njima stanuje domainstvo kuepazitelja tog objekta. Stan se popisuje i ako se u trenutku popisa koristi za stanovanje i obavljanje djelatnosti ili samo za obavljanje djelatnosti. Odgovor Kolektivan (institucionalan) stan obiljeava se za skup prostorija koje se koriste za organizovani smjetaj grupe osoba koje mogu sainjavati kolektivno ili individualno domainstvo ili osobe koje imaju mesto stalnog stanovanja u drugom mjestu u BiH, a u mjestu popisa privremeno borave. Ovaj odgovor daje se npr. za: dom za djecu i omladinu ometenu u psihofizikom razvoju; dom za socijalno ugroenu djecu; dom za penzionere stare i iznemogle; dom za odrasle invalide; dom ili hotel za samce; studentski, aki dom i internat; vjerski objekti i ostali kolektivni stanovi. Sve prostorije jednog kolektivnog stana (jednog doma, internata, manastira i sl.) popisuju se kao jedna jedinica popisa, bez obzira na to da li se nalaze u jednoj ili vie zgrada. Stanovi domara, upravnika i drugih osoba, koji predstavljaju odvojene graevinske cjeline i u svemu odgovaraju definiciji stana, iako se nalaze u zgradi kolektivnog stana, popisuju se kao stan. Kolektivnim stanom se ne smatra hotel, bolnica, klinika, odmaralite, i slini objekti zdravstvene zatite koji su namijenjeni za privremeni smjetaj pojedinaca (turista, bolesnika, rekonvalenscenata i sl.). Odgovor Naseljen poslovni prostor obiljeava se za nastanjene poslovne prostorije koj e nisu prepravljene (adaptirane) u stan, a u vrijeme popisa se koriste za stanovanje. To su npr. nastanjena prodavnica, kancelarija i sl., kao i nastanjena hotelska soba ili bolnika soba u kojoj stalno stanuje porodino ili samako domainstvo. U ovu kategoriju spadaju i nastanjene prostorije kolektivnog stana (npr. soba u studentskom ili penzionerskom domu i dr.) u kojima stanuje porodino ili samako domainstvo koji nije korisnik usluga tog kolektivnog stana ve tu stanuje sticajem drugih okolnosti,
Metodoloko uputstvo
44
npr. kao kuepazitelj zgrade (ovdje se treba napraviti razlika s primjerom domainstva kuepazitelja datom kod pitanja za naseljen stan, jer se tamo radi o preadaptiranim prostorijama). Odgovor Druga jedinica stanovanja obiljeava se za prostorije i objekte koji u graevinskom smislu nisu stanovi niti poslovni prostori, ali su u vrijeme Popisa sluile nekom domainstvu za stanovanje. To su npr. nastanjen podrum, upa, garaa, daara, zemunica i drugi improvizovani objekti. U ovu kategoriju ulaze i drugi nastanjeni pokretni i nepokretni objekti (npr. brod, lep, prikolica, vagon, ator, kao i drugi improvizirani objekti napravljeni od razliitih neobraenih i otpadnih materijala (limova, dasaka, ljepenke, blata itd.). Ovaj modalitet obuhvata i nezavrene, a iz bilo kog razloga nastanjene stanove. Odgovor Beskunik obiljeava se za osobu koja, zbog nedostatka smjetaja, nema drugih mogunosti nego da ivi na ulici i bez sklonita koje se smatra stambenim prostorom (tzv. primarno beskunitvo). Popisiva u ovom sluaju treba da vodi rauna da za ove osobe na obrascu P -2, kod podataka o domainstvu na pitanju 23 . treba biti obiljeen odgovor drugo. Ukoliko se na pitanju 1. obiljei jedan od odgovora Naseljen poslovni prostor, Druga jedinica stanovanja ili Beskunik, zavrava se sa daljnjim popisom stambenih tema , i prelazi na dio pitanja Podaci o domainstvu.. Ukoliko se na pitanju 1. obiljei odgovor Kolektivan (institucionalan) stan, tada se odgovara jo samo na pitanje 2 . (Vrsta kolektivnog stana) i nakon toga prelazi na dio Podaci o domainstvu. Popisom se, po pravilu, obuhvataju samo zavreni stanovi. Zavren stan je stan u kome su zavreni svi predvieni graevinski, instalacijski i zavrni radovi. Zavren stan se moe nalaziti u zgradi koja nije potpuno zavrena, tj u kojoj ima i nezavrenih stanova. Popisom se iznimno obuhvataju oni nezavreni stanovi u kojima domainstvo stanuje jer nema drugi stan za stalno stanovanje. U obrazac P-2 unose se podaci za onaj dio stana koji se stvarno koristi, bez obzira do kojeg je stepena graevinski zavren. Od definicije stana se odstupa kada domainstvo pored jednog stana kao graevinske cjeline koristi preko cijele godine jo jednu sobu ili kuhinju koja je graevinski odvojena od glavnih pros torija stana (nalazi se u drugoj zgradi, na istom placu ili u istoj zgradi, a ima poseban ulaz). Te prostorije se popisuju kao sastavni dio stana a ne kao poseban stan. U sastavu stana ne iskazuju se graevinski odvojene pomone prostorije (ljetna kuhinj a, ostava, kupatilo, toalet/WC i sl.). Iznimno, ako se zbog posebnog, tradicionalnog naina gradnje u sobe ulazi neposredno s trijema, verande ili iz dvorita, sve sobe kojima se koristi jedno domainstvo bi e popisane kao jedan stan, ukljuujui kuhinju i ostale pomone prostorije. Kod popisivanja stanova u porodinim kuama, posebno onima sa dvije ili vie etaa, popisiva treba odrediti kada je rije o jednom stanu na dvije ili vie etaa, a kada o dva ili vie stanova. Dva se stana u istoj zgradi mogu nalaziti na dvije etae od kojih se jedan nalazi u prizemlju, a drugi na spratu, ili moe svaki od njih zauzimati po dio prizemlja i dio sprata. U oba sluaja stanovi moraju imati potpuno odvojene ulaze sa stubita, dvorita ili ulice. U sluaju kada zgrada ima prizemlje i sprat, a u prostorije, koje se nalaze na spratu, ulazi se sa stepenita koje se nalazi u nekoj od prostorija u prizemlju (predsoblje, dnevna soba i sl.), nee se smatrati da domainstvo ima dva stana, nego jedan stan koji zauzima dvije etae. Dva stana se mogu nalaziti u istoj zgradi i na istoj etai (npr. u prizemlju), ali svaki stan mora imati poseban ulaz i stanovi ne smiju biti meusobno povezani (vratima ili nekim zajednikim prostorijama). Ne popisuju se stanovi u starim kuama u kojima vie niko ne stanuje, a koje se koriste za neke druge svrhe (npr. za uvanje poljoprivrednih proizvoda, alata i sl.).
Metodoloko uputstvo
45
2 . Vrsta kolektivnog stana Ogovor na ovom pitanju daje se samo ukoliko je na pitanju 1 . obiljeen odgovor Kolektivni (institucionalni) stan. Ustanova je odvojen i nezavisan niz prostorija koje obuhvataju cijelu ili dio trajne zgrade ili niz zgrada koje su izgraene, renovirane ili preureene i namijenjene za smjetaj vee grupe osoba koje su pod zajednikom upravom ili reimom, ili su povezane zajednikim ciljem ili linim interesom, a u vrijeme popisa, se koriste za stalno stanovanje najmanje jedne osobe. Takav kolektivni stan obino ima odreene zajednike prostorije za pripremanje hrane, toilet/WC, kupatila, salone ili spavaonice. Odgovor Studentski ili aki dom, internat se obiljeava za studentske, ake domove i internate, domove vjerskih kola (medrese, sjemenita, bogoslovije) i slino, tj. stambene objekte u koje su smjeteni studenti ili aci koji u naselju popisa borave na kolovanju, a domainstvo im ivi u drugom naselju u Bosni i Hercegovini. Ove su osobe privremeno prisutne u mjestu popisa te se tako i popisuju. Odgovor Zdravstvene i ustanove za socijalnu zatitu. U ovu se grupu ukljuuju domovi za socijalno ugroenu djecu, sigurne kue, domovi za odrasle invalidne osobe, bolnice za smjetaj trajno neizlijeivih bolesnika, domovi za djecu i omladinu ometenu u psihofizikom razvoju, staraki domovi i slino. Odgovor Vjerske ustanove U ovu se grupu ukjuuju samostani, manastiri i sline institucije koje se koriste za stalno stanovanje npr. redovnica i redovnika ili pripadnika drugi vjerskih zajednica. Odgovor Objekti za smjetaj raseljenih i izbjeglih osoba. U ovu grupu spadaju objekti institucionalnog smjetaja raseljenih osoba i izbjeglica. Odgovor Hoteli. U ovu se grupu ukjuuju, na primjer, samaki hoteli kada je u njima neko stalno naseljen. Odgovor Ostale ustanove. U ovu se grupu ukljuuju: popravne ustanove, kampovi, barake za smjetaj radnika, zgrade ministarstva unutranjh poslova za smjetaj radnika ovog ministarstva, i svi drugi oblici koji se ne mogu svrstati u naprijed navedene vrste. 3 . Koritenje jedinice za stanovanje Odgovor Samo za stanovanje se daje ukoliko se jedinica popisa koja odgovara definiciji stana u vrijeme popisa koristila samo za stanovanje. Ovaj se odgovor obiljeava za nastanjen stan, koji se preko cijele godine koristi za stanovanje jednog ili vie domainstava, bez obzira po kojoj osnovi domainstvo koristi stan. Odgovor Za stanovanje i obavljanje djelatnosti se obiljeava ukoliko se u jedinici popisa koja odgovara definiciji stana, u dijelu stana u kojem stanuje jedno ili vie domainstava, obavlja i neka djelatnost (npr. krojaka, frizerska ili obuarska djelatnost, izdavanje sobe turistima, advokatska kancelarija, atelje, zubna ordinacija, predstavnitvo neke firme i sl.). Odgovor Samo za obavljanje djelatnosti se obiljeava za stan u kojem se iskljuivo obavlja djelatnost, a koji nije graevinski prepravljen (adaptiran) u poslovne prostorije i u kojem niko ne stanuje, ve se u potpunosti koristi za obavljanje neke djelatnosti. To su npr. stanovi u vlasnitvu graana koji se iskljuivo iznajmljuju turistima, advokatske kancelarije, lijenike ordinacije, predstavnitva firmi itd. Takvi se stanovi po pravilu nalaze u zgradama s vie stanova od koji h su samo neki iznajmljeni ili prodani da bi se u njima obavljala djelatnost. Ako je popisiva ustanovio da u stanu niko ne stanuje, nego se koristi samo za obavljanje djelatnosti, moe takav stan popisati i na osnovu poreenja sa istim ili slinim stanovima u istoj zgradi. Odgovor Za odmor i rekreaciju se obiljeava ako stan za odmor i rekreaciju u svemu odgovara definiciji stana, a koristi se povremeno ili nekoliko mjeseci u godini iskljuivo za odmor i rekreaciju. Ovdje nisu ukljueni stanovi kojima se vlasnici ne koriste za svoje potrebe nego se koriste iskljuivo za iznajmljivanje u turistikoj sezoni.
Metodoloko uputstvo
46
Stan za odmor moe se nalaziti u zasebnoj tzv. vikend-kui, vili, u naslijeenoj porodinoj kui i u viestambenoj zgradi u kojoj se mogu nalaziti i stanovi koji se koriste za odmor. Ako se stan izgraen za odmor i rekreaciju u vrijeme popisa koristi za stanovanje nekoga domainstva koje nema drugi stan (na osnovu ugovora o najmu i sl.), za takav se stan obiljeava odgovor koristi se samo za stanovanje u pitanju 3 . Odgovor Za koritenje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi se obiljeava za stanove koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, a koji u svemu odgovaraju definiciji stana i koriste se samo u vrijeme poljoprivrednih radova (obanska i vinogradarska kua i sl.). Ako dio takve zgrade slui za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i alata, dranje stoke i sl., popisuje se samo dio koji se koristi za stanovanje u vrijeme poljoprivrednih radova. Odgovor Drugi stan koji domainstvo koristi i koji se nalazi u istom objektu se obiljeava za drugi, trei itd. stan koji koristi domainstvo na istoj adresi. Odgovor Koristi se od strane privremeno prisutnih osoba se obiljeava u svim sluajevima kada je popisiva u stanu zatekao osobe koje imaju mjesto stalnog stanovanja u nekom drugom mjestu, tj. osobe koje su u mjestu popisa privemeno prisutne (studenti, radnici...). Odgovor Prazan stan. Kao prazan stan popisuje se stan koji je u vrijeme popisa nenastanjen (prazan) zbog toga to je nov i jo neuseljen (iako je doputeno useljavanje), ili je ispranjen radi preseljenja, adaptacije, opravke i sl. Kao prazan stan popisuje se i stan iji vlasnik ivi u drugom stanu ili u drugom mjestu, a ovaj stan jo ne koristi niti ga i zdaje (npr. stan kupljen za djecu koja tek treba da dou u to mjesto na kolovanje i sl.). Kao prazan stan smatra se i naputen stan. Naputeni se stanovi popisuju samo ako su graevinski ispravni ili se sa relativno malim popravkama mogu osposobiti za upotrebu. Kao prazan stan popisuje se stan koji se due vrijeme ne koristi jer se vlasnik iselio ili preselio u drugo mjesto, a stanom se vie ne koristi ni povremeno niti je stan izdao, ili je vlasnik umro , pa nasljednici stan ne koriste niti povremeno (npr. za odmor) niti ga iznajmljuju. Naputeni stanovi u oronulim kuama, zatim stanovi koji su iseljeni zbog ruenja radi izgradnje novih objekata ili potapanja naselja radi formiranja akumulacionog jezera, zbog klizita ili zemljotresa, se ne popisuju. 4 . Sprat na kojem se nalazi stan Na pitanje se odgovara upisivanjem broja u predviene kuice. Sprat na kome se stan nalazi odreuje se prema mjestu (poloaju) stana u zgradi. Spratovi se broje od prizemlja (prve etae), pa navie. Kao sprat ne rauna se prizemlje, podrum, suteren ili potkrovljemansarda. Prizemlje je prva etaa u zgradi, iznad podruma i suterena ili iznad nivoa okolnog zemljita (ako zgrada nema podrum ni suteren), u kome se nalaze izgraene stambene ili poslovne prostorije. Za sve stanove koji se nalaze u prizemlju, u predviene kuice upisuje se broj 00. Za stan koji se nalazi na prvom spratu upisuje se u kuice broj 01, za stan na drugom spratu broj 02, za stan na treem spratu broj 03 itd. Kao podrum smatraju se prostorije u zgradi iji se pod stana nalazi vie od 1 m ispod nivoa zemljita koje okruuje zgradu. Za sve stanove koji se nalaze u podrumu u predviene kuice upisuje se broj 50. Kao suteren smatraju se prostorije u zgradi iji se pod stana nalazi manje od 1 m is pod nivoa zemljita koje okruuje zgradu. Za sve stanove koji se nalaze u suterenu u predviene kuice upisuje se broj 60.
Metodoloko uputstvo
47
Meusprat (Mezanin) se nalazi izmeu prizemlja i prvoga sprata, i to obino u sluajevima kada su u dijelu prizemlja smjeteni lokali. Ne treba ga raunati kao prizemlje jer je konstruktivno povezan s prizemljem, a od prvog sprata ga dijeli zajednika meuspratna konstrukcija. Za sve stanove koji se nalaze u meuspratu u predviene kuice upisuje se broj 70. Kao potkrovlje-mansarda smatraju se prostorije koje su izgraene unutar krovne konstrukcije zgrade, a podeene su za stanovanje. Potkrovlje je dio zgrade iji se prostor nalazi iznad zadnjega sprata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Po pravilu se ne ubraja u spr atove, meutim ako je u tom prostoru izgraen stan ili poslovni prostor, tada se prikazuje kao sljedei sprat iznad zadnjega sprata zgrade. Za sve stanove koji se nalaze u potkrovlju u predviene kuice upisuje se broj 80. Stan na dva ili vie nivoa je stan koji ima (po pravilu) jedan ulaz, a prostorije su rasporeene na vie nivoa koje su spojene vlastitim stepenicama unutar stana. Ovakvi stanovi najee se mogu nai u porodinim kuama, vilama i sl. u kojima svi stanovi u zgradi imaju vlastiti ulaz dir ektno sa nivoa okolnog zemljita, tj. sa dvorita, ulice i sl, ali se mogu takoe sresti i u stambenim zgradama sa vie stanova, pogotovo onih koji su novijeg datuma izgradnje. U ovakvim sluajevima, u kuice se upisuje sprat na kojem se nalazi donji nivo stana, a u posebnoj kuici, desno od kuice za sprat, upisuje se znak X. 5 . Povrina stana (m ) Odgovor na ovo pitanje daje se upisivanjem ukupne korisne povrine cijelog stana u predviene kuice, s tim to se povrina daje kao cijeli broj. Podatak o povrini stana uzima se iz nekog dokumenta o osnovi koritenja stana (npr. ugovor o kupovini stana, ugovor o iznajmljivanju, rjeenje o dodjeli stana), iz projekta za izgradnju zgrade koji je sastavni dio graevinske dozvole ili nekog drugog dokumenta. Ako osoba koja daje podatke ne raspoloe ni jednim dokumentom, podatak o povrini stana upisuje se prema izjavi t e osobe. Kada osoba koja daje podatke nije u stanju odgovoriti na ovo pitanje, popisiva treba izraunati podatak na osnovu duine i irine svake prostorije i sabiranjem povrina svih prostorija u sastavu stana ili treba upisati podatak na osnovu istih takvih popisanih stanova u zgradi . Za nenaseljene stanove popisiva procjenjuje taj podatak na osnovu poreenja sa jednakim ili slinim stanovima u istoj zgradi ili susjednim zgradama ili prema izjavi susjeda. Ako nema nikakav pomoni izvor podataka, npr. o stanu u porodinoj kui, popisiva treba sam procijeniti podatak na osnovu duine i irine zgrade i broju etaa. U tom sluaju treba od tako grubo izraunate povrine stana odbiti najmanje 20%, koliko otprilike otpada na debljinu zidova, zajednika stubita, garae i dr. Korisna povrina stana je podna povrina mjerena unutar vanjskih zidova stana. Ukupna korisna povrina stana je zbir povrina soba, kuhinje, kupatila, toalet/WC, ostava, hodnika i ostalih pomonih prostorija u sastavu stana, ukljuujui jednim dijelom povrinu loe (75% ukupne povrine), pokrivenih terasa (50% ukupne povrine), balkona i otvorenih terasa (25% ukupne povrine). U povrinu stana ukljuena je i povrina sobe ili kuhinje koja je graevinski odvojena od glavnih prostorija stana (nalaze se u istoj zgradi ili u drugoj zgradi na istoj adresi, ali imaju odvojen ulaz, a koju jedno domainstvo koristi preko cijele godine. U povrinu stana ukljuena je i povrina sobe u sluaju da se stan koristio za stanovanje i obavljanje djelatnosti. U povrinu stana (npr. u porodinim kuama) nisu uraunati podrumi i tavani u kojima nema stambenih prostorija, stepenita kojima se dolazi do glavnog ulaza u stan, posebne prostorije s ureajima za centralno grijanja, drvarnice i garae kao i povrina graevinski odvojenih pomonih prostorija kao to su ljetna kuhinja, kupatilo, toalet/WC ili ostava. Za stan kojeg koriste dva ili vie domainstava, podaci o povrini cijelog stana (kao i ostali podaci o stanu) daju se samo na jednom (prvom) obrascu P-2 jer se ti podaci odnose na stan kao graevinsku cjelinu, a ne na dijelove kojima se koriste pojedina domainstva.
2
Metodoloko uputstvo
48
6 . Ukupan broj soba u stanu (sa povrinom od 4m i vie) Odgovor se daje upisivanjem ukupnog broja soba u stanu u predviene kuice, s povrinom poda od 2 najmanje 4 m . Soba je prostorija namijenjena stanovanju koja je od drugih prostorija u stanu odvojena stalnim zidovima, visine najmanje dva metra, ima direktnu dnevnu svjetlost, a povrina poda iznosi najmanje 4 2 m , odnosno iroka je najmanje 2 metra, tako da se u nju moe smjestiti krevet za odraslu osobu. Direktnim dnevnim svjetlom smatra se svjetlo koje se dobija kroz prozor na samoj prostoriji, a dolazi sa otvorenog prostora (ulice ili dvorita), terase ili svjetlarnika. U broj soba ukljuuje se i soba koja je odvojena od glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi na istoj adresi ili u istoj zgradi ali ima poseban ulaz), ako se domainstvo koristi njome preko cijele godine kao dijelom svojeg stana. U broj soba ukljuuje se i tzv. "pola" sobe (npr. u jednoiposobnom stanu) kao i prolazna soba, ako zadovoljava navedene uvjete. Prostorije koje ne ispunjavaju ovaj uvjet kao i kuhinja i druge pomone prostorije nisu uraunate u broj soba, ali je njihova povrina uraunata u povrinu stana. Kuhinje se ne raunaju u broj soba, meutim, ako stan ima samo jednu prostoriju u kojoj se spava, boravi i kuha, ta se prostorija popisuje kao soba, a ne kao kuhinja, tj. smatra se da takav stan nema kuhinje. 7. Kuhinja Odgovor Ima se obiljeava ukoliko postoji kuhinja u stanu, upisivanjem povrine kuhinje u za to predviene kuice. Podatak se daje u cijelom broju. Kuhinja je posebna prostorija u stanu namijenjena kuhanju od barem 4 m povrine ili 2 m 2 irine. Kuhinjom se smatra i tzv. ajna kuhinja (kuhinja manja od 4 m ), kao i kuhinja graevinski odvojena od stana (u istoj zgradi ili dvoritu), ako se koristi preko cijele godine za tu svrhu.
2 1
Ako se kuhinja sastoji od dva dijela, i to od dijela koji se koristi kao trpezarija i radnog dijela u kojem se kuha, a koji nisu odvojeni cijelim zidom, povrina cijele prostorije upisuje se kao povrina kuhinje. Ako se uz kuhinju nalazi i soba za dnevni boravak koja od kuhinje nije odvojena cijelim zidom, tada ta dva dijela treba odvojeno popisati tj. povrina prostora u kojem se kuha uraunata je u povrinu kuhinje, a dio koji slui kao dnevni boravak uraunat je u broj soba. Ako se stan sastoji samo od jedne sobe u kojoj se i kuha ili se kuha u nekoj pomonoj prostoriji (hodnik, kupatilo i sl.), smatra se da stan nema kuhinje. Odgovor Nema kuhinje u stanu, se obiljeava ukoliko se priprema hrane obavlja u drugoj prostoriji (npr. hodnik). 8. Kupatilo Stan ima kupatilo ako ima posebnu prostoriju unutar stana u kojoj se nalazi kada ili tu i u kojoj su uvedene instalacije vodovoda i kanalizacije. Smatra se da stan nema kupatilo ako u stanu nema uopte takve prostorije ili ako se osobe koje stanuju u stanu koriste kupatilom (tj. kadom ili tuem) koje se nalazi u istoj zgradi, ali izvan stana. 9. Toalet /WC Odgovor Sa vodenim ispiranjem obiljeava se ako se toalet/WC ispire tekuom vodom pod pritiskom (vodokotli ili slian ureaj). U takvim stanovima, odnosno zgradama, moraju postojati vodovodne cijevi i kanalizacijske cijevi (instalacije) za odvodnju. Metodoloko uputstvo 49
Odgovor Bez vodenog ispiranja obiljeava se ako se u stanu nalazi toalet/WC, ali nema ureaja za ispiranje, odnosno toalet/WC se ne ispire tekuom vodom pod pritiskom, to je sluaj kada u stanu nema vodovodnih instalacija ili one nisu povezane sa odgovarajuim ureajem za snabdjevanje vodom. U tom bi sluaju stan trebao imati kanalizacijske cijevi za odvodnju u javnu kanalizaciju, septiku jamu, ili direktno u okoli. Odgovor Nema toaleta/WC u stanu obiljeava se ako u stanu nema toalet/WC ili se toalet/WC nalazi izvan stana u istoj zgradi ili dvoritu. Na pitanja od 10 do 14 se odgovara o postojanju instalacija u jedinici za stanovanje (vodovod, kanalizacija, elektrine instalacije, plinske i instalacije centralnog grijanja). Za svaku od navedenih instalacija mogue je obiljeiti samo po jedan od ponuenih odgovora. Stan ima instalacije vodovoda, kanalizacije, elektrine instalacije, instalacije prirodnog plina i centralnog grijanja ako najmanje u jednoj prostoriji stana postoje odgovarajue instalacije , bez obzira na to jesu li vezane za komunalnu mreu ili neke kune ureaje i objekte.
10. Voda u stanu Odgovor Ima, iz cijevi javne vodovodne mree obiljeava se kada u stanu postoje vodovodne cijevi prikljuene na javnu mreu. Javna vodovodna mrea je mrea sa pripadajui m vodoopskrbnim objektima i ureajima. Pod vodoopskrbnim objektima i ureajima smatraju se svi objekti za zahvatanje i preiavanje vode, crpna postrojenja, rezervoari, vodovodna mrea sa prikljucima i vodomjerima zakljuno sa glavnim ahtom, u svrhu dovoenja do mjesta potronje i raspodjele korisnicima voda i koji osiguravaju pitku vodu. Vlasnik vodovoda je javno preduzee, a korisnici stanova plaaju raun za isporuenu vodu tj. javne usluge. Odgovor Ima, iz cijevi prikljuenih na seoski ili mjesni vodovod obiljeava se kada u stanu postoje vodovodne cijevi prikljuene na seoski ili mjesni vodovod Odgovor ima, iz cijevi prikljuenih na vlastiti hidrofor obiljeava se kad postoje vodovodne cijevi koje su prikljuene na vlastite kine rezervoare, bunare i vlastite vodne akumulacione objekte (vlastiti vodni objekti su izvor vode za manji broj domainstava). To su objekti za opskrbu pitkom vodom, koji posjeduju povrinu za sakupljanje u kojoj se akumulira voda, filter za ienje vode i rezervoar. Odgovor Ima instalacije za vodu ali nije u funkciji obiljeava se ako su u stanu postavljene vodovodne cijevi, ali u trenutku popisa jo nisu povezane s javnom vodovodnom mreom ili nekim vodoopskrbnim kunim ureajem (tj. vodovod u stanu nije jo u upot rebi). Odgovor "Nema vodovodne instalacije" obiljeava se kada u stanu nisu postavljene vodovodne cijevi (bez tekue pitke vode), ili je tekua voda za pie izvan stana u istoj zgradi ili na dvoritu.
11. Odvod otpadne vode(kanalizacija) Odgovor Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na javnu kanalizaciju obiljeava se ako postoje kanalizacijske cijevi, prikljuene na javnu kanalizacijsku mreu. Javna kanalizacijska mrea je sistem za odvoenje otpadnih i oborinskih voda iz prikljuaka u naseljima do objekta za preiavanje, u otvorene vode ili zemljite. Odgovor Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na zatvorenu septiku jamu obiljeava se ako u stanu postoje kanalizacijske cijevi koje su vezane za samostalni kuni ureaj za odvodnj u, odnosno za prihvat otpadne vode (regulisana septika jama). Regulisana septika jama je vodonepropusni tank otpadnih voda iz svakog objekta, iz kojeg se odvoze prikupljene otpadne vode i mulj do komunalnih ureaja za preiavanje. Odgovor Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na zatvorenu septiku jamu sa prelivom obiljeava se ako u stanu postoje kanalizacijske cijevi koje su vezane za samostalni kuni ureaj za Metodoloko uputstvo
50
odvodnju, odnosno za prihvat otpadne vode (neregulisana septika jama). Neregulisane septike jame su spremnici za otpadne vode iz pojedinih objekta, iz kojih se otpadne vode i mulj lako prazne kroz odstranjivanje mulja, iscjeivanjem u zemlju ili oslobaanjem u povrinske vode. Odgovor Druga rjeenja obiljeava se kad postoje kanalizacijske cijevi u stanu, a sadraj iz kanalizacijskih cijevi izlijeva se direktno u okoli (po povrini zemlje, u rijeku, u potok, u jezero, u more, u otvoreni kanal i sl.). Odgovor Nema nikakvu instalaciju za odvod otpadne vode obiljeava se kada u stanu nema kanalizacijskih cijevi povezanih sa javnom kanalizacijskom mreom ili nekim drugim ureajem ili nainom odvodnje. 12. Elektrina energija Odgovor Ima obiljeava se ako u barem jednoj od prostorija stana postoje instalacije elektrine energije koje su u funkciji. Odgovor Ima instalaciju ali nije prikljuena obiljeava se ako postoje inastalacije elektrine energije u barem jednoj od prostorija u stanu, ali nisu prikljuene na elektrinu mreu. Odgovor Nema obiljeava se ako ni u jednoj prostoriji stana ne postoje instalacije elektrine energije. 13. Prirodni plin Odgovor Ima obiljeava se ako u barem jednoj od prostorija stana postoji sistem cijevi kroz koje se dovodi prirodni ili proizvedeni plin i ija se potronja mjeri plinomjerom. Odgovor Ima instalaciju ali nije prikljuena obiljeava se ako u barem jednoj od prostorija stana postoji sistem cijevi kroz koje se moe dovesti prirodni ili proizvedeni plin , ali nisu prikljuene na plinovod. Odgovor Nema obiljeava se ako ni u jednoj prostoriji stana ne postoje navedene plinske instalacije. 14. Centralno grijanje Odgovor Ima obiljeava za stan koji ima instalacije ugraene u stan (radijatori, podno grijanje i sl., ukljuujui klimatizacijske ureaje za grijanje zraka) bez obzira na to nalazi li se ureaj za centralno grijanje (bojler) u stanu (etano centralno grijanje stana) ili je centralno grijanje stana iz kotlovnice u zgradi ili iz mjesnog centra za grijanje (toplane). Odgovor Ima instalaciju ali nije prikljuena obiljeava se za stan u kome postoje instalacije za grijanje, ali se postojee instalacije ne koriste. Odgovor Nema obiljeava se za stan ako ne postoje instalacije ugraene u stanu.
5.4. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU PODACI O ZGRADI

