OSLOBODITE SE

STIDA

KOJI VAS SPUTAVA

John Bradshaw

OSLOBODITE SE STIDA
KOJI VAS SPUTAVA

John Bradshaw
Budući da mu korijeni sežu u predverbalno razdoblje našeg života, stid je teško definirati. To je zdrava ljudska snaga koja može postati istinska bolest duše. Postoje dva oblika stida: zdravi stid i toksični stid, koji uništava život. Zdravi nas stid drži čvrsto na zemlji. To je žuto svjetlo koje nas upozorava da smo bitno ograničeni. Zdravi je stid temeljna metafizička granica za ljudska bića. To je emocionalna energija koja nas upozorava da nismo Bog - da smo griješili i da ćemo opet griješiti, da trebamo pomoć. Zdravi nam stid dopušta da budemo ljudska bića. Zdravi je stid dio osobnih moći svakog ljudskog bića. Omogućuje nam da znamo koje su nam granice i da tako djelotvornije upotrijebimo svoju energiju. Idemo boljim smijerom kada znamo koje su nam granice. Ne rasipamo vrijeme na ciljeve koje ne možemo postići ili na ono što ne možemo promijeniti. Zdravi stid omogućuje integriranje umjesto rasipanja naše energije. Toksični stid toliko razara djelovanje našeg autentičnog ja da se i kroz oblike prikrivanja lažnog ja probijaju jasni sindromi stida. Svaki sindrom ima svoju posebnu strukturu. Toksični stid postaje srž neuroza, poremećaja ličnosti, političkog nasilja, ratova i kriminala. Više od svega što znam približava se definiciji ljudskog ropstva. Rad na pretvaranju toksičnog stida u zdravi stid vodi neposredno u duhovnost. Zdravi nam stid govori da smo ograničeni; treba nam pomoć; nismo Bog. Ima netko ili nešto veće od nas. Zdravi je stid izvor duhovnosti.
EQ@2009

INDEX
Uvod
I. DIO PROBLEM

1. Mnogobrojna lica stida 2. Izvori toksičnog stida 3. Skrovišta toksičnog stida
II. DIO - RJEŠENJE

Uvod: Proces eksternalizacije Parabola: Zatočenik u tamnoj spilji 4. Izađite iz skrivanja i izolacije 5. 12 koraka u pretvaranju toksičnog stida u zdravi stid 6. Oslobodite svoje izgubljeno unutarnje dijete 7. Integracija poreknutih dijelova 8. O ljubavi prema sebi samome 9. Izliječite svoje uspomene i promijenite sliku o sebi 10. Suprotstavite se unutarnjim glasovima i promijenite ih 11. Kako prevladati toksični stid u vezama 12. Duhovno buđenje
EPILOG DODATAK BIBLIOGRAFIJA

6 10 11 41 112 173 174 177 179 187 199 214 236 250 272 303 324 350 352 356

Naslov originala John Bradshaw HEALING THE SHAME THAT BINDS YOU Copyright © 1988 by John Bradshaw This translation is published under arrangement with Health Communications, Inc., 3201 S.W. 15th St. Deerfield Beach, FL 33442-8124 U.S.A.

ZAHVALA
Želim zahvaliti Gershanu Kaufmanu, koji je svojim djelom o stidu počeo istraživati ovo područje. Kaufmanova knjiga »Stid« (Shame) bila je moj glavni izvor za imenovanje demona koji zovem toksični stid. Moja knjiga ne bi bila moguća bez njegovih pionirskih pothvata. Zahvalnost dugujem i anonimnom piscu Hazeldonova djela pod nazivom »Stid« što razumijem zdravi stid kao ono što nas upozorava na naše temeljne ljudske granice, te što razumijem suprotnost »više od ljudskog bića/manje od ljudskog bića«, koja je određujuća za toksični strah. Još nekoliko ljudi bilo mi je važno da razumijem dinamiku stida. To su Sheldon Kopp, Marylin Mason, Merl Fossum i Terry Kellog. Kip Flock, moj prijatelj i kolega-terapeut u Los Angelesu, iznimno mi je mnogo pomogao odrediti pojmove u ovoj knjizi. Kip i ja proveli smo bezbrojne sate razgovarajući i razjašnjavajući pojam stida. Želim zahvaliti kolegama iz Centra za obiteljski oporavak n Houstonu (posebno Mary Bell) na stalnoj potpori.

Zahvaljujem Johnu Daughertyju, Georgu Pletcheru i vele­ časnom Mikeu Fallsu, mojim najboljim prijateljima, što su sa m n o m dijelili svoju bol i ranjivost. To što su me prihvatili bez stida omogućilo mi je da podijelim s njima svoj toksični stid. Zajedničkim smo snagama smanjili moć toksičnog stida u našim životima. Hvala mojim nakladnicima, Peteru Vegsou i Garyju Seidleru, za stalnu privrženost i potpunu potporu mojem radu. Zahvalan sam Marie Stilkind što je brižljivo uređivala ovu knjigu i što me ohrabrivala da vjerujem vlastitu stilu, a zahvalan sam i osoblju iz organizacije Zdrava komunikacija. Moja publicistkinja Diane Glynn i njezina vješta kolegica Jodee Blanco učinile su za promidžbu mojega djela mnogo više od onoga što nalaže puka dužnost. Ova Barbare rukopis radu na više od knjiga ne bi bila moguća bez iznimna strpljenja Evans, koja je marljivo tipkala i pretipkavala moj (u bilo koje doba dana i noći). Zbog pristupa u ovom materijalu, Barbara je bila za mene mnogo tipkačice.

I, da ne zaboravim (što prečesto činim), najdublje sam zahvalan mojoj Višoj sili čija me Milost spasila od toksičnog stida.

UVOD
»I nije ih bilo stid« Knjiga postanka

Prije deset godina došao sam do jednoga od onih bitnih otkrića koja iz temelja mijenjaju život. Imenovao sam najvažnijeg demona u svojem životu. Dao sam ime »stidu«. To što sam imenovao stid znači da sam postao svjestan goleme razarajuće moći koju je stid imao u mojem životu. Otkrio sam da me cijeloga života stid sputavao. Upravljao je m n o m e p o p u t ovisnosti. Pokazivao sam ga; skrivao ga - suptilno i ne tako suptilno; prenosio sam ga na svoju obitelj, klijente i svoje učenike. Stid je bio nesvjesni demon kojega nikada nisam priznao. Postajući svjestan dinamike stida, spoznao sam da je to jedna od najjačih razarajućih sila u ljudskom životu. Imenujući stid, počeo sam stjecati moć nad njim. Sam po sebi stid nije loš. Stid je normalna ljudska emocija. Zapravo je nužno imati osjećaj stida da bi čovjek uistinu bio ljudsko biće. Stid je osjećaj koji nam daje dopuštenje da budemo ljudska bića. Stid nas upozorava na naše granice. Stid nas drži u ljudskim okvirima dajući nam

na znanje da možemo pogriješiti, da ćemo sigurno griješiti i da n a m je potrebna pomoć. Naš nam stid kaže da nismo Bog. Zdrav stid je psihologijski temelj poniznosti. On je izvor duhovnosti. No ja sam otkrio da se stid kao zdravo ljudsko čuvstvo može pretvoriti u stid kao stanje stvari. I tada on preuzima čitav čovjekov identitet. Imati stid za svoj identitet znači vjerovati da ti biće nije ispravno, da si manjkav kao ljudsko biće. Čim se stid pretvori u identitet, on postaje toksičan i dehumanizirajući. Toksični stid je nepodnošljiv i uvijek iziskuje prikrivanje, lažno ja. Budući da pojedinac osjeća kako je njegovo istinsko ja manjkavo i neispravno, treba lažno ja koje nije ni manjkavo ni neispravno. Čim netko preuzme lažno 'ja', prestaje postojati u duševnom smislu. Imati lažno ja znači prestati biti autentično ljudsko biće. Proces lažnog samooblikovanja ono je što Alice Miller zove »ubojstvo duše«. Kao lažno ja, pojedinac nastoji biti više od ljudskog bića ili pak manje od ljudskog bića. Toksični stid najizrazitiji je postojeći oblik naučenog kućnog nasilja. On razara ljudski život. Toksični stid leži u biti većine duševnih bolesti. Gershen Kaufman piše u svojoj knjizi o stidu: »Stid je osjećaj koji je izvor mnogih složenih i uznemirujućih unutarnjih stanja: potištenosti, otuđenosti, samosumnjičenja, izolirajuće osamljenosti, paranoidnih i shizofrenih pojava, prisilnih poremećaja, podvajanja ličnosti, perfekcionizma, dubokog osjećaja inferiornosti, nedostatnosti ili promašenosti, tzv. graničnih stanja i poremećaja narcizma.« Stid (Shame) Toksični stid toliko razara djelovanje našeg autentičnog ja da se i kroz oblike prikrivanja lažnog ja probijaju jasni sindromi Stida. Svaki sindrom ima svoju posebnu strukturu. Toksični

Odbijajući prihvatiti naše »pravo ja«. »I gospodin Bog pozva Adama. političkog nasilja. Golotinja je simbolizirala njihova istinska i autentična ja. Htio je biti više od onoga što je bio. da budemo više od samih ljudskih bića. Prije pada i muškarac i žena bili su goli i »nisu se stidjeli« (Knjiga postanka 2:25). ratova i kriminala. više od čovjeka. počeo se skrivati. Bez potpunog samoprihvaćanja i ljubavi za sebe osuđeni smo na iscrpljujući . To donosi život u prikrivanju i tajnovitosti. U hebrejskom jeziku Adam znači čovjek načinjen od zemlje. Nisu imali što skrivati. Potpuno samoprihvaćanje i ljubav prema sebi jedini je temelj za sreću i za ljubav drugih. Biblija opisuje stid kao bit i posljedicu Adamova pada.. poremećaja ličnosti.. Adam simbolizira sva ljudska bića. Izgubio je zdravi stid. Lažno ja dovelo ga je do propasti.. Bili su ono što su bili i time su bili zadovoljni. Mogli su biti potpuno i bez ostatka iskreni. Čini se da je bezuvjetna ljubav i prihvaćanje sebe najteži zadatak za ljudsku vrstu. Kad su odabrali biti nešto drugo od onoga što jesu. pokušavamo stvoriti snažnija lažna ja ili pak odustati od svega i postati manje od ljudskih bića.. Adam je želio lažno ja. Gdje si?« I Adam reče: »čuo sam tvoj glas u vrtu i sakrih se« (Knjiga postanka 3:9-10). Više od svega što znam približava se definiciji ljudskog ropstva. Simbolički i metaforički opis Adama i Eve opis je ljudskog stanja. Nije se pomirio sa svojim bitnim ograničenjima. Biblija govori da podrijetlo ljudskog ropstva (istočni grijeh) leži u čežnji da budemo nešto drugo nego što jesmo. U svom toksičnom stidu (gordosti). bili su goli i stidjeli su se. Biblija naviješta da on nije bio zadovoljan vlastitim bićem.stid postaje srž neuroza. Pošto je Adam otuđio svoje istinsko biće.

Toksični je stid lukav. moćan i zbunjujući.zadatak stvaranja lažnog ja. To je putovanje bila najvažnija stvar u mojem životu. Toksični je stid posvuda. U II. . Pokazat ću kako stid stvara beznadnost i duhovnu propast. dijelu upućujem na sve meni poznate načine smanjivanja toksičnog stida i njegovog ponovnog pretvaranja u zdravi stid. a muškarac u radu. ispitati njegova mnogobrojna lica te izložiti njegove korijene i glavne oblike prikrivanja. Najiskrenije se nadam da će svakom čitatelju koji je sputan okovima toksičnog stida ova knjiga pomoći kako bi se oslobodio tog prijetećeg neprijatelja. Snaga toksičnog stida obitava u njegovoj tami i tajnovitosti. U I. dijelu ove knjige pokušat ću izvući stid iz njegova skrovišta. Potrebni su golema energija i velik trud da bi se živjelo s lažnim ja. To bi moglo biti simbolično značenje biblijske tvrdnje da će poslije pada muškarac i žena patiti u svojim prirodnim djelatnostima: žena u rađanju. Kako možemo nadvladati stid koji nas sputava? U čemu je naša nada? To je tema ove knjige u kojoj vam želim prepričati vlastito putovanje u prevladavanju stida.

DIO PROBLEM .I.

STID KAO ZDRAVA LJUDSKA EMOCIJA Nedavno sam slušao intervju s jednim poznatim sportašem. A to odricanje iziskuje prikrivanje. moramo ga istraživati učeći prepoznati njegova mnogobrojna lica i njegove mnogobrojne zbunjujuće oblike prikrivanja u ponašanju. Dijeli nas od nas samih i od drugih. To je zdrava ljudska snaga koja može postati istinska bolest duše. . Postoje dva oblika stida: zdravi stid i toksični stid. U toksičnom se stidu odričemo samih sebe.1. To je dubok rez koji se prvenstveno osjeća iznutra. Upravo je taj tamni aspekt stida dosad izmicao proučavanju. Voli tamu i tajnovitost. Kako se toksični stid prikriva i maskira. POGLAVLJE MNOGOBROJNA LICA STIDA Budući da mu korijeni sežu u predverbalno razdoblje našeg života. Otvoreno je govorio o neuspjehu koji je doživio u poznatoj televizijskoj kući gdje su ga zaposlili kao sportskog komentatora. Što se liče toksičnoga stida. stid je teško definirati. koji uništava život. Toksični stid paradira u raznoraznim maskama i krabuljama. to je tegobno unutrašnje iskustvo neočekivana razotkrivanja.

I kao i sve emocije i on nas potiče na zadovoljavanje naših osnovnih potreba. Jedna stara pošalica govori o čovjeku koji se »popeo na konja i odjahao u svim smjerovima«. Zapanjila me njegova otvorenost i poštenje. Jedna od naših osnovnih potreba jest potreba za strukturom. i zdravi je stid energija u kretanju. Kao i sve emocije. Nemile teškoće posljedica su odbijanja da se pomirimo s našim granicama. Gubimo svoj put. ipak ima i bitna ograničenja. gubeći mnogo energije. Struktura daje našim životima oblik. Mi smo. Zdravi je stid emocija koja nas upozorava na naša ograničenja. ljudi. Bez granica nemamo okvira i lako se zbunimo. konačni. Idemo ovim i onim putem. a ne mi. Strukturu osiguravamo stvarajući sustav granica unutar kojih možemo sigurno djelovati. Nitko od nas nema niti će ikada imati neograničenu moć.U glasu mu se moglo osjetiti razočaranje. Ograničeni smo po definiciji. Postajemo ovisnici. zapravo u bitnome ograničeni. Govori nam da biti ljudsko biće znači biti ograničen. ljudi. Oni diraju u naša lažna ja i iskorištavaju naš toksični stid. jer ne znamo kada prestati. Granice i oblik daju nam sigurnost i omogućuju djelotvorniju uporabu energije. STID KAO DOPUŠTENJE DA BUDEMO LJUDI Naš nam zdravi osjećaj stida daje na znanje da smo ograničeni. Činilo se da je posve svjestan kako. Od njihovih programa koji nas pozivaju na neograničenu moć obogatili su se oni. Neograničena moć koju nam nude mnogi moderni gurui lažna je nada. Izražavao je zdravi stid. Mi smo. Ograničenje je naša temeljna priroda. unatoč mnogim uspjesima. ne znamo reći ne. .

Svijet nam se prvo prikazuje preko naših osnovnih skrbnika. U prvoj fazi dijete mora uspostaviti osjećaj temeljnog povjerenja. da trebamo pomoć. Zdravi stid omogućuje integriranje umjesto rasipanja naše energije. Najbolje ćemo razumjeti zdravi stid shvatimo li ovu fazu uspostave povjerenja u psihosocijalnom razvoju. To je žuto svjetlo koje nas upozorava da smo bitno ograničeni. Zdravi nam stid dopušta da budemo ljudska bića. Kad osjećamo sigurnost i povjerenje. Ne rasipamo vrijeme na ciljeve koje ne možemo postići ili na ono što ne možemo promijeniti. Imamo li skrbnika koji je uglavnom predvidiv.Zdravi nas stid drži čvrsto na zemlji. Zdravi je stid temeljna metafizička granica za ljudska bića. STID KAO RAZVOJNA FAZA Prema Eriku Eriksonu osjećaj stida dio je druge faze psihosocijalnog razvitka. Idemo boljim smjerom kada znamo koje su nam granice. počinjemo razvijati interpersonalnu vezu koja oblikuje most uzajamnosti. Jedini način na koji dijete može razviti . Od početka moramo znati da možemo vjerovati svijetu. razvijamo osjećaj temeljnog povjerenja. Takav je most presudan za razvoj osjećaja vrijednosti. Zdravi je stid dio osobnih moći svakog ljudskog bića. koji je u vezi s nama i odražava sve oblike našeg ponašanja. Moramo znati da se možemo pouzdati u nekoga izvan nas tko će nam se naći pri ruci na ljudski predvidiv način. To je emocionalna energija koja nas upozorava da nismo Bog .da smo griješili i da ćemo opet griješiti. Omogućuje nam da znamo koje su nam granice i da tako djelotvornije upotrijebimo svoju energiju. To temeljno povjerenje mora biti veće od djetetova osjećaja nepovjerenja.

svima nam je potreban povezujući most s našim primarnim skrbnikom. Most je temelj za obostrani razvitak i razumijevanje. postaje značajna jer su njezina ljubav. što potiče želju za švrljanjem i istraživanjem. A da bi švrljalo i istraživalo. Kako povjerenje raste. Interpersonalni most ojačava određena iskustva koja počinjemo prihvaćati i o kojima počinjemo ovisiti. stvara se emocionalna veza. kao i iz podijeljenih iskustava povjerenja. Mora uspostaviti ravnotežu između »oslanjanja i otpuštanja. Ta veza postaje interpersonalni most između djeteta i skrbnika. Stid može biti zdrav ili toksičan. RAZVITAK ZDRAVOG STIDA S otprilike petnaest mjeseci dijete počinje razvijati muskulaturu. U toj najranijoj životnoj fazi možemo poznavati sebe samo u odrazu očiju naših primarnih skrbnika. dijete je u prilici razviti stid. Kad se uspostavi temeljno povjerenje. poštovanje i briga za nas uistinu važni. Da bismo rasli.« Najraniji razvoj mišića uspostavlja ravnotežu pri ustajanju i hodanju. Povjerenje je zapravo potaknuto činjenicom da počinjemo očekivati uzajamnost reakcije i oslanjati se na nju. Druga osoba. . naš primarni skrbnik. dijete se mora odvojiti od svojih primarnih skrbnika. INTERPERSONALNI MOST Odnos između djeteta i skrbnika postupno se razvija iz obostranog interesa. a ona omogućuje djetetu da se upusti u istraživanje svijeta. Mi smo »mi« prije no što postanemo »ja«.osjećaj vlastitog ja jest preko odnosa s drugim. Dopuštamo si da budemo ranjivi utoliko što dopuštamo sebi da trebamo drugu osobu.

Ono uz sebe mora imati nekoga tko će te granice postaviti. Vanjski nadzor mora biti čvrst. Erikson kaže da je osnovni psihosocijalni zadatak u toj razvojnoj fazi postići ravnotežu između samostalnosti i stida. Dvogodišnjaci su tvrdoglavi. ali takvoga koji ima razumijevanja i čije su vlastite potrebe zadovoljene posredstvom bračnog druga. ali i ohrabrujući. dijete treba odlučnog skrbnika. Žele sve učiniti na svoj način (uvijek na oku svojem skrbniku). zvukovi i mirisi .Zapravo. DJETETOVE POTREBE Više od svega. mjeseca do treće godine) zove se »strašna druga«. Kad se dvogodišnjaku pomrse računi (otprilike svake tri minute).« Djetinjstvo i društvo (Childhood and Society) . Svijet je potpuna novost . Više od svega djetetu su potrebne jasne granice. odnosno sumnje. Dijete treba dobar uzor zdravog stida i ostalih emocija.a to je poriv za samostalnošću. Ono treba skrbnikovo vrijeme i brigu. kroz odlučna ponavljanja. Takav skrbnik mora riješiti probleme u vlastitim izvornim vezama i mora imati osjećaj samoodgovornosti. Ako je tomu tako. Dijete mora znati da se interpersonalni most neće srušiti zbog njegova novog poriva da postupa na svoj način . Erikson piše: »Čvrstoća ga mora zaštititi od moguće anarhije njegova još uvijek neuvježbana osjećaja za razlučivanje. jer dijete počinje istraživati dodirivanjem. njegove nes­ posobnosti da se promišljeno oslanja i otpušta. Ova faza (od 15.prizori. ispitalo. U toj fazi dijete mora uzimati stvari kako bi ih. jako se razbjesni i ozlovolji. može biti na raspolaganju djetetu i pružiti mu ono što treba. kušanjem i ispitivanjem.sve to valja usvojiti ponavljajući iskustva.

tj. a da pritom ne popusti skrbnikova ljubav. nehotičnu prirodu stida. ako ono može istraživati. Taj se osjećaj može izraziti kao trenutak nelagode zbog normalnih ljudskih neuspjeha ili pak kao strašljivost i stid u nazočnosti stranaca. što prati osjećaj zdravog stida. neočekivanost. Sjećam se početka jednog svojeg predavanja. čovjek je nezaštićen. ispitivati i bjesnjeti. netko me blago upozorio da mi je otvoren rasporak na hlačama. Crvenilo i neugoda bili su glas mojeg dobrog stida. ali dobrostivim granicama. Kad sam krenuo prema pozornici. STID KAO NEUGODA I CRVENILO U neugodnoj situaciji čovjek je uhvaćen nepripremljen razotkriven je onda kada nije spreman biti razotkriven. Sposobnost da pocrvenimo metafora je naše bitno ograničene ljudskosti. Zdravi stid nas upozorava da nismo svemogući. To se može očitovati u neočekivanoj tjelesnoj nespretnosti. interpersonalni most. U takvim se situacijama zacrvenimo. ono može razviti zdrav osjećaj stida. Helen Lynds u svojoj knjizi »O stidu i potrazi za identitetom« (On Shame and the Search for Identity) piše: »Čovjekov osjećaj nehotice je razotkriven.Ako dijete može biti zaštićeno čvrstim. koji me upozoravao da se ne zanesem previše.« Crvenilo lica izraz je naše ljudske ograničenosti. Crvenilo izražava razotkrivenost. Osjeća kako nije u stanju nositi se sa situacijom u nazočnosti drugih. interpersonalnoj osjetljivosti ili narušavanju pravila dobrog ponašanja. . Takav je osjećaj stida ključan i nužan kao ravnoteža i granica nečije novootkrivene samostalnosti.

Po definiciji. Ta izreka pod­ crtava našu temeljnu potrebu za zajednicom. Zašto bismo uopće imali sposobnost pocrvenjeti da greške nisu dio naše prirode? Crvenilo kao izraz zdravog osjećanja stida drži nas čvrsto na zemlji. da se čuvamo kako ne bismo bili povrijeđeni ili razotkriveni. Kao i sve druge emo­ cije i stidljivost nas upozorava da budemo oprezni. Mi. U iskustvu stidljivosti sadržan je zdrav osjećaj stida. Stranac nosi prijetnju nepoznatog. ljudska bića.Uz crvenilo se javlja poriv da se »pokrije lice«. za društvenim životom. Stidljivost može postati ozbiljan problem kada je ukorijenjena u toksičnom stidu. odnosno potrebu za vezama. Stid­ ljivost je granica koja čuva našu unutrašnju bit u nazočnosti stranca. Netko o kome ne znamo. »sakrije lice« ili »propadne u zemlju«. To može izazvati neugodu. intimnost i razgovor u zajednici. oklijevanje da se razotkrijemo. STID KAO OSNOVNA POTREBA ZA ZAJEDNICOM Stara poslovica kaže: »Jedan kao nijedan«. STID KAO STIDLJIVOST Stidljivost je prirodna granica koja nas čuva od povrije­ đenosti ili razotkrivanja pred strancem. Podsjeća nas na našu temeljnu ljudsku ograničenost. Osjećamo nelagodu. Nitko od nas nije loliko snažan da ne treba ljubav. Nitko od nas ne bi uspio sam. Naša je stidljivost naš zdravi stid u nazočnosti stranca. stranac je netko nepoznat. Kad se zacrvenimo znamo da smo u nečemu pogriješili. Ono nas upozorava da se ne zanesemo previše vlastitom savršenošću. trebamo pomoć. . zamucku­ jemo ili čudno govorimo. Mnogi od nas osjećamo stid kada moramo prići strancu.

ne bismo bili u vezi sa svojim temeljnim potrebama za oslanjanjem na druge. počinjemo izlaziti kako bismo ispitali svoju samostalnost. Zatim smo trebali odvrtjeti film unatrag. Zatražio je da. Tada je tražio da organiziramo iskustvo poput priče na filmu: da ga podijelimo u dijelove. Potreban nam je osjećaj stida kako bi nas podsjetio na naše granice. prođemo kroz to iskustvo. Bez zdrave oznake stida. Nakon godinu i pol dana uspostavljanja uzajamnog povjerenja. a potom odvrtimo kao film. Bit će nam potrebno da se skrbimo za druge i da budemo potrebni. Potom je zatražio da ga odvrtimo bez reda . još uvijek će nam trebati pomoć. Naš stid djeluje kao zdrav znak da trebamo pomoć te da trebamo voljeti i biti u brižnim odnosima s drugima. Trebat će nam roditelji sve dok ne budemo spremni napustiti dom. O takvoj izvornoj vezi mnogo toga ovisi. čak i kad smo neovisni. Najprije smo mi. a tek onda ja.Pri rođenju smo simbolički vezani za majku. koje se ne zaboravlja. Ne možemo sami. Bit će nam potrebno da volimo i rastemo. Richard nas je zamolio da se sjetimo trenutka iz našeg života kada smo bili sigurni da imamo pravo. Bilo je to iznimno iskustvo. Ja sam se prisjetio jednog slučaja sa svojom ženom.srednji . jednim od utemeljitelja programa Neurolingvističko programiranje. u pamćenju. Zdrav osjećaj stida postoji kako bi nas podsjetio da trebamo pomoć. Potreban nam je stid i sumnja kako bismo uravnotežili svoju novootkrivenu samostalnost. STID KAO IZVOR KREATIVNOSTI I UČENJA Jednom sam prigodom organizirao tečaj s Richardom Bandlerom. Ne možemo zadovoljiti svoje potrebe ako se ne oslanjamo na primarne skrbnike. Čak i kad steknemo stanovite vještine. Nijedno ljudsko biće ne može.

Stoga osjećaj potpune sigurnosti i osjećaj da smo u pravu dovode do toga da prestanemo tragati i učiti. bez koje ljudska priroda nije potpuna ljudska priroda. jedva da sam osjećao išta od prvotnog intenziteta. No nije to ono što je meni bilo važno. posljednji dio u sredini itd. prestajemo biti znatiželjni.. ono više nije imalo naboj kakav je imalo prvi put. jednom je napisao: »Duhovni je život. Richard nas je uvodio u oblik unutrašnje korekcije zvane rad na submodalnosti. Važna mi je bila Richardova tvrdnja o kreativnosti. Kad sam ponovno prolazio kroz iskustvo. ne dopušta nam da ikada pomislimo kako sve znamo. jedan od pionira psihološkog programa Treća sila..« Dalji dosezi ljudske naravi (The Farther Reaches of Human Nature) . Za mene je kreativnost najveća ljudska moć. Potom smo trebali još jednom proći kroz iskustvo kao što smo to učinili prvi put. dio ljudske biti. a kad smo sigurni.. Znatiželja i čuđenje u biti su svakog učenja. Platon je rekao da filozofija počinje s čuđenjem. koji je osjećaj naše bitne ograničenosti i omeđenosti. Zapravo. Richard Bandler je najavio kako je jedna od najvećih prepreka kreativnosti osjećaj da imamo pravo. Trebali smo osobitu pozornost posvetiti pojedinostima iskustva i našem osjećaju da smo u pravu. Kad mislimo da smo potpuno u pravu prestajemo tražiti nove informacije.. Naš zdravi stid. Naš je zdravi stid dobar utoliko što nas potiče tražiti nove informacije i učiti nova znanja. STID KAO IZVOR DUHOVNOSTI Abraham Maslow. Biti u pravu znači biti siguran. To je određujuća odlika ljudske naravi.dio prvi.

Vjerujem da je život u stalnom razotkrivanju i razvoju. automatski pretpostavljaju da je svijet u krivu. davanju i brizi. Kada se osobe s poremećajem ličnosti sukobe sa svijetom.« Put do ljubavi (The Road Less Traveled) Svi barem donekle poznajemo stanja neurotičnih osoba ili onih s poremećajem ličnosti. Velik nam je problem u životu odrediti i razjasniti naše odgovornosti. U duhovnosti je riječ o cjelovitosti i potpunosti. automatski pretpostavljaju da su oni u krivu. Peck piše: »Neurotična osoba preuzima previše odgovornosti. Zdravi je stid psihološki temelj naše poniznosti. Upozoravajući nas na bitne granice. Nuka nas da nadiđemo svoje granice i postanemo utemeljeni u krajnjem izvoru stvarnosti. Zdravi nas stid usmjeruje prema nekom većem značenju. Kad su neurotičari u sukobu sa svijetom. Stoga je u duhovnosti riječ o širenju i rastu. dobroti. Duhovnost je naša krajnja ljudska potreba. moramo biti pripravni posvetiti se stvarnosti. prema Peckovim . ljepoti. osoba s poremećajem ličnosti nedovoljno.Što je duhovnost? Vjerujem da je u vezi s našim načinom života. Većina ljudi taj izvor zove Bogom. Riječ je o ljubavi. Takva obveza. Daje nam na znanje da postoji netko ili nešto veće od nas samih. ljubavi i stezi. Da bismo bili iskreno posvećeni životu u poštenju. istini. TOKSIČNI STID Scott Peck opisuje neuroze i poremećaje ličnosti kao poremećaje odgovornosti. zdravi nam stid daje na znanje da nismo Bog. Naš je zdravi stid nužan kao temelj naše duhovnosti.

doživljava se kao sveprožimajući osjećaj neispravnosti i manjkavosti kao ljudskog bića. promašenosti pred sobom. kako pojedinac vjeruje. Toksični se stid doživljava kao unutrašnje mučenje. NEUROTIČNI SINDROMI STIDA Što je stid koji vas sputava? Otkuda on u vašem životu? Što se događa sa zdravim stidom u tom procesu? Toksični stid. toksično stidljiva osoba ima neprijateljski odnos prema sebi. U toksičnom stidu ja postaje objekt vlastita prezira. Toksični je stid kada ja prekida s ja. Ako sam ja objekt kojemu se ne može vjerovati. Za to je potrebno biti u dobrim odnosima sa samim sobom.temelj je i neurotičnih sindroma ponašanja i sindroma poremećaja ličnosti. »zahtijeva volju i sposobnost trpjeti stalno samoispitivanje«. To više nije osjećaj koji nas upozorava na naše granice. osjećaj promašenosti i nedoraslosti kao ljudskog bića. tad ja nisam u sebi. objekt kojemu se ne može vjerovati. neće ga razotkrivati ni pred samim sobom. ali što je još značajnije. On je poput unutrašnjeg krvarenja.stid koji nas sputava . Toksični je stid tako mučan stoga što predstavlja bolno razotkrivanje svoje. pojedinac doživljava sebe kao nepouzdanu osobu. unutrašnji identitet. Osoba utemeljena na stidu neće razotkrivati svoje unutarnje ja pred drugima. Zapravo. Kao objekt kojemu se ne može vjerovati. . Toksični je stid paradoksalan i samogenerirajući.riječima. bolest duše. to je stanje stvari. Toksični stid . Upravo to ima osoba koja nije utemeljena na stidu. Toksični stid daje osjećaj bezvrijednosti. stid koji vas sputava. Razotkrivanje pred sobom leži u srži toksičnog stida.

sa zakašnjenjem se okreću stidu. Ljudi će spremno priznati krivicu. Takva se osoba nije naljutila ili je u melankoličnu raspoloženju. emocija prestaje djelovati kao emocija i postaje odlikom naravi. po općem priznanju pomalo u neprilici i zatečeni.« STID KAO IDENTITET . Lako ga je zamijeniti s osjećajem krivnje. Kad se to dogodi. međusobno povezani u sjećanju. Toksični je stid malo proučavan. ona je ljuta ili je melankolik. ali ne i stid. U oba slučaja emocija je postala temeljem naravi neke osobe. njezin identitet. oblikuju kolaže stida. povrijeđenost ili strah. potreba i nagona stidom • dojmove koji. U članku objavljenom u »New York Timesu« pod naslovom »Stid izlazi iz skrovišta i postaje predmetom znatnije pozornosti« (Shame Steps out of Hiding and into Sharper Focus) Daniel Goleman piše: »Psiholozi. toj silnoj i moćnoj emociji koja je dosad. Freud je proučavao tjeskobu i osjećaj krivnje. Kad je riječ o stidu.INTERNALIZACIJA STIDA Svako se ljudsko stanje može internalizirati. Osobu utemeljenu na stidu progoni osjećaj odsutnosti i praznine. . Toksični je stid osjećaj izoliranosti i usamljenosti u punom smislu. uspijevala izbjeći strogo znanstveno ispitivanje.Stida se stidimo. ali je gotovo potpuno zanemario stid. internalizacija uključuje barem tri procesa: • poistovjećivanje s nepouzdanim ili na stidu temeljenim uzorima • traumu napuštenosti te sputavanje osjećaja. nekako. Vjerojatno znate nekoga za koga biste mogli reći da je »ljutita osoba« ili nekoga koga biste nazvali »melankolikom«.

Uz iznimku nagona za samoodržanjem. društvenu klasu. kulturu. Pripadajući nečemu većem od nas samih osjećamo sigurnost i zaštićenost od šire stvarnosti.. ili pak u sportskom navijanju. To je prvi korak u dječjoj internalizaciji stida. Ono nam daje osjećaj sigurnosti. naciju i svijet. Napuštenost je precizan pojam kojim se može opisati kako neka osoba gubi svoje autentično ja i prestaje postojati u duševnom smislu. Kad oni gube. Ova potreba za pripadanjem objašnjava odanu i često fanatičnu privrženost koju ljudi iskazuju skupini. međutim. ja se uspaničarim. poistovjete se s njima. Kad djeca imaju roditelje utemeljene na stidu. Poistovjećivanje s uzorima utemeljenima na stidu Poistovjećivanje spada u normalne ljudske procese. Uvijek imamo potrebu za poistovjećivanjem. Još od djetinjstva navijam za isti nogometni klub. pobjeđujem i ja. Naša momčad omogućuje nam da doživimo snažne osjećaje pobjede ili poraza. Kad oni pobjeđuju. da se osjećamo dijelom nečega. Napuštenost: nasljeđe prekinute uzajamnosti Stid se internalizira kad nas napuste. da pripadamo nekamo. svojoj skupini.Internalizacija se ostvaruje postupno i s vremenom. nijedna druga težnja nije tako jaka kao ova potreba koja počinje s našim skrbnicima ili drugim bliskim osobama i proširuje se na obitelj. . Svako ljudsko biće mora se suočiti s nekim njezinim aspektima. Potreba da se poistovjetimo s nekim. U manjoj mjeri ona se očituje u privrženosti političkoj stranci.. jedna je od temeljnih potreba. Istinska internalizacija. nastaje pri stalnom pojačavanju svih triju procesa.

. Roditelji koji su emocionalno zatvoreni (svi roditelji utemeljeni na stidu) ne mogu odražavati i potvrđivati emocije svoje djece. Napuštenost podrazumijeva gubitak odraza. Ako nismo imali nekoga tko odražava naše emocije. stidom Sputavanje potreba. Zapravo. Naš identitet zahtijeva blisku osobu. Odražavanje ostaje važno kroz čitav život.Bez odraza u zrcalu djeca ne mogu znati tko su. Budući da je najranije razdoblje našeg života predverbalno razdoblje.razgovora s osobom koja nas ne gleda u oči dok s njom razgovaramo. Sputavanje osjećaja. u njemu sve ovisi o društvenoj vezi. napuštenost zanemarivanje razvojnih potreba svaki oblik zlostavljanja zaplitanje u mrežu prikrivenih roditelja ili potreba obiteljskog osjećaja i nagona uključuje sljedeće: za osloncem ili otvorenih potreba sustava. što je presudno u prvim životnim godinama. Dok govorite.. On piše: »Osjećaj identiteta ega nagomilano je uvjerenje da su nečija unutrašnja istovjetnost i kontinuitet. popraćeni istovjetnošću i kontinuitetom njegova značenja za druge. čije nas oči vide otprilike kao što mi vidimo sami sebe. Sjetite se neugodnog iskustva koje je većina nas doživjela . Erik Erikson definira identitet kao interpersonalan.. nismo mogli znati tko smo. ona se vrpolji ili nešto čita. Odraz im omogućuju njihovi primarni skrbnici.« Djetinjstvo i društvo (Childhood and Society) Osim • • • nedostatka odraza. potreba i instinktivnih nagona stidom najvažniji je činitelj u prerastanju zdravoga u toksični stid.

Budući da žrtva nema vremena ili potporu odžalovati bol zbog prekinute veze. U sjećanju joj ostaju verbalni (slušni) dojmovi. njezine su emocije potisnute. Dinamička bit vašeg ljudskog života utemeljena je u vašim osjećajima. Kad mama ili tata. slike postiđujućih pri­ zora. a žalost nerazriješena. Kada su oni sputani stidom. Djeca. ugrožava djetetov opstanak. poput snježne grude koja kotrljajući se nizbrdo. potrebama i nagonima. potrebu ili nagon. Kako vrijeme prolazi. postaje sve veća. Svaki novi prizor pojačava stari. baš kao i vizualni. usvojitelj ili bilo tko drugi tko obavlja ulogu skrbnika potpuno izgubi kontrolu. Sa svakim novim postiđujućim iskustvom. oblikuju kolaže stida Kako se iskustva stida nagomilavaju i kako se protiv njih branimo. slike stvorene tim iskustvima zapisuju se u banci pamćenja neke osobe. tj. novi verbalni dojam i vizualna slika pridodaju se već postojećima i oblikuju kolaže postiđujućih sjećanja. pamte postupke roditelja kada se oni prikazuju u najgorem svjetlu. Samo prisjećanje može izazvati iznimno . m e đ u s o b n o povezani u sjećanju. Dojmovi koji. Svako sljedeće iskustvo stida koje barem i veoma malo podsjeća na tu prošlu traumu lako može potaknuti sjećanje na riječi i scene iz prošle traume. veoma je malo potrebno da bi se aktivirali ovi kolaži postiđujućih sjećanja. Katkada nije potreban čak ni vanjski poticaj. Tijekom vremena ti se prizori stida povezuju i gomilaju. stidite se do same biti. Riječ. osjetite i stid. osim toga. sličan izraz lica ili prizor mogu ih potaknuti. Djetetov nagon za preživljavanjem duboko pamti takva ponašanja.Biti sputan stidom znači da uvijek kad osjetite bilo kakvu emociju. A tada se bilježi i novo i staro iskustvo.

čini vam se da je vaš život promašen. pa i najsitniju pojedinost ponašanja. Kad možete sebe prezirati. Stid kao emocija sada se zamrznuo i usjekao u bit nečijeg identiteta. To paralizirajuće unutrašnje motrenje uzrokuje povlačenje. više niste u sebi. Često su temelj mržnje i predrasuda. onaj koji svima udovoljava. . Budući da su vaši osjećaji. Osjećate se pogrešnim i inferiornim. pasivnost i nepokretnost. prateći i ispitujući svaku. Doživljavate toksični stid kada ste ljuti. Taj vam je dio oduzet ili je odijeljen od vas. okrećete pogled unutra. Ljutnja je samoodržavajuća i samozaštićujuća energija. potrebe i nagoni sputani toksičnim stidom. Nikako ne možete s drugima podijeliti svoje unutrašnje ja. To unutrašnje kritičko promatranje je mučenje. vaša ljutnja postaje otuđeni dio vas samih. No ne možete se riješiti emocionalne snage ljutnje. jer ste predmet vlastita prezira. Primjerice. Bez te energije postajete otirač drugima. To je čest slučaj u osoba koje su doživjele tjelesno i seksualno nasilje. znači da doživljava dijelove svojega ja kao sebi tuđe.bolno iskustvo. Odijeljeni dijelovi nečijeg ja mogu se manifestirati kroz podijeljenu ili čak višestruku ličnost. STID KAO SAMOOTUĐENJE I IZOLACIJA Kad netko pati od otuđenosti. sve ste više i više otuđeni. Osjećati stid znači osjećati da vas vide razotkrivena i ponižena. Stid je duboko internaliziran. Kad ste predmet samom sebi. Odijeljeni dijelovi našega ja projiciraju se u veze. ako vam nikada nije bilo dopušteno izražavati ljutnju u obitelji. Stvara bolnu napetost koju Kaufman opisuje kao »proizvodnju sputavajućeg i paralizirajućeg učinka na sama sebe«.

Svi se slažu da je tu riječ o gubitku sebstva. rupe u duši. Stanje unutarnje otuđenosti i izolacije prati i kronična depresija. pravo ja se skriva. obiteljski junak ili žrtveno janje.Osoba podijeljena i otuđena unutar sebe može razviti i osjećaj nestvarnosti. Zapravo je najparadoksalniji aspekt neurotskog stida u tome što je on osnovni pokretač i iznimno sposobnog i nesposobnog. Obojica skrivaju dubok osjećaj unutrašnje rastrganosti. i junaka i žrtvenog janjeta. Pia Mellody . i »pravednog« i nevaljalog. STID KAO OVISNOST O DRUGOME Mnogo se pisalo o ovisnosti o drugome. Možda je najdublji i najrazorniji aspekt neurotskog stida odbacivanje sama sebe. Sreća je samo izvanjska. nužan je bijeg od sebe. To je stanje kad pojedinac nema unutarnji život. Može imati sveprožimajući osjećaj nepripadnosti. STID KAO LAŽNO JA Budući da razotkrivanje sebe pred sobom leži u srži neurotskog stida. To je povezano s tugom zbog gubitka autentičnog ja. Kako se oblikuje lažno ja. Ne dolaze iznutra. slojevi obrane i maski toliko su jaki da pojedinac potpuno gubi svijest o tome tko je zapravo. Osoba s lažnim ja može biti perfekcionist ili površna osoba. dok uistinu obojicom upravlja neurotski stid. Taj je bijeg povezan sa stvaranjem lažnog ja. Stvarani godinama. promatranja sa strane. primjerice iznimno sposoban perfekcionist ili pak propali narkoman. i moćnog i jadnog. Lažno ja uvijek je više ili manje od ljudskog. Mogu se tako prikriti da izgledaju p o p u t krajnjih suprotnosti. Veoma je važno uvidjeti da se lažno ja može iskazivati u takvim suprotnostima kakve su. Dobrohotnost i samopoštovanje su izvanjski.

dobivene točnom i preciznom razradom. vlastite vrijednosti. . u glavnim crtama povezanih.... Uvjeren sam da je Mastersonov granični poremećaj sindrom neurotskog stida. Smatram da je internalizirani stid bit ovisnosti o drugome. samopoštovanja i povezanosti s drugima iskrivljen. To se odnosi na ovisnu ličnost. simptoma: • poremećaj predodžbe o sebi • teškoće u određivanju i izražavanju vlastitih individualiziranih misli. želja i osjećaja te teškoće u samostalnoj procjeni vlastite vrijednosti • teškoće sa samodokazivanjem.. To je skup sljedećih. Čini se očitim da su neki od tih poremećaji povezani sa sindromima stida. shizoidne pojave i granični poremećaj. tako da je osjećaj sebe. mislim da su neke od njih kontraproduktivne. Ja smatram da je toksični stid pojam koji ujedinjuje ono što često predstavlja zbrku psiholoških definicija i distinkcija. Premda mi je jasno da takve iscrpne etiološke distinkcije. Nema bitne razlike između te definicije i mojeg opisa internaliziranog stida.ovisnost o drugome definira kao »bolesno stanje u kojemu je autentično ja nepoznato ili se skriva. kliničku depresiju. imaju kliničku i psihoterapijsku vrijednost. što stvara bol i iskrivljene odnose«. STID KAO GRANIČNI POREMEĆAJ Kaufman smatra da su mnoge emocionalne bolesti ukorije­ njene u neurotskom stidu. Nakon što sam proučavao djela Jamesa Mastersona o graničnim poremećajima i pregledao njegove radne filmove siguran sam da postoji minimalna razlika u liječenju ljudi utemeljenih na toksičnom stidu i Mastersonova liječenja graničnih poremećaja.

s vjerovanjem da pojedinac nije ispravan kao osoba. Stid rađa stid. jest uspostava intimne veze. bez obzira na to radi li se o konzumentskoj ovisnosti ili ovisnosti o aktivnosti (poput posla.1.« Nagon za ovisnošću povezan je s rastrganim ja. Slika 1. Iskrivljeno razmišljanje svodi se na uvjerenje da će mi biti dobro ako pijem. stidljivom dijelu. Predmet su vlastita prezira. prikazuje kako internalizirani stid pothranjuje ovisnost i kako ovisnosti stvaraju novi stid. ovisnici ne mogu voljeti sebe. jedem. osjećao sam se sve postiđenijim. Što sam više pio kako bih olakšao svoju na stidu utemeljenu usamljenost i povrijeđenost. više zarađujem. Stid pretvara pojedinca u ono što Kellog naziva »radnim bićem«. Radoholik je u ljubavnoj vezi sa svojim radom. vodim ljubav. alkoholičar s pićem. Oboje modificiraju raspoloženje kako bi izbjegli osjećaj usamljenosti i povrijeđe­ nosti u svojem ranjivom. Ja sam nekada pio kako bih riješio probleme izazvane pićem. Taj duboko internalizirani stid uzrokuje iskrivljeno razmiš­ ljanje. Krug započinje pogrešnim susta­ vom vjerovanja koje je zajedničko svim ovisnicima . kupovanja ili kockanja). Svako ovisničko ponašanje uzrokuje životno štetne posljedice koje. Zapravo. opet. . pa pojedinac postaje još više utemeljen na stidu. Ovisnici taj ciklus zovu kavezom za vjeverice.da ih nitko ne bi mogao željeti ili voljeti takve kakvi jesu.STID KAO BIT I POGONSKA SNAGA SVIH OVISNOSTI Neurotski je stid srž i pogonska snaga svih kompulzivno/ ovisničkih poremećaja. više radim itd. Sadržaj ovisnosti. uzrokuju još veći stid. umjesto ljudskog bića. Moja je općenita radna definicija takvih poremećaja sljedeća: »Patološki odnos prema svakom iskustvu promjene raspoloženja koje ima životno štetne posljedice. Novi stid pokreće kolo ovisnosti.

1.Slika 1. Kompulzivno/ovisnički ciklus koji je potaknut stidom i koji obnavlja stid .

koja počinje poslije treće godine. više učvršćujemo pogrešan sustav vjerovanja. Ritual može biti odlazak na piće s dečkima. Taj meta-stid pojačava identitet utemljen na stidu. u trećoj fazi psihološkog razvoja.mamurnost. Meta-stid je zamjena afekta transformiranje stida zbog sebe u stid zbog iživljavanja i životno štetnih posljedica. nikada prema unutrašnjosti. Zdravi je stid emocionalna osnova naše savjesti. ponižavajući seks. Što više to ponavljamo. To je »iživljavanje« ili ritualna faza ovisnosti. potrošiti sav novac itd. nasititi. p r a z a n novčanik. Prema Eriksonu. Taj je osjećaj posljedica ponašanja koje se protivi našim vjerovanjima i vrijednostima. doživjeti orgazam. Nakon što smo neko vrijeme opsjednuti. Potom slijede osjećaj stida zbog vlastita ponašanja i životno štetne posljedice . Toksični stid pot­ hranjuje ovisnost i sam se obnavlja. »Ne valjam. Mentalna opsjednutost određenim ovisničkim odnosom prvi je stupanj promjene raspoloženja. jer nas razmišljanje udaljava od emocija. nešto nije u redu sa mnom«. Ritual će završiti tako što ćemo se opiti. uspostavlja se polarna ravnoteža između inicijative i osjećaja krivnje. razvojno. dolazi do drugog stupnja promjene raspoloženja. jedenje na omiljenom skrovitu mjestu ili lutanje u potrazi za seksom. nevjera. zreliji od stida i ne odražava se izravno na nečiji identitet te ne .Vrijednost se procjenjuje prema izvanjskosti. Osjećaj krivnje podrazumijeva internalizirana pravila i razvija se nakon stida. Osjećaj krivnje je. STID I OSJEĆAJ KRIVNJE Toksični stid valja jasno razlikovati od osjećaja krivnje (i krivnja može biti zdrava i toksična). ponavljamo poput pokvarene ploče.

promašenost . krivo mi je Pogrešan postupak. 15 mjeseci 3 godine. Čestitost Osjećaj za granice Usporedba sa sportom Turobna ozbiljnost. to je normalno. inicijatva versus osjećaj krivnje. osjećaj da smo manjkavi kao osobe nepopravljivi smo Loš sam.Slika 1. Suprotnost stid . nesposobnost Zdravi stid Rano se razvija. nema mi pomoći. iskušavanje snage volje Pogrešio sam. proizlazi iz poznavanja granica. prekršio sam svoja pravila. biti moćan u sustavu nemoći Zdravi osjećaj krivnje Nastupa nakon stida. ni u čemu nisam dobar Narušavanje same igre. nisam dobar. potrebna mi je pomoć Mogu pogriješiti i griješit ću. nema mjesta greškama. ali imam svoje granice .nikada neću postići gol . po Eriksonu treća psihosocijalna faza.kao istrčavanje u out na nogometnom igralištu Nema ograničenja. obiteljskog uplitanja Megalomanski osjećaj odgovornosti. rezultat perfekcionizma. mogućnost popravka Nisam dobro učinio. osim unutar svoje krute uloge Kršenje jednostavnog pravila .osjećaj krivnje Toksični osjećaj krivnje Izvori i opis Nedovršeni razvoj zbog iskrivljena super-ega. trauma napuštenosti.dopuštenje da budemo ljudi Bitna ograničenost Kršenje pravila. ne valjam.2. krivi korak. a pogreške se mogu ispraviti U svojoj smo biti ograničeni. nemoralan sam Prekršene moralne granice (vrijednosti) Kršenje pravila igre . pogreška proizlazi iz naše prirodne konačnosti Dobar sam. bezvrijedan sam Pogrešni smo u samoj biti. po Eriksonu druga psihosocijalna faza Ograničeno moć i odgovornost. pouzdanost. manjak volje.to bi bilo užasno Pogreška zbog krutosti uloge. ne smijem pogriješiti . poput isključenja iz igre Ja sam promašen. isprepleteni dojmovi stida Neodgovornost. krivi izbor. pogreška iskrivljenog mišljenja (odgovorni smo za tuđe živote) Mogu biti dobar ako sam savršen i slijedim sva pravila (legalistički pristup) i izvršavam svoju zadaću (ulogu) Nemam pravo na ograničenja.kao off-sidea. sporost Osjećaj odgovornosti i moći Doživljaj Osjećaj pogreške Moralnost. nisam dorastao. posljedica je velika kazna. mogu popraviti štetu Toksični stid Nedovršeni razvoj: na stidu utemeljeni uzori. oblikovatelj savjesti Normalan osjećaj odgovornosti. jednostavan prekršaj.

stid je bolan osjećaj u vezi sa sobom kao osobom. toksični stid znači beznađe.« Narcistički i granični poremećaji (The Narcissistic and Borderline Disorders) .. unatoč njihovom nastojanju da dobiju potvrdu i pohvalu. Postoji mogućnost popravka. Popravak se čini nemogućim." Time su vrijednosti te osobe reafirmirane. Proizlazi iz integriranog sustava vrijednosti. iznimna zaokupljenost samim sobom te ne­ dostatak zanimanja i sućuti za druge. toksične krivnje i zdrave krivnje.umanjuje njegov osjećaj osobne vrijednosti. jer nikakva promjena zapravo nije moguća. učenja i poboljšavanja. Fossum i Mason kažu: »Osoba s osjećajem krivnje može reći: "Strašno mi je kad napravim nešto protiv svojih načela. zdravog stida.« Suočavanje sa stidom (Facing Shame) Slika 1. pokazuje složenu suprotnost između toksičnog stida. a ne pogreške u ponašanju. Dok je krivnja bolan osjećaj žaljenja i odgovornosti zbog svojih postupaka. POREMEĆAJI LIČNOSTI KAO SINDROMI STIDA Narcistička osoba Prema Jamesu Mastersonu glavne kliničke oznake osobe sa narcističkim poremećajem su: »Megalomanija. Iz tog se iskustva ništa ne može naučiti i ne otvaraju se mogućnosti poboljšanja.. U svojoj krajnjoj biti. Mogućnost popravka stidljivoj se osobi čini isključenom.2. jer je stid stvar identiteta." Ili: "Žao mi je zbog posljedica mojega ponašanja. U žarištu je teza da je toksični stid povezan s osjećajem neispravnosti kao ljudskog bića. jer ono samo potvrđuje pojedinčeve negativne osjećaje prema sebi.

pogreške i drugi oblici osobne promašenosti ne mogu biti dio paranoične osobe. Djeca iz obitelji u kojima je bilo nasilničkog ponašanja i zlostavljanja. To znači da je prijestupnik nekada i sam bio žrtva u situaciji veoma sličnoj onoj u kojoj sada druge čini žrtvama. prezira i gnušanja projiciraju van. ili preuzimaju ulogu žrtve koju će ponovno . Paranoična osoba postaje hiperoprezna. Paranoična osoba Paranoična je obrana poza kojom se nastoji prevladati prekomjerni stid. Takva je osoba usmjerena na stjecanje bogatstva. Srž te praznine je internalizirani stid. ponavljanje doživljenoga u prošlosti. Ispod te vječne fasade krije se praznina ispunjena zavišću i srdžbom. Prijestupničko ponašanje Kriminal općenito Allice Miller uvjerljivo je pokazala kako je kriminalno ponašanje zapravo uglavnom »iživljavanje nesvjesnoga«. predosjećajući i očekujući izdaju i poniženje za koje je sigurna da će uslijediti. Harry Stack Sullivan opisao je ja paranoične osobe kao »osjećaj beznadne manjkavosti«. To je kao da se unutrašnje oči stida.Osoba s narcističkim poremećajem neizmjerno je motivirana tražiti savršenstvo u svemu što radi. Ona ih prenosi sa svojeg unutrašnjeg ja na druge. Oni. Izvore osjećaja manjkavosti paranoična osoba traži drugdje. djeca iz obitelji s visokim stupnjem napuštenosti trpe strahovitu viktimizaciju. Ona osjeća da je osobno ugrožavaju čak i nevini događaji i vječno je na oprezu. Krivi postupci. tj. moći i ljepote te na pronalaženje drugih koji će odražavati njezinu veličinu i diviti joj se. općenito govoreći.

žele biti poput svojih roditelja? Odgovor treba tražiti u dinamici poistovjećivanja. koji su i sami nekoć bili zlostavljana i udarana djeca. Kaufman tumači: »Roditelji koji se spremaju zlostavljati vlastitu djecu ponovno proživljavaju situaciju u kojoj su sami bili udarani. ali istodobno je proživljavaju i iz perspektive svojih roditelja. niti je to učinio. Te izvorne prizore sad ponavljaju njihova djeca.nemoćna i ponižavana.narkomana i ubojice djeteta. poput Pavlovljeva refleksa.« Zašto roditelji. Nikada nisu razriješili internalizirani stid u vlastitim životima. Njihove su traume iz djetinjstva ugrađene u niz međusobno isprepletenih sjećanja.i ponovno ponavljati. oni ih tjeraju na ponavljanje. . mislim da ima dovoljno podataka koji podupiru pretpostavku da je tomu najčešće tako. Poistovjećivanje prijestupnika jasno je definirao Bettelheim kao »poistovjećivanje s agresorom«. Tjelesno zlostavljanje Onaj tko tjelesno zlostavlja druge i sam je nekoć bio žrtva . ili se pak poistovjećuju s prijestupnikom i ponavljaju prijestup na bespomoćnim žrtvama (što su i sami nekoć bili). Nedvojbeno. Sada oni igraju ulogu svojih roditelja. Premda nitko ne može dokazati da je svaki prijestupnički čin iživljavanje stida zbog napuštenosti. Nitko nije ponudio nijedno drugo rješenje za vječni problem zločina i kriminala. U knjizi »Za tvoje dobro« (For Your Own Good) Alice Miller potanko opisuje ponavljanja mladića . kriminalci se osjećaju kao društveno izopćeni ljudi i podnose teret golema toksičnog stida. Roditelji koji tjelesno ponižavaju i zlostavljaju djecu najčešće su i sami u mlađoj dobi bili zlostavljani.nagon za ponavljanjem. To se ponavljanje zove »kompulzivno ponavljanje« .