15. Tip zgrade u kojoj se nalazi stan Popisiva treba odrediti vrstu zgrade prema ukupnom broju stanova u zgradi i upisati znak X u kuicu pokraj jednog od ponuenih odgovora. Na ovo pitanje se odgovara za stan. Ne odgovara se za naseljen poslovni prostor i druge jedinice za stanovanje. Odgovor Stambena zgrada/kua s jednim stanom obiljeava se za izdvojene pojedinane kue koje nisu prislonjene ni na jednu drugu kuu (nemaju niti jedan zajedniki zid sa drugom zgradom) i u
Metodoloko uputstvo
51
kojoj se nalazi jedan stan kao to su: porodine kue, bungalovi, vile, planinske kolibe, ljetnjikovci, kue za odmor . Odgovor Stambena zgrada/kua s dva stana obiljeava se u sluaju da se u izdvojenoj pojedinanoj kui nalaze dva stana jedan iznad drugog (stanovi imaju vlastiti ulaz direktno izvana). Takoe se obiljeava ako se u izdvojenoj pojedinanoj zgradi nalaze dva stana jedan pored drugog stanovi su spojeni zajednikim zidom i imaju vlastiti ulaz direktno izvana, tkz. poluizdvojena kua). Odgovor Stambena zgrada u nizu (sa najmanje tri pripojena stana od kojih svaki ima svoj ulaz) obiljeava se za stan koji se nalazi u zgradi u nizu ili nizu spojenih zgrada na strmini, a koje imaju najmanje tri pripojena stana i svaki stan ima vlastiti ulaz direktno izvana. Odgovor Stambena zgrada s tri i vie stanova obiljeava se za stan koji se nalazi u stambenoj zgradi koja ima tri i vie stanova, a ne nalazi se u zgradi u nizu. Ove stambene zgrade imaju zajedniko stubite iz kojeg je ulaz u pojedinane stanove. Pored stanova mogu da imaju i poslovni i drugi nestambeni prostor koji po povrini ne zauzima vie od pola ukupne korisne povrine zgrade. Odgovor Preteno nestambena zgrada obiljeava se ukoliko se stan nalazi u zgradi u kojoj je manje od 50% korisne povrine namijenjeno za stanovanje. 16. Godina izgradnje zgrade Kao odgovor na ovo pitanje u kuice se upisuje godina izgradnje u kojoj se stan nalazi. Za zgrade sagraene 1900. godine i ranije upisuje se 1900. Za zgrade koje su u veem dijelu ili potpuno poruene (npr. u ratu, potresima, klizitima, poaru) pa su poslije rekonstruirane ili ponovno izgraene, upisuje se godina rekonstrukcije ili ponovne izgradnje, a ne godina prvobitne izgradnje. Za zavren stan koji se nalazi u nezavrenoj zgradi upisuje se godina zavretka gradnje stana. Za stan koji je dograen kao nova stambena cjelina ili je u cijelini izgraen promjenom namjere nestambenog prostora u stambeni, upisuje se godina dogradnje, odnosno promjene namjene. Ako je stan samo proiren (npr. dograena je pojedina prostorija) upisuje se godina prvobitne izgradnje zgrade, a ne proirenja stana. Za obnovljene kue koje su imale oteenja u ratu (npr. uniten krova, prozor, vrata, dio zidova i sl.) upisuje se godina prvobitne izgradnje, a ne obnove. U sluaju da se ne moe utvrditi tano godina izgradnje, popisiva treba u razgovoru sa ispitanikom da utvrdi priblinu godinu izgradnje stana. 17. Spratnost zgrade Spratovi se broje od prizemlja, pa navie. Kao sprat ne rauna se prizemlje, podrum, suteren ili potkrovlje-mansarda. Prizemlje se nalazi iznad podruma i suterena ili iznad nivoa okolnog zemljita (ako zgrada nema podrum ni suteren), na kome se nalaze izgraene stambene ili poslovne prostorije. NAPOMENA: Popisiva prilikom upisivanja odgovora na ovo pitanje mora uzeti u obzir definicije spratnosti date kod pitanja 4. 18. Materijal od kojeg je izgraen nosei sistem zgrade Popisiva prikazuje materijal od kojeg je izgraena konstrukcija (nosivih) zidova ili u slu aju okvirnih (skeletnih) zgrada, okvir zgrade. U zgradama u kojima preovladava okvirni nosivi sistem popisiva prikazuje materijal od kojeg je izgraen okvir zgrade, ali ne i materijal sa kojim je mogue popunjen. Okvirne konstrucije su Metodoloko uputstvo
52
izgraene tako da se najprije postavi okvirna nosiva konstrukcija, koja se kasnije obrauje i zatvara. Okvirne konstrukcije su najveim dijelom armiranobetonske, ponekad i eline, iako su one rijetke. Okvirna konstrukcija se esto koristi u izgradnji poslovnih i viestam benih objekata. Kod zidanih zgrada popisiva prikazuje materijal iz kojeg je izgraen nosivi sistem (nosei stubovi i grede), a kod onih gdje nema ovakvog noseeg sistema (kod starijih kua ili sta mbenih zgrada), materijal od kojeg su uglavnom izgraeni nosivi zidovi zgrade, ak i ako su zidovi ojaani sa armirano betonskim vezama protiv potresa. U prvom sluaju, nosei stubovi i grede su uglavnom napravljeni od armiranog betona, dok kod starijih zidanih zgrada nosei zidovi su najveim dijelom izgraene od opeke, betonske opeke ili kamena ili drugog materijala. Odgovor Beton i armirani beton obiljeava se u sluaju ako je nosiva konstrukcija zgrade preteno od betona ili armiranog betona. Odgovor Betonski paneli obiljeava se u sluaju ako je nosiva konstrukcija zgrade preteno od betonskih panela (fabriki izraenih panela koji se prilikom gradnje meusobno povezuju). Odgovor elik obiljeava se u sluaju ako je nosiva konstrukcija zgrade preteno od elika. Odgovor Opeka (cigla, blok) obiljeava se u sluaju ako je nosiva konstrukcija zgrade preteno od opeke. Odgovor Kamen obiljeava se u sluaju ako je nosiva konstrukcija zgrade preteno od kamena. Odgovor Montani drveni paneli obiljeava se u sluaju ako je nosiva konstrukcija zgrade drvo (najei primjeri su drvene barake). Odgovor Slab materijalobiljeava se u sluaju ako je nosiva konstrukcija zgrade preteno od npr. balirane slame, gline. Odgovor Kombinacija razliitih materijala obiljeava se u sluaju ako se ne moe odrediti preovladavajui materijal nosive konstrukcije (npr. kamen, cigla). 19. Materijal od kojeg je napravljen krovni pokriva zgrade Odgovor Opeka obiljeava se za pokriva koji je izraen od opeke ili peene gline (glineni crijep). Odgovor Beton obiljeava se za pokriva koji je napravljen od betona za ravne betonske pokrivae ili je pokriva od tzv. betonskog crijepa. Odgovor Limovi obiljeava se za pokriva koji je napravljen od npr. pocinanog lima, aluminija, bakra, oplemenjenog lima itd. Limeni pokriva moe biti u obliku crijepa sa granulatom u razliitim bojama ili od obinog glatkog lima u obliku crijepa. Odgovor Vlakno-cementni obiljeava se za pokrivae koji su profilisani (npr. valoviti salonit ) ili ravni malih i velikih formata (npr. ravne ploe - eternit i ostalo). Odgovor Bitumen, tegola obiljeava se za pokrivae na bazi bitumena. Bitumenski pokriva se pojavljuje u obliku ploa koje su obino posute sa sitnim pijeskom. Ploe mogu biti valovite bitumenske krovne ploe i ravne ploe tegola, krovna ljepenka i druge. Odgovor Od prirodnih materijala obiljeava se za pokrove od kamena, drveni pokrov,slama i sl. Odgovor Ostalo obiljeava se ako je pokriva od materijala koji nije naveden u gornjoj podjeli .
Metodoloko uputstvo
53
20. Lift u zgradi Odgovor Ima se daje kada lift postoji, ukoliko je u funkciji veinu vremena i ukoliko se redovno odrava, bez obzira to moda u trenutku popisa nije u funkciji. Odgovor Nemaobiljeava se ukoliko lift ne postoji ili postoji ali je dueg vremena izvan funkcije i uopte se neodrava. 21. Pristupnost do ulaza u zgradu Odgovor Pristup bez stepenica ili rampe obiljeava se u sluaju ako do ulaznih vrata u zgradu ne postoje niti stepenice niti ureena prilazana rampa, odnosno ulaz u zgr adu je direktno sa tla. Odgovor Pristup samo sa stepenicama obiljeava se u sluaju ako do ulaza u zgradu postoje ureene stepenice, sa bar jednim stepenikom. Odgovor Pristup sa stepenicama i rampom obiljeava se u sluaju ako do ulaza u zgradu postoje ureene stepenice i ureena prilazana rampa. Odgovor Pristup sa stepenicama i liftom za invalide obiljeava se u sluaju ako pored ureenih stepenica postoji i ugraen specijalizovan lift za invalide. 22. Stanje u kojem se zgrada nalazi Odgovor Nije potrebna popravka obiljeava se u sluaju kada stanje u kome se zgrada nalazi ne iziskuje bilo kakvu popravku ili se radi o popravkama koje se odnose na redovno odravanje zgrade i njenih dijelova u graevinskom i funkcionalnom stanju (manje popravke elektroinstalacija, manje popravke pokrova i ravnog krova, zamjena rasvjetnih tijela i brava, manje stolarske popravke, sitne vodoinstalaterke popravke, redovan servis kotlovnica, dizala i drugi redovni servisi), ukljanjanje grafita sa zidova i slino. Odgovor Potrebna je popravka obiljeava se za popravke koje se odnose na ispravljanje srednje velikih oteenja kao to su zamjena krovnih oluka , popravka, zamjena i izrada nove fasade, opravka velikih povrina ispucale buke odnosno maltera, popravka dotrajalih stepenita i sl.,kao i za popravke koje su potrebne u sluaju ozbiljnih strukturalnih oteenja zgrade kao to su popravka ili zamjena krovne konstrukcije, krovnog pokrivaa i drugih elemenata krova (dimnjaci, ventilacioni kanali, krovni otvori), zamjena lifta sa pripadajuim dijelovima (okno lifta sa instalacijama) , pukotine i rupe u vanjskim zidovima i sruene stepenice. Odgovor Nije mogue popraviti obiljeava se za zgrade koje se ne mogu popraviti, to jest koje imaju toliko ozbiljnih strukturalnih oteenja da se ini boljim rjeenjem potpuno ih sruiti nego poduzimati popravke. Ovo se obino odnosi na zgrade kod kojih je ostala samo konstrukcija, bez potpunih vanjskih zidova i/ili krovova, prozora, vrata itd.
5.5. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU PODACI O DOMAINSTVU

Na ovaj set pitanja se odgovara samo ako u jedinici za stanovanje ivi odreeno domainstvo, odnosno samo kada je u identifikacionim podacima, u polje Domainstvo upisan podatak ija je ifra razliita od nule. Odgovori na sva pitanja u ovome setu daju se upisivanjem znaka X u predviene kuice.
Metodoloko uputstvo
54
23. Osnov koritenja jedinice za stanovanje Odgovor Vlasnitvo obiljeava se kada su jedan ili vie lanova domainstva, koje stanuje u tom stanu, vlasnici cijelog stana. Odgovor Suvlasnitvo obiljeava se kada je jedan od lanova domainstva, koje stanuje u tom stanu suvlasnik stana sa osobom koja nije lan tog domainstva. Odgovor Srodstvo sa vlasnikom stana obiljeava se kada niti jedan lan domainstva nije vlasnik ili suvlasnik stana u kojem ivi, ali je bar jedan an domainstva u srodstvu s vlasnikom stana (koji nije lan domainstva). Odgovor Zakup stana-privatno vlasnitvo se daje kada domainstvo koristi cijeli stan ili dio stana na odreeno vrijeme, na osnovu ugovora o zakupu sa vlasnikom stana. (Stan je u privatnom vlasnitvu graana). Odgovor Zakup stana-dravno vlasnitvo se daje kada domainstvo koristi cijeli stan ili dio stana na odreeno vrijeme, na osnovu ugovora o zakupu sa vlasnikom stana. (Stan je u vlasnitvu drave, grada ili opine,). Odgovor Drugo obiljeava se za svako kolektivno (institucionalno) domainstvo, za svako samako ili porodino domainstvo koje je stalno naseljeno u nekom kolektivnom stanu, za svako domainstvo naseljeno u poslovnom prostoru ili drugim jedinicama stanovanja (kolibe, daare, atori i sl.) i za beskunike. 24. Nain zagrijavanja jedinice za stanovanje Na ovo pitanje se daje jedan odgovor prema stvarnom nainu zagrijavanja u posljednjoj sezoni grijanja. Smatra se da se jedinica za stanovanje grije ako se u posljednjoj sezoni grijala stalno ili povremeno barem jedna prostorija u stanu. Odgovor Centralno zagrijavanje sa vlastitom instalacijom se obiljeava ako se cijela jedinica za stanovanje ili bar njen najvei dio zagrijava ureajem i instalacijama za centralno grijanje koje su postavili vlasnik, odnosno korisnik jedinice za stanovanje ili vlasnici, odnosno korisnici vie jedinica za stanovanje u istoj zgradi. Ureaj (bojler) za centralno grijanje moe se nalaziti u jednoj od prostorija jedinice za stanovanje ili u posebnoj prostoriji izvan nje (ili u zajednikoj prostoriji kada vie stanova u toj istoj zgradi se zagrijava tim ureajem) Korisnici ovakvog sistema grijanja plaaju raune za utroene energente (npr. plin, mazut, loivo ulje), a ne za isporuenu toplinu. Odgovor Centralno zagrijavanje iz javne mree se obiljeava ako u naselju postoji toplana koja grije vie zgrada u naselju. Vlasnik toplane je javno preduzee, a korisnici jedinica za stanovanje plaaju raun za isporuenu toplotu, a ne za gorivo. U takvim zgradama svi nastanjeni stanovi mogu imati isti odgovor na ovo pitanje. Odgovor Drugi naini zagrijavanja cijele jedinice za stanovanje se obiljeava ukoliko se cijela jedinica za stanovanje, u protekloj sezoni grijanja, nije zagrijavala ni na jedan od gore navedenih naina, ve se koristilo neko alternativno zagrijavanje, npr. solarni kolektori ili slino. Odgovor Pojedinano zagrijavanje prostorija se obiljeava u sluaju grijanja pojedinanih prostorija pomou pei (na drva, ugalj, struju, plin), kamina ili ognjita. Odgovor Jedinica za stanovanje se uopte ne grije se obiljeava u sluaju ako se u posljednjoj sezoni grijanja nije grijala (stalno ili povremeno) niti jedna prostorija jedinice za stanovanje. 25. Vrsta energenata koji se koriste za zagrijavanje jedinice za stanovanje (moe se dati vie odgovora) Na ovo pitanje se moe dati vie odgovora. Tako npr. ako se jedinica za stanovanje zagrijavala na vie naina (npr. pei na drva i ugalj i elektrina grijalica) potrebno je obiljeiti tri odgovora tj. ugalj, drvo i elektrina energija).
Metodoloko uputstvo
55
26. Nain snabdijevanja domainstva vodom za pie Na ovo pitanje mogue je dati samo jedan odgovor prema pretenosti snabdijevanja domainstva pitkom vodom. Odgovor Voda u stanu sa prikljukom na javni vodovod se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom na ovaj nain. Domainstvo moe imati u ovom sluaju i prikljuen hidrofor (ureaj za poveavanje pritiska vode) na javni vodovod. Odgovor Voda u stanu sa prikljukom na seoski ili mjesni vodovod se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom na ovaj nain. Odgovor Voda u stanu sa prikljukom na vlastiti hidrofor se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom, a gdje hidrofor nije prikljuen na javni vodovod ve na vlastiti bunar. Odgovor esma u dvoritu prikljuena na javni vodovod se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz esme prikljuene direktno na gradski, grupni ili mjesni vodovod, s tim da nema uvedene instalacije koje su u funkciji u samoj jedinici za stanovanje, ve se esma (ili esme) nalazi o dvoritu objekta u kom se nalazi jedinica za stanovanje. Odgovor esma u dvoritu prikljuena na vlastiti hidrofor se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz esme prikljuene na vlastiti bunar (cjevni ili kopani) ili javni bunar i koja se nalazi u dvoritu objekta u kom se nalazi jedinica za stanovanje. Javni bunar je objekat sa odgovarajuom zatitnom zonom i odgovarajuim ureajima koji slue za snabdijevanje vodom za pie najmanje dva domainstva u seoskom naselju. Odgovor Ulina esma se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz javne esme. Javna esma je objekat sa odgovarajuom zatitnom zonom i odgovarajuim ureajima koji slue za snabdijevanje vodom za pie stanovnika i prolaznika. Odgovor Kopani bunar se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz kopanog bunara. Kopani bunar je bunar kod kojeg se voda vadi sa dubine vee od 8 m. Odgovor Bueni (cijevni) bunar se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz buenog bunara. Bueni bunar je bunar kod koj eg se podzemna voda izvlai buotinom iz dubljih vodonosnih slojeva (30 m i vie). Odgovor Arterski bunar se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz arterskog bunara. Arterski bunar je bunar iz kojeg se dobija arteska voda koja se nalazi meu neprobojnim slojevima zemlje i to pod pritiskom, pa sama izbija na povrinu zemlje kroz postavljenu cijev odmah po buenju. Bue se u ravnicama du rijeka, gdje nema izvorske vode i dobre podzemne vode u veim koliinama. Odgovor Ureeni izvor se obiljeava u sluaju ako se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz ureenog izvora. Ureeni izvor je mjesto na kojem se voda zahvata za javnu vodoopskrbu (vrela, zdenci, rijeke, jezera, akumulacije). Odgovor Cisterna (rezervoar sa vodom) se obiljeava ako se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz vlastitog rezervoara (cisterne) koju puni vodom ili u njoj sakuplja kinicu (atrnja). Odgovor Flairana voda iz trgovine se obiljeava kada domainstvo preteno za pie koristi flairanu vodu za pie (iz trgovine), i pored toga to ima vodu u stanu ili izvan stana prikljuenu na vodovod ili hidrofor. Odgovor Drugi naini se obiljeava ako se domainstvo snabdijeva pitkom vodom nainom koji nije obuhvaen prethodnim odgovorima.
Metodoloko uputstvo
56
5.6. OBJANJENJE ZA POPUNJAVANJE PODATAKA U DIJELU PODACI O POLJOPRIVREDI

Na ovaj set pitanja se odgovara samo ako u jedinici za stanovanje ivi odreeno domainstvo, odnosno samo kada je u identifikacionim podacima, u polje Domainstvo upisan podatak ija je vrijednost vea od nule. Podatke o povrinama treba iskazati u dunumima (DUNUM) i metrima kvadratnim (m ). Ukoliko osoba koja daje odgovor koristi druge jedinice mjere povrine (hektar, ar), popisiva mora da ih prerauna u dunume odnosno metre kvadratne. Meusobni odnos pojedinih mjernih jedinica za povrinu 1 ar = 100 m 1 dunum = 10 ari = 1 000 m 1 hektar = 10 dunuma = 100 ari = 10 000 m 27. Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u BiH Upisuje se ukupna povrina raspoloivog zemljita svih lanova privatnog domainstva, odnosno kolektivnog domainstva, lociranog na teritoriji Bosne i Hercegovine. U ukupnu povrinu raspoloivog zemljita domainstva uraunava se zemljite u vlasnitvu svih lanova domainstva na teritoriji BiH, kao i zemljite koje je u vlasnitvu drugih lica (individualno, zemljite preduzea, zadruga ili dravno zemljite), a koje je domainstvo uzelo u zakup (za novac, u arendu, napolicu, besplatno i sl). Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u momentu popisa ne obuhvata povrine zemljita koje je domainstvo dalo drugim licima, preduzeima, zadrugama na korienje (u zakup za novac, arendu, napolicu, besplatno, uz obaveze odrade I sl.). Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u vrijeme kritinog momenta popisa ine: Poljoprivredno zemljite oranice i bate, okunice, vonjaci, vinogradi, rasadnici i ostali stalni zasadi (vrbici, zasadi novogodinjih jelki za komercijalne svrhe i sl.), livade i panjaci bez obzira na to da li to zemljite domainstvo koristi/obrauje u posljednjih godinu dana ili ne; Zemljite pod umom podrazumjevaju se povrine pod stablima ili umskim grmljem, ukljuujui povrine pod umskom infrastrukturom (umski putevi, skladita drvene grae is l.); Ostalo zemljite zemljite pod zgradama, putevima i dvoritima, kamenjarima, kamenolomima, ribnjacima, gljivarnicima, barama i drugim raspoloivim povrinama domainstva nepodesnim za poljoprivrednu proizvodnju.
2
Od ukupnog raspoloivog zemljita domainstva izdvaja se (upisuje se ukupna povrina): 27.1.Poljoprivredno zemljite 27.2. Zemljite pod umom Napomena: Popisiva prelazi na pitanje 28. bez obzira na to da li domainstvo raspolae zemljinim povrinama ili ne. Prije nego to nastavi sa upisivanjem odgovora u vezi sa pitanjima poljoprivrede, popisiva mora da utvrdi da li se domainstvo bavi vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom samostalno ili zajedno sa drugim domainstvom. Da ne bi dolo do dupliranja povrina, u sluaju da dva ili vie domainstava zajedno koriste ili obrauju isto poljoprivredno zemljite, podatke o zajedniki koritenom zemljitu treba dati osoba koja je nosilac te poljoprivredne proizvodnje (osoba koja je ekonomski i pravno odgovorna za zajedniku poljoprivrednu proizvodnju, odnosno osoba koja preuzima rizike rada). Ukoliko je vie osoba odgovorno za zajedniku poljoprivrednu proizvodnju, nosiocem e se smatrati najstarija od tih osoba. Metodoloko uputstvo
57
Ukoliko dva ili vie domainstva zajedno gaje stoku, stoka se upisuje kod domainstva kod kojeg je bila u kritinom momentu popisa. Ukoliko domainstva koja zajedno koriste ili obrauju poljoprivredno zemljite ili zajedno gaje stoku , a pored zajednike poljoprivredne proizvodnje obavljaju jednim dijelom i samostalnu poljoprivre dnu proizvodnju (npr. gaje samostalno stoku ili obrauju samostalno neko poljoprivreno zemljite), takvu proizvodnju domainstva prijavljuju posebno. Domainstvo iji je lan nosilac zajednike poljoprivredne proizvodnje, ukoliko jednim dijelom samostalno obavlja poljoprivrednu proizvodnju, podatke daje zbirno. Primjer: Domainstvo Sime Simia koristi 90 dunuma oranice. On obrauje zemlju zajedno sa svojim sinovima, koji su osnovali zasebna domainstva i ive u odvojenim kuama. Nosilac te zajednike poljoprivredne proizvodnje jeste Simo Simi i u njegovom domainstvu e se upisati podaci o oranicama (90 dunuma). Meutim, pored te zajednike poljoprivredne proizvodnje, domainstvo mlaeg sina samostalno gaji goveda i perad, a domainstvo starijeg sina obrauje i zemljite koje je kupilo (25 dunuma vonjaka). Podaci o samostalnoj poljoprivrednoj proizvodnji upisuju se u domainstvima sinova, i to: podaci o govedima i peradi u domainstvu mlaeg, a podaci o samostalno koritenom vonjaku (25 dunuma) u domainstvu starijeg sina. 28. Da li je domainstvo u zadnjih 12 mjeseci koristilo poljoprivredno zemljite? (vlastito + uzeto u zakup) U zavisnosti od toga da li je domainstvo u predhodnih 12 mjeseci koristilo poljoprivredno zemljite za poljoprivrednu proizvodnju na ovo pitanje je mogue dati odgovor Da ili Ne. Pod koritenim poljoprivrednim zemljitem podrazumjevaju se oranice i bate, vonjaci, vinogradi, rasadnici, livade i panjaci koji se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine, a koje je doma instvo koristilo za poljoprivrednu proizvodnju tokom posljednjih 12 mjeseci. To moe biti poljoprivredno zemljite u vlasnitvu nekog od lanova domainstva, kao i zemljite uzeto od dugih osoba na koritenje tj. uzeto u zakup (za novac, u arendu, napolic u, besplatno, bez saglasnosti vlasnika i sl.) Zemljite u vlasnitvu nekog od lanova domainstva dato drugim osobama u zakup ne treba uraunati. Odgovor Da se obiljeava ukoliko je domainstvo u posljednjih 12 mjeseci koristilo poljoprivredno zemljite za poljoprivrednu proizvodnju i nastavlja sa upisivanjem povrina koritenog zemljita po pojedinim kategorijama (pitanja od 28.1. do 28.5.). Odgovor Ne se obiljeava ukoliko domainstvo u posljednjih 12 mjeseci nije koristilo poljoprivredno zemljite za poljoprivrednu proizvodnju. U tom sluaju se preskau pitanja o povrinama koritenog zemljita po pojedinim kategorijama (pitanja od 28.1. do 28.5.) i prelazi na pitanje 29 (Povrine ribnjaka). Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu lanova anketiranog domainstva koje je dato u zakup i zemljite koje se u posljednjih godinu dana nije koristilo (na kome se nije obavljala poljoprivredna proizvodnja) iz ekonomskih ili drugih razloga, a nije ostavljeno na odmor u sistemu rotacije (ugari), ne ukljuuje se u koriteno poljoprivredno zemljite. Popisuju se povrine koritenog poljoprivrednog zemljita koje je domainstvo uzelo od drugih fizikih lica, preduzea ili zadruga na koritenje: u zakup za novac, u arendu, napolicu (napola), besplatno, uz obavezu obrade, bez saglasnosti vlasnika i sl. 28.1. Povrina pod oranicama i batama/vrtovima Oranice i bate/vrtovi su zemljita koja se redovno obrauju i usjevi siju/sade po utvrenom redu (plodoredu). Plodored predstavlja redovnu i unaprijed odreenu sm jenu usjeva (sistem rotacije) u cilju efikasnijeg koritenja zemljita. Pod povrinama na oranicama smatraju se: - Povrine pod itima (penica, kukuruz, ra, jeam, zob, triticale i ostala ita), industrijskim biljem (suncokret, soja, eerna repa, duhan, uljana repica, hmelj, sirak, ljekovito i aromatino Metodoloko uputstvo
58
bilje i ostalo industrijsko bilje), krmnim biljem (djetelina, lucerka, grahorica, stoni graak, kukuruz za krmu, stona repa, tikva i ostalo krmno bilje) i povrine pod krompirom/krumpirom; Povrine pod povrem (mrkva, crni i bijeli luk, grah, graak, buranija, kupus, kelj, karfiol, krastavac, paradajz, paprika i ostalo povre), jagodom, dinjom i lubenicom, bez obzira da li je povrina na otvorenom ili u zatienom prostoru (staklenici, plastenici); Povrine pod cvijeem i ukrasnim biljem, bez obzira na to da li je povrina na otvorenom ili zatienom prostoru (staklenici, plastenici). Ne uraunavaju se neproizvodne povrine pod cvijeem i ukrasnim biljem (u dvoritima, parkovima i dr.); Ostalo oranice i bate pod drugim, do sada nepomenutim kulturama (korparska vrba, hmeljnici, cikorija i dr.).
Pod povrinama bati/vrtova podrazumjevaju se povrine obino odvojene od ostatka poljoprivrednog zemljita koje se nalaze po pravilu oko kue (okunica) i uglavnom slue za uzgoj usjeva, preteno povra, namijenjenih za potronju lanova domainstva ili se viak prodaje na tritu. U koritene oranice i bate spadaju i ugari (povrine koje su najmanje godinu dana na odmoru), kao i parlozi, prelozi i zaleaji (povrine koje nisu obraivane najmanje 5 godina, ve su ostavljene da se zatrave, tj. zaparloe). Napomena: Ukoliko se jedna ista povrina oranica i bati u toku referentnog perioda koristila za razliite usjeve ili zasade (istovremeno ili jedno za drugim), prikazati povrinu samo jednom . 28.2. Vonjaci Vonjaci su zemljita na kojima su zasaena stabl a (jabuke, ljive, trenje, vinje, kruke, breskve, kajsije, dunje, orasi, bademi i sl.) i grmlje bobiastog voa (maline, kupine, borovnice, ribi zle, brusnice, dud i drugo bobiasto voe). Ukljuene su i plantae masline i junog voa (limun, narana, nar, kivi, smokva i dr...). Upisuju se povrine svih vonjaka, rodnih ili mladih, bez obzira na to kako su ureena stabla, koliko je rastojanje izmeu stabala i da li se primenjuju agrotehnike mjere obrade, tj. bez obzira na to da li su vonjaci plantani ili nisu. Ukoliko se izmeu redova vonih stabala gaje drugi usjevi, odgovarajua povrina pod tim usjevima ne ukljuuje se u povrinu vonjaka, ve se ona svrstava u oranice i bate. 28.3. Vinogradi Vinogradi su zemljita na kojima su zasaeni okoti vinove loze u vezanom uzgoju koja slue za proizvodnju groa. Upisuje se povrina svih vinograda koje koristi domainstvo, bez obzira na to kako su ureena, koliko je rastojanje izmeu okota i da li se upotrebljavaju agrotehnike mjere obrade tj. bez obzira da li su vinogradi plantani ili ne. Povrina pod vinovom lozom (rodnom ili mladom) koja se uzgaja u iroko razmaknutim redovima izmeu kojih se gaje ratarski usjevi ili se okoti nalaze po rubovima polja popisuje se tako to se odgovarajui dio povrine svrsta u vinograde, a ostali u oranice ili u drugu kategoriju zemljita. 28.4. Rasadnici Rasadnici obuhvataju povrinu poljoprivrednog zemljita na kojoj se obavlja proizvodnja sadnica bez obzira na to koje su vrste sadnice ( vone sadnice, lozne sadnice, sadnice ukrasnog bilja i sadnice umskog drvea). 28.5. Livade i panjaci Livade i panjaci su povrine obrasle travom koje se koriste za koenje ili ispau stoke. Djetelita i lucerita se ne uraunavaju u livade.
Metodoloko uputstvo
59
29. Povrine ribnjaka U predviene kuice upisuju se ukupne povrine ribnjaka koritene za uzgoj ribe u posljednjih 12 mjeseci. Ribnjaci su ureeni prostori (zemljani ili betonski u obliku bazena) na poljoprivrednom ili drugom zemljitu ili ribolovnoj vodi namijenjeni za gajenje i proizvodnju riba i mekuaca, riblje mlai i ribljih jaja (ikre). 30. Gljive (podrumi, tuneli itd.) U predviene kuice upisuju se povrine koritene u posljednjih 12 mjeseci za uzgoj gljiva (podrumi, tuneli, peine i slini objekti koriteni za uzgoj gljiva u vreama, lijehama i sl.) 31. Da li je domainstvo u posljednjih 12 mjeseci imalo proizvodnju povra, jagoda, ljekovitog bilja, cvijea i ukrasnog bilja za potrebe trita? Odgovor Da e se obiljeiti ukoliko je domainstvo u posljednjih 12 mjeseci prodavalo vlastito povre, jagode, ljekovito bilje, cvijee ili ukrasno bilje na zelenoj pijaci, putem otkupa, u vlastitoj prodavnici ili na imanju. U protivnom e se obiljeiti odgovor Ne. 32. Da li Vae domainstvo uzgaja stoku, perad ili pele? U zavisnosti od toga da li se domainstvo bavi uzgojem stoke, peradi i pela na ovo pitanje je mogue dati odgovor Da ili Ne. Odgovor Da se obiljeava ukoliko se domainstvo bavi uzgojem stoke, peradi i pela, i nastavlja sa upisivanjem broja stanja domaih ivotinja po vrstama i pojedinim kategorijama u okviru pitanja 33 (pitanja od 33.1. do 33.6.) Odgovor Ne se obiljeava ukoliko se domainstvo ne bavi uzgojem stoke, peradi i pela. U tom sluaju se preskae pitanje 33. i prelazi na pitanje 34. 33. Broj stoke, peradi ili konica (na dan popisa ili prosjean broj stoke, peradi i konica u posljednjih 12 mjeseci, ako ih nema na dan popisa) Ukoliko se domainstvo bavi uzgojem stoke, u okviru ovog pitanja se upisuje brojno stanje domaih ivotinja na dan kritinog momenta popisa. Ukoliko domainstvo ne posjeduje stoku, perad i konice na dan popisa, a istu je posjedovalo I uzgajalo u posljednjih 12 mjeseci, onda se upisuje prosjean broj gajenih grla/konica tokom posljednjih 12 mjeseci. Popisuju se sva stoka, perad i konice pela u vlasnitvu domainstva u vrijeme popisa. Ne popisuju se stoka, perad i konice pela u vlasnitvu preduzea ili zadruga koje se nalaze kod domainstva na tovu, uvanju itd. Stoka koja se nalazi kod drugog domainstva u istom ili nekom drugom mjestu i tamo slui za rad ili se tamo hrani popisuje se kod vlasnika te stoke , bez obzira na to koliko dugo slui za rad, odnosno koliko se dugo hrani kod drugog domainstva, pod uvjetom da vlasnik stoke ima ekonomsku korist od nje. Stoka se popisuje kod vlasnika i u sluajevima kada je u vrijeme kritinog momenta popisa, na ispai ili je kod drugog domainstva radi ispae. 33.1. Goveda, ukupno Popisuju se sve kategorije goveda (podmladak i odrasla grla zajedno), bez obzira na njihov pol, starost i namjenu uzgoja (za priplod ili za klanje): telad, junad, krave, steone junice, volovi i bikovi.
Metodoloko uputstvo
60
33.1.1. Od toga: muzne krave Popisuju se enska rasplodna grla koja su se ve telila (ukljuujui i grla mlaa od dvije godine), a koja se zbog njihove pasmine ili pojedinih kvaliteta uzgajaju iskljuivo ili uglavnom za proizvodnju mlijeka za ljudsku potronju ili za preradu u mlijene proizvode. 33.2. Svinje, ukupno Popisuju se sve kategorije svinja (podmladak i odrasla grla zajedno), bez obzira na njihov pol, starost i namjenu uzgoja (za priplod ili za klanje): prasad, nazimad, krmae, nerasti i tovne svinje. 33.3. Ovce i koze (enska rasplodna grla) Popisuju se janjene ovce i prvi put priputene ovce i jarene koze i prvi put priputene koze. 33.4. Konji, ukupno Popisuju se sve kategorije konja (podmladak i odrasla grla zajedno), bez obzira na njihov pol, starost i namjenu uzgoja: drijebad, omad, kobile, drijebne omice, pastusi i ukopljeni konji. 33.5. Perad, ukupno Upisuje se ukupan broj peradi oba pola, bez obzira na namjenu uzgoja i starost: kokoi, patke, guske, urke i ostala perad (gajena radi proizvodnje jaja ili mesa). 33.6. Konice, ukupno Popisuje se ukupan broj konica pela (sa pokretnim i nepokretnim saem) u kojima postoji pelinje drutvo. Ako je u jednoj konici smjeteno vie pelinjih drutava (rojeva), tada svako pelinje drutvo (roj) treba popisati kao posebnu konicu. 34. Da li domainstvo prodaje poljoprivredne proizvode na tritu? Ukoliko domainstvo prodaje sopstvene poljoprivredne proizvode na tritu ( na zelenoj pijaci, putem otkupa, vlastite prodavnice ili na imanju) obiljeiti odgovor Da, u protivnom obiljeiti odgovor Ne . 35. Da li se cjelokupna poljoprivredna proizvodnja ili njen najvei dio odvija (vri) u opini popisa? Ukoliko se cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (uzgoj usjeva i stona proizvodnja , proizvodnja gljiva i ribe) ili njen najvei dio odvija u opini popisa, popisiva e obiljeiti odgovor Da a u protivnome, obiljeie odgovor Ne. Ako se na ovo pitanje odgovori sa Da, prelazi se na pitanje 36., a ako je odgovor Ne popisiva e u predviene kuice pitanja 35.1.upisati naziv opine gdje se poljoprivredna proizvodnja ili njen najvei dio odvija (vri). 36. Da li se domainstvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom? Popisiva provjerava odgovore na pitanja 28, 31, 32 i 34 i upisane vrijednosti u pitanjima 29. i 30. Odgovor Da e se obiljeiti u sluaju da domainstvo ima obiljeen odgovor Da na bar jedno od pitanja 28,31,32,34 ili upisane vrijednosti u okviru pitanja 29 i/ili 30 (Povrine ribnjaka i Gljive). U ovom sluaju, popisiva e upisati Da u Kontrolnik, u koloni 10 (u redu koji se odnosi na ovo domainstvo). Odgovor Ne e se obiljeiti u sluaju da domainstvo nema obiljeen odgovor Da na bar jedno od pitanja 28,31,32,34 ili ukoliko nisu upisane vrijednosti za povrine ribnjaka (pitanje 29.) i povrine pod gljivama (pitanje 30.).
Metodoloko uputstvo
61
6. POPISNICA (obrazac P-1)