Seksualno zlostavljanje Oni koji seksualno zlostavljaju najčešće su ovisnici o seksu. snažnije je vjerovanje da smo manjkavi i neispravni. on se sve više i više stidi.« U osnovi. Što je stid više internaliziran. osim toga. pokušavajući zadobiti njegovu moć i snagu. nasumično i nepredvidivo tjelesno zlostavljanje uzrokuje stanje pasivnosti u kojemu žrtva osjeća kako ne može više ništa učiniti. žele što prije pobjeći od toga. pojedinac istodobno postaje slabo. Kaufman kaže: . zločesto dijete i snažan nasilni roditelj. Poistovjećujući se s roditeljem. Martin Seligman je proveo opsežno istraživanje o onome što on zove »naučena bespomoćnost. Jednostavnije se vezanost za nasilje može objasniti činjenicom da što se nekoga više tuče. ili pak prema djeci. Bez granica nemamo zaštite. Osoba više ne vjeruje u mogućnost izbora. Internalizirani stid uništava granice. Tjelesno zlostavljanje može potaknuti prisilno ponavljanje zlostavljanja. Stoga se više ne poistovjećuju sami sa sobom nego sa svojim postiđujućim tlačiteljem. Uz to se javlja i negativni sustav vjerovanja. ograničenije su nam mogućnosti izbora. Katkada takve osobe ponavljaju situaciju u kojoj su same bile seksualno ili tjelesno zlostavljane. Žrtve tjelesnog nasilja mogu. Počinitelji incesta i seksualnog zlostavljanja poticani su internaliziranim stidom. proizvoljno. i ostati žrtve. usmjerenog prema sebi ili svojem supružniku. Što više vjerujemo da smo manjkavi i neispravni. Unutrašnja slika roditelja-mučitelja budi staru situaciju i posreduje proces. Seksualno zlostavljanje stvara intenzivan i onesposobljavajući stid koji veoma često stvara podijeljenu ličnost.Kad su djeca tjelesno povrijeđena i kada duševno pate.

Volja je apetit. Žrtvu. Um (zaključivanje i prosuđivanje) daju . moramo se emocija osloboditi kako bi intelekt. Kada doživimo događaj nabijen emocijama. Oba ekstrema odbijaju biti ljudska bića. Ljudska je volja intenzitet želje podignut na razinu akcije.. Kada su sputane stidom. Emocije iskrivljuju mišljenje. Oba pretjeruju: jedan je više od ljudskog bića. Poražavajući i ponižavajući žrtvu počinitelj se trenutačno oslobađa stida. Ja sam najbolesniji među bolesnima. rođena iz nemoći i potaknuta stidom. Postiđene i zapriječene emocije sprečavaju punu integraciju intelektualnog značenja. taj je prizor nasilja ponavljanje.»I počinitelj napada ili nasilja utemeljen je na stidu..onesposobljena volja Toksični stid ima i oblik megalomanije. riječ je o izražavanju stida i viktimizaciji nevinoga. nepristojno ponašanje ili kroz telefonske pozive. Megalomanija .. ja sam »najbolji/ najgori« na svijetu. metu osvete. rekonstrukcija prizora jednake nemoći i poniženja koju je iskusio sam počinitelj od ruke drugog mučitelja. Bespomoćnost kaže da mi ništa i nitko ne može pomoći.također megaloman. njihova se energija smrzava i nije moguća puna integracija između uma i volje. um i moć prosuđivanja izvukli smisao iz njega. drugi je to manje. voajerizam. U svakom slučaju.. silovanje. uznemiravanje. Megalomanija je poremećaj volje. Megalomanija je rezultat uništene ljudske volje. egzibicionizam. Može se pojaviti kao narcističko samouveličavanje ili bijedna bespomoćnost. Takva su djela djela moći i osvete.. Važno je shvatiti da je onaj koji je manje od ljudskog bića .onaj bespomoćni . zbunjuje izvor počiniteljeva stida. Volja se prvenstveno onesposobljava kroz postiđivanje emocija..« Viktimizacija se može manifestirati kroz incest.

Stoga je bit duhovnosti rast i širenje. mi smo duhovna bića koja trebaju zemaljsko putovanje kako bi postala potpuno duhovna. Bez uma. Bivanje je temelj svih bića. • Volju se doživljava kao svemoćnu. a ne ništa. kao »bijednu«. TOKSIČNI STID KAO DUHOVNI BANKROT Problem toksičnog stida u krajnjemu je duhovni problem. Odrugojačenje jest pojam koji rabi španjolski filozof Ortega Y. koji je otuđivanje ja od sama sebe. Ovo stanje uništenosti uzrokuje ozbiljne probleme. Ja to zovem »duhovnim bankrotom«. Biti uistinu ljudsko biće . Bitno u bivanju jest zašto je nešto nešto. Bez sadržaja volja počinje htjeti samu sebe. Bit duhovnosti je bivanje. On kaže da je čovjek jedino biće koje živi iznutra. Mi nismo materijalna bića na duhovnom putovanju. volja je slijepa i nema sadržaja. Odrugojačenje i dehumanizacija Uslijed toksičnog stida. novost i kreativnost. pojedinac se »odrugojačuje«.sve ili ništa. Duhovnost je način života .volji oči. • Volja hoće u apsolutnim ekstremima . Gasset kako bi opisao dehumanizaciju. Neki od njih jesu: • Volja hoće ono što se ne može htjeti. ili kad ne uspije.takav koji povećava i proširuje život. • Volja pokušava imati sve pod svojim nadzorom. Već sam najavio da je duhovno bit ljudske egzistencije. Bivanje je onaj pobjedonosni udarac kojim trijumfiramo nad ništavnošću. • Volja hoće samo za volju htijenja (impulsivnost).

ono je samo sebi opravdanje. Može sam potaknuti spiralu stida kroz unutrašnji razgovor. Mogućnost za popravak čini se isključenom ako je čovjek u osnovi neispravan kao ljudsko biće.znači imati unutrašnje ja i život iznutra. manjkav i pogrešan. Upravo je značajka slijepe ulice ono što stid čini tako beznadnim. Toksični je stid polarnost »više od ljudskog/manje od ljudskog«. Kada ljudska bića više nemaju unutrašnji život. Bivanje ne traži mjerilo. Vidjeli ste na slici 1.1. toksični stid je funkcionalno autonoman. Čovjek može zamisliti neku situaciju i osjetiti dubok stid. Stid kao bespomoćnost Toksični stid ima osobinu neizlječivosti. nema mi pomoći. što znači da može biti potaknut iznutra. Ako sam neispravan. Sve ovisi o tome kako radimo te o uspjesima koje postižemo. Potreba da lažno ja pokrije i sakrije autentično ja iziskuje život u kojemu prevladavaju rad i dostignuća. Toksični stid traži sreću i potvrdu vani. Kako se mogu promijeniti? Toksični stid ima i osobinu cirkularnosti. odrugojačuju se i dehumaniziraju. kako ovisnici izražavaju internalizirani stid. jer je unutrašnjost neispravna i manjkava. Pribrojite . umjesto o bivanju. Bivanje je utemeljeno u unutrašnjem životu koji raste u bogatstvu. Što više doživljava stid. Takvo uvjerenje vodi do nemoći. Funkcionalna autonomija Kad se internalizira. Toksični je stid duhovni bankrot. bez ikakvih vanjskih stimulansa. sve je postiđeniji i tako u krug. a onda se osjećaju postiđenima zbog svojega sramnog ponašanja. tragajući izvan sebe za hranom i obranom. Životinje žive u stalnoj budnosti. uvijek na oprezu. Stid rađa stid.

imenujući ga.tome samoobnavljajuću osobinu stida i uvidjet ćete uništavajuću. . Čitatelj sada već uviđa kako je dramatično za mene bilo otkriće dinamičkog stida. stječemo stanovitu moć nad njim. duševno razarajuću snagu neurotskog stida. Osvještavajući dinamiku stida.

Parovi utemeljeni na stidu održavaju neintimnost . Nije moguće naučiti vlastitu vrijednost ako se sami ne cijenimo.2. Mogućnost toksičnog stida počinje s našim izvornim vezama. Ako nekoga ne cijenite. Toksični stid je višenaraštajni. Prenosi se s jednog naraštaja na drugi. teško je zamisliti da vas mogu postidjeti njegove riječi ili djela. oboje nose stid iz vlastitih obiteljskih sustava. Njihov će brak biti utemeljen na njihovoj stidljivoj biti. Kao par. Ljudi utemeljeni na stidu pronalaze druge ljude utemeljene na stidu i vjenčaju se. Najvažnija posljedica toga bit će nedostatak intime. Ako su naši primarni skrbnici utemeljeni na stidu. POGLAVLJE IZVORI TOKSIČNOG STIDA OBITELJSKI SUSTAV Uvod Toksični se stid prvenstveno potiče kroz značajne veze. ponašat će se bestidno i prenijeti svoj toksični stid na nas. Teško je dopustiti nekome da vam se približi ako se osjećate neispravnima i manjkavima kao ljudsko biće.

Kad smo utemeljeni na stidu. kako se nositi s beskrajnim životnim problemima i kako ih preživjeti. Često je to bilo tako da bih ja gledao nogometnu utakmicu na televiziji. kako se pošteno svađati. Da bi dobro slušao. provodio dosta vremena sa svojim sinom. Moramo ih slušati. . manipulacije. čovjek najprije mora imati zadovoljene vlastite potrebe. sve je već unaprijed jasno. kako voljeti sebe i drugoga. kako imati osjećaj za tjelesne. no ono nije bilo utrošeno kvalitetno. teško vam je slušati. ukorio bih ga. emocionalne i intelektualne granice. Ja sam primjerice. roditeljima rodi dijete. igre. paziti na njegove potrebe više nego na svoje. Roditelji trebaju biti uzor. Jednostavno ne znaju kako. Dio ljubavnog truda je i slušanje. nadmetanje za stjecanje nadzora. kako biti samodiscipliniran. To iziskuje popriličnu količinu emocionalne zrelosti. Ako imate neku potrebu. To znači naći se djetetu pri ruci. Kad se takvim. povlačenje. usmjeravamo se jedino na našu bol. kako komunicirati. Pružanje uzora odnosi se na mnoga područja: kako biti muškarac ili žena. Potreba je poput zubobolje. stalne neproduktivne svađe. kako se intimno odnositi prema drugoj osobi. dok se on igrao u sobi. Djeca trebaju vrijeme i pažnju svojih roditelja.kroz lošu komunikaciju. i optuživanje. Djeca posve jasno izražavaju svoje potrebe i priopćit će nam ih neuvijeno. Poklanjati vrijeme nekome dio je ljubavnog truda. na stidu utemeljenim. Ako bi previše galamio. kako priznati i izraziti emocije. Provodili smo količinski dosta vremena zajedno. Na stidu utemeljeni roditelji ne mogu postići ništa od svega toga.

na stidu utemeljeni. Na stidu utemeljene obitelji djeluju u skladu sa zakonima društvenih sustava. ima »rupu u duši«. Tako odrasla djeca pretvaraju ljubavnike u roditelje. Svaki dio tih društvenih sustava dodaje svoj jedinstven doprinos indukcijskom procesu toksičnog stida. jer se zapravo radi o potrebama djeteta. Dijete raste i odrasta. Ako bih sreo neku djevojku i ako bismo se svidjeli jedno drugome. . očekivao sam da se skrbi za mene poput majke. nikada mu nije dosta. jer se potrebe djeteta sukobljavaju s potrebama roditelja. Najvažnije je da potrebiti. roditelji se ne mogu nikako skrbiti o potrebama svoje djece. Djeca idu u školu.Potrebiti. Odraslo dijete ne može se zasititi. čak i nakon prvog sastanka\ Kad bi se zaljubila u mene. u nekoga tko će se pobrinuti za njihove potrebe. To potrebito dijete je nezasitno i kada postane odrastao čovjek. Ali ispod maske odraslog ponašanja krije se dijete koje je bilo zanemarivano. Ja sam primjerice. Odrasli nastoje da im ono što dobiju bude dovoljno i trude se kako bi sljedeći put više i dobili. odrastajući za život u društvu. Djeca rastu na tlu stida umjesto u toplom naručju ljubavi. na stidu utemeljeni brakovi. stvaraju potrebite. odmah bih počeo pričati o braku. u crkvu ili sinagogu. Svi članovi takve obitelji upleteni su u vrstu ekstatične zamrznutosti. krut je i zatvoren. na stidu utemeljene obitelji. Kad je društveni sustav disfunkcionalan. u svojim ranim vezama. Oni se brinu o potrebi sustava za ravnotežom. Zahtjevna djeca trebaju roditelje. Kao odraslome. uvijek išao predaleko i želio previše. Dijete je postiđeno kad god ima neku potrebu.

Njegov je stid bio još očitiji. uglavnom kad bi mu išlo veoma dobro u životu i kada bi bio pod pritiskom uspjeha. jednostavno bi stavio u automobil neke nužne sitnice i počeo voziti. Bježao je devet puta. Troje djece je bilo iz njegova prvog braka.MAXOVA PRIČA* Max je možda najtragičnija osoba koju sam sreo u posljednjih dvadesetak godina otkako radim kao savjetnik. ozbiljno se optužujući. Često se crvenio. četvrto iz drugog. Činilo se da ga svi vole. Potom bi to popratio dugim. svi su imali manje od 17 godina. Došli su živjeti s Maxom pošto se razveo od svoje treće žene. Bio je bolno zbunjen i pretjerano napet. pokazivao je mnoge oblike prikrivanja stida. Pri devetom je bijegu ostavio petero djece. Sve bi ostavio . Jedan od njih sada je mrtav . Osim toga. Max je bio direktor prodaje u nekoj tvrtki. Obratio mi se sa 44 godine. pokućstvo. obitelj i posao. Zapravo. a peto iz trećeg. Imao je problem kakav nikad prije nisam rješavao. Prikupio sam pojedinosti iz tragičnih života stvarnih. samoobmanjujućim pričama o svojoj pouzdanosti i uspješnosti. U određenom trenutku. duboka je bol njegova života bila očita.odjeću. na stidu utemeljenih ljudi.postao je tragičnom žrtvom toksičnog stida. . Max je bježao.vrsta tipičnog predstavnika toksičnog stida. U razgovoru je neprestano skretao pogled. Katkada bi me prkosno pogledao u oči i otvoreno mi ispričao o nekim svojim postupcima. Maxov je život bio metafora internaliziranog stida. Dok sam razgovarao s Maxom. Odmah sam ga zavolio. Kad bih se blago suprotstavio * Max je složen simbol . Utjelovljavao je mnogobrojna lica stida i bio je proizvod najvažnijih izvora stida.

Seksualna ovisnost prvog stupnja uključuje sljedeće: • Više ljubavnih veza ili seksualnih partnera. već je bio spolno nemoćan.5 cm i zgodan. Max je bio ono što Pat Carnes u svojoj knjizi »Izlazak iz sjene« (Out of The Shadows) zove seksualnim ovisnikom prvog i drugog stupnja. Drugi stupanj uključuje voajerizam. Bio je visok 190. na stidu utemeljena. Stupnjevi se odnose . bespomoćnost. do neke mjere. a na svojem je posljednjem »izletu«. postao bi izrazito osjetljiv. • Kompulzivno samozadovoljavanje uz pomoć pornografije ili bez nje. • Fetišističko ponašanje. zauzeo bi obrambeni stav. njegova očajnička usamljenost i njegova. perač posuđa. kuhar u jeftinim gostionicama. Iz svega mi je toga postao jasan njegov očaj. egzibicionizam.njegovim pokušajima da se izbjegne suočiti s istinom. premda tjelesno privlačan ženama. silovanje i zlostavljanje. na izletima je uvijek ostajao sam i nije se upuštao u seksualne odnose. Kad me je sreo. tijekom svojih bjegova bavio se drugorazrednim poslovima. skupljao i prodavao aluminijske limenke. To je. Premda je intelektualno bio nadaren i očito je bio dobar direktor prodaje. kako je on nazivao svoje bjegove. nepri­ stojno ponašanje i opscene telefonske pozive. scenski radnik. Carnes govori i o trećem stupnju seksualne ovisnosti koji uključuje incest. bilo heteroseksualne ili homoseksualne prirode. bestijalnost ili prostitucija. • Kroničnu potragu za seksualnim zadovoljstvom. prouzročila dugogo­ dišnja izolacija i pušenje marihuane. pomoćnik smetlara. drvosječa. Max. a katkada bi se i istinski razbjesnio. Bio je čistač.

Kad se došao posavjetovati sa mnom. Max me podsjetio na moj vlastiti stid i ovisnost o drugima. godini bila već u drugom braku. Što se Maxa tiče. Max bi odustao (pobjegao bi od mene). Najmlađi . upuštajući se u suptilne oblike nepristojnog ponašanja. Sva su Maxova djeca bili ovisnici. Povremeno sam viđao Maxa gotovo sedam godina. Bila je ozbiljan skrbnik-ovisnik i miješala je ljubav sa sažaljenjem. Drugi i treći stupanj uvijek podrazumijevaju postojanje žrtve i zakonom su kažnjivi. Pomirio se s neprivlačnim poslom knjigovođe u prodavaonici računala. on je tijekom svoja tri braka imao više ljubavnih veza. lutao velikim robnim kućama. Maxova dva sina i kćerka iz drugog braka bili su teški narkomani i imali su velikih teškoća u vezama i u seksu. Zbližio sam se s Maxom više no što bi to ijedan psihološki savjetnik smio. Jedanput se sakrio u grane nekog stabla i čekao tri sata samo da bi dvije minute gledao mladu ženu bez ičega na sebi.bio je s nepunih trinaest godina četiri puta uhićivan i zatvaran zbog nasilna ponašanja izazvanog alkoholom i drogom. osim grudnjaka i gaćica. već je potpuno prekinuo sve veze sa ženama. osim toga. Njezin je drugi muž bio bivši preprodavač droge u Europi. Pronalazila je muškarce koji su bili na samom dnu i vraćala ih u normalan život.dječak iz njegova trećeg braka . Njegova je najstarija kćerka u 26. Bio je izoliran i nije imao nikakvu pravu vezu.na razine viktimizacije i pravnih posljedica koje prate seksualni čin. nekoliko je puta zatvaran zbog raspačavanja narkotika u Francuskoj. Max je. Baš kad bih pomislio da smo postigli neki napredak. U početku drugog braka upuštao se u voajerizam popraćen velikim osjećajem degradiranosti i stida. Toliko .

na stidu utemeljene ljude. U rujnu 1974. Umro je od emfizema u odjelu za siromašne državne bolnice. Naše su najznačajnije veze one izvorne. No bio je i istinski velikodušan i plemenit.sam mu želio pomoći da sam postao pretjerano zainteresiran za rezultat našeg rada. Na njegovu sam pogrebu plakao kao nikada u životu. njegovu napuštenost. Njegova je sućut za patnje drugih bila bezgranična. njegovo vjersko podrijetlo i postiđujuću kulturu koju svi mi dijelimo s njim. Njegov je život. I njegov je otac umro upravo u toj dobi. njegove na stidu utemeljene roditeljske uzore. Max je umro. DlSFUNKCIONALNE OBITELJI Toksični stid ima podrijetlo u međuljudskim odnosima. Max je predstavljao sve nas. u kojoj možemo očekivati zaštitu . kemijske i seksualne ovisnosti. Rekao sam da je umro od emfizema. Obitelj je jedinica kojoj pripadamo. Pojavljuju se u našim izvornim obiteljima. višenaraštajnu postiđujuću obiteljsku povijest. osobito u značajnim vezama. Zapravo je umro od toksičnoga stida. ilustrirao izvore i demonsku snagu toksičnog stida. U Maxovoj je ličnosti postojala značajka megalomanske melodramatičnosti. od početka do kraja. S pomoću iskustava iz Maxova života istaknut ću ove izvore toksičnog stida: njegovu disfunkcionalnu obitelj. Judith Bardwick to veoma dobro opaža: »Brak. Imao je pedeset dvije godine. njegovo školovanje. Njegov je internalizirani stid bio izvor njegove ovisnosti o drugima. Max je bio univerzalno utjelovljenje toksičnog stida. okolina je u kojoj doživljavamo naša najintimnija i najmoćnija ljudska iskustva. a stoga i obitelj.

Felicia je potjecala iz čvrste.od neukrotive sudbine. Njegov je stariji brat. Maxova je obiteljska povijest zastrašujuća. Felicia je. njegova se majka Felicia razvela od njegova oca Jeromea. Kad je Max imao osam godina. Felicijina majka nikada nije govorila o tim incestuoznim činovima i nosila ih je kao svoju sramnu tajnu. I starija je sestra. Ralph. Maxine. u kojoj stvaramo beskonačnost kroz našu djecu i u kojoj pronalazimo raj. Građa od koje je sastavljena obitelj mnogo je krvavija i mnogo strasnija nego građa od koje je sastavljeno prijateljstvo. religiozne kršćanske obitelji. Obitelj je zahtijevala da je Jerome oženi. Jerome je bio utemeljen na stidu. Očekivali su Maxovu stariju sestru . Otac ga je napustio. Od svoje je osme godine Max bio emocionalno i financijski zanemaren.Maxine. Njezinu je majku seksualno zlostavljao vlastiti otac (također alkoholičar) i dvojica od njezine devetero braće. bio teški alkoholičar i ženskar .« U tranziciji (In Transition) Obitelj je okolina u kojoj stječemo prve spoznaje o sebi. iako prividno ispravna i čedna. a i cijena je veća. »iživjela« seksualni stid svoje . Felicia je bila naoko iznimno čedna osoba i emocionalno zatvorena.ovisnik o seksu. U Maxovu je slučaju otac. Oni su bili njegovi mali roditelji. Naša sudbina u velikoj mjeri ovisi o zdravlju naših skrbnika. preuzeo ulogu Maxova oca. Unutrašnji identitet prvo pronalazimo u odražavajućim očima naših primarnih skrbnika. Vjenčali su se jer je majka bila trudna. a odgajala ga je emocionalno incestuozna majka-alkoholičarka. preuzela roditeljsku ulogu. odnosno 18 godina. Nosila je potisnutu seksualnost svoje majke. Maxova su se majka i otac vjenčali sa 17. Jerome.

Oboje su bili ozbiljno utemeljeni na stidu. Nije bio planiran a zapravo niti željen. a ne kao njihov zbroj. To znači da su oboje bili žrtve emocionalnog incesta. bili su ovisnici o drugima i ovisnici o alkoholu. Oba su Maxova roditelja bili nadomjesni supružnici. Naše je tijelo cjelovit organički sustav. majčin otac. Felicia je bila emocionalna supruga svojega oca. Obitelj se definira kao interakcija i međuodnosi njezinih dijelova. Bio je njezin mali muškarac i postao joj je nadomjesni supružnik. Obitelji su društveni sustavi koji prate zakone organizma. Tu su živčani. Istaknuo sam ih kako bih pokazao da su to krute uloge uvjetovane potrebama obiteljskog sustava.majke zatrudnjevši u sedamnaestoj godini. Max je rođen pet godina nakon Jeromeova i Felicijina vjenčanja. ali hladna i nesenzualna. Maxova je majka bila pokorna. Radilo se o slučajnoj trudnoći. krvožilni. I Jerome je bio emocionalni skrbnik svoje majke. Feliciju je također seksualno zlostavljao djed. mali roditelji. OBITELJI KAO DRUŠTVENI SUSTAVI Opazili ste da sam istaknuo riječi izgubljeno dijete. Max je bio ono što se zove izgubljenim djetetom u teoriji obiteljskih sustava (Sharon Wegscheider-Cruse). Prvi je zakon društvenih organizama da je cjelina veća od zbroja njezinih dijelova. Postala je njegova mala žena i pouzdanica pošto joj se majka povukla u hipohondriju. U svojoj knjizi Bradshaw o obitelji i u istoimenoj seriji emisija na televizijskoj postaji PBS naglasio sam novo razumijevanje obitelji kao društvenih sustava. nadomjesni supružnik. endokrini sustav . To se holističko načelo može ilustrirati slikom ljudskog tijela. sastavljen od mnogih podsustava.

zakon dinamičke homeostaze.itd. ona je kao organizam veća od bilo kojeg svojeg člana. nego međuodnos tih dijelova. Primjerice. Kao društveni sustavi. cijeli je sustav izbačen iz ravnoteže. Ako se jedan dio pomakne. Što se tiče obitelji. Ljudsko tijelo kao organizam nije zbroj njegovih sastavnih dijelova. brak njegovih roditelja bio je iznimno disfunkcionalan. U disfunkcionalnoj obitelji. Ako je brak disfunkcionalan. U sustavu je svaki dio povezan sa svakim drugim dijelom. Glavni sastavni dio obitelji kao sustava jest brak. Kada je sustav izvan ravnoteže. Kada je glavni sastavni dio sustava disfunkcionalan. obitelji imaju svoje sastavne dijelove. Djeca u disfunkcionalnoj obitelji preuzimaju krute uloge uvjetovane obiteljskom potrebom za ravnotežom. Dinamička homeostaza znači da će. U Maxovu slučaju. ako mi odrežete noge od tijela. i obitelj je disfunkcionalna. a ne kao zbroj dijelova. pomaknut će se svi dijelovi. teško da ćete. Ako je brak zdrav i funkcionalan. povezati te noge sa mnom. pogledavši ih same. Obitelj se definira odnosima između dijelova. Svaki je dio u cijelosti dio i dijelom cjelina. mobil je sklon zamrzavanju i statičnosti. uloge i potrebe koje definiraju sustav. Mobil će se uvijek vratiti u stanje mirovanja. To je zakon ravnoteže. U svojim sam televizijskim emisijama to ilustrirao uporabom mobila. počinje djelovati drugi zakon. kad god je neki dio sustava izvan ravnoteže. utjecat ćete i na sve ostale njegove dijelove. i obitelj će biti zdrava i funkcionalna. U zdravoj. Moje tijelo nije moje tijelo ako je izrezano na dijelove. ostatak članova sustava pokušati povratiti ravnotežu. Dodirnete li neki dio mobila. Tako će . funkcionalnoj obitelji mobil je u blagom kretanju.

U tom sustavu nije bilo priskrbljivača novca. I Max i njegova sestra Maxine bili su izgubljena djeca. Max je volio starijeg brata i divio mu se. Budući da u obiteljskom sustavu nije bilo oca. Istaknuo sam te riječi kako bih pokazao da je riječ o disfunkcionalnoj ulozi. Svojevoljno je prihvaćao interpersonalni prijenos stida svojega brata. napustio je svu svoju djecu. neprestano ga ocjenjujući prema načelima »mora se« i »treba se«. Ralph je preuzeo tu ulogu i postao Maxov mali otac. Ralph je. što će težiti savršenstvu. Ralph je prikrivao svoj stid igrajući ulogu zvijezdejunaka.primjerice dijete koje nije željeno pokušati uravnotežiti obitelj time što neće izazivati nikakve probleme. bio zvijezda ili junak. to doživljavao kao napuštenost. zapravo je težio tome da bude iznimno uspješan kako bi svojoj na stidu utemeljenoj obitelji alkoholičara dao dostojanstvo. A budući da obitelj nije imala brak (glavni sastavni dio). pa su Ralph i Maxine postali iznimno odgovorni skrbnici. Ralph. Služio se vjerskom pravednošću kao oblikom prikrivanja svoga . Učio je za svećenika. Od najveće je važnosti ovdje uočiti da su sve navedene uloge zapravo oblici prikrivanja stida. Ralph je preuzeo ulogu Felicijina nadomjesnog supruga. Max je nalazio zaštitu od očeva alkoholizma .neki bi ga rođaci primali u svoju kuću. Kao dijete. bio i iznimno religiozan. To je uloga izgubljena djeteta. tražeći od njega da bude savršen. što će pomagati. Maxov je brat. Tražio je pretjeranu disciplinu od Maxa. ponašao se bestidno prema Maxu. Max je. međutim. Maxovi stariji brat i sestra postali su Maxovi mali roditelji. Kako se Jerome sve više odavao alkoholu. osim toga. Osim toga. On je bio zaštićeni. što će biti iznimno odgovorno ili neprimjetno. Ralph je bio stalni izvor stida za Maxa.

1. Maxova disfunkcionalna izvorna obitelj .Slika 2.

Time je otvoren prostor za Maxa. jedna osoba. Svi su članovi Maxova obiteljskog sustava preuzeli određene uloge kako bi stavili pod nadzor Jeromeovu alkoholičarsku ovisnost i Felicijinu ovisnost o drugima. Ona je postala mamino žrtveno janje. U disfunkcionalnim obiteljima uloge su krute. Njegov je prvi veliki bijeg trajao četiri dana. Njezina je funkcija olakšati bol svim članovima obitelji. Kada strah. Tako žrtveno janje okajava za ljudske grijehe. Max je postao poput žrtvenog janjeta u židovskom ritualu okajavanja. Slika 2. pokazuje različite uloge u Maxovoj izvornoj obitelji. jer je u pubertetu bio aktivni alkoholičar. svi su članovi obiteljskog sustava ublažavali vlastitu bol. i završio je na plaži u New Orleansu. sustav ostaje zamrznut i .stida koji je prenosio na Maxa moralizirajući i procjenjujući ga. Max je postao žrtveno janje. Zatim se Ralph pokajao i otišao u svećenstvo. Uočit ćete da sve uloge prikrivaju na stidu utemeljenu unutrašnju bit. U funkcionalnim obiteljima uloge se odabiru i prilagodljive su. Prvo je Maxine preuzela tu ulogu zbog Felicije. On je počeo piti i bježati u petnaestoj godini.1. Budući da svaki član sustava ostvaruje svoju krutu ulogu. postaje obiteljsko žrtveno janje. Poslije je Ralph postao žrtveno janje. Doslovno je otišao u smrt noseći stid nekoliko naraštaja svoje obitelji. obitelj se sve više i više usmjeravala na njega. Razgovarajući o Maxu i neprestano se baveći njime. često ona najosjetljivija. Ja sam dodao neke iz mojih zabilješki o Maxu. Članovi mogu odlučiti hoće li prestati igrati uloge. U tom se ritualu po janjetu razmaže krv i pošalje ga se u pustinju. Kako su se njegovi bizarni bjegovi nastavljali. bol i usamljenost stida u disfunkcionalnoj obitelji postanu veoma snažni.

Slika 2.»muškarci ništa ne vrijede«. .2. Obiteljska povijest bolesti Maxove majke (Felicije) U svih se kćeri potvrdilo da je majka imala pravo .

nepromjenjiv. Disfunkcionalne su obitelji zamrznute u stanju nalik na opčinjenost. Stidljiva bit održava sustav zamrznutim. Svi se skrivaju. Uloge prikrivaju istinsko i autentično ja svake osobe. Stid: na stidu utemeljene obitelji i višenaraštajna bolest Jedan od razornih vidova toksičnog stida jest činjenica da se on prenosi s naraštaja na naraštaj. Skriveni i tajni vidovi toksičnoga stida izvori su njegova višenaraštajnog života. Budući da se drži u tajnosti, stid se ne može razriješiti. Obitelji su bolesne koliko i njihove tajne. Tajne su ono čega se takve obitelji stide, a mogu se pratiti naraštajima unatrag. Mogu to biti tajne o samoubojstvima, incestima, abortusima, ovisnos­ tima, javnoj sramoti, financijskoj propasti itd. Sve tajne na kraju izađu na vidjelo. To je snaga toksičnog stida. Bol i patnja stida stvaraju automatske i nesvjesne obrambene sustave. Freud ih naziva raznim imenima - poricanje, idealizacija roditelja, potiskivanje emocija i disocijacija od emocija. Važno je uočiti da ne možemo znati ono što ne poznajemo. Poricanje, idealizacija, potiskivanje, disocijacija postaju, kada se oblikuju, nesvjesni mehanizmi preživljavanja. Budući da su nesvjesni, gubimo dodir sa stidom, bolom i patnjom koju oni prikrivaju. Ne možemo izliječiti ono što ne možemo osjetiti. Stoga se, ako ga se ne liječi, naš toksični stid prenosi kroz naraštaje. Već sam navijestio da su Maxovi i otac i majka dolazili iz obitelji utemeljenih na stidu. Slika 2.2. pokazuje Felicijinu obiteljsku povijest bolesti. Njezina majka potječe iz alkoholičarske, incestuozne obitelji. Felicijina je majka u akutnim stanjima svoje bolesti bila neliječeni, na stidu utemeljeni,

ovisnik o drugima. Bila je agorafobična i hipohondrična. Felicijin je otac poticao stid njezine majke dopuštajući joj da bude bolesna. On je, osim toga, stavio Feliciju u ulogu nadomjesne supruge. Felicia je bila neliječena žrtva emocionalnog i tjelesnog incesta koja je potiskivala svoju seksualnost i nosila neriješene incestuozne probleme svoje majke. Ona ih je nesvjesno iživljavala time što je bila zavodljiva i Ralphu i Maxu. Ralph je, kao stariji sin, postao Felicijin nadomjesni suprug, ponavljajući emocionalni incest. Felicija je idealizirala svojeg oca i poticala je njegovu ozbiljnu ovisnost o drugima i o radu. Sve su se tri Felicijine sestre udale za disfunkcionalne muškarce. Sve su nosile nerazriješeni seksualni bijes svoje majke. Felicijina je majka stalno korila muškarce iz svoje bolesničke postelje. Max se sjećao kako joj je, dok je bio dječak, jedna od najomiljenijih uzrečica bila: »Muškarci hoće samo jednu stvar. Misle penisom.« Ta izjava, izrečena pred mladim muškarcem, ima elemente seksualnog zlostavljanja. I Ralph i Max bili su žrtve Felicijina nesvjesnog seksualnog bijesa i prezira prema muškarcima. Kada je Felicia ostala u drugom stanju s Jeromeom »iživjela je« nerazriješeni seksualni stid svoje majke. Max je ponovio Felicijino »iživljavanje« kad je sa sedamnaest godina njegova djevojka Bridget ostala prvi put u drugom stanju. I Ralph se oženio kad mu je djevojka ostala u drugom stanju. Na slici 2.3. pokazao sam glavne dijelove povijesti bolesti Jeromeove obitelji. Njegova je majka, kao sedmogodišnja djevojčica, vidjela kako joj je vlastita majka izgorjela u požaru. Napustio ju je otac. Poslao ju je da živi sa svoje dvije ujne koje su mrzile muškarce. Bunila se protiv te situacije stalno izazivajući nevolje.

Slika 2.3. Obiteljska povijest bolesti Maxova oca (Jeromea)

Počela je seksualni život veoma rano. Uvijek mi se činilo da je promiskuitetnim ponašanjem iživljavala vrstu seksualne zlostavljanosti. Max nije imao podataka o njezinoj porodici. Tako to nikada nisam mogao provjeriti. Max izrazito nije volio svoju baku, a djeda nikada nije vidio. Jeromeova se majka udala sa šesnaest godina. Muž joj je tragično stradao ne navršivši trideset godina. Poginuo je od strujnog udara dok je radio u elektrani. Jeromeova je majka dobila pozamašan novac kao udovica. Opijala se i zabavljala nekoliko sljedećih godina. Čini se da je bila genetski predodređena za alkoholičarku. Kad se udala za Jeromeova oca, bila je trudna i on se nakon olujnih sedam godina razveo od nje. Jerome je tada imao sedam godina. Otada je vidio oca samo dva puta. Jednom je stopirao 480 km da bi ga vidio, no čim je stigao, strpali su ga na autobus i poslali natrag kući. Drugi put se upleo prst sudbine. Jerome je pročitao u novinama o smrti svojega oca. Otišao je na pogreb, no zamolili su ga da ode, s objašnjenjem da bi njegova nazočnost ondje bila nezgodna. Otac mu se, naime, dvaput ženio i imao je troje djece iz drugog braka. Tako je Jerome rastao bez oca i bio je upleten u mrežu svoje majke, alkoholičarke i seksualne ovisnice. On je bio njezina žrtva emocionalnog incesta. Max je »iživljavao« ovaj uzorak višenaraštajne napuštenosti svojim bjegovima. Oba njegova roditelja, Jeromea i Feliciju, napustili su roditelji istog spola. Oboje su roditelji iskorištavali za svoje potrebe, umjesto da se brinu za njih. Max je susreo svoju prvu ženu, Bridget, na fakultetu. Ona je bila odraslo dijete alkoholičara (ODA) i otac ju je jako volio. Bila je jedinica, lijepa i pametna. Bila je obiteljska

zvijezda i u međunaraštajnom savezu s oba roditelja. Max je bio treće dijete. A treće dijete često nosi dinamiku braka svojih roditelja. Max je doslovno ponovio ranu trudnoću svoje majke i rani brak svojih roditelja. Poslije je napustio svoju djecu, baš kao što je i njegov otac napustio njega. Max je osjećao usamljenost i izolaciju koju su njegovi roditelji iskusili u svom braku. Bridget je bila skrbnik u svojoj obitelji. Doslovno se skrbila o tuzi svojeg oca, duboko ukorijenjenoj izolaciji i depresiji. To je postizala stalnom aktivnošću i veselošću. Bila je voditeljica navijačica u srednjoj školi. Ta je uloga postala toliko kronična da je izgubila svaki dodir sa svojim autentičnim ja. Jednom me prigodom Max zamolio da se sastanem s njom zbog njihove najstarije kćeri. Već sam bio navijestio Maxu kako mi se čini da Bridget potiče neurozu njihove kćeri. Često ju je izvlačila iz neprilika i davala joj novac koji si nije mogla priuštiti. Kad sam razgovarao s Bridget obuzeo me neugodan osjećaj da ne znam s kim pričam. Bila je užasno brbljava i »glumila je«. Toliko je bila uživljena u ulogu da pojma nije imala da glumi. Slika 2.4. pokazuje Maxov obiteljski sustav. Najstarije je dijete nesumnjivo bilo izgubljeno dijete - davala je sve od sebe kako bi se skrbila za sve. Sva su druga djeca izražavala stid obiteljskog sustava. Srednji su sinovi bili teški alkoholičari. Četvrto je dijete također bilo alkoholičar i ovisnik o tabletama. Najmlađe je dijete izražavalo Maxov internalizirani bijes kroz prijestupničko ponašanje. Ukratko, nadam se da čitatelj može osjetiti djelovanje višenaraštajnih uzoraka u Maxovu podrijetlu. Nadam se da shvaćate kako je Max ponovio te uzorke i prenio ih na

Slika 2.4. Povijest bolesti Maxove obitelji

svoju djecu. U pet naraštaja Maxova obiteljskog stabla pet je naraštaja alkoholizma, napuštenosti i ovisnosti o drugima. Četiri su naraštaja seksualnog zlostavljanja i seksualne ovisnosti. Ima ranih trudnoća, ponovnih brakova i razvoda. Maxa je napustio otac Jerome na jednak način na koji je Jeromea ostavio njegov otac. Max je umro u istoj dobi kao i njegov otac. Maxova pet naraštaja duga obiteljska karta nije netipična za obitelji utemeljene na stidu. Na stidu utemeljeni brakovi i roditeljski uzori Iz dosad rečenog trebalo bi biti očito da je glavni izvor toksičnoga stida obiteljski sustav i njegovi višenaraštajni uzorci nerazriješenih tajni. Još jasnije rečeno, takve obitelji stvaraju ljudi utemeljeni na stidu koji se međusobno pronalaze i vjenčaju. Oboje očekuju od drugoga da se skrbi za njih i da igra ulogu roditelja djetetu unutar njega ili nje. Oboje su nepotpuni i nezasitni. Nezasitnost je utemeljena u nezadovoljenim potrebama iz djetinjstva. Kad se sretnu i zaljube dvoje odrasle djece, dijete u svakom od njih očekuje da onaj drugi zadovolji njegove potrebe. Budući da je zaljubljenost prirodno stanje spajanja, nepotpuna se djeca spajaju kao što su to činili i u simbiotskoj fazi djetinjstva. Svaki privremeno ima osjećaj cjelovitosti i potpunosti. Budući da je zaljubljenost uvijek erotična, oboje se u seksualnom zagrljaju osjećaju »oceanski«. Zaljubljenost je moćna kao bilo koji narkotik. Čovjek osjeća potpunost i ekstazu. Nažalost, to stanje ne može potrajati. Ekstatička je svijest vrlo selektivna. Ljubavnici se usmjeravaju na istost i privlači ih novost koju predstavljaju jedno za drugo. Ubrzo se, međutim, počinju javljati prave razlike u socijalizaciji. Dvije

pravila o putovanjima i zanimanjima. Postoje pravila o slavljima i o društvenom životu. Sad počinje bitka! Tko će se skrbiti o kome? Čija će obiteljska pravila pobijediti? Što su osobe više utemeljene na stidu. Pokazivanje moći oblik je prikrivanja stida. Najmlađi u obitelji muči mačku. o međuljudskoj komunikaciji i o roditelj­ skoj ulozi. manje će trpjeti međusobne razlike. Strah i izbjegavanje negativnog organizirajuće je . osim na mamu i tatu itd. učinit ćeš kako ja hoću«. Možda su najvažnija pravila o osjećajima. pravila o dodirivanju i o seksualnosti. osjećaje i osobne postupke. 2. Ponovno su na sceni stari uzori.. Obiteljska pravila disfunkcionalnih obitelji 1. pravila o bolesti i odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti. Uvijek budi u pravu u svemu što činiš. U obiteljima utemeljenima na stidu pravila svjesno postiđuju sve članove. Najstarije dijete može vikati na bilo koga. Kontrola. Čovjek mora stalno nadzirati sve interakcije. Tata može vikati na bilo koga. pravila o održa­ vanju kućanstva i o trošenju novca. Općenito. Pravila obitelji utemeljene na stidu Svaki obiteljski sustav ima nekoliko kategorija pravila. Perfekcionističko pravilo uvijek podrazumijeva i nametanje mjerila. nagovaraju jedna drugu. međutim. Toksični se stid svjesno prenosi s pomoću posramljujućih pravila.izvorne obitelji podižu svoje na stidu utemeljene glave. Perfekcionizam. djeca doživljavaju najjači udarac stida. »Ako me voliš. osim na tatu. Moć je često hijerarhijska.. Mama može vikati na sve. imati sve pod nadzorom glavna je obrambena strategija za stid.

.. potrebe ili želje. posramite ga. željeti ili zamišljati onako kako to činite. Nitko nije dorastao. Greške razotkrivaju oštećeno. Okrivljavanje . želje ili potrebe. Priznati grešku znači otvoriti se ispitivanju. 3. krivimo za to sebe ili druge.. Pravilo Ni riječi! Ovo pravilo zabranjuje potpuno izražavanje bilo kojeg osjećaja. 5. ni njihova se djeca neće moći osloniti na njih. Trebali biste to činiti onako kako to traži perfekcionistički ideal.načelo života. 7. Ne griješite. Svaka je sloboda u vezi s nekom temeljnom ljudskom moći. Članovi žive u skladu s vanjskom slikom. moći osjećanja. Ono kaže da ne biste smjeli percipirati. ranjivo ja. Stoga nitko ne razgovara o svojoj samoći i osjećaju unutrašnje rastrganosti. osjećati. Prikrijte vlastite greške. opisuju posve funkcionalnu ličnost.Kad god se ne ostvari naš plan. 4. moći želje i biranja te moći zamišljanja. a ako netko drugi pogriješi. mišljenja i tumačenja. Ne očekujte pouzdanost u odnosima. misliti. Nemogućnost oslanjanja na druge. koje je prva definirala Virginia Star. Uskraćivanje pet sloboda. Okrivljavanje je još jedan oblik prikrivanja stida. moći zapažanja. Okrivljavanje održava ravnotežu u disfunkcionalnom sustavu kad se izgubi nadzor. U obiteljima zasnovanim na stidu članovi žele sakriti svoje istinske osjećaje. . 6. Pet sloboda. Nastavlja se ciklus nepovjerenja. Nikome ne vjerujte i nećete se razočarati.. U obiteljima utemelje­ nima na stidu perfekcionističko pravilo zabranjuje potpuno izražavanje tih sloboda. Budući da roditeljske razvojne potrebe za pronalaženjem oslonca nisu bile zadovoljene.

Pravila kažu: • Odrasli su gospodari djeteta koje o njima ovisi. Sve su te metode toksično posramljujuće. izo­ laciju i prisilu sve do mučenja. • Sve se to mora dogoditi u veoma ranoj dobi. dvoličnost. pa ćete dobiti veliku disfunkcionalnost. laganje. • Djetetova se volja mora »slomiti« što je prije moguće. Ova otrovna pedagogija opravdava razne metode koje sadrže visok stupanj zlostavljanja i usmjerene su na sputavanje vitalne dječje spontanosti. • Roditelji uvijek moraju biti zaštićeni. tjelesno udaranje. • Dijete se smatra odgovornim za bijes roditelja. To je bio svijet Newtona i Descartesa. Ona nastavljaju ciklus stida kroz čitave naraštaje. a što krivo. Pretpostavlja svijet vječnih zakona. odlučuju što je ispravno. . manipulaciju. tako da dijete »ne primijeti« i da ne može prokazati odrasloga. to su operativna načela koja upravljaju obiteljima utemeljenima na stidu u njihovim međuljudskim odnosima. Pravila roditeljskog ponašanja tipična za većinu obitelji zapadnoga svijeta uzrok su masovnom stidu. incest i tjelesno zlostavljanje. Alice Miller je sažela ova pravila pod nazivom »otrovna pedagogija«.Ova pravila nisu svima vidljiva. Ipak. taktike zastrašivanja. • Oni. Takav je svjetonazor opovrgnut mnogo puta. Ono je preddemokratsko i predeinsteinovsko. Za tvoje dobro (For Your Own Good) Vjerovanje u apsolutnu roditeljsku moć potječe iz doba monarha i kraljeva. Dodajte tomu alkoholizam. uskraćivanje ljubavi. svjetonazor deus ex machina. • Djetetovi osjećaji usmjereni prema afirmaciji života prijet­ nja su autokratskoj odrasloj osobi. poput bogova.

poistovjećivanje s uzorima utemeljenima na stidu. fantazijska vezanost. Ova transformacija uključuje tri dinamike: prvo. Pri imenovanju naših demona moramo proširiti stara značenja riječi. odani roditelji napuštaju svoju djecu. međusobno povezivanje i uveličavanje vizualnih sjećanja ili prizora. Alice Miller u svojoj izvrsnoj knjizi »Drama napuštenog djeteta« (The Drama of the Gifted Child) opisala je paradoksalnu činjenicu da mnogi dobri čestiti. zanemarivanje razvojnih potreba za osloncem i zaplitanje obiteljskog sustava. što je posljedica činjenice da su njihova istinska i autentična ja bila posramljena kroz napuštanje u djetinjstvu. to se zove "procesom internalizacije". u kojemu osoba vjeruje da je neispravna i manjkava kao ljudsko biće. TRAUMA NAPUŠTENOSTI Riječ napuštenost. a pojavljuje se stanje zamrznutosti. Zdravi je osjećaj stida izgubljen. Moja definicija napuštenosti uključuje i sve oblike zlostavljanja. Dodajem pojam tjelesne ostavljenosti. traumu napuštenosti i stid koji sputava sve ljudske osjećaje.mnoge iznimno nadarene i iznimno uspješne ljude motivira duboko ukorijenjena depresija. što je najčešće značenje riječi. znatno nadilazi uobičajeno značenje te riječi. Također je istaknula još jednu podjednako paradoksalnu činjenicu . i treće. narcistička prikraćenost. drugo. Ovo sam već . potrebe i nagone. u smislu u kojemu se upotrebljava u ovom tekstu. i čuvanje u pamćenju postiđujućih slušnih i taktilnih dojmova.STID KAO STANJE STVARI Kada se zdravi stid transformira u toksični. Želim proširiti značenje riječi napuštenost tako da one uključi oblike emocionalne napuštenosti: uskraćivanje maženja.

Četiri su puta živjeli odvojeno u prvih osam godina Maxova života. Treba mu netko na koga može računati. i pri tjelesnoj nazočnosti. Ona ne rabi stid kao općenito. Pokušavao sam preskočiti stranicu (stari trik . Lako je. Max je.kao pojavu »rupe u duši«. On i Felicia živjeli su s njezinim dvjema sestrama. želeći staviti njegov alkoholizam pod nadzor. dok su Ralph i Maxine živjeli s Felicijinom majkom. međutim. tijekom ovih razdvajanja bio tri puta odvojen od svoje sestre i brata. samo drukčiji opis toksičnog stida.dvije stranice odjednom). ostavljen je sam. Rijetko bih u tome uspio. Zapravo. Kad je čovjek napušten. osim toga. Bio je plod slučajne trudnoće u braku koji je postajao sve disfunkcionalniji. p u n o više zbunjuje kad vas napusti netko tko je tjelesno nazočan. organizirajuće načelo svojega rada. Na mnogo . Jeromeova privrženost alkoholu uzela je takva maha da ga je Felicia nekoliko puta pokušala ostaviti. popraćen depresijom. tjelesno izbivanje Početak Maxova života obilježila su dva udarca sudbine. Djetetu je potrebna struktura i predvidivost. Sjećam se kako me moj sin. uočiti da je gubitak autentičnog ja. kada je imao oko tri godine. Djelo Alice Miller proširilo je moje shvaćanje traume napuštenosti. Nije bio planirano i istinski željeno dijete. znao zamoliti da mu čitam priču prije spavanja. To bi unijelo nered u njegov svijet. Za mojeg je sinčića bila prava katastrofa ako je nedostajao i najmanji djelić priče. Stvarno. To se može zbiti i pri tjelesnoj odsutnosti. Njegova je omiljena priča bila The Little Engine that Could i Peter Rabbit Nakon nekog vremena meni su te priče postale prilično dosadne.

unutrašnju snagu s pomoću koje pojedinac brani svoj . Vezivanje podrazumijeva zajednički provedeno vrijeme. To ne znači da su sebična U uobičajenom smislu te riječi. Kada nam jedan od roditelja ne poklanja vrijeme. Njihova se prva razmišljanja ostvaruju kroz osjećaje (misao koju osjetimo). Nisu moralno sebična. Dječje su sposobnosti logičkog mišljenja ograničene. imamo osjećaj bezvrijednosti.mnogo dramatičniji način i odvajanje djeteta od obitelji izaziva ozbiljne poremećaje. Djeca su. otprilike šesnaeste godine. Dijete može reći: »Da me je mama uistinu voljela. Dijete može personalizirati čak i smrt roditelja. Dijete treba nazočnost obaju roditelja. topline i pokazivanje želje da se bude zajedno. ne bi otišla k Bogu. Da bi dijete prekinulo povezanost s majkom. Čak nisu ni sposobna moralno razmišljati do sedme ili osme godine (takozvana dob razboritosti). Maxova oca gotovo uopće nije bilo. Ako mama i tata nisu tu. Samoživost malog djeteta uvijek egocentrično tumači događaje. pozornosti ili vodstva. Dijete je manje vrijedno od roditeljeva vremena. Kad nije radio. ostala bi sa mnom. jer bi inače bili tu. Djeca su egocentrična jer nemaju vremena razviti granice ega tj. pio je. egocentrična. No čak i u toj dobi njihovo razmišljanje posve sigurno sadrži egocentričke elemente. Malo dijete ne može shvatiti da mu je otac teški alkoholičar. osim toga. Egocentričko razmišljanje znači da će dijete sve doživljavati osobno.« Onome što volimo posvećujemo vrijeme. Posvećivao je veoma malo vremena Maxu. Sa mnom sigurno nešto nije u redu. dijeljenje osjećaja. treba oca za kojega će se vezati. to je zbog mene. Djeca nisu sposobna za čisto altruističko ponašanje do.

osoba nema zaštite. Odražavanje znači da imaju nekoga i da taj odražava ono što oni uistinu jesu u bilo kojem trenutku. koji su u upotrebi dok se ne izgrade čvrste granice. Bez granica. Poistovjećujući se s roditeljem. Kada je tomu tako. Njih dobivaju iz očiju svojih primarnih skrbnika. Emocionalna napuštenost Djeca trebaju odraz i jeku.unutrašnji prostor. Te su zalihe posljedica odražavanja u očima roditelja s dobrim granicama. Dječji je ego poput kuće bez vrata. Djeca su egocentrična po prirodi (a ne po vlastitom izboru). imaju nekoga na koga se mogu osloniti izvan sebe samih. Ako roditelj nije pouzdan. Djeca nemaju iskustva. jer ne ugrožavaju roditelja. Slaba granica ega je poput vrata s vanjskom bravom. U prve tri godine svima nam je potrebno da nam se dive i da nas ozbiljno shvaćaju. događaju se sljedeći dinamički procesi: • Agresivni djetetovi poticaji mogu se neutralizirati. Trebalo nam je da b u d e m o prihvaćeni zbog onoga što jesmo. Čvrste su granice rezultat poistovjećivanja s roditeljima koji i sami imaju čvrste granice i koji poučavaju djecu oblikovanjem. Jaka granica je poput vrata s unutrašnjom bravom. Njihov je egocentrizam poput improviziranih vrata i brave. Kako internaliziraju roditelja. • Djetetova težnja za samostalnošću ne doživljava se kao prijetnja roditelju. oblikuju pouzdana vodiča unutar samih sebe. ona trebaju iskustvo svojih roditelja. Zadovoljavanje tih potreba za odražavanjem ono je što Alice Miller zove našim temeljnim narcističkim zalihama. djeca neće razviti to unutrašnje bogatstvo. .

ono može naučiti smatrati sebe i skrbnika »i dobrima i lošima«. jer se ni sami roditelji nisu odrekli tih osjećaja. • Dijete se može osloniti na roditelje i imati koristi od njih. seksualnosti i prkosa. čini sve što može kako ih ne bi izgubilo.• Djetetu se dopušta iskusiti i izraziti normalne nagone. poput ljubomore. bijesa. jer roditelji vole dijete kao odvojen objekt. • Neovisnost roditelja i dobre granice omogućavaju djetetu da odvoji ja-reprezentaciju od objektne reprezentacije. • Dijete ne mora ugoditi roditeljima i može razviti vlastite potrebe i vlastitu razvojnu brzinu. umjesto da izdvaja određene dijelove kao dobre te ih odvaja od loših. • Moguć je početak istinske objektne ljubavi. Za takve roditelje najprikladniji objekti nardstičkog zadovoljenja njihova su vlastita djeca. Dapače. jer su oni odvojeni od njega. Od prvog dana života ono će tako usmjeriti sve svoje snage.« Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child) . Alice Miller piše: »Novorođenče je posve ovisno o roditeljima i budući da mu je njihova skrb nužna za život. • Budući da je djetetu dopušteno izraziti ambivalentne osjećaje. Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child) Što se događa ako su roditelji utemeljeni na stidu i ako imaju nezadovoljene potrebe? Tada oni nisu u stanju preuzeti odražavajuću narcističku funkciju za dijete. poput male biljke koja se okreće prema suncu kako bi preživjela. činjenica da su roditelji utemeljeni na stidu jasan je znak da nikada nisu stekli svoje narcističke zalihe. bi Takvi su roditelji odrasla djeca koja još uvijek tragaju za roditeljem ili objektom koji im bio p o p t u n o na raspolaganju.

potpuno je usmjereno na nju. Budući da je ono tu zbog roditelja. Dijete je netko tko joj je uvijek na raspolaganju. u kojem su odrastali. A to se može dogoditi i u najboljim obiteljima. ipak. nadareni. dijete osigurava ljubav i osjećaj da je potrebno i da nije napušteno. umjesto da se roditelji skrbe o dječjim potrebama. Sada se dijete skrbi o roditeljskim potrebama. svatko . Gledajući ih sa strane. Svako dijete koje odrasta u takvoj okolini smrtno ranjava ova narcistička prikraćenost. pronalazi u svojoj djeci. može se u potpunosti nadzirati i nudi potpuno divljenje i intenzivnu pozornost. Preuzimajući ulogu pružanja narcističkog zadovoljenja svojima na stidu utemeljenim roditeljima. Dolaze na terapiju s uvjere­ njem. Dijete ne može pobjeći kao što je učinila njezina majka. Taj je proces obrtanje prirodnog poretka. Dijete može poslužiti kao jeka. iznimno uspješni ljudi koji su primali pohvale i uživali divljenje zbog svojih talenata i uspjeha. Ta je uloga skrbnika iznimno paradoksalna. dijete je zapravo napušteno. ti ljudi pate od ozbiljnih depresija. Alice Miller piše: »Mnogi ljudi pate od narcističkih poremećaja. Želeći osigurati roditeljsku ljubav i izbjeći napuštenost.« Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child) Najčešće su ti narcistički prikraćeni ljudi talentirani. Djeca imaju zadivljujuću sposobnost uočiti te potrebe roditelja. nema nikoga tko bi odražavao dječje osjećaje i nagone i skrbio se za dječje potrebe. da su imali sretno i zaštićeno djetinjstvo.Ono što na stidu utemeljena majka nije mogla pronaći u vlastitoj majci. Čini se da dijete to nesvjesno zna. nikada je neće napustiti. a imaju nježne i brižne roditelje koji su ih snažno podupirali.

Taj nedostatak veze s osjećajima rezultat je napuštenosti. Takva osoba osjeća prazninu. Nismo imali nikoga tko bi potvrdio naše osjećaje kroz odražavanje. trebale su proći godine da uspostavim vezu s vlastitim osjećajima . Kao djecu. Snažni su. Postaje »radno biće« bez osjećaja za svoje autentično ja.s vlastitom ljutnjom. razvija se tako da pruža samo ono što se od nje očekuje i konačno se stapa s vlastitim djelom ili izvedbom. stabilni i veoma samouvjereni. imenovati i dati im potporu. Naša su istinska i autentična ja bila napuštena. umjesto zbog nas samih. Radio sam s mnogima koji spadaju u ovu skupinu. osjećaj praznine i otuđenosti te besmislenosti života. Što se mene tiče.bi rekao da su uspjeli. Uistinu će teško netko tko naš uspjeh promatra sa strane znati do koje smo mjere zapravo utemeljeni na stidu. ali uzalud. . Prema Winnicottiju. I sam joj pripadam. Narcistički prikraćeni ljudi dobri su u svemu čega se prihvate i cijene ih zbog njihove nadarenosti i umijeća. Još jedna posljedica ove emocionalne napuštenosti gubitak je sebe. »vreba depresija. takve osobe obuzme dubok osjećaj stida i krivnje. Već sam opisao ovo kao stanje kada više nismo u sebi. Kada se neka osoba iskorištava za narcističke potrebe drugoga.« Čim im se oduzme narkotik vlastite veličine. »U pozadini svega ovoga«. bezdomnost i uzaludnost. čim više nisu zvijezde i ljudi od uspjeha. Dijete može doživjeti vlastite osjećaje samo ako ima nekoga tko će ih u potpunosti prihvatiti. pravo ja te osobe ostaje u »stanju nekomunikacije«. ljubomorom. usamljenošću i tugom. voljeli su nas zbog naših uspjeha i postignuća. kaže Alice Miller. No zapravo je posve suprotno.