Popisnica se popunjava za sve osobe koje su upisane u Spisak osoba u Upitniku za domainstvo i stan (obrazac P-2). Popunjavanje identifikacionih podataka Identifikacioni podaci (ifra entiteta/BD, opina, popisni krug, stan, domainstvo) prepisuju se sa naslovne strane Upitnika za domainstvo i stan (obrazac P -2), a redni broj osobe popisiva prepisuje iz kolone (a) Spiska osoba sa unutranje strane obrasca P-2. Prilikom popunjavanja popisnica za osobe u kolektivnim stanovima redni brojevi e se dodjeljivati sukcesivno kako se budu popunjavali ovi obrasci. Redni broj zadnje popisane osobe mora odgovarati ukupnom broju osoba upisanih u Spisak osoba. Nakon to je upisao identifikacione podatke, popisiva obavezno obiljeava pismo (latinica ili irilica) koje e koristiti za popunjavanje popisnice.
Redni broj osobe iz Spiska osoba (obrazac P-2)
Ime, ime oca ili majke i prezime U predviene kuice u prvom redu upisuje se vlastito ime, u drugom redu ime oca ili majke i u treem redu prezime pod kojim se osoba vodi u matinim knjigama, linoj karti ili drugim linim ispravama. Za novoroenad koja jo nisu dobila ime, treba upisati: sin, kerka i ime oca ili majke i prezime. Pol Odgovor se daje obiljeavanjem jednog od ponuenih odgovora upisivanjem znaka X u predviene kuice (muki ili enski). Za svaku osobu za koju je popunjena popisnica obavezno mora biti obiljeen jedan od ponuenih odgovora.
Metodoloko uputstvo
62
Datum roenja i JMB Popisiva je duan da za svaku osobu koja se popisuje prikupi podatak o JMB osobe. Ukoliko tokom prve posjete u domainstvu nije prikupio sve matine brojeve, duan je da se u dogovoreno vrijeme ponovo vrati i prikupi sve nedostajue informacije. Datum roenja, odnosno JMB (jedinstveni matini broj), prepisuje se iz line karte, zdravstvene legitimacije ili bilo kog drugog linog dokumenta (paso, izvod iz matine knjige roenih i dr.) u kome je upisan ovaj jedinstveni matini broj. Matini, odnosno lini broj preuzima se u potpunosti, tj. paljivo se prepisuje svih 13 brojeva (cifara) iz kojih se sastoji, s tim to prvih 7 brojeva predstavljaju: dan, mjesec i godinu roenja i upisuju se u kuice izmeu kojih postoji razmak, a preostalih 6 brojeva se upisuje u spojene kuice. Ukoliko lan domainstva za koga se popunjava popisnica nije prisutan u mjestu popisa u toku popisivanja, popisiva moe JMB za odsutnog lana prepisati iz njegove zdravstvene legitimacije, iz rubrike: Podaci o osiguranoj osobi kojoj se izdaje zdravstvena legtimacija. Takoe, JMB za odsutnog lana domainstva mogue je preuzeti iz zdravstvene legitimacije nekog drugog lana koji je preko njega zdravstveno osiguran. U tom sluaju, JMB se prepisuje iz rubrike Podaci o osiguraniku (nosiocu osiguranja). Ukoliko popisiva nikako ne moe da doe do nekog dokumenta s matinim brojem osobe, u tom sluaju, a na osnovu izjave osobe koja mu daje podatke, popisiva treba da upie u prvih 7 kuica podatke o danu, mjesecu i godini roenja, a ostale kuice treba da ostavi prazne. U sluaju da osoba ne zna taan datum roenja, popisiva treba podstai osobu da se sjeti nekog vanog dogaaja sa poetka njenog ivota, i da tako priblino odredi datum (ili samo godinu) roenja, a ostale kuice treba da ostavi prazne. Ako se za neku osobu ne zna ni godina roenja, a zna se otprilike koliko je osoba stara, popisiva treba na osnovu izjave o starosti izraunati koje je godine osoba roena i upisati taj podatak kao godinu roenja. Za svaku osobu za koju je popunjena popisnica obavezno mora biti upisan podatak o datumu roenja.
Mjesto stanovanja Mjesto popisa je naseljeno mjesto u kojem se vri popisivanje. Za svaku osobu koja se popisuje popisiva obiljeava jedan od ponuenih modaliteta. Odgovor a obiljeava se za osobu koja u mjestu popisa ivi od roenja ili se doselila sa namjerom da tu stalno ivi i prelazi na pitanje 2. Ovaj odgovor se takoe obiljeava za: 1. Osobu koja radi u drugom mjestu u zemlji ili inostranstvu, bez obzira na to koliko dugo se tamo nalazi i koliko esto se vraa u svoje domainstvo (u mjesto popisa) 2. Uenika osnovne kole, srednje kole i studenta koji se koluje u drugom mjestu u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu, bez obzira na to koliko dugo se tamo nalazi i koliko esto se vraa u svoje domainstvo (u mjesto popisa) 3. Osobu koja ivi u vie naseljenih mjesta (naselja) tokom godine ukoliko je rije o samakom domainstvu 4. Osobu koja studira u naselju popisa, a ivi u branoj ili neformalnoj zajednici, u tzv. studenskom braku
Metodoloko uputstvo
63
5. Osobu koja ivi u institucionalnom (kolektivnom) domainstvu 6. Dijete koje nakon razvoda svojih roditelja ivi u dva domainstva pod uvjetom da podjednako vremena provodi u oba domainstva, a zateklo se u mjestu popisa (kod jednog od roditelja) u vrijeme dolaska popisivaa 7. Dijete roeno tokom 12 mjeseci prije kritinog momenta popisa pod uvjetom da je za roditelje oznaen isti ovaj odgovor. Za osobe koje u mjestu popisa privremeno ive vie ili manje od 12 mjeseci zbog rada (na odreeno ili neodreeno vrijeme, imaju zanatsku, ugostiteljsku ili neku drugu radnju, zbog sezonskih poslova, upueni od radne organizacije radi izvoenja graevinskih, montanih i drugih radova), kolovanja, lijeenja, posjeta porodici ili prijateljima, boravka u kui za odmor ili slinih razloga, obiljeava se odgovor b i prelazi na pitanje 3B. Za beskunike, nomade i azilante obiljeava se odgovor c) Nala se u mjestu popisa i nema prebivalite ili boravite u drugom mjestu i prelazi na pitanje 3B. 2. Da li je osoba prisutna u mjestu stalnog stanovanja u kritinom momentu popisa? Mjesto stalnog stanovanja je naseljeno mjesto u kojem osoba koja se popisuje prije kritinog momenta popisa trajno ivi sa lanovima svog domainstva ili sama (samako domainstvo) najmanje 12 mjeseci ili krae od 12 mjeseci, ali sa namjerom da u tom mjestu ivi najmanje 12 mjeseci (bez obzira na privremeno odsustvo u svrhu rekreacije, odmora, obilaska prijatelja i rodbine, posla, kole, lijeenja ili vjerskog hodoaa). Odgovor Da obiljeava se za svaku osobu koja je u momentu popisa prisutna u mjestu stalnog stanovanja i prelazi na pitanje 8. Odgovor Ne obiljeava se za osobu (lan domainstva) koja se u vrijeme popisa nalazi u nekom drugom mjestu u zemlji ili u inostranstvu (zbog rada, kolovanja ili drugih razloga) i prelazi na pitanje 3A. Prilikom upisivanja odgovora na ovo pitanje popisiva obavezno provjerava da li je za svaku odsutnu osobu u koloni 10 Spiska osoba (obrazac P-2) upisana jedna od ponuenih ifri razloga odsustva. Meutim, ako osoba radi/pohaa kolu u drugom mjestu i svakodnevno se vraa u mjesto u kojem ivi njegovo domainstvo, smatra se prisutnim u mjestu stalnog stanovanja (bez obzira da li kod kue u momentu kada se vri popisivanje). Pri tom, smatra se da se osoba svakodnevno vraa i u sluaju kada zbog prirode posla ima smjenu koja traje 24 sata ili due. Napomena: Ne smatraju se prisutnima u naselju popisa, osobe koje rade ili se koluju (uenici i studenti) ili su odsutne iz drugih razloga u nekom drugom mjestu u BiH ili inostranstvu, bez obzira na to to su u kritinom momentu popisa moda stvarno bile prisutne u svom domainstvu (zbog godinjeg odmora, posjete porodici i sl.). Za ove osobe popisiva treba da obiljei odgovor Ne i pree na pitanje 3A. Razlog odsustva iz mjesta stalnog stanovanja.
3A. Razlog odsustva iz mjesta stalnog stanovanja 3B. Razlog prisustva u mjestu privremenog stanovanja/mjestu popisa (prepisati ifru iz Spiska lica iz kolone 10) Kao odgovor na ovo pitanje popisiva prepisuje ifru razloga odsustva/prisustva osobe iz kolone 10 Spiska osoba (obrazac P-2). Prije nego to prepie odgovarajuu ifru, popisiva treba jo jednom provjeriti, u razgovoru sa osobom koja se popisuje ili sa lanom domainstva koji daje podatke, da li je u koloni 10 Spiska osoba upisana odgovarajua ifra razloga odsustva za lanove domainstva, odnosno razloga prisustva za privremeno prisutne osobe.
Metodoloko uputstvo
64
4. Duina odsustva / prisustva Za osobe odsutne iz mjesta stalnog stanovanja upisuje se podatak o duini njihovog odsustva, a za privremeno prisutne osobe upisuje se podatak o duini njihovog prisustva u mjestu privremenog stanovanja. Za osobe koje su odsutne/prisutne jednu godinu ili due upisuje se broj navrenih godina njihovog odsustva/prisustva i prelazi se na pitanje 6. Na primjer, ako se osoba nalazi na radu u inostranstvu 5 godina i 8 mjeseci, kao odgovor na ovo pitanje treba u kuice pored modaliteta Jedna godina i due (broj godina) upisati 5. Za osobe koje su odsutne/prisutne krae od jedne godine upisuje se ukupan broj navrenih mjeseci njihovog odsustva/prisustva i prelazi se na sljedee pitanje (pitanje 5). Na primjer, ako se osoba nalazi na radu u inostranstvu 7,5 mjeseci, kao odgovor na ovo pitanje u kuice treba upisati 7. 5. Koliko jo osoba namjerava da bude odsutna/prisutna? Osoba koja je krae od jedne godine odsutna iz mjesta stalnog stanovanja, odnosno koja je privremeno pirsutna u mjestu popisa, odgovara koliko jo namjerava da ostane u mjestu u kojem se trenutno nalazi. Ako je rije o periodu kraem od godinu dana, potrebno je upisati broj mjeseci. Ako osoba namjerava da bude odsutna/prisutna jo godinu dana ili due, potrebno je obiljeiti odgovor Jednu godinu i due. Ukoliko osoba namjerava da bude odsutna/prisutna krae od mjesec dana, u kuice predviene za broj mjeseci je potrebno upisati nulu (0). NAPOMENA: Osoba koja na pitanje broj 1. ima obiljeen odgovor pod c) ne odgovara na pitanja 6. i 7. 6. Mjesto u kojem se nalazi odsutna osoba/ mjesto stalnog stanovanja privremeno prisutne osobe Kao odgovor na ovo pitanje, u predviene kuice u prvom i drugom redu treba upisati sadanji naziv naseljenog mjesta u Bosni i Hercegovini i naziv opine kojoj to naseljeno mjesto pripada u kojem se nalazi odsutna osoba, odnosno sadanji naziv mjesta stalnog stanovanja i opine u kojem ivi domainstvo privremeno prisutne osobe. Za odsutne osobe koje se nalaze u inostranstvu, kao i za privremeno prisutne osobe iz inostranstva u prvi i drugi red se ne upisuje nita, a u trei red se upisuje samo naziv strane drave. 7. Uestalost vraanja u mjesto stalnog stanovanja Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe koje su lanovi domainstva, a odsutne su iz mjesta popisa u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu i sve osobe privremeno prisutne u mjestu popisa. Za odsutne osobe odgovor se daje o uestalosti vraanja u mjesto stalnog stanovanja (tj. mjesto popisa), a za privremeno prisutne osobe o uestalosti vraanja u njihovo mjesto stalnog stanovanja. 8. Mjesto roenja Za mjesto roenja treba upisati ono mjesto (naseljeno mjesto, opina ili strana drava) gdje je osoba stvarno roena, a koje je upisano u line dokumente. Ukoliko je mjesto u kojem je osoba roena (upisana u matinu knjigu roenih) isto kao i mjesto popisa, potrebno je obiljeiti odgovor Mjesto popisa i prei na sljedee pitanje. Ukoliko mjesto u kojem je osoba roena nije isto kao i mjesto popisa, a nalazi se u BIH potrebno je obiljeiti odgovor Drugo mjesto u BiH, a zatim, u predviene kuice upisati sadanji naziv naseljenog mjesta i opine kojoj to naseljeno mesto pripada. Metodoloko uputstvo 65
Ukoliko je osoba roena u inostranstvu, ukuljuujui i drave sa prostora nekadanje SFRJ , potrebno je obiljeiti odgovor U drugoj dravi i upisati naziv strane drave. 9. Mjesto stalnog stanovanja majke u vrijeme kada je osoba roena Ukoliko je mjesto u kojem je ivjela majka kada je osoba roena isto kao i mjesto popisa potrebno je obiljeiti odgovor Mjesto popisa i prei na sljedee pitanje (pitanje 10.) Ukoliko mjesto u kojem je ivjela majka kada je osoba roena nije isto kao i mjesto popisa, ali se nalazi u BiH, potrebno obiljeiti odgovor Drugo mjesto u BiH, a zatim, u predviene kuice upisati sadanji naziv naseljenog mjesta i opine kojoj to naseljeno mjesto pripada.. Ukoliko je mjesto u kojem je ivjela majka u vrijeme roenja osobe bilo u inostranstvu , ukuljuujui i drave sa prostora nekadanje SFRJ potrebno je obiljeiti odgovor U drugoj dravi i upisati naziv strane drave. 10. Da li osoba neprekidno, od roenja, ivi u mjestu stalnog stanovanja? Na ovo pitanje odgovaraju samo osobe za koje je na pitanju 1. obiljeen odgovor a Da bi odredio da li se osoba doselila u mjesto stalnog stanovanja iz drugog mjesta u Bosni i Hercegovini ili iz druge drave, popisiva mora prvo da utvrdi da li osoba neprekidno od roenja ivi u mjestu stalnog stanovanja. Smatra se da osoba neprekidno, od roenja, ivi u mjestu stalnog stanovanja i ako je: roena izvan mjesta u kojem je majka imala mjesto stalnog stanovanja (na primjer, u porodilitu, kod rodbine i sl.) i neposredno po roenju donijet a u mjesto stalnog stanovanja majke; privremeno odsutna iz mjesta stalnog stanovanja zbog rada, kolovanja, porodinih razloga i sl.; privremeno ivjela u drugom naseljenom mjestu u BiH zbog rada ili kolovanja; mijenjala adresu stanovanja u okviru istog naseljenog mjesta (mjesta stalnog stanovanja).
Ako je popisiva utvrdio da osoba neprekidno od roenja ivi u mjestu stalnog stanovanja, tj. nikada se nije selila obiljeava odgovor Da. Izuzetno, ako je osoba selila u oviru naseljenog mjesta Sarajevo (pripada opinama Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo ili Ilida) smatra se d a neprekidno od roenja ivi u mjestu stalnog stanovanja. Sve osobe koje na ovom pitanju daju odgovor Da prelaze na pitanje 12. Takoe, sve ove osobe kod pitanja 9. moraju da imaju odgovor Mjesto popisa. Ukoliko popisiva ustanovi da to nije tako, moraju jo jednom da provjere tanost upisanog odgovora kod pitanja 9. Za osobe koje od roenja ne ive u mjestu stalnog stanovanja (to znai da su se u meuvremenu selile), obiljeava se odgovor Ne i prelazi se na sljedee pitanje. 11. Odakle se osoba doselila u mjesto stalnog stanovanja? Ukoliko se osoba na adresu stalnog stanovanja doselila iz drugog naseljenog mjesta u BiH potrebno je obiljeiti odgovor Iz drugog mjesta u BiH, u predviene kuice upisati naziv naseljenog mjesta i naziv opine kojoj naseljeno mjesto pripada, kao i mjesec i godinu doseljenja u mjesto stalnog stanovanja.
Metodoloko uputstvo
66
Ukoliko se osoba na adresu stalnog stanovanja doselila iz inostranstva ukljuujui i drave sa prostora nekadanje SFRJ potrebno je obiljeiti odgovor Iz druge drave, u predviene kuice upisati naziv strane drave, kao i mjesec i godinu doseljenja u mjesto stalnog stanovanja. Smatra se da se osoba doselila u naselje popisa ako je u nekom razdoblju svog ivota bila stanovnik nekog drugog naseljenog mjesta u BiH ili neke druge strane drave gdje je boravila najmanje godinu dana. Napomena: Kod ovog pitanja je bitno zadnje doseljenje. Tako, ako se osoba u toku ivota selila vie puta, ovde je bitno iz kojeg se naseljenog mjesta (ili drave) doselila u mjesto popisa. ak i ako je osoba nekada ivjela u mjestu popisa, pa se odselila u neko drugo mjesto i opet se vratila da ivi u mjesto popisa, na ovom pitanju se treba upisati iz kog mjesta (drave) se osoba doselila u mjesto popisa. 12. Da li je osoba ikada ivjela /boravila izvan BiH neprekidno godinu dana i due? Za djecu mlau od godinu dana ne upisuje se odgovor na ovo pitanje. Ovo pitanje se odnosi na osobe koje su se doselile iz inostranstva ukljuujui i republike bive SFRJ, kao i na povratnike s rada/boravka u inostranstvu. Takoe, za sve osobe koje su roene u nekoj od republika bive SFRJ, a doselile su se u Bosnu i Hercegovinu ili su zbog izbijanja ratnih sukoba, pod prinudom izbjegle u BiH, treba upisati sadanji naziv drave iz koje su se doselil e/izbjegle u BiH. Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe koje su barem jednom u svom ivotu boravile izvan BiH u nekoj stranoj dravi/ama neprekidno godinu i due (bez obzira na povremena ili kratkotrajna putovanja na godinji odmor, odlaske u posjetu porodici i sl.). Ukoliko je osoba ikada ivjela neprekidno due od godinu dana u inostranstvu u predviene kuice treba upisati naziv drave u kojoj je osoba ivjela/boravila i mjesec i godinu doseljenja. Nakon toga, potrebno je utvrditi i obiljeiti jedan od navedenih razlog doseljenja (posao, kolovanje, porodini razlozi, prinudni razlozi ili ostali). Posao se kao razlog doseljenja oznaava za doseljenje zbog zaposljenja (na odreeno ili neodreeno vrijeme) ili ako osoba u mjestu popisa ima preduzee, zanatsku, ugostiteljsku ili drugu radnju i sl. kolovanje se kao razlog doseljenja oznaava za studente. Porodini razlozi oznaava se za doseljene radi spajanja porodice zbog due razdvojenosti, zatite i pomoi u domainstvu, sklapanja braka i sl. Prinudni razlozi kao razlog doseljenja oznaava se za doseljene u mjes to popisa koji su napustili svoje mjesto stalnog stanovanja zbog rata ili njemu slinog stanja, opeg nasilja ili unutranjih sukoba, osnovanog straha od proganjanja ili trpljenja ozbiljne nepravde i sl. Ostali razlozi doseljenja u mjesto popisa podrazumijevaju se svi ostali razlozi koji nisu navedeni. Osobe koje su boravile u inostranstvu vie puta neprekidno due od godinu dana, na ovo pitanje daju odgovor o svome posljednjem preseljenju. Za osobe koje nikada nisu ivjele/boravile van BiH neprekidno godinu i due obiljeava se odgovor Ne i prelazi na pitanje 13. Za osobe koje se u momentu popisa nalaze u inostranstvu najmanje godinu i due, bez obzira na razlog njihovog odsustva obiljeava se odgovor Osoba je u inostranstvu i prelazi na pitanje 13.
Metodoloko uputstvo
67
13. Mjesto u kojem je osoba ivjela u vrijeme popisa 1991. (samo 31.03.1991.)
za osobe roene prije
Ukoliko je osoba u vrijeme Popisa 1991. godine stanovala na istoj adresi gdje trenutno stanuje, obiljeava se odgovor U mjestu gdje i danas ivi i prelazi se na sljedee pitanje (pitanje 14.). Za osobe ije je mjesto stanovanja u vrijeme Popisa 1991. godine bilo u drugom naseljenom mjestu u BiH, potrebno je obiljeiti odgovor U drugom naseljenom mjestu u BiH, a zatim, u predviene kuice, upisati sadanji naziv naseljenog mjesta i opine. Za osobe ije je mjesto stanovanja u vrijeme Popisa 1991. godine bilo u inostranstvu, potrebno je obiljeiti odgovor U drugoj dravi, a zatim, u predviene kuice, upisati naziv strane drave. 14. Da li je osoba bila izbjeglica iz BiH (poslije 1991. godine)? Izbjeglice iz BiH su dravljani BiH koji su se nalazili izvan BiH, a koji su zbog sukoba bili prognani iz svog prebivalita ili su napustili svoje prebivalite u BiH i izbjegli u inostranstvo nakon 30. aprila 1991. godine iz opravdanog straha da e biti prognani zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti ili svojih politikih miljenja i koji nisu u mogunosti da se sigurno i dostojanstveno vrate u svoje ranije prebivalite. Ukoliko je osoba koja se popisuje bila izbjeglica iz BiH obiljeava se odgovor Da i prelazi se na sljedee pitanje. U sluaju da osoba poslije 1991. godine nije bila izbjeglica obiljeava se odgovor Ne i prelazi se na pitanje 16. 15. Da li se osoba vratila iz izbjeglitva? Ukoliko se osoba vratila iz izbjeglitva u mjesto iz kojeg je izbjegla obiljeava se odgovor Da, u mjesto iz kojeg je izbjegla. U sluaju da se osoba iz izbjeglitva vratila u neko drugo mjesto unutar BiH obiljeava se odgovor Da,u drugo mjesto u BiH. U sluaju da se osoba nije vratila iz izbjeglitva u BiH obiljeava se odgovor Ne, nije se vratila u BiH. 16. Da li je osoba bila raseljena u BiH (poslije 1991. godine)? Raseljene osobe su dravljani BiH koji su nakon 30. aprila 1991. bile raseljene na teritoriji BiH usljed sukoba, progona, iz osnovanog straha od progona ili krenja ljudskih prava i nisu u mogunosti (ne postoje uvjeti) da se na bezbjedan i dostojanstven nain vrate u svoje ranije prebivalite. Ukoliko je osoba bila raseljena (poslije 1991. godine), obiljeava se odgovor Da, a zatim se u predviene kuice upisuje sadanji naziv naseljenog mjesta i opine odakle je osoba raseljena. Ukoliko osoba nije bila raseljena obiljeava se odgovor Ne i prelazi na pitanje 19.
17. Da li se osoba vratila u mjesto iz kojeg je raseljena? U sluaju da se osoba koja se popisuje vratila u mjesto iz kojeg je raseljena (povratnik), obiljeava se odgovor Da i prelazi na pitanje 19. Za sve ostale sluajeve obiljeava se odgovor Ne, i daje se odgovor na sljedee pitanje (pitanje 18).
Metodoloko uputstvo
68
18. Da li osoba jo uvijek ima formalno-pravni status raseljene osobe u BiH ? Osobe koje imaju formalno - pravni status raseljenih osoba u BiH treba da posjeduju odgovarajue dokumente (rjeenje ili legitimaciju o statusu raseljene osobe izdate od strane nadlenog organa). Nadleni organ u Republici Srpskoj je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, a u Federaciji Bosne i Hercegovine nadleni organi su: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i kantonalna ministrastva za raseljene osobe i izbjeglice . Status raseljene osobe priznaje se i izbjeglici iz BiH koja se vratila u BiH i koja nije u mogunosti da se sigurno i dostojanstveno vrati u svoje ranije prebivalite, niti je odluila da se trajno n astani na drugom mjestu u BiH. Odgovor na ovo pitanje daje se obiljeavanjem jednog od ponuenih odgovora (Da ili Ne). 19. Dravljanstvo Odgovor se daje obiljeavanjem jednog od navedenih odgovora (BiH, BiH i druge drave, druge drave ili bez dravljanstva) na bazi izjave osobe koja daje podatke. Ukoliko je obiljeen odgovor BiH i druge drave i Druge drave, u predviene kuice, potrebno je upisati naziv strane drave ije dravljanstvo osoba ima. 20. Zakonsko brano stanje Nikad oenjenim/udatim smatraju se sve osobe koja nikada nisu sklopile brak prema vaeim zakonskim propisima. Za djecu do 16 godina, bez postavljanja pitanja, smatra se da nisu sklopila brak, tj. obiljeava se odgovor neoenjen/neudata. Oenjenom/udatom smatra se osoba koja je sklopila brak prema vaeim zakonskim propisima, i svaki brak upisan u matinu knjigu vjenanih. Ukoliko je osoba sklopila brak samo u crkvi ili damiji, ne smatra se da je oenjena/udata. Razvedenim/razvedenom smatraju se osobe ija je brana zajednica raskinuta pravosnanom sudskom presudom. Udovcem/udovicom smatraju se osobe ija je brana zajednica prestala smru jednog od suprunika, odnosno proglaenjem nestalog branog suprunika umrlim. 21. Da li osoba ivi u neformalnoj zajednici Odgovor na ovo pitanje daju sve osobe bez obzira na zakonsko brano stanje. Dvije osobe se smatraju partnerima u neformalnoj zajednici kada imaju mjesto stalnog stanovanja u istom domainstvu, nisu meusobno vjenane, a imaju meusobnu vezu slinu braku. 22. Ukupan broj ivoroene djece ukljuujui i onu koja nisu iva
(Odgovaraju samo osobe enskog pola stare 14 i vie godina)
(Ako se odgovori na ovo pitanje odgovara se i na pitanje 23.) Na ovo pitanje odgovor daju samo samo osobe enskog pola stare 14 i vie godina, koje su raale, bez obzira na njihovo brano stanje. U predviene kuice se upisuje ukupan broj ivoroene djece koju je ena rodila (ukljuujui i djecu koja u momentu popisa nisu iva). Ukoliko ena nije raala ili je raala samo mrtvu djecu u kuice se upisuje 00 i prelazi na pitanje 24. Metodoloko uputstvo 69
Mrtvoroena djeca, usvojena djeca i djeca iz ranijeg braka mua ne uzimaju se u obzir pri davanju odgovora na ovo pitanje. Napomena: ivoroenim djetetom smatra se svako dijete koje pri roenju die i pokazuje druge znakove ivota kao to su: kucanje srca, pulsiranje pupane vrpce i pokretanje voljnih miia. Mrtvoroenim se smatra dijete roeno, odnosno izvaeno iz majke bez ikakvih znakova ivota , tj. ako nije disalo niti pokazivalo neki drugi znak ivota, a noeno je due od 22 sedmice (priblino 6 mjeseci) i koje ima poroajnu teinu 500gr. i vie. 23. Mjesec i godine roenja ivoroene djece Odgovor na ovo pitanje daju samo osobe koje su dale odgovor na prethodnom pitanju tj. samo osobe enskog pola stare 14 i vie godina. U predviene kuice potrebno je upisati mjesec i godinu roenja prvog i drugog djeteta (ukoliko ih ima). Ukoliko je ena rodila vie od dvoje (ivoroene) djece, pored mjeseca i godina roenja prva dva djeteta, u predviene kuice, upisuje se mjesec i godina roenja najmlaeg ivoroenog djeteta. Ukoliko je na pitanje 22. odgovor 00, u kuice pored ovog pitanja ne treba nita upisivati. Prilikom postavljanja sljedeih pitanja (24, 25, 26) popisiva ne smije itati ponuene modalitete niti vriti bilo kakav utjecaj na ispitanika.
24. Etniko / nacionalno izjanjavanje lanom 12. Zakona o popisu stanovnitva, domainstava i stanova 2013. godine definisano je da osobe nisu obavezne da se izjanjavaju o etnikoj/nacionalnoj pripadnosti. Na ovom pitanju moe postojati samo jedan odgovor. Popisiva je duan da na ovo pitanje upie tano onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasni o etnikoj/nacionalnoj pripadnosti. Za djecu mlau od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj. Prema lanu 11. Zakona o popisu stanovnitva, domainstava i stanova 2013.godine odgovor na ovo pitanje za odsutne lanove domainstva starije od 15 godina moe dati samo punoljetni prisutni lan domainstva, ako to eli. Prostor za odgovor na obrascima P-1 za ovo pitanje ne moe ostati prazan - mora postojati odgovor. Ako se ne moe dobiti odgovor, popisiva je duan da upie Nepoznato. Napomena:Ukoliko popisiva napravi greku prilikom upisivanja odgovora na pitanja 24. i 25. ne smije vriti nikakve ispravke na obrascu, ve uzima novu Popisnicu i popunjava je. Popisnicu na kojoj je napravio greku popisiva ponitava i obavezno je vraa opinskom instruktoru zajedno sa ostalim popisnim materijalom.
Metodoloko uputstvo
70
25. Izjanjavanje o vjeroispovijesti lanom 12. Zakona o popisu stanovnitva, domainstava i stanova 2013. godine definisano je da osobe nisu obavezne da se izjanjavaju o vjerskoj pripadnosti. Za upisivanje odgovora na ovo pitanje nije bitno da li je osoba upisana u knjigu pripadnika neke vjeroispovijesti, ve da li se osoba smatra pripadnikom neke vjeroispovijesti ili ne.. Na ovom pitanju moe postojati samo jedan odgovor. Popisiva je duan da na ovo pitanje upie tano onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasni o vjeroispovijesti Za djecu mlau od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj. Prema lanu 11. Zakona o Popisu odgovor na ovo pitanje za odsutne lanove domainstva starije od 15 godina moe dati samo punoljetni prisutni lan domainstva, ako to eli. Prostor za odgovor na obrascima P-1 za ovo pitanje ne moe ostati prazan - mora postojati odgovor. Ako se ne moe dobiti odgovor popisiva je duan da upie Nepoznato.
26. Maternji jezik Pod maternjim jezikom podrazumijeva se jezik koji je nek a osoba nauila govoriti u ranom djetinjstvu, odnosno jezik koji osoba smatra svojim maternjim jezikom, ako se u domainstvu govorilo vie jezika. Na ovom pitanju dozvoljeno je obiljeiti samo jedan od ponuenih odgovora Bosanski, Hrvatski ili Srpski ili ukoliko odgovor na ovo pitanje nije ni jedan od ponuenih odgovora , u predviene kuice upisati tano onakav odgovor kako se osoba izjasnila. U izuzetnim sluajevima kada osoba izjavi da ima dva maternja jezika u predviene kuice je potrebno upisati oba jezika i razdvojiti ih veznikom i. Npr. bosanski i srpski, bosanski i njemaki, francuski i makedonski, italijanski i hrvatski i sl. Nije dozvoljeno kombiniranje upisivanja odgovora u kuice i oznaavanja ponuenih odgovora upisivanjem znaka X. Napomena: za odgovore kao to su srpskohrvatski, hrvatskosrpski, bosanskosrpski, hrvatskobosanski, makedonskosrpski i sl. u kuice za upisivanje odgovora upisati tano onakav odgovor kako je osoba izjavila. Za gluhe, nijeme i gluhonijeme osobe treba navesti jezik kojim se u njihovoj kui preteno govori. Za djecu mlau od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj. 27. Koje aktivnosti osoba zna obavljati na raunaru (samo za osobe roene prije 14.10.2002; mogue vie odgovora)? Odgovor na ovo pitanje upisuje se za osobe stare 10 i vie godina. Popisiva treba da osobi proita redom ponuene odgovore i obiljei one aktivnosti koje osoba zna da obavlja. Osoba moe dati vie odgovora. Ukoliko osoba ne zna da obavlja ni jednu od navedenih aktivnosti, potrebno je obiljeiti odgovor Nita od navedenog. Znanje rada na raunaru predstavlja sposobnost osobe da koristi osnovne raunarske aplikacije u izvrenju svakodnevnih zadataka (na poslu, u koli, kod kue). Popisiva t reba obiljeiti:
Metodoloko uputstvo
71
Obrada teksta- ukoliko osoba zna pisati tekst na raunaru, izmijeniti ga, postaviti slike ili unijeti tabelu u tekst, odtampati, sauvati, unijeti tekst i dr. (program Word i sl.); Izrada tabela- ukoliko osoba zna kreirati tabelu, koristiti osnovne aritmetike operacije ili grafiki predstaviti rezultate obrade podataka (program Excel i sl.); Koritenje E-maila- za osobu koja zna poslati i primiti elektronsku potu, bez obzira na to koji program koristi; Koritenje interneta- za osobu koja zna pretraivati globalnu mreu (internet) ili koristiti programe za etovanje, komunikaciju i preuzimanje podataka preko interneta. 28. Najvia zavrena kola (samo za osobe roene prije 14.10.1997) Odgovor se daje za osobe starije od 15 godina. Pod najviom zavrenom kolom podrazumijeva se vrsta kole ijim je zavravanjem osoba stekla najvii nivo obrazovanja i diplomu ili svjedoanstvo o zavrenoj koli. Ne treba praviti razliku je li kola zavrena u redovnoj koli ili u koli koja zamjenjuje redovnu (npr. kole za obrazovanje odraslih), odnosno je li zavrena polaganjem ispita u redovnoj koli ili zavravanjem nekog kursa za skraeno kolovanje (npr. kurs za skraeno zavravanje osnovne kole itd.) u sklopu redovne kole. Kursevi ijim se zavretkom ne stie svjedoanstvo redovne kole (npr. kurs za daktilografe, knjigovoe, frizere i sl.), ne uzimaju se u obzir kao odgovori na ovo pitanje, nego se daje odgovor o prethodno zavrenoj koli iz formalnog sistema obrazovanja. Odgovor Bez ikakvog obrazovanja obiljeava se za osobe koje nisu zavrile ni jedan razred kole i prelazi na pitanje 30. Odgovor Nepotpuno osnovno obrazovanje obiljeava se za osobe koje su pohaale osnovnu kolu, a nisu zavrile sve razrede (npr. svih osam ili devet razreda zavisno da li se radi o osmogodinjem ili devetogodinjem osnovnom obrazovanju) osnovne kole obiljeava se odgovor Nepotpuno osnovno obrazovanje i u predvienu kuicu se upisuje najvii razred koji je osoba zavrila, zavisno da li je pohaala stari program, osmogodinji program, ili devetogodinji program. Za osobe koje su osnovnu kolu zavrile u obrazovnom sistemu u kojem je ona trajala 4 godine ( ili sline kole nivoa "male mature"), obiljeava se odgovor Nepotpuno osnovno obrazovanje i u kuicu koja se odnosi na stari program upisuje broj 4 ( odnosno najvii zavreni razred). Nakon upisivanja odgovora u predvienu kuicu prelazi se na pitanje 30. Odgovor Osnovna kola" obiljeava se za sve osobe koje se izjasne da su zavrile osnovnu kolu osmogodinju osnovnu kolu ili devetogodinju osnovnu kolu. Odgovor Srednja kola" obiljeava se za osobe koje su zavrile srednju kolu obiljeava se odgovor Srednja kola a zatim se, zavisno od trajanja srednje kole u godinama, obiljeava jedan od ponuenih odgovora (1-jednogodinja ili 2-dvogodinja, 3-trogodinja, 4 - etverogodinja ili 5petogodinja), kao i vrsta srednje kole (gimnazija, tehnike i srodne kole, strune kole, vjerske kole, umjetnike kole (baletske, muzike i sl.) i uiteljske kole). Modalitet Jednogodinja ili dvogodinja ili trogodinja srednja kola, obiljeavaju se za osobe sa zavrenom strunom kolom kao to su kole za uenike u privredi, kole sa praktinom obukom, industrijske i zanatske kole, srednje usmjereno obrazovanje u trajanju kraem od 4 godine i sline kole. Modalitet etverogodinja ili petogodinja srednja kola obiljeava se za osobe sa zavrenom tehnikom kolom kao to su ekonomska, medicinska, elektrotehnika i druge tehnike i srodne kole u trajanju 4 godine, osobe sa poloenom maturom u gimnaziji bilo kojeg sm ijera, osobe koje su zavrile vjersku kolu, umjetniku kolu, uiteljsku kolu ili srednje usmjereno obrazovanje u trajanju od 4 i vie godina. Smatrae se da je osoba zavrila srednju kolu ukoliko je zavrila sve razrede kole koju je pohaala. Ukoliko je osoba pohaala npr. etverogodinju srednju kolu, a prekinula je kolovanje iz bilo kog razloga, kao najviu zavrenu kolu obiljeiti Osnovna kola, jer nije zavrila sva etiri razreda kole koju je pohaala.
Metodoloko uputstvo
72
Odgovor Specijalizacija poslije srednje kole obuhvata polaganje majstorskog i specijalistickog ispita. Specijalizacija i majstorski ispit su vrste obrazovnog programa, koji se stiu nakon zavrene srednje kole (tehnike i strune kole) i dvije godine rada u tom zanimanju (Visokokvalifikovani radnik -VKV). Odgovor Via kola i 1. stepen fakulteta obiljeava se za osobe koje su zavrile viu kolu ili 1. stepen studija na fakultetu prema vaeim propisima i posjeduju diplomu o zavrenom I stepenu. Odgovor Visoka kola, fakultet, akademija, univerzitet obiljeava se za osobe koje su zavrile studij na visokoj koli, fakultetu, akademiji ili univerzitetu prema "starom" programu ili osobe koje su zavrile studij prema Bolonjskom programu na visokim kolama i univerzitetima. NAPOMENA: Ukoliko se osoba kolovala u inostranstvu, kao odgovor treba navesti odgovarajuu kolu u zemlji. 29. Steeno zvanje Odgovor na ovo pitanje daje se samo za osobe kod kojih je kod pitanja 28. obiljeen odgovor (visoka kola/fakultet/akademija/univerzitet). Studiranje po starom programu Odgovor Diplomirani obiljeava se samo za osobe koje su zavrile osnovne akademske studije na visokokolskim ustanovama po starom programu obrazovanja, a zatim se, zavisno od trajanja studija u godinama, obiljeava jedan od ponuenih odgovora ( 4 godine, 5 godina, 6 godina). Trajanje studija od 4,5 godine se obiljeava kao 4 godine. Odgovor Specijalista obiljeava se samo za osobe koje su zavrile postdiplomski studij na visokokolskim ustanovama i stekle zvanje specijaliste po starom programu obrazovanja . Odgovor Magistar obiljeava se samo za osobe koje su zavrile postdiplomski studij na visokokolskim ustanovama i stekle zvanje magistra nauka po starom programu obrazovanja. Odgovor Doktor nauka obiljeava se samo za osobe koje su odbranile doktor sku disertaciju na visokokolskim ustanovama i stekle nauno zvanje doktora nauka po starom programu obrazovanja. Studiranje po Bolonji Odgovor Bachelor i diplomirani (studije prvog ciklusa) obiljeava se samo za osobe koje su zavrile studije prvog ciklusa po Bolonji i stekle struno zvanje bakalaureat (bachelor/prvostupnik) ili diplomirani. Odgovor Magistar (studije drugog ciklusa i integrisani studij) obiljeava se samo za osobe koje su zavrile studije II ciklusa ili jedinstveni studijski program tj. integrisani studij koji obuhvata I i II ciklus po Bolonji (npr.studij medicine, farmacije, veterinarske medicine i sl.), i stekle zvanje Magistra struke, odnosno doktora medicine, doktora stomatologije, doktora veterinarske medicine i sl. Odgovor Doktor nauka (studije treeg ciklusa)" obiljeava se samo za osobe koje su zavrile studije treeg ciklusa po Bolonji, odbranile doktorsku disertaciju i stekle nauno zvanje doktora nauka. 30. Da li je osoba sposobna da proita i napie kratak tekst? (samo za osobe roene prije 14.10.2002.) Na ovo pitanje odgovaraju osobe stare 10 i vie godina i osobe za koje je na pitanju 28. Najvia zavrena kola obiljeen modalitet Bez ikakvog obrazovanja i Nepotpuno osnovno obrazovanje. Za osobe kod kojih je obiljeen bilo koji drugi modalitet na pitanju 28., kao i za osobe koje su odgovorile na pitanje 29. Steeno zvanje obiljeiti odgovor Da bez postavljanja pitanja. Odgovor na ovo pitanje daje se obiljeavanjem jednog od ponuenih odgovora (Da ili Ne).
Metodoloko uputstvo
73
Za osobu koja moe, sa razumijevanjem, i proitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom ivotu treba obiljeiti odgovor Da. Za osobu koja ne moe, sa razumijevanjem, i proitati i napisati takvu izjavu o svom svakodnevnom ivotu, treba obiljeiti odgovor Ne. U skladu sa ovim, za osobu koja moe proitati i napisati samo cifre i svoje vlastito ime treba da se upie odgovor Ne, kao i za osobu koja moe itati i napisati samo neku ritualnu frazu koju je nauila napamet. 31. kola koju osoba pohaa Odgovor na ovo pitanje daje se za sve osobe. Za osobe koje se ne koluju, odnosno koje jo nisu zapoele ili su prekinule kolovanje, obiljeava se odgovor Ne koluje se. Za svu djecu starosti od 3 godine i vie koja pohaaju predkolsko obrazovanje obiljeava se odgovor Predkolsko obrazovanje. Smatra se da dijete pohaa predkolsko obrazovanje ako je upisano u vrti ili pohaa obavezni pripremni predkolski program pred polazak u kolu. Za sve ostale osobe koje pohaaju kolu, bilo redovno ili vanredno (ukljuujui i osobe koje se koluju u inostranstvu), obiljeava se odgovor koji odgovara stepenu/nivou kole koju osoba pohaa. Ukoliko je osoba privremeno prekinula kolovanje zbog bolesti, izdravanja kazne i sl., treba obiljeiti stepen kole koju je osoba pohaala u momentu prekida, odnosno ukoliko je poslije upisa privremeno prekinula kolovanje, obiljeiti stepen kole koju je osoba upisala. Ekonomska aktivnost (na pitanja od 32. do 39. odgovaraju samo osobe roene prije 14.10.1997) Zaposleni su osobe koje imaju 15 godina i vie i koje su u sedmici od 8 -14. oktobra radile najmanje jedan sat za plau ili naknadu, bez obzira na njihov formalni status ili nisu radile u referentnoj sedmici, ali imaju posao na koji e se vratiti. Nezaposleni su osobe koje imaju 15 i vie godina i koje nisu radile u referentnoj sedmici, aktivno su traile posao zadnjih mjesec dana i mogle bi poeti uskoro raditi u naredne 2 sedmice. Ova tri kriterija moraju biti ispunjena istovremeno. Neaktivne osobe su osobe koje imaju 15 godina i vie i nisu razvrstane ni u jednu gore navedenu kategoriju. 32. Da li je osoba tokom sedmice od 8 -14. oktobra radila barem jedan sat, da bi stekla sredstva za ivot ili je bila neplaeni pomaui lan? Pod pojmom rad podrazumijeva se bilo kakav rad kojim se stiu sredstva za ivot, odnosno rad za platu ili naknadu bilo u novcu ili naturi, ak i ako je taj rad trajao samo jedan sat. Zaposlenost ne podrazumijeva samo zvanian radni odnos nego i druge oblike rada kojima se stiu sredstva za ivot. Prema tome, jednako je zaposlen a osoba koja po dogovoru uva tuu djecu, kao i osoba koja to radi u zvaninom radnom odnosu tj. vaspitaica u obdanitu; poljoprivrednik koji obrauje zemlju za svoje potrebe i za trite; te osoba koja je zaposlena u dravnom/privatnom preduzeu sa redovnim radnim vremenom na neodreeno vrijeme kao i osoba koja obavlja posao po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru ili povremene poslove koji se najee plaaju u gotovini. Sticanje sredstava za ivot ne podrazumijeva iskljuivo rad za platu nego i rad za novanu naknadu, rad za profit ili porodinu dobit, rad na poljoprivrednom imanju itd. (naknada moe biti u naturi, razmjenski rad i sl.). Ne smatra se da osoba obavlja aktivnost ako obavlja svakodnevne poslove za vlastito domainstvo, npr. uvanje vlastite djece, kuni poslovi domaice, obraivanje vrta ako znaajnije ne doprinosi ishrani domainstva, popravak vlastitog automobila i sl. Takoe, ne smatra se da osoba obavlja aktivnost ako radi za dobrotvorne svrhe bez primanja naknade.
Metodoloko uputstvo
74