Mnogi veoma nadareni ljudi pate od ozbiljne depresije. Osobito je ovisna o svojoj djeci. jer će inače pasti u depresiju. svoje djece. Fantazijski vezana osoba nikada nema stvarnu vezu ili stvarni odnos ni sa kime. a potom nesvjesno (kroz unutrašnje poistovjećivanje s roditeljem) ovisi o svojim roditeljima. Iznevjeri li ga njegov dar. Pravo se ja krije od ovih introjektiranih glasova. Ima iluziju veze. Alice Miller piše: »Ne može se osloniti na vlastite emocije.« Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child) Takva se osoba ne može odvojiti od svojih roditelja. . nastupa propast. baš kao što se krilo dijete. ostaju poput introjektiranih glasova. a Alice Miller trajnost saveza. Čest rezultat toga jest megalomanija. svojeg društva. Često su najnadareniji među nama upravo takvi. Takva fantazijski vezana osoba poslije ovisi o potvrdi svojega partnera. nema osjećaj za vlastite potrebe i do najveće je mjere otuđeno od sama sebe. Fantazijski je vezana za njih. Mora biti savršen.Možda je najteža posljedica emocionalne napuštenosti ono što Robert Firestone zove fantazijska vezanost. Roditelji koji su prihva­ ćali dijete samo kada bi im ugađalo. odnosno uistinu misli da postoji ljubavna veza između nje i roditelja. Poslije će se ova fantazijska vezanost prenijeti na druge veze. Dijete kojemu je bilo uskraćeno iskustvo uspostave veze s vlastitim emocijama najprije svjesno. Nema stvarnog autentičnog ja za uspostavu veze. Zapravo je zbunjena i smetena. Megalomana svuda cijene i ne može živjeti bez divljenja drugih. To je prije zamka negoli savez. ne iskušava ih kroz pokušaje i pogreške. »Osama roditeljskog doma« zamijenjena je »izolacijom unutar sebe«.

Jerome je za svoje narcističke potrebe upotrijebio fantazijsku vezanost za alkohol i seks. Postao je obiteljska zvijezda. I njegova su djeca smatrala da su imala dobro djetinjstvo. Max bi se razljutio kad sam govorio da ponavlja vlastitu napuštenost na djeci. piše Alice Miller u djelu Drama nadarenog djeteta »kada je samopoštovanje utemeljeno na autentičnosti vlastitih osjećaja. nikada nije odražavala i potvrđivala njihove osjećaje. baš kao što su njega iskoristili. Maxine i Max bili su izgubljena djeca. a ne na posjedovanju određenih kvaliteta. »Čovjek je pošteđen depresije«. premda požrtvovna. Dijete narcistički prikraćenih roditelja postaje odrasla osoba s narcis­ tički prikraćenim djetetom i. i on će iskoristiti svoju djecu da zadovolji svoje narcističke potrebe. odmah bi požurio k njima po nježnost i utjehu. Osobito su mu kćeri bile izvor nježnosti. moralist. To je iluzionistička priroda narcističke prikraćenosti. Kada emocionalno napuštena djeca opisuju svoje djetinjstvo. povrijeđe­ nost ili ljutnju na Maxa. Nakon bjegova. iznimno uspješan čovjek i svećenik.« Emocionalna napuštenost je višenaraštajni problem. Maxovi su roditelji bili narcistički prikraćeni. Dijete odrasta i tako se krug ponavlja. . Felicia. Max je ponovio jednak uzorak na svojoj djeci.Drugačije i ne može biti. Oni nikada nisu uspjeli uspostaviti vezu s vlastitim osjećajima. Felicia se koristila Ralphom kao glavnim sred­ stvom narcističkog zadovoljenja. pravednik. Nikada nisam vidio nijedno od njegove djece kako izražavaju bijes. opisuju ga bez osjećaja. služeći se njima za svoje narcističke potrebe. jer je u biti depresije izgubljeno i napušteno dijete unutar nas.

Sam Max nije pokazivao stvarnu ljutnju na svoje roditelje. zbog svoje egocentričnosti. kaže dijete samo sebi. nego o roditelju. čak podrugljivost i cinizam. Dječji su umovi fantazijski. postoji potpuna odsut­ nost stvarnog emocionalnog razumijevanja ili ozbiljne procjene uspona i padova vlastitog djetinjstva i shvaćanja vlastitih potreba . No uopće se ne radi o djetetu. Nije bio otvoreno bijesan na majku. Zato je to zlostavljanje.osim potrebe za uspjehom. a ne dijete. egocentrični i nelogični. Dijete mora nastaviti ovu idealizaciju.Alice Miller kaže: »Prisjećaju se najranijih sjećanja bez ikakvog suosjećanja za dijete koje su nekada bili. Mala se djeca. on ima problem. smatraju odgovornom za zlostavljanje. Idealizacija im osigurava . Općenito. »Moji skrbnici ne mogu biti ludi ili emocionalno bolesni. Kada roditelj zlostavlja djecu.« Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child) Maxova su djeca idolizirala i idealizirala svojeg oca. U svakom činu zlostavljanja dijete je postiđeno. Često iskazuju prezir i ironiju. Ono što se događa navodno je za djetetovo dobro. kada su zlostavljana. Nastavili su iluziju vlastitog sretnog djetinjstva. NAPUŠTANJE KROZ ZLOSTAVLJANJE Svi su oblici zlostavljanja djece oblici napuštanja. sigurno sam ja«. Takve su zamjene teza izluđujuće i potiču stid. Zlostavljanje je napuštanje utoliko što se djeca. nemaju na koga osloniti. Internalizacija izvorne drame toliko je potpuna da se može nastaviti iluzija dobra djetinjstva. Njegov bijes na oca izišao bi na vidjelo samo kad bi se napio.

Sigurno sa mnom nešto nije u redu. Ja sam lud. Opseg postupaka s elementima sek­ sualnog zlostavljanja uključuje seksualizirano grljenje ili ljubljenje: bilo kakvu vrst seksualiziranog dodirivanja ili milovanja. Djetetu se ne pruža prilika. Ovo su izvaci iz knjige Bradshaw o obitelji: Seksualno zlostavljanje uključuje čitave obitelji. Može se podijeliti ovako: Tjelesno seksualno zlostavljanje . u Arizoni. Procjenjuje se da trenutačno ima oko šezdeset mili­ jima žrtava seksualnog zlostavljanja. potrebno je manje seksualnog zlostavljanja od bilo kojeg drugog oblika zlostavljanja. Takve su priče sadržale tjelesno seksualno zlostavljanje koje je uključivalo dodirivanje. U knjizi Bradshaw o obitelji pre­ dočio sam materijale o seksualnom zlostavljanju koje sam posudio iz djela Pie Mellody iz terapijskog centra Meadows u Wickenbergu. oralni i analni seks. Seksualno je zlostavljanje veoma rašireno. inače ne bi ovako postupali sa mnom. Danas smo znatno proširili naše razumijevanje seksualnog zlostavljanja. U posljednjih trideset godina znatno je porasla svijest o tom problemu. Da bi se izazvao stid. kako ću preživjeti? Sigurno sam ja u pitanju.Uključuje dodirivanje na seksualan način. Neki oblici zlostavljanja više postiđuju od drugih.opstanak. ručno podražavanje spolnih . Seksualno zlostavljanje Taj oblik zlostavljanja najviše postiđuje. U prošlosti je naše znanje o zlostavljanju bilo ograničeno na žrtve incesta iz »priča strave i užasa«. Svako zlostavljanje pridonosi internalizaciji stida. Ako su moji roditelji bolesni i ludi.

Neprikriveno seksualno zlostavljanje . Imao sam desetak muških pacije­ nata čije su majke pred njima prale intimne dijelove tijela do njihove osme ili devete godine. Otac ili bilo koji drugi blizak muškarac koji zove žene »kurvama« ili »droljama« ili drugim pogrdnim seksualnim izrazima. Ovdje ne govorim o roditelju koji ima prolaznu seksualnu misao ili osjećaj. Katkada su roditelji toliko nesvjesni vlastite seksualnosti da ne uočavaju svoje seksualno ponašanje.organa žrtve ili prisiljavanje žrtve da ručno podražuje spolne organe prijestupnika. Roditelji često seksualno zlostavljaju djecu kroz voajerizam i egzibicionizam. Može se događati izvan kuće ili u kući. ili majka ili bilo koja druga bliska ženska osoba koja s podcjenjivanjem govori o muškarcima u vezi sa seksom. Riječ je o roditelju koji se koristi djetetom za vlastitu svjesnu ili nesvjesnu seksualnu stimulaciju.Uključuje nepristojne seksualne izraze.Uključuje voajerizam. egzibicionizam. Prikriveno seksualno zlostavljanje • Verbalno . seksualni odnos. Jedna mi je pacijentica rekla kako bi otac kriomice zurio u nju kad bi u gaćicama izlazila iz kupaonice. Drugi govore o tome kako nisu imali privatnosti u kući. a najmanje u kupaonici. Djeca mogu osjećati seksualnost u nazočnosti roditelja. To ne spada u seksualno zlostavljanje. Dijete gotovo uvijek ima stanovit osjećaj odvratnosti prema tome. osim ako roditelji sami ne potiču takve osjećaje. To također uključuje . Kriterij za obiteljski voajerizam ili egzibicionizam je seksualna uzbuđenost roditelja. Sve ovisi o roditeljima.

i s pacijenticama koje su očevi ili poočimi zadirkivali zbog veličine grudiju ili stražnjice. odnosno moraju biti primjereno odjeveni nakon što djeca prijeđu stanovitu dob.Događa se kad su djeca svjedoci roditeljskog seksualnog ponašanja. Skriveno seksualno zlostavljanje uključuje i uskraćivanje odgovarajućih informacija o spolnom životu Neke moje pacijentice nisu znale što im je kada su dobile prvu menstruaciju. To je čest slučaj ako roditelji ne zatvaraju ili ne zaključavaju vrata. Ne uče ih da zaključavaju vrata ili im ne dopuštaju da ih zaključa­ vaju. Tri moje pacijentice sve do svoje dvadesete godine nisu znale da vagina ima otvor! Skriveno seksualno zlostavljanje jest i kada mama ili tata govore o seksu pred djecom neodgovarajuće dobi. Roditelji moraju pružiti uzor u dopuštenoj razgolićenosti. • Prekoračenje granice . Ili pak kad mama ili tata izriču seksualne primjedbe o intimnim dijelovima djetetova tijela.roditelje ili skrbnike koji žele znati o svakoj pojedinosti djetetova seksualnog života. Djeca su seksualno znatiželjna. Oko treće godine ili između treće i šeste godine počinju primjećivati tijela roditelja. Ulaze im u kupaonicu. . Radio sam s dva pacijenta koje su majke traumatizirale šalama na račun veličine njihovih penisa. Isto vrijedi i za djecu kojoj se ne dopušta privatnost. Često su opsjednuta golotinjom. koji ispituju o njegovoj seksualnoj psihologiji ili traže pojedinosti o njegovim ljubavnim sastancima.

Majka i otac moraju biti oprezni kada su goli pred malom djecom. Upotreba klistira u ranoj dobi također može biti vrsta zlostavljanja. ili sin mamin mali muškarac. Kćerka može postati očeva mala princeza. a ne supružnika. Pia Mellody daje sljedeću definiciju emocionalnog seksualnog zlostavljanja. Takvi roditelji zapravo koriste djecu za zadovoljavanje svojih emocionalnih potreba.Takvo zlostavljanje posljedica je međunaraštajne vezanosti. Roditelji zadovoljavaju svoje potrebe na uštrb djetetovih. takva koja vodi seksualnoj disfunkciji. Ona kaže: »Kada jedan roditelj s djetetom ostvaruje vezu koja mu je važnija od veze s bračnim drugom.« Katkada se oba roditelja emocionalno vežu za dijete. Veoma je uobičajeno da se jedan ili oba roditelja u disfunkcionalnom braku neodgo­ varajuće vežu za jedno od svoje djece. U oba se slučaja dijete napušta. Upotreba klistira može predstavljati prekoračenje tje­ lesnih granica. Takva veza može lako postati seksualizirana i prožeta romantikom. Ako joj to nije sredstvo seksual­ nog poticaja. riječ je o emocionalnom seksualnom zlostavljanju. Ne postavlja seksualne granice. Emocionalno seksualno zlostavljanje . Radio sam s pacijenticom kojoj je otac znao banuti u sobu usred noći i odnijeti je da spava s njim u spavaonici za goste. Ona se samo ponaša na disfunkcionalan način. majčina golotinja nije seksualno zlo­ stavljanje. Govorio sam o zaplitanju koje nastaje kad djeca preuzimaju prikrivene potrebe obiteljskog sustava. Dijete se pokušava skrbiti za osjećaje oba roditelja. Dijete treba roditelja. Uglavnom je to činio kako bi kaznio svoju suprugu .

Dapače. kada dijete doživljava seksualno »iživljavanje« od ruku tri ili četiri godine starijega djeteta. Najčešći oblik takve vezanosti u našoj kulturi predstavljaju majka i kćerka. dolazi odmah iza seksualnog nasilja. Katkada seksualno zlostavljanje dolazi od starije braće ili sestara. riječ je o seksualnom zlostavljanju. tjelesno je naisilje iznimno ovisničko. Već sam pokazao da je tu riječ o sindromu stida koji se izražava u poremećaju ličnosti. s obzirom na toksični stid koji stvara. Međunaraštajna vezanost moguća je i kod roditelja i djeteta istog spola. Tjelesno zlostavljanje Batina je izišla iz raja . seksualno ponašanje među djecom jednake dobi nije zlostavljanje. Kćerka je jako patila zbog pobrkanog seksualnog identiteta. No. Prijestupnici su doslovno ovisnici o nasilju. Majka često pati od seksualizirane srdžbe. boji se muškaraca i mrzi ih. Tjelesno nasilje.što je odbijala seks s njim. tj. riječ je o zlostavljanju. a potiče ih . svaki put kada odrasli izražava svoju seksualnost s djetetom. Iskorištava kćerku za svoje emocionalne potrebe i stvara kod kćerke osjećaje gađenja prema muškarcima. Postavlja se pitanje je li roditelj tu kako bi udovoljio djetetovim potrebama ili je dijete tu zbog roditeljevih potreba. Općenito. Tjelesno nasilje nad djecom (i ženama) dio je prastare i žilave tradicije. I dok djeca mogu izražavati svoju seksualnost u skladu s vlastitim razvojnim stupnjem.fraza je koja se stoljećima ponavlja kao »biblijsko« opravdanje ili izgovor za tjelesno kažnjavanje.

Podaci kojima raspolažemo odnose se samo na prijavljene slučajeve. Nemamo uvid u slučajeve kada nije bilo liječnič­ kog pregleda. ali koji nisu identificirani kao zlostavljanje i slučajeve koji su identificirani kao zlostavljanje. očekuju od djece da zadovolje njihove potrebe za nježnošću i toplinom. tumače to kao odbacivanje i reagiraju srdžbom i frustracijom. postupaju prema djeci kao da su mnogo starija no što jesu. žrtve gube sposobnost odabira. Vjerovanje da su djeca roditeljsko vlasništvo te da su samovoljna i da im volju treba slomiti vodeća su načela ljudi koji tuku djecu. Nema valjanih podataka o raširenosti tjelesnog zlostavljanja. potpuno su nerealističkih očekivanja od djece. uskraćena im je temeljna majčinska skrb. poriču teškoće i posljedice teškoća. Kako je nasilje iracionalno i impulsivno. Postaju poput izgladnjele djece koja traže komadiće i mrvice ljubavi. Kako gube samopoštovanje. gube samopoštovanje. ali nisu prijavljeni. Značajka nasumičnosti nasilja uzrokuje ono . U početku se žrtve vežu zbog pukog užasa. Procjenjuje se da na svaki prijavljeni slučaj dolazi 200 ne­ prijavljenih. Nasilni su prijestupnici na stidu utemeljeni ljudi. nemaju zadovoljene potrebe za ljubavlju i udobnošću. I žrtva tjelesnog nasilja vezana je za nasilje proizišlo iz stida. kad djeca ne zadovolje njihove potrebe. Roditelji koji zlostavljaju djecu jesu izolirani. No kako se nasilje nastavlja.toksični stid koji osjećaju dok se nasilnički ponašaju. osjećaju da se nemaju kome obratiti za savjet. često je nasumično i nepredvidivo. nedostatno osjetljivi za osjećaje drugih. slabog samopuzdanja. slučajeve u kojima je obavljen liječnički preg­ led. obično su i sami bili žrtve tjelesnog nasilja.

Vjerujem da je svatko bio u nekoj prigodi postiđen emocionalnim zlostav­ ljanjem. Moramo biti razumni i logični i ne smijemo si dopustiti da nas ometu emocije. Tjelesno je nasilje pravilo u mnogim disfunkcionalnim obiteljima. a osobito valja potisnuti srdžbu i seksualne osjećaje. stežu oko vrata. kad vas udaraju šakom. muče škakljanjem. vuku. pljuskaju vas. kad ste nazočni nasilju nad roditeljem. štipaju. Obuhvaća sljedeće: kad vas lagano udaraju po stražnjici ili prstima. kad vam prijete da će vas staviti u zatvor ili predati policiji. Naučena je bes­ pomoćnost vrsta mentalne konfuzije.). Počinju pasivno prihvaćati zlostavljanje. kad vam prijete ostavljanjem. braćom ili sestrama. Ono se još uvijek smatra prihvatljivim sredstvom poučavanja djece životu. Emocionalno zlostavljanje Emocionalno je zlostavljanje univerzalno. udaraju nogom. . Ne mogu sebi predočiti gore. Sve emocije moraju biti pod nadzorom. Nema mnogo ljudi u modernoj Americi koji su odgajani u uvjerenju da je dobro izražavati seksualne osjećaje i/ili osjećaje srdžbe. dlanom. potežu. Otrovna je pedagogija prilično jasna u pogledu činjenice da su emocije slabe. tresu. razaranje ljudskog života.što Seligman zove »naučena bespomoćnost«. kad vas tjeraju da sami odete po sredstvo mučenja (pojasevi. O prihvatljivosti tjelesnog nasilja svjedoče čak i dječje pjesmice. Ljudi više ne mogu misliti ili planirati. jer načela otrovne pedagogije promiču i podržavaju tjelesno kažnjavanje. Nasilje je uobičajeno u obiteljskom životu. šibe i sl. za dušu pogubno.

Srdžba je energija koja nam daje snagu. Govori nam da smo prekršili svoje vrijednosti. trčati i skakati od sreće. Ta nas energija potiče da uzmemo ono što nam je potrebno. Tuga zapravo oslobađa energiju sadržanu na našem emocionalnom planu. Stid nas upozorava na naše temeljne granice.SPUTAVANJE EMOCIJA STIDOM Emocije su dio naših temeljnih moći. Emocije su energija u kretanju. Pokušavamo je izbjeći. Osjećaj krivnje oblikuje našu savjest. Tuga je bolna. Strah je energija koja vodi razboritosti i mudrosti. Energija radosti pokazuje da je sve dobro. prestanak potrebe ili njezino zado­ voljenje. Kad se krše naše osnovne potrebe. Želimo pjevati. Terapijski je slogan da je tuga »osjećaj koji liječi«. Imaju dvije glavne funkcije u psihičkom životu. . srdžba nas potiče na borbu ili bijeg. Tuga je energija koju oslobađamo kako bismo zacijelili rane. Stid nas upozorava da ne pokušavamo biti manje ili više od čovjeka. Zadržati je u sebi znači zamrznuti bol u nama. Strah je energija koja se oslobađa kad su naše temeljne potrebe u opasnosti. Emocije nam također daju gorivo ili energiju za djelovanje. upućujući nas na potrebu. Nadziru naše temeljne potrebe. Oslobađajući energiju zbog gubitaka povezanih s našim temeljnim potrebama. možemo prevladati šok izazvan gubitkom i prilagoditi se stvarnosti. Bez emocionalne energije ne bismo bili svjesni naših osnovnih potreba. Potiče nas da poduzmemo korake i promijenimo se. Radost je ushićujući osjećaj koji se javlja kad su nam sve potrebe zadovoljene.

Potiskivanje je primarni obrambeni sustav ega. Kada se jedanput pokrene. ali ne i da djeca to budu. gubi­ mo vezu s jednom od naših osnovnih moći. zahtijeva da bude izražena. srdžba sve više i više raste. No. a ne na emocijama. Riječ je o našim najsvetijim tradicijama roditeljskog ponašanja. Drugo. Osobito se srdžba smatra lošom. Djeca često vide roditelje ljute i bijesne. Ponašanje koje je često povezano sa srdžbom jest vrištanje. Mnogu djecu uče da se stide svoje srdžbe. Emocije se smatraju slabima. Ta pravila osobito postiđuju djecu odbacivanjem emocija. udaranje. Svaki p u t kad osoba osjeća srdžbu. i suviše često.Kad naše emocije nitko ne odražava i ne imenuje. Srdžba je jedan od sedam smrtnih grijeha. nedopustivi. srdžba se povezuje sa stidom. osjeća i stid. djeluje automatski i nesvjesno. Budući da energija srdžbe djeluje nesvjesno. . Religija pristaje na "otrovnu pedagogiju". nego ponašanje koje je posljedica srdžbe. POTPUNI STID Kada se srdžba osuđuje kao emocija koje se treba stidjeti. Što se više potiskuje. smrtni grijeh nije sama emocija srdžbe. prenosi ova poruka: dobro je da roditelji b u d u ljuti. proklinjanje. Takvi su oblici ponašanja. Nedostupni su i zatvoreni. ona se potiskuje. Tako se. javno kritiziranje ili prekoravanje i tjelesno nasilje. događa se dvoje. Nisu čak ni svjesni svojih osjećaja. Utemeljeni su na procjeni. Psihički su zakočeni. kako se zbog srdžbe treba stidjeti. prema točnom učenju. dakako. Ponajprije. Zbog tih se grijeha ide u pakao. Roditelji koji nisu u vezi s vlastitim emocijama ne mogu pružiti svojoj djeci uzor u emocijama. Stoga sprečavaju emocije svoje djece.

Sada je dosta. stvarno sam izgubio kontrolu. ugrađuje svoju energiju u neutješnu bol i očaj. Bijes je rezultat stidom sputane srdžbe. Dosta si plakao. Osoba koja ju je potiskivala otkriva da »nema kontrolu. Jednoga dana jednostavno više nema mjesta za gomilanje energije. Potisnuta energija raste i raste i konačno zadobiva vlastiti život. djetetu se kaže: »Dobro. uzbuđeni i bučni. Ipak. Kada smo sretni. Kada se tuga osuđuje kao nešto čega se treba stidjeti. više moramo paziti na njih. Katkada je temelj samobojstvu. Djevojčicama se češće dopušta tuga ili strah.« Često se djeca osuđuju i ismijavaju zbog plača. Postiđen i odbačen.u svijetu još . U našoj kulturi djecu uče da se trebaju stidjeti plača.djecu potiču da se stide straha. Što su gladniji. kaže: »Ne znam što mi je danas.« Kada silovita provala završi. govoreći: »Sada imaš zbog čega plakati!« Slično je sa strahom .Virginia Satir je to usporedila s držanjem gladnih pasa u podrumu. strah se odvaja i prerasta u potpuni užas ili paranoju. Dječaci bi trebali biti jaki i ne bi trebali plakati ili se bojati. sprečavaju ga ucjenama i nagradama. Čak se i radost postiđuje. Sto se više trude izbaviti. pa nakon što malo plače. Bože. Katkada se određuje dopušteno vrijeme za plač.« Potisnuta. više se trude izići. Katkada ih izlupaju. Jednoga dana energija srdžbe provaljuje. kore nas. jer vjerujem da se u postojećim kulturološkim oblicima roditeljstva svi osjećaji postiđuju. Ako ih i ne uče da je plač nešto čega se treba stidjeti. Dopuštenje za tugu i strah često je povezano s rodnim i spolnim ulogama. nerazriješena. Govore nam: »Ne zanosi se previše. ne bih išao predaleko s takvim tvrdnjama. tko visoko leti. stidom sputana energija srdžbe pretvara se u bijes.« Ili: »Ne zaboravi . nisko pada.

Spolnost je srž ljudskog sebstva. laktove.« To se poslije izražava kao stid koji osjećamo svaki put kad smo uistinu sretni. SPUTAVANJE SPOLNOG NAGONA STIDOM Vjerojatno nijedan aspekt ljudskih djelatnosti nije toliko disfunkcionalno postiđivan koliko spolnost.. Veoma se dobro sjećam kad mi je. A onda. zatrli bismo čovječanstvo u roku od 120 godina. dok je cijela obitelj u dnevnoj sobi (a u goste je došao svećenik) mali Farquahr otkriva penis! Prilično je . To je prvo što opazimo na drugome. A djeca prirodno ispituju svoje spolne organe i. Pokazuje na nos i kaže: »Nos. Bio sam zaprepašten.. Kasnije otkriva i druge dijelove tijela . Jednoga dana trogodišnji Farquahr. oči. Često sam opisivao sljedeći scenarij da bih pokazao kako se postiđuje naša seksualnost. Baka dolazi u posjet i traži da Farquahr pokaže svoju novootkrivenu vještinu i on to i učini s neizmjernim ponosom. Činilo mi se nevjerojatnim! Spolnost je pomalo strašna i zbunjujuća za dijete. pupak. Kada nam postiđuju spolni nagon. jedne nedjelje. Spolnost je osnovna činjenica u svih bića.« Majka je ushićena i zove baku kako bi je obavijestila o Farquahrovu genijalnom napretku. Sva su djeca prirodno znatiželjna u vezi sa spolnošću. Svaki put kada pokaže nos obaspu ga pohvalama. u određenoj dobi. upuštaju se u dječje spolne igre. moj mali susjed ispričao kako muškarčev penis ulazi u ženinu vaginu.uvijek ima djece koja gladuju. ili kad postignemo velik uspjeh. Naša je spolna energija (libido) naša jedinstvena inkarnacija same životne sile. to je ono što jesmo. postiđuju nas do same biti. istražujući svoje tijelo otkriva nos. kao dječaku. Da ugasimo taj nagon. Spol nije nešto što činimo.uši.

Dijete koje odrasta u takvoj obitelji (vjerojatno većina nas) počinje vjerovati i osjećati da je spolnost nešto sramotno. Djecu se prisiljava da jedu onda kada nisu gladna. Lice joj je iskrivljeno od bijesa. ili: »upristoji se . dok njegova . prljavim i odvratnim. Katkada ih se prisljava da jedu ono što ne vole. Djecu se postiđuje jer su prebučna. Roditelji čiju su vlastitu seksualnost nekoć postiđivali. Što roditelj više izgubi vlast nad sobom. Moramo se odreći dijela nas.ako im se ono s nosom toliko svidjelo.uzbuđen. Općenito. Ostaviti dijete za stolom sve dok »ne počisti tanjur« nije neuobičajena pojava u modernu obiteljskom životu. Kada njihovo dijete istražuje svoju seksualnost. izražava gađenje. Govori mu da je to što je učinio loše! Djeca internaliziraju najgore postupke roditelja. poput onih: »to je fuj« ili »nikada se nemoj dirati po tom mjestu«. povezuju seksualnost s nečim lošim. ne mogu izići na kraj s prirodnom seksualnošću svoje djece. Cijelim svijetom raširene primjedbe. spontanog. roditelj to ne odobrava ili još gore. jer žele nešto ili se preglasno smiju. Očito je potresena i kazuje mu bez okolišanja da to više nikada ne čini. instinktivnog dijela života postaje predmetom stida.odjeni odjeću« ili »pokrij to«. veći dio našeg vitalnog. Javno poniženje koje dijete doživljava jer mora sjediti za stolom samo. Velik dio disfunkcionalnog stida ostvaruje se za stolom. ugroženija je djetetova sigurnost! Varijacije ovoga scenarija događaju se i u najboljim obite­ ljima. Počinjemo seksualnost povezivati sa stidom. ovo će ih oduševiti. I tako ulazi u dnevnu sobu i ponosno pokazuje svoj penis! Mali Farquahr u cijelom svojem životu još nije vidio takvu zbrku! Mama ga je ščepala za uho i vuče ga po sobi. Misli .

pošto se internalizira. STID OSNOVNA EMOCIJA Stid se naziva osnovnom emocijom jer. postaju poput gladnih pasa koje treba nadgledati. Zvala ga je ružnim imenima. nema sumnje. bolno je iskustvo. Kao treće dijete nosio je majčine i očeve seksualne probleme. Jerome je bio ženskar. Felicia je. jer djetetove emocije potiču roditeljeve emocije. vikala i korila s prezirom i gađenjem. Maxa nikada nisu tjelesno zlostavljali. Kad instinkti postanu sputani stidom. To je kao da žir prolazi kroz mučnu agoniju jer postaje hrast. premda je to uvijek bila obiteljska tajna. kao da će nas potpuno obuzeti ako ih izrazimo. bila emocionalni zlostavljatelj. ne može ih se potisnuti. stalno je tjerala Maxa da se brine o njezinim osjećajima. No bio je. izrazimo li naše emocije. on sputava sve druge emocije. nema sumnje. Imao sam pacijente koji moraju jesti stojeći ili na brzinu zbog postiđujućih prizora što su ih kao djeca doživjeli za stolom. Postiđivanje i sputavanje emocija bili su ključni dijelovi Maxova internaliziranog stida. Naime. Oboje su bili nerazriješene žrtve incesta. Max mi je nekoliko puta rekao kako je osjećao da se njegova majka Felicia često zavodnički ponašala. prirodna je srž našeg života sputana. ili da se cvijet stidi jer cvjeta. . Tu je i strah da će. seksualno zlostavljan. Najviše od svega. Emocionalno stidom sputani roditelji ne mogu dopustiti svojoj djeci da imaju emocije. nastupiti stid. Potisnute se emocije često doživljavaju kao prejake. Kada je naš instinktivni život postiđen. zbog toga što su naši instinkti dio onoga što nam je prirodom dano.braća i sestre često to oduševljeno odobravaju.

Osnovne potrebe za osloncem .5.Slika 2.

Djeca trebaju strukturu s ograničenjima. Potrebe sputane stidom Zanemarivanjem njihovih potreba djeci se šalje poruka da one i nisu važne. odjeća. Zaključio sam da je cijeli njegov obiteljski sustav nosio naraštaje nerazriješenog dubokog jada. Prema Maxovim riječima.« »Prestani plakati ili ću ti ja dati pravi razlog za plač. pa djeca gube osjećaj vlastite osobne vrijednosti.5. Njihove potrebe za osloncem može zadovoljiti samo skrbnik.Kritizirala je i omalovažavala njegove osjećaje. Nisu vrijedna nečije skrbi. Djeci treba prostor i mogućnost da b u d u drugačija. treba im spoznaja da na nekoga mogu računati.« Max je bio duboko tužan. Mogao je plakati satima. Djeca trebaju nekoga tko će ih grliti i dodirivati. Trebaju vodstvo u obliku tehnika i strategija za rješavanje problema. Zadovoljavanje . govorila je sljedeće: »Zbog čega se ljutiš?« ili: »Nemaš se čega bojati. potrebe i nagone. mogao sam osjetiti njegovu tugu. Kako im osjećaje stalno odbacuju. Trebaju sigurnost. treba im dovoljno dobre hrane. djeca više ne vjeruju da se imaju pravo na nekoga osloniti. Stječu osjećaj da nisu važna. Sjedeći mu sučelice. Trebaju vezu utemeljenu na uzajamnom povjerenju. prikazuje te potrebe. Trebaju lice koje će odražavati i potvrđivati njihove osjećaje. Djeca trebaju vrijeme i pažnju svojih roditelja. NAPUŠTANJE KROZ ZANEMARIVANJE RAZVOJNIH POTREBA ZA OSLONCEM Kao djeca. trebaju predvidivost. imali smo potrebe čije je zadovoljenje ovisilo o drugima. Trebaju roditelje 15 godina. Slika 2. stambeni prostor i odgovarajuća liječnička skrb. Djeca ovise o drugima i imaju svoje potrebe.

kako ga se lišava u zadovoljavanju potreba. Odrastemo.potreba za osloncem ovisi o interpersonalnom mostu i uzajamnoj vezanosti. Kako je riječ o temeljnim potrebama. Upravo je interpersonalni most taj koji se ruši kada se netko napušta kroz zanemarivanje. osoba biti zaustavljena u određenim razvojnim fazama. pit će zagađenu vodu. tj. ako joj se ne zadovolje potrebe za osloncem u odgovarajuće vrijeme i u odgovarajućem slijedu. počinjemo vjerovati da i nemamo pravo na oslonac. To objašnjava njegovu ozbiljnu seksualnu ovisnost. Kada je jako žedno. o potrebama bez kojih ne možemo biti potpuni ljudi. To je nezasitno dijete srž svih kompulzivno/ovisničkih poremećaja ponašanja. moramo ih zadovoljiti na neuspješne načine. ali ispod površine krije se malo dijete koje osjeća prazninu i nezadovoljene potrebe. Znam za djecu čije potrebe za dodirom i stimulacijom budu zadovoljene kad ih se izlupa po stražnjici. Tijekom vremena. Zanemareno dijete može naučiti skretati pozornost na sebe upadajući u nevolju ili ljuteći roditelje. ono gubi svijest o njima. Napuštanje kroz zanemarivanje razvojnih potreba za osloncem djeteta bit će presudan čimbenik za razvoj pojedinca u odraslo dijete. Sto se Maxa tiče. Mnogo se pisalo o neuspješnom prilagođavanju. većina njegovih potreba bila je pretvorena u seksualne osjećaje. Dijete se domišlja drugačijim načinima zadovoljavanja svojih potreba. Konačno i ne zna što mu treba. To je također temeljna dinamika svih seksualnih . Kako nemamo nikoga na koga bismo se oslonili. Hodamo i govorimo kao odrasli. Dovoljno je reći da će. Kada osjetimo neku potrebu. osjetimo i stid. izgledamo kao odrasli. dijete čije su potrebe nezasitne jer ima dječje potrebe u odraslom tijelu.

Postao je predmetom vlastita odbacivanja. Kad je osoba napuštena. U ovom odlomku Kaufman sažima postupak pretvaranja svih potreba u seksualne. Iskoristili su ga u obiteljskom sustavu.. Bio je opsjednut ženskim grudima. Nije cijenio žene kao osobe. Tjelesno ga je napustio otac. suočava se s dvojbom svaki put kada se osjeća nezrelim. Pretvoriti sebe i druge u objekte znači izgubiti osobnost. nije mogao doživljavati ni druge kao cjelovite osobe. Kada doživi seksualno uzbuđenje i vrhunac. dostupno mu je sveobuhvatno i moćno zadovoljstvo. osjeća se bolno poniženim i razotkrivenim. Zadovoljstvo može zauzeti mjesto bilo koje druge potrebe.« . posebno kroz zlostavljanje. Još jedan dinamički aspekt pretvaranja temeljnih potreba u seksualne jest zadovoljstvo samog orgazma. Postajući objekt drugih. Kako se Max više nije mogao doživljavati kao cjelovitu osobu. osude i omalovažavanja. potrebitim ili na drugi način nesigurnim.. Maxa je njegov brat iskorištavao kao sredstvo da prevlada vlastiti stid. Kroz internalizirani stid Max je postao objekt vlastita prezira.. može se utjecati masturbaciji kako bi se ponovno dobro osjećao u trenucima kada ima potrebe koje nemaju nikakve veze sa seksualnošću. bol je duboka i temeljita.ovisnosti. Stavljao je na kocku svoju obitelj i ugled da bi u robnim kućama dodirivao ženske grudi ili da bi ih voajeristički promatrao. Kada je netko postiđen napuštanjem. Čovjek se osjeća bezvrijednim. Piše: »Dječak koji uči da nikada ne treba ništa emocionalno od svojih roditelja. Ako je masturbacija bila njegovo načelno sredstvo posti­ zanja dobrog raspoloženja. Max je provodio sate salijećući žene. Max je postao objekt samom sebi. pretvorena je u objekt. kritike.. Biti korišten znači biti pretvoren u objekt.

potrebe sustava su otvorene. Da bih bio obiteljski junak. Pošto sam godinama igrao svoju ulogu junaka. Sustav zadaje članovima obitelji uloge koje će igrati kako bi održali razvnotežu. Propisuju koje osjećaje možete ili ne možete imati. pravila. .Konverzija kao obrambeni sustav ega pretvara bilo koju razvojnu potrebu u potrebu za nečim drugim. ranjivi dio sebe. Max se stalno okretao seksu kako bi zadovoljio potrebe koje seks ne može zadovoljiti. U Maxovu slučaju to je bila potreba za seksom. ta su se unutrašnja stanja izražavala kao seksualna želja. tjeskobnim ili potrebitim. NAPUŠTANJE KROZ UPLETANJE U OTVORENE SUSTAVA I PRIKRIVENE POTREBE OBITELJSKOG Već sam opisao obitelj kao društveni sustav . zatvorenije su i kruće uloge koje zadaje.nikada ne pokazati uplašeni. moram biti snažan . Da bih se oporavio. Uloge su poput zadanih scenarija. U obiteljima koje su kemijski. Što je sustav disfunkcionalniji. Junaci se ne bi smjeli bojati. Sve krute uloge zadane zbog obiteljske disfunkcionalnosti oblici su napuštanja. To je konačno izazvalo pretvaranje emocionalnih potreba u seksualne. morao sam naučiti napustiti ulogu. To može biti potreba za hranom. seksualno ili nasilno disfunkcionalne. više nisam znao tko sam zapravo. Tijekom djetinjstva njegovo je doživljavanje razvojnih potreba postalo vezano za spolni nagon. Da bih to uspio. morao sam naučiti biti ranjiv.njegove dijelove. uloge i zakon dinamičkih homeostaza. Vidjeli ste kako disfunkcionalna obitelj iskorištava svoje članove za održavanje unutrašnje ravnoteže. Morao sam naučiti kako ću biti član skupine. novcem ili pretjeranom pažnjom. Svaki put kad se Max osjećao nesigurnim.

Čovjek postaje osoba utemeljena na stidu. »Stid me je« počinje značiti »Ja sam sramotan. Dijete je dragocjeno i neusporedivo. Internalizirani stid stvara zamrznuto stanje stvari. kako slijediti umjesto voditi. Postupno..« Stid više nije jedan od mnogih osjećaja. mjesta ili događaja. nego počinje činiti nečiju bit. Pojedinačna se iskustva stida stapaju posredstvom jezika i slika.« Kako se jezik. Međupovezanost slika Treći se način internalizacije ostvaruje putem slika.. ti osjećaji dragocjenosti i neusporedivosti slabe. U slučaju toksički internaliziranog stida oni potpuno nestaju. to može potaknuti stara iskustva stida. Svaki oblik napuštanja slama interpersonalni most i savez uzajamne intimnosti. Ta manjkavost u samoj biti čini temelj oko kojega će se doživljavati drugi osjećaji o sebi. taj zamrznuti osjećaj nestaje iz svijesti. Također mogu biti slike riječi. sveprožimajući osjećaj manjkavosti kao osobe. To je duboko ukorijenjeni. Budući da uloge održavaju ravnotežu sustava. . Tako stid postaje temelj nečijem osjećaju identiteta. u nekom životno važnom vidu manjkav kao ljudsko biće. Kaufman kaže: »Prizori stida postaju međusobno povezani i ojačani. slike i prizori povezani sa stidom stapaju. zvučni dojmovi. one i postoje zbog sustava. Kada čujete nekoga kako izgovara određene riječi. s vremenom.kako bi ga održala cjelovitog i uravno­ teženog. tj. Te unutrašnje slike mogu biti slike postiđujuće osobe. Ako mu se ne prilazi s ljubavlju i poštovanjem. značenje stida se mijenja. Stid više nije emocionalni znak koji dođe i prođe. Djeca se odriču vlastite stvarnosti kako bi se pobrinula za obiteljski sustav .umjesto vođa.

uzrokujući da se osjećaj stida produbi. Pojedinac mora pronaći sredstva da se obrani od takva razotkrivanja.. strah od razotkrivanja intenzivno se uvećava. pojavio se osjećaj stida. Budući da se stid internalizira. Morao sam pred službenikom u policijskoj postaji razotkriti svoju pogrešku. Ovako je opisuje: »Zbiva se uzročni događaj. Tako stid postaje paralizirajući.. Nataloženi se događaji opetovano unutrašnje smjenjuju. Više nema potrebe za interpersonalnim događajem koji bi potaknuo stid. Kako se razvijaju obrambeni sustavi i strategije . često uz nazočnost vizualnih dojmova. oči se okreću unutra i doživljaj postaje potpuno unutrašnji.. Biti razotkriven sada znači biti viđen kao nepopravljivo i neizrecivo loš. Sjećam se kako sam osjetio bolan stid kad sam išao platiti kaznu zbog prekoračenja brzine. osoba je iznenada upletena u stid. stid se može aktivirati bez ikakva vanjskog poticaja. Može to biti pokušaj da se kome približimo i osjećaj da smo odbijeni. Razotkrivanje sada znači da se vidi nečija bitna manjkavost kao ljudskog bića.FUNKCIONALNA AUTONOMIJA Kada se jedanput internalizira. Kada se pokrene. sve dok konačno ne proguta ja. Službenik je bio srdačan. Osjećaji stida plutaju u krugu. Unatoč tome. može potaknuti oslobađanje drugih postiđujućih iskustava i tako još više učvrstiti stid u osobi.« Spirala je jedan od najrazornijih oblika disfunkcionalnog stida. ugodan i smiješio se. SPIRALE UNUTRAŠNJEG STIDA Zadnja je posljedica internaliziranog stida ono što Kaufman zove spirala unutrašnjeg stida. Ili prijateljeva kritička napomena. da apsorbira druga neutralna iskust­ va.. beskrajno potičući jedan drugoga.

i konačno. Pretpostav­ lja da možemo biti savršeni. Perfekcionizam poriče da ćemo često griješiti i da je prirodno griješiti. načelo . internalizirani stid postaje sve manje i manje svjestan. internalizacija stida ima četiri glavne poslje­ dice. u školskom sustavu i dalje postoje snažni izvori toksičnog stida. Sjediti u zadnjoj klupi za kaznu. stid je ojačan i zamrznut. Oblikuje se identitet utemeljen na stidu. Njegovo je školsko iskustvo bilo prilično uobičajeno za većinu modernih škola.prijenosa. ŠKOLSKI SUSTAV Max je prvih osam razreda išao u privatnu crkvenu školu. Takva pretpostavka niječe našu ljudsku konačnost jer poriče činjenicu da smo bitno ograničeni. Da sažmemo. Kad se apsolutizira. stid se samostalno aktivira (funkcionalna autonomija). Predavao sam u tri srednje škole i na četiri sveučilišta. Perfekcionizam Perfekcionizam je pravilo obiteljskog sustava i glavni je krivac za stvaranje toksičnog stida. Perfekcionizam poriče zdravi stid. počinju djelovati unutrašnje spirale stida. česta je asocijacija na školske dane. Potom je prešao u državnu srednju školu. To vrijedi i za religijske i kulturne sustave. Postiđivanje je uvijek bilo dio školskog sustava. Premda se u većini modernih škola više ne služe takvim kaznama. Zaključio sam da je obrazovni sustav važna snaga u učvršćivanju internalizacijskog procesa u ljudi utemeljenih na stidu. Perfekcionizam je na djelu kad god apsolutiziramo neko negativno načelo ili standard.

postaje mjerilo svega drugoga. povezat će »lošu« ocjenu s pretpostavkom da su loše ili manjkave osobe. njihov se internalizirani stid produbljuje. prev) . Koliko bi se srednjoškolskih upravitelja obratilo učeniku koji je predsjednik razreda. Kad ne uspiju u školi. Kad ga ne bismo uspjeli postići. Uspoređujemo i prosuđujemo prema tom standardu. Sve je to spadalo u moju ulogu junaka. i odlikaša i onog koji pada razred može poticati toksični stid. urednik školskih novina i šesti po uspjehu u školi * U američkom sustavu ocjenjivanja najniža je ocjena F (op. Postao je iznimno uspješan učenik. Njihova utemeljenost na stidu često je. Kad dijete postane failure . Toksični stid rađa toksični stid.gubitnik. utemeljene na stidu. On je slijedio svojeg brata i sestru. Bio je pravi odlikaš.promašaj . uzrok njihovu školskom neuspjehu. U školi su nas mjerili prema savršenom postotku 100*. Razmislite načas o simbolizmu ocjene »F«. Djeca vrlo brzo stvaraju ovakve asocijacije u školi. Ja sam bio odlikaš. zapravo. Osim toga. Bio sam i predsjednik razreda od sedmog razreda nadalje.u školi. Iznimna uspješnost i perfekcionizam dva su vodeća oblika prikrivanja toskičnog stida. A najčešće su djeca koja ne postignu uspjeh utemeljena na stidu i prije no što dođu u školu. neće mu trebati dugo da počne misliti kako je promašen i kao osoba. Max je primjer drugog puta. koji u školi izabiru djeca utemeljena na stidu. Iako zvuči paradoksalno. U četvrtom sam razredu srednje škole bio urednik školskih novina i šesti po uspjehu u cijeloj školi. kako je fuck up . pri čemu je najniža bila »F«. Mentalno se povezuje s riječima koje počinju sa F. ocjenjivali su nas slabijim ocjenama.

i evidentirani alkoholičar kad sam pošao u četvrti razred srednje škole. Sjećam se kako se jedan na stidu utemeljen pacijent hvalio svojim milijunskim zaradama. da se razvijamo i rastemo. Moje je dobro raspoloženje ovisilo o uspjehu. i zdravih oblika suparništva. Ima. Bio je neugodan čovjek. Budući da sam se osjećao neispravnim i oštećenim iznutra. Okrutno je zlostavljao svoju ženu razmećući se pred njom ljubavnim avanturama. Perfekcionizam također rađa uništavajući osjećaj za konkurenciju. Toksični stid stvara »radna bića«. Školski sustav promiče na stidu utemeljeni sustav ocjenjivanja ljudske inteligencije. A tu je i . morao sam dokazati da sam u redu trudeći se da budem izniman izvana. ljude koji moraju raditi da bi se dobro osjećali. Ocjene se često javno pokazuju. Njegov se osjećaj za unutrašnju vrijednost temeljio na njegovu ugledu. tako da ih svi mogu vidjeti. Kao i John Holt. Takvo nas suparništvo potiče da budemo bolji. osim toga.da bi mu rekli kako mu treba pomoć zbog problema s internaliziranim stidom? Bio sam. Visoki rezultati često su posljedica utemeljenosti u toksičnom stidu. Kako se osjećao neispravnim iznutra. Počeo sam piti s četrnaest godina. morao je dobiti potvrdu izvana. Ali perfekcionistički sustav kao i današnji školski sustav potiče na varanje i jako iscrpljuje. nego o onome »što činite kad ne znate kako«. Bilo bi manje zlo da takav sustav uistinu mjeri inteligenciju. dakako. Osjećaju se dobro u vlastitoj koži samo kad postižu uspjehe. Nije riječ o onome što znate učiniti. i ja vjerujem da pravi ispit inteligencije nije ono što znate ili iscijedite iz sjećanja na ispitu. Sve što sam činio bilo je utemeljeno na dokazivanju vanjske autentičnosti.

« Misao koja se osjeća bit je glazbe i pjesništva. Desna je polutka holistička i intuitivna. Izgubljen je zajednički osjećaj za udružene napore i suradnju. Znam za izvrsne učenike koji su bili bolno stidljivi zbog svojeg intuitivnog i osjećajnog načina spoznavanja. Svi se huškaju jedni protiv drugih u borbi za postignuće ambicija. umjesto osjećajni stvaratelji. intuicija i kreativnost. Nijedna žena nikada nije bila dovoljno dobra. Mnogo je učinjeno u posljednjih nekoliko desetljeća u proučavanju desne moždane polutke. logika i matematika. u našim se školama postiđuju neki najpoticajniji i najkreativniji aspekti ljudske psihe. Pakosno su ga postiđivali u srednjoj školi. Bio je sjajan knjigovođa.sramno prozivanje kada netko dobije »lošu« ocjenu. Kada bi se njegova veza s kojom ženom . gotovo se posve zanemaruju emocije. Racionalizam Naše škole pokazuju golemu pristranost u korist izobrazbe uma umjesto cijele osobe. Ta je strana mozga izvor »misli koja se osjeća. Učenici koji imaju prirodnu sklonost za tu stranu mozga bivaju kažnjeni. Naši učenici postaju memorirajući imitatori i tupi konformisti. Njegova je teškoća bila u tome što je kritizirao žene. Najviše se ističe zaključivanje. Sjećam se kako sam jednom rekao nastavniku svoj »osjećaj« o predočenom prob­ lemu. Postiđivanje m e đ u vršnjacima Sjećam se Arnolda. Rekao mi je da nagađanje nije odlika izobražena uma. Naša racionalistička pristranost uzrokuje odbacivanje mašte i emocija kao nečega čega se valja stidjeti. Služi se maštom prije negoli memorijom. Ukratko. Poslao me u čitaonicu kako bih pronašao točne podatke.

zahvaljujući kojoj nije bio pretjerano stidljiv tijekom ranog i srednjeg djetinjstva. ali bolno usamljen. Sve ono što osoba s toksičnim stidom nosi iz djetinjstva bit će stavljeno na ispit u srednjoj školi. Tjelesni je izgled iznimno važan. Samo što je taj roditelj mnogo krući. Arnold je postao žrtveno janje od trenutka kada je kročio u školu. Bilo je to bolno iskustvo. Skupina vršnjaka postaje poput novih roditelja. To objašnjava njegove probleme sa ženama. Poslije se njegova obitelj preselila u neki drugi gradić i Arnold je morao započeti drugo polugodište drugog razreda srednje škole u novoj školi. Rezultat svega toga bio je da je s četrdeset godina bio prilično imućan. Arnold je bio iz poprilično siromašne obitelji. Zlobno ga je postiđivala skupina vršnjakinja. Katkada bi ga gađali najlonskim vrećicama napunjenima vodom ili konjskim izmetom dok je čekao autobus. Bila je to Arnoldova sudbina. i na koga mogu projicirati svoj slid. U školu je išao autobusom. zbog autoritarnog i militantnog oca. To se nastavilo do sredine četvrtog razreda. Često mladi traže žrtveno janje. Srednja je škola doba puberteta. A pubertet je doba osjećaja intenzivne izloženosti i ranjivosti.zahuktala. Arnold je imao neka postiđujuća iskustva u ranu djetinjstvu. . Arnold bi počeo tražiti grešku. i ima nekoliko pari očiju kojima pazi na vas. dok je 95 posto ostalih učenika imalo nove automobile. Bio je velik stručnjak i perfekcionist. Dvije je godine Arnold doživljavao gotovo kronično postiđivanje. Gradom i školom vladale su klike i imućnici. Akne i slaba spolna razvijenost mogu biti tegobni. No to je bilo ublaženo ljubavlju njegove majke. Nekoga na koga se svatko može istresti. Prilagoditi se pravilima odijevanja vršnjaka nužno je želimo li da nam se ne rugaju. Jedna mu se skupina djevojčica rugala i ismijavala ga.

Rano traumatsko iskustvo stida nastupilo je za Maxa kada je imao devet godina. Zadirkuju obično na stidu utemeljeni roditelji. RELIGIJSKI SUSTAV Maxov je vjerski odgoj bio krut i autoritaran. Djeca mogu biti užasno okrutna. Djeca će se rugati drugoj djeci onako kako su se rugali njima. Djeca vole zadirkivati. Škola je bila ono mjesto u njegovu životu gdje je osjećao da je nešto postigao. Zapravo. Nažalost. Uspio je završiti postdiplomski studij učeći noću. što više čovjek postiže. uspjesi ne smanjuju internalizirani stid. Njegov ga je toksični stid potaknuo da bude odlikaš. I osnovna škola može biti izvor stida. Oni interpersonalno prenose vlastiti stid zadirkujući svoju djecu. Bit toksičnog stida jest da postaje dio nas i nema veze s onim što činimo. pokušat će se riješiti stida prebacujući ga na druge. Mladi religiozni fanatik u njegovoj . Podnosio je goleme teškoće nastojeći dobiti diplomu. Od malena su ga učili da je rođen s ljagom grijeha na duši i da je bijedni griješnik. A starija braća i sestre sposobna su za najokrutnije zadirkivanje. može biti strašno ako netko nije tjelesno ili materijalno obdaren. Također su ga poučavali da Bog zna njegove najintimnije misli i da nadgleda sve što radi.Zapravo. mora postizati još više. Bio sam užasnut slušajući priče pacijenata o zadirkivanju starije braće i sestara. Svako dijete s deformacijom posebno je osjetljivo na ismijavanje. Škola je bila možda jedino mjesto u Maxovu životu gdje nije bio postiđivan. A ako su dijete postiđivali u kući. a to je velik izvor stida.

ipak se držao nekih prilično djetinjastih vjerskih uvjerenja. PORICANJE SEKUNDARNE UZROČNOSTI Jedno od najpodmuklijih i toksično najpostiđujućih izvrtanja.vjerskoj zajednici uhvatio je Maxa kako se dira u crkvenom zahodu i napravio groznu scenu. prema nekim crkvenim doktrinama. No Max je u to vjerovao i to je problem za psihoterapeuta. Odvukao je Maxa u crkvu i rekao mu da se baci pred oltar i moli Boga za oprost. I premda je bio iznimno inteligentan. Njegov je stid bio jako pojačan vjerovanjem da Bog zna sve njegove unutrašnje misli i da će ga kazniti za grijehe. a Max ga nikako nije mogao stići. kakav gori pakao može zamisliti? Zašto bi dobri i pravedni Bog želio da netko poput Maxa gori za sve vijeke vjekova. svojstveno mnogim religijama. Bog je. čiji unutrašnji glasovi nikada nisu prestajali svoje neprekidne spirale stida. S izvornim grijehom izgubili ste i prije nego počnete. Izvorni grijeh. Mnoge vjerske sekte uče da je čovjek nevrijedan i obilježen izvornim grijehom. To znači da je. uvijek bio u prednosti. čiji je život bio stalno mučenje. Kada čovjek pogleda Maxa. . poricanje je s e k u n d a r n e uzročnosti. kako o njemu poučavaju neke crkve. BOG KAO ONAJ KOJI KAŽNJAVA Max mi je često govorio kako se nada da će mu Bog oprostiti za zla koja je počinio. nekako. znači da ste loši od trenutka kad ste rođeni. Često se pitam kako itko može uistinu vjerovati u paklene vatre. Učenje o izvornom grijehu objašnjava mnoge odgojne taktike usmjerene na slamanje dječje buntovne volje i »prirodne sklonosti prema zlu«.

čovjek mora biti spreman prihvatiti dar sudbine. Ima. karizmatičke preporoditeljske skupine spontano počinju donositi vitalnost i krepkost u život crkvene skupine. Ovakva teologija nema nikakve veze s bilo kakvom istin­ skom židovsko-kršćanskom doktrinom. Ljudska je volja učinkovita. Da bi primio milost. Razlikujem dvije vrste vjerskih struktura . čovjek je bijedan. može samo griješiti. utoliko što čovjek. Toma Akvinski u prologu drugog dijela Summae Theologiae kaže: »Nakon naše rasprave o Bogu okrećemo se čovjeku koji je slika božja. zajednica i sekti koje su veoma emocionalne.ljudska volja nedorasla. ne dopušta se iskazivati emocije. Većina interpretacija srednje struje smatra da čovjek ima istinsku sekundarnu uzročnost. PORICANJE EMOCIJA Vjerski sustav. a drugu dionizijskom. Sam po sebi. Čovjek nikada u tome ne uspijeva sam. kao i Bog. općenito. Samo kada Bog djeluje kroz njega. Nakon prihvaćanja. ima moć nad svojim djelima. međutim.jednu zovem apolonijskom. A s vremena na vrijeme. Čovjek. Kriva interpretacija drži čovjeka potpuno neispravnim i manjkavim. . čovjekova će volja igrati glavnu ulogu u procesu posvećivanja. Čovjek ne može učiniti ništa vrijedno. Čovjek je do biti utemeljen na stidu. kao takav.« Ovo je snažna tvrdnja u prilog ljudske djelotvornosti. ne posvećuje veliku pozornost ljudskim emocijama. Ali općenito. Nijedna zapravo ne dopušta istinsko i zdravo izražavanje emocija. čovjek se uzdiže do dostojanstva.