Za osobe koje su u sedmici posmatranja radile najmanje jedan sat, za platu, nadoknadu ili su bile neplaeni pomaui lanovi, obiljeava se odgovor "Da". Nakon toga popisiva prelazi na pitanje 37. Osobe koje su tokom referentne sedmice bile privremeno odsutne s posla zbog bolesti ili slinih razloga, razvrstavaju se pod odgovor Ne, ali ima posao na koji e se vratiti (odsutni zbog godinjeg odmora, porodiljskog, bolovanja). Kao i za predhodni odgovor, u ovakvom sluaju, popisiva prelazi na pitanje 37. Privremena odsutnost s posla moe nastati zbog: - bolesti ili ozljede; - godinjeg odmora; - kolovanja ili osposobljavanja; - porodiljskog ili roditeljskog dopusta; - privremene reorganizacije ili prestanka rada zbog razloga kao to su trajk, loe vrijeme, kvar strojeva, nedostatka goriva ili sirovina, manjeg obima ekonomske aktivnosti i sl.; - drugih privremenih odsustva. Za osobe koje izjave da u sedmici od 8 -14. oktobra nisu obavljale nikakav posao, obiljeava se odgovor Ne i prelazi na sljedee pitanje. 33. Da li je osoba traila posao u periodu od 17.09 do 14. 10 ? Odgovor Da obiljeava se za osobe koje su u naznaenom periodu posmatranja aktivno traile posao. Aktivno traenje posla podrazumeva: - kontaktiranje, prijava ili raspitivanje o moguem zaposlenju pri zavodu za zapoljavanje ; - direktna prijava poslodavcima; - objavljivanje oglasa za traenje posla u novinama ili asopisima ; - prijava ili raspitivanje o moguem zaposlenju pri privatnoj agenciji za zapoljavanje; - raspitivanje o moguem zaposlenju kod roaka, prijatelja i sl.; - prouavanje objavljenih oglasa za slobodna radna mjesta u novinama ili asopisima : - pristupanje testiranju za posao u poslovnom subjektu u bilo kojem obliku v lasnitva i ekanje rezultata; - traenje dozvola, licencija ili financijskih sredstava za pokretanje vlastitog obrta, preduzea, poljoprivrednog gazdinstva i sl. - traenje zemljita, radnih prostorija ili opreme za rad za pokretanje vlastitog obrta, preduze a, poljoprivrednog gazdinstva i sl. Odgovor Ne, nala je posao koji e uskoro poeti raditi obiljeava se za osobe koje su pronale posao, odnosno imaju ugovor ili dogovor o zapoljavanju ili o poetku aktivnosti samozapoljavanja u skorom buduem periodu (nakon perioda posmatranja), ak iako u per iodu posmatranja nisu poduzimale aktivnosti traenja posla. Osobama koje izjave da oekuju poziv poslodavca na svoje radno mjesto, popisiva takoe postavlja pitanje o aktivnom traenju zaposlenja. Za osobe koje ni na koji od navedenih naina nisu traile posao, popisiva na ovom pitanju oznaava odgovor Ne i za njih se prelazi na pitanje 35. 34. Ako bi osobi bio ponuen posao sada, da li bi mogla poeti raditi u periodu od 15. do 29. oktobra? Pitanje se postavlja osobama za koje je na pitanje 33. dat odgovor Da ili Ne, nala je posao koji e uskoro poeti raditi. Odgovor Da obiljeava se za osobe koje su spremne poeti raditi na eventualno ponuenom poslu u periodu od 15. do 29. oktobra. Vano je napomenuti da raspoloivost ne zavisi o vremenskim ogranienjima koja su objektivne prirode, npr. ako osoba ne moe poeti s radom samo zato to eka dozvolu ili rjeenje nekoga administrativnog postupka vezanog za posao, on a ipak jeste raspoloiva za rad. Za ove osobe popisiva obiljeava odgovor Da i prelazi na pitanje 36. Metodoloko uputstvo 75
Osobe koje ele da im se, zbog razloga koji nisu vezani uz posao, poetak rada na eventualno ponuenom poslu odgodi za due od 2 sedmice, ne smatraju se raspoloivima za rad, npr. student koji trai posao tokom pohaanja nastave koju ne eli u sljedee dvije sedmice prekidati zbog ponuenog posla, ne smatra se raspoloivim za rad. U ovom sluaju popisiva obiljeava odgovor Ne i prelazi na sljedee pitanje (pitanje 35) 35. Status osobe u neaktivnosti Odgovor Uenik (15 godina i vie) ili student obiljeava se za osobe starije od 15 godina koje redovno ili vanredno pohaaju neku kolu (osnovnu, srednju ili visoku kolu, fakultet) i u periodu od 8. do 14. oktobra nisu obavljale nikakav posao radi zarade i ne trae posao; Ukoliko je obiljeen ovaj odgovor, prelazi se na pitanje 40. Odgovor Penzioner/Penzinerka obiljeava se za osobe koje u vrijeme popisa ne obavljaju posao u svrhu zarade i koje primaju linu starosnu, invalidsku ili porodinu penziju, tj. osobe na ije ime glasi rjeenje o penziji. Vano je naglasiti da se prema ovom odgovoru svrstavaju samo osobe koje u referentnoj sedmici nisu radile ni jedan sat za plau u novcu ili u naturi, tj. za koje je na pitanje 32. dat odgovor Ne. Osobe koje imaju linu ili porodinu penziju, a u referentnoj sedmici su obavljale neki posao, smatraju se aktivnima, odnosno zaposlenima. Odgovor Primaoci kapitalnih prihoda obiljeava se za osobe koje u posmatranom periodu imaju prihode od nekretnina ili investicija, kamata, renti, autorskih prava i sl. Odgovor Osoba koja obavlja kune poslove obiljeava se za osobe stare 15 i vie godina koje u periodu posmatranja nisu obavljale nikakav posao radi zarade i koje iskljuivo ili najvei dio vremena provode u obavljanju kunih poslova za potrebe vlastitog domainstva, kao to su: pospremanje stana, priprema hrane, odgoj djece i sl. Ovaj se odgovor ne odnosi: - na osobe stare 15 i vie godina koje vei dio vremena obavljaju poljoprivredne poslove na porodinom gazdinstvu, poslove izrade predmeta domae radinosti radi prodaje, poslove u trgovakoj, ugostiteljskoj ili drugoj radnji nekog od lanova domainstva jer se smatraju aktivnim osobama koje obavljaju zanimanje. - na enske osobe stare 15 i vie godina koje po tuim kuama obavljaju razne kune poslove (kune pomonice i sl.) za koje ostvaruju naknadu, jer se smatraju aktivnim osobama koje obavljaju zanimanje. Odgovor Nesposoban za rad obiljeava se za osobe koje su stare 15 ili vie godina i koje zbog bolesti, invaliditeta ili starosti ne obavljaju ili ne mogu obavljati zanimanje. Odgovor Ostale ekonomski neaktivne osobe" obiljeava se za osobe koje se ne mogu svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Primjer su osobe koje se nalaze na izdravanju kazne zatvora ili mjere pritvora, odgoja, kao i osobe starije od 15 godina koja ne radi, ne trae posao i ne ele raditi, tj. ekonomski su neaktivne, ne primaju penziju, ne koluju se i preteno ne obavljaju kune poslove. Ukoliko je na ovom pitanju obiljeen jedan od gore navedenih odgovora, prelazi se na pitanja 42. 36. Da li je osoba nekada radila? Odgovor Da obiljeava se za osobe koje izjave da su nekada u prolosti imale formalno-pravno zaposlenje ili bile samozaposlene. Ne smatra se da su imale zaposlenje ako su obavljale sluajne ili povremene poslove. Odgovor Ne obiljeava se za osobe koje izjave da nikada nisu radile i za njih se prelazi na pitanje 42. Metodoloko uputstvo 76
37. Poloaj osobe u zaposlenosti Na ovo pitanje odgovaraju osobe koje rade ili su nekada radile. Za osobe koje su nekada radile treba obileiti radni status prema poslijednjem poslu. Odgovor Zaposlenik/Zaposlenica (radi kod poslodavca) obiljeava se za osobe koje rade za javne ili privatne poslodavce i koje primaju kompenzaciju u formi plata i naknada, honorara, nagrada, plaanja prema rezultatima ili plaanja u naturi, bez obzira da li imaju ugovor o zaposlenju ili rade na osnovu usmenog dogovora. Osobe koje rade u vojsci (vojna ili civilna) smatraju se zaposlenicima. Zaposlenici su osobe koje obino rade za poslodavca koji je izvan domainstva. Ova kategorija ukljuuje i: - osobe koje aktivnost obavljaju u vlastitoj kui ako su za svoj rad plae ne od strane poslodavca koji je izvan domainstva (ukoliko tu aktivnost obavljaju samostalno tretiraju se kao samozaposlenici); - lanove domainstva koji rade u porodinom biznisu i primaju redovnu platu; - vjerske slubenike. Odgovor Poslodavac/Poslodavka (zapoljava druge) obiljeava se za osobu koja radi u vlastitom biznisu, profesionalnoj praksi sa namjerom sticanja profita i koja zapoljava najmanje jednu osobu. Poslodavcima se ne smatraju vlasnici radnji ili preduzea u kojima rade samo lanovi njihovog domainstva za koje se ne uplauje radi sta. Takoe u ovu grupu se ne ukljuuju vlasnici popljoprivrednih gazdinstava koji zapoljavaju drug e osobe (vlasnici stoarskih farmi, farmi pilia i sl.), tj. individualni poljoprivrednici sa zaposlenim. Odgovor Samozaposlen/Samozaposlenica (ne zapoljava druge) obiljeava se za osobu koja je vlasnik preduzea, prodavnice, kancelarije ili radi u kooperaciji sa drug om osobom, a pri tome ne zapoljava radnike. Ovaj odgovor se daje i za osobe koje samostalno obavljaju najee neregistrovane poslove (usluge davanja privatnih asova, prevoenja, slobodne profesije, ivanja, uvanja djece, prodaje na pijacama). Odgovor Poljoprivrednik/Poljoprivrednica na vlastitom imanju sa zaposlenim obiljeava se za osobe (poslodavce) kojima je glavna grana djelatnosti poljoprivreda. To su osobe koje su u periodu posmatranja, uz sudjelovanje drugih osoba kao zaposlenika, ili lanova domainstva kojima daju naknadu za rad i/ili uplauju doprinose, tj. u statusu su izjednaeni sa zaposlenicima, rade ili samo upravljaju i vode poslove na svome poljoprivrednom gazdinstvu , tj. osobe koje redovno kao svoju glavnu aktivnost obavljaju poslove na svome poljoprivrednom gazdinstvu, koristei se pri tome radom drugih osoba kao zaposlenika (npr. poljoprivrednik koji se u sklopu poljoprivrednog gazdinstva bavi uzgojem peradi i zapoljava jednog ili vie radnika). Odgovor Poljoprivrednik/Poljoprivrednica na vlastitom imanju bez zaposlenih obiljeava se za osobe koje su u periodu posmatranja, samostalno ili uz manju pomo lanova svog domainstva bez plaanja, ali bez sudjelovanja drugih zaposlenika, obavljale aktivnost na svom ili iznamljenom poljoprivrednom gazdinstvu, bez obzira na to jesu li proizvodi i usluge namijenjeni potronji u vlastitom domainstvu i/ili prodaji na tritu (poljoprivrednik koji radi na svom gazdinstvu). Odgovor Neplaeni pomaui lan domainstva obiljeava se za osobe koje rade bez plate u preduzeu, obrtu ili poljoprivrednom gazdinstvu kojeg vodi njihov srodnik s kojim ivi u istom domainstvu. Ova kategorija ukljuuje npr.: - sina ili kerku koji rade u roditeljskom biznisu ili roditeljskoj farmi bez plaanja i - ena koja pomae svom muu u njegovom biznisu, bez ugovora i primanja formalne plate. 38. Zanimanje (za osobe koje rade ili su radile) Pitanje se odnosi na osobe za koje je na pitanju 32. obiljeen odgovor Da ili Ne, ali ima posao na koji e se vratiti, kao i na osobe koje su prema meunarodnoj definiciji nazaposlene i na pitanju 36. imaju odgovor Da (izjavile su da su nekada radile).
Metodoloko uputstvo
77
Zanimanje osobe jest skup poslova i radnih zadataka koji su sadrajno i organizaciono srodni i povezani, a za njihovo obavljanje potrebna su znanja, sposobnosti i vjetine. Odgovori o zanimanju trebaju biti potpuni i precizni, tako da sadre opis glavnog posla (naziv radnog mjesta) koji osoba obavlja. Opis glavnog posla ili naziv radnog mjesta najee se daje prema sadraju rada (vodoinstalater, pleta koara, knjigovoa zaliha, prometnik vlakova), rezultatima rada (ribar, kuhar, zidar), mjestu obavljanja rada (skladitar, vrtlarski radnik, recepcionar), sredstvima rada (rukovatelj postrojenjem za punjenje boca, rukovatelj ureajima za proizvodnju nafte i plina, rukovatelj krunom pilom, rukovatelj ivaim strojem za obuu), sloenosti zanimanja (agronom zatite bilja, magistar farmacije na ispitivanju i kontroli lijekova, profesor mehanike). Zanimanje osobe daje se dakle, prema vrsti posla koji obavlja, a ne (iskljuivo) prema kolskoj spremi ili zvanju steenom obrazovanjem. Tako npr. osoba koja je zavrila kolu za automehaniara, a radi kao voza taksija po zanimanju je voza taksija; osoba s diplomom nastavnika njemakog jezika koja obavlja poslove recepcionera po zanimanju je recepcioner; osoba koja je zavrila pravni fakultet moe biti profesor fakulteta, sudija vrhovnog suda, advokat, novinar itd. Isto tako, ako osoba sa zavrenim pravnim fakultetom stie sredstva za ivot obavljanjem nekog zanimanja za koje nije potrebna visoka struna sprema, upisuje se naziv tog zanimanja (npr. konobar, taksist i sl.). Ako je za neku osobu teko utvrditi naziv zanimanja koji odgovara poslu koji obavlja, u odgovoru treba to preciznije opisati posao koji ta osoba radi (raznosi mlijeko po kuama, odvozi cigle iz ciglarske pei, prodaje mlijene proizvode na trnici, pegla i isti po kuama i sl.). Za osobe koje u institucijama odbrane ili u drugim slubama vezanima za odbranu zemlje, obavljaju poslove civilnih zanimanja, treba upisati naziv tog zanimanja, npr. financijski knjigovoa, a za sv e ostale osobe koje obavljaju vojne poslove upisati VOJNO ZANIMANJE. Na isti se nain postupa i za osobe koje u institucijama unutranjih poslova ili u drugim slubama zaduenim za javnu sigurnost, ouvanje javnog reda i mira, obavljaju poslove civilnih zanimanja, npr. administrator, a za sasvim specifine poslove javne sigurnosti, javnog reda i mira upisat e se jedan od tri predviena naziva zanimanja: policajac, kriminalist i diplomirani kriminalist u zavisnosti od nivoa radnog mjesta na kojem osoba obavlja posao. Tako je na primjer: - za srednju strunu spremu (zavrena Srednja policijska kola ili prekvalifikacija na Teaju za policajce - vjebenike) upisuje u predviene kuice POLICAJAC; - za osobe koje su zavrile Visoku policijsku kolu - program kriminalist u predviene kuice za zanimanje upisuje se KRIMINALIST; - za osobe koje su zavrile Visoku policijsku kolu - program diplomirani kriminalist, u predviene - kuice za zanimanje upisuje se DIPLOMIRANI KRIMINALIST. Primjeri za nepotpune i uoptene odgovore i pravilne odgovore na pitanje 38. Zanimanje Nepotpuni i uopteni odgovori Poljoprivrednik Fiziki radnik Profesor Ininjer Tehniar Umjetnik Direktor Ljekar Prodavac Pravilni odgovori Trino orijentisan poljoprivrednik, stoar, ratar, voar Poljoprivrednik-proizvoa za sopstvene potrebe Fiziki radnik u poljoprivredi, ribarstvu, umarstvu, graevinarstvu Profesor u srednjoj koli, profesor u visokokolskoj ustanovi Graevinski; elektrotehniki; mainski ininjer itd. Graevinski; mainski; rudarski tehniar itd. Knjievnik; vajar; slikar; kompozitor itd. Direktor prodaje, marketinga, razvoja itd. Direktor u oblasti rudarstva,graevinarstva itd. Direktor zdravstvene ustanove Ljekar ope prakse; ljekar specijalista Prodavac u radnji, prodavac na tezgi ili prodavac na pijaci
Metodoloko uputstvo
78
39. Djelatnost (za osobe koje rade ili su radile) Pitanje se postavlja osobama koja su na pitanju 38. dale odgovor o zanimanju na svom (glavnom) poslu odnosno posljednjem poslu koje su obavljale. Pitanje se odnosi na ekonomsku djelatnost poslovnog subjekta u kojem osoba radi ili je radila. Ako osoba ima dva ili vie zaposlenja, treba se opredijeliti za jedno, ono koje smatra svojim glavnim ili najvanijim zaposlenjem, s obzirom na duinu radnog vremena, visinu zarade (ako u tome poslu radi vie od 50% ukupnog vremena ili prima vie od 50% zarade) ili prema svom vlastitom miljenju, i dati odgovor o djelatnosti toga poslovnog subjekta. Osobe koje su privremeno odsutne s posla na ovom pitanju daju odgovor o djelatnosti poslovnog subjekta u kojem bi radile da nisu odsutne s posla. Osobama koje esto mijenjaju zaposlenja odnosno obavljaju razliite povremene poslove, popisiva treba napomenuti da daju odgovor o djelatnosti poslovnog subjekta za zaposlenje koje su obavljali u razdoblju posmatranja, od 8. do 14. oktobra. Djelatnost je karakteristika ekonomske aktivnosti preduzea, ustanove, zanatske radnje, slobodnog zanimanja, poljoprivrednog gazdinstva ili bilo kojeg drugog oblika poslovnog subjekta, ali i samostalnog posla, u kojem osoba obavlja svoje zanimanje radi sticanja sredstava za ivot. Odgovor na ovo pitanje u svim sluajevima treba sadravati to precizniji opis ekonomske aktivnosti u kojoj posluje subjekt u kojem osoba radi, a iskazuje se vrstom proizvoda (proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja piva, proizvodnja tkanina, proizvodnja proizvoda od gume), usluga (usluge pote, poslovne banke, trgovine na malo odjeom, trgovine na veliko uredskim strojevima i opremom, trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, ienje objekata, fotografske usluge i sl.), vrstom proizvodnog procesa (vaenje kamena za gradnju, tampanje novina, uzgoj peradi, vinogradarstvo, tavljenje i obrada koe i sl.) ili temeljnim djelokrugom poslova sadranim u samom nazivu subjekta koji je ustanovljen zakonom (zakonodavna, izvrna i druga tijela BiH, sudske i pravosudne djelatnosti, osnovno obrazovanje, djelatnost bolnica i sl). Vano je istaknuti da djelatnost subjekta u kojem osoba radi ne zavisi od specifinog posla, odnosno zanimanju kojeg osoba obavlja, nego od karakteristika ekonomske aktivnosti subjekta koja se najee iskazuju vrstom roba i usluga koje subjekt proizvodi ili prua. Za osobe koje samostalno obavljaju djelatnost u vidu zanimanja u kuice se upisuje to potpuniji opis profesionalne djelatnosti kojom se bave (npr. samostalni prevodilac, samostalni vajar, itd.). Za ostale osobe koje obavljaju djelatnost u vidu zanimanja u kuice treba upisati opisno naziv vrste poslova koje obavljaju (npr. ulini prodava predmeta domae radinosti, sakuplja sekundarnih sirovina, itd.) Kada zavri sa upisivanjem naziva djelatnosti popisiva prepisuje i etverocifrenu (petocifrena) ifru djelatnosti iz zdravstvene knjiice osobe koju popisuje. Ukoliko osoba ne posjeduje zdravstvenu knjiicu ili je iz nekog razloga nema kod sebe, ili je osoba odsutna, pa za nju podatke daje lan domainstva, popisiva ostavlja prazne kuice predviene za upisivanje ifre djelatnosti i prelazi na sljedee pitanje. Nakon upisivanja djelatnosti ili ifre djelatnosti popisiva treba da u predviene kuice upie naziv preduzea/radnje i sl. ako ispitivana osoba moe dati podatak. Primjeri za nepotpune i uopene odgovore i pravilne odgovore na pitanje 39 Djelatnost:
Metodoloko uputstvo
79
Primjeri za nepotpune i uopene odgovore i pravilne odgovore na pitanje 39 Djelatnost: Nepotpuni i uopteni odgovori Poljoprivredna proizvodnja Pravilni odgovori U sluaju individualnih poljoprivrednih domainstava, odgovor "poljoprivredna proizvodnja" ili "mjeovita proizvodnja" je pravilan. Za pravne osobe ili druge vrste subjekata porteban je poblii opis djelatnosti, npr. - Uzgoj itarica - Vinogradarstvo - Uzgoj peradi Uslune djelatnosti u stoarstvu, osim veterinarskih usluga Morski ribolov Slatkovodni ribolov Morska mrijestilita i ribnjaci Slatkovodna mrijestilita i ribnjaci Vaenje sirove nafte i zemnog plina Vaenje kamena za gradnju Proizvodnja eera Proizvodnja rublja Proizvodnja igara i igraaka Proizvodnja parketa Prerada mlijeka i proizvodnja sira Prerada i konzerviranje ribe Prerada i konzerviranje krompira Proizvodnja mlinarskih proizvoda Proizvodnja zaina i dodataka jelima Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda za kuanstvo Proizvodnja radnih odijela Lijevanje eljeza Proizvodnja aluminija Proizvodnja brava i okova Proizvodnja alatnih strojeva Proizvodnja traktora Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora Popravak i odravanje strojeva prehrambene industrije Popravak i odravanje tekstilnih strojeva Popravak i remont brodova Popravak eljeznikih lokomotiva i tranikih vozila Snabdijevanje vodom Proizvodnja i distribucija plina Odvoz smea Podizanje zgrada (visokogradnja) Izgradnja hidrograevinskih objekata Soboslikarski i staklarski radovi Postavljanje podnih i zidnih obloga Elektroinstalacijski radovi Izolacijski radovi 80
Poljoprivredne usluge Ribarstvo Ribnjak Vaenje rude Proizvodnja
Prerada
Prehrambena industrija
Tekstilna industrija
Metalna industrija i sl.
Proizvodnja metalnih proizvoda
Proizvodnja strojeva, motora
Remont industrijskih strojeva ili popravak strojeva
Komunalno preduzee Graevinarstvo Zavrni radovi
Instalacijski radovi
Metodoloko uputstvo
Nepotpuni i uopteni odgovori Trgovina na veliko
Pravilni odgovori Trgovina na veliko voem i povrem Trgovina na veliko farmaceutskim proizvodina Trgovina na malo odjeom Trgovina na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaim priborom Posredovanje u trgovini namjetajem, proizvodima kuanstvo i eljeznom robom Odravanje i popravak motornih vozila Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama preteito hranom, piima i duhanskim proizvodima Izdavanje novina Restorani Barovi Hoteli i moteli, s restoranom Kampovi i druge vrste smjetaja za krai boravak Taksi prevoz Cjevovodni transport Pomorski i obalni prevoz putnika Cestovni prevoz robe eljezniki prevoz prevoz putnika i robe Vua vlakova Prekrcaj tereta u morskim lukama Osiguranje ivota Osiguranje imovine Mjeovito osiguranje (ivota, imovine i dr. rizika) Iznajmljivanje vlastitih nekretnina Iznajmljivanje automobila Savjetovanje i programiranje Obrada podataka Istraivanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima Tehniko ispitivanje i analiza Arhitektonsko projektiranje i savjetovanje Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem Upravljake djelatnosti holding-drutava Raunovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi; porezno savjetovanje Promidba (reklama i propaganda) Vlada BiH Gradska predstavnika i izvrna tijela Sudske i pravosudne djelatnosti Predkolsko obrazovanje Osnovno obrazovanje Tehniko i struno obrazovanje Ope obrazovanje za
Trgovina na malo
Trgovina i posredovanje
Servis i trgovina na malo Ugostiteljstvo i trgovina Izdavaka djelatnost i komunikacije Ugostiteljstvo Ugostiteljsko poduzee Prevoz
Prevoz putnika Prevoz robe BiH Skladitenje Osiguranje
Iznajmljivanje Informatike usluge Istraivanje i razvoj
Projektiranje i graenje Savjetovanje
Poslovna djelatnost
Uprava
Obrazovanje Srednjokolsko obrazovanje
Metodoloko uputstvo
81
Nepotpuni i uopteni odgovori Zdravstvo Zdravstvena zatita
Pravilni odgovori Bolnica Stomatoloka ambulanta Privatna ortopedska ambulanta Dom socijalne skrbi bez smjetaja Dom socijalne skrbi sa smjetajem Dom zdravlja Privatna ortopedska ambulanta
Socijalna skrb Dom
Komunalne djelatnosti Udruga Organizacija
Odvoz smea, kanalizacija i sanitarne djelatnosti Strukovna organizacija Sindikat Politika organizacija Radio i televizija Knjinica Muzej Pranje i hemijsko ienje tekstila i krznenih proizvoda Frizerski salon Popravak elektrinih aparata za domainstvo Krpanje i prepravljanje odjee
Djelatnost kulture
Uslune djelatnosti
40. Mjesto rada / kolovanja: Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe koje rade ili se koluju. S tim da ukoliko osoba radi, a u isto vrijeme se koluje, na ovom pitanju treba da daju podatke o mjestu rada tj. mjesto rada ima prioritet u odnosu na mjesto kolovanja. Pod mjestom rada smatra se naseljeno mjesto u kojem se nalazi radno mjesto osobe koja se popisuje odnosno naseljeno mjesto u kojem osoba stvarno obavlja svoje zanimanje, bez obzira na to gdje se nalazi sjedite preduzea, poslovne ili druge jedinice u sastavu. Pod mjestom kolovanja smatra se naseljeno mjesto u kojem se nalazi kola, odnosno odjeljene gdje uenik ili student pohaa kolu, odnosno studij. Odgovor U mjestu popisa obiljeava se za sve osobe koje rade ili se koluju u mjestu u kojem se popisuju. Ukoliko osoba radi u nekom drugom naseljenom mjestu u BiH obiljeava se odgovor U drugom mjestu u BiH, a zatim se, u predviene kuice, upisuje naziv naseljenog mjesta i opine . Ukoliko osoba radi u drugoj dravi obiljeava se odgovor U drugoj dravi, a zatim se, u predviene kuice, upisuje samo naziv strane drave. Za osobe koje je preduzee privremeno uputilo na rad u drugo naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini radi izvoenja graevinskih, montanih i drugih radova, naseljem rada smatra se ono naseljeno mjesto u kojem redovno rade odnosno naseljeno mjesto iz kojeg su upueni, a ne naseljeno mjesto u koje su te osobe upuene zbog izvoenja spomenutih radova. Za osobe koje rade u naim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima, meunarodnim organizacijama, kao i na osnovu meunarodne, tehnike i druge saradnje, upisuje se naziv strane drave u kojoj rade.
Metodoloko uputstvo
82
Za osobe koje nemaju uobiajeno mjesto rada (npr. akviziteri, trgovaki putnici, vozai , piloti, kondukteri, pomorci, ribari i sl.) treba upisati naziv naseljenog mjesta i opine u kojoj se nalazi sjedite preduzea, ustanove, zadruge ili druge organizacije u kojoj je osoba zaposlena. Ukoliko osoba nema stalno mjesto rada npr: ulini prodavai, osobe koje odravaju higijenu po stanovima i sl., mjestom rada smatrae se mjesto u kojem osoba uobiajeno stanuje. 41. Sredstvo svakodnevnog putovanja na posao/kolu? (Mogue je dati maksimalno 2 odgovora) Sredstvo putovanja na posao/kolu odnosi se na svakodnevne odlaske na posao/u kolu. Na ovo pitanje mogu se dati najvie dva odgovora. Odgovor se daje za prevozno sredstvo (jedno ili dva) kojim osoba prelazi najveu udaljenost. Ako osoba radi kod kue, odnosno na svom poljoprivrednom imanju, obiljeava se odgovor Ne putuje. Za osobe koje obavljaju zanimanja npr. vozaa, pilota, ribara, pomorca i sl. upisuje se ono prevozno sredstvo kojim stiu do mjesta na kojem poinju obavljati svoje redovno zanimanje. 42. Glavni izvor sredstava za ivot u posljednjih 12 mjeseci? Glavni izvor sredstava za ivot u posljednjih 12 mjeseci je osnovni izvor prihoda iz kojeg se finansira potronja svake osobe. Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe, bez obzira da li su zaposlene ili nisu. NAPOMENA: Ukoliko osoba ima vie izvora sredstava za ivot (npr. penziju i prihod od iznajmljivanja stana, zemlje, duana itd. ili ima stipendiju, a ujedno je izdrava roditelj), potrebno je da izabere samo jedan prema visini prihoda. Odgovor Plata ili druga naknada po osnovu zaposlenja, osim iz poljoprivrede obiljeava se za osobe koje imaju redovna primanja i prihode koji se ostvaruju radom, odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi. Ovdje spadaju primanja zaposlenika, tj. plate od ne samo stalnog rada (ukljuujui druge vrste dohodaka vezane za zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.), kao i primanja od samostalnog rada, neto dohodak u novcu ili naturi koju poslodavci, vlasnici koji samostalno obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim preduzeima, radnjama, slobodnim zanimanjima te primanja koja ostvaruju osobe radei poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili direktnom pogodbom za neposredno plaanje. Stalni rad i redovnost ostvarenih prihoda i primanja od njega, podrazumijeva i rad s povremenim, ali kraim prekidima ili zastojima u ostvarivanju naknada, najee uzrokovani poremeajima u poslovanju, tekoama u naplati prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u nabavi repromaterijala i sl. Napomena: U ovu kategoriju se ne ukljuuju prihodi od poljoprivrede. Odgovor Prihodi iz poljoprivrede obiljeava se za osobe koje sve vrste novanih ili nenovanih prihoda ostvaruju radom na porodinom (vlastitom ili iznajmlje nom) poljoprivrednom gazdinstvu. To je npr. prihod koji je osoba ostvarila prodajom poljoprivrednih proizvoda i stoke u vlastitom dvoritu i na tritu ili prihod ostvaren prodajom ulova ribe i ostalih plodova mora i rijeka, prodajom divljai i berbom umskih plodova ili prihod ostvaren prodajom drva na panju i ogrjevnog drveta iz vlastite ume. Vrijednost dobara proizvedenih na poljoprivrednom gazdinstvu, okunici, vrtu i sl., a utroenih za potrebe vlastitog domainstva takoe se smatra prihodom od poljoprivrede. Odgovor Prihodi od iznajmljivanja stana, zemlje, duana ili druge imovine ili prihodi od imovinskih prava obiljeava se za osobe koje imaju prihode od imovine. Prihodi od imovine mogu se ostvariti izdavanjem stambenih ili poslovnih prostorija (iznajmljivanja soba, stana, kue, garae,
Metodoloko uputstvo
83
poslovnog prostora, pokretne imovine i sl.), davanjem u zakup poljoprivrednog zemljita, na osnovu posjedovanja vrijednosnih papira (akcije, dionice) i dr. Odgovor Penzija obiljeava se za osobe koje primaju penziju, bilo da su penziju ostvarile linim radom (starosna ili invalidska) ili su je ostvarile kao lanovi porodice (porodina penzija). Odgovor Naknade za bolovanje ili porodiljsko odsustvo obiljeava se za osobe koje ostvaruju novana primanja na ime porodiljskog dopusta ili bolovanja. Odgovor Novana pomo za osobe koje su ostale bez posla obiljeava se za osobe koje primaju novanu pomo na osnovu toga to su ostale bez posla (zbog bankrota, tehnoloki viak i sl.). Odgovor Socijalna pomo obiljeava se za osobe koje primaju neki oblik socijalne pomoi kojom se obezbjeuje zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba. U socijalna primanja spadaju: materijalno obezbjeenje, djeiji dodatak, dodatak za njegu ili pomo drug e osobe, invalidnina, vojna invalidnina i sl. Odgovor Druge beneficije ili primanja obiljeava se za osobe koje novana primanja ostvaruju prema raznim osnovama sticanja kao to su: stipendije, studentski ili aki krediti, alimentacija, od prodaje pokretne i nepokretne imovine, dionica i vrijednosnih papira, te jednokratna primanja kao npr. primanja od osiguravajuih zavoda na ime ozljede, smrti, primanja od osiguravajuih zavoda na ime oteene ili unitene imovine, primanja za nacionalizovanu imovinu i sl. Odgovor Pozajmnice ili troenje uteevine obiljeava se za osobe koje su u proteklih 12 mjeseci kao izvore prihoda koristile novana sredstva steena tednjom ili pozajmnicama. Odgovor Drugi nespomenuti prihodi obiljeava se za osobe koje ostvaruju prihode koji se ne mogu svrstati ni u jedan od navedenih odgovora. Odgovor Izdravana osoba obiljeava se za osobe koje tokom prethodne godine nisu ostvarile ni jedan od navedenih prihoda i za iju egzistenciju se brinu druge osobe (u sastavu domainstva ili izvan njega). 43. Izdravalac/Izdravateljica osobe koja se popisuje? Pitanje se postavlja samo osobama koje su kod pitanja 42. odgovorile da su izdravane osobe. Pod izdravanim osobama podrazumijevaju se osobe koje nisu zaposlene ili nemaju druge redovne prihode. Ako u izdravanju neke osobe uestvuje vie od jednog izdravaoca, izdravaocem e se smatrati osoba koja s veim sredstvima uestvuje u izdravanju. Izdravalac ne mora biti lan istog domainstva. U jednom domainstvu moe biti vie izdravanih os oba, koje mogu imati istog ili razliitog izdravaoca. Odgovor Osoba koja obavlja nepoljoprivredno zanimanje obiljeava se za sve osobe iji izdravalac obavlja neko nepoljoprivredno zanimanje u zemlji (npr. mainski ininjer, pejzani arhitekt, profesor u srednjoj koli, graevinski tehniar, fotograf, tesar, voza kamiona i dr.) Odgovor Osoba koja obavlja poljoprivredno zanimanje obiljeava se za sve osobe iji izdravalac obavlja neko poljoprivredno zanimanje (zemljoradnik, voar, cvijear, stoar, pelar, vinogradar i sl.) Odgovor Penzioner/Penzionerka obiljeava se ukoliko je izdravalac penzioner. Odgovor Osoba sa drugim linim prihodom obiljeava se ukoliko je izdravalac osoba koja ima druge line prihode (prihod od imovine, invalidnine, socijalna primanja i sl.) Odgovor Osoba na radu u inostranstvu obiljeava se za osobe iji izdravalac radi u inostranstvu kod stranog poslodavca ili je na samostalnom radu u inostranstvu (ima sopstvenu radnju, ordinaciju i sl.).
Metodoloko uputstvo
84
Odgovor Pravna osoba obiljeava se za osobe koje u svojstvu tienika stalno ive u domovima (za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja, za djecu i omladinu sa posebnim potrebama, za odrasle osobe sa invaliditetom, za stare i iznemogle i sl.) kao i za uenike vjerskih, vojnih i drugih kola za koje trokove snosi drava (drutvo), odnosno odreene ustanove, koje ovdje imaju zajedniki naziv pravna osoba. 44. Da li osoba ima potekoa prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti kod kue, na poslu ili u koli (obiljeiti jedan ili vie odgovora) ? Na ovo pitanje mogue je dati jedan ili vie odgovora. Pitanje treba postaviti svim lanovima domainstva. Za djecu do 15 godina starosti ili osobe koje ne mogu samostalno dati odgovor (npr. problemi sa sluhom ili govorom, demencija, zbunjenost usljed utjecaja lijekova), odgovor daje roditelj, staratelj ili neki drugi lan domainstva, odnosno ovlatena osoba ako se osoba nalazi u nekoj zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi za socijalnu zatitu. Ukoliko je osoba za koju se popunjava popisnica mlaa od 5 godina, popisiva bi trebalo da pita roditelje/staratelje da li dijete ima smetnje u razvoju, tj. da li moe istovjetno kao i njegovi vrnjaci da, npr. hoda, govori, reprodukuje pjesmice i sl. NAPOMENA: Popisiva treba u prisustvu osobe sa potekoama izbjei direktna pitanja, kao npr: Da li u vaem domainstvu ima invalida?. Bilo bi dobro, ukoliko je to mogue, da osoba, za koju je popisiva ustanovio da se suoava sa potekoama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, direktno odgovara na postavljena pitanja. Na taj nain popisiva e pokazati anketirano j osobi da je potuje, razumije i smatra je ravnopravnim sagovornikom, ime e se dobiti kvalitetniji odgovori. Popisiva ne treba upadljivo pokazivati saaljenje prema osobama sa potekoama, ve se prema njima treba ponaati kao prema sebi jednakima. Popisivai treba da budu obazrivi i strpljivi sa osobama sa potekoama, poto je potrebno vie vremena da daju odgovore na postavljena pitanja. a) Vrsta potekoe Na ovo pitanje odgovor se daje obiljeavanjem jednog ili vie odgovora. Definicije: Vid je sposobnost osobe da koristi ulo vida i optike sposobnosti da bi prim ijetila (opazila) ta se deava oko nje. Kao pomono pitanje popisiva moe usmeno objasniti osobi da se kod slabovidne osobe radi o potekoi da, bez obzira na to da li osoba koristi naoare ili soiva, moe vidjeti stvari koje su na dohvat ruke, ili postoji problem da prepozna predmet koji je na udaljenosti od sedam metara. Sluh je sposobnost osobe da koristi ulo sluha i da bi ula ta joj se govori ili da uje zvuke oko sebe, ukljuujui i zvuke koji upuuju na neposrednu opasnost. Ovdje popisiva moe postaviti pomona pitanja, kao npr. da li osoba ima potekoe da uje kada neko govori na suprotnoj strani prostorije normalnom visinom glasa. Hod je sposobnost osobe da koristi noge kako bi se pokrenula od take A do take B. Ova sposobnost hoda mora biti bez pomoi druge osobe ili ortopedskog pomagala (take, hodalica, invalidskih kolica). Ukoliko je ovakva pomo potrebna, osoba ima potekoe sa hodom. Ovdje popisiva moe detaljnije objasniti osobi da se potekoe sa hodom odnose na prepeke koje postoje za osobu unutar kue (unutar jedne prostorije, pri kretanju iz jedne prostorije u drugu), pri odlasku van kue, kod dugotrajnijeg pjeaenja ili penjanja i silaska niz stepenice. Pamenje je sposobnost osobe da koristi svoju memoriju kako bi se sjetila deavanja iz okruenja. To znai da se osoba moe prisjetiti, ili da razmilja ponovo o neemu to se dogodilo u blioj ili daljoj Metodoloko uputstvo 85
prolosti. U odnosu na mlae ljude, pamenje se esto povezuje sa pamenjem lekcija iz kole, odnosno njihovom sposobnou da te lekcije reprodukuju kada je to potrebno. Koncentracija je sposobnost osobe da koristi svoje mentalne sposobnosti u cilju obavljanja nekog zadatka kao to su: itanje, raunanje, uenje o neemu. Povezana je sa fokusiranjem na zadatak i mogunou da se on izvri. To je sposobnost osobe da posveti punu panju nekom predmetu ili da se fokusira bez gubitka panje na jednu stvar. Popisiva treba da postavi pitanje osobi, da li ima potekoe sa: - koncentracijom, tj da se na neto skoncentrie ili da neto uradi (ita, pie crta, svira i dr. bar deset minuta); - pamenjem, tj. da li ima potekoe da zapamti neto vano (npr. datum svog roenja, put do kue, gdje se nalazi, ta mu je neko upravo rekao i sl.) ili se osjea zbunjeno zbog dogaanja oko sebe ili u odnosu na lanove porodice; - uenjem, tj. da li ima potekoe da naui dane u ned jelji, brojeve telefona, kako da stigne do nepoznate adrese (orijentacija u prostoru, ta je lijevo, a ta desno) ili da bez problema savlada jednostavni problem u svakodnevnom ivotu. Osobe koje imaju potekoe sa pamenjem/koncentracijom/uenjem zbog toga to su preoptereene poslom, problemima, pod stresom, ili zato to imaju problema usljed zloupotrebe medikamenata, ne treba ukljuiti u ovaj skup osoba. Odijevanje i odravanje line higijene. Ova vrsta potekoa se odnosi na postojanje prepreka kada osoba ne moe samostalno da brine o sebi, tj. osoba ne moe samostalno da se odijeva, da odrava linu higijenu, da se hrani, da rukama uhvati neki predmet (odjeu, obuu) ili otvori posudu, erpu i sl. Komunikacija je sposobnost ovjeka da razmjenjuje informacije ili ideje sa drugim ljudima. To je sposobnost da se koristi glas, razmijenjuju znakovi ili napie informacija koju elimo da razmijenimo. Potekoa u komunikaciji moe nastati usljed tjelesnih ogranienja, kao to su oteenje sluha ili problem sa govorom ili se moe odnositi na nesposobnost mozga da protumai zvuk ove koje je sluni sistem prikupio iz okruenja i da prepozna rijei koje su izgovorene. Potekoa se ne odnosi na nerazumijevanje stranih jezika. Popisiva moe usmeno objasniti da se radi o potekoi da osoba uope razumije ta druga osoba govori ili da postoji potekoa da se otpone ili odri konverzacija (rasijanost, rastrojenost, zbunjenost). b) Stepen potekoe Odgovor na ovo pitanje daje se za sve obiljeene odgovore kod pitanja Vrsta potekoe. Osoba daje odgovor prema subjektivnom osjeaju kako doivljava potekoe prilikom obavljanja svojih svakodnevnih aktivnosti i ukljuivanja u aktivnosti drutva na istom nivou sa drugima. Manjim stepenom potekoa smatraju se oteenja u tjelesnim funkcijama ili grai gdje se, uz odreeni proces rehabilitacije ili upotrebu odreenih medicinskih pomagala , moe smanjiti ili otkloniti potekoa. Veim stepenom potekoa smatraju se oteenja u tjelesnim funkcijama ili grai gdje su, uz odreeni proces rehabilitacije ili upotrebu odreenih medicinskih pomagala, potekoe i dalje prisutne i oteavaju osobi obavljanje svakodnevnih aktivnosti i ukljuivanje u ivotne procese. Potpunom nesposobnosti smatraju se oteenja u tjelesnim funkcijama ili grai gdje su, uz odreeni proces rehabilitacije ili upotrebu odreenih medicinskih pomagala , potekoe trajne i onemoguavaju osobi obavljanje svakodnevnih aktivnosti i ukljuivanje u ivotne procese. c) Uzrok potekoe Kao i u prethodnom pitanju odgovor na ovo pitanje daje se za sve obiljeene odgovore kod pitanja Vrsta potekoe.
Metodoloko uputstvo
86
Odgovor Uroeni odnosi se na oteenja u tjelesnim funkcijama ili grai osobe izazvane razvojnim manama ili anomalijama (sljepoa, gluhoa, nedovoljna duevna razvijenost, tjelesni deformitet i). Odgovor Povreda pri porodu odnosi se na pvredu ili oteenje koje je nastalo kao posljedica tekog poroda ili kao komplikacija medicinske intervencije prilikom poroda ili neposredno poslije obavljenog poroda. Odgovor Bolest odnosi se na na poremeaj deavanja u organizmu ili oteenje pojedinih organa i funkcija koje su ostavile trajne posljedice. Odgovor Povreda na radu (profesionalna bolest/ozljeda na radu) odnosi se na povrede osobe izazvane neposrednim mehanikim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, te povrede uzrokovane naglim promjenama poloaja tjela, iznenadnim optereenjem tjela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva promjena uzrono vezana za obavljanje poslova, odnosno radnih zadataka. Odgovor Saobraajna nesrea odnosi se na oteenja u tjelesnim funkcijama ili grai osobe iji je uzrok saobraajna nesrea. Odgovor Posljedica rata odnosi se na oteenja u tjelasnim funkcijama ili grai osobe koja su nastupile kao posljedice ratnih deavanja ili kao posljedice djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata. Odgovor Ostalo odnosi se na sva oteenja u tjelesnim funkcijama ili grai osobe koja nisu naprijed navedena, na invalidnost osobe kao posljedice neke druge nesree (u kui, u etnji, s portu i sl.) ili trovanja. 45. Da li osoba sa navedenim potekoama koristi pomo druge osobe? Odgovor na ovo pitanje daje se obiljeavanjem jednog od ponuenih odgovora. Na ovo pitanje odgovaraju osobe koje zbog teine svog psihikog ili fizikog ote enja u zadovoljavanju svojih svakodnevnih potreba koriste pomoi drugih osoba. 46. Ko je dao podatke U zavisnosti od toga da li je podatke dala osoba koja se popisuje, lan domainstva ili neka druga osoba, potrebno je obiljeiti jedan od ponuenih odgovora. Odgovor Druga osoba moe se pojaviti samo kod popisnica koje se popunjavaju za djecu koja su smjetena u domove, u bolnice za neizlijeive bolesti, u domove za invalidne osobe i sl. NAPOMENA: KADA POPISIVA ZAVRI POPUNJAVANJE POPISNICE ZA OSOBU KOJA SE POPISUJE (OBRAZAC P-1), DUAN JE POPISNICU DATI OSOBI KOJA JE DAVALA PODATKE DA PROVJERI VJERODOSTOJNOST UPISANIH PODATAKA I DA ISTU POTPIE.
7. ZADACI OPINSKOG INSTRUKTORA

Osnovna dunost opinskih instruktora je da tano, pravovremeno i efika sno provode zadatke koje su im povjereni. U ovom Uputstvu su navedeni zadaci opinskog instruktora koji se odnose na popunjavanje dijelova na Upitniku za domainstvo i stan i Popisnici dok su ostali zadaci detaljno razraeni u Uputstvu za organizovanje i provoenje probnog popisa.
Metodoloko uputstvo
87
7.1. POPUNJAVANJE DIJELA POPUNJAVA OPINSKI INSTRUKTOR NA UPITNIKU ZA DOMAINSTVO I STAN

Broj domainstava u stanu Najei sluaj je kada u jednom stanu stanuje jedno domainstvo i tada treba upisati 01. Ako u jednom stanu stanuju dva ili vie domainstava, onda se na obrazac P-2 na kojem su popunjeni podaci o stanu, upisuje stvarni broj domainstava u stanu, dok se na ostale pripadajue obrasce P-2 ne treba nita upisivati. Ako se stan koristi od strane osoba koje nemaju mjesto stalnog stanovanja u mjestu popisa (Privremeno prisutne osobe) ove kuice ostaju prazne. Ako je stan privremeno nenaseljen, prazan, koristi se samo za obavljanje djelatnosti ili se radi o stanu koji se koristi za odmor i rekreaciju, ne treba nita upisivati. Za drugi stan koji koristi jedno domainstvo na istoj adresi, takoe ne treba nita upisivati. Za kolektivna domainstva ne treba nita upisivati. Ako u kolektivnom stanu stanuje jedno ili vie privatnih domainstava, onda se za svako od tih domainstava na P-2 obrascima upisuje odgovarajui broj. Broj osoba u stanu Ako u jednom stanu stanuje jedno domainstvo, onda broj osoba u stanu odgovara broju osoba upisanih u Spisak osoba. Ako u jednom stanu stanuju dva ili vie domainstava, broj osoba u stanu jednak je zbiru broja osoba upisanih u Spisak osoba na oba obrasca P-2. U ovom sluaju ovaj broj upisuje se samo na obrazac P2 na koji su upisani podaci o jedinici za stanovanje. Ako je stan privremeno nenaseljen, prazan, koristi se samo za obavljanje djelatnosti ili se radi o stanu koji se koristi za odmor i rekreaciju, ne treba se nita upisivati. Za drugi stan koji koristi jedno domainstvo na istoj adresi ne treba nita upisivati. Za kolektivne stanove, upisuje se ukupan broj osoba lanova privatnih domainstava (ukoliko postoje). Broj osoba lanova kolektivnih domainstava se takoe upisuje. Ako u kolektivnom stanu stanuju privremeno prisutne osobe upisuje se broj osoba. Broj lanova domainstva Ako u stanu stanuje jedno domainstvo, onda broj lanova domainstva odgovara zbiru broja osoba koje ine to domainstvo. Ako u jednom stanu stanuju dva ili vie domainstava, onda se broj lanova domainstva upisuje za svako domainstvo posebno, na svakom obrascu P-2 tj., koliko ima domainstava u stanu toliko ima i Upitnika za domainstvo i stan, a za svako se posebno na P-2 upisuje broj lanova tog domainstva. Ako u stanu ne stanuje ni jedno domainstvo (redni broj domainstva je 000) ne treba nita upisivati. Isto tako ako se stan koristi od strane osoba koje nemaju mjesto stalnog stanovanja u mjestu popisa (Privremeno prisutne osobe), ove kuice ostaju prazne. Za kolektivna domainstva se takoe ne upisuje nita. Ukoliko u kolektivnom stanu stanuje privatno domainstvo, onda se upisuje broj lanova tog domainstva. Metodoloko uputstvo 88
U nastavku se daju primjeri za popunjavanje dijela Popunjava opinsk instruktor na Upitniku za domainstvo i stan.
Redni broj stana domainstva Popunjava opinsk instruktor Broj domainstva Broj osoba Broj lanova u stanu u stanu domainstva
1. PRIMJER U jednom stanu popisano je jedno domainstvo sa 4 osobe: 001-899 001-899 01 004 2. PRIMJER Jedan stan koriste dva domainstva; ispunjena 2 obrasca P-2, prvo domainstvo ima tri lana, a drugo je samako: 004 P-2 za stan i domainstvo 001-899 001-899 02 P-2 drugog domainstva isti kao prethodni razliiti od prethodnog ne upisuje se nita ne upisuje se nita
004
003 001
3. PRIMJER Jedno domainstvo od 5 lanova koristi 2 stana na istoj adresi: P-2 za stan i domainstvo P-2 za drugi stan 001-899 001-899 001-899 000 01 ne upisuje se nita 005 ne upisuje se nita 005 ne upisuje se nita
4. PRIMJER U stanu nije popisano ni jedno domainstvo, ve dvije privremeno prisutne osobe; ne upisuje 001-899 000 se nita
002
ne upisuje se nita
U stanu nije popisana ni jedna osoba (prazan stan); ispunjeni samo podaci o stanu na obrascu P-2 ne upisuje ne upisuje 001-899 000 se nita se nita 5. PRIMJER Domainstvo beskunika; ispunjen obrazac P-2 podaci o domainstvu: 001-899 001-899 01 ne upisuje se nita
ne upisuje se nita
001
6. PRIMJER Domainstvo od tri lana koje nije korisnik usluga, popisano je u zgradi kolektivnog stana (domain stvo domara) 001-899 001-899 01 003 7. PRIMJER Samako ili vielano domainstvo stanuje u zgradi kolektivnog stana kao korisnik usluga (samaki hotel , objekti za smjetaj izbjeglih i raseljenih osoba) npr.domainstvo ima 4 lana 901-999 001-899 01 004 8. PRIMJER Institucionalno domainstvo od 5 lanova stanuje u privatnom stanu 001-899 901-999 ne upisuje se nita 005
003
004
ne upisuje se nita
9. PRIMJER Institucionalno domainstvo stanuje u kolektivnom stanu; na obrascu P-2 ispunjeni podaci o stanu i domainstvu; domainstvo ima 70 lanova: ne upisuje 901-999 901-999 070 se nita 10. PRIMJER U kolektivnom stanu popisano je 50 privremeno prisutnih osoba (studenti iz BiH ije domainstvo ivi u nekom drugom mjestu u BiH) ne upisuje 901-999 000 050 se nita 11. PRIMJER U kolektivnom stanu popisano je 20 studenata iz inostranstva
ne upisuje se nita
ne upisuje se nita
901-999
901-999
ne upisuje se nita
020
ne upisuje se nita
Metodoloko uputstvo
89
7.2. POPUNJAVANJE DIJELA POPUNJAVA OPINSKI INSTRUKTOR NA POPISNICI