Udaljavanje od tih standarda smatra se grešnim. no oni nemaju istinske veze s osjećajima. Neka tumačenja protestantskih reformatora impliciraju da je izvorni grijeh zapravo bio požuda ili seksualna želja. Može biti i veoma intelektualna. trebaš« sankcionirani subjektivnim tumačenjima religijskih otkrića. važan izvor postiđivanja. Jednako vrijedi i za seksualne osjećaje. Perfekcionistički sustav stvara bihevioralni scenarij »kako to učiniti na pravi način«. PERFEKCIONIZAM . Iskrene emocije. Religijski perfekcionizam poučava vrstu bihevioralne pravednosti. Postoje emocionalni izljevi. Dionizijska je religija karizmatički ili kultni tip zanesena obožavanja. Moralni su imperativi »moraš.RELIGIJSKI SCENARIJ Religija je.Apolonijska je vrsta religije veoma kruta. kroz perfekcionizam. Impulsivni tip religioznosti često je način da se raskine s emocijama. no zapravo se mogu iskazati samo određene vrste emocija. One se izražavaju. nigdje nisu dopuštene. Neka religijska tumačenja izjednačavaju želju sa seksualnošću i kao rezultat toga potpuno zabranjuju bilo kakvu jaku želju. Biblija se upotrebljava kao opravdanje za sve moguće osude. hodati i ponašati u gotovo svakoj situaciji. Ti standardi propisuju kako treba govoriti. ali osoba ih dugo ne doživljava. koji sadrži standarde svetosti i pravedna ponašanja. I religija je pridonijela seksualnom stidu. Niti u jednom slučaju nisu poželjni izljevi emocija. Takve vrste obožavanja naoko daju prednost slobodnom emocionalnom izražavanju. kako se odijevati. Takvim se scenarijem čovjek uči . osobito srdžba. Tu je religijski scenarij. stoička i ozbiljna.

Osjećaj pravednosti i svetačkog ponašanja sjajna su sredstva modifikacije raspoloženja osoba utemeljenih na toksičnom stidu. loši su. Sljedbenici bilo kojeg vjerskog sustava mogu reći . Ako je osoba utemeljena na toksičnu stidu.kako se treba ponašati ljubazno i pravedno. Često su to sredstva interpersonalnog prijenosa vlastita stida na drugoga. meditirati. stajalište nepogrešivosti postaje vrsta bestidnog ponašanja. citirati Bibliju. a drugi. Čovjek može steći osjećaje pravednosti kroz bilo koji oblik obožavanja. RELIGIJSKA OVISNOST Modifikacija raspoloženja dio je kompulzivnog/ovisničkog ponašanja. I nepogrešivost je oblik bestidnog ponašanja.mi smo dobri. takvo iskustvo može se doživljavati kao iznimno blagotvorno. zazivati ime Isusovo ili Jahvino. Sve to mogu biti iskustva modificiranja raspoloženja. služiti drugima. grešnici. religijski su sustavi za mnoge velik izvor toksičnog stida. Ukratko. Navijestili smo da je toksični stid bit i pogonska snaga svake ovisnosti. moliti. Može postiti. To može razgaliti duše osoba utemeljenih na toksičnom stidu. Religijska je ovisnost ukorijenjena u toksičnom stidu koji se može modificirati kroz religiozna ponašanja. . Kako zdravi stid kaže da možemo i da hoćemo neumitno griješiti. Ovisnost se opisuje kao »patološki odnos prema bilo kojem iskustvu modifikacije raspoloženja koje ima životno štetne posljedice«. Zapravo je važnije ponašati se ljubazno i pravedno negoli biti ljubazan i pravedan. čitati odlomke iz Biblije. oni koji nisu kao mi.

takva pravila ne ostavljaju mjesto vitalnosti. Oko šezdeset posto žena i pedeset posto muškaraca imaju poremećene prehrambene navike.« U ovom navodu iz Puste zemlje kao i u Ljubavnoj pjesmi J. Nedemokratska su i utemeljena na nejednakosti gospodar . unutarnjoj slobodi. pažljiva. jedini im spomenik asfaltna cesta i tisuće izgubljenih loptica za golf. Imamo šezdeset milijuna žrtava seksualnog zlostavljanja. U više od 15 milijuna obitelji vlada nasilje. Nemamo pouzdanih podataka O radnoj ili seksualnoj ovisnosti. Kruta su i poriču vitalnost. Dobra se djeca definiraju kao podložna. unutarnjoj samostalnosti i kritičkoj prosudbi. spontanosti. DRUŠTVO KAO KOMPULZIVNO I OVISNIČKO Naše je društvo veoma ovisničko. a golem broj i drugim drogama. S. napuštaju svoju djecu.KULTURNI SUSTAV T. Ne znam kako na naše gospodarstvo utječu milijarde dolara na koje nije plaćen porez zarađene ilegalnom trgovinom drogom. Eliot je napisao: »To bijaše čestit bezbožan narod. Sedamdeset pet milijuna života ozbiljno je pogođeno alkoholizmom. Takvo napuštanje stvara toksični stid kakav sam opisao. Nedavno sam čitao da je . U knjizi Bradshaw o obitelji govorim o samom društvu kao o bolesnom obiteljskom sustavu izgrađenom na pravilima otrovne pedagogije. Promiču opsesivnu urednost i poslušnost.rob. Ta pravila poriču emocije. Zbog takvih pravila roditelji. nesebična i savršeno poslušna. koja vodi ovisnosti. čak i oni s dobrim namjerama. Alrreda Prufrocka Eliot je izrekao snažnu optužbu beznadnosti moderna čovjeka. Pravila su to koja potječu iz doba kraljeva. To nas izaziva duševnu umrtvljenost.

Ako je toksični stid pogonska snaga ovisnosti. što proizlazi iz srži stida. Mit o uspjehu Netko je jednom rekao: »Uspjehom se smatraju različite stvari u različitim razvojnim fazama . da seksualno općite u doba rane zrelosti. Ondje je previše beznadno. Naše pre­ tjerivanje u aktivnostima smatra znakom nemira i nedostatkom unutarnjeg mira. stjecanje ugleda i potrebu da nas vole.od toga da se kao malo dijete ne popiškite u hlače. imamo velik problem sa stidom u našem društvu. Još jedan pokazatelj beznadnosti koja je ukorijenjena u nama i koju proizvodi stid naše je grozničavo pretjerivanje u aktivnostima i kompulzivnost. da seksualno općite u srednjim godinama.« Ako sam neispravan i manjkav kao ljudsko biće. Ondje je za nas previše bolno. Toksični nam stid ne dopušta da se okrenemo svojoj unutrašnjosti. da budete omiljeni u starosti. ali ne možemo promijeniti ono što jesmo. nešto je krivo sa mnom. do toga da budete omiljeni u školskoj dobi. da se obogatite i steknete ugled u doba kasnije zrelosti. Erich Fromm je dao opširnu dijagnozu toga u svojoj knjizi Revolucija nade. Kao što Sheldon Kopp kaže: »Možemo promijeniti ono što radimo. Nema nade. Mi smo radna bića jer nemamo unutrašnji život. Mislim da u najveće tragedije američke m o d e r n e književnosti valja ubrojiti djelo Arthura Millera Smrt prodavača. da se ne popiškite u hlače kad posenilite. Willy Loman je simbol američkog mita o .trinaest milijuna ljudi ovisno o kockanju.« U ovoj definiciji naglasak valja staviti na zarađivanje. Miller je uspio iz obična čovjeka stvoriti aristotelovskog tragičnog junaka.

uspjehu. Nikada ne daju prednost suparniku. Zauzvrat traže vječnu »romantičnu ljubav«. I ma koliko se bunili protiv toga vjerovanja. No upravo je njegova sudbina tragična greška. Brinu se za domaćinstvo. Aristotel u Poetici kaže da snagu velikog tragičnog junaka čini kombinacija njegove uzvišenosti popraćena nekom tragičnom greškom. Pravi muškarci pobjeđuju. Shema savršenog muškarca i žene uspostavljena je prije našeg rođenja. Iščekuju princa . Pravi muškarac nikada ne pokazuje slabost. emocije ili ranjivost. Mora biti svojih ruku djelo i svoj čovjek. U tom mitu novac i njegovi simboli postaju mjera uspješnosti. Više djeluju. Prave su žene pomoćnice pravog muškarca. Mirotvorke su. još uvijek igraju golemu ulogu u našim životima. Tihi su i odlučni. Mit o uspjehu. a manje pričaju. Spreman je umrijeti za svoju sudbinu. Willy je uzvišen. ranjive i krhke. Krute spolne uloge Krute spolne uloge koje su još uvijek prihvaćene u našem društvu mjerni su simboli savršenosti. On uistinu vjeruje da će čovjek. propovijeda i vrstu divlje individualnosti. biti uspješan. novac i slava koji uza nj idu. Osjećajne su. oduzimajući si život da bi dobio novac od osiguranja i time dokazao kako je bio uspješan. To znači uspjeti. Čovjek mora uspjeti sam. Postoje prave žene i pravi muškarci. Willy umire usamljen i bijedan. osim toga. Živi život utemeljen na uvjerenju da se uspjeh sastoji u zarađivanju novca i u tome da vas vole. Muškarci su jaki. ako zarađuje novac i ako ga vole. Pedesetogodišnjak sa slabim prihodima mora osjetiti postiđujući žalac takvog sustava vjerovanja.

Mnogi vjeruju da takve uloge pripadaju prošlosti. Muškarac se izvrgava ruglu ako traži da se prihvati njegova ranjivost. Neće ih čak niti dodirivati na jednak način. Mit o savršenoj »desetici« Naša kultura potiče perfekcionistički tjelesni sustav koji okrutno postiđuje tjelesnu neobdarenost. Promatrajte kako se liberalni majka i otac odnose prema svojoj djevojčici. Traže pretjerano poistovjećivanje s nekim našim dijelovima. nagrada će biti zbrinutost do kraja života. Također su postiđujući jer su karikature muškosti i ženstvenosti.koji će doći i nagraditi ih za sve čega su se odrekle. Svatko od nas ima i muške i ženske hormone. Obratite pozornost kako odijevamo djecu različitih spolova i. I svakom je spolu potrebna integracija njegove suprotne spolne strane kako bi bio potpun i cjelovit. Žena postaje »vještica« ako je nasrtljiva i aktualizira svoju muškost. Krute spolne uloge uspostavljaju standarde koji ne dopuštaju potpunost i cjelovitost. No ja vam predlažem da pogledate kako roditelji odgajaju dječake i djevojčice. Svatko od nas potomak je muškarca i žene. a potom pogledajte kako se ophode prema svojem dječaku. Savršen muškarac ili žena je »desetica«. Takvi standardi postiđuju naše suprotne spolne dijelove. Film »10« s Bo Derek dao je velik poticaj toj mitologiji. Svaki je spol određen većinom hormona koje ima. povrh svega. . na dječje igračke. Scenariji naših seksualnih uloga kruti su i podvajajući. Još uvijek postoje igračke za dječake i igračke za djevojčice. ali ne dopuštaju potpunost i cjelovitost. Djetetova igra prethodi odraslom svijetu rada.

Penis mu je dužine 20 cm ili više. Savršena žena »10« ima savršeno oble grudi. Savršeni muškarac »10« ima mišićavo. 3 i ima odgovarajuće bokove i stražnjicu. I to unatoč medicinskim podacima prema kojima. nosi grudnjak br. naime.Savršena »desetica« ima vrlo određene atribute koji uvećavaju seksualno postiđivanje prisutno u našem društvu. šale o veličini spolnih organa u kasnim noćnim televizijskim emisijama i u nastupima klupskih komičara. Ti su tjelesni ideali prouzročili neizrecive patnje i stid mnogim ljudima. . Uspoređivanje s mitskim standardom savršene »10«. Sve su te tjelesne činjenice uvelike pridonijele njegovu bolu i stidu. važan je izvor seksualnog stida u našem društvu. Imam nebrojeno mnogo dosjea muškaraca i žena koji su trpjeli intenzivan stid zbog veličine svojih spolnih organa. prosječna veličina penisa iznosi od 12. preplanulo i po proporcijama savršeno tijelo. Spolnost se ili taji ili pak omalovažava. Max je bio bubuljičav u pubertetu. Prave se. K tome. veoma neprivlačnim jer mu je usna bila neznatno deformirana od udarca koji je dobio igrajući bejzbol. Max je to znao. Max je bio opsjednut mišlju da ima premalen penis. Smatrao se. osim toga. U posljednjih dvadeset godina moj je savjetodavni ured bio p r e p u n žena s malim ili potpuno ravnim grudima koje su u srednjoj školi patile i osjećale se izoliranima. Muškarci zabrinuti za veličinu svojih penisa uobičajena su pojava u dokumentaciji savjetodavaca.5 do 15 cm u erekciji i unatoč neporecivoj činjenici da su žene Maxa smatrale privlačnim.

premda sam zapravo osjećao kao da se cijeli svijet ruši na mene. iz ljubaznosti govorimo ljudima ono što uopće ne mislimo. Sjećam se koliko sam puta rekao ljudima: »Dobro sam«. Otada je prešao u povijest. biti svoj čovjek i istodobno se uklapati u društvo? Uklopiti se znači »ne izazivati vraga«. »Uče nas da budemo ljubazni i pristojni. Dovodi do pravog paradoksa kad se poveže s onim dijelom mita o uspjehu koji uključuje »jakog individualca«. koji je plakao za vrijeme svoje političke kampanje za predsjednika.« Bradshaw o obitelji . Često se sjetim senatora Muskiea. smijemo se šalama koje nam nisu smiješne. »ne uznemiravaj«. Budi fina djevojka ili dobar dečko. To znači da se često moramo pretvarati. Uče nas da je ponašati se tako (najčešće lagati) bolje nego reći istinu. M I T O DOBROM DEČKU I FINOJ DJEVOJCI Mit o dobrom dečku i finoj djevojci spada u konformističke društvene mitove. Smiješimo se kad smo tužni. Radije bismo nekoga koji može uzeti stvar u svoje ruke! Emocije nesumnjivo nisu prihvatljive na radnom mjestu.Poricanje emocija Naša kultura loše podnosi emocije. škole i politika neobuzdane u poučavanju neiskrenosti (uče nas da govorimo ono što ne mislimo i hinimo da se osjećamo onako kako se ne osjećamo). Volimo da je svima dobro i da su svi sretni. Rituale veselosti učimo još u ranoj dobi. nervozno se smijemo kad smo povrijeđeni. Ne želimo predsjednika koji ima osjećaje. Izražavanje bilo kakvih emocija koje nisu »pozitivne« doživljava se s prezirom. Naše su crkve. Kako mogu biti jak individualac.

. izopćena je.Igranje uloga i gluma oblici su laganja. Takav život uzrokuje unutrašnju rastrganost. Ako se osoba ponaša onako kako uistinu osjeća i radi po svome. Promičemo pretvaranje i laganje kao kulturan način življenja. Tjera nas dublje u izolaciju i tugu.

sanjamo da smo goli na neprikladnim mjestima . kao kada iznenada trebate na završni ispit za koji niste učili. Toksični se stid često manifestira u snovima . Adame?« STIDA Prema Knjizi postanka Adam se nakon pada počeo skrivati. Toksični je stid prava agonija. Adam je pao niže od čovjeka. poslije pada jest. Razotkrivanje se događa prije ne­ goli dijete ima ikakve granice ega kojima bi se zaštitio. Proživljeno je iskustvo stida osjećaj da smo razotkriveni i viđeni onda kada nismo spremni na to. Pokušavajući biti više od čovjeka. Prije pada Adam nije bio postiđen. . POGLAVLJE SKROVIŠTA TOKSIČNOG »Gdje si.ili u nepripremljenosti. Rana postiđujuća iskustva zbivaju se u situaciji u kojoj dijete nema mogućnost izbora.3. To je bol koja se osjeća iznutra. To je mučno i bolno. u srži bića. PROŽIVLJENI OSJEĆAJ TOKSIČNOG STIDA Toksični stid je posljedica neočekivana razotkrivanja ranjivih aspekata djetetove ličnosti.

Slojevi obrambenih mehanizama protiv agonije internaliziranog stida .1.Slika 3.

a tijekom godina izbjegavamo naše izbjegavanje. tjerajući naša istinska i autentična ja na prikri­ vanje. Postajemo objekt samima sebi. Na najdubljoj razini toksični stid potiče naše temeljne automatske obrambene oblike prikrivanja. Nemam granica. Ali nemam se kamo sakriti. Kako se toksični stid razvija. Odsutan sam iz vlastita iskustva. funkcioniraju automatski i nesvjesno. Slika 3. Love me iz trena u tren. Iz ove temeljne srži razvijamo lažni identitet. Moram bježati i skrivati se. Izbjegavamo našu unutrašnju agoniju i bol. Postajemo majstori glume. Osjećam prazninu i razotkrivenost.naši obrambeni mehanizmi ega. prosuđivanju. jer sam potpuno razotkriven. Čim se ti obrambeni mehanizmi oblikuju. odijeljeni su i odvojeni od našeg osjećaja samih sebe. Agonija ovog kroničnog stanja ne može se dugo podno­ siti. Usamljen sam u najpotpunijem smislu riječi. Lovac je uvijek nadomak. uloge . Mi smo kraj sebe. a stoga ni zaštite. osjećajima i željama. Budući da su ranjivi dijelovi ličnosti postiđeni. Posljedica tog procesa samo-odvajanja jest rascijepljeno ja. više nisam u sebi. Ne mogu se niti na trenutak opustiti. Najdublji su slojevi . Svaki je novi sloj progresivno osvješteniji. Moram se stalno braniti. Kada postanem objekt.1. Te sposobnosti oblikuju našu temeljnu ljudsku moć. dijete prestaje vjerovati vlastitim očima. ne smiju me uhvatiti nespremna. Freud ih je naz­ vao našim primarnim obrambenim mehanizmima ega. Gone me i uhvatit će me na prepad.Značajka neočekivanosti postiđujućeg događaja stvara manjak samopovjerenja u djeteta. Nepovjerenje u naše temeljne sposobnosti izaziva osjećaj bespomoćnosti. pokazuje vam različite slojeve zaštite kojima se domišljamo kako bismo stvorili obrambene mehanizme protiv bitne agonije stida.

Svakomu je djetetu potreban razvoj granica i snage ega. umjesto granica. a aktivira se kada smo suočeni s ozbiljnom prijetnjom. PORICANJE I FANTAZIJSKA VEZANOST Zacijelo je temeljni obrambeni sustav ega poricanje. Život bez granica jest poput života u kući bez vrata.i scenariji obiteljskog sustava . Ako je netko u biti neispravan i manjkav kao ljudsko biće. . Toksični je stid bez granica. Nazvao je taj proces primarnim obrambenim sustavom ega. Svi su slojevi kompulzivni i čini se da svaki karakterističan element našeg štita tajnovitosti ima vlastiti život. Njih imaju roditelji koji nisu utemeljeni na stidu. Da bi razvila čvrste granice ega djeca trebaju roditelje s čvrstim granicama. Zajedno s egocentrizmom priroda djeci daje. Oni djetetu omogućuju da preživi situacije koje bi inače bile nepodnošljive. Djeca trebaju obrambene mehanizme ega više negoli odrasli. Bez granica za zaštitu dijete ne može preživjeti. ništa u vezi s njim nije u redu. Svi se moramo korisititi tim obrambenim sustavima s vremena na vrijeme. ljudi poriču stvarnu situaciju ili poriču da ih ona boli ili da ima posljedice na njihov život. To je poput zemlje koja nema granice ili vojsku koja će je braniti. PRIMARNI OBRAMBENI MEHANIZMI EGA Freud je prvi jasno opisao automatski proces koji je u službi samoočuvanja. prije negoli kronični. Trebaju ih dok ne razviju čvrste granice. Djeca su bespomoćna i nemoćna. Oni bi po svojoj prirodnoj svrsi trebali biti situacijski.automatski i nesvjesni. Suočeni s opasnošću. Ego im pri rođenju nije izdiferenciran. i primarne obrambene mehanizme ega.

kada stvarnost više ne ugrožava život. Kako pojedinac sve više i više gubi samopoštovanje. Fantazijska vezanost (zapravo ropstvo) iluzija je da imamo nekoga tko se brine o nama. Potiskivanjem se dječji osjećaji paraliziraju. veza ostaje. Opisuje temeljni obrambeni mehanizam ega kao »fantazijsku vezu«. Svaki put kada je dijete postiđeno kroz neki oblik napuštanja. pojedinac osjeća da više nema izbora i često se prilijepi za onoga tko ga zlostavlja. javljaju se osjećaji srdžbe. Nije posve jasno kako djeluje m e h a n i z a m . POTISKIVANJE Svaki nepodnošljiv događaj prate snažne emocije. Upozoravaju nas na gubitak. a to je iluzija povezanosti koju dijete stvara prema primarnom skrbniku koji ga postiđuje. poričuća fantazijska veza funkcionira automatski i nesvjesno. to je vrsta slučajnog šoka. Bit tuge jest u gubitku nečega do čega nam je stalo. što se dijete više zlostavlja. Zlostavljanje je obično nepredvidivo.Robert Firestone je šire razradio Freudov pojam poricanja. Vezivanje za zlostavljanje jedan je od najzbunjujućih aspekata nastanka stida. prijetnju ili zasićenost. Sreća pokazuje da smo ispunjeni i zadovoljni. ono sve više ustrajava na fantazijskoj vezi. Budući da roditelje utemeljene na stidu stid sputava u svim njihovim emocijama. Fantazijska je veza poput fatamorgane u pustinji. Zlostavljanje oslabljuje osjećaj vlastite vrijednosti i izaziva stid. Emocije su oblik energije u kretanju. tko nas voli i štiti. oni ne mogu podnijeti emocije svoje djece. povrijeđenosti i tuge. I nakon mnogo godina. Stoga ih postiđuju. Paradoksalno. njegova se mogućnost izbora i alternative smanjuju. Srdžba i strah upućuju na stvarne ili prijeteće opasnosti. Kada se uspostavi. Napokon.

Obuhvaća mehanizme poricanja i regresije. s promjenama u ritmu disanja i fantaziranjem. tijekom vremena. Emocije se doživljavaju iznutra prije no što se otvoreno izraze. povezan je s mišićnom napetošću. svijest o sadržajima svijesti (i o uzroku) može se izbrisati. To se odnosi i na tjelesno . pojedinac se osjeća umrtvljenim. ali uključuje snažne elemente maštanja. makar pred samim sobom. Disocijacija je oblik trenutačne omamljenosti. Naviješta da poslije razdoblja postiđivanja osjećaja pojedinac počinje ulaziti u svijet onoga što on zove »brisanje doživljaja«. Brisanje doživljaja ekvivalent je potiskivanja. Kada se emocija p o t p u n o potisne. U svakom slučaju. Učimo ništa ne osjećati.zapadne u sanjarenje. Brisanje subjektivnog iskustva Kaufman uspostavlja neposrednu vezu između sputanosti emocija stidom i potiskivanja kao obrambenog mehanizma ega. Kaufman piše: »I samo doživljavanje određenog osjećaja može se prigušiti ako se sputavajući učinci stida protegnu i na unutrašnje. Psihički smo umrtvljeni. Postupno.seksualno i tjelesno nasilje. Žrtva incesta jednostavno odluta tijekom iskustava zlostav­ ljanja .potiskivanja. U trenutku kada se ja iznenada osjeća razotkrivenim. Trauma je tako velika i strah tako užasan da je pojedincu potrebno trenutačno olakšanje. DISOCIJACIJA Disocijacija je obrambeni mehanizam ega koji prati naj­ razornije oblike postiđivanja .« Ovo brisanje doživljaja obrambeni je mehanizam ega. svjesno registriranje sputanosti stidom. učimo ne biti svjesni doživljavanja osjećaja koji stvara stid.

Žrtvi se često čini da je poludjela. Budući da je veza između nasilja i reakcije na taj čin prekinuta. Sjećanja su maskirana. Emocionalni udarci. a ne ono što joj se dogodilo. kao da živi u nestvarnu svijetu. ozbiljna trauma. u stanju lagane hipnotičke regresije. Kada je došla na terapiju. Često ima podvojenu (katkada i višestruku) ličnost.poplavu sjećanja na svoju spavaonicu i oca. Opetovano su je spolno zlostavljali znatno stariji muškarci. kronična uznemirenost također su katalizirajući čimbenici u nastanku disocijacije. počela je. žrtva misli da je ona. Upravo je zato te oblike viktimizacije tako teško liječiti. uzrok ludilu i stidu. Bol i ponižavajući stid ne mogu se podnijeti . Imala je i česte noćne more o crnom čudovišnom liku koji ju je bockao palcem. TRANSFER Transfer je čvrsto povezan s disocijacijom. Disocijacija može trajati cijeli život. dolazio je u njezinu sobu i zlostavljao je. Pošto smo ponavljano ispitivali pojedinosti. Imala je samo dvadeset šest godina kada je započela s terapijom. Poslije se često budila u tri sata ujutro i vidjela taman lik u svojoj sobi. Dok smo proučavali stanje u njezinoj izvornoj obitelji. Disocijacija nije ograničena samo na seksualno i tjelesno nasilje. pošto bi se zatvorile gostionice. počela je jecati i rukama pokrivajući lice opisivati kako ju je otac silio na felaciju. Noću. pojma nije imala da je bila žrtva incesta. U početku su sjećanja bila veoma općenita.nasilje.žrtva napušta tijelo. doživljavati hipermneziju . ali osjećaji ostaju. Imao sam pacijenticu čiji je otac bio alkoholičar. Nakon nekoliko mjeseci terapije rekonstruirala je traumu koja je trajala dvije i pol godine a započela je kada .

IDENTIFIKACIJA U slučaju viktimizacije žrtva se često identificira s izvrši­ teljem. Prijetio joj je da će je jako kazniti kaže li ikome. Odcijepljeni dijelovi . Na taj način ona više ne osjeća bespomoćnost i stid poniženosti. Osjećajni reketi Već sam objasnio kako se u procesu internaliziranja stida odvajaju vitalni dijelovi ljudske realnosti. Depersonalizacija je bihevioralna manifestacija zlostavljanja. On joj je. Najčešće se ostvaruje u vezi s bliskom osobom s kojom pojedinac više ne doživljava realnost vlastita subjektivnog ja. Identificirajući se. pojedinac više ne doživljava stvarnost svojega ja ili svoje okoline. Čim je povezala emocije s događajem .je imala oko četiri i pol godine. jedini u obitelji pružao toplinu i pažnju. KONVERZIJA Govorio sam o konverziji afekta i potrebe kada sam opisao kako je Max kompenzirao napuštenost izazvanu zlostavljanjem i zanemarivanjem konvertirajući većinu svojih osjećaja i potreba u seksualne misli. Kako se zlostavljanje nastavlja. osim toga. Ima i drugih načina na koje nas konverzija brani od toksičnog stida. pa se gubi svijest o unutrašnjem iskustvu. Doživljava se kao objekt.transfer je prestao i njezino je čudovište s crnim palcem nestalo iz snova. osjećaje i ponašanja. Bila je očeva miljenica. I sami su izvršitelji bili žrtve koje su se identificirale s onima koji su ih zlostavljali. DEPERSONALIZACIJA S transferom je tijesno povezana depersonalizacija. više ne moraju osjećati stid.

Plakati kad su srdite često je sredstvo ucjenjivanja u žena (reket). Užasava se srdžbe. Ocu je bilo žao. Kako je ta srdžba sputana osjeća­ jem krivnje i stida. Oni su poput gladnih pasa zaključanih u podrumu. a sada se predomislila. Prizor iz majčina djetinjstva izgledao je ovako: njezin je otac bio bijesan jer se nije htjela prestati igrati u svojoj sobi i poći na spavanje. Moramo ih nekako stišati. prihvatljiviji ili podnošljiviji. Trogodišnji je Herkamer bijesan jer mu je majka obećala da će ga povesti na sladoled. Herkamer bjesni i topće nogama govoreći mami (kao što to trogodišnjaci običavaju) da je mrzi. U konverziji osjećaja pretvaramo zabranjeni ili sraman osjećaj u neki drugi. potrebe i nagoni) traže izražavanje. Počinje plakati jer je kao djevojčica naučila konvertirati srdžbu u tugu. Kao mala djevojčica Herkamerova je majka naučila da je tuga prihvatljiva i da joj daje moć. Kada je izrazio srdžbu. zaustavlja vlastite osjećaje stida izaziva­ jući u Herkameru stid i krivicu. pa ju je uzeo u naručje i počeo maziti. Jedan od načina jest putem konverzije. Dao joj je čašu hladna soka i ljuljao je u naručju dok nije zaspala. Naši se stidom sputani osjećaji mogu zamijeniti drugim osjećajima. Osoba koja osjeća srdžbu više je ne osjeća. Herkamerova srdžba izaziva u njoj bijes prema vlastitim roditeljima. vlastite ili bilo koga drugoga. Kaže mu kako je boli kad se ljuti na nju. Često se srdžba blokira u svijesti i konvertira u nešto prihvatljivije ili u osjećaje koji su dopušteni u obitelji.našeg unutrašnjeg iskustva (naši osjećaji. Mama je osoba utemeljena na stidu i ovisnica je o drugima. počela je jecati. p o p u t povrijeđenosti ili krivnje. osjeća nešto prihvatljivije. Ovo smo već vidjeli kod seksualnih osjećaja. Srdžba nije .

Potrebe i osjećaji mogu se promijeniti u tjelesnu bolest. ona se rasplače i govori da je možda jednoga dana neće zateći u kući kada mu bude trebala. Tada su djetetovi osjećaji ili sputani stidom ili se pak pretvaraju u strah ili užas. Izazvani su njegovi osjećaji napuštenosti. strah ili tugu. Ova konverzijska dinamika osobito je jaka u obiteljskim sustavima u kojima se bolesti pridaje pozornost i u kojima se ona nagrađuje. pojedinac se smije osjećati onako loše kako se uistinu osjeća. Možda će mu čak reći da će otići i umrijeti! Jadni je Herkamer očajan. usne bi mi počele drhtati. Kada je bolestan.prolazila u njezinoj obitelji. obično se za njega skrbe. izazivao napadaj. Ja sam kao dijete imao astmu. kada bih želio izostati iz škole. ona bi konvertirala u strah. Somatska konverzija Treći je oblik konverzija potreba i osjećaja u neki oblik tjelesnog ili somatskog izražavanja. Iz njegove je svijesti p o t p u n o izbrisana ljutnja. Kad god bih osjetio srdžbu. glas bi mi pukao. . Katkad roditelji reagiraju i srdžbom ako njihova djeca izražavaju srdžbu. osjećajući strašno grizodušje. Rano sam naučio da bolest izaziva veliko sažaljenje u mojem obiteljskom sustavu. straha i tjeskobe zbog mogućeg razdvajanja. Eric Berne. Često sam. Hita mami. Čak i kad sam bio u stanju izraziti srdžbu. tijelo se treslo. sve do užasa. Njegova je srdžba konvertirana u osjećaj krivnje. utemeljitelj transakcijske analize (TA) nazvao je taj osjećaj »procesom konverzije«. Kada je netko bolestan. Mojim je osjećajem srdžbe većim dijelom života domini­ rao strah. Kada joj Herkamer kaže da je mrzi.

želje. U Maxovoj je obitelji bilo nekoliko naraštaja hipohondara. Mogu te upitati zašto si ljut. Kada se genetskoj predodređenosti doda roditeljski uzor i nagrađivanje somatskih bolesti. artritis i stanovita organska slabost. Bolest pali! Konverzija osjećaja u bolest temelj je psihosomatskih bolesti. Njegova je prabaka s majčine strane godinama povremeno bolovala.Pridobiti pažnju na taj način veoma je uobičajena pojava. Osobito su je ljutile veoma seksi žene. Bila je voditeljica skupine radnika u kemijskom pogonu. Kada smo utemeljeni na stidu. Vjerujem da obitelji ne konvertiraju osjećaje i potrebe u stvarne tjelesne bolesti ako za to ne postoje predodređujući. Ako poričem vlastitu srdžbu. kolitisom i artritisom. mogu je projicirati na tebe. ispričaju se bolešću. Naši zatajeni osjećaji. konverzija osjećaja i potreba u tjelesno ili somatsko izražavanje gotovo je zajamčena. Max je i sam bio uvelike opsjednut bolešću. potrebe i nagoni traže izraz. projekcija je neizbježna. PROJEKCIJA Projekcija je jedno od najprimitivnijih obrambenih me­ hanizama. Otac joj je bio muški šovinist i . Oni su naši vitalni dijelovi. Jedan od načina da s njima iziđemo na kraj jest da ih pripišemo drugima. primjerice obiteljska povijest određenih poremećaja kakvi su astma. Baka s majčine strane bila je doslovno prikovana za postelju 45 godina. genetički utemeljeni čimbenici. Jedna je moja pacijentica mrzila druge žene. stalno vodila bitku s čirem na želucu. Najdramatičniji oblici očitovanja projekcije jesu psihotičke iluzije i halucinacije. Felicia. Kada ljudi žele izostati s posla. dok je njegova majka.

Piaget ih je pitao o njihovim djedovima i Bogu.. Identificirala se sa svojim ocem. Ovaj animizam i svemoćnost dio su dječjeg egocentrizma.svemoćni su. zvijeri i pčeli i nesvjestan poput stabla.. Zaneseni istražitelj svakog čula Pošteđen očaja i laži. To je glavni izvor sukoba i neprijateljstva u ljudskim odnosima. S devet je godina mogla »pucati dobro kao bilo koji muškarac«.. Božanstvo u tebi još uvijek nije nestalo. Projekcija je temelj dječjem vjerovanju da su roditelji svemoćni. Roditelji su bogovi . Kao djevojčica moja je pacijentica bila nestašna. Projicirala je svoj unutrašnji stid na druge žene. Ispitujući dječake koji su se igrali pikulama o porijeklu njihove igre. U tvojim nevinim bistrim očima Savjesti nije bilo ni iznenađenja čudesne zagonetke života ti si prihvaćao.postiđivao je svoju ženu kod kuće i u javnosti. Dječaci su vjerovali da su njihovi očevi znali pravila igre prije djedova i prije Boga. Projekcija se koristi kada propadne potiskivanje. verbalno ih omalovažavajući zbog njihove seksualnosti i ženstvenosti. hvalio se njezin otac. Djeca su jedinstvena sa svijetom. .. Piaget je bio zapanjen shvativši kako djeca vjeruju da su pravila te igre izmislili njihovi očevi. Sam si bio poput vilenjaka a život tvoj čista poezija. Oni to lako projiciraju na svoje roditelje.. Ta je žena potpuno odbacivala i poricala svoju ženstvenost i seksualnost. Išla je s njim na pecanje i u lov.. Pjesma Christophera Morleyja opisuje djecu ovako: Drug si bio ptici.

njegova ga je majka počela zadirkivati. Kako je to zastrašujuće. Tijekom našega rada sjetio se nezgode u vezi s plesom koja se zbila kad mu je bilo 12 godina. Bogovi su savršeni. U jednom trenutku moj je pacijent osjetio erekciju. sramotan osjećaj može početi izlaziti na površinu. osoba mobilizira drugu crtu obrane. sekun­ darne. usamljenik. Jedne je noći došla kući djelomice pijana. Veselo je pustila neku glazbu i pozvala sina da pleše s njom. Njegova je majka bila povremena alkoholičarka. Bio je nespretan i ona ga je postiđivala. Opazivši to. Primjerice.inhibicije. Oni nastupaju kada propadnu primarni obrambeni procesi. reaktivna formacija. Inhibirajući mišiće koji su mu bili potrebni za ples. 1. . izolacija afekta i okretanje protiv sebe. to ne može biti roditeljev problem (Bog je savršen). Sekundarni obrambeni mehanizmi često se upotrebljavaju kada primarni propadnu: inhibicija.Takva projicirana svemoć još je jedan p u t p r e m a razumijevanju potencijala za stid koji se krije u savezu roditelj/dijete. Inhibicija Jedan bi se moj pacijent. SEKUNDARNI OBRAMBENI MEHANIZMI EGA Freud je opisao druge obrambene mehanizme ega. na što je on pristao. Poslije toga njegova nesposobnost da pleše bila je primjer obrambenog mehanizma ega . To se osobito odnosi na potiskivanje. izbjegavanje. Bio je postiđen do srži. Ako roditelj zlostavlja. potpuno ukočio kad god bi u disko-klubu pokušao plesati. čuvao se od mogućeg sramnog iskustva. mora biti djetetov.

ali je zbog tih rituala postizao loše rezultate na fakultetu. Reaktivna formacija uvijek ima neke od značajki samog impulsa čije izražavanje treba spriječiti. White i Gilliland pišu: »Osobina milostivosti. s pravom ili ne. imat će prisilan i blago sadistički karakter. Bio je jako postiđen kao dječak zbog toga što je 3. Svaki je predmet trebao biti postavljen tako da ne dodiruje nijedan drugi. Satima prije početka učenja slagao bi u nizu olovke.« Elementi psihopatologije (Elements of Psychopathology) Izbjegavanje Izbjegavanje je ponašanje usmjereno eliminaciji osjećaja. Bio je inteligentan. Jedan moj pacijent. Ona jamči da pojedinac neće biti okrutan i da će izbjeći osjećaj stida. Govoreći o ovome. Tako se. . Nametat će se drugima u svim okolnostima. zadržao izvan svijesti. Osobito mu je bilo važno tako složiti svoju poveliku zbirku knjiga. primjerice. često razvije osobina milostivosti kako bi se neutralizirao poriv za okrutnošću.. knjige. student.2.. Suprotna okrutnosti je milostivost. posvećivao je jako mnogo vremena opsežnim ritualima učenja. bit će kruta i neumjesna.. notes itd. Reaktivna formacija Reaktivna se formacija rabi kako bi se potisnuti. misli ili ponašanja za koje se pojedinac boji da će prouzročiti stid ili su ga već prouzročili. sve dok ne bi postigao neki složen uzorak. Tijekom savjetodavne terapije opazio sam da izbjegava dodire. uzne­ mirujući osjećaj koji bi mogao izazvati stid. Osoba koja izražava takvu reaktivnu milostivost osoba je koja ubija milostivošću. Okrutnost bi potaknula stid. kemijske olovke.. Upotrebljava se onda kada potiskivanje gubi snagu.

Počinitelj je bio ujak . Potom ga je majka jednom uhvatila kako masturbira i istukla. Ušao je u njezin život kada joj je bilo šest godina. ali sam u pubertetu bio spreman riskirati). Nijedan od tih sukoba nije bio razriješen . Bila je također prilično inteligentna i shvaćala je apsurdnost te misli. Opsežni rituali nedodirivanja kojima se služio moj pacijent bili su čarobno sredstvo izbjegavanja želje da dira penis i masturbira. Ta joj je misao odvlačila pozornost od njezinih bolnih i zbunjujućih osjećaja. osim toga.jednom prilikom. . Ta je sobarica emocionalno zlostavljala dijete. On joj je jedini pokazivao ljubav i davao joj darove. Svi ti nerazriješeni problemi skupili su se u misao »prokleti Isus«. jako ga je voljela. Osim toga. Jednom sam čitao o žrtvi incesta koju je opsjedala sintagma »prokleti Isus«. Jednom je prigodom djevojčica ljutito posumnjala u njezina religiozna tumačenja. i bijes prema svojem ujaku. a sobarica ju je duboko postidjela. njezina ljubav za ujaka koji joj je pružao roditeljsku skrb. dirao i pokazao svoj penis. Njezina je majka radila i ostavljala je sa sobaricom koja je bila jako religiozna i stroga. Ipak. Izolacija afekta Izolacija afekta način je pretvaranja osjećaja ili impulsa koji izazivaju stid u misao. 4. osjećaj krivnje i stid.jedini roditeljski lik koji je imala u životu. Osjećala je. Misao bi joj jednostavno sinula bez ikakva osjećaja. rekli su mu da će oslijepiti bude li masturbirao (i meni su to rekli. Na taj se način osoba može odreći bilo kakve odgovornosti za osjećaj ili impuls.njezin bijes. kada im je u kuću navratio svećenik. Ona je bila veoma pristojna kršćanka. Četiri je godine bila žrtvom incesta.

sklonost nezgodama i samoranjavanje. eksplanaciju. Budući da dijete očajnički treba roditelja kako bi preživjelo. ali manje grubi primjeri odnose se na grizenje noktiju. ti primarni obrambeni mehanizmi ega bit će posljednji u liječenju stida koji vas sputava. minimalizaciju. Okretanje protiv sebe Okretanje protiv sebe obrambeni je mehanizam ega u kojemu osoba odvraća neprijateljsku agresiju s druge osobe i usmjerava je na sebe. Iako prvi u poretku samoočuvanja. ti se primarni obrambeni mehanizmi ega prevode u nove. Češći. U svim slučajevima bijes na počinitelja zlostavljanja tako zastrašuje i postiđuje da ga okrećemo protiv sebe. Obrambeni mehanizmi ega sekundarnog tipa uključuju racionalizaciju. sofisticiranije razine. Kako pojedinac raste. Doslovno su vam spasili život. Obrambeni mehanizmi 5. kompenzaciju i raznovrsne oblike bestidnog ponašanja koji se koriste za interpersonalni transfer stida na druge. sublimaciju. Taj je obrambeni mehanizam iznimno čest u ljudi koji su bili napuštani kroz teško zlostavljanje. I održali su vas mentalno zdravima. Poslije u životu ljudi si mogu štetiti u društvenom ili financijskom smislu. . Krajnji je primjer toga samoubojstvo.To je prilično dramatičan primjer zbrkanih osjećaja koji se konvertiraju u misaonu shemu. Njihova snaga i jakost jesu u činjenici da su automatski i nesvjesni. Svaka mentalna zaokupljenost može odvući pozornost od osjećaja. U takvim slučajevima osoba se toliko identificira s počiniteljem nasilja da ubija počinitelja ubijajući sebe. preokrenut će svoj agresivni bijes zbog zlostavljanosti i zlostavljat će samo sebe. Bili su najbolje rješenje koje vam se nudilo u određenom trenutku.

Dijelim lažno ja u tri kategorije: kulturno lažno ja. KULTURNO LAŽNO JA U ranijem sam odjeljku istaknuo naše kulturne spolne uloge govoreći kako one uspostavljaju perfekcionistički sustav mjerenja. životni scenariji te uloge obiteljskog sustava. Isus nije volio lažne ličnosti.2. Kada se stid internalizira. Akt ili priča mitologizirano je ja: ja koje se lažno predstavlja. Budući da doživljavamo sebe kao oštećene i manjkave. Jungovci ga zovu persona (maska). Budući da je svatko od nas krajnje jedinstven i . Biblija govori o hipokritskim farizejima. U grčkom hipokrit znači glumac. poslije su postali čuvari našeg toksičnog stida. Tečaj est (sada Forum) sukobljava ljudske postupke.koji su nam jednom spasili život.mi smo stid. Slika 3. onaj koji hini. njihovu melodramatsku priču. LAŽNO JA Već sam govorio o rastrgnutosti našega ja kao o najdubljem rezu internaliziranog stida. Bob Subby govori o javnom ja koje suprotstavlja privatnom ja. ne možemo se gledati bez boli. Lažno je ja drugi sloj obrane podignut da olakša osjećaj toksičnog stida. Veći lik jest lažno ili javno ja. Sve velike terapijske škole govore o ovom lažnom ja. Stoga moramo stvoriti lažno ja. Sićušni lik koji postaje sve manji na stidu je utemeljeno autentično ja. više nemamo osjećaj stida . Predstavnici škole koja zastupa transakcijsku analizu zovu ga usvojeno dijete. prilagođeni je Bobov crtež. Svojim sjajnim crtežima ilustrira tu tezu.

Slika 3. U osoba utemeljenih na stidu on potpuno nestaje. traumu napuštenosti i međusobno povezane slike stida. privatni.2. Internalizacija stida Preuzeto iz rada Roberta Subbyja o privatnom ja i javnom ja Proces internalizacije stida Kako se stid internalizira kroz poistovjećivanje s uzorima utemeljenima na stidu. . autentični ja postaje sve manji i manji.

Prihvaćamo ih: predvidivi su. Više ih ne preispitujemo.neponovljiv. nešto o čemu smo se svi složili kao o konstituirajućoj stvarnosti.« Nakon što su neko vrijeme legitimiziram. Važno je uočiti dinamiku zaživljavanja spolnih uloga.« Tom frazom sociolozi opisuju proizvod naše društvene konstrukcije stvarnosti. O njima postoji društveno slaganje. Kao što su kulturalni antropolozi stalno isticali. Budući da mi. Društvena konstrukcija stvarnosti Svi smo mi rođeni u nekom društvenom poretku u kojem već postoji »dogovorena stvarnost. Takva običajna ponašanja uskoro postaju društveno prihvatljiva. tj. Sociolozi taj proces opisuju frazom: »društvena konstrukcija stvarnosti. Bitan dio dogovorene stvarnosti svake kulture čine njezina shvaćanja o tome što je muškarac. Ako ih netko pokuša promijeniti. druge kulture djeluju drugačije. Zakoni stvarnosti koji su proizišli iz naših legitimiziranih navika zapravo su »dogovorena stvarnost«. postaju nesvjesni. ljudi. djelujemo ponavljajući. prisiljeni na to okolnostima povezanima s opstankom. oni uopće nisu stvarnost.« Razumijevajući proces društvene konstrukcije lakše shvaćamo kako se možemo spremno poistovjetiti s ulogama i učiniti ih našim lažnim ja. što je žena. Nesvjesne legitimizacije postupno prerastaju u zakone stvarnosti. nije nas moguće uspoređivati ili mjeriti. uzrujamo se. te što su . Ljudi su bića navika. U tom su smislu naše krute spolne uloge postiđujuće. Jamče našu sigurnost. Nakon nekog vremena ti društveno usklađeni običajni načini ponašanja postaju ono što sociolozi zovu »legitimiziranim ponašanjem. Zapravo. ta nam ponavljanja prelaze u običaj.

a žene su čuvale djecu i kola. Zdrava osoba ostvaruje ravnotežu između tzv. Već je pri rođenju dogovoreno kakvi ti i ja moramo biti i kako se moramo ponašati da bismo bili pravi žena i muškarac. Berne je držao da većina stanovnika . Oni su poput glumaca koji igraju svoj uloge određene scenarijem. obilno sam kulturološki nagrađivan. dakako. vjerujem u stanovite biološke osnove spolova. Te tipizirane uloge često postiđuju dijelove našeg autentičnog ja. Kada igram ulogu pravog muškarca. muških i ženskih odlika. Svaki od nas utjelovljuje i ženske i muške hormone. nego i postaju naše skrovište. možemo izbjeći naš bolni stid. Ja. Te su tipizirane uloge savršene za identitete utemeljene na stidu. koji ne odgovara idealnoj ulozi.brak i obitelj. možemo skriti činjenicu da zapravo pojma nemamo tko smo uistinu. Promjenama raspoloženja u ulozi pravog muškarca ili žene. Muškarci su bili lovci i ratnici. Možemo mijenjati raspoloženje potpuno se uživljavajući u naše uloge. No naše trenutne spolne uloge znatno nadilaze biološke temelje. ŽIVOTNI SCENARIJI Eric Berne. Kao što sam već istaknuo. Svaki je od nas nastao iz spoja muškarca i žene. Te uloge ne samo da nas postiđuju. utemeljitelj i izvorni stvaratelj programa trans­ akcijske analize razvio je pojam životnih scenarija. Prikazujući se za prave muškarce i žene. one između ostalog poriču očitu androgenu polarnost u svakog muškarca i žene. Uočio je da dio stanovništva živi veoma tragično i to zato jer čini se da nemaju izbora. Onakve kakve su sada naše su kulturne spolne uloge bile legitimizirane u doba osvajanja američkog zapada. O n e su karikature svojeg biološkog temelja.

Berne je smatrao da tek manjina živi autentičnim životima. terapeut transakcijske analize. Preuzimaju oblik poruka nemoj biti. Ti se tragični scenariji uspostavljaju kroz posuđivanje naših osnovnih moći: znati. Oblikovati scenarij je komplicirano. Osnovni mehanizam tog procesa ostvaruje se posredstvom izbora koji rezultiraju iz naloga i atribucija. Poruke poput onih: »Ti . Melo dramatske je scenarije opisao Thoreau rekavši da mnogi ljudi žive životima tihog očaja. Nalog postiđuje autentično ja i uzrokuje njegovo raspuknuće. ili ludilom. nemoj biti važan ili uspješan. Tragični scenariji često završavaju ubojstvom ili samoubojstvom. Claude Steiner. Svi toksični scenariji sadrže nalog »ne budi ono što jesi«. nemoj biti djevojčica. Nalozi su obično neverbalni. Atribucije Atribucije su osvještenije i obično proizlaze iz verbalnog emocionalnog zlostavljanja. govori o tri temeljna tragična scenarija: scenarij bez pameti (lud). Propisuju što lik treba osjećati. ili životom kronične suicidnosti. voljeti i osjećati. Ti su scenariji poput scenarija za film ili igrokaz. Nalozi Nalozi potječu od djeteta u roditelju utemeljenom na stidu.živi banalnim ili melodramatskim životom. nemoj biti dječak. Opisuju određenu vrstu lika. scenarija uzora i životnog iskustva. scenarij bez ljubavi (ubojstvo ili samoubojstvo) i scenarij bez osjećaja (ovisnosti). Poruke poput: »Kako možeš biti toliko blesav ili glup?« ili »Za što ti mozak služi?« pripremaju pojedinca za scenarij bez pameti. a što ne i kako se treba ponašati u životu.

»Nikada ništa od tebe«. Magija ima značenje u životima mnogih ljudi utemeljenih na stidu. sresti princa. kao kada mama kaže za vašeg brata: »To je moje dijete koje se zna ponašati«..«. »Uvijek si bio sebičan.« Ili »Svaki je muškarac u ovoj obitelji bio odvjetnik. Žene koje su imale nepristupačne. Atribucije mogu doći neposredno. . a za vas: »On je mali zloćko. filmova. nasilne očeve mogu se poistovjetiti s likom iz Ljepotice i zvijeri te ponovno i ponovno interpretirati tu bajku udajući se za bestijalna muškarca. nisi ti zapravo ljut«. zar ne?« ili: »Nije moguće je da je moj mali dječak tako zločest« pripremaju pojedinca da nikada ne zna kakve osjećaje ima ili koga voli. srdžbom itd. Fantazijska vezanost priprema ljude za magijske transfere u druge fantazijske veze.«. ili: »Nemaš zbog čega plakati« umanjuju osjećaje i stvaraju zbrku..zbilja voliš svoga brata. čekaju li dovoljno dugo. »barem da. Scenarijski se uzori ne ograničavaju samo na roditelje.« Ili »U ovoj se obitelji nijedna žena nikada nije razvela.« i »kada.« osoba može proživjeti život čekajući dobru vilu. s televizije ili od drugih aktualnih kulturalnih ili obiteljskih modela. Postiđuju nas onakve kakvi autentično jesmo i stvaraju napuknuće u našem ja.. Ženama se često nameće magijsko vjerovanje da će.. Uzori Već sam obradio temu roditeljskih uzora kao dijela pokretnih sila internalizacije stida. Mogu doći iz bajki. težinom.« Scenarijske nam poruke govore kakvi smo ili koje bismo uloge trebali igrati u životu. Skrivajući se iza maštarija »jednoga dana. Jadan onaj tko se oženi tobom..« Druge vrste roditeljskih atribucijskih poruka jesu: »Uvijek ćeš imati problema s učenjem. Poruke tipa: »Ma..

Majka može biti junakinja. jer je ispekla poseban kolač. svladavati probleme. oca ili majke. štp može potaknuti scenarij doživotnog bolovanja. Roditelji također pokazuju primjerom kako biti intiman. Poslije se mogu osjećati neugodno ako im predobro ide u životu. Pritom su glavni čimbenik zbivanja unutar obitelji. Članovi zdravih obitelji imaju prilagodljive uloge. Sin postaje junak ako opazi da iz pećnice izlazi dim i tako spriječi požar.Životna iskustva Iskustva neke osobe pomažu oblikovati scenarij. Budući da je dijete za tu ulogu nagrađeno pažnjom i pohvalama. imati osjećaj za mjeru. Zapitajte se: »Kako sam ja funkcionirao u svojoj obitelji? Koju sam ja ulogu igrao da održim obitelj na okupu?« U našem Centru za obiteljski oporavak u Houstonu otkrili smo još mnoge uloge obiteljskih sustava osim onih o kojima sam govorio. ona postaje važna za pečaćenje scenarija spasitelja. Otac je junak kada povede obitelj na putovanje. Već sam donekle opisao uloge u disfunkcionalnim obiteljskim sustavima. Neke od njih su roditeljev roditelj. Ako je majka alkoholičarka. Djeca koja odrastaju u disfunkcionalnim obiteljima utemeljenima na stidu mogu naučiti osjećati tjeskobu ili uznemirenost kao životni stil. Uloga je djece da budu znatiželjna i da uče. tatin . Drugo dijete može privlačiti pozornost bolešću. dijete može preuzeti ulogu pomoćnika ili spasitelja. ULOGE OBITELJSKOG SUSTAVA Sve obitelji imaju uloge. Otac i majka igraju svoje uloge: uzora žene ili muškarca. pošteno se boriti. Kćerka može preuzeti tu ulogu kada se ponudi da opere suđe.

obiteljski savjetnik. Nakon dvije godine na svijet je došao vaš brat i oteo vam ulogu. svetac. pobjednik. očevo nasilje. maza. Svaka uloga svakom članu omogućuje osjećaj stanovite kontrole. supermama. incest. Uloga je lažno ja. Sa svakom je ulogom povezan proživljeni osjećaj. majčina ovisnost o pilulama ili poremećaj u prehrambenim navikama. obiteljski sudac. Kakav paradoks! Uloge u obitelji nastaju zbog stida. Najveći je problem s ulogama u tome što one nemaju učinka. klaun. majčino ili očevo žrtveno janje. Predlažemo ljudima da se pokušaju prisjetiti koju su ulogu igrali tako što će je imenovati. Stara francuska poslovica kaže: Što više pokušavaš nešto promijeniti. mučenik. Što pojedinac biva nesvjesniji svojega istinskog ja. a zapravo ga zamrzavaju i uvećavaju. Možda otkrijete da ste imali nekoliko uloga. ona postaje sve kruća. obiteljski mirotvorac. Važno je istaknuti da igrajući ulogu. majčina zvijezda. To što je . kao sredstvo njegova nadilaženja. to više ono ostaje isto. Primarna nevolja može biti očev alkoholizam. U disfunkcionalnim obiteljima uloge su nužne jer se obiteljski sustav treba uravnotežiti nakon primarne nevolje. koji će ostati u vama čak ako i odustanete od uloge. očeva zvijezda. mamin ili tatin pomoćnik. napuštamo svoje istinsko i autentično ja. Bili ste slatki i brzo ste postali obiteljska maskota. Što pojedinac više igra neku ulogu. savršeni. To što sam igrao junaka nije nimalo pomoglo da se moj obiteljski sustav utemeljen na stidu promijeni.ili mamin kolega. religiozna osoba. genij. super-tata. majčina vjerska ovisnost itd. obiteljska žrtva. sportaš. Zadržat ćete proživljeni osjećaj da ste maskota. super-suprug. njegovo ja sve više puca. gubitnik. Stid koji je ulogu potaknuo njezinim će se igranjem pojačavati. lopov. Možda ste bili posebna beba.

S vremenom činjenica da igramo ulogu postaje nesvjesna. Svi su ti oblici ponašanja zapravo obrana od boli toksičnog stida. Besramno ponašanje utjelovljuje nekoliko oblika ponašanja koja služe promjeni osjećaja stida i interpersonalnom transferu nečijeg toksičnog stida na drugu osobu. Uloga doslovno postaje ovisnost.oštećen si i manjkav! Nešto s tobom ne valja. Na stidu utemeljena srž viče . Čak i žrtveni jarac ima osjećaj predvidivosti. To je uobičajena shema za roditelje. Upravo je zato tako teško odustati od uloga. Čovjek se osjeća dobro u ulozi skrbnika. One su sredstvo promjene raspoloženja. ne možeš to promijeniti. Vjerujemo da smo persona na koju uloga poziva. Ma koliko radio. skrbnika. Kako mogu biti loš i manjkav kada se brinem za sve te ljude? Sjećam se kako sam si to rekao u doba kada sam imao pedeset pacijenata na tjedan. osobito uloga junaka. propovjednike pravednosti i političare utemeljene na stidu. Moć ovih uloga za osobe utemeljene na stidu leži u njihovoj krutosti i predvidivosti. KARAKTEROLOŠKI STILOVI BESTIDNOSTI Treći sloj zaštite protiv proživljenog osjećaja toksičnog stida jest »bestidno« ponašanje. Teoretičari transakcijske analize zovu ovaj prijenos »vrući krumpir«.Max igrao žrtvenog jarca i izgubljeno dijete nimalo nije promijenilo njegov disfunkcionalni obiteljski sustav. . uspješnoga ili zvijezde. Vjerujemo da su osjećaji određeni ulogom naši osjećaji. No nisam mogao shvatiti kako ne možemo onim što radimo promijeniti ono što jesmo. Ostanak unutar uloge daje pojedincu osjećaj identiteta. nastavnike. može biti netko. Uloge disfunkcionalnih obiteljskih sustava put su prema gubljenju naše stvarnosti.