U sluaju kolektivnog domainstva, na svim pripadajuim popisnicama, polja Odnos prema osobi na kojoj se vodi domainstvo, Redni broj porodice i Poloaj lana u porodici se ne popunjavaju. U ovom sluaju instruktor je duan provjeriti da li broj osoba kolektivnog domainstva, navedenih u Spisku osoba, odgovara broju popunjenih popisnica za to kolektivno domainstvo. Npr. u sluaju starakog doma u kojem ivi 357 osoba, u Spisku osoba(obrazac P-2), u prvom redu mora biti upisano Staraki dom 357 osoba i mora postojati isti taj broj popunjenih popisnica. U ovom sluaju, na posljednjoj popisnici redni broj osobe u identifikac ionim oznakama na naslovnoj strani popisnice (identifikacioni broj osobe) mora biti 357. Odnos prema osobi na kojoj se vodi domainstvo ifra odnosa prema osobi na kojoj se vodi domainstvo se prepisuje iz kolone 7 u Spisku osoba . Redni broj porodice ifra rednog broja porodice se prepisuje iz kolone 8 u Spisku osoba Poloaj lana u porodici ifra poloaja lana u porodici se prepisuje iz kolone 9 u Spisku osoba .
8. DEFINICIJE
Domainstvo
Domainstvom se smatra svaka porodina ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajedniki troe svoje prihode za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.), bez obzira da li se svi lanovi nalaze u mjestu gdje je nastanjeno domainstvo ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju u BiH ili inostranstvu, zbog rada, kolovanja ili su odsutni iz drugih razloga. Domainstvom se smatra i svaka osoba koja ivi sama (samako domainstvo) i koja nije lan nekog drugog domainstva u nekom drugom naselju u BiH ili inostranstvu. Samako domainstvo moe da stanuje u posebnom ili d ijeljivom stanu, ili kao samac - podstanar ili u samakom hotelu i sl., bez obzira da li stanuje u istoj sobi sa drugim samcem ili sa lanovima domainstva - vlasnika stana, ali s njima ne troi zajedno svoje prihode. Domainstvom se smatraju i osobe koje se koluju u naselju popisa, a ive u branoj ili vanbranoj zajednici (npr. studentski brakovi). Domainstvom se smatraju i osobe bez stalne adrese (beskunici, nomadi), a zateene su u kritinom trenutku u naselju popisa. Domainstvom se smatra i tzv. kolektivno domainstvo (institucionalno) , tj. domainstvo sastavljeno od osoba koje ive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u manastirima samostanima, u bolnicama za smjetaj neizlijeivih bolesnika, u domovima za penzionere, osobe smjetene u udomiteljske porodice (ako ih je vie od 10) i slino. To su , po pravilu, domainstva koja su osnovala pravna ili fizika lica radi dugotrajnog smjetaja i zbrinjavanja odreene grupe ljudi. Izuzetno, kolektivnim (institucionalnim) domainstvom se smatraju i strani studenti u studentskom domu. Domainstvo se moe sastojati od jedne ili vie porodica i pored toga, moe da ima i lanove koji ne pripadaju ni jednoj porodici u domainstvu koja se popisuje; isto tako ima domainstava u kojima
Metodoloko uputstvo
90
nema ni jedne porodice (samaka domainstva, kao i domainstva koja su sastavljena od srodnika (brat i sestra bez roditelja;) ili nesrodnika koji zajedniki troe prihode radi zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba).
Porodica
Porodica je zajednica koja se sastoji samo od branog ili vanbranog partnera, ili od roditelja (oba ili jednog ) i njihove djece.
Dijete
Dijete (bioloko, usvojeno, pastorak) jeste osoba koja, bez obzira na starost i na brani status, ivi u domainstvu s jednim ili s oba roditelja, pod uvjetom da nema branog/vanbranog partnera ili svoje djece u tom domainstvu.
Stan
Stan je graevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, bez obzira na to da li se u momentu popisa koristi samo za stanovanje; za stanovanje i obavljanje djelatnosti;samo za obavljanje djelatnosti;za odmor i rekreaciju, ili je rije o nenaseljenom , ali graevinski ispravnom stanu. Stan kao graevinski povezana cjelina se sastoji od jedne ili od vie soba (od 4 ili vie metara kvadratnih) sa odgovarajuim pomonim prostorijama (kuhinja, ostava, predsoblje, kupatilo, toalet/WC i sl.) ili bez pomonih prostorija i moe imati jedan ili vie posebnih ulaza.
Zgrada
Zgrada je svaki graevinski objekat koji ima spoljne postojane zidove pokrivene krovnim pokrivaen i moe imati jedan ili vie ulaza (s jednim ili vie kunih brojeva). Zgrada se moe koristiti za stanovanje, za obavljanje neke djelatnosti ili za uvanje materijalnih dobara. Zgrada moe biti: - individualna (samostalna) zgrada; - dvojna, odnosno dupleks zgrada (dve zgrade s jednim zajednikim zidom); - zgrade u nizu (vie zgrada meusobno povezane s zajednikim zidovima). Svaka od gore navedenih tipova zgrada smatra kao posebna zgrada. Dupleks zgrade i zgrade u nizu m ogu predstavljati jednu graevinsku cjelinu s jednim kunim brojem, a razliitim brojevima ulaza. Meutim, na terenu se mogu sresti i kao posebne zgrade, odnosno da svaki ulaz ima poseban kuni broj. Ovakve sluajeve na terenu, popisiva e evidentirati ka o posebne zgrade.
Privremeno prisutne osobe