Perfekcionisti nikada ne znaju kada je nešto dovoljno dobro. pretjeranu skrb i pomaganje. Kaufman kaže: »Kada je perfekcionizam vrhovno načelo. Učimo se perfekcionizmu kada nas se vrednuje samo po onome što radimo. Nema mjesta odmoru i unutrašnjem osjećaju zadovoljstva. Uspjeh se uvijek odnosi na ono što je izvan nas. zavist. Ako roditeljska ljubav i prihvaćanje ovise o uspjesima djece. prezir.Oni su sredstva promjene raspoloženja i postaju ovisnička. Sklonost prosuđivanju drugih i stvaranju usporedbi vodi razornom . Perfekcionizam vodi stalnom uspoređivanju. moraliziranje. boljeg protiv goreg. udovo­ ljavanje drugima i lijepo ponašanje. PERFEKCIONIZAM Perfekcionizam proizlazi iz nedostatka osjećaja za granice u osoba utemeljenih na toksičnom stidu. I bez obzira na to koliko se pojedinac trudio ili koliko bio dobar u nečemu. stvara se perfekcionizam. težnju za moći i nadzorom. nikada nije dorastao. Dobro i loše vode moraliziranju i sklonosti prema stalnom prosuđivanju drugih. Svakim od tih oblika ponašanja usmjeravamo se na drugu osobu i prikrivamo vlastiti problem. Perfekcionizam uvijek stvara neko nadljudsko mjerilo. uspoređivanje sebe s drugima neizbježno završava tako da se osjećamo manje vrijednim. Dijete se uči da uvijek ide dalje. bijes. Nastavlja činiti sebi unutra ono što joj je napravljeno izvana. pokroviteljstvo. N e m a unutrašnji osjećaj granica. Perfekcionist nema osjećaj za zdrav stid. Ne biti dorastao prevodi se u usporedbe dobroga protiv lošeg.« Uspoređivanje s drugima jedan je od osnovnih načina kojima se osoba i dalje unutarnje postiđuje. kriticizam i p o k u d u . aroganciju. Uključuju perfekcionizam.

Ne možemo dijeliti s drugima slobodno ako nismo jednaki. Doslovno smo kraj sebe. Težnja za moći dolazi iz potrebe za kontrolom. Treba nam kontrola jer nas toksični stid tjera izvan nas samih. Bio je to golem gubitak energije i vremena. Zašto? Jer biti ranjiv. osjećaja i djela. boje se vlastite ranjivosti. Obuhvaća i pokušaj da se nadziru osjećaji. Postizanje moći izravan je pokušaj da se nadoknadi osjećaj manjkavosti. To je kao da živite u dvorištu . To obuhvaća kontrolu misli. Stoga moramo iseliti iz vlastite kuće. postaje manje podložan . TEŽNJA ZA MOĆI I KONTROLOM Težnja za moći put je prema stjecanju nadzora nad drugima. čini pojedinca otvorenim za postiđivanje. Kada netko ima moć nad drugima. Kontrolom osiguravamo da nas više nitko nikada ne postidi. A kad bi me razotkrili svi bi vidjeli da sam oštećen i manjkav kao osoba. Bojao sam se da bi me mogli razotkriti. Objektiviziramo se i doživljavamo nedostatnima i manjkavima. Ja se prepoznajem u tome. Kontrola je megalomanski poremećaj o kojemu smo već govorili. Čuo sam Terryja Kellogga kako kaže da je uvijek zauzimao obrambeni stav bojeći se da će ga uhvatiti nespremna. izraza. Cijeloga sam života tratio energiju na obranu. Natjecanje da bi se bilo boljim od drugih sredstvo je promjene raspoloženja i može postati ovisnost. Moć je oblik kontrole. umjesto da smo jednostavno najbolji što možemo biti. Smisao natjecanje jest nadmašiti druge i stvoriti osjećaj da vrijedimo više.budno motrite kako vam nitko nikada ne bi ušao u kuću. jednakost je narušena. Kada jedna osoba kontrolira drugu. Oni koji moraju sve imati pod nadzorom.natjecateljstvu. misli i djela drugih ljudi. Kontrola je najgori neprijatelj intimnosti.

Podjela moći značila bi jednakost . moć je sredstvo osiguravanja od bilo kakvog daljnjeg postiđivanja. U svojem najneurotičnijem obliku to je potpuna ovisnost. Na stidu utemeljeni roditelji čine svojoj djeci ono što su njihovi vlastiti roditelji činili njima. propovjednici. liječnici. »nitko me više ne bi mogao gledati s visoka. imajući moć nad drugima. političari .« Roditelji. Pokazalo se da su ti roditelji u djetinjstvu i sami bili napušteni i zlostavljani. Dijeliti moć ono je za što takvi ljudi nisu sposobni. Traženje moći često postaje potpuna posvećenost i životni zadatak. Često traže poslove kojima je moć svojstvena i osiguravaju vlast zapošljavajući ljude koji su nesigurniji i slabiji. odvjetnici. često na posve jednak način. Gotovo ga možemo smatrati jednim od primarnih obrambenih mehanizama ega. borbu za položaj i napredovanje. Ponavljaju vlastitu viktimiziranost na svojoj djeci . Strategija moći često se koristi moći radi traženja osvete. rekao mi je jedan pacijent. natjecanje.uloge su koje imaju inherentnu moć. rabini. Takve se uloge često traže u poslovima koji pomažu prikriti stid. Za ovisnike o moći. I to bi i bio da nije činjenice da ne bjesne . predviđanje. »Samo da uspijem postati liječnik«. Ljudi troše svu energiju na planiranje.postiđivanju.samo ako je iznad drugih može se onaj koji teži za moći osjećati doraslim i superiornim. nastavnici. BIJES Bijes spada u najprirodnije oblike prikrivanja stida.ovaj put kao počinitelji. Oni koji teže za moći uvijek pokušavaju maksimalno uvećati moć u odnosu prema drugima. Pojedinac može. Moć je svojstvena određenim ulogama ili položajima. obrnuti ulogu koju je imao u ranom djetinjstvu.

on se internalizira. Žrtva se osjeća manje vrijednom i nedoraslom u društvu sveznajuće. Kada se bijes rabi kao obrana. Bijes se često pretvara u mržnju. izražen kao neprijateljstvo ili gorčina. Svi koji su na istoj razini kao i arogantna osoba vide ga jednostavno kao arogantnog. Osobe koje u sebi zadržavaju bijes često postaju gorke i sarkastične. Bijes postaje stanje. Neka će djeca izraziti bijes kada su postiđena.sva djeca. Gorčina razara ja svojom kratkovidnom vizijom i sklonošću prema negativnosti. arogantna osoba toliko gubi vezu sa stvarnošću da i ne zna tko je zapravo. osvetoljubivošću i kriminalitetom. druga će ga potisnuti i katkada okrenuti protiv sebe. Nakon dugogodišnje arogancije. Ako osoba s internaliziranim bijesom postigne moć. AROGANCIJA Arogancija se definira kao uvredljivo preuveličavanje vlastite važnosti. Premda je bijes. . To je jedna od velikih tragedija prikrivanja stida: ne samo da se osoba krije od drugih. krije se i od sebe. umjesto jedan od osjećaja. Arogancija je način prikrivanja stida. Vjeruje da je nedorasla zbog nedostatka znanja. svemoćne arogantne osobe. Nisu ugodno društvo. to može rezultirati nasiljem. Internalizirani bijes izaziva duboku unutarnju gorčinu. postaje karakterološki stil. Arogantna osoba modificira raspoloženje s pomoću pretjerivanja. iskustva ili moći. osvetom. izvorno trebao zaštiti ja od daljnjih iskustava stida. Bijes štiti na dva načina: ili tako da se druge drži na odstojanju ili pak prijenosom stida na druge. znanju ili iskustvu. Žrtve arogancije jesu one koje su nejednake u moći.

Takav je osjećaj moćno sredstvo promjene raspoloženja i može postati prava ovisnost. braku i kući.KRITICIZAM I POKUDA Kriticizam i pokuda možda su najčešći načini interpersonalnog prijenosa stida. Umjesto da kaže: »Osjećam se tužnom i nezadovoljnom zbog trenutne situacije«. Ali dijete je to koje biva duboko postiđeno. dijete to tumači . Osjećam li se poniženo i uvrijeđeno. ponaša se »bestidno«. osim na sebe. Optužujući druge da su loši i grešni. majka se oslobađa svojega stida. oslobađam se osjećaja stida. Kriticizam i pokuda načini su obrane od iskustva toksičnog stida. MORALIZIRANJE Moraliziranje je izdanak perfekcionizma. Majka je možda postiđena zbog prilika u životu.loš sam.« Dok kritizira i kudi. Nije to samo emocionalno nasilje i ubojstvo duše. Djeca izložena kritici i kuđenju postiđuju se do biti. To su djelotvorna sredstva promjene raspoloženja i nakon dugotrajne upotrebe postaju ovisnost. jer samo je . možemo se osjećati pravednima i nadmoćnima. to je duhovno nasilje. osim na sebe. Kada mama viče na dijete da nikada ne misli ni na koga. Djeca ne mogu prepoznati obrambeno ponašanje roditelja. kaže: »Nikada ne misliš ni na koga. Djeca koja su žrtve perfekcionizma i moraliziranja moraju nositi stid svojeg bestidnog skrbnika. Ako potanko raščlanjujem njihov neuspjeh. Moraliziranje je sredstvo pobjeđivanja u duhovnom nadmetanju. Kada se pojedinac koristi perfekcionizmom i moraliziranjem kao sredstvom modifikacije vlastita stida. mogu ublažiti taj osjećaj kritizirajući i kudeći druge.

. učenicima i sljedbenicima. samo je Bog bez stida.. ali koji ne traži vašu potporu. ta osoba osjeća stid. Interpersonalni prijenos stida kroz pokroviteljstvo veoma je suptilan. znanju ili moći.Bog savršen. Djetetu potpuno nedostaju sredstva za zaštitu. Djeca bestidnih roditelja dobivaju krive temelje za doživljavanje Boga. zaštitu ili obranu. štitite ili branite nekoga tko nije jednak u sposobnostima. . Osoba se osjeća postiđenom. Dijete uči prezirati sebe introjektirajući skrbnikov glas i poistovjećujući se s prezrivim skrbnikom. To je način da se stekne osjećaj nadmoći prema drugoj osobi. Kada skrbnik ili nastavnik prezire osobu pod svojim skrbništvom. PREZIR U preziru je čovjek snažno svjestan druge osobe koju doživljava kao odvratnu. nastavnici i propovjednici skloni moraliziranju često su bestidni. Stoga poistovjećivanje omogućava djetetu osjećaj zaštićenosti. Kada imamo pokroviteljski odnos prema nekome. Pokroviteljstvo je oblik prikrivanja stida i obično prikriva prezir i pasivno-agresivnu srdžbu. Roditelji. Ponašati se bestidno znači glumiti Boga. no zapravo to nema učinka. jer je samo osuđivano. Dijete osuđuje druge. U preziru se ja drugoga potpuno odbacuje. prezirno se odnoseći prema djeci. ta osoba doživljava sebe kao neugodnu i nedvojbeno se osjeća odbačenom. POKROVITELJSTVO Zaštitničkim ponašanjem podupirete. Na površini izgleda kao da pomažete drugome svojom potporom i ohrabrivanjem.

skrb i pomaganje drugoj osobi često pojačavaju njezin stid. Supruga alkoholičara koja igra ulogu skrbnika zapravo potiče alkoholizam. Djeca se na kraju osjećaju nedoraslima i manjkavima. Takva osoba može mijenjati svoje osjećaje manjkavosti pomažući drugima i skrbeći se za njih. cilj skrbnika je samo skrbljenje. osjeća se dobro. Skrbnik-pomagač zapravo ne pomaže drugome. čineći za njih ono što bi učinili za sebe. Spašavanje ili pomaganje je krađa. Roditelji često pomažu svojoj djeci ili ih spašavaju. Njima se od drugoga krade osjećaj uspješnosti i moći te time uvećava toksični stid. Skrbljenje je djelatnost koja odvraća pozornost od vlastitih osjećaja nedoraslosti. Skrbljenje i pomaganje kao obrambene strategije protiv toksičnog stida vode do uloga pomagača ili spasitelja. Dakle. U knjizi »Kreativna agresija« (Creative Aggression) dr. U mnogome je »biti dobar« službeni kulturalni oblik prikrivanja toksičnog stida. a time i toksični stid bolesnika. Georg Bach i dr.PRETJERANA SKRB I POMAGANJE Bez obzira na to koliko čudno zvučalo. Odvraćanje pozornosti sredstvo je promjene raspoloženja. a ne dobrobit osobe za koju se skrbi. Herb Goldberg ocrtali su do pojedinosti neurotsko ponašanje dobrih ljudi koji svima udovoljavaju. Pomagači uvijek pomažu samima sebi. UDOVOLJAVATI SVIMA I BITI DOBAR I oni dobri. Osoba koja se osjeća oštećenom i manjkavom osjeća se nemoćnom i bespomoćnom. Biti skrbnik uobičajena je uloga obiteljskog sustava. »Biti dobar« toliko je svojstveno . dragi ljudi koji svima udovoljavaju ponašaju se bestidno i prenose svoj stid na druge. Kada se skrbi za druge.

ZAVIST Možda je Richard Sheridan imao pravo kada je uočio: »Nema u ljudskom srcu snažnije ukorijenjena osjećaja od zavisti.« Dante je naveo zavist kao jedan od smrtnih grijeha. Ipak. Ona je samouništavajuća i neposredno postiđujuća za druge jer je neprijateljska. ozbiljno ograničava vezu. osoba može osigurati da je nitko neće vidjeti onakvu kakva uistinu jest . Cilj »dobre osobe« dojam je koji ostavlja ona. izrazi zavisti mogu . a ne druga osoba. razvijajući stid. Dobro ponašanje je nestvarno.« Najuobičajenija je definicija zavisti »nelagoda zbog dobre sreće drugoga«. Bach i Goldberg u knjizi »Kreativna agresija« (Creative Aggression) sažimaju cijenu dobrote. oštećena i manjkava. 2. Druga osoba okreće svoju agresiju protiv sama sebe.na stidu utemeljena. jer nikada ne reagira otvoreno. Drugi osjećaju krivnju i stid što se ljute na dobroga. To blokira emocionalni razvoj. omiljenih osoba. Izbjegavajući intimnost.Amerikancima koliko i majčinstvo i pita od jabuka. jedan je klasični pisac napisao: »Zavist je glavobolja koju uspješan čovjek zadaje svojim susjedima. Na taj se način izbjegava svaka prava emocionalna veza i intimnost. Guši razvoj drugih. Biti dobar u prvom je redu sredstvo manipuliranja ljudima i situacijama. To druge lišava prave osobe kojoj će se suprotstaviti. Takva nelagoda često je popraćena nekim verbalnim izrazima omalovažavanja. Dobre se osobe kriju iza obrambene fasade milih. Sklon je stvarati ugođaj u kojemu nitko ne može iskreno reagirati. 3. Dobar dečko: 1.

Zbog sposobnosti da se prerušava zavist preuzima oblike koje nije moguće prepoznati. sjećam se kako sam se . Poslije.. usredotočio sam se na takve pojedinosti kakvo je čitanje zabilješki. Mnogi su mi prilazili nakon predavanja da bi mi rekli: »Sjajno predavanje. kada sam dobro razmislio o govorniku. To je uobičajena pojava u slučaju kada zavist dolazi u obliku podcjenjivanja ili omalovažavanja. Gotovo uvijek kada je zavist omalovažavajuća. ali čini mi se da ste osnovne zamisli pokupili iz tog i tog mjesta. Ali zavidni poriču da se vole isticati kao što poriču i to da su zavidni. Takvo je nametanje. Ovo posljednje čini zavist tako misterioznom. Moja me zavist učinila nesvjesnim sadržaja. Zavidna osoba može skriti svoju zavist i od drugih i od sama sebe. Osim samoisticanja. ja bih to učinio.. No zapravo sam bio zavidan i svojom sam sitničavom primjedbom povukao sve pozitivno što sam rekao. i pokušaj da se izazove zavist u osobi kojoj zavidimo. Što se divljenja tiče. osim toga.varirati od pogrda do suptilnih aluzija. Nije mi se sviđala njegova sklonost samoisticanju.. kad sam o tome govorio drugima čuo sam sama sebe: »Uistinu mi se svidjela njegova snaga i energija. Poslije.?« Takva je pohvala zapravo isticanje znanja drugog čovjeka. mislio sam da mu je ponašanje bilo predramatično i egocentrično. Sjećam se kako sam slušao predavanje jednoga govornika s kojim su me uspoređivali. Uistinu me zadivila snaga i energija njegova nastupa i poruke. projekcija je naše vlastite sklonosti samoisticanju.« Da ste tada zatražili da prisegnem kako mu nisam zavidan. zavist se može prerušiti i u divljenje ili pohlepu. premda moram priznati da sam iznenađen koliko je često morao posezati za svojim bilješkama.

jer je slobodno od svjesne volje. U namjeri da izbjegne bol podijeljenog ja. Poslije analize.. na mudrosti. Kada nekomu zavidim. Kao što Farber kaže: »To u njemu može potaknuti zavist prema zanosnoj slici koju mu pripisujemo i. divljenje i pohlepa krinke koje zavist rabi da prikrije temeljni problem . valjao. Biti utemeljen na toksičnom stidu znači osjećati uništavajuću potištenost. To je krajnja krinka zavisti.« Djetinjastiji je oblik zavisti pohlepa..« Zavist kao divljenje i samoističuće omalovažavanje važnosti drugoga načini su prenošenja toksičnoga stida. otkrio sam da sam rekao gotovo potpuno suprotno od onoga što sam osjećao. postiđuje šutljivije reakcije drugih. Ograničeno divljenje zavidnoga zahtijeva jav­ no priznanje. karizmi itd. Zavidnik magijski vjeruje da bi. Izvrsnost drugoga pojačava bol raspuknutog ja.zgadio samom sebi kada sam nahvalio osobu kojoj sam zapravo zavidio. zavist uzima oblik nametljivog podcjenjivanja. . što je žučnija zavist. Zavist u obliku pohlepe iskorištavaju moderne reklame koje n u d e posthipnotičku sugestiju da smo ono što imamo. Osjećaj nadmoći drugoga sili na kritičko procjenjivanje sebe. hrabrosti. gorljivije se mora zavidnik dramatizirati kao obožavatelj čija strast. Zavist kao pohlepa utemeljena je na stidom potaknutom vjerovanju da mogu valjati samo posredstvom nečeg izvanjskog. Leslie Farber je lijepo rekla: »Istinsko divljenje. zavidim mu na nekoj stvari ili odlikama koje posjeduje.toksični stid. uvijek izabire šutnju. izdavati se za vlastitu suprotnost. podsjetiti ga još oštrije na njegova ograničenja. svjesnoga neizmjernog nesklada između toga i njegove vlastite predodžbe o sebi. U krajnjemu su samoisticanje. kada bi imao tu odliku.

Po tome ima za život štetne posljedice. Nikada ne nestaju. Nemate vezu sa sobom niti bilo s kime drugim. Nema nade za izlječenje jer ste manjkavi. Biti utemeljen na stidu znači osjećati užasnu bol. Ako vas oslobodi izjedajuće nelagode. Potpuno ste sami. zadobiva najveću važnost. najavljujući da ima mnogo više ovisnika no što većina ljudi misli. . postat će vam prva i najvažnija stvar u životu. Treba vam olakšati ovu nepodnošljivu bol.KOMPULZIVNO/OVISNIČKA I PONAVLJANJA KOMPULZIVNO/OVISNIČKA PONAŠANJA PONAŠANJA U knjizi Bradshaw o obitelji prikazao sam niz kompulzivno/ ovisničkih ponašanja. no svaki od njih potencijalno vodi u ovisnost. bit će to nešto što će postati važnije od svega drugoga u vašem životu. Takvi ste. Tjelesna je bol golema. Unutarnji razdor stida i »žalovanje« za našim autentičnim ja kronični su. Trebate nešto izvan sebe što će vas odvojiti od vašeg užasnog stanja.« Budući da otklanja nepodnošljivu bol. Neizmjerno je mnogo načina da modificirate raspoloženje. Trebate nešto ili nekoga da vas oslobodi neljudske usamljenosti. Pia Mellody definirala je ovisnost kao: »svaki proces usmjeren prema izbjegavanju ili prevladavanju nepodnošljive stvarnosti. Ima nade za izlječenje. Treba vam sredstvo za promjenu raspoloženja. U samotnom ste sužanjstvu i kroničnoj boli. Često ograničavamo ovo područje pridajući preveliku pozornost zloupotrebi alkohola i droge. Bez obzira na to koji put izabrali za promjenu raspoloženja. ali ima i trenutaka olakšanja. Čini toliko mnogo za nas da oduzima vrijeme i energiju iz drugih područja života.

. Poricat ćete da za vas ima ikakve štetne posljedice.« ORALNE OVISNOSTI Neke su promjene raspoloženja bitnije ovisničke od drugih. Kao što su Fossum i Mason rekli: »Jedan od aspekata stida koji se da najjasnije identificirati ovisničko je ponašanje. ovisnost je uvijek obiteljska bolest. rada i obitelji. postat ćete ovisnik . Prepiše li vam liječnik lijek protiv boli. Tako su kemikalije i hrana u središtu kompulzivno/ovisničkih ponašanja. a stid daje pogonsku snagu ovisnosti.. Tako modifikatori raspoloženja koje rabimo da bismo prevladali toksični stid postaju naša ovisnost.. Učinit ćete sve da i dalje ostanete u promijenjenu raspoloženju.« Ovisnost prikriva stid i pojačava ga. taj će lijek postati važniji od vašeg supruga. Ovisnosti stvaraju vanjski sloj naše obrane od toksičnog stida.Je li vas ikada bolio zub? Ne možete misliti ni na koga i ni na što drugo. Vjerovat ćete da vam čini dobro unatoč činjenici da je životno štetna (iluzija). Pokušamo li riješiti ovisnosti u obiteljima. Sve što mijenja raspoloženje naše kronične boli postat će važnije od bilo čega drugoga. Kroničnost će postati životno štetna i patološka. Ako ste utemeljeni na stidu. Veza koju ostvarujete sa sredstvom za promjenu raspoloženja morat će biti kronična jer je i bol kronična. Nadalje.nema vam druge. Ponovno Fossum i Mason pišu: »Ovisnost je središnje organizacijsko načelo obiteljskog sustava . primijenit ćete mentalnu akrobatiku kako biste mu dokazali koliko vam je potrebna. otvaramo vrata stida u obiteljima. Ako vam netko pokuša oduzeti tu vezu. Postajete »sam zub«.koje održava sustav kao i stid. Vidjeli smo to jasno u Maxovoj povijesti bolesti.

Svi se slažu da je pet do devet puta vjerojatnije da će djeca alkoholičara postati alkoholičarima negoli djeca iz obitelji nealkoholičara. dužom upotrebom. čini se. osim toga.Alkohol i druge droge Neke kemikalije imaju bitno ovisnička svojstva. Čini se da spoznaje o genetskom utjecaju pobijaju mišljenje da je toksični stid bit ovisnosti. Akohol. Govori se o dvije vrste alkoholizma. Savjetovao sam oko 500 alkoholičara i vodio Palmerov program protiv zlouporabe droga u Los Angelesu četiri godine. Druga se stječe tijekom dugotrajne upotrebe. tj. U mojem slučaju. Moj je otac postao alkoholičar praktički nakon prvog pića koje je popio. čini se. utječe na električke aktivnosti limbičkog sustava (dio mozga koji kontrolira emocionalne reakcije) i ima jaka ovisnička svojstva. Droga. I za sebe vjerujem da sam genetski alkoholičar. To je kemikalija koja djeluje na mozak i. Jedna je vrsta. godini. »Rupe« su oblici amnezije. Sjećanja povezana s iskustvima izbrišu se nakon što se dosegne određeni prag tolerancije. Istraživači u ovom području zapazili su i složili su se u vezi s jasnim i progresivnim fazama ovisnosti. poput alkolhola. ozbiljno utječe na tjelesnu kemiju. »Rupe« u pamćenju jako su upozorenje na genetski alkoholizam. Dvadeset pet sam godina djelatni član terapijske zajednice. rezultat prirodne genetske slabosti i sklonosti za nepodnošenje alkohola. moram iskreno izjaviti da ja za takav slučaj još nisam čuo. Prvi sam put imao alkoholičarske »rupe« u pamćenju u 15. baka s očeve strane i otac. i sam sam se propio od prvog pića. bili su genetski alkoholičari. a prije toga . i potiče raspoloženje jer smanjuje inhibiranost. Premda ne želim reći kako nikada nije bilo slučaja čistoga genetičkog alkoholizma.

i ja vjerujem da je ovisnost presložen problem da bi se mogao svesti na jednu jedinu prepoznatljivu »bolest«. Kao i Fossum i Mason. zajedno s tjelesnom ovisnošću. Te isprike uključuju poremećaje žlijezda. Ovisnost o hrani: pretilost Broj pretilih doseže najmanje 34 milijuna.bio sam savjetnik u tom programu deset godina. društvene obveze i. nikotin i kofein. kako su mi često govorili. Svih tih godina nisam sreo osobu koja nije imala probleme napuštenosti i internalizirani stid. starenje. halucinogena sredstva. Ja ću se ograničiti na emocionalne razloge problema. trudnoću. nasljednost. Poremećaji prehrambenih navika Poremećaji prehrambenih navika ili ovisnost o hrani također su kombinacija genetskih čimbenika upotpunjenih iskrivljenim emocionalnim funkcioniranjem. bulimija i ono što se zove poremećajem debeo/mršav. . anoreksija nervosa. kao i za stimulanse. Ovisnosti o hrani jasni su sindromi toksičnoga stida. krupne kosti. način života. Klinički psiholozi obično dijele poremećaje prehrane u četiri kategorije: pretilost. Čini se da nitko točno ne zna u kojoj je mjeri poremećaj uzrokovan genetskim čimbenicima. Pret­ postavljam da to vrijedi i za druga sredstva za umirenje i pilule za spavanje. s time da je 60 posto žena i 50 posto muškaraca predebelo. Nedvojbeno postoji stanovita genetska sklonost debljanju. Ljudi se najčešće služe snažnim obrambenim mehanizmima racionalizacije kao »isprikama« za pretilost i poriču njezine životno štetne posljedice. Fossum i Mason definiraju pretilost kao težinu koja za šest kilograma nadmašuje idealnu.

Osjećaju se prazno i usamljeno i jedu kako bi bili siti i ispunjeni.sheme preživljavanja naučene u disfunkcionalnim obiteljima. Ono također uči sputavati emocionalno izražavanje i jesti onda kada bi trebalo osjećati (prema »Djeca traume: Otkrivanje odbačenog Ja«. zavodeći ljude na pomisao da grč u želucu ima veze sa sitošću umjesto sa srdžbom koju valja izraziti. Njihovo je osamnaestomjesečno dijete ležalo na stolcu pokraj njih. majka bi mu u usta ugurala bočicu sa sokom. Majka i otac su se svađali. I majka i otac imali su oko desetak kilograma previše. Svaki put kada bi dijete zaplakalo. promatrala začetke moguće ovisnosti o jelu. U velikoj većini slučajeva dijete za mršavljenje najveća su moguća obmana ljudi koji pate. Pretili se ljudi često ponašaju veselo i sretno kako bi prikrili strah od mogućega stida ako izraze duboku tugu ili srdžbu. sjajna klinička psihologinja iz Seattlea. a jedenje i osjećaj sitosti uklanjaju srdžbu. Srdžba se manifestira kroz želudac (grč u želucu). sjedeći u zračnoj luci.Jane Middelton-Moz. Nisu na njega obraćali pozornost. Barem u jednom svojem dijelu dinamika pretilosti rezultat je odavanja užicima i zlostavljanja . Pretili su ljudi bili sputavani stidom ili u ljutnji ili u tuzi. Devedeset pet posto ljudi vrate kilograme izgubljene tijekom dijete u roku od pet godina. priča kako je jednom prigodom. Djetetu se pruža uzor pretjerivanja u jelu. Dijete je počelo uplašeno plakati. Jane Middleton-Moz). Dijete ističu jedan od najparadoksalnijih aspekata . Majka je pogledala u torbicu i našla još jednu bočicu p u n u mlijeka pa ju je gurnula djetetu u usta. Children of Trauma: Rediscovering the Discarded Self. Neka je osoba sjela uz dijete i zabuljila se u nj.

čovjek ima osjećaj da drži problem pod nadzorom i da ga rješava. Slika 3. Ovo dvoje međusobno je povezano i nadopunjava se. Kontrola i prepuštanje nesvjesno su se stopili u dvokorak ili valcer. Fossum i Mason pišu: »Kada je stid u podlozi kontrole i prepuštanja. Sve ili ništa.toksičnoga stida... primjerice u plesanju (tj. Svi oblici prikrivanja pokušaji su da se kontrolira ono vanjsko kako se ono unutrašnje ne bi razotkrilo. Najprije ste učili pojedinačne plesne korake. Koraci su postali nesvjesni. Poslije ste učili usposta­ viti suptilniju ravnotežu. Ili imate sve pod kontrolom (kompulzivnost) ili uopće nemate kontrolu (ovisnost). Kao sto ste vidjeli. Jedna od prekretnica u imenovanju demona koji nazivam toksičnim stidom za mene je bilo otkriće dinamike kontrola/ prepuštanje. Tijekom plesa prepuštate se unutar naučene strukture. S toksičnim stidom vi ste ili više od čovjeka (iznimno uspješan) ili manje od čovjeka (neuspješan). koju su izložili Fossum i Mason u svojoj knjizi Facing Shame. neki od nas). Postajete megalomanom: ili najbolji ili »najbolji najgori«. Kada se zdravi stid internalizira. čini se da pojačava obje strane te napetosti. morali naučiti kako se pridržavati i puštati. učeći uspostaviti mišićnu ravnotežu. Stid čini dinamiku kon- . Ili ste iznimni ili ste nitko i ništa. Držeći dijetu i gubeći težinu.3. Činili ste to nezgrapno i svjesno se kontrolirajući. Uskoro ste zaboravili naputke i jednostavno ste plesali. prilagodba je njihovih spoznaja. kontrola je jedna od glavnih strategija prikri­ vanja stida. postaje toksičan te uništava ravnotežu i granice. Kontrola i pre­ puštanje prirodne su polarnosti u ljudskim djelatnostima. Kao dijete ste.

3 Stidom uvjetovan mehanizam kontrole-prepuštanja Kompulzivnost Dijeta-gladovanje Rad Čišćenje Pranje Mentalna sitničavost Izbjegavanje Štednja Obzir Čistunstvo Agorafobija Psihosomatske bolesti Ovisnost Alkohol (druge droge) Hrana Seks Novac Uzbuđenje Emocije Tjelesno zlostavljanje Seksualno zlostavljanje Verbalno zlostavljanje Ekstatičan osjećaj moralne ispravnosti Oduševljenje Samopovređivanje Toksični stid prethodi i ciklusu kontrole i prepuštanja Zamislite savitljivu žicu koja je omotana oko otponaca obaju pištolja tako da se opaljivanjem iz jednog pištolja povlači i otponac drugoga.Slika 3. Kontrola povlači za sobom prepuštanje i obrnuto. Perfekcionizam Moraliziranje Kriticizam Pokuda Prezir Pokroviteljstvo Pobjeđivanje Iznimno uspješan Izniman Pomoćnik i skrbnik (spasitelj) Potišten Udovoljava ljudima Usmjeren na sebe Prepušta se užicima Nepredvidiv Gubi samokontrolu Gubitnik Neuspješan Histerija Dramatične provale osjećaja Ekstatičan Maničan .

Poremećaj debeo/mršav Mnogi poremećaji u prehrambenim navikama nisu vidljivi. Odvlači pozornost. samo što to sutra nikako ne dolazi. Počinjem opsesivno razmišljati o učinjenom. Ovisnost je ovisnost. U poremećaju debeo/mršav čovjek je stalno opsjednut hranom. Ako vam je to stalno na u m u i ako neprestano razmišljate o jedenju ili nejedenju. Predati se znači suočiti se s činjenicom da ne možemo kontrolirati ovisnost. to više treba protutežu prepuštanja i što se silnije ili autodestruktivnije prepušta. jedem dobru.« Dijete za mršavljenje slijede te promjene kontrole i prepuštanja. Mentalna opsjednutost . Ja osobno patim od tog poremećaja godinama. možete se odvojiti od svojih osjećaja. mogao bih pojesti još nešto. Rješenje za ovisnike jest da ne pokušavaju k o n t r o l i r a t i ovisnost. a sutra ću se početi kontrolirati! Da. a potom (obično nakon višemjesečne samokontrole) pojedem krafnu ili komad kolača od mrkve. Zeznuo sam. Biti ovisan znači opsesivno se nečemu predavati. Tada su najizraženiji moja usamljenost i osjetljivost. a prepuštanje još više dinamičnim i samouništavajućim. Što se više poje­ dinac kontrolira. O n i trebaju biti svjesni svoje bespomoćnosti. to više treba kon­ trolu. počinje faza prepuštanja. Šećer traži šećer.trole još više zahtjevnom i neopraštajućom. Prolazim kroz razdoblja kada vježbam. Obično se tako nagradim za sav naporan rad. Pa kada je tako. Čim pojedem slatkiš. Još samo danas ću si ugađati. svjesni toga da nešto ne mogu svladati te da se trebaju predati. Upravo zato je ovisnost ovisnost. Obično to radim na putu. Mentalna opsjednutost modifikacija je raspoloženja. zdravu hranu bez šećera.

prikrivanje osjećaja (pravilo »ni riječi«. vježbanje i život bez šećera. uplitanje i međunaraštajni savezi. poriče sve osjećaje. opsesivna majka koja je potpuno izgubila vezu sa svojom tugom i srdžbom. pseudointiman brak s velikom željom da se ostavi dobar dojam. često tiranin i strog. Bogate obitelji često su usredotočene na stvaranje dobre slike o sebi. izgladnjuju se. Ona se kruto kontrolira. Anoreksija nervosa U našem kulturnom okružju sve je više žena koje poste. Ovisnost obično počinje s ciklusima jedenje/prošićenje i s jakom željom za slatkišima. Često je prati intenzivno vježbanje . Ona je metafora onoga što ne valja u obitelji. Anoreksici najčešće dolaze iz bogatih obitelji u kojima vlada perfekcionizam. a obolijevaju kćeri u dobi od 13 do 25 godina. Ti se čimbenici javljaju u raznim kombinacijama. Postaje žrtveno janje u obitelji. iznimno je uspješna i ograđena zidom pretvaranja. Poprima gotovo razmjere epidemije u nekim skupim privatnim školama. Taj ciklus traje obično sve dok mi ne počnu rasti grudi! Tada znam da je vrijeme za dijetu. otac sklon kontroli.tjera me razmišljati o slatkišima i već sam duboko u ciklusu prepuštanja. Najčešći je u bogatim obiteljima. I ovdje kao i kod svih kompulzivnih/ ovisničkih oblika ponašanja. Majka i otac zbližuju se kako se povećava briga za kćerkin život. nema ravnoteže. Viši slojevi imaju određen izgled i image koji trebaju održavati. Prevladavaju sljedeće sheme: perfekcionizam. Anoreksija je svakako jedan od najparadoksalnijih i za život najpogubnijih poremećaja u prehrambenim navikama. Anoreksična osoba preuzima kontrolu u obitelji izgladnjujući se i gubeći težinu. Sve ili ništa.

Anoreksija potresno ističe odbijanje da se bude čovjekom. Opovrgavaju svoje emocije odbijajući jesti. jer su duboko potisnuti (sjetite se gladnih pasa). međutim. može razviti i ako joj uopće ne prethodi anorektično stanje. Uvjerenje da se može živjeti odbijajući hranu krajnje je opovrgavanje nečije ljudskosti. Anoreksične žene opovrgavaju svoju seksualnost doslovno odbijajući razviti znakove genitalne ženstvenosti (menstruacija i rast grudi). Bulimija se. Nije ograničena samo na žene. Kako bi . Stoga je glad i izbjegavanje jela obrana od ovih preplavljujućih emocija. Faze gladovanja prate jake promjene raspoloženja i pomaknuta stanja svijesti. Kći često nosi majčinu potisnutu srdžbu i tugu zbog oca. Anoreksija je složena i mislim da dići ruke od nje nije klinički opravdano. odbijanje jela način je odbijanja osjećaja toksičnog stida. uz gladovanje se najčešće javlja upotreba laksativa i namjerno povraćanje. Kako bolest napreduje. Za anoreksike se hrana izjednačava s osjećajima. Ovi se osjećaji doživljavaju kao nesavladivi. Takav se prezir širi do opovrgavanja instinktivnog i emocionalnog života.i depresija. Bulilimija Anorektici često rješavaju problem gladovanja kroz bulimički ciklus prežderavanje/pročišćenje. Kako su svi njihovi osjećaji sputani stidom. što leži u srži toksičnoga stida. To uključuje preziranje i odbacivanje tijela. Tu je i uplitanje i granična konfuzija u odnosu kćeri i majke. jer i mnogi muškarci postanu bulimični zbog ovisnosti o kondicijskim vježbama. Volio bih da shvatite kako su ovi ovisnički poremećaji ukorijenjeni u promjeni raspoloženja obiteljskog sustava. To je pokušaj da se bude više od čovjeka.

Odvratna emocionalna situacija često izmamljuje osjećaj mučnine. Kao i Tomkins prije njega. ali nesvjesno se bulimičari priklanjaju povraćanju kao sredstvu pročišćavanja od sramotne količine hrane koju su proždrli. Smatra da toksični stid postoji i u fazi prežderavanja i tijekom pročišćavanja.zadržali mladalačka tijela. Ista se dinamika događa kod pretilosti. očajnim za čvrstim zagrljajem. i on smatra pretjerivanje u hrani nadomjestkom za interpersonalne potrebe sputane stidom. stid zbog jedenja u tajnosti i proždiranja zamjena je afekta. čovjek se doslovno kupa u stidu. Povraćajući. Kaufman smatra bulimiju i bulimareksiju. To dovodi toksični stid do vrhunca i javlja se eksplodirajući učinak osjećaja pročišćenosti.a sve je to postalo tabuom zbog postiđivanja . a tada čovjek jede još više kako bi ublažio stid. ili »Ne mogu to probaviti« ili »To je teško progutati. Kažemo: »Povraća mi se od toga«. pretvaranje stida zbog sebe u stid zbog jedenja. što omogućuje pražnjenje.« Hrana nikada ne može zadovoljiti čežnju. Uvećavanjem se afekt maksimalno pojačava.on se umjesto toga okreće hrani. »Kada se čovjek osjeća praznim iznutra. gladnim da se osjeti dijelom nekoga. mnogi muškarci »ovisnici o kondicijskim vježbama« počinju povraćati. Meta-stid. U bulimiji ciklus proždiranja pojačava stid koji potom potiče ciklus pročišćavanja koji povećava zgađenost nad samim sobom i prezir prema sebi. Tomkins opisuje bulimičko povraćanje kao uvećavanje afekta. žel­ jnim da bude željen i cijenjen . jer se čežnja pretvara u stid.« Povraćanje može biti svjesno odabrano sredstvo da se održi niska tjeles­ na težine. . kao i anoreksiju sindromima utemeljenosti na stidu. Povraćanje pojačava poniženje i zgađenost nad sobom. Povraćanje je reakcija zgađenosti.

To je potpuno isto kao i Tomkinovo uvećavanje afekta. oni se konačne potroše. bez kemikalija ili hrane. Bijes straši one koji nas okružuju. OVISNICI O OSJEĆAJIMA Ima i drugih načina promjene raspoloženja. probija se iz podruma kako bi nas zaštitila i obavlja svoj posao. kao i seksualnost. Najčešća ovisnost o nekoj emociji ovisnost je o onom obliku pojačane srdžbe koju zovemo bijes.Kaufman piše: »Uvećavanjem osjećaja poniženosti u inten­ zitetu i trajanju. emocio­ nalna je energija koja nas čuva. pojačana srdžba koju zovemo bijes. Kada naš identitet postane utemeljen na stidu. Bijes je jedina emocija koja se ne može kontrolirati stidom. Uvećavanje može ići i u potpuno suprotnom smjeru. Zapravo. Već sam opisao emocionalne ucjene kada se nepo­ željan osjećaj zamjenjuje drugim osjećajem koji je dopušten u obitelji. izgore. Srdžba. Naša je srdžba energija kojom se štitimo. emocionalne su provale sredstvo prevla­ davanja osjećaja. koristimo se srdžbom na neuspješan način. Kad se srdžba postiđuje. Ona je naša snaga. Osjećaji se mogu pojačavati do točke eksplozije ili umanjiti do točke umrtvljenosti. Svaka emocija može biti ovisnička. postaje gladan pas koji se ne može zadržati u podrumu. No.« Mnogi na stidu utemeljeni ljudi naizgled su u dodiru sa svojim osjećajima jer izražavaju jake emocije. postiđena srdžba postaje bijes. . Srdžba čuva naš ja. srdžba je koja je bila postiđivana. To je mazohistička strategija redukcije kroz intenzi­ fikaciju. Kada se stid internalizira. kao što je Cermak istaknuo.

svoju na stidu utemeljenu unutarnju bit. Dopuštao sam djeci da pređu preko svih mojih granica. nikada nije imala zdravu seksualnu vezu. zapanjuje me što u to vrijeme nisam opažao koliko je moje ponašanje bilo nasilničko i disfunkcionalno. U početku braka bio sam bijesoholik. Imala je dvadeset devet godina. Bilo je i mnogih drugih disfunkcija u obitelji. Uvjeravam vas da se to može promijeniti. Ipak. Dok ovo pišem. Suprot­ stavljanje uvijek ne zaustavlja bijes. Bijes bi prestao kada bi mi se žena i djeca suprotstavili. Moja je primarna promjena raspoloženja bila uloga dobrog. Vidio sam obitelji uništene bijesom. brižnog tatice. Svi se boje u našoj nazočnosti. Postajemo ovisnici o bijesu. Odustao sam od svojih potreba zbog njihovih potreba. mene je zaustavljalo.posljednja kap. Počeo bih bjesniti. Kći. Otac se upustio u vezu surogatnog supruga s najstarijom kćerki.Ovisnost o bijesu Kada bjesnimo osjećamo se cjeloviti iznutra . Strukturalno se nije razlikovala . vikati i vrištati na ženu i djecu. Dok god to ide u našu korist. Tiranizirala je obitelj i koristila se bijesom kako bi manipulirala drugima i kako bi sve bilo po njezinom. viktimizirana tim emocionalnim incestom. U jednoj obitelji s kojom sam radio majka je bila bijesoholik. biramo bijes kao modifikator raspoloženja. Više se ne osjećamo nedoraslima ili manjkavima. U svojem toksičnom stidu nisam imao granica. Osjećamo se moćnima.nismo više rascijepljeni. Bio je to meni jedini poznat način da zaštitim svoje granice. Konačno bi se nešto dogodilo . osim od potrebe da se prikažem kao divan i dobar tatica. Radim na svojem bijesu već deset godina. Imajte to na u m u ako je prekršitelj tjelesno nasilan.

odnosno ako se bojite vlastite srdžbe. Bio je toliko zauzet spašavanjem duša da nije imao vremena za nju. Smiju se na krivim mjestima i govore samo o veselim i ugodnim stvarima. religijskoj pravednosti i sreći Svaka emocija može biti ovisnička. Osjećaj pravednosti temeljna je modifikacija raspoloženja kod religijskih ovisnika. moguće je da ste stalno tužni. Ako potječete iz disfunkcionalne obitelji i nikada niste znali što možete očekivati. strahu. Na licima nose zamrznute osmijehe. uzbuđenju. na nekoj konferenciji. vidio tog čovjeka i njegovu pretilu ženu. Kriju svoj stid pod pokroviteljskom »pravednošću« i prenose ga na svoju djecu i sljedbenike. Takvi su ljudi opasni. Ako imate fobiju od srdžbe. Mislila je o sebi kao o »kurvi babilonskoj«. poslije nekoliko godina. odnosno srdžbe. Možda je čak najpogubnija od svih ovisnosti jer je ljudima teško raskinuti s vlastitim iluzijama i poricanjima. Većina nas može zamisliti osobu ovisnu o melankoliji ili tjeskobi i strahu. Bila je stidljiva do srži. možda ste povjerovali da se život . Nikada nisu ljuti.od alkoholičarske obitelji. Često srećem ljude koje zovem ovisnicima o »sreći«. Može li biti ičega lošeg ako se ljubi Bog i daje život za dobra djela i ako se služi ljudskom rodu? Dok ovo pišem. mojoj paciijentici. Obuhvaćala je funkcionalnih obiteljskih sustava. razmišljam o kćeri nekog svećenika. Sjećam se kako sam. Napustio ju je njezin na stidu utemeljeni. sve uloge dis- Ovisnost o tuzi. »pravedni« otac svećenik. Još je uvijek bio pompozan i pasivno-agresivan. Religijska ovisnost velik je problem u našem društvu. Vaša će tuga biti sredstvo promjene vašeg raspoloženja.

To je poput stampeda nosoroga. Možda ste naučili stalno tražiti nove i neočekivane doživljaje kako biste stvorili uzbuđenje (ovisnost o uzbuđenju). Nikad nema vremena za odmor. jata gladnih morskih pasa. Sve je organizirano kako bi se izbjeglo razotkrivanje. izjave su megalomana. a ne misterija koju treba živjeti Toksična krivnja tjera vas da beskrajno radite na sebi te analizirate svaki događaj i postupak. Ovisnost o stidu Ljudi utemeljeni na stidu uvijek ovise o svojem toksičnom stidu. »Izludio sam majku«. Krivnja nam usto omogućuje da se osjećamo moćnima onda kada smo zapravo nemoćni. Ne možete ni na trenutak skinuti krinku. To je izvor svih njihovih misli i ponašanja. Već sam spomenuo obrambeni mehanizam ega zvan »izolacija afekta«. Misaoni procesi dio su svake ovisnosti. možete izbjeći . Krivnja vas tjera da puno mislite. OVISNOST O RAZMIŠLJANJU I misli i mentalne aktivnosti potencijalno su ovisničke.sastoji od slijeda neočekivanih uzbuđenja. Usmjeravajući se na misao koja se stalno vraća. ili »Kriv sam što je bolesna«. jer uvijek treba još nešto učiniti. Život s toksičnom krivnjom sili vas na stalno preispitivanje. Ne možete skinuti masku i obrambene mehanizme kojima se branite od stida.biti ono što jeste. Mentalna opsjednutost. stalno propitivanje istoga dio je ovisničkog ciklusa. Toksična krivnja kaže da nemate pravo biti jedinstveni . Toksični stid je mnogo gori od gladnih pasa u podrumu. Život je problem koji treba riješiti. Ovisnost o osjećaju krivnje Možete biti ovisni i o toksičnoj krivnji.

nedavno su uništili dvije dobre jakne mog sina Bobbyja. Možete biti ovisni o apstraktnom mišljenju. Intelektualiziranje je često sredstvo da se izbjegnu unutarnja stanja sputana stidom. Generaliziranje i univerzaliziranje drži pojedinca u kategorijama toliko širokim i apstraktnim da nema dodira sa specifičnom. Između ostaloga. kada sam krenula ovamo. na osjetilima utemeljenom realnošću. Zamolio sam je da mi ispriča o tome. Pada mi na pamet primjer iz moje kartoteke. Mnogi opsesivno/kompulzivni tipovi rabe tu vrstu mentalne aktivnosti. Mnogo sam godina proučavao velike filozofe. čitajući Summa Theologiae Tome Akvinskoga ili Kritiku čistog uma Emmanuela Kanta ili pak Wittgensteinevu raspravu o logičkom pozitivizmu. Apstraktno poopćavanje sjajan je način da se promijeni raspoloženje. Detaljiziranje Detaljiziranje je još jedan misaoni proces koji služi promjeni raspoloženja. A Bobbyja je . stalno premećući misli u glavi. mogao sam modificirati toksični stid. I sam nečiji način intelektualiziranja može biti ovisnički. Imao sam pacijenticu čije su izlaganje problema ljudi smatrali dosadnim. Osim toga. Znate. Slijedi prilagođena verzija njezina izvještaja. Nekada su čistionice bile tako dobre i pristupačnih cijena. jako sam razočarana današnjim čistionicama. željela sam obući svoju svilenu plavu bluzu. No za mene je čitanje i poučavanje filozofije bio bijeg od osjećaja. studirao sam filozofiju. Ali zaboravila sam da sam je odnijela na čišćenje.bolne osjećaje. Samo po sebi. možete izbjeći osjećaje i mozganjem. to nije štetno. Rekla je: »Dakle.

Držao ju je na puščanom nišanu kod kuće do njezine trideset druge godine. Vole udobnost i šlampavi su. a Bobby voli onu stariju vrstu. To je jedna od mojih fobija . Nakon petnaest minuta meni se počelo spavati. Bila je ovisnik o pojedinostima. Bio je nasilan i verbalno ju je zlostavljao. Ali njezina pričljivost i sklonost pojedinostima bila je način da izbjegne uništavajući stid i usamljenost. « Ako već niste prestali slijediti njezinu priču. Osjećaj i iskustvo ljubavi moćno je sredstvo modifikacije raspoloženja i može prerasti u ovisnost.. a noge raširene. Njegova je uobičajena rečenica bila: »Žene trebaju držati usta zatvorena. Voli krupne kukuruzne pahuljice. Kada je otišla od oca. Isti je kao otac. Jutros je moj muž ostavio otvorenu kutiju sa zobenim pahuljicama.. emocionalnog i seksualnog nasilja. Dopuštao si je nevjero­ jatne stvari. Opsjednutost ženom alkoholičarkom ili ljubavnikom ili dje­ com ili roditeljima način je da se izbjegnu osjećaji. uskoro ćete to učiniti nastavimo li ovako. Odrasla je u zapadnom Texasu. nije me briga sve dok pospremaju za sobom u kuhinji..« Moja je pacijentica bila žrtva tjelesnog. znate one što ste ih mogli.teško natjerati da se brine o svojoj odjeći. Veza može biti strahovito ovisnička. S vremenom sam doznao da joj je otac bio potpuno lud. nije prestala pričati.. Ali. Mentalna je opsjednutost česta u ovisničkim vezama. Bilo mi je dosadno!!! Prekinuo sam je i počeo blago upozoravati na njezinu opsesiju pojedinostima. .čista kuhinja. Toliko vremena provodim u njoj. Ljudi idu iz jedne loše veze u drugu ili ostaju u istoj koja je razorna i za život štetna. u gradiću u kojemu je otac bio šerif.

gledanje sportova. Nijedna od tih aktivnosti nije ovisnost ako nema životno štetne posljedice. U uobičajenije oblike djelovanja koji modificiraju raspo­ loženje spadaju rad. seks. Osjetili su prazninu i usamljenost. Već sam opisao ritualno i magijsko ponašanje koje predstavlja obrambeni mehanizam ega. gledati TV. Njih su zamolili da tijekom četverodnevnog vikenda izbjegavaju sve što bi ih odvratilo od osjećaja. Toksični stid je razbojnik. kućni ljubimci i briga o njima. Do trećeg popodneva ova skupina dinamičnih. vježbati itd. . vježbanje. Ovisnik koji provodi tisuće sati na poslu možda izbjegava bolne osjećaje usamljenosti i depresije. čitanje. kupovanje. Djeca su često nosila njihovu usamljenost i bol. telefonirati. Svaka nam aktivnost omogućuje da se njome zaokupimo toliko da modificiramo osnovno raspoloženje dok je obavljamo. za život štetne. kockanje. veoma uspješnih ljudi počela je osjećati depresiju. ovisnosti. Znam za pokus proveden s deset direktora raznih tvrtki. Nisu smjeli čitati. Uvijek je riječ o prikrivanju usamljenosti i boli ugniježdene u nutrini toksičnog stida. piti. gomilanje stvari. Ovisnost o radu ozbiljna je ovisnost. goneći ih na sve veća postignuća. Određena opsesivno/kompulzivna ritualizirana ponašanja imaju svrhu odvratiti pojedinca od strahova koje osjeća pred nekim sramotnim željama. U mnogim su slučajevima njihova djeca imala velikih teškoća sa zakonom ili zlouporabom droga. osjećajima ili impulsima. pušiti. Ali sve te aktivnosti mogu biti razvijene i. Ista dinamika vrijedi za druge ovisnosti o aktivnostima.OVISNOST O RADU Još jedan oblik modifikacije raspoloženja jest onaj koji se postiže ponašanjem ili djelovanjem. govoriti o poslu. crna rupa koja usisava njihove živote. gledanje TV-a.

Kao što Leslie Farber ističe. intelekt je ozbiljno jednostran i pristran. kontroliranog ludila. Kada ima samo sebe za sadržaj. Bez očiju. prosuđivanje i zaljučivanje omogućuju volji da pri odlučivanju procijeni alternative. Svi su ovisnici u krajnjem ovisni o vlastitoj volji. Intelektualne radnje percepcije. Ta samovoljnost vodi do usmjerenosti na sebe. Više nema izvorne podatake među kojima bi birala. Biti samovoljan znači biti sama volja. osjeća se moćnim i cjelovitim. volja je slijepa. Pojedinac se osjeća u vezi sa sobom. U trenucima samovoljne impulsivnosti čovjek više ne osjeća rascijepljenost ili napuklost. Volja gubi svoju moć da sagleda alternative. prosuđivanja i zaključivanja važne su za volju u njezinoj funkciji donošenja odluka. Takva je samovoljnost bit svih ovisnosti. Samovoljnost nema granica. volja može htjeti samo sebe. Percepcija. volja gubi oči. Nakon ovakvog izlaganja čovjek se može zapitati nisu li svi ovisnici. Stanton Peele nazvao je ovisnost »veliko ujedinjujuće iskustvo ljudske vrste. Ovisnost o vlastitoj volji jedan je od načina na koji toksični stid uzrokuje duhovni bankrot. Kada je nečija energija zamrznuta i sputana stidom.OVISNOST O VOLJI Ljudska volja gubi svoju kooperativnu vezu s intelektom zbog kontaminacija koje su posljedica emocija sputanih stidom. Zato je nužno duhovno liječenje kada se radi o liječenju sindroma toksičnog stida.« Ali ako su svi ljudi . »volja postaje ja«. To htijenje samo radi htijenja vodi do životno štetne samovoljnosti. To uzrokuje patološki odnos prema vlastitoj volji. dramatičnih ekstrema i do htijenja onoga što se ne može htjeti (nestvarnost). Bez izvornih podataka. volja nema sadržaj izvan sebe same.

Moj je odgovor da moramo razumjeti toksični stid koji pothranjuje ovisničko/kompulzivno ponašanje. Takva statistika ne mora biti točna. Riječ je o tako visokim brojkama da bismo. misaone procese ili aktivnosti ovisnički. Primjeri su takva ponašanja: opetovano ulaženje u destruktivne i postiđujuće veze koje ponavljaju ranu traumu zlostavljanosti. jer nisu svi utemeljeni na stidu. važno je razmotriti prirodu ljudskog ponašanja. Ne upotrebljava svatko pripravke. neka kriminalna ponašanja. čini mi se da velika većina ljudi nosi toksični stid. iznenaditi ili čak užasnuti. Naše su emocije. osim toga. One su energija koja nas pokreće . školu. Da bi se shvatila ovakva ponašanja. PONAVLJANJA Još jedan način da se prikrije toksični stid jest pradoksalni fenomen zvan ponavljanje ili »iživljavanje«. koji procjenjuju da je 96 posto obitelji disfunkcionalnih. Statistički podatak koji sam spomenuo u vezi s raširenosti ovisništva čini se. Ipak. govorili o epidemiji. i ako je sve ovisničko. religije i naš obiteljski sustav. (Kako bi to itko mogao znati?) Njezina je svrha privući našu pozornost. U knjizi Bradshaw o obitelji citirao sam Satira i Wegscheider-Crusea. međutim. tada riječ ovisnost gubi svako značenje. da je riječ o dječjoj paralizi. poput crvene lampice u automobilu koja nas upozorava na neku našu potrebu. činiti djeci ono što su činili nama kao djetetu i »napadi panike«. Tko zna postotak i je li on uopće važan? Možda je i opsesivno razmišljanje o takvoj pojedinosti način izbjegavanja stida.ovisnici/kompulzivni. prilično točnim. kada pogledam našu kulturu. osjećaje. gubitak ili . Emocije su energija u kretanju.naše ljudsko gorivo.