Privremeno prisutne osobe su osobe koje imaju mjesto stalnog stanovanja u drugom mjestu u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu (gdje imaju svoje domainstvo), a koje borave u naselju popisa jer su u njemu: zaposlene, koluju se ili su prisutne iz nekog drugog razloga (npr. zbog porodinih razloga, lijeenja i sl.).
Popisni krug
Popisni krug je jedinica koja prvenstveno slui za potrebe popisa, a ija je veliina odreena tako da u predvienom vremenu popisiva moe uspjeno izvriti popisivanje.
Mjesto popisa
Mjesto popisa je naseljeno mjesto u kojem se vri popisivanje.
Metodoloko uputstvo
91
Mjesto stalnog stanovanja

Mjesto stalnog stanovanja je naseljeno mjesto u kojem osoba koja se popisuje prije kritinog momenta popisa trajno ivi sa lanovima svog domainstva ili sama (samako domainstvo) najmanje 12 mjeseci ili krae od 12 mjeseci, ali sa namjerom da u tom mjestu ivi najmanje 12 mjeseci (bez obzira na privremeno odsustvo u svrhu rekreacije, odmora, obilaska prijatelja i rodbine, posla, kole, lijeenja ili vjerskog hodoaa).
Metodoloko uputstvo
92
PRILOG
Metodoloko uputstvo
94
Metodoloko uputstvo
95
Metodoloko uputstvo
96
Metodoloko uputstvo
97
Metodoloko uputstvo
98
Metodoloko uputstvo
99

Uputstvo Za Popisivace BH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uputstvo Za Popisivace BH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UPUTSTVO ZA POPISIVAE I OPINSKE INSTRUKTORE

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012. godine

Fatima Hodi Omerovi tamparija Atlantik bb

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

1.2. JEDINICE KOJE SE POPISUJU

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

1.3. JEDINICE KOJE SE NE POPISUJU

1.4. PERIOD POPISIVANJA I KRITINI MOMENAT PROBNOG POPISA

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

2.2. NAIN OBRAANJA GRAANIMA I PONAANJE PRILIKOM POPISIVANJA

2.3. KO DAJE PODATKE POPISIVAU

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

2.4. TA POPISIVA TREBA DA UTVRDI PRIJE POPUNJAVANJA OBRAZACA

2.5. POPISNI OBRASCI

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

2.6. NAIN UPISIVANJA ODGOVORA NA OBRASCE

2.7. REDOSLIJED POPUNJAVANJA OBRAZACA

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

3. KONTROLNIK (OBRAZAC P-3)

3.2. PRVI REZULTATI ZA POPISNI KRUG

3.3. POPIS ADRESA I POPISANIH JEDINICA I PREGLED REZULTATA PO DOMAINSTVIMA

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Redni broj - kolona (a)

Adresa (ulica, kuni broj, dodatak, ulaz, stan) - kolona (1)

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Redni broj stana (kolona 2)

001- 299 301-599 601-899

901-929 931-959 961-999

Redni broj domainstva (kolona 3)

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

001- 299 301-599 601-899

901-929 931-959 961-999

Redni broj zgrade (kolona 4)

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Primjeri kako se dodjeljuju redni brojevi stanova, domainstava i zgrada

Redni broj domainstva (kolona 3)

Redni broj domainstva (kolona 3)

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Redni broj domainstva (kolona 3)

Ulica X Ulica X Ulica X

Redni broj domainstva (kolona 3)

Redni broj domainstva (kolona 3)

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Redni broj domainstva (kolona 3)

Redni broj domainstva (kolona 3)

Redni broj domainstva (kolona 3)

Redni broj domainstva (kolona 3)

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Redni broj domainstva (kolona 3)

Ime i prezime osobe na kojoj se vodi domainstvo (kolona 5)

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine

Broj telefona mobilni / fiksni kolona 6

Broj osoba upisanih u Spisak osoba - Kolone 7-9

Ako se domainstvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom upisati DA kolona 10

Napomena - kolona 11 Kontrolnika

Naknadno upisivanje i ispravljanje podataka u Popisu adresa i popisanih jedinica...

Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012.godine