Već sam vam dao primjer o tome kako se potisnuta energija pojačava. više je ne osjećamo. naš nam zdravi stid pokazuje naše bitne granice i izvor je naše duhovnosti. kao žrtva nasilja. Već se potvrdila kao poslovna žena. Dinamična je. Kada su nam emocije postiđene. naš je strah naše oštroumlje. najprije bila iskorištena. naša je tuga naš zalijećujući osjećaj. ona je i dalje vrsta energije. Vodila je vlastitu agenciju. Takva je osoba. Mrzila je svojega muža. Njezin je muž želio da napusti posao kako bi imali djecu. iz veze u vezu. Ipak.zasićenje. zahtijevao je od nje oralni seks četiri puta . Čim se energija blokira. Potiskivanje je povezano s napinjanjem mišića i plitkim disanjem. a potom ostavljena. potisnute su. Jedna se mišićna skupina pokreće kako bi blokirala energiju emocija koje se stidimo osjećati. Zlostavljanje se često prevodi u poruku kako je seks jedini način da budemo poželjni ili vrijedni. nastavljaju iživljavati svoju nekadašnju izvrgnutost seksualnom nasilju. Ponašanje koje uzrokuje postiđujući događaj ponavlja se. Tuga se obično pretvara u lažan osmijeh (reaktivna formacija). U tom primjeru srdžba eksplodira jer se više ne može potiskivati. Ponavljanje viktimizacije Žrtve incesta često. Leander je imala trideset godina. Moram biti seksi. naš osjećaj krivnje oblikuje našu savjest. uz surogate koji repriziraju izvorni postiđujući prizor. Verbalno ju je postiđivao i prijetio joj je da će joj uništiti karijeru. Ja sam se često smiješio kada sam osjećao tugu. Naša je srdžba naša snaga. kao srdžba u primjeru Virginie Satir o gladnim psima u podrumu. U ponavljanju se emocionalna energija »iživljava«. inače sam nitko i ništa.

mogla je osjećati ono što joj je bilo zabranjeno u izvornoj situaciji. ženskara (razina prve seksualne ovisnosti). To se. I svaki je put ponavljala seksualnu zlostavljanost koju je iskusila od svojeg oca alkoholičara. nije mi trebalo dugo da zaključim kako je nasilnik. Svaki put kad bi je muškarac ostavio. Svako je ponavljanje bilo pokušaj da izrazi svoje osjećaje od kojih se odvojila. seksualno iskorištena i napuštena. Svaki bi put odabrala dobrostojećeg. plakala bi. Rekao mi je da ga nije briga što radi sve dok zadovoljava njegove seksualne potrebe i ako mu rodi dijete. Svaki je put bila obasuta darovima. Govorio je o njoj kao da je objekt. Kada sam razgovarao s njezinim mužem. a potom je i dalje išla iz jedne ljubavne pustolovine u drugu. Zahva­ ljujući terapiji shvatila je da je zavođenjem iživljavala stid. Bojala bi se napuštanja. bogatog muškarca. Od svoje pete do desete godine često je izvodila felacijo na svojem ocu. ovaj poriv za ponavljanjem Alice Miller zove »logika apsurdnog«. Tijekom terapije rodila je dijete. obasipao ju je darovima. Nosila je odjeću koja je tjerala muškarce da je otprve doživljavaju seksualno.na tjedan. Bio je jedini koji joj je u djetinjstvu pružio ljubav. Bila je njegova miljenica. događa mnogim ljudima. Konačno se razvela. dislociranom stanju nije imala dodira s tim osjećajima. Leander je bila izrazito zavodljiva. odustala od karijere i imala još nekoliko ljubavnih pustolovina. Često joj se činilo da je luda. bila bi ljuta i bijesna na njega. Bio je to način da ovlada situacijom u kojoj je prije bila nemoćna. . Ovo kompulzivno ponavljanje. U njezinu normalnom. Leander je imala ljubavnu vezu. pokušaj da se riješi svoje nerazriješene boli. u manje okrutnim oblicima. Leander je imala ljubavnika ženskara.

Veoma popularna knjiga »Žene koje previše vole« (Women Who Love Too Much) Robina Norwooda. Takva perverzna osoba zasigurno ima gene zločinca ili kakav patološki seksualni nagon. Bartsch je bio siroče. njegov je modus operandi bio isti. Ipak. ne možemo tek tako odbaciti njezinu tezu o neposrednoj vezi između Jurgenova kriminaliteta i njegova ranog djetinjstva. usvojen je tek poslije dugotrajne potrage njegovih usvojitelja za pravim djetetom. ispraznio utrobu i zakopao ostatke. opisuje mnogobrojne varijacije ovog ponavljanja.Poznavao sam čovjeka koji je odrastao s emocionalno nepristupačnom majkom. Ubio je četiri dječaka između 1962. uvijek emo­ cionalno nepristupačnim ženama.« Specifične pojedinosti premašuju moj cilj ovdje. djecoubojice. Ona kaže: »Svaki zločin sadrži prikrivenu priču koja se može rekon­ struirati iz načina na koji je zločin počinjen i iz njegovih specifičnih pojedinosti. Čovjek osjeća bijes i užas. Ženio se četiri puta. zavezao mesarskim konopcem. i 1966. Bartsch je svjedočio da je doživljavao seksualni vrhunac dok bi komadao trupla. Jurgen je provodio . podražavao mu genitalije istodobno sam mastur­ birajući. razrezao mu tijelo. čitajući kako Alice Miller objašnjava pojedinosti Jurgenova djetinjstva. Kriminalno ponašanje U djelu o kriminalitetu Alice Miller predstavlja slučaj Jurgena Bartscha. ubio bi dječaka davljenjem ili udarcima. pretukao bi ga. Čitati pojedinosti o tom slučaju uistinu je mučno. Pošto bi namamio dječaka u napušteno atomsko sklonište nedaleko od kuće. Uz neka manja odstupanja.

u dvanaestoj godini. poistovjećuje se s nasilnikom i potiskuje sjećanje na traumu.kroz ovisnost o drogama. Komadao ih je mesarskim nožem baš kao što je činio njegov otac s mesom dok ga je majka šibala i tukla. mesar. zbunjenosti i boli. Ponovno Alice Miller piše: »Netko kome se ne dopušta da bude svjestan onoga što se događa ne može to izreći drugačije osim kroz ponavljanje. To je trajalo šest godina. Poslije. izražava ove snažne osjećaje protiv drugih kroz kriminalno ponašanje ili djelujući protiv sebe . kao što kaže Alice Miller. I izražavati bol je zabranjeno. »Iživljavao« je svoju prikrivenu mržnju na dječacima koji su. »trebalo bi nas užasnuti prvo ubojstvo koje je bilo počinjeno u tajnosti i prošlo nekažnjeno. kroz prostituciju. Često je bio plav od modrica. psihičke poremećaje i suicid. odijeljen od izvornog uzroka i izvornih osjećaja srdžbe. često mu je davala vlažne poljupce pošto bi ga istukla. zaveo ga je njegov trinaesto­ godišnji rođak. Jurgena su tukli kao malo dijete. bespomoćnosti. On budi naš bijes i užas. njegova je normalna reakcija da plače u srdžbi i boli. a poslije. Njegovi su zločini nosili dojmove svake pojedinosti njegova života. Dijete potiskuje ove osjećaje. Tukli su ga i poslije i zaključavali u stari podrum.« Kada se nad djetetom učini nasilje. Majka ga je seksualno zlostavljala. Tukli su ga u istoj sobi u kojoj je njegov otac. »Ali«. svi redom.« . Nisu mu dali da se igra s drugom djecom. podražujući mu genitalije. učitelj. sjekao meso. nosili kožne hlače (baš kao i Jurgen dok je bio dijete). I Jurgen je ljubio svoje žrtve. Kada mu je bilo osam godina. Jurgen je bio žrtva koja je postala krvnik. Srdžba je zabranjena jer će izazvati još veću kaznu. Kupala ga je sve do njegove dvanaeste godine.sate ritualno tražeći pravog dječaka kojega će ubiti.

Obično nije bila ljubomorna. koja se razvela od trojice muževa zbog svoje nerazumne ljubomore. Napadi panike Kompulzivna potreba za ponavljanjem jasno nam pokazuje da ljudsko ponašanje ima smisla. Middelton-Moz nam govori o drugoj ženi. Njezini bi napadi počeli u doba oko razvoda. Bilo je to opasno jer su njihovom četvrti harale bande. Ako se neki od njezinih muževa morao vratiti na . Jane Middelton-Moz zove napade panike prozorom prestrašena djeteta. bez obzira na to koliko je dehumanizirajuće i bizarno.U manjoj mjeri. svi roditelji koji nisu razriješili vlastite traume iz djetinjstva ponovit će ih na svojoj djeci. Daje nam dva primjera napada panike i ponavljanja trauma iz djetinjstva. To se jasno može vidjeti u napadima panike. za vrijeme rekreativnog trčanja. Pokušala je na razne načine ovladati tim paničnim stanjima. ona i brat su se mnogo igrali na ulici. Kao djeca koja su odrastala u siromašnom kraju. Užas iz prošlosti i nerazriješena bol bivala je potaknuta i reprizira se svaki put kada bi dosegnula istu brzinu trčanja kao dok je bježala pred bandom. broj otkucaja srca popeo do određene točke. Svaka pojedinost bolne situacije koja nije preboljena i završena bit će iživljena. Jane Middelton-Moz uspjela joj je pomoći da pronađe nerazriješenu traumu iz djetinjstva koja je ležala u temelju napada panike. Jednom tragičnom zgodom brata i nju je gonila neka banda. ali brat nije uspio i poginuo je. Sjeća se kako je trčala brzo i pobjegla svojim napadačima. U jednom slučaju žena bi se »uspaničila« kad bi joj se.

. Njegova moć leži u njegovoj lami i tajnovitosti. otkrila je koji to rani prizor ponavlja njezina panika. škole i religije suprotstaviti dinamici oblikovanja identiteta utemeljenog na stidu. a njezinu bratu četiri. započela bi histeričnu tiradu. shvaćajući koliko je njezino ponašanje bilo pretjerano. Možemo pronaći kreativne načine s pomoću kojih će se naše društvo. Živjela je u gradu na srednjem zapadu. Njezin je otac radio s druge strane rijeke koja je dijelila njihov grad od drugoga grada. tjedan dana su prolazili kroz delirijum tremens sa svojom majkom! Svaki put kada bi je jedan od muževa počeo napuštati. Majka joj je bila alkoholičarka. Pokreće nas prema stvarnom pronalaženju puta za sprečavanje ovisnosti. Rijeka je nabujala i otac se nije mogao vratiti kući čitav tjedan. Iz ovog ste odjeljka mogli shvatiti opseg i životno pogubnu snagu internaliziranog stida. Ta je zadaća od presudne važnosti. a otac joj je donosio piće! Kada joj je bilo šest godina. Razotkrivajući ovog demona možemo početi uspostavljati obrazovne programe i terapijske pristupe kojima se sprečava internalizacija stida u obiteljima. dobila bi napad panike.posao kako bi radio noću ili ako je morao poći na poslovni put. Jednoga dana. tresla i užasno se bojala. znojila bi se. Sljedećeg bi dana osjećala duboku grižnju savjesti. kada je otišao na posao. počela je oluja. aktivirala bi se ova nerazriješena trauma. Kada joj je Middelton-Moz pomogla da poveže osjećaj panike s događajem iz prošlosti. Kada bi se muž vratio kući.

II. DIO RJEŠENJE .

. Međutim. Prigrliti stid znači bol. Sve dok skrivamo stid. valja proći kroz njega.UVOD: PROCES EKSTERNALIZACIJE Da bismo izliječili toksični stid. Ne možemo promijeniti naš internalizirani stid dok ga ne eksternaliziramo. To je potpuno razumljivo. moramo ga prigrliti. velik dio našeg neurotičnog ponašanja nastaje zbog izbjegavanja legitimne boli. on postaje sve gori. primarni je temelj svih duševnih bolesti. Metode eksternalizacije su sljedeće: • Izaći iz skrovišta putem društvenih veza.« U slučaju stida . Jedna stara terapeutska izreka kaže: Da bi se izišlo iz hodnika. Ponovna uspostava interpersonalnog mosta. Rad na smanjenju stida lak je. Zapravo.. ne možemo si pomoći. što znači iskrenim dijeljenjem osjećaja s bliskim osobama. Uglavnom zahtijeva ono što ja zovem metodama eksternalizacije. moramo se prestati skrivati. Da bismo izmijenili toksični stid. • Vidjeti odraz u očima barem jedne nepostiđujuće osobe koja je dio naše nove obitelji. Scott Peck kaže: »Tendencija izbjegavanja duševne patnje.. Bol je ono što pokušavamo izbjeći. ali i složen.što ga više izbjegavamo. Pokušavamo pronaći lakši put.

To postižemo pišući i razgovarajući o njoj. možemo ih prigrliti i integrirati. • Donositi nove odluke da ćemo prihvatiti sve naše dijelove uz bezuvjetno poštovanje. Osobito pisanje pomaže eksternalizirati prošla postiđujuća iskustva. • Eksternalizirati stara nesvjesna sjećanja na prošlost koja oblikuju kolaže stida.. To činimo svjesno ostvarujući veze s onim našim dijelovima koji predstavljaju ranjivo dijete. Kada osvijestimo te dijelove (eksternaliziramo ih). . • Učiti prepoznati naše razne odcijepljene dijelove.• Raditi na Programu u 12 koraka. • Eksternalizirati naše izgubljeno unutarnje dijete. Učiti kako reći: »Volim se zbog. Potom možemo eksternalizirati svoje osjećaje napuštenosti. • Učiti kako izići na kraj s kritičnim i postiđujućim ljudima provodeći afirmativne tehnike i stvarajući sidro za eksternalizaciju stida. • Učiti kako da budemo svjesni određenih interpersonalnih situacija koje će najvjerojatnije potaknuti spirale stida. Raditi na za­ ustavljanju postiđujućih glasova i učiti kako ih zamijeniti novim blagotvornim i pozitivnim glasovima. Ti glasovi održavaju u pogonu spirale stida. Možemo ih izraziti.. • Raditi na smanjenju stida opunomoćivanjem naše traume napuštenosti. • Eksternalizirati glasove u našim glavama. • Vježbati eksternalizaciju slike o sebi i mijenjati je. pojasniti i povezati se s njima. naučiti kako ih prevladati.« Naučiti eksternalizirati naše potrebe i želje postajući samosvjesnijima.

• Konačno. Morate i utvrđivati kroz ponavljanje.• Učiti kako prihvaćati vlastite greške i imati hrabrosti da budemo nesavršeni. tehnika može se svladati samo vježbom. Sve su najvažnijih Većina ih vježbati metode eksternalizacije prilagođene i preuzete iz terapijskih škola. . učiti kako kroz molitvu i meditaciju stvoriti unutrašnje mjesto tišine u čijem smo središtu smješteni i utemeljeni u osobnoj Višoj sili.

Pošto su na ulaz spilje navalili kamen. bit će slobodan. Dok je zatvorenik lunjao i puzio po spilji. a s . naletio je na kamenje. Svezali su mu povez preko očiju i strpali ga u mračnu spilju od deset četvornih metara. zatočeniku je bilo dopušteno skinuti povez s očiju i slobodno tumarati tamom. Rekli su mu da postoji izlaz i ako ga uspije naći. Kako je bio visok metar i osamdeset centimetara. Određeno je da če se hraniti samo kruhom i vodom prvih trideset dana.PARABOLA: ZATOČENIK U TAMNOJ SPILJI Bio jednom čovjek kojega su osudili na smrt. Pomislio je ako izgradim dovoljno visoku uzvisinu od kamenja i blata. proširiti ga i ispuziti van. Strop je bio na oko pet i pol metara od poda. možda bih mogao dosegnuti otvor. Kruh i vodu su mu spuštali iz male rupe na stropu u južnom dijelu spilje. nedovoljno da osvijetli spilju. Otvor je bio promjera oko trideset centimetara. Neki su komadi bili poprilično veliki. a potom ničim. Zatvorenik je mogao vidjeti slabaško svjetlo iznad sebe.

odmah uz uzvisinu koju je gradio. Kada je isteklo mjesec dana. Odgurali su golem kamen koji je pokrivao ulaz. pao je. Kopao je golim rukama. No zatočenik se toliko bio usmjerio na otvor iza kojega je bila svjetlost da mu uopće nije palo na pamet slobodu potražiti u mraku. Pomislio je kako bi. trebalo je naslagati barem tri metra kamenja. Bio je već na izmaku snaga i jako slab. brdo je bilo visoko dva metra i osamdeset centimetara i gotovo je mogao dosegnuti otvor ako bi skočio. bio je preslab da se podigne i za dva je dana umro. morao je sve više kopati. Nakon dva tjedna izgradio je oko metar i osamdeset centimetara uzvisine. Tako je zatvorenik po cijele dane skupljao kamenje i kopao zemlju. mogao pobjeći prije negoli mu uskrate hranu. Bio je to izlaz u slobodu o kojemu su pričali zatvoreniku.protegnutim rukama bio je viši za još šezdesetak centimetara. ali bilo je u tami. No budući da je već iskoristio većinu kamenja u spilji. pokazao se otvor u zidu spilje. baš kada je pomislio kako bi mogao dotaknuti otvor. odmah ispod otvora na krovu. Otvor je bio izlaz u tunel koji je vodio s druge strane planine. da udvostruči njezinu visinu u sljedeća dva tjedna. Nalazio se na južnom zidu. Jednoga dana. . Kada je u spilju prodrla svjetlost. Jednostavno. širok devedesetak centimetara. Oslobođenje je bilo tu. Njegovi su tamničari došli pokupiti tijelo.

« drevna izreka. POGLAVLJE IZAĐITE IZ SKRIVANJA I IZOLACIJE »Jedan kao nijedan. On identitet označava kao »unutarnji osjećaj istovjetnosti i kontinuiteta. Drugim riječima. To je velik napor za osobe određene stidom. uzrokovana toksičnim stidom.4. de­ humanizira.« uzrečica iz Programa Tegobna usamljenost. upravo je konta­ minirani odraz u našim značajnim vezama potaknuo naš bolesni osjećaj stida. Da bismo se izliječili. Budući da se osoba sve više usamljuje. moramo naći skupinu drugih značajnih osoba kojima smo spremni vjerovati. moramo izaći iz izolacije i skrivanja. Zapamtite. . Gubi odraze u oku drugoga koji bi dao tu informaciju. koji se podudara s odrazom u očima barem jedne druge značajne osobe«. Erik Erikson jasno je pokazao da je oblikovanje identiteta uvijek društveni proces. ona gubi pogodnosti ljudske povratne informacije. »Bolesni smo koliko i naše tajne.

pozitivno poštovanje. Jedini način da otkrijemo kako smo krivo procijenili sami sebe jest da se usudimo izložiti nečijem preispitujućem pogledu. Shvaćamo da nismo loši. koje nam dopušta da budemo cjeloviti i prihvatimo sve svoje dijelove. Razotkriveni smo ili neočekivano. to je uglavnom stoga što je to zapravo imitacija ljubavi. Prava ljubav je bezuvjetno. Osjećamo se bespomoćnima i nemoćnima. Ovdje je ključna riječ prisnu. a kamoli se povjeriti nekom drugom. prisnu društvenu mrežu.Sjećam se kako sam bjesomučno tražio hipnotičara kada mi je rečeno da moram pristupiti Programu u 12 koraka. Nije ni čudo da se bojimo ispitujućih očiju drugih. . ili prije nego smo spremni na to. jer se stid u njoj nalazi.. Moramo ući u samu bit stvari. Kada u neke ljude imamo povjerenja te doživljavamo njihovu ljubav i prihvaćanje. pozitivno poštovanje. počinjemo mijenjati mišljenje o sebi samima. on utjelovljuje naše vjerovanje da smo bitno manj­ kavi. PRONALAŽENJE DRUŠTVENE MREŽE Najbolji način da se prestanemo skrivati jest da pronađemo nepostiđujuću. Užasavala me pomisao na to da sam izložen p o m n o m ispitivanju drugih ljudi. Osjećamo se užasno. mi se moramo prestati skrivati. Stid postaje toksičan uslijed preuranjenog razotkrivanja. Prava ljubav liječi i potiče duhovni razvoj. shvaćamo da smo dopadljivi i prihvatljivi. Ako se uslijed nečije ljubavi ne razvijamo. jedini izlaz iz bolesnog stida jest u tome da stid prihvatimo. Toksični stid prikriva naše najdublje tajne o nama samima. ne usuđujemo se s time ni sami suočiti. Unatoč tome. To bezuvjetno..

onda možemo i sami sebe prihvatiti baš onakve kakvi jesmo. . slobodni smo zamišljati ono što zamišljamo umjesto onoga što bismo morali ili što ne bismo smjeli zamišljati. moć mišljenja i izražavanja te moć zamišljanja i mašte. To su moć spoznaje. Pomanjkanje samoprihvaćanja izaziva unutarnju rastrganost i borbu u nama samima. Kada se osjećamo cjelovitima te potpuno prihvaćamo sami sebe. slobodni smo voljeti (izabrati i željeti) ono što želimo umjesto onoga što bismo morali ili ne bismo smjeli voljeti (izabrati ili željeti). to jest prihvaćeni onakvi kakvi jesmo. Ti oblici slobode uključuju naše osnovne moći. Zato nam ostaje manje energije za izravno suočavanje sa svijetom. Samoprihvaćanje nadvladava rastrganost ličnosti do koje dovodi bolesni stid. slobodni smo osjećati ono što osjećamo umjesto onoga što bismo morali ili ne bismo smjeli osjećati. Samoprihvaćanje omogućuje da djelujemo punom snagom. moramo ponovno sjediniti sve postiđene i odcijepljene aspekte svoje ličnosti.Da bismo bili cjeloviti. moć pokazivanja osjećaja. slobodni smo misliti izraziti ono što mislimo umjesto onoga što bismo morali ili ne bismo smjeli misliti ili izražavati. Trošimo energiju da bismo se skrili od sebe samih. Virginia Satir spominje pet oblika slobode. Samoprihvaćanje odgovara osobnoj moći i znači da smo sjedinjeni. Kada smo bezuvjetno voljeni. koji su na raspolaganju kada se osoba osjeća bezuvjetno voljenom. Od pomanjkanja samoprihvaćanja iskačemo iz vlastite kože. sva je naša energija u središtu i teče prema van. moć ljubavi (izbora i želje). slobodni smo vidjeti i čuti ono što vidimo i čujemo umjesto onoga što bismo morali ili ne bismo smjeli vidjeti i čuti.

potrebne su nam osobne veze da bi se taj stid izliječio. Skupine s Programom u 12 koraka doslovno su rođene zahvaljujući hrabrosti dviju osoba koje su se usudile izaći iz skrovišta. Programi u 12 koraka uvijek se ostvaruju unutar skupine. Drugim riječima. nama ljudskim bićima potrebno je da volimo i budemo voljeni. Mi se moramo usuditi pružiti ruke i potražiti veze koje nas neće postiđivati želimo li izliječiti svoj stid. bolesni stid korijen je svake ovisnosti. Ne možemo biti potpuni ako se te potrebe ne zadovolje. Jedan alkoholičar (Bill W. Potrebno nam je da budemo potrebni. Skupine koje su provodile Program u 12 koraka dosad su daleko najuspješnije u liječenju osoba utemeljenih na stidu stidom. Slažem se sa Scottom Peckom. Ali prvo moramo uspostaviti prisne veze. Moramo biti spremni razokriti svoje ja. Nema drugog načina. Njime osoba verbalno utvrđuje da prihvaća . pred nama će biti drugi popravci.) obratio se drugom alkoholičaru (dr. Zapamtite. To je presudno. Kada pak počnemo razgovarati i priključimo se zajednici. Skupina je na prvom mjestu. moramo se usuditi prići skupini. Budući da smo u svojoj biti društveni. Klubovi liječenih alkoholičara uče alkoholičare kako će se predstaviti na seansama: Zovem se X. ne možemo živjeti sretno i potpuno bez društvenog okružja. To je osnova svega. Bob) i povjerio mu kako se užasno osjeća zbog toga kakav jest. koji taj dijaloški izlazak iz skrovišta smatra jednim od najznačajnijih događaja stoljeća.Budući da su osobne veze te koje su uspostavile naš bolesni stid. Prepoznavanje središnjeg problema p r e s u d n o je za ozdravljenje. Alkoholičar sam. Da bismo izliječili svoj stid.

vlastitu nemoć i nesposobnost djelovanja. . Ništa nije tako spektakularno kao pogled na ocean koji s hukom zapljuskuje djevičanski bijelu pješčanu plažu u podne sunčanog dana. Da bismo pronašli vlastiti život. nema držanja bez popuštanja ni svjetlosti bez tmine. opet bismo propustili nešto spektakularno. Svakom Amerikancu koji po svaku cijenu želi napredovati to je teško prihvatiti. Rješenja uvijek tražimo na očitim mjestima. Naše pravo ja živi skriveno u mračnim skrovištima našeg toksičnog stida. No kada bi to bilo sve. U našem toksičnom stidu leži naše ranjivo i osjetljivo ja. moramo ga izgubiti. Nikada nam ne padne na pamet da postoji izlaz u tmini. Indikativno je da se stid prihvaća time što se predajemo. Parabola s početka ovog dijela knjige prerađena je verzija priče iz terapijskih krugova. potrebna nam je tmina. lažnog ja i od toga da ga branimo želimo li pronaći vitalnu i dragocjenu bit sebe samih. Gledat ćemo prema pučini i biti opčinjeni.to je paradoksalno. A to je jedini način borbe protiv bolesnog stida. Ta je predaja bit duhovnog paradoksa koji nam govori da možemo pobijediti tek ako izgubimo. Kao što vrijedi za većinu duhovnih zakonitosti . Moramo odustati od svojega zavaravajućeg. Ta je priča tipična za ljudske težnje. Jer da bismo vidjeli zvijezde. Ne bismo nikada vidjeli nebo ispunjeno treperećim svjetlašcima u zvjezdanoj noći. To je doslovno pravilo za osobe utemeljene na stidu. Moramo prihvatiti tminu da bismo pronašli svjetlost. Nema života bez smrti ni zvuka bez tišine.

perfekcionistički. Svaka osoba može biti drugačija. • Većina ljudi utemeljenih na stidu treba skupinu koja dodiruje i grli uz nužno poštovanje. Mnogi su pronašli nepostiđujuću prisnost u psihoterapijskim skupinama ili pojedinačno s terapeutom. možete je odbiti bez ikakva objašnjenja. Ako vam tjelesnost daje osjećaj ugroženosti. budite svjesni da je možete napustiti ako se budete osjetili pretjerano razotkrivenima ili postiđenima. To je istodobno vodič koji je prošao putem kojim skupina ide i može im reći što je iza sljedećeg brda. Vođa treba biti osoba koja djeluje u skladu s onim što govori. • Mnoge od nas postiđivali su u našem predverbalnom životu time što nas nisu dodirivali ili držali u naručju. To je ono što nijedna osoba utemeljena na stidu nikada nije iskusila. kruto). Granice se moraju poštovati. To znači da nitko ne smije tek tako doći do vas i zagrliti vas. To znači da se on ili ona ne smije ponašati bestidno (vladarski. Svaka se osoba mora moći u njoj ostvariti. Naučit će vas da pitate ako želite zagrljaj i pitat će vas prije no što vas netko zagrli. • Skupina mora biti demokratska i ne smije kontrolirati. . Netko bi mogao takvu skupinu pronaći u svojoj crkvi ili sinagogi. • Vođa skupine mora biti uzor zdravog stida.UPUTE KAKO ODABRATI SKUPINU Svakako postoje i druge prisne skupine osim one koja provodi Program u 12 koraka. Pri traženju skupine prijeko je potrebno obratiti pozornost na sljedeće: • Skupina ne smije suditi niti postiđivati. Kada se pridružujete skupini.

Osjećaji će nam biti čudni i isprva će nas plašiti. Moj je savjet da polako učite prepoznavati i izražavati osjećaje. To je najvažnija pokretačka snaga zajedničkog procesa. Marcel Geber. stid kao da kopni. osim ljutnje. Ali kako smo vidjeli. Budući da stid sputava naše osjećaje. Možda ćete se ponekad osjećati svladanima. Stid vlada osjećajima. skupina mora omogućiti potpuno izražavanje svih osjećaja. Svakome mora biti omogućeno da otvoreno i slobodno izražava osjećaje. Izgleda da su majke u Ugandi bez prestanka držale djecu u naručju. mi psihički zatupljujemo. To je ono što nikada nismo naučili zbog loših uzora u našim nesređenim obiteljima. otkrio je da su tamošnje bebe i tek prohodala djeca najnaprednija djeca na svijetu. Ponekad nam bude gore prije negoli nam postane bolje. Možda ćete se osjećati i zbunjenima. Važno je osjećati. gubimo vezu s onime što jesmo. Njihova tijela bila su u neprestanom kontaktu i pokretu. interpersonalni se most gradi dodirom i držanjem u naručju. Za početak i . jer ih sve sputava. Kada smo tupi u odnosu prema našim osjećajima. koji se pridružio povjerenstvu UN-a da bi proučavao manjak bjelančevina kod djece u Ugandi. • Naposljetku. Djeca kojoj je uskraćen dodir i kontakt umiru od vrste pomanjkanja milovanja koje se naziva "mirazam". Naši su osjećaji ono što mi u određenom trenutku jesmo. Neki će morati duže raditi na svojim osjećajima. Bojat ćemo se da nas ne svladaju.Prije nego govorom. Kada slobodno izražavamo osjećaje. U prvo je vrijeme teško uspostaviti vezu s našim osjećajima. on pretvara ljutnju u bijes i potpuno ovladava osobom.

Tek u životu dijaloga i zajedništva možemo uistinu živjeti i napredovati. Dijeliti osjećaje s drugima znači biti ranjiv. . Takav je život neljudski. Suprotno tome jest živjeti život u iluziji povezanosti.samo osjećati smanjuje stid. Sve ovisnosti i zapletene veze fantazijske su i vode životu u povučenosti i samougađanju. To znači otvoriti se prema van i izići iz skrovišta. Robert Firestone je ustvrdio da djelujemo kao istinska ljudska bića tek onda kada pronađemo pravo prijateljstvo i živimo u zajednici.

Prvi korak kaže: priznali smo da smo nemoćni protiv dane ovisnosti i da nismo više sposobni upravljati svojim životima. Prema tome.« Keith Miller Svoj život dugujem sudjelovanju u Programu u 12 koraka. POGLAVLJE 12 KORAKA U PRETVARANJU TOKSIČNOG STIDA U ZDRAVI STID »Program u 12 koraka vjerojatno je duhovni pokret s najbržim uzletom u današnjem svijetu.njegovu funkcionalnu autonomiju. Ovaj korak priznaje najmoćniji aspekt bilo kojeg sindroma stida . ja ne mogu biti nepristran kada je riječ o njegovoj sposobnosti da izliječi stid koji vas sputava. . Nitko ne ospo­ rava činjenicu da Program u 12 koraka ima dokazanu povijest uspjeha u borbi protiv ovisnosti.5. Budući da je bolesni stid pogonska snaga ovisnosti. Opisat ću svoje shvaćanje kako ti koraci djeluju u izlječenju bolesnog stida. smatram da će postati jasno zbog čega Program u 12 koraka tako dobro liječi toksični stid.

Kada su me prihvatili. počeo sam osjećati da nešto značim. Drugi korak traži da pružimo ruke za nečim većim od nas samih. Piće uzme čovjeka. Kada sam priznao kako se loše zapravo osjećam. usamljenost i stid. Suočeni s njime. Bol me učinila svjesnim svoje nemoći i nesposobnosti djelovanja. Sve osobe koje se liječe dođu. do prekretnice u životu. nesreću. koje. U mojoj skupini za potporu ljudima s kompulzivnim poremećajima često govorimo o bolesnom stidu kao jedinki za sebe koja posjeduje vlastitu moć. Bolesni stid je internalizirano stanje. Knjiga postanka kaže da su četiri vrste veza . kada se internalizira. Jedini izlaz bio je da izađem iz skrovišta morao sam se predati. Druga rečenica prvog koraka ističe funkcionalnu autonomiju kompulzivno/ovisničkih poremećaja. On kaže: došli smo do vjerovanja da bi nas neka Sila veća od nas samih mogla vratiti u zdravlje. Alkohol ima vlastita inherentna kemijska svojstva koja uzrokuju ovisnost. djeluje jednako kao neka kemikalija. Već sam spomenuo priču o čovjekovu padu u Knjizi postanka. Prihvaćanje boli dovelo me do toga da otkrijem svoju bol. mi smo nemoćni. Interpersonalni most se popravljao. Počeo sam prihvaćati samog sebe. ugledao sam prihvaćanje i ljubav u očima drugih kao u ogledalu. U mojem je slučaju bol postala tako nepodnošljiva da sam bio spreman na sve. Morao sam prihvatiti svoj stid i patnju. Piće uzme piće. To je bilo ono što sam se tako dugo bojao učiniti. potaknute bolom zbog svoje ovisnosti.Drevna izreka o alkoholu to oslikava: Čovjek uzme piće.

To je posljedica zloupotrijebljenih potreba za osloncem. Budući da je onesposobljena. Drugi korak počinje prihvaćanjem nečega većeg od nas samih. . veza sa samim sobom. koje su rastrgane kroz traumu napuštenosti. Odlaziti na seanse i vjerovati drugim ljudima znači usuditi se ponovno osloniti se na nekoga. To je duhovni bankrot. Svoje pogreške prikrivaju perfekcionizmom. To megalomansko izigravanje Boga duhovna je katastrofa. Biti bestidan znači izigravati Boga. te veza sa svijetom (prirodom). prezirom itd. Jednoga je dana utrčao na seansu i rekao: »Upravo su posjekli moju Višu silu!« Skupine koje provode Program od 12 koraka ne nameću nikakav pojam Boga svojim članovima. Iako se Bog svjesno spominje kao Viša sila. Prepustiti svoju volju i život Bogu znači ponovno uspostaviti pravi odnos ovisnosti. Koraci 2.raskinute zbog Adamova bolesnog stida: veza s Bogom. optužbama.. ponovno uspostavljaju bitnu vezu ovisnosti čovjeka o Višoj sili. volja postaje megalo­ manska. Kako se osobe utemeljene na stidu ukopavaju u svoje oblike prikrivanja stida. Ponovna uspostava uzajamnosti s Bogom ima golemu moć izlječenja toksičnog stida. i 3. ostavljeno je svakoj osobi na volju da odluči kako razumije Boga. Sjećam se mladića koji je svojom Višom silom proglasio jedan hrast. postaju sve bestidnije. veza s bratom i bližnjim (Kain ubija Abela). potrebom za kontro­ lom. Osobe utemeljene na stidu također ne vjeruju da se imaju pravo oslanjati na nekoga. Toksični je stid poremećaj volje.. Treći korak kaže: odlučili smo prepustiti svoju volju i svoje živote brizi Boga onako kako mi Boga razumijemo. Program u 12 koraka ponovno uspostavlja te veze. kritikama.

te sudjelujući iskreno i otvoreno u našoj skupini. Korak 4 kaže: proveli smo iscrpnu i neustrašivu moralnu inventuru sebe samih. Unutar toga koraka ponovno počinjemo uspostavljati vezu sa sobom samima i svojim bližnjima (druga i treća raskinuta veza o kojima se govori u priči o čovjekovu padu). prihvaćamo potrebu za zajedništvom i bitnu ograničenost naše ljudske stvarnosti. Odustali smo od bestidnosti i megalo­ manskog ludila vladanja te igranja Boga. vraća nam naš zdravi stid i temelji nas u našoj osnovnoj ljudskosti. uspostavljamo vezu sa sobom. Prva tri koraka ponovno uspostavljaju pravi odnos između nas i izvora života. nedostatan i sklon greškama. Ponovno uspostavljajući odnos povjerenja s Bogom onakvim kakvim ga mi razumijemo. Zdravi stid daje nam na znanje da nismo Bog i da nam je uistinu potrebna pomoć. taj obrambeni meha­ nizam sprečavao nas je da pogledamo sami sebe. a mentalno zdravlje kao prihvaćanje stvarnosti po svaku cijenu. Odražavanje .Zdravi stid dopušta da se bude čovjek. donošenje odluke da odustanemo od potrebe za kontrolom i podvrgnemo svoju volju brizi Boga onakvog kakvog ga mi razumijemo. Priznanje naše nemoći i nesposobnosti djelovanja. Scott Peck jednom je odredio emocionalnu bolest kao izbjegavanje stvarnosti po svaku cijenu. Koraci 1 do 3 vraćaju nas stvarnosti. Kao što sam napomenuo. biti utemeljen na stidu znači ne biti u samome sebi. vjera u to da nam veća sila može vratiti zdravlje. Još tragičnije. Naš obrambeni mehanizam stida sprečavao nas je da se bilo komu otkrijemo. To znači učiniti sebe predmetom otuđenja. To znači biti konačan. Biti čovjek znači biti bitno ograničen. Koracima 1 do 3 ponovno se pridružujemo ljudskoj vrsti.

To nije ni pravilno ni pogrešno. nadajmo se. Poduzimanje pojedinih koraka individualan je proces. emocionalno zdrava osoba koja slijedi zdrav program. Dio moje fasade bila je uloga osjećajnog intelektualca koji uviđa zastrašujuću složenost ljudske patnje i boli. Kada sam konačno razradio svoj četvrti korak. U mojem slučaju. otkrio sam da je većina mojih grešaka posljedica pića i straha. Moji intelektualni oblici prikrivanja bili su vrlo čvrsti. Proces ponovnog stapanja sa samim sobom polagan je i postupan. Voditelj je. filozofije i teologije. sve su to bile gluposti. Program u 12 koraka uglavnom toplo preporučuje da novi članovi dobiju voditelja. Jednu od najvažnijih pouka u životu dao mi je Abraham Low. On je rekao da je intelektualizirati svoje probleme složeno ali lako. Intelektualci utemeljeni na stidu vole raspravljati i komplicirati. Bio je to suptilan način da održim svoje zavaravanje i poricanje.u očima drugih. sastavljanje opisa četvrtog koraka moralo je čekati dok sam se borio s prva tri koraka. Inc. osnivač tvrtke Recovery. jer sam bio toliko svjestan ljudske patnje. Ja nisam napisao opis četvrtog koraka pune dvije godine nakon što sam počeo provoditi Program u 12 koraka. dok ih je rješavati jednostavno ali teško. Kao što sam već spomenuo. Ta osoba služi kao uzor te nudi čvrsto vodstvo i pomoć onima koji slijede program. Uvidio sam da je srž svih mojih problema moj osjećaj . Pio sam. Predavao sam sva tri predmeta na sveučilištu. Bio sam profesor s titulama iz psihologije. Borio sam se s jednostavnošću Programa u 12 koraka. punih ljubavi i iskrenosti. dopušta nam da prihvatimo sami sebe.

Zapravo. a ne nemoralu. Teško je pripisati p o t p u n u ljudsku moć lažnome ja. ne možemo si pomoći. moji prvi pokušaji završili su dugim popisima nemoralna ponašanja. Toksični stid bio je bit svih mojih grešaka. Unutar . U to vrijeme nisam razumio stid. bio sam spreman nešto i poduzeti. čovjek mora imati volju koja radi punom parom te sposobnost da donosi odluke. ali sam se suočio sa središnjim problemom. ovaj put u svjetlu svojega shvaćanja bolesnog stida. Moralni postupci zahtijevaju prosudbu. To ne znači da osobe određene stidom ne čine stvarno zlo drugima. Nakon nekoliko godina ponovio sam taj korak. Nikada nisam bio u prvom redu čovjek. Dok sam radio na svom popisu koraka. Da bi se natjecao u areni morala. U svojoj megalomaniji bio sam ili nadčovječan (izvanredan) ili nečovječan (bijednik). internalizirani stid čini se beznadnim i neizlječivim. Završio sam kao manji od čovjeka (pun stida). Moj mi je voditelj pomogao shvatiti kako se stalno bavim moralnim promašajima. puni mana i nedostataka. Tada sam jasno vidio da je devedeset pet posto stida koji sam nosio u sebi posljedica mojeg problema napuštenosti. uvidio sam da je moj središnji problem u moralu. Zapamtite.nedoraslosti. razum te mogućnost izbora. Kada sam to shvatio. Osobi utemeljenoj na stidu daje nadu spoznaja da je većina stida koji podnosi prenešeni stid. U ovom sam koraku preuzeo odgovornost za zlo koje sam učinio. Pokušao sam biti više od čovjeka (bestidan). Četvrti korak pomaže nam da se usmjerimo na naše greške na tako da omogućimo njihov popravak. Ja sam ga svakako činio. Ako smo u svojoj biti promašeni. Smatram da su osobe utemeljene na stidu moralno nedorasle zbog onesposobljene volje.

Barem smo voljni to tražiti i vjerovati da imamo pravo ovisiti o nekome ili nečemu većem od nas samih. mi prihvaćamo bol svojega stida te se izlažemo očima drugoga. temelj zdravom osjećaju krivnje. Pričamo Bogu i drugom ljudskom biću o našem stidu (pravoj naravi zla koje smo počinili). Treba nam pomoć i to znamo i tražimo. Koraci 5. koji je. Ove korake navodim zajedno. Po mojem mišljenju. u razvojnom pogledu. sebi samima i drugom ljudskom biću priznali smo pravu narav počinjenih grešaka (korak 5). Korak 6 jest čin vjere i nade. Dajemo drugome na znanje koliko krivi smo se zapravo osjećali. Tijekom koraka 5 izlazimo iz skrovišta. Time što to kažemo drugom ljudskom biću. .četvrtog koraka počinjemo bolesni stid pretvarati u zdravi stid. Osjećamo se dovoljno dobro da vjerujemo kako će Bog ukloniti te karakterne nedostatke. jer je svaki od njih dio procesa odustajanja od vladarske i megalomanske volje. Treba nam Božja pomoć. Pretpostavka za molbu da se uklone naši nedostaci jest vjerovanje kako smo vrijedni toga da oni budu uklonjeni. ovaj korak ne samo da pomaže osobi da se usmjeri na zla koja je počinila kao na pogreške i ponekad strašne postupke. Nema više pretvaranja niti krinki. Svaki od njih je čin nade. Gotovo je s megalomanskim vladanjem i igranjem Boga. Ponizno smo zamolili Boga da ukloni naše mane (korak 7). nego joj pomaže i shvatiti da su ti postupci posljedica karakternih nedostataka koji su stidu služili kao obrambeni mehanizam. Svaki od njih je p o m a k prema preuzimanju odgovornosti za naš život i prema odustajanju od potrebe za kontrolom. Potpuno smo spremni da Bog odstrani sve te karakterne nedostatke (korak 6). Progovaramo o našem stidu. 6 i 7 kažu: Bogu.

kroz koji sam osjetio svoju krivnju.Tijekom koraka 7 ponizno molimo Boga da nas oslobodi naših mana. Biti bestidan znači nemati savjesti. Možda je najveća rana koju osoba utemeljena na stidu nosi nesposobnost za prisnost u nekoj vezi. Koraci 5. popraviti što smo skrivili. krenuti dalje i razvijati se. Prihvaćamo sami sebe dovoljno da bismo bili voljni progovoriti o onome što smo skrivili. Koraci 8 i 9 koraci su popravka. osim kada bi tako postupiti zahtijevalo da povrijedimo njih ili druge (korak 9). Ljudi smo i griješili smo (kao svi ljudi). Ponizno moliti znači biti vraćen svojem zdravom stidu. Osoba koja se osjeća krivom boji se kazne i želi se iskupiti. Ta nesposobnost proizlazi neposredno iz osnovne neiskrenosti koja leži u srži toksičnog stida. Osoba utemeljena na stidu želi biti kažnjena. bio sam spreman iskupiti se. 6 i 7 vraćaju nas nama samima. koje se neprestano skriva i puno . Imamo dovoljno nade za nas same da smo sposobni moliti našu Višu silu za pomoć. Naša nam savjest kaže da smo podbacili. Oni kažu: sastavili smo popis svih osoba kojima smo učinili zlo i sada smo se spremni iskupiti (korak 8). Lažno ja. Krivnja oblikuje našu savjest. Znamo da smo podbacili. Prijeđimo sada na treću raskinutu vezu koju smo spomenuli u priči o čovjekovu padu. Ali vjerujemo i to da nam se može pomoći. Sposobni smo učiti iz svoje patnje i nesreće. Kada sam stupio u dodir sa svojom krivnjom i svojom savješću. našu vezu s drugim ljudima. Prekršili smo vlastite vrline. Sposobni smo mijenjati se i razvijati se. Osjećaj krivnje potiče nas da se promijenimo. Spremni smo postati odgovorni. Izravno smo se iskupili kod tih osoba kad god je to bilo moguće. Ovim korakom vraćen sam svojem zdravom stidu.

Ja sam odmah počeo izlaziti sa ženama iz skupine. Ono nije apsolutno i mnoge dobre veze nastale su među ljudima koji su se upoznali u takvoj skupini. Poslije. Ali postoji ozbiljna opasnost koja dolazi od određenosti stidom.je tajni. Nježan rez pravi gnojnu ranu. Vrijeđao sam žene time što sam se prema njima odnosio kao prema predmetima i igračkama kojima sam mogao lagati. A budući da sam bio potpuno rastrojeno odraslo dijete i alkoholičar. Tajnovitost. Upozorili su me da ne izlazim sa ženama unutar Programa. Obično sam ih sažalijevao i mogao sam se osjetiti nadmoćnim i snažnim kada bi se one odmah zaplele u moju mrežu. Kada bi me suočili s mojom okrutnošću i pasivnim agresivnim bijesom prema ženama. potpuno bih se razjario! Trebale su mi godine da shvatim kako sam zapravo ponovno proživljavao svoj bijes prema vlastitoj majci na taj vrlo razoran pasivan . kada bi teret njihove očajničke ovisnosti postajao sve naporniji. osobe utemeljene na stidu uvijek izabiru veze s drugim osobama utemeljenima na stidu. voljeti ih i odbaciti. A kao što sam već napomenuo. uvijek sam birao žene koje su bile jako bolesne. jednostavno bih ih se rješavao. prepreka je za svaku mogućnost iskrenosti unutar veze. Hokejaši se obično ne druže s profesionalnim igračima bridža. To je pravilo u većini skupina u 12 koraka. To je također bilo vrlo neiskreno i okrutno. Obično se savjetuje nekoliko godina liječenja prije negoli muškarac i žena iz skupine počnu izlaziti. Sjećam se kako su mi pripadnici moje skupine od 12 koraka rekli da sam okrutan u vezama sa ženama. Ne poznaju čak ni pravila te igre. Obično tražimo one koji igraju po istim pravilima. neiskrenost i igranje igre svakako su sačinjavali bit povijesti mojih veza.

Korak 11 nastavlja i produbljuje našu vezu uzajamnosti s Bogom. On potiče vezu utemeljenu na svjesnom kontaktu. Uništavao sam tuđe vlasništvo te kršio granice i prava drugih ljudi. Bio sam krut sjemeništarac tijekom studija za svećenika. Napravili smo puni krug počevši od . moleći jedino za to da spoznamo Božju volju o nama i za snagu da je provedemo. To je prava veza. svetosti i bezgrješnosti. Moja uloga junaka. Nakon što sam godinama igrao ove uloge. U svojoj unutrašnjosti bio sam jako kritičan i to se odražavalo na moje bližnje i obitelj. 11 i 12 pomažu nam da zadržimo te ponovno uspostavljene veze. Moj je brat naročito patio od posljedica moje patronizirajuće svetosti.i agresivan način. bjesnio bih i postajao nasilan. dobrog dečka. bivšeg sjemeništarca oduvijek me zbunjivala. Na početku svog školovanja ponekad bih klečao po šest sati pokušavajući ne pomaknuti ni mišić. Korak 11 kaže: težili smo da molitvom i meditacijom poboljšamo svoj osobni kontakt s Bogom. mogao sam s njima izdržati i detektor laži. trudili smo se da tu poruku prenesemo drugima i da provodimo ove principe u svakom našem činu. Tu su bile i žrtve mojeg patronizirajućeg i autoritativnog ponašanja. Krivnja oblikuje savjest i potiče nas da popravimo štetu koju smo nanijeli. Tijekom pijanih stanja. Koraci 10. onako kako ga mi shvaćamo. Svrha krivnje jest potaknuti djelovanje da bi se ispravilo učinjeno zlo. Korak 10 kaže: nastavili smo provoditi osobnu inventuru i odmah smo priznali kada smo bili u krivu. Tu su bili studenti koji su morali nositi moj stid dok sam se ja skrivao pod crnom odorom perfekcionizma. Korak 12 kaže: Nakon što smo doživjeli duhovno buđenje kao posljedicu ovih koraka. da krenemo dalje i razvijamo se.

osjećajem koji nam govori da možemo griješiti i da ćemo to i činiti. Duhovni život je unutarnji život. Zbog njega postajemo otuđena radna bića. To je znak istine i ljubavi koja nas vodi prema dobroti i transcendenciji. On naglašava činjenicu da toksični stid i sve njegove krinke završavaju duhovnim bankrotom. Duhovni život je sam sebi nagrada i ne traži ništa do sebe samoga. bez unutarnjeg života i bez unutarnjeg mira. Toksični stid je ubojstvo duše. Korak 10 je korak održavanja naše veze s nama samima. Ovaj nas korak zove da provodimo duhovne principe najstrože iskrenosti i služenja drugima u svemu što činimo. On se ne može dobiti izvana. Takva svijest zauzdava našu sklonost prema megalomaniji i bestidnosti. istinu. Tišina i samoća znaci su duhovne zrelosti. moći ćemo prihvatiti sami sebe. On nas održava u dodiru s našim zdravim stidom. Ako budemo neprestano u dodiru s našom temeljnom ljudskošću i našim bitnim ograničenjima. Drevni filozofi nazivali su dobrotu. Priznati vlastite pogreške znači prihvatiti i izraziti svoju ranjivost i ograničenost. Korak 12 potiče nas da prenosimo poruku našoj braći i sestrama koji se još uvijek skrivaju iza maske bolesnog stida. ljepotu i ljubav transcendentalnim svojstvima Bića. Oni vode k miru i blaženstvu. a završivši u prijateljstvu s Bogom onakvim kakvim ga mi shvaćamo.razbijenih izvornih veza koje su nas navele da usvojimo naš stid. osjećamo se blaženo. On od nas traži da činimo ono što propovijedamo i djelujemo u . Kada postignemo unutarnji mir i svjesni kontakt. Osobe utemeljene na stidu žude za istinskom unutarnjom tišinom i samoćom. Korak 12 najavljuje da je duhovno buđenje cilj i proizvod ovih 12 koraka.

možemo pokazati drugima da postoji izlaz. . našim bližnjima i svijetom. nama samima. Postoji nada. Stvarajući uzor naših ponovno uspostavljenih veza s Bogom.skladu s onim što govorimo. Traži da privlačimo druge stvarajući uzor života samodisciplinirane ljubavi i poštovanja.

.. ispunjena strahom odrasle osobe od mraka......6. Slike djetinjstva (Pictures of Childhood) U knjizi »Bradshaw o obitelji« opisujem tri različite faze vlastite redukcije stida i procesa otvaranja prema van. sada sam stajala pred otvorenim vratima. Slika 6. osjetio sam se zadovoljan samim sobom. Kada sam ugledao odraz samoga sebe u nepostiđujućim očima drugih. Alice Miller.. koje se pojavilo kasno u mojem životu i željelo mi ispričati svoju tajnu. darovat ću povjerenje tom gotovo autističnom biću koje je preživjelo desetljeća izolacije. predočava vam te faze. Usudio sam se izići iz skrovišta i pokazati svoje ja utemeljeno na stidu. POGLAVLJE OSLOBODITE SVOJE IZGUBLJENO UNUTARNJE DIJETE Vjerojatno bih i ja ostala zarobljena u klopci te prisile da zaštitim roditelje. Pomoću podrške skupine i ozrcaljene ljubavi vratio sam osjećaj vlastite vrijednosti... Donijela sam odluku koja mi je trebala potpuno promijeniti život.. Prva je faza ozdravljenja... Ali nisam mogla zatvoriti vrata i zauvijek ostaviti dijete samo. da nisam došla u dodir s Djetetom unutar sebe.1.

1.Slika 6. Blaženstvo Neprianjanje Nepostiđeno privatno i javno ja Treći stupanj Otkrivanje Pojavljivanje autentičnog ja Drugi stupanj Razotkrivanje Prvi stupanj iz Izlazak skrivanja Ozdravljenje Privatno ja zarobljeno u okovima stida .

Počeo sam ponovno osjećati svoje osjećaje. u kojima su drugi postajali ovisnima o meni i vjerovali da sam svemoćan.Ponovno sam uspostavio vezu sa samim sobom. Proces ozdravljenja promjena je prvoga reda. Progovorio sam i podijelio svoje osjećaje. smanjio sam svoj stid. Prestao sam piti i osamljivati se. i subotom. Dijelio sam svoja iskustva. ali još uvijek živ. ali i dalje sam bio opterećen i kompulzivan. Odgovorni smo za svoje živote. Izabirao sam žene za koje sam osjećao da sam im potreban. Neovisnost je utemeljena u zdravom osjećaju stida. Još nisam bio slobodan. Gradio sam veze koje su podsjećale na spašavanje. Moj stid bio je manji. To znači da sam jednu vrstu ponašanja zamijenio drugom. osjećao sam se zadovoljniji sobom. To je bilo očito iz činjenice da sam još uvijek bio kompulzivan i da sam imao problema s prisnošću. Još uvijek sam trebao odrasti i uistinu napustiti svoj dom. Svrha je života postići neovisnost. . još uvijek sam se trebao razračunati sa svojom obitelji. Usmjerio sam svoju ovisnost na tu novu obitelj koju sam pronašao. Više sam pušio i počeo jesti velike količine šećera. Skupina i bliske osobe vratili su mi osjećaj veze s drugim ljudima. snagu i nadu. Da bih se oslobodio. Nisam više bio potpuno sam i izvan sebe. Fritz Perls je jednom rekao: »Životni je cilj učiniti pomak od potpore okoline do samopotpore«. brkajući ljubav sa sažaljenjem. Počeo sam raditi po 12 sati na dan. Uistinu sam zaustavio za život opasnu bolest zvanu alkoholizam. određeno stidom. U meni je još uvijek postojalo ovisno dijete. koje je novoj skupini pridalo ulogu zaštitničke sigurnosti roditelja.

mi smo se ili čvrsto vezali za svoje skrbnike fantazijskim vezama. Našem su umu suženi horizonti. Da bismo ponovno uspostavili vezu s tim ranjenim i povrijeđenim djetetom. Nazivam je fazom otkrivanja. osnivača programa est. Ta je energija posebno blokirana ako smo bili izloženi ozbiljnim povredama. Ona obuhvaća ostvarivanje dodira s povrijeđenim i usamljenim unutarnjim djetetom. Jednom sam čuo Wernera Erharda. Napustiti dom znači raskinuti sa svojim izvornim vezama. Stvaranje blokova emocionalne energije ozbiljno šteti našoj sposobnosti razmišljanja i zaključivanja. kako kaže: »Dok ne riješimo svoje izvorne veze. Ti najraniji dojmovi obojili su sve naše sljedeće veze.U našim su nas izvornim vezama napuštali i pružali nam loše uzore. NAPUŠTANJE Što DOMA to učiniti? znači napustiti dom? Kako Napuštanje doma druga je faza u putovanju prema cjelovitosti. nikada nismo uistinu u nekoj drugoj vezi«. napuštenim prije mnogo godina. To dijete je onaj dio nas u kojem je smještena naša blokirana emocionalna energija. ili se pak ogradili zidovima kako nas nitko ne bi mogao povrijediti. To je stvorilo našu osobnost utemeljenu na stidu. moramo se vratiti unatrag i ponovno iskusiti osjećaje koji su bili zapriječeni. Budući da nismo imali autentično ja. A budući da velik dio stida nosimo kao posljedicu tih veza. opažanju i sposobnosti zaključivanja o konkretnim osobnim događajima . Kontaminirani smo u prosuđivanju. napuštanje doma moćno je sredstvo za smanjenje stida.

razularena samovolja je ona o kojoj je riječ u Programu u 12 koraka. Nisam radio na svojoj izvornoj boli. Nezadovoljena i neriješena potreba za ovisnošću mora se ponovno odgojiti putem novih pouka i korektivnih iskustava. pa je ona stoga krajnja propast uzrokovana toksičnim stidom. Emocionalno zatvorena osoba doslovno je ispunjena voljom. A značajke samovolje jesu megalomanija i neukrotiva želja za vladanjem. Moramo napustiti dom i postati svoja vlastita osoba da bismo izliječili kompulzivnost. ja nisam napustio dom.u našem životu. (Čini se da takva emocionalna blokada ne oštečuje apstraktne ili spekulativne oblike mišljenja. ona zapravo postaje samovoljna. kao što je slučaj u interpersonalnim strategijama za prijenos stida. Naša je kompulzivnost posljedica onih starih zapriječenih osjećaja (naša neodžalovana bol). Samovolja je igranje Boga. . Blokirane emocije moraju se ponovno doživjeti onakve kakve su bile kada su se prvi put pojavile. Nad našim izgubljenim djetinjstvom valja očajavati. Nisam se uhvatio u koštac sa svojom obitelji. Izlazimo na kraj s tim osjećajima tako da ih ponovno proživljavamo ili pak iživljavamo kroz kompulzivne radnje. tada i volja. Nisam otkrio uzroke i okolnosti svojeg bolesnog stida. Jedini način da mozak oslobodimo iz zatvora i izliječimo svoju kompulzivnost jest vratiti se unatrag i ponovno iskusiti emocije.) Kada je naša praktična prosudba onesposobljena. Čak i kada sam bio u fazi ozdravljenja. koja je izvršitelj naše ličnosti. Možemo ih iživjeti također u obliku depresije ili samoubojstva ili ih pak projicirati na druge osobe. gubi sposobnost da prepozna alternative te više nije utemeljena u stvarnosti. koji se uvijek iznova javljaju.

Neprestano je grdio dijete i u jednom trenutku je ljutito rekao da s njom uvijek ima problema. Kada bi djevojčica zaplakala. nego nemogućnost da traumu izrazimo.RAD NA IZVORNOJ BOLI Svaka osoba utemeljena na stidu odrasla je u traumatičnoj obitelji. Kao što je Alice Miller često pisala: »Ne čini nas emocionalno bolesnima trauma koju smo doživjeli u djetinjstvu. Ne mogu zamisliti gdje bi ta djevojčica mogla naći saveznika koji bi s njom sjeo. Djeci je potrebno priznati pravo na bol. baš kao s njezinom majkom. poštovanja vrijednoj obitelji osjećaji djeteta su priznati. on bi je ponovno udario.« Kada je dijete napušteno uslijed zanemarivanja. To je dijete već u najranijoj dobi učilo da nije željeno. Trauma se mora dogoditi u nekom trenutku odrasta­ nja u svakom normalnom djetinjstvu. da je za sve krivo. Dok je izlazio. Nedavno sam u zrakoplovnoj luci promatrao nekog čovjeka i njegovu kćerkicu. Treba im vrijeme i potpora da ih nauče pokrenuti. U zdravoj. da nije osoba. Traumatična djeca iskuse u kratkom vremenu pre­ više poticaja da bi bila sposobna primjereno ovladati tim poticajima. priznao joj pravo na tugu i omogućio joj da žaluje. Svi oblici traume napuštenosti potiču žalobne emocije u djece i istodobno blokiraju njihovo oslobađanje. zlostavljanja ili uplitanja. To je bilo uistinu bolno gledati. Zatim ju je odvukao do slastičarnice i kupio joj je sladoled da bi je ušutkao. Bio sam na šišanju. a on je sjedio dva stolca dalje od mene. udario ju je nekoliko puta. Ne bi se svako napušteno . Mora im se pokazati kako mogu osloboditi svoje osjećaje. da njegovi osjećaji nisu važni i da je odgovorno za osjećaje drugih ljudi. bijes prevladava nad povrijeđenošću i bolom. Pretpostavio sam da je rastavljen ili razveden.

Majka ga je odvela dječjem terapeutu koji liječi putem igre. Bio je u šoku. Poznajem jednu zdravu obitelj u kojoj je otac bio ozbiljno ozlijeđen u nesreći u kućanstvu. Šestogodišnji sin igrao se vani kada je čuo eksploziju. Prvi je priznavanje. Dječaka je preuzeo susjed dok mu se majka ne vrati s posla.) Podupirali su ga dok se borio sa svojim strahom od odlaska u podrum. Mi zapravo ne osjećamo svoj neriješeni očaj. potrebno je nekoliko čimbenika. Vjerojatno je najsretnija posljedica utemeljenosti na stidu ta da ne znamo koliko depresivni i ljutiti uistinu jesmo. Otac mu je rekao neka pozove hitnu pomoć. Dječak se bojao ići u podrum kuće (gdje se nalazio bojler od kojega je stradao otac). (Roditelji utemeljeni na stidu osuđivali bi ga jer izražava ljutnju. Dijelili su osjećaje s djetetom.dijete razvilo u osobu utemeljenu na stidu kada bi imalo potporu u nekom savezniku koji bi priznao njegovu bol i dao mu vremena da je riješi kroz žalovanje. gdje su postavili novi bojler. Na svoj užas. Bio je ljutit na majku jer nije bila kod kuće i na oca jer ga je napustio (odveli su ga u bolnicu). Paradoksalno je to da su upravo oni mehanizmi obrane koji su nam omogućili da preživimo svoju traumu iz djetinjstva . Naše lažno ja i obrambeni mehanizmi ega sprečavaju nas da ga doživimo. Naša trauma napuštenosti iz djetinjstva mora biti priznata kao stvarna ili je nećemo moći razriješiti. Majka i otac bili su sretni što je bio u stanju izraziti ljutnju koju je osjećao prema njima. našao je oca u krvi i obogaljenog. Priznavanje Da bismo se oslobodili boli. Tijekom sljedećih mjeseci dječak se borio sa svojim osjećajima u simboličnoj igri.

Produžena bol srž je onoga što nazivamo sindromom posttraumatskog stresa. Kada se vojnici vrate iz rata. depersonalizacije. Mnogo godina nosio sam u sebi svoju nerazriješenu bol. fizičke otupljenosti.« Ljudi produžavaju svoj očaj zato što nema nikoga tko bi ga priznao i pružio im potporu. zaklinjući se da će se napiti. Sjećam se svoje bake s očeve strane koja me ismijala što sam bio histeričan kada je moj otac izišao van kako bi se napio. želje za kontrolom. Baka me ismijala i postidjela. Isti ti simptomi uobičajeni su kod djece iz nesređenih obitelji. to su pokušali. Rekla mi je da sam mlakonja i da se sredim.sada postali prepreke našem razvoju. Nikada nisam zaboravio to iskustvo. Oni su simptomi nerazriješene boli. noćnih mora i poremećaja sna. Milijuni nas. mora doživjeti osjećaje koji nisu dopušteni. pate od općih simptoma nesnalaženja u stvarnosti: panike.« Moramo otkriti svoju zamrznutu bol. Fritz Perls jednom je rekao: »Ništa se ne mijenja dok ne postane ono što jest. odrasle djece. Počeo sam plakati i ubrzo izgubio kontrolu nad sobom. Ne možete žalovati sami. Otišli smo na spavanje plačući u jastuk ili smo se zaključali u kupaonicu. Upravo se posvadio s mojom majkom i napustio kuću bijesan. Rad na žalovanju Nakon što je osoba dobila priznanje i potporu. lakog prepadanja. Potpora Najveća tragedija jest što znamo da se očaj može izliječiti prirodnim putem kada imamo potporu. Jane Middleton-Moz je rekla: »Ono što znamo o oslobođenju od boli jest da se čitav svijet može izliječiti ako ima potporu. To se mora ostvariti u .

Služimo se ulogama iz obiteljskog sustava kako bismo omogućili ljudima da shvate na koji su način izgubili svoje autentično ja i zaglavili u lažnome ja. Često joj terapeut. nepostiđujućoj okolini. Može se nastaviti i nekoliko godina. povrijeđenost. To se mora provesti želimo li se riješiti očaja i prekinuti život iživljavanja i kompulzivnih radnji. grižnja savjesti. koji je tu kako bi olakšao rad. Budući da je zanemarivanje naših razvojnih potreba za osloncem bio glavni izvor toksičnog stida. stid se smanjuje. Kada osoba doživi ubojstvo vlastite duše. U nesređenim obiteljima nikada nema dovoljno vremena. Potrebno je dovoljno vremena da bi se taj posao završio. Ono varira u trajanju ovisno o intenzitetu traume. Pri žalovanju se javljaju: ljutnja. tuga i usamljenost. mora pomoći da prihvati te osjećaje jer su oni sputani stidom. U našem Centru za obiteljski oporavak u Houstonu održavamo tečaj žalovanja zbog izvorne boli u trajanju od četiri i pol dana. KOREKTIVNO ISKUSTVO Rad na nerazriješenoj boli obuhvaća ponovno doživljavanje. oslobađanje i integraciju izgubljenog unutarnjeg djeteta. Oslobađanje od boli vrsta je psihičkog posla koji se mora obaviti. Svaki je razvojni stupanj bio jedinstven i imao vlastite potrebe i dinamiku. Kada se osoba poveže sa svojim istinitim i autentičnim osjećajima. depresija. počinje očajavati. Ovaj rad nastavlja se i nakon tečaja. U najranijem djetinjstvu bilo nam je potrebno odražavanje bezuvjetne ljubavi. Trebalo nam je da čujemo riječi (koje su kod malog djeteta neverbalne) . Postoje različite metode za razriješavanje izvorne boli. važno je ponovno uspostaviti odnose.sigurnoj.

ne osjećaju se dovoljno sigurnima za takvu bliskost. slušanje izjava. Tako mi je drago što si dječak ili djevojčica. Svaka osoba postavlja svoju vlastitu granicu. Preporučam i druge načine na koje se mogu zadovoljiti potrebe iz najranijeg djetinjstva dok se one prerađuju u novim doživljajima. Nakon izjava. a nisu ih čule. a svaki član izriče neku izjavu dok dodiruje ili miluje središnju osobu ili pak samo sjedi pokraj nje. Sudjelovanje u zajedništvu. Dobrodošao u svijet. Ta osoba daje na znanje ostalim članovima skupine koliko blizu želi da joj oni priđu. Nakon što je skupina uspostavljena. Tvoje potrebe su u redu. neće imati povjerenja u glas koji odgovara spolu tog roditelja. Želim biti pokraj tebe. često će intenzivno jecati. kojima je bilo uskraćeno milovanje. Dobrodošao u našu obitelj i dom. Neke osobe žele da ih se njiše i drži u naručju. jer ga nikada nije čula kao dijete. dodirivanje i potpora nude korektivno iskustvo. puštamo uspavanke. raspravlja se o doživljaju. Često će osoba izjaviti da joj je posebno godilo čuti muški ili pak ženski glas. Ponekad. Uvijek nastojim sastaviti mješovitu skupinu. Osobe koje su bile zanemarivane počet će jecati kada čuju riječi koje su im trebale. držati te u naručju i voljeti te. Neke. ako je osobu zlostavaljao jedan od roditelja. Neke žele samo lagane dodire. Ako je osoba bila izgubljeno dijete. Dat ću ti sve vrijeme koje ti je potrebno da zadovoljiš svoje potrebe.poput onih: »Tako sam sretan što si ovdje.« Ja obično organiziram male skupine (od šest do osam osoba) s jednom osobom u središtu. tako da osoba čuje i muške i ženske glasove. Te riječi dodiruju prazninu u njezinoj duši. Obično je potreban prijatelj koji će osobi dati fizičku potporu (mnogo dodira) i hraniti je (izvoditi u .

Možda će im trebati topla kupka ili umatanje u pokrivač. Budući da djeci koja prohodaju treba odvajanje. ali odvojena od sviju. Wayne Kritsberg traži da pismo napišu nesigurnom rukom. Dajem izjave poput: »U redu je što lutaš i istražuješ. U redu je što ispituješ svoje granice. Ne moraš žuriti. Adolescencija je važna. Ja te neću napustiti. Često ljudi iskazuju duboke emocije dok se povjeravaju. Pisanje nesigurnom rukom pomaže stvoriti osjećaj da ste dijete. Dat ću ti sve vrijeme koje ti je potrebno. Obično tražim od svakog člana skupine da napiše pismo svojim roditeljima (ili roditelju) u kojem im nabraja sve ono što joj je bilo potrebno. reći ne. Neki se počnu boriti s još nerazriješenom boli. Dok osoba čita svoje . zapasti u srdžbu. Često se prisjete neke epizode napuštanja koju su već davno zaboravili. jer su mnoge osobe iskusile bolno napuštanje i postiđujuće događaje upravo u tom razdoblju. U redu je što me napuštaš i odvajaš se od mene. Ja ću biti ovdje. Obično savjetujem da se provede meditaciju koja vraća unatrag. ponovno se zajednički raspravlja. ponavljajući skupni postupak. U redu je biti ljutit. Ja te neću napustiti. U redu je što ti to radiš i što to radiš na svoj način. Možda će poželjeti iskušati i masažu cijelog tijela.restoran). Prolazimo kroz sve razvojne stupnjeve do adolescencije. a nije dobila. puštamo osobu da sjedi blizu. Takvim je osobama potrebno mnogo taktilnog zadovoljenja.« Nakon što je svaka osoba čula ove izjave nekoliko puta. Ponekad ga slijedim u tome. Prelazimo na potrebe djeteta koje je prohodalo. u kojoj tražim od osobe u središtu da doživljava sebe kao tek prohodalo dijete. U redu je što se pridržavaš pa puštaš.

. Sada zamislite da silazite niz mnogo stuba... Usredotočite se na tu razliku. Krenite niz ulicu do kuće u kojoj ste živjeli. tražim od članova skupine da središnjoj osobi daju izjave koje odgovaraju nezadovoljenim potrebama. opisanim u pismu roditeljima. Budite svjesni zraka dok ga udišete i dok ga izdišete.. Ugledajte malo dijete koje izlazi kroz ulazna vrata. njezine prozore i vrata. Ocrtat ću tu meditaciju... Kada dođete do dna stuba.pismo drugima.. Snimio sam je na nekoliko kaseta..(deset sekundi) Devet. Nakon što je pismo pročitano. Možete je snimiti na kasetu i slušati je. skrenite nalijevo i koračajte dugim hodnikom s vratima s vaše desne strane i s vratima s vaše lijeve strane... Pogledajte prema d n u hodnika i vidjet ćete jako polje svjetla. Opustite se i usmjerite na disanje.. Silazite polagano dok ja odbrojavam od deset naniže.(deset sekundi) itd...Kako je . boju kuće...Uđite u njega i vratite se kroz vrijeme u ulicu u kojoj ste živjeli prije no što ste navršili sedam godina.. Ostanite tako nekoliko minuta i postanite svjesni disanja. oslobađaju se snažne emocije. Nije moguće prenijeti njezinu snagu pisanom riječju. Deset.. Pogledajte tu kuću. Ne mogu opisati snagu te vježbe... MEDITACIJA: PRIHVATITE UNUTARNJE SVOJE DIJETE IZGUBIJENO Sjednite uspravno.(jedna minuta).. Preporučujem ovu ili ovu melodiju u pozadini. Svaka vrata imaju na sebi neki znak u boji. Zamijetite krov.. Zamijetite razliku između zraka koji ulazi i zraka koji izlazi.. (deset sekundi) Osam. Pred kraj radionice tražim od svakog sudionika da se suoči sa svojim izgubljenim djetetom.(jedna minuta).

i budite svjesni svojih stopala i nogu.. Gledajte kako trojka postaje dvojka.... cijelom tijelu.. Stanite u sredinu tog mjesta i razmišljajte o doživljaju koji ste upravo imali.. Uzmite dijete u ruku i pustite ga da se smanji na veličinu vašeg dlana. . uzmite ga za ruku i pođite zajedno s njim.. ugledajte ljubičastobijele oblake kako oblikuju brojku pet. licu.. Ako želi poći s vama. Recite mu da od svih ljudi koje će ikad poznavati..Ako ne želi. Posvetite se tom vremenu. osjetite život u rukama..Gledajte kako četvorka postaje trojka..dijete odjeveno? Koje su boje njegove cipele? Priđite djetetu. . njegovu napuštenost... jedino vas nikada neće izgubiti. Zagrlite sve svoje prijatelje i dopustite da vam Viša sila uđe u srce. pamteći ovaj doživljaj. ugledajte svoje mamu i tatu kako izlaze na balkon. Osjetite život u trbuhu i vašim rukama. Smjestite ga u svoje srce... Recite mu da ste vi iz njegove budućnosti. recite mu da ćete ga posjetiti sutradan.. Znajte da ćete se ubrzo posve razbuditi i biti sposobni činiti sve potpuno probuđene svijesti gledajte kako dvojka postaje jedinica i potpuno se razbudite...Sada pođite i obećajte vašem djetetu da ćete ga susresti na pet minuta svakoga dana..... ..Steknite osjećaj zajedništva unutar sebe.... sa svojom Višom silom i sa svim ostalim. .Sada pogledajte u nebo.Recite mu da vi poznajete bolje od svih drugih što je ono sve iskusilo. Gledaj te kako petica postaje četvorka. Odaberite točno vrijeme. Osvrnite se preko ramena dok se i dalje udaljavate i gledajte kako postaju sve manji i manji dok potpuno ne nestanu.. Mahnite im na pozdrav. njegov stid. Njegovu patnju.... A sada ga upitajte želi li poći kući s vama?..Dok budete odlazili.Zaokrenite iza ugla i ugledajte svoju Višu silu i najdraže prijatelje kako vas čekaju.Sada pođite na neko prekrasno mjesto na otvorenom.

Mogu i druge događaje iz svojeg života pretvoriti u doživljaj očinske ili majčinske ljubavi. Kao odrasla osoba imamo priliku pobrinuti se za sebe same u svakoj od tih faza. Meni je bila uskraćena očinska ljubav. Stvorio sam skupinu muškaraca koji mi pružaju prijateljstvo. Naša vlastita djeca potiču naše potrebe dok prolaze kroz različite razvojne faze. Naučio sam da kao odrasla osoba mogu upotrijebiti ono što dobivam od drugih da bih zadovoljio svoje potrebe.Savjetujem da nabavite svoju fotografiju iz ranog djetinjstva. Mnoštvo podataka upućuje na to da dijete živi u nama potpuno razvijeno. Ako mi jedan od sudionika posebno mnogo pruža. ZADOVOLJAVANJE RAZVOJNIH POTREBA DJETETA U ODRASLOJ DOBI Mi prerađujemo svoje razvojne potrebe tijekom cijeloga života. Stavite je u lisnicu ili novčanik. Najbolja bi bila ona na kojoj još nemate sedam godina. Stavite fotografiju na stol tako da vas podsjeća na dijete koje živi u vama. Djeca nikada ne dobivaju dovoljno. Odrasli uče dok sazrijevaju kako da dobiti dovoljno. Kao odrasle osobe možemo stvoriti okružje u kojem ćemo zadovoljiti svoje potrebe. mogu to iskoristiti za doživljaj očinske ljubavi. Svaki put kada započnemo nešto novo. potporu i povratnu informaciju. Kao odrasla osoba mogu naučiti i kako ću dobiti upravo ono što . Kada postanemo sigurni i steknemo povjerenje u svoju novu okolinu. pokrećemo svoje potrebe iz najranijeg djetinjstva. To je dijete najvitalniji i najspontaniji dio nas i treba ga integrirati u naš život. tek prohodali dio nas želi istraživati i isprobavati. Tako i ja mogu prisnost koju ostvarujemo u skupini pretvoriti u doživljaj očinske ljubavi.

Orest majku. Svatko nosi nerazriješene nesvjesne probleme svoje obiteljske povijesti. Putovanje prema unutarnjem djetetu junačko je putovanje. zanemarenosti i potrebitosti. to dijete je egocentrično. Ali pronalaženje unutarnjeg djeteta tek je početak. Duž puta susrećemo se s iskušenjima i teškoćama. SVEOPĆA POTRAGA ZA UNUTARNJIM DJETETOM Važno je primijetiti da je potreba za pronalaženjem unutarnjeg djeteta dio putovanja prema cjelovitosti svakog čovjeka. U grčkoj mitologiji Edip ubija oca. Napuštanje vlastitih roditelja prepreka je koju moramo svladati na svojem junačkom putu. Ubijanje roditelja simbolički je način da se opiše napuštanje doma i odrastanje. Nitko nije imao savršeno djetinjstvo. Pronalaženje svojeg unutarnjeg djeteta prvi je skok preko provalije očaja koja nam svima prijeti. Mogu biti dobar prema sebi i častiti sam sebe blagotvornim poštovanjem i dobrotom. Postati potpuno djelotvorna osoba junačka je zadaća.mi treba. slabo i uplašeno. . Mora ga se odgojiti da bi se oslobodila njegova golema duhovna moć. Uslijed izoliranosti.

. One su od mene zahtijevale da naučim živjeti ostatak života u neiz­ vjesnosti spoznaje da sam od svega onoga što jesam ujedno i suprotnost.nizom ja koja žive u svako­ me od nas. Ne mogu se riješiti svojih demona bez rizika da će i moji anđeli pobjeći zajedno s njima. .. Ta ja neprestano nam se javljaju . moram ulagati mnogo truda da bih sam sebe potpuno prihvatio. potreba i želja sputanih stidom. Ovi bitni dijelovi nas odcijepljeni su. Hal Stone i Sidra Winkelman Te se transformacije ne mogu postići tek tako. POGLAVLJE INTEGRACIJA POREKNUTIH DIJELOVA Tijek našeg života je određen. Dio tog rada na samoprihvaćanju uključuje integraciju naših osjećaja. Sheldon Kopp Kao osoba nekoć utemelejna na stidu.u našim snovima i maštanjima. i kada su seksualno aktivni ili samosvjesni. kada su ljuti. Većina osoba utemeljenih na stidu osjeća stid kada im treba pomoć. uplašeni ili radosni. našim raspoloženjima i bolestima te u mnoštvu nepredvidljivih i neobjašnjivih reakcija na svijet oko nas.7. tužni.

a bio sam tužan ili povrijeđen. • Sanjam da me progoni divlja životinja. Snovi su sjajan način da dođete u dodir s tim poreknutim dijelovima sebe samih. Evo nekoliko primjera: • Muškarac sanja da je u učionici. Jedna od njih ga seksualno dodiruje i on je snažno uzbuđen. ne možemo biti cjeloviti. koji je bivao postiđen svaki put kada bi se pojavio. • Sanjam da čovjek s crnom kapuljačom provaljuje u moju kuću. Pretvaramo se da ne osjećamo ono što osjećamo.osjećaj. Oni žive u našoj podsvijesti. Neprihvaćeni dio našega ja jest vrsta energije . Ili zatupljujemo svoju seksualnost i nastupamo vrlo puritanski ili pak iskorištavamo seksualnost da bismo izbjegli sve druge osjećaje i potrebe. To osobito vrijedi za naše seksualne i prirodne instinkte. • Žena sanja kako vozi među crnim muslimanskim muškarcima koji joj se kese. . Ti dijelovi pokušavaju privući našu pozornost. Ako ne integriramo svoju sjenu.Pokušavamo djelovati kao da nemamo potrebe. želja ili potreba. Skupina žena ga svlači. ali ne i uništeni. Ti poreknuti dijelovi najčešće se pojavljuju u našim snovima i projekcijama. Mislim na sve one dane kada bih rekao da se dobro osjećam. Jung je ove poreknute dijelove naše ličnosti nazvao našom sjenovitom stranom. Ovi obrasci energije potisnuti su. U svakom slučaju odsječeni smo od vitalnih dijelova sebe samih. Svaki od tih snova predstavlja instinktivnu energiju koja je poreknuta.

METODA DIJALOGA SIDRE GLASOVA HALA WINKELMAN STONEA I Hal Stone i Sidra Winkelman razvili su djelotvoran pristup nadvladavanju samootuđenja koji je posljedica toksičnog stida. Ona se pokazuju u našim snovima i maštanjima. Ovi dijelovi su tako odcijepljeni i tijekom našeg dugog djetinjstva donekle su se osamostalili. nijedan od njih nije nas mogao prihvatiti savršenom. Svaki od njih nam je na svoj način postavljao uvjete vrijednosti i mjerio nas u skladu sa svojom slikom svijeta. u našim raspoloženjima i bolestima te u mnoštvu nepredvidljivih i neobjašnjivih reakcija na naša životna iskustva. Ova unutarnja ja doživljavaju se kao unutrašnji glasovi. Njihovo se djelo temelji na pretpostavci da je naša ličnost sastavljena od niza ja. Osobe utemeljene na stidu obično su iscrpljene veliki dio vremena. Virginia Satir spomenuti pojam uspoređuje s čuvanjem gladnih . Što više možemo postati svjesni tih unutarnjih glasova. Usporedio sam to s držanjem lopte za plažu ispod vode. Svatko ima ove glasove. odbacivali one dijelove nas koji nisu odgovarali njihovu načinu gledanja na stvari. Pritom su. One troše mnogo energije da održe lažne maske svojega ja i prikriju svoje poreknute dijelove. to je veća naša sloboda. bezuvjetnom ljubavlju. Svaki odcijepljeni dio postao je jedno malo ja. koji žive unutar svakoga od nas. naši poreknuti dijelovi snažno utječu na nas. što se prirodno događa u procesu odrastanja. Budući da su naši skrbnici nesavršeni. pa tako imaju i veću potrebu za integracijom svojih mnogobrojnih ja. naravno. ali osobe utemeljene na stidu ih imaju iznimno mnogo. Ta ja nam se neprestano javljaju. Kao oblici energije. Ta su ja posljedica podjele ličnosti.

mentalan ili duhovan. . koji teče iz jednog trenutka u drugi. Postoje tri različite razine svijesti: • svjesnost. Razina svjesnosti je sposobnost svjedočenja koja ne sudi ono čemu svjedoči. • doživljaj pod-ličnosti ili unutrašnjih glasova • ego. Naša svijest sa svojim monogobrojnim ja treba djelovati na načelima društvene jednakosti i demokracije. Svaki aspekt svake osobe važan je za njezinu cjelovitost i potpunost. To je evolucijski proces u neprestanoj mijeni. emocionalan. a ne kao cjelinu. Dijalog glasova pretpostavlja svijest kao proces. Mogu vam dati tek puki nacrt njezine bogate strukture. Nema zakona koji bi tvrdio da je jedan dio bolji od drugoga. Metoda dijaloga glasova zahtijeva mnogo truda i vježbe. Njezina razjarenost toliko je preplavljuje da se ona poistovjećuje sa svojim bijesom. On može biti tjelesan. razjarena osoba možda doživljava svoj stidom sputani bijes. Primjerice. Svijest nije nešto što bismo nastojali postići. Ništa ne bi moglo biti pozitivnije i manje postiđujuće. Tu nema svjesnosti.pasa. Pod-ličnost je doživljaj dijela samoočitovanja kao jednog obrasca energije. može doživjeti svoj bijes. koji je suzdržavala godinama. Kada osoba postane svjesna toga da je razjarena. ona je proces koji se mora proživjeti. Osnovna pretpostavka Stonea i Winkelmanove jest da su svi naši dijelovi u redu. Potlačeni dijelovi vrše snažan pritisak time što nas prisiljavaju da stalno djelujemo u smjeru suprotnome od njihova. Tada može upotrijebiti svoj Ego da bi postala još svjesnija svojeg iskustva. ali na određeni nas način i oduševljavaju. Naša otuđena ja obično nam se gade.

Unutrašnjim kritičarem ili Podilaziteljem ono je što sam nazvao Lažnim ja. izgubili smo svaki stvarni izbor. Kao svjesniji Ego. on gubi sposobnost stvarnog izbora.i valja ih cijeniti i prihvatiti. Dok smo razvijali svoje lažno perfekcionističke. Svaki naš dio je u redu. Kada smo se poistovjetili s bilo kojom od pojedinih podličnosti. Svrha je ostvariti dodir s energijom koju doživljavamo te vidjeti je kao jedan od mnogih obrazaca energije koji se mora integrirati da bi utjecao na svjesni izbor koji oblikuje integrirano djelovanje.« To je željeni smjer u liječenju stida koji nas sputava. Ego prima svoju informaciju s razine svjesnosti i doživljaja raznih obrazaca energije. Kada se Ego poistovjeti s ovim pod-ličnostima. podilazeće dijelove. Najvažniji je problem kako razlikovati svaku od ovih pod-ličnosti od Ega. Ego postaje sve svjesniji. . Naša je namjera probuditi proces svijesti i proširiti ga. Samo trebamo postati svjesni da je glas koji čujemo ipak samo glas. naš je Ego izgubio autentičnu izvršiteljsku moć i poistovjetio se s onim što Hal i Sidra zovu Zaštitnik/ Nadglednik. koji je autentični Izvršitelj ličnosti. Zaštitnikom/ Nadglednikom. Sve pod-ličnosti dijelovi su nas . Megalomanska i onesposobljena volja o kojoj sam već govorio zaglibila je u stidom sputanim i neprihvaćenim emocijama.Ego je izvršitelj psihe . Kao što bi Stone i Winkelmanova rekli: »Dok napredujete u procesu svijesti. on je u položaju da može ostvariti stvaran izbor. vlastoljubive. Zaštitnik/Nadglednik često se javlja u obliku pod-ličnosti Perfekcionista. Ovo poistovjećivanje Ega s Perfekcionistom. Unutrašnjeg kritičara ili Podilazitelja.on pravi izbor.

uz puno priznanje njezine pojedinačne važnosti i njezine uloge kao tek jednog od dijelova potpune ličnosti. Razvoj pod-ličnosti Zaštitnika/Nadglednika jedinstven je za sve ljude. To će se razlikovati od jedne osobe do druge. 2. bio u neprilici ili vršio pritisak. Zapamtite. Svaka podličnost nagovara se neposredno. stisnute usne. Perfekcionist. Dijalog glasova uvlači pod-ličnosti u dijalog bez miješanja Zaštitnika/Nadglednika. Uplašeno Unutarnje dijete primjerice doživljava se kao neugodan osjećaj. Vidio sam sudionike svojeg tečaja o Unutarnjem djetetu kako se pred mojim očima mijenjaju: namršteno čelo. želja za nadzorom jedno je od skrovišta za osobe određene stidom. koji bi kritizirao. Obrazac energije Zaštitnika/ Nadglednika je Šef. Kao obrasci energije mogu se očitovati u tjelesnim pojavama. nasmijano i opušteno. Svaka pod-ličnost doživljava život drukčije. Svaka od tih podličnosti može postojati kao dio općeg obrasca Zaštitnika/Nadglednika. napeti obrazi i vilica. Pojašnjenje Ega Dijalog glasova razdvaja Ego od Nadglednika/Zaštitnika i njegove pratnje pod-ličnosti. koje djeluju pomoću ovog dominantnog obrasca energije.Stone i Winkelmanova sažimaju dijalog glasova na sljedeći način: 1. Posrednici moći i Podilazitelji. Šef djeluje zajedno s ostalim podličnostima kao što su Nametljivac. Ove pod-ličnosti mogu se promatrati i izvana. Kod osoba utemeljenih na stidu Zaštitnik/Nadglednik kruto se poistovjećuje s Egom. Spomenuta pod-ličnost se razvija da zaštiti ranjivo dijete. mogu se pretvoriti u dijete raširenih očiju. Kritičar. Istraživanje pod-ličnosti ili sustava energije Pod-ličnosti se nazivaju i glasovima. .

to jest postaje svjesniji.Kada bilo koja od pod-ličnosti počne preuzimati funkciju liga. Oni su jednostavno dijelovi. Ništa se ne smije promijeniti. Ego koji je koordinator i izvršitelj za Svjesnost. to je uzajamni proces i zajedničko poduzimanje. Mi ne sudimo o njima da su oni loši. Zaštitnik/Nadglednik. 3. Fizički prostor za Svjesnost odvojen je od druga dva dijela. To znači da počinjemo biti svjesni skrovišta stida. Svjesnost je mirna točka u kojoj se sve bilježi i prihvaća. Oni su lažno ja u tom smislu da se Ego s njima poistovjećuje. U Svjesnosti jasno se promatra drama koju igraju pod-ličnosti u odnosu prema Egu. Zapravo. Kritičar. Kontekst dijaloga glasova osigurava fizički prostor za svaku pod-ličnost. Terapeut i subjekt surađuju u potrazi za pod-ličnostima i pokušavaju razumjeti njihove funkcije. sve je razvijenija njezina osjetljivost na promjene u obrascima energije. a ne mi kao cjelina. Kako osoba postaje sve vještija u tome. terapeut koji je zadužen za pomoć upozorit će vas na to preuzimanje. Svjesnost se ne odnosi na odluke ili djelovanje. Shvatiti da su ti dijelovi ili pod-ličnosti zamrznuti kako bismo preživjeli stid koji smo usvojili znači istodobno razum­ jeti da ti dijelovi nisu ono što mi u biti jesmo. Zatražit će od osobe da se preseli u drugi fizički prostor i uvući će tu pod-ličnost u izravan dijalog. Na laj način Ego postaje sve izdvojeniji. Na početku potrebna je pomoć terapeuta. Poticanje Svjesnosti Glavni dio dijaloga glasova je Svjesnost. Osoba ne može sama provoditi dijalog glasova. Perfekcionist .oni su ono što sam nazvao maskama koje prikrivaju lažno ja. . a da se o tome ne sudi. On je točka gdje se može vidjeti i ponovno pregledati sve što se događa.

• Pročitajte još jednom svako ime na popisu.služi se krinkom kršćanina da bi prikrio svoju prijetvornost e.agresivna i bezobrazna c. nema vlastito mišljenje. Osoba broj jedan neka bude ona najomrznutija i najvrednija prezira. California 95410-0604. episkopalni svećenik kolegija Stephen F. . Joe Slunk . Box 604. Albion. * Oni koje zanima ova metoda mogu stupiti u kontakt s doktorima Stone i Winkelman. Ovaj naziv predložio mi je velečasni Mike Falls. Budite svjesni svojih osjećaja dok to činite. Zastanite i promislite o odbojnim osobinama svake pojedine osobe. Farquahr Evenhouser . Pomirba sa svima u selu • Prisjetite se ljudi koje ne volite.mlakonja. Texas. Sastavite popis prema jačini vaših osjećaja.megalomanski egocentrik b. PO. u kojima ćete izričito ocrtati karakterne i moralne nedostatke koji su vam odvratni. Preuzeo sam je iz knjige Hala Stonea i Sidre Winkelman i nazvao je: Pomirba sa svima u selu.licemjer (pretvara se da pomaže ljudima.* njezina svjesnost u neprestanom stanju Ono što možete poduzeti sami jest sljedeća vježba. Austin u Nacogdochesu. Gwenella Farboduster . Knjiga Prihvaćanje naših Ja može se naručiti na istoj adresi. Evo mojeg popisa: a. a čini to za novac) d. Maximillian Quartz . Napišite redak ili dva ispod svake osobe. Koja od tih osobina jače kod vas potiče pravednost i dobrotu? • Reducirajte te osobe na njihovu najodbojniju karakternu crtu.To znači da je proširenja. Rothghar Pieopia .

Važno je da tu energiju integrirate i da je iskoristite na kreativniji način.jedan obrazac energije koji ne želite integrirati u svoj život ni po koju cijenu.• Svaka od tih karakternih crta predstavlja jedan od vaših neprihvaćenih dijelova . koja vam je odbojna. Hal Stone ovu energiju uspoređuje s branom koja je izgrađena da bi se zaustavio protok te energije. Na mojem popisu. Gwenella mi pomaže razumjeti da sam se previše poistovjetio s podilaženjem ljudima. Joe mi pomaže shvatiti kako sam se previše poistovjetio sa svojom poniznošću. ne tražeći ništa zauzvrat. Biti snažan je način na koji pokušavam biti više od . • Svaki neprihvaćen dio ima suprotnu energiju s kojom se poistovjećuje vaš Zaštitnik/Nadglednik. Iza te brane je akumulirana prljava voda i sve moguće vrste smeća. Postavite si isto pitanje o svakoj osobi s vašeg popisa. Kako me ova osoba može nečemu naučiti? što mogu naučiti slušajući tu osobu? Ta osoba. Maximillian mi pomaže shvatiti kako sam se previše poistovjetio s time da bez ostatka pomažem ljudima. a Rothghar mi pokazuje kako sam se previše poistovjetio s onime što me tjera da budem snažan. Farquahr mi pomaže uvidjeti kako sam se previše poistovjetio s nastojanjem da budem savršen kršćanin (što me ponekad sprečava da uopće budem kršćanin). može vam pomoći da proučite dijelove sebe s kojima ste se previše poistovjetili. Potrebno je mnogo energije da bi se taj dio stalno odbijao. Takvo pomaganje nije ljudsko. Ono je proizvod toksičnog stida koji pokušava biti nadčovječan. Upravo ste izdvojili osobinu ličnosti koju ne prihvaćate. To objašnjava snažnu energiju za koju osjećamo da je posjeduju naši neprijatelji. Za mene je to stvarno više prividna poniznost.

To bi bilo isto ono što ste radili prije poistovjećivanje s jednim dijelom po cijenu isključivanja drugoga. pa sam čak i zaplakao dok sam je gledao kako radi. Pustite taj dio da vam odgovori. Dio sebe samih izvlačite iz skrovišta i tajnovitosti. . Njezino priznanje i potpora svakoj osobi bila je vrijedna divljenja. »Uostalom«.odbijam prihvatiti normalnu ljudsku slabost. U ovoj vježbi vi učite govoriti postiđenom i poreknutom dijelu sebe i slušati ga. Možda vam može ponuditi nova rješenja za stare probleme. To je način na koji odbijam svoj zdravi stid. obitelj se zbližavala. Ne morate se pretvoriti u poreknuto ja. Dok je provodila svoje djelotvorno odražavanje. ZABAVA DIJELOVA SATIR DJELO VIRGINIJE Vjerojatno nitko nije obavio važniji pionirski rad na izlječenju bolesnog stida od Virginije Satir. Sjećam se kada sam je prvi put vidio kako radi s obitelji. razgovarajte izravno sa svojim neprihvaćenim dijelovima.« Možda će vas iznenaditi nova energija koju primate od ove vježbe. Taj je rad bio prekrasan. oslobađate energiju koja je bila sputana stidom. Svoju sjenu pretvarate u svjetlost. Pogledajte svijet iz njegove perspektive. Osjetite novu energiju koju vam donosi. Zapitajte svaki od njih što misli i kako bi promijenio vaš život kada biste ga prihvatili. mogao sam vidjeti kako svaka osoba malo bolje prihvaća sebe. • Dok pregledavate popis.čovjeka . On će zacijelo biti izvor novih zamisli. Dok se to događalo. piše Sidra Winkelman »Njegova stajališta vam još nikada nisu bila na raspolaganju. Poslušajte što vam ima reći. Čineći to.

Osjetite je dok sjedate.. Ta se metoda uglavnom naziva zabavom dijelova.. Zatim ugledajte kako se zastor počinje dizati. Prođite kroz vrata i ugledajte prekrasno malo kazalište. Zatim ugledajte. U sljedećem odlomku prikazat ću vam vlastitu varijantu ove vrlo snažne vježbe.U svojoj knjizi Virginia izlaže prijeko potrebnu metodu kojom se služe terapeuti diljem Amerike. To može biti crna sedmica na bijelom platnu ili bijela sedmica na crnom platnu. MEDITACIJA ZABAVA DIJELOVA Vježba Snimite sljedeće upute na kasetu: Zatvorite oči. Pogledajte spušteni zastor (stanka). Sjednite u prvi red i osjetite tkaninu sjedala. Naročito bih preporučio djelo Joea Crusea i Sharon Wegscheider-Cruse. Pogledajte zidove i pozornicu. pustite je da se polako pretvori u vrata na pozornici i gledajte kako se ona polako otvaraju. ugledajte brojku sedam kako se pojavljuje na platnu. Vidio sam kako različite terapijske škole tu vježbu primjenjuju na različite načine... ili pak zamislite sve troje ako možete.. Dopustite sebi da osjetite .. Udobno se smjestite. (stanka). zatim pet.(stanka).. Vjerujem da se ona najbolje provodi sa skupinom ljudi. Usredotočite se na sedmicu... Dok udišete i izdišete. Ako je ne možete jasno vidjeti. Ponovno pogledajte uokolo i neka to kazalište bude baš onakvo kakvo vi želite. Dok se usredotočujete na jedinicu.. sve do brojke jedan. začujte brojku šest. zamislite da je slikate prstom ili da neki glas izgovara sedam u vaše unutarnje uho.Neka to bude vaša omiljena tkanina.Pustite da se vaš um usmjeri na disanje. Provedite dvije do tri minute postajući svjesni svojega disanja. naslikajte prstom.. zatim četiri itd... Tada je djelotvornija.

. Zatim zamislite neki drugi dio sebe koji vam se sviđa i ponovite postupak. Ja ne volim svoju površnost i pomanjkanje organizacije i vidim jednog mog vrlo zapuštenog prijatelja kako izlazi na pozornicu... Ja volim svoj smisao za humor i vidim Johnnyja Carsona kako izlazi na pozornicu. vidjet ćete velik natpis na zidu pozornice. Začujte je kako vas poziva da se popnete na pozornicu i ogledate vaše mnogobrojne dijelove.. On glasi: Revija dijelova tog i tog (stavite svoje ime)... Ja ne volim onaj dio sebe koji je kukavica i plašljivac i vidim osobu za koju zamišljam da je Juda kako izlazi na pozornicu. Začujte zaglušujuće izraze neodobravanje koji dolaze iz publike. Ta osoba može izgledati kao starac s bradom ili pak blistavi mladić kao Isus ili pak topla. nakon što je pet dijelova koje mrzite ili ne volite ili odbijate prihvatiti stalo na lijevu stranu pozornice. Začujte glasni pljesak. Dok vam prilazi. Kada se zastor digne. opazite ono najuočljivije kod nje. Naposljetku. kako izlazi na pozornicu.. Meni se sviđaju moje karizmatično govorništvo i moja iskrenost i vidim kako John F. a koji tumači taj dio.uzbuđenje koje ide uz takvo podizanje zastora.. ohrabrujuća majka ili bilo tko drugi.. zamislite neku mudru i lijepu osobu kako stupa u središte pozornice. Ponovite postupak dok ne skupite pet osoba na desnoj strani pozornice. Zatim se prisjetite nekog dijela sebe koji ne volite i ugledajte taj dio kako izlazi na pozornicu u liku neke slavne ličnosti ili nekoga koga poznajete. Prisjetite se nekog dijela sebe koji vam se uistinu sviđa i ugledajte neku slavnu ličnost ili nekoga koga dobro poznajete. Obiđite . Kennedy izlazi na pozornicu. Zatim se prisjetite nekog drugog svojeg dijela koji ne volite. Zatim je gledajte kako silazi s pozornice i dolazi po vas.Jednostavno pustite da se vaša mudra osoba pojavi na pozornici.

Budite svjesni tla sjedite u kazalištu i gledate pozornicu gdje se odigrava vaš život.. To je mjesto kamo možete povremeno doći i ogledati svoje mnogobrojne dijelove. začujte sebe kako kažete: .Sada krenite ukrug i ponovite postupak sa svakim pojedinim dijelom... Sjetite se nekog problema koji vas trenutno muči. Gledajte kako vaša mudra osoba odlazi... . pogledajte joj u lice.. . da ćete ih voljeti i prihvaćati te od njih učiti. što o njemu kaže vaš smisao za humor? Kako vam to pomaže? Kako vas to ometa? Kako vam vaše pomanjkanje organizacije pomaže? Što bi se dogodilo da jednostavno nemate tog dijela? Što biste izgubili? Kako biste voljeli promijeniti dio koji ne želite prihvatiti? Promijenite taj dio na način da bude korisniji. Začujte kako vam ona govori da je to kazalište vaš život. Odlučite da ćete prihvatiti svoje dijelove. Pustite duh da vidi svaki od vaših svježe izmijenjenih dijelova kako lebdi pokraj vas i osjetite sami sebe kao cjelovit organizam s mnogim aspektima i m e đ u s o b n o dinamičnim dijelovima. Slušajte kako vam vaša mudra osoba govori da svi ti dijelovi pripadaju vama te da svaki od njih ima svoju suprotnost u vašoj psihičkoj ravnoteži. Zahvalite joj za pouku. naročito vaši neželjeni dijelovi? Što možete naučiti od svojih neželjenih dijelova? Čemu vas oni mogu podučiti? Sada zamislite da oni komuniciraju međusobno. Zatim odšećite do svakog dijela i zamislite da se on stapa s vama. Progovorite.Što osjećate dok mijenjate taj dio?. Činite to dok ne ostanete sami sa svojom mudrom osobom na pozornici.svaku osobu koja tumači neki vaš dio. Kako vam svaki od tih dijelova pomaže? Kako vas svaki od tih dijelova ometa ili ograničava. Zamislite da sjede za stolom i raspravljaju o nekom problemu. Znajte da je možete ponovno dozvati. Mijenjajte ga dok vam ne bude odgovarao.Siđite s pozornice.

Zatim brojku tri.. vratite se potpuno u svoje sadašnje budno stanje svijesti. Ugledajte brojku četiri i osjetite kako vam čitavo tijelo oživljava. Svake noći naši su snovi kao činovnici u banci koji svode sve račune. RAD NA SNOVIMA Drugi način da radite na svojim postiđenim poreknutim dijelovima jest da naučite integrirati i interpretirati svoje snove. Iziđite kroz vrata kazališta. Sanjamo da bismo bili u toku sa svojim životima. Neka se popne kroz vaše noge. Ugledajte brojku šest i recite: »Postajem potpuno svjestan«. Ili zamislite jednu od te dvije mogućnosti. Zatim ugledajte brojku pet i znajte da se vraćate u svoje normalno. Pokušavaju privući našu pozornost da bismo ih integrirali. Zatim ugledajte brojku dva i učinite to isto. Naslikajte je prstom i začujte je ako možete. Naši snovi nam govore o tim dijelovima. Naši nam . Ali želim vam reći dovoljno o tome da postanete svjesni kako je rad na snovima moćno sredstvo u integraciji vašeg ja. Svake noći sanjate. Prigušite glas dok ustajete da biste izišli iz svojeg kazališta. budno stanje svijesti. Dijelovi našeg života koje smo odbacili glasno nas dozivaju u našim snovima da bismo ih primijetili. Osvrnite se i ugledajte brojku jedan. Osjetite mjesto na kojem se nalazite i kada ugledate brojku sedam. Ponovite to. Temeljito izlagati o radu na snovima bilo bi preopširno za ovo poglavlje ili ovu knjigu. Suvremena proučavanja procjenjuju da svatko od nas sanja od jednog ili jednog i pol sata do četiri sata svake noći.crnu jedinicu na bijelom zastoru ili bijelu jedinicu na crnom zastoru.»Volim i prihvaćam cijeloga sebe«.. počnite osjećati život u prstima na rukama i nogama.

Ponekad nam govore i o smrti i umiranju. o nečemu ili o nekoj djelatnosti od koje smo odustali.« Stavite ga u džep ili novčanik. a ne jezik logičnih misli. Jezik snova je jezik slika. Postoje čitave knjige o simbolici snova. Takvi snovi mogu naznačiti nov početak te novu i stvaralačku fazu u našem životu. i neposredno prije negoli zaspite. One mogu biti korisne. Može se pogriješiti i pri integraciji snova. Njih treba integrirati i usvojiti. pogrešno je vjerovati da svaki put kada sanjate pušku. Te su asocijacije dio nas. Svatko može zapamtiti svoje snove. Većini nas nitko nije rekao da to možemo. jer pojedinosti su ključni dijelovi sna. Slike snova imaju svoje asocijacije. Neka vam pokraj postelje bude dnevnik. San nam uvijek pokušava poručiti nešto što naša svijest ne zna. Pogledajte papir tri ili četiri puta u danu. ali ne bi se smjele uzimati doslovno. Snimite svaku pojedinost sna. U tom se slučaju pretpostavlja da ne postoje simbolične asocijacije i da je svaki dio sna poreknut ili neostvaren dio vlastite ličnosti.« Rad na vlastitim snovima je uistinu rad. Primjerice. Uzmite komadić papira i napišite: »Noćas ću zapamtiti svoj san. brzo ga zapišite ili snimite. Kada se probudite i san je još svjež.snovi također govore o dijelu nas samih koji treba aktualizirati. . blok za bilješke ili kasetofon. Dobar rad na snovima uključuje i interpretaciju i integraciju. Metoda sna često griješi u tome što previše interpretira. Velika je greška vjerovati da se može obaviti na brzinu. ona označava muški spolni organ. U Talmudu je zapisano: »San je neotvoreno pismo samome sebi.

Bilješke o snu .Slika 7.1.

boja. Zapisao sam: »Upravljam jednomotornim zrakoplovom. Upravljanje zrakoplovom (jednomotorac).1. Sjetite se da je jezik snova drugačiji od |ezika našeg običnog. Prvi korak: asociranje Kada ste zapisali svoj san što ste pomnije mogli. Zadaća je pustiti da asocijacije dođu spontano. Obično će jedna slika izazvati više asocijacija. Pokušavam uzletjeti na drugi način. Kada iscrpite asocijacije. Nalazim se na uzletištu za sportske zrakoplove. Za svaki simbol sna podsvijest ima asocijaciju. Zapisujem . Dignuo sam se jednom stranom. predmet. Jasno mi je da cijelo vrijeme idem od juga prema sjeveru. prijeđite na sljedeću sliku. a zatim od istoka prema zapadu ocrtavam savršen križ jednakih krakova (+).« Zapisujem prvu sliku. izdali Harper and Row). Bez obzira na to što činio.Radu na snovima moramo se ozbiljno posvetiti. spremni ste za prvi korak. situacija. Upitajte se: »Što osjećam o ovoj slici? Koje mi riječi ili ideje padaju na pamet dok je gledam?« To znači da trebate doslovce zapisati sve što spontano asocirate uz tu sliku. zvuk ili govor. Slika je osoba. logičnog uma. Njegova korisna knjiga zove se » U n u t r a š n j i rad« ( Inner Work. Njezin je podnaslov »Kako koristiti snove i aktivnu maštu za osobni razvoj«. Moja sljedeća slika bila je uzletište za sportske zrakoplove. ali ne mogu se odvojiti od zemlje. Zapišite prvu sliku koja se javlja u snu. sa svim pojedinostima. ne mogu uzletjeti. Moj najdraži vodič je jungovac Robert A. kao što je prikazano na slici 7. Sanjao sam kako upravljam zrakoplovom. Jezik podsvijesti može se dekodirati. a trebamo i vodiča. Johnson.

2.Slika 7. .3. Slika 7.

sjemenište. U tom slučaju. A sada ćemo prijeći na drugi korak.. Također sam imao osjećaj da sam upao u kolotečinu. Za mene je to što nisam mogao uzletjeti imalo samo nekoliko asocijacija. Ponekad nije posve jasno koja asocijacija ima najviše energije. Kao i simboli podsvijesti. Toronto. koje su bujica energije. Često će energija biti tamo kada im se vratite.asocijacijama. zaglavio sam. Drugi korak: povezivanje slika iz sna s unutarnjom dinamikom U ovom koraku pokušavamo povezati sliku iz sna s našim unutarnjim dijelovima. gdje se koristim slikom prekriženih uzletišta. Nisam mogao činiti ono što sam želio.3. prelazim na sljedeću sliku. . ostavite ih na miru neko vrijeme. vratimo se slici iz sna.sliku u središte kruga kao na slici 7. oni su puni energije. jednostavno se nisam mogao odvojiti od zemlje.2. U mojem snu asocijacije s najviše energije bile su transcedencija.« Zapamtite da su vaši odcijepljeni dijelovi puni energije. Metoda škljocanja radi na načelu čekanja da se jedna od asocijacija napuni naponom ili energijom. Da bismo proveli taj korak. mandala i zaglavljenost. Da biste izabrali jednu od tih asocijacija. Robert Johnson kaže: »Jedini način na koji možemo pronaći bit sna jest otići tamo gdje je energija . Zapitajmo se: »Koji dio mene je to? Tko to u meni tako osjeća ili se tako ponaša? Gdje mogu naći tu osobinu svoje ličnosti?« Zatim zapišite svaki primjer kojega se možete sjetiti. Kada sam iscrpio asocijacije. pregledavajte ih i čekajte da neka od njih škljocne. Činim isto na slici 7.

Pustio sam svoj duh da se usmjeri na Toronto. Nisam znao kamo krenuti. Trebala mi je nekakva ravnoteža. Taj sam put uzletio s lakoćom. Treći korak: interpretacija Moje je tumačenje bilo da taj san snažno potvrđuje pomanjkanja zadovoljstva u mojoj tadašnjoj duhovnosti.Većina snova. Nedugo prije toga doživio sam stanovit financijski uspjeh. ali ne svi. izražava sanjačev unutarnji život. prihvatio sam tu riječ i pustio da mi misli lebde unatrag. Jedne sam noći sanjao kako se nalazim u istom jednomotornom zrakoplovu. Bio sam na vrhuncu karijere. Bio sam zaglavljen u vlastitu životu. Četvrti korak: rituali koji konkretiziraju san Priznao sam važnost tog sna time što sam porazgovarao sa svojim najboljim prijateljem o svojoj duhovnoj jalovosti. V . Mandala je simbol ravnoteže i potpunosti. A ja sam se uistinu osjećao duhovno zaglavljenim u vlastitu životu. Iako sam podučavao kršćansku teologiju. skrivao je ključ za rješenje. Riječ Toronto zbunjivala me. Tako zapisujemo primjere iz vlastita života koji odgovaraju događajima u snu. U Torontu sam se školovao za svećenika. Bio sam zaglavljen. ali nešto je nedostajalo. San je pokazivao moje unutarnje stanje. u moje sjemeništarske dane u Torontu. Bilo mi je oko 45 godina kada sam to sanjao. Ja sam primjerice imao osjećaj da sam se zaglavio. Postojala je očita asocijacija duhovnosti uz taj grad. nešto u meni bilo je duhovno nezadovoljeno. Neko vrijeme nisam dobivao odgovor na tu zagonetku. Osim toga. Jednostavno. Bio sam zaglavljen i izvan ravnoteže. ali to me nije zadovoljavalo.

Provodio sam sate meditirajući dok sam se školovao za svećenika. Ali nikada nisam imao koristi od toga. koji su mi pomogli da postanem potpuno svjestan značenja svega toga. imao sam 45 godina. U Torontu sam se školovao za svećenika. Imao sam nekoliko snova posrednika. potpuno sam ga zaboravio. Tvrdi da se svi muškarci. Kako su godine prolazile. kada sam pročitao knjigu Roberta Johnsona shvatio sam da sam tada bio premlad i previše neiskusan. On je bio najdojmljivija duhovna ličnost koju sam ikad upoznao. Prvo što mi se dogodilo kada sam izišao iz zrakoplova bilo je sjećanje na opata kojeg sam upoznao prije 20 godina u samostanu trapista u New Yorku. On tumači potragu za svetim gralom kao mit koji opisuje razvoj muškarca. Tijekom idućih nekoliko mjeseci postao sam potpuno svjestan da je moj život slijepa ulica ako sam u potjeri jedino za novcem i svjetovnim prestižem. nalaze u dvorcu grala u svojim tinejdžerskim godinama.ali premladi su da bi znali kako je ostvariti. Poslije. U toj knjizi Robert Johnson piše o mitu o Parsifalu.Odletio sam u Toronto. Tijekom te godine upoznao sam opata trapista. . Svoje prve monaške godine proveo sam u Rochesteru u državi New York. taj monah trapist ostavio je na mene snažan dojam. bio sam usred krize srednjih godina i moji su me snovi vratili u Toronto. Radio sam na tom snu i otkrio kako mi moja podsvijest poručuje da će meditacija riješiti moju blokiranu duhovnost. da bih mogao meditirati. Godinama prije. kao i Parsifal. Postalo mi je jasno da moram početi meditirati želim li krenuti dalje te proširiti svoju svijest i kreativnost. I evo. opatu samostana trapista. Svi mladići imaju snažnu viziju .

Na mene je dojam ostavila njegova dubina i unutarnji mir kojim je zračio. Priznao sam svoj san i time što sam otišao u Toronto. Razlika je bila nevjerojatna. Bio je vođa Pokreta za samoostvarenje u Los Angelesu. Ovi su mi snovi pomogli da počnem meditirati. Molio sam i meditirao u istoj onoj kapelici u kojoj sam molio i meditirao prije. Kip Flock i ja održavali smo tečaj za socijalne radnike za savjetovanje narkomana. Jedan dio mene . Dennis je bio gostpredavač o temi meditacija. Nedugo nakon toga počeo sam meditirati.Jedan od mojih tadašnjih uspjeha bio je taj što sam postao članom upraviteljskog vijeća jedne naftne tvrtke. Dennis je meditirao od 1959. Prošetao sam mjestima koja sam nekada poznavao. Gotovo slučajno upoznao sam Dennisa Weavera u Los Angelesu. ponekad i nekoliko sati na dan. Ali ostali moji dijelovi osjećali su da su na krivom mjestu.jedan jakim stidom određen dio mene obožavao je to što je u upraviteljskom vijeću. Moji snovi odveli su me na novo mjesto u mojem životu. . To je unijelo veliku promjenu u moj život. Moji su snovi u velikoj mjeri pomogli izliječiti moj stid.

Reći »Volim samoga sebe« može postati vaše najdje­ lotvornije oruđe u izlječenju stida koji vas sputava. Mogu izabrati ljubav prema sebi.. IZBOR LJUBAVI PREMA SEBI SAMOME Scott Peck ovako je definirao ljubav: »To je volja za pružanjem sebe da bih potaknuo vlastiti duhovni razvoj i duhovni razvoj drugoga. ne po cijenu samoga sebe.. POGLAVLJE O LJUBAVI PREMA SEBI SAMOME »Ne trebate biti voljeni.8. Istinska ljubav prema samome sebi promijenit će vaš život.« Jo Courdet. Od svih ljudi koje ćete upoznati tijekom svog života. bez obzira na to kakva je bila prošlost i bez obzira na to što osjećam o samome sebi. Savjeti jednog gubitnika (Advice from a Failure) Najveći je neprijatelj toksičnog stida izjava »Volim samoga sebe«.« Ova definicija gleda na ljubav kao na čin volje. To znači da je ljubav odluka. Jedina veza koja uistinu zauzima središnje i ključno mjesto u životu veza je sa samim sobom. . vi sami jedini ste čovjek kojeg nikada nećete izgubiti.

Sada zatvorite oči i ugledajte se kako sjedite nasuprot samima sebi. To mi se i sada povremeno događa kada se gledam u ogledalu..Vježba: osjetimo vlastito ja Pokušajte sljedeće. junak itd. Ostanite tako tri do četiri minute.. Sada zatvorite oči i zamislite da vama nasuprot sjedi osoba koju trenutno najviše volite i poštujete. To je bio moj osjećaj uz tu vezu. prijatelj. Ja sam osjetio toplinu.. »Volim satnoga sebe. vitalnost i divljenje kada sam ugledao svojeg najboljeg prijatelja. Odbojnost prema sebi bit je toksičnog stida. ljubavnik. Učinite to činom izbora. Većina nas ima neke negativne osjećaje prema sebi.) Ta osoba može biti vaš bračni drug. Zatvorite oči i ugledajte tu osobu. a niste ništa poduzeli da biste ga izliječili. roditelj.« . Ostanite u tom doživljaju tri do četiri minute. Uistinu se udobno smjestite i opustite. Ako ste utemeljeni na stidu. dijete. osjećao sam kako se počinjem kritizirati. Prvi put kada sam provodio ovu vježbu. Zamislite da sjedite u svojem omiljenom naslonjaču. Sad stupite u dodir s osjećajima koje doživljavate kada je ta osoba uz vas. Bezuvjetno prihvaćanje samoga sebe Da biste se suprotstavili ovim negativnim osjećajima prema sebi. (Nemojte odabrati nekoga prema kome gajite bolne osjećaje. vjerojatno ćete doživjeti snažan osjećaj odbojnosti. Jedna osoba s kojom sam nedavno radio vidjela je da su joj obrazi predebeli i nije joj se svidjelo kako se drži. donesite odluku da ćete sami sebe prihvatiti bezuvjetno. Prihvatit ću se bezuvjetno. Jednostavno obratite pozornost na to što ste osjećali dok ste se gledali.

Izgovarajte to glasno i često. To je, naime, bezuvjetna ljubav. Živo se sjećam trenutka kada sam prvi put uistinu prihvatio i volio samoga sebe bezuvjetno. Bilo je to vrijedno strahopoštovanja! Poslije sam čitao knjigu Gaya Hendricksa u kojoj on govori o istoj stvari. Opisao je kako bi prilazio ljudima na svojem tečaju s jednostavnim pitanjem: »Hoćete li se zbog toga voljeti?« Kada sam pročitao razgovor s jednim članom skupine u jednoj od njegovih terapijskih intervencija, najprije sam bio iznenađen. Naravno, neki naši postupci nisu dostojni ljubavi. Dok je Gay išao dalje, pitajući osobu može li se voljeti bez obzira na to što je učinila ili nije učinila, shvatio sam da naša ljubav treba biti tu zbog toga što jesmo, a ne zbog toga što činimo. Ti si vrijedan ljubavi, i točka. Zapamtite da vas toksični stid pretvara u radno biće, jer vam bolesni stid govori da je vaše biće manjkavo i p u n o nedostataka. Ako je vaše biće manjkavo i puno nedostataka, onda vas baš ništa što biste mogli učiniti ne može učiniti vrijednima ljubavi. Ne možete promijeniti ono što jeste. Razumijevanje razlike između bivanja i djelovanja jedna je od najvećih pouka mojeg života. Toliko sam se trudio uspjeti, biti sve bolji i bolji. Ali što god bih učinio, još uvijek bih imao onaj dubok osjećaj manjkavosti koji je oznaka i nternaliziranog stida. Izjava »Volim samoga sebe zbog bilo čega...« snažno je suprotstavljanje glasu stida. Izjava »Prihvaćam samoga sebe bezuvjetno« može promijeniti naše živote. Jedan od najvećih terapijskih uspjeha koje sam ikad imao bilo je rješavanje problema prekomjerne težine jedne gospođe. Uspjeh je bio rezultat ove vježbe. Ona je smatrala da teži 12 kilograma previše. Prezirala je svoje tijelo i

ponižavala se uspoređujući se s drugima i kritizirajući se. Radio sam s njom nekoliko mjeseci, neprestano pobijajući njezine usporedbe i ponižavanja. Pitao bih je: »Hoćete li se zbog toga voljeti?« Bez obzira na to što bi ona rekla, pobio bih je tim pitanjem. Postupno je počela prihvaćati samu sebe onakvu kakva jest. Odbio sam razgovor o dijetama i vježbanju. Znao sam da se neće promijeniti tako dugo dok se ne prihvati upravo onakvom kakva jest. Nije mogla izgubiti kilograme neprestano se postiđujući. Kako bi se problem koji je uzrokovan i motiviran toksičnim stidom i mogao izliječiti pojačavanjem stida? Svaki put kada bi se moja pacijentica uspoređivala ili kritizirala, započinjala bi spiralu stida. Spirala stida pojačavala bi internalizirani toksični stid, a to bi je potaknulo da jede još više kako bi ublažila bol stida. Odvratne usporedbe i samokritika način su da se težina i dalje povećava, a ne da se izgubi. Da biste izliječili stid koji vas sputava, morate početi od prihvaćanja samoga sebe i ljubavi prema samome sebi. Ljubav stvara zajedništvo. Kada donesemo odluku da ćemo se voljeti bezuvjetno, bezuvjetno prihvaćamo sami sebe. Ovo potpuno samoprihvaćanje stvara duh sklada. U skladu smo sa samim sobom. Na raspolaganju nam je sva naša snaga, jer je ne rasipamo na čuvanje gladnih pasa u podrumu (naši poreknuti dijelovi). Moguće je izabrati ljubav prema sebi samome, čak i ako imamo negativne osjećaje prema sebi. Često mi se u određenom trenutku ne bi svidjelo neko od moje djece, ali to ne znači da sam ga prestao voljeti. Ako donesemo odluku da ćemo sebe bezuvjetno voljeti, počet ćemo prema sebi gajiti drukčije osjećaje.

Izabirući ljubav prema sebi, povećat ćemo svoju vrijednost. Prije više godina Sidney Simon i Kirschenbaum napisali su knjigu p o d nazivom »Pojašnjenje vrijednosti« (Values Clarification). Oni su ustvrdili da vrijednost nije vrijednost ako ne posjeduje sedam čimbenika. Tih su sedam čimbenika vrijednosti: • • • • • • • mora mora mora mora mora mora mora biti biti biti biti biti biti biti rezultat slobodnog izbora izabrana između razmotrenih mogućnosti izabrana uz jasno poznavanje posljedica cijenjena i voljena javno proglašena provedena redovito provođena.

Izbor ljubavi prema sebi slobodan je izbor. To je jednostavna odluka. Alternativa je način života određen stidom s katastrofalnim posljedicama. Ohrabrujem vas da glasno izjavite: »Volim samoga sebe« i objavite kako volite i prihvaćate samoga sebe bezuvjetno. Ako redovito budete djelovali u skladu s tim vjerovanjem, povećat će se vaša ljubav prema sebi i osjećaj vlastite vrijednosti. Poklonite si vrijeme i pažnju Ako odlučite voljeti samoga sebe, bit ćete spremni pokloniti si vrijeme i pažnju. Definicija ljubavi Scotta Pecka podrazumijeva ljubav kao naporan rad. Ona uključuje širenje; to znači da se moramo pružiti. Pružiti sebe zahtijeva rad. Raditi na ljubavi znači poklanjati vrijeme samome sebi. Koliko vremena želite provesti sa samim sobom? Odvajate li dovoljno vremena za dobar odmor i opuštanje ili se nemilosrdno tjerate dalje? Ako ste »radno biće«, tjerate se

dalje. Potrebno vam je sve više i više uspjeha da biste bili zadovoljni sobom. Ako ste spremni bezuvjetno voljeti i prihvatiti samoga sebe, dat ćete si vremena da jednostavno budete. Odvojit ćete trenutke kada nema ničega što biste morali učiniti i nijednog mjesta na koje biste morali otići. Dopustit ćete si samoću, poticajno vrijeme osame. Odvojit ćete vrijeme za higijenu i vježbu. Odvojit ćete vrijeme za zabavu. Otići ćete na odmor. Odvojit ćete vrijeme da poradite na svojem seksualnom životu. Bit ćete spremni pružiti si užitak i veselje. Rad na ljubavi rad je na osluškivanju samoga sebe. Slušajte se opažajući svoje osjećaje, potrebe i želje. Morate obraćati pozornost na sebe. To će možda zahtijevati da naučite metode kojima ćete stupiti u dodir sa svojim osjećajima. Možda ćete sudjelovati u skupnoj terapiji, gdje ćete dobiti povratnu informaciju. Da biste poklonili pozornost samome sebi, trebate biti disciplinirani. Disciplina nam pak, kao što je pokazao Scott Peck, dopušta povećati užitak u životu. Ako volite samoga sebe, spremni ste odgoditi zadovoljenje da bi se moglo dogoditi nešto još značajnije za vaš razvoj. Dok sam bio na stidu utemeljen ovisnik o alkoholu, nisam mogao niti pomisliti na to da odgodim zadovoljenje. Kao većina djece traume i nesređenosti, nikada nisam niti pomislio da bih mogao imati dovoljno. Nisam odgađao zadovoljenje, jer moje stidom određeno ja nije vjerovalo da bih mogao dobiti još. Disciplina zahtijeva da govorim istinu i budem odgovoran za vlastiti život. Ako volim samoga sebe, živjet ću u realnosti. Posvetit ću se tome da govorim istinu i budem odgovoran.

Takvo ponašanje povećava moje poštovanje prema sebi. Sviđa mi se takvo ponašanje kod drugih, zašto mi se ne bi sviđalo i kod mene? U našoj Zajednici za ozdravljenje obično kažemo: »Pravi se da je tako dok tako uistinu ne bude.« Ponekad jednostavno moramo odlučiti da ćemo se uživjeti u pravi način osjećanja umjesto da čekamo da budemo raspoloženi za promjenu. To vrijedi i za ljubav prema sebi. Donesite odluku. Izrecite je glasno. Ponašajte se kao da bezuvjetno volite, cijenite i prihvaćate samoga sebe i počet ćete osjećati više ljubavi i prihvaćanja. SAMOPOTVRĐIVANJE Drugi način rada na ljubavi koji će potaknuti vašu ljubav prema sebi samome i izliječiti vaš toksični stid jest postajanje samosvjesnijim. Samosvijest se temelji na ljubavi i poštovanju prema sebi samome. Ona se razlikuje od nasrtljivosti, koja je obično na stidu utemeljeno ponašanje. Postati nasrtljiv znači htjeti željeti pobijediti po svaku cijenu. To često znači postidjeti drugu osobu. Postiđivanje nekoga drugoga ne može poticati ljubav prema samome sebi. Smatram da je samopotvrđivanje i vježbanje samosvijesti jedan od moćnih načina izlječenja stida koji vas sputava. Budući da ste u svojoj nesređenoj obitelji usvojili stid, on je sputao vaše potrebe. Nakon nekog vremena niste više znali što vam je potrebno. Nije bilo načina da naučite kako tražiti ono što želite. Budući da su vaše potrebe za osloncem bile zloupotrijebljene, počeli ste vjerovati da ne možete ovisiti ni o kome. Potpuno ste izgubili osjećaj za svoja prava kao jedinstvenog i neponovljivog ljudskog bića.

Vježba samosvijesti je način da naučite kako postići da se vaše potrebe zadovolje. U vježbi samosvijesti učite kako reći ne i tražiti ono što želite. Učite postavljati nove tjelesne i emocionalne granice te granice htijenja i uma. Knjige kao »Kad kažem 'ne' osjećam se krivim« (When I Say No I Feel Guilty) Manuela Smitha, Fensterheimova »Kažete li 'da' kad želite reći 'ne'?« (Do You Say Yes When You Want To Say No?) i »Vaše savršeno pravo« (Your Perfect Right) Albertija i Emmonsa, sve donose korisne načine da naučite kako čvrsto držati poziciju i postići da se zadovolje vaše opravdane potrebe. Metode predstavljene u tim knjigama zahtijevaju vježbu. Svatko od nas trebao bi stvoriti vlastiti Zakon o pravima. Moramo imati potpuno pravo na ostvarivanje svojih prava. U knjizi »Kad kažem 'ne' osjećam se krivim« Manuel Smith nudi nam sljedeći popis prava. Možete mu dodati i neko svoje pravo. • Imate pravo prosuditi vlastito ponašanje, misli, emocije te pravo da preuzmete odgovornost za njihovo poduzimanje i posljedice. • Imate pravo ne ponuditi nikakvo objašnjenje ni ispriku za svoje ponašanje. • Imate pravo prosuditi jeste li odgovorni za prosudbu problema drugih. • Imate se pravo predomisliti. • Imate pravo griješiti i biti odgovorni za svoje pogreške. • Imate pravo reći: Ne znam. • Imate pravo biti neovisni o dobroj volji drugih prije no što se s njima suočite. • Imate pravo donositi nelogične odluke.

• Imate pravo reći: Ne razumijem. • Imate pravo reći: Baš me briga. »Kad kažem 'ne' osjećam se krivim« (When I Say No I Feel Guilty) Dok volite sebe samog, prisjetite se kako ste voljeli onu osobu u početnoj vježbi. Da ju je netko vrijeđao ili napadao, što biste učinili? Da ste je vidjeli kako vrijeđa ili postiđuje sebe samu, kako biste se za nju pobrinuli? Pomislite na trud i energiju koje ste uložili u ljubav prema vlastitoj djeci. Hoćete li i sebe voljeti na jednak način? Uistinu ste toga vrijedni. Nikada nije postojao netko kao vi. Niti će ikad više postojati netko kao vi. Vi ste jedinstveni, neponovljivi i dragocjeni. PONOVNO UOKVIRIVANJE POGREŠAKA*

Osoba određena stidom očajnički pokušava pokazati svijetu masku koja kaže: »Ja sam više od čovjeka.« ili »Ja sam manje od čovjeka.« Biti više od čovjeka znači nikada ne griješiti. Biti manje od čovjeka znači vjerovati da ste sami pogrešni. Da bi se održala ljubav prema samome sebi najvažnije je izlaziti na kraj sa svojim pogreškama na zdrav način. Ponovno uokvirivanje pogrešaka način je da se to postigne. Ponovno uokvirivanje u smislu u kojem koristim ovaj izraz, znači promijeniti vaše tumačenje ili stajalište. Stavljate novi okvir na sliku ili na događaj da biste promijenili način na koji ga promatrate. Ovaj novi okvir promijenit će značenje loga događaja za vas. Ponovno uokviriti pogreške znači naučiti razmišljati o njima tako da ih se prestane smatrati
* Velik dio materijala u ovom odlomku inspiriran je knjigom Matthewa McKaya i Patricka Fanninga Samopoštovanje.

Ona vas sprečava da vjerujete kako već sve znate. uvijek se bojite reći što mislite ili osjećate.katastrofom. Takva pogreška mogla bi vam u krajnjem slučaju spasiti život. Postajete tako zaokupljeni vlastitom obranom protiv unutarnjih kritičnih glasova da vam promakne mogućnost da poslušate na što vas upozorava pogreška. Svijest o tome da ćete činiti greške dopušta vam da tražite nove informacije i nova rješenja. Ako vas kazne zbog prebrze vožnje. . znate da možete pogriješiti te svoje greške iskoristiti da naučite nešto novo ili kao upozorenja da zastanete i pogledate što činite. to može biti upozorenje da morate voziti sporije i usredotočiti se na vožnju. Kada ste u dodiru sa svojim zdravim stidom. mijenja ovo upozorenje u moralnu optužbu. Steknite naviku da svoje pogreške ponovno uokvirite kao upozorenja. a ne na krivnju. možda nikada nećete uspjeti reći nešto pravo. Umjesto kao užasnu katastrofu svoje pogreške promatrate kao prirodne i vrijedne dijelove svojeg života. reći nekome da ga volite ili nećete uspjeti nekoga povrijediti ili utješiti. POGREŠKE KAO UPOZORENJA Pogreške su kao znak u automobilu koji vas upozorava na opasnosti vožnje bez sigurnosnog pojasa. Toksični stid. Usmjerite se na upozorenje. Zdravi stid uvjet je kreativnosti. McKay i Fanning pišu: Ako vam nikada nije dopušteno reći nešto krivo. Hodate kao po jajima. Upravo je to svrha vašeg zdravog stida. sa svojom maskom perfekcionizma. Strah od grešaka ubija vašu kreativnost i spontanost. POGREŠKE DOPUŠTAJU SPONTANOST Svijest o tome da možete griješiti i da ćete griješiti dopušta vam da živite svoj život vitalno i spontano.

One nemaju nikakve veze s vašom vrijednošću ili inteligen­ cijom. Pogreške u podacima. Svaka nam pogreška govori što moramo ispraviti. Takvi učenici prihvaćaju prvi posao koji im je ponuđen. McKay i Fanning i ovo lijepo kažu: Uokvirivanje pogrešaka. ona prilagode svoju ravnotežu i pokušaju iznova. Proces učenja definiran je kao sukcesivno približavanje. Kao učitelju poznato mi je da oni učenici koji se boje pogrešaka imaju problema s učenjem. Oni se boje prihvatiti novu građu zbog mogućnosti da je ne razumiju. Pogreške su vrsta povratne informacije. One su jednostavno koraci prema cilju. Previše se boje naći novi posao jer bi se morali suočiti s novim procedurama i izazovima. Kako ispravljamo pogrešku za pogreškom. Vi zapišete telefonski broj kao 529-6188. kao nužna povratna informacija u procesu učenja. oslobađa vas i omogućava vam da se opustite i usredotočite na postupno svladavanje novog za­ datka. Pogreške su informacija o tome što ide. Svaki promašaj tvori sukcesivno približavanje. Deset najčešćih jesu: 1. Ona doslovno uče hodati padajući. Svaki put kada padnu. . a što ne ide. Promatrajte djecu kako uče hodati.POGREŠKE KAO UČITELJI Nema načina da naučite bilo koju zadaću ili vještinu ne griješeći. Često ostanu na tom poslu čitav život. a on zapravo glasi 529-6185. približavamo se najdjelotvornijem ponašanju. ona prohodaju. Uobičajene vrste pogrešaka Postoje neke uobičajene vrste pogrešaka. Na posljetku. Oni neće doći do daljnjeg i višeg obrazovanja jer su im neizbježne pogreške jednostavno previše mučne.

7. a ona se otrgne s udice. Zaboravljivost.2. (To se meni dogodilo. poželite da ste učinili. Zlato koje ste odlučili ne kupiti po $48 po unci sada je $432 po unci. 8. 5. Nestrpljivost. Pogreške u prosudbi. Krećete na ljetovanje na more. 6. Propuštene šanse. Pogled unatrag ono je što je poslije tako jasno. Buduća interpretacija je ta koja neki čin pretvara u pogrešku. Pokušavate povući ribu u čamac.) 9. Pogreška je oznaka koju pripisujete u retrospektivi. a za što poslije. 4 Odugovlačenje. Neuspjeh u dolasku do cilja. Zajednička nit koja se provlači kroz sve spomenute primjere jest: pogreška je uvijek proizvod pogleda unatrag. Ključna riječ jest poslije. 10. Pretjerivanje. kada o tome razmislite. Sve je to za ljude. Pojeli ste sve do kraja i sada vam je cijele noći zlo. a one izgube oblik nakon šest mjeseci. Ovom bi se popisu mogle dodati još mnoge kategorije. McKay i Fanning pišu: Pogreška je sve ono što učinite. Prozirne laži. 3. Kažete da ste bolesni i naletite na svojeg šefa u dućanu. a vi imate divlju zubobolju. a za što poslije. . kada o tome razmislite. poželite da ste učinili drukčije. Rasipanje energije. a još uvijek ste debeli. Radite na rukopisu pod nazivom »Mjesta u srcu« i pojavi se film pod upravo tim naslovom. Krenete na zabavni shopping-izlet i zaboravite novac. Neprestano odgađate posjet zubaru. Sada je vikend. Odlučite kupiti jeftinije cipele. To vrijedi i za sve ono što niste učinili. Prirođeno je homo sapiensu.

Ako ste skloni griješiti. Internalizirani stid stvara vrstu tunelskog . Svaki čin nosi sa sobom posljedice. Bolje oznake za vaše prošle pogreške bile bi nepromišljeno. Beskorisno je zaklinjati se da nikada nećete ponoviti istu pogrešku jer ćete ponovno učiniti isto ne proširite li svoju svjesnost. na kraju ćete kažnjavati sebe zbog činova koje niste mogli izbjeći. svjesno ili nesvjesno. Osoba određena stidom ima vrlo nisku razinu svjesnosti jer blokirane i sputane emocije utječu na sposobnost da mislite i budete svjesni. To je najkorisnije rješenje. Širenje svjesnosti očito je nužno povezano s problemom grešaka. Odgovornost znači prihvaćati posljedice svojih činova. Prednosti u to vrijeme prividno pretežu nad nedostacima. mogli biste misliti na širenje svoje svijesti dok se približavate činu. Ovi su nazivi točnija ocjena vašeg suda. McKay i Fanning definiraju svjesnost na sljedeći način: Svjesnost je stupanj jasnoće kojom primjećujete i razumi­ jete. vaša svjesnost raste. Izjava da ste uvijek donijeli najbolju odluku koja je bila moguća ne oslobađa vas odgovornosti za vaše pogreške. nekorisno ili nedjelotvorno. Naš čin u svakom danom trenutku ovisi o našoj svjesnosti.U samom trenutku čina uvijek odabirete onaj način koji će najvjerojatnije zadovoljiti vaše potrebe. Stoga pogreške nemaju nikakve veze sa samopoštovanjem. Postati odgovorniji znači proširiti svoju svjesnost da biste bili svjesniji posljedica svojeg izbora. sve one čimbenike koji se odnose na trenutnu potrebu. Ako označite svoj izbor kao loš jer je bio pogreška u svjetlu kasnije svjesnosti. Pogreške su rezultat kasnije interpretacije. Kako otvarate svoj stid prema van.

kada uzmem u obzir što očekujem da ću dobiti? • Znam li za neku alternativu s manje negativnim posljedicama? Glavna značajka navike svjesnosti jest posvetiti se sebi samome. Dok osoba liječi svoj stid različitim postupcima otvaranja prema van. To je odluka da volite sami sebe. kratkoročne i dugoročne. bilo koje značajne odluke koju trebate donijeti. Oni predlažu određena pitanja koja postavljate sami sebi kada promišljate vjerojatne posljedice. koji opet sužava svjesnost i manifestira se u iskrivljenom mišljenju. NAVIKA SVJESNOSTI McKay i Fanning opisuju jednostavan postupak koji nazivaju navika svjesnosti. Posvetite se preispitivanju vjerojatnih posljedica svakog svojeg značajnog čina. Uostalom. Evo tih pitanja: • Jesam li već doživio ovaku situaciju? • Kakve negativne posljedice sam imao ili bi se one mogle očekivati od odluke koju namjeravam donijeti? • Jesu li posljedice toga vrijedne.vidokruga. Vaš mozak počinje izlaziti iz zatvora. vaši izbori građa su od koje je sastavljen vaš život! . svjesnost raste. To je odluka da odvojite vrijeme kako biste odvagnuli i procijenili posljedice svojih izbora.

Andre Malraux Naši najbolji osjećaji dolaze od uspomena na vrijeme kada smo se osjećali prihvaćenima s ljubavlju. uskliknuo je terapeut David Gordon. Kopp »Sada ću vam pokazati kako možete izmijeniti svoju osobnu povijest«. ali promijeniti prošlost? Ma hajde!« MIJENJANJE VAŠE OSOBNE POVIJESTI David Gordon bio je moj prvi učitelj uzbudljivog novog modela promjene koji se naziva neurolingvističko programiranje . POGLAVLJE IZLIJEČITE SVOJE USPOMENE I PROMIJENITE SLIKU O SEBI Jednoga dana ljudi će shvatiti da se razlikuju jedan od drugoga po obliku svojih uspomena jednako toliko kao i po svojem karakteru.9. Znam da možemo promijeniti budućnost novim izborima. bez obzira na to što smo činili. Progutao sam knedlu i pomislio: »Čekaj malo. S.

Predočena stvarnost .1.Slika 9.

Želim reći da svoje proživljeno iskustvo nikada ne možemo iznijeti točno onako kako se dogodilo.(NLP). učitelja) koji vas je postiđivao koristeći se nekom od interpersonalnih strategija za prijenos stida. Filozof Gottfried von Leibniz učio nas je da su pojmovi (umno znanje) uvijek utemeljeni na opažajima (osjetilnoj spoznaji).. Slijedi moja prilagodba metode NLP Ovaj postupak nazivam vraćanjem vrućeg krumpira. prizore (slike). Sidro oslobađa zvukove. Od svih metoda opisanih u ovoj knjizi. Najbolje djeluje kod sjećanja koje uključuje nekog skrbnika (roditelja. pa čak ima i okus i miris po staroj snimljenoj uspomeni. Naša umna spoznaja uvijek je dva stupnja udaljena od stvarnosti. svećenika.1. Same riječi su sidra. pogledate li sliku 9. Zapravo. Svaka misao koju mislimo sadrži osjetilne podatke. NARAV SIDARA Sama metoda temelji se na fenomenu ljudskog progra­ miranja koje sljedbenici NLP-a nazivaju usidravanjem. Kada o njemu govorimo. Sidro je kao tipka za uključivanje na stereo-uređaju koji svira staru snimljenu uspomenu. možete vidjeti da se stvarnost koju doživljavamo može predočiti samo dok o njoj govorimo. osjećaje. Osjetima je spoznaja naš prvi i najneposredniji način spoznavanja. govorimo onako kako smo interpretirali događaj s pomoću dvaju sustava predočavanja . ovu smatram jednom od najdjelotvornijih u liječenju stida koji vas sputava.našeg osjetilnog perceptivnog te našeg umnog načina spoznavanja. koju sam koristio i primjenjivao tijekom posljednjih šest godina. Riječi su otponci koji potiču slike i osjećaje starih uspomena. Tada sam naučio metodu mijenjanje osobne povijesti. Svaku misao koju mislimo najprije .

proklinjući. mi ga moramo nositi. Vraćanje vrućeg krumpira način je da se stare slike promijene upotrebom kinestetičkih sidara (sidra dodira). Kada je stid već internaliziran. . auditivni razgovor sa samim sobom ili osjećaje (kinestetičke reakcije). Pojmovi oslobađaju osjetilne slike vizualne slike. Čini se da žive vlastitim životom. To je oblik ponovnog doživljavanja prošlosti uz korektivna pomoćna sredstva. Kada se skrbnik ponaša bestidno bjesneći. Auditivne spirale stida jesu posljedica introjektiranih roditelj­ skih glasova koji su izvorno bili stvarni glasovi naših postiđujućih skrbnika. slike se često oslobađaju i bacaju osobu određenu stidom u spirale stida. Kao da te spirale djeluju neovisno o nama. Ta su vjerovanja poticali naši na stidu utemeljeni skrbnici. Dok on izbjegava svoj stid. Zapravo je to naš stid. Spirale stida također se oslobađaju unutrašnjim razgovorom sa samim sobom. Terapeuti koji primjenjuju metodu transakcijske analize procjenjuju da posjedujemo 25 tisuća sati tih snimki. Prihvatili smo njihov sud kao da je problem u nama. a zapravo je bio u njima samima. čuli. omirisali. okusili. Čujemo ih kao stereo snimke u svojoj glavi. to jest mi doživljavamo postiđenost zbog njihova bestidnog ponašanja. vidjeli. dodirnuli. U slučaju toksičnog stida mnoga se sjećanja bude podsvjesno. To je također način da se vrati ono što Pia Mellody naziva induciranim ili prenesenim stidom. Na ovaj način mi nosimo njihov stid. Ta sjećanja stida često su zapletena u kolaže slika. mi preuzimamo na sebe stid koji on izbjegava. kritizirajući ili presuđujući.smo spoznali. Takav razgovor utemeljen je na starim vjerovanjima koje imamo o sebi samima i svijetu oko nas.

To možemo učiniti prisjećajući se i spajajući palac i prst dok ponovno doživljavamo to sjećanje. Sredstva na koja mislim. leže u svakoj od naših osobnih povijesti. jer nisam imao osjetilno sjećanje na toplinu prema psu. jednog od pionira i stvaratelja NLP-a. Kada se javi asocijacija. Nisam imao iskustvo posjedovanja psa. baš kao što određeni poticaji poput stare pjesme. Bluffy je bio njegov pas. Grindler. a on je rekao: »Bluffy je uginuo«. Upitao sam ga što mu je. Zadatak je terapeuta da ta pomoćna sredstva stavi na raspolaganje u kontekstima u kojima su potrebna. samosvijest ili opuštenost. Pogledao sam ga i vidio da plače. Baš svaki doživljaj koji smo ikad imali može poslužiti kao osnova. Riječ pas nije u meni budila asocijaciju prvog stupnja. mogu vratiti prošle doživljaje. Svatko od nas jednom je iskusio samopouzdanje. Nakon toga možemo ponovno oslobađati doživljaj po želji. Jezik djeluje na jednak način. Sjećam se kako sam prije desetak godina sjedio s prijateljem. Za mene nije imalo smisla da netko plače za psom. Živjeli su sretno do kraja života (They Lived Happily Ever After) Leslie zatim objašnjava da. Delozier i ja razvili smo metodu pod nazivom usidravanje. pomislio sam kako je čudno da odrastao čovjek plače nad smrću obične životinje. dopustite mi da citiram Leslieja Bandlera.. Bandler. ... Kada sam to čuo. smjelost. Bio sam i raznosač novina! Psi su bili moji prirodni neprijatelji. koja čini upravo to. dodir palca i kažiprsta oslobodit će doživljaj.Da bismo razumjeli ovu metodu. Kao dijete bojao sam se pasa.. tako možemo naučiti i namjerno asocirati sjećanje uz pojedini doživljaj. Osnovna pretpostavka mojeg rada jest da ljudi imaju sva pomoćna sredstva koja su im potrebna da bi proveli promjene koje žele i moraju provesti.

. Išao je u katoličku župnu školu i na kraju godine svećenik je dijelio učeničke knjižice. Sada imam osjetimo iskustvo o tome zašto bi netko plakao ako izgubi psa. Cully poludi od zadovoljstva što me vidi. Moj pacijent bio je nedijagnosticirani dislektičar i imao je užasnih teškoća s čitanjem. on skoči metar u zrak i štekće od veselja. U mojoj verziji metode NLP tražio bih od vas da izaberete neku uspomenu na stid i usidrite je. Tako su riječi sidra. Kada bi mi netko rekao da mu je uginuo pas. Tako i prizivan­ jem neke uspomene (doživljaj proizveden u nama) ponovno doživljavamo mnoge od onih istih osjećaja koje smo doživjeli kada se ta uspomena oblikovala. To ćete učiniti jednostavno tako da zatvorite oči i pustite da vas sjećanje odnese natrag u vrijeme kada su mama ili tata.) Koliko god ja puta ušao. Dobio je dovoljan iz čitanja i taj dobri svećenik . Kada se vratim kući i Cully me ugleda. Sada to za mene ima smisla.Prije nekih osam godina kupio sam sinu malog šetlandskog ovčara. riječ pas odmah bi oslobodila moj doživljaj Cullyja. Jako sam se vezao za Cullyja. moje riječi vas šalju u potragu kroz vaša prošla iskustva. Nazvali smo ga Cully.. koja oslobađaju prošlo osjetimo iskustvo. Jedan od mojih pacijenata sjetio se kako su ga postiđivali u drugom razredu. Običaj tog svećenika bio je da baca na zemlju knjižice učenika koji su prošli s dobrim ili dovoljnim. poznato vam je kako se možete razljutiti sjetite li se neke prošle svađe ili preplašiti sjetivši se nekog strašnog filma ili nesreće. učitelj ili svećenik prenosili svoj stid na vas. Kao što Leslie Bandler kaže: Ako tražim od vas da se prisjetite dana kada ste se osjećali uistinu zadovoljni sami sobom. (Nikada nisam imao prijatelja koji bi to radio.

da ih je imao onda. mogla pomoći da lakše svlada taj doživljaj. bilo je lako usidriti. Zatim sam mu rekao da duboko udahne i opusti se. rekao sam mu da spoji palac i isti prst desne ruke i napravi sidro samosvjesnosti na isti onaj način na koji je napravio sidro koje je asociralo verbalno izražavanje. Sljedećeg trenutka sam rekao: »A sada mislite na vrijeme kada ste uistinu bili samosvjesni.« Rekao sam: »Zatvorite oči i mislite na neki trenutak kada ste se dobro izrazili. Zatražio sam od njega da spoji palac i jedan prst desne ruke. Upitao sam ga: »Tko je sve bio tamo? Što su imali na sebi? Kako ste vi bili odjeveni?« Dok je ponovno proživljavao svoju samosvjesnost. Zatim sam ga upitao kakva pomoćna sredstva ima sada koja bi mu. .« Dok je moj pacijent tragao za prošlim doživljajima. Ta uspomena može biti iz bilo kojeg dijela vašeg života.sidra samosvjesnosti. Moj pacijent bio je postiđen i ponižen i nikako nije bio u stanju podići knjižicu. Govorite odlučno i jasno i kažite točno ono što želite reći. Rekao sam mu da ih tako drži 30 sekundi dok je on ponovno doživljavao vlastitu izražajnost. Usidrio ga je palcem i prstom lijeve ruke. kao i većinu nerazlučenih mučnih uspomena. Predložio sam da misli na neku ugodnu uspomenu iz prošlosti da bi odvojio doživljaj verbalne izražajnosti od sljedećeg sidra koje je bilo pred nama . Razmišljao je trenutak.bacio je njegovu knjižicu na zemlju. vidio sam kako se njegovo lice mijenja. To sjećanje. Svi su se smijali dok je to dijete prolazilo kroz paklene trenutke postiđivanja. Zatim je odlučno rekao: »Sada se znam izraziti i naučio sam biti samosvjestan. Vilica mu se opustila i djelovao je sigurnije u sebe.« Posvetio sam mu dovoljno vremena kako bi potpuno ušao u pojedinosti te uspomene.

Rekao sam mu da prste drži tako 30 sekundi. Paranoidne osobe žive u ugroženom i pretjerano budnom stanju uslijed maštarija i priviđenja koje same stvaraju. Sada smo bili spremni ponovno oblikovati stare uspomene. uz nova pomoćna sredstva verbalne izražajnosti i samosvjesnosti. Unutar trećeg koraka. Kažem pacijentu neka ne mijenja .o nečemu što se još nije ni dogodilo. Možda ćete lakše razumjeti ovaj postupak prisjetite li se jedne pretpostavke iz kibernetike:. naime verbalnu izražajnost i samosvijest. X i Y. Većina ljudi može se seksualno uzbuditi s pomoću mašte. 2. Normalne osobe često doživljavaju užasan stres i tjeskobu brinući se o budućnosti . Do toga smo trenutka: 1. da mozak i središnji živčani sustav ne mogu razlikovati stvarne od zamišljenih doživljaja ako je zamišljeni doživljaj dovoljno živopisan i p u n pojedinosti. To se postiže istodobnim dodirom dvaju sidara. Napravili sidro sredstava (Y) dodirom desnog palca i jednog prsta desne ruke. Napravili sidro stida (X) scene iz drugog razreda s učeničkom knjižicom tako da je pacijent spojio lijevi kažiprst i jedan prst lijeve ruke. To su sve načini na koje je ponašanje programirano jednostavnom upotrebom mašte. Ovo je sidro držalo dva izvora moći koje je moj pacijent sada imao. zatražio sam od pacijenta da se vrati u situaciju stida. a koje nije imao u drugom razredu. a zatim sam zatražio da duboko udahne i vrati se prethodnoj ugodnoj uspomeni. a da nema nijedne druge stvarne osobe u blizini. To znači da nastaje potpuna kinestetička reakcija.

Pravilno oblikovana sidra Ovaj se postupak može provoditi bez ikoga drugoga. Ohrabrujem ga da stvarno kaže svećeniku sve ono što osjeća.« Najbolje je kada riječi dođu spontano. kažem osobi da duboko udahne. To znači da je najbolje sidro ono s najvišim naponom energije. Vi ste bijedan uzor ljubljenja Boga itd. Uvjeti za dobro oblikovana sidra jesu: Čisto stanje priključivanja. Oblikovati sidra stida obično je lako zbog visokog napona boli.. Kada doživljaj iznutra postane ugodniji. onda kada osjećaj najjače doživljavate. Možda mu i predlažem primjerice: »Grozno je što tako mučite i ponižavate dijete.. Svaka situaciija može se ponoviti nekoliko puta. Dobro odmjereno vrijeme primjene. Ono što tražim jest prava energija u izražavanju ljutnje zbog stida. Slobodan je reagirati na bilo kako god želi s pomoću svoje samosvjesnosti i verbalne izražajnosti. Osobno sam radio na više od 100 uspomena na stid. opusti se i otvori oči. . Neke sam situacije ponavljao deset puta. Simbolično vraćanje stida je važno. Mogu se izgovoriti glasno ili prigušeno. dok je za dobro oblikovanje sidara pomoćnih sredstava potrebno dosta vremena.ponašanje drugih u toj situaciji. Mora se usredotočiti jedino na vlastite reakcije izazvane bacanjem učeničke knjižice. Najvažnije za ovakav rad jest oblikovati dobra sidra pomoćnih sredstava. prakse i strpljivosti. Na posljetku tražim pacijenta da svojem bestidnom skrbniku vrati stid koji je godinama nosio umjesto njega. Sidro moramo uspostaviti (palac i prst) kada je energija na vrhuncu ili blizu njega. Trudim se koliko mogu.

Uvijek testirajte svoje sidro pomoćnih sredstava barem jedanput prije negoli provedete korektivni doživljaj da biste se uvjerili imate li dobro sidro. Pustio sam ga da osjeti onaj prije usidren doživljaj stida i zatražio da obrati pozornost na svaku promjenu u doživljaju. osoba koja se njome služi iskorištava vlastite mogućnosti. zatvori oči i vrati se u onu učionicu drugog razreda na dan podjele učeničkih knjižica. Moj je pacijent potvrdio znatnu promjenu u doživljaju. Kada smo prvi put napravili sidro. Dobra terapija se i sastoji u tome da osoba iskorištava vlastitu snagu i sredstva. disanje opuštenije. Više toga u vezi s ovom metodom smatram uzbudljivim. mrštio je čelo. Kada ga je isprobao nakon dvije seanse.Može se udvostručiti. Svi mi imamo u sebi sva sredstva koja su nam potrebna da bismo se promijenili. ono će imati visoki napon. disanje mu je bilo ubrzano i zacrvenio se. Ako smo napravili dobro sidro. Moć se nalazi u onome kome pokušavamo pomoći. I ja sam je uočio. Posljednja točka je ključna. Kao prvo. ali toksični stid blokira svijest o našoj snazi. njegova je glava klonula. a boja lica nije mu se promijenila. Možemo provjeriti jesmo li napravili dobro sidro tako da ga testiramo. oslobađa se prošli doživljaj. To je presudno za ljude utemeljene na stidu. . Rekao sam mu da dodirom uspostavi prvo sidro koje je napravio lijevim palcem i prstom. Kada dotaknemo palac i prst. osobito one ovisne o drugima koji imaju tako slabu svijest o svojoj unutarnjoj snazi i vjeruju da im se mora pomoći izvana. Opazio sam njegov izraz lica i usporedio ga s onim od prije. Pred kraj rada sa spomenutim pacijentom zatražio sam ga da se opusti. glava mu je bila uspravno. Sljedeće što mi se sviđa u ovoj metodi jest to što se može testirati.

opustite palac i prst.To su neurološki pokazatelji koji se podudaraju s njegovim izvještajem o ponovnom doživljavanju stare boli. Držite 30 sekundi. Budite svjesni razlike u tome kako osjećate zrak koji udišete i izdišete. 3. dodirnite desnim palcem prst desne ruke.. Kada ste osjetili to sredstvo (osjećate se samosvjesnima postupate samosvjesno). Prebacite svijest na nešto poznato. Samosvjesniji ste. pomislite na pomoćno sredstvo ili nekoliko sredstava koja sada imate.? 5. Ponovite to s bilo kojim drugim pomoćnim sredstvom za koje osjećate da bi vam bilo pomoglo u prošlom doživljaju stida. Držite 20 sekundi.) 4. itd. Potpuno se opustite.. primjerice na kuću u kojoj živite. Duboko udahnite i opustite palac i prst. Odvojite tri do pet minuta. 2. dodirnite lijevim palcem jedan od prstiju lijeve ruke. Dok osjećate nelagodu ili muku tog doživljaja. mogli postupiti drukčije. Prisjetite se nekog trenutka kada ste upotrijebili potrebno pomoćno sredstvo (nekog stvarnog doživljaja iz vašeg života) i vratite se u tu uspomenu sa što je više moguće pojedinosti. da ste ih imali u trenutku tog doživljaja stida. . oči. Ova metoda može se sažeti na sljedeći način: Vraćanje vrućeg krumpira 1.. (Primjerice sada se bolje izražavate. a s pomoću kojih biste. zatvorite oči i jednostavno se usredotočite na disanje. Sudjelujete u skupini koja vam daje snagu. Pustite da vam d u h odlebdi unatrag do trenutka doživljaja stida povezanog s nekom osobom. što ste imali na sebi? Koje je boje bila kosa druge osobe. Nakon što ste se usmjerili na nešto poznato.. Duboko udahnite.

Zamislite sljedeću situaciju u budućnosti. Zamislite da ćete preraditi doživljaj tako da iskoristite sredstva koja ste upravo usidrili. Nemojte se služiti sidrima. Dok zamišljate buduću situaciju. Kada ste promijenili prošla iskustva. služeći se novim sredstvima. Ako vam to stvara teškoće. Pustite da vas svijest odnese u neku sadašnju poznatu situaciju (primjerice u vašu spavaću sobu ili u automobil). 10. . posegnite u budućnost. vratite se u sadašnjost i usidrite još pomoćnih sredstava. Nemojte zaboraviti osobi koja vas je osramotila vratiti njezin stid . 8. 7. koja je slična spomenutim prošlim doživljajima. Savjetujem da ovaj slijed uputa zapamtite ili ga snimite na kasetu. 9. Sada zamislite da se spremate vratiti situaciji stida iz prošlosti. zamislite sebe u tim prilikama pomoćnim sredstvima. a zatim se bez sidara prisjetite prošlih doživljaja da biste vlastitim osjetimim doživljajem otkrili da li se uspomena uistinu subjektivno promijenila. Vratite se u uspomenu na stid i preradite je.stid koji je ona izbjegla ponašajući se bestidno. Sada istodobno dodirom uspostavite svoja dva sidra (vaš lijevi palac i prst i vaš desni palac i prst). (Nemojte ni na koji način mijenjati njihovo ponašanje samo svoje!) Ostanite u tom doživljaju dok se ne promijeni vaš unutarnji osjećaj doživljaja..6. Zatim se vratite i promijenite uspomenu. Pričekajte minutu do dvije. Zamislite da se možete vratiti u vremenu sa sadašnjim pomoćnim sredstvima koja ste upravo usidrili. Recite osobi koja vas je postidila kako ste ljuti i sve ostalo što želite reći ili učiniti.

Slijedi moja verzija njihova djela. bit će vam potrebno mnogo truda.PROMIJENITE SVOJU SLIKU O SEBI Druga vrlo djelotvorna metoda kojom se godinama služim jest metoda promišljanje slike o sebi. . Osnovni proces uključuje upotrebu vizualizacija. Temelj tog postupka dugujem Stephenu i Carol Lankton. Od vas će se tražiti da vježbate i istinski se tome posvetite. koji su blistavi sljedbenici Miltona Ericksona i smatraju Ericksona poticateljem metode. Ona određuje način na koji promatramo svijet i s njime ostvarujemo vezu. Vaš mozak i središnji živčani sustav ne mogu razlikovati stvarne od zamišljenih doživljaja ako su zamišljeni doživljaji dovoljno živopisni i imaju dovoljno pojedinosti. Osobe utemeljene na stidu imaju negativnu sliku o sebi. Često osoba utemeljena na stidu nije svjesna svoje negativne slike o sebi zbog lažne krinke svojega ja. Vizualizacija će djelovati bez obzira na to vjerovali vi u nju ili ne. Smatrajte to trudom zbog ljubavi. Naša slika o sebi je kao leća fotoaparata. Želite li naučiti kako promijeniti svoju sliku o sebi. Već sam napomenuo kako vizualizacija djeluje. ali neće spriječiti da metoda djeluje kada je konačno upotrijebite. Ona je filtar koji uspostavlja granice našeg iskustva i naših izbora. U sebi vide mnogo nedostataka. Vaša sumnja možda će vas spriječiti u tome da se u njoj okušate. Toliko se poistovjetimo sa svojom ulogom ili situacijom da više nismo svjesni svojih najdubljih osjećaja o sebi. U svojoj knjizi »Odgovor iznutra: Klinički okvir Ericksonove hipnoterapije« (The Answer Within: A Clinical Framework of Erickson Hypnotherapy) Lanktonovi prikazuju svoj postupak mijenjanja vlastite slike o sebi.

Čini se da je sposobnost vizualizacije u vezi s načinom na koji je nastala vaša mentalna mapa.kao kada vidite svoj dah u hladnom danu. Sada zamislite da vidite bijelu paru dok izdišete . Obično niste svjesni disanja.. Najdjelotvornije vizualizacije ostvaruju se dok vaš mozak proizvodi alfa-valove. stoga time što se usredotočujete na disanje pretvarate nesvjesno u svjesno. Ako su se vaši roditelji u velikoj mjeri služili bogatim imaginativnim jezikom. uočite svaku napetost i udahnite u nju. Uočite . Zatim se usredotočite na područje oko očiju. izdahnite je. Stoga je prvi korak u upotrebi vizualizacije kojom trebamo promijeniti svoju sliku o sebi taj da naučimo vizualizirati.. Budite svjesni toga kako zrak ulazi i kako izlazi.Riječ upozorenja prije nego počnemo.. Obratite pozornost na razliku... Budite svjesni onoga što se događa u vašem tijelu dok dišete. Prvo jednostavno postanite svjesni disanja. Počnite s vašim čelom. ali ne može baš svatko vizualizirati.. Ako postoji napetost. Svatko je sposoban za unutarnju perceptualizaciju. naučili ste vizualizirati. Neki to moraju naučiti... Uvjerite se da vam glava ima oslonac i da vam nije prevruće ili prehladno. Zamislite napetost kao crne točke u bijeloj pari dok izdišete.. Ti valovi su posljedica potpune opuštenosti. snaga vašeg mozga je u povišenom stanju sugestivnosti. Kada ste u opuštenom alfa-stanju. Slijedi priprema za vježbu promišljanja slike o sebi.. Udišite i izdišite dok para ne postane potpuno bijela. Usredotočite se na razliku. Za početak se usredotočite na disanje. Snimite sljedeće upute na kasetu: Sjednite na neko udobno mjesto. UVODNO UGRIJAVANJE Prvo se morate opustiti.

.. Topla zlatna energija ulazi kroz vrh vaše glave i izlazi kroz nožne prste. izdahnite svu napetost. Usredotočite se na mišiće vrata. osjetite njegovu toplinu i začujte pucketanje vatre....... Pogledajte u središte plamena. dok udišete.. Zamislite da ste se pretvorili u šuplju bambusovu trsku. jedan. Nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite svu napetost.. zatim pet.... izdahnite svu napetost.. Zatim na trbuh. A sada pustite da vam se cijelo tijelo opusti.. Izaberite onu koja vam je lakša...... Zatim se usredotočite na prsa.. Sada pustite maštu da vas odnese u sunčani dan. (stanka od 10 sekundi).... izdahnite napetost. slušajte kako pucketa. Osjetite toplinu i miris vatre. Vježbajte tako da gledate crtež. Okusite ih. izdahnite svu napetost... Zatim se usredotočite na ramena... izdahnite svu napetost.. Ako imate poteškoća u tome da je vidite nacrtajte je prije negoli počnete vježbu... plavi dio plamena.... ugledajte crnu brojku sedam na bijelom platnu ili bijelu brojku sedam na crnom platnu.. Neka se jedinica pretvori u plamen svijeće. žuti... Zatim se usredotočite na ruke i šake.... izdahnite svu napetost.. izdahnite svu napetost... možete početi...... Zatim na listove i gležnjeve. a zatim zatvorite oči i vidite sedmicu na vašem unutarnjem ekranu. Vidite narančasti. Zatim se usredotočite na stražnjicu. izdahnite napetost. tri..... Neka vam jezik i nepce uživaju u okusu. Zatim na koljena.. Šetate stazom.. Usredotočite se na brojku jedan. Sada..svaku napetost i izdahnite je.. izdahnite svu napetost.. Nakon što ste svladali sedmicu. Sada izdahnite brojku šest.. crveni.... Neka se plamen pretvori u toplu vatru u kaminu. dva. Zamislite da pečete kruščiće. . Zatim na stopala. četiri. Zatim prijeđite na mišiće lica. Počnite izdisanjem brojke sedam.. Pustite da vam se svaka stanica u tijelu opusti.

....... (10 sekundi)..... (10 sekundi). uši. (10 sekundi)..... okusite njezin ukusni sok.. slušajte kako pjevaju i cvrkuću...... vaše omiljeno cvijeće. S obje strane staze je drveće.... Ispred vas su nizovi žutog cvijeća. Možete osjetiti njihov miris dok im se približavate.. S druge strane jezera dolazi stado krava.. Polako brojite od sedam unatrag.... Pogledajte svoj profil..... Prilazite i uberete jabuku. S vaše lijeve strane su stabla jabuke koja se povijaju pod velikim crvenim plodovima..... Vaša kosa....... (10 sekundi). Omirišite je i okusite njezin ukusni sok.... Sjednite uz jezero.. Okrenite se na stranu. (10 sekundi). Pustite se da polagano odšećete.. Nastavite hodati dok ne dođete na bijelu pješčanu plažu.... Pustite da se vratite u svoje normalno budno stanje kada dođete do broja jedan.. Izujte cipele i pustite da vam stopala dotakne čisti bijeli pijesak. Osjetite kako vam prolazi kroz prste.. Zahvatite rukom pijesak i pustite da iscuri kroz prste. Možete čuti kako muču. Slušajte kako vjetar zvižduče kroz lišće.. (10 sekundi). Pogledajte se..... (10 sekundi)......... cijelo tijelo. Sjednite tamo pokraj jezera i razmišljajte o svojoj vlastitoj slici... . koje je boje? Pogledajte svoje oči. maslačci. (10 sekundi). S vremena na vrijeme skoči pokoja riba........Osjećate topao vjetar koji vam dodiruje lice.. Na drveću su ptice..... Možete čuti kako voda klokoće. Pogledajte se straga. Zagrizite... Krenite po toj stazi.. Pogledajte ulijevo i ugledajte stazu.. (10 sekundi). (10 sekundi). Uberete naranču...... Na kraju staze je maleno jezero.. (10 sekundi).. trljajući palac i prste o unutarnju stranu kore....... zvončići. (10 sekundi)... (10 sekundi).. (10 sekundi). Zamislite da ste se okrenuli. (10 sekundi).. Ljuštite je. nos..... (10 sekundi).... Zatim ugledajte drvo naranče.. Pogledajte svoje... Jednostavno se opustite i zamislite da možete vidjeti sebe samoga kako si prilazite..

usta. uši. osmijeh. Ispitajte svoja prsa i trbuh. a zatim se vratite pod topao pokrivač. Nije ni trenutak da sastavite popis onoga što želite promijeniti. Zatim iziđite iz kreveta. Prelazite pogledom odozgo prema dolje i proučite svoj vrat. počešljajte. To nije kritičko procjenjivanje. Osjetite hladni pod pod bosim nogama. čelo.operite zube. Sada učinite to isto za ostatak vašeg tijela. Začujte budilicu. umijte se. Uredite se baš onako kako se inače uređujete . Većina osoba utemeljenih na stidu ima s time poteškoća. Osjetite ioplinu kreveta. ramena. ruke i šake. prozore. Kada ste postali stručnjak za vlastitu pojavu. Stanite pred ogledalo u kojem možete vidjeti cijelo tijelo. spremni ste za drugi korak. možete raditi na tome na sljedeći način: Vježba slike tijela Prvi dio ove vježbe provodi se otvorenih očiju i možete se vježbati u svako doba. frizuru i boju kose. obrijte. Osjetite vodu. možda ćete teško vidjeti sliku vlastitog tijela. Zamijetite boju odjeće. osobne stvari. Vježbajte osmijeh i ozbiljan izraz lica. Vježbajte kako biste postali stručnjak za vlastito lice. Obratite pozornost na svoje držanje. Počnite ustajati. Hodajte u mjestu i njišite rukama. Ako ste ih imali. Odjenite se. obrve. Okrenite se i promotrite što je više moguće od svoje stražnje strane. Provodite ga u krevetu prije negoli ustanete. Vizualizirajte sami sebe kako ustajete. miris kreme za lice ili losiona za . Osjetite tkaninu na tijelu dok se oblačite. Pogledajte uokolo po sobi: vaše pokućstvo. madeže. Možete uzeti i fotografije samoga sebe i promotriti se u raznim pozama. obraze. Ispitajte svoje lice. Uspravite se i polako opustite. bokove i noge.Kada budete razmišljali o ovom doživljaju. lice.

Vježbajte to više puta. na ručku.brijanje. kad god imate minutu ili dvije vremena. Ako postoji nešto za što mislite da bi moglo biti drukčije (vaše držanje. Jedan tjedan ove vježbe znatno će obogatiti vaše vizualizacije. stigli ste do središnje slike o sebi (Central Self-Image . Možete vježbati tijekom cijelog dana: na poslu.) Promišljanje slike o sebi Prvi korak: Integracija nove snage u vašu središnju sliku o sebi Prvi korak uključuje promatranje vaše središnje slike o sebi. (Ali nikada dok vozite automobil. usidrite ga onako kako smo to činili u vježbi vraćanja vrućeg krumpira. aktivirajte sidro željena osmijeha. vaš način oblačenja. Nakon što ste ga usidrili.CSI). Pomno uočite sve razlike vaše mašte od stvarnog doživljaja. u autobusu. vaš izraz lica). budite uvjereni da je to nešto što možete promijeniti. Kada ste to savladali. Vježbajte tako da zatvorite oči i gledate svoju središnju sliku o sebi. Ubrzo biste trebali moći zatvoriti oči i vidjeti sebe kako se smiješite na . Podsjetite se da još uvijek ležite u krevetu. zatvorite oči i pogledajte svoju središnju sliku o sebi. Dok promatrate svoje lice. vaša energija. Kada vidite osmijeh te osobe. Prisjetite se nekoga tko se smiješi na način na koji biste to vi željeli. Zamijetite svaku bol u svom tijelu. Otvorite oči i uistinu obavite sve one radnje koje ste upravo zamislili. Provodite ovu vježbu svako jutro tijekom jednog tjedna. Unesite u tu situaciju što više živopisnosti i pojedinosti. Držite ga dok ne vidite taj osmijeh na svojem licu. Svaki put dodajte pojedinosti koje ste izostavili prethodni dan. Budite svjesni stvarnih osjeta i usporedite ih sa svojim vizualizacijama.

Dok gledate vlastitim očima. . Pazite da je to prijateljica koja će vam uvijek reći istinu (a ne podilaziti). koja vas voli i ne sudi vas. Možete se vidjeti kako se ponašate na željene načine. Dobar identitet zahtijeva odraz u očima barem jedne bliske osobe. Isto m o ž e t e učiniti i s d r ž a n j e m . Dok gledate sami sebe. Ako vam je potrebna radikalna promjena. Zatvorite oči i pogledajte svoju novu središnju sliku o sebi s dodirom toplog. ugledajte povjerljivu prijateljicu. Najvažnije je izdvojiti te osobine i načine ponašanja tako da ne sudite i ne kritizirate.« Potvrde su odlična pomoćna sredstva u radu na slici o sebi. čije mišljenje vam nešto znači. kako vam prilazi. Recite sami sebi: »Volim svoj novi osmijeh i svoj novi osjećaj samopouzdanja. Ugledajte iskreno priznanje u njezinim očima. pogledom oči u oči. morali biste svoju novu sliku vidjeti kao idealnu sliku. Uživam u društvu svoje prijateljice i moja prijateljica uživa sa mnom. intimnog povjerenja. Stoga se vaša nova slika o sebi mora odražavati u očima nekoga u koga imate povjerenje. Razgovarajte sa svojom prijateljicom i slušajte kako vam daje povratnu informaciju o vašem osmijehu i vašem novom samopouzdanju. Možete se vidjeti pet kilograma debljima ili mršavijima. Stojite u vlastitim cipelama. osjetite dodir svoje odjeće na tijelu. Također možete vidjeti sebe kao osobu kakva biste željeli biti. načinom na koji hodate i govorite. gledajte vlastitim očima. uplovite u svoje novo tijelo. samopouzdanjem. Drugi korak: dodavanje bliske osobe Drugi korak uključuje dodavanje bliskih veza s ljudima. Vaš na stidu utemeljeni identitet bio je posljedica rušenja interpersonalnog mosta s bliskim osobama.poželjniji način.

Primjerice. da vratite robu koju ne želite u trgovinu. Začujte svoj glas kako kaže prijatelju: »Ne. Osjećate u sebi potrebu da kažete da i udovoljite prijatelju. da kažete nekome ne. Gledajte ga u oči i recite da ne biste voljeli lagati ili pretvarati se kada ste s njim. da uspješno održite planirani govor.. recite: »Sposoban sam za iskrenost u vezama.« Slušajte kako je vaš prijatelj razočaran. Neke od njih uče vas da kažete volim te nekome kome želite izjaviti ljubav. Uspravite se. Umorni ste i ne uživate baš u tajlandskoj hrani. ja sam mukotrpno radio na promjeni svoje navike da podilazim ljudima. da pozovete nekoga na sastanak. Dok zatvarate vrata. . Volim sam sebe kad govorim istinu. Prisjetite se kako ste umalo povratili nakon što ste pojeli neko egzotično tajlandsko jelo. ali ne u tajlandski restoran. On vas poziva da iziđete na večeru u novi tajlandski restoran. Morat ćeš naći nekog drugog za tu vrstu jela. Zatim gledajte kako odlazi.« Možete vježbati s različitim situacijama.Treći korak: Vježbanje scenarija Unutar trećeg koraka prolazite kroz različite scenarije koji se odnose na vrste ponašanja koja biste željeli promijeniti. umoran sam i ne volim tajlandsku kuhinju. Činio sam to na sljedeći način: Zamislite da razgovarate s dobrim prijateljem.. Vjerojatno ću biti raspoložen za izlazak sutra. Izaberite situacije koje su zatrovane vašim bolesnim stidom. duboko udahnite i recite mu da znate kako je razočaran i da se veselite nekoj drugoj večeri s njim. da se natječete za posao. Sposoban sam reći što želim i osjećam. Imam pravo na svoje vlastito "volim" i "ne volim". da zatražite povišicu. Oduševljen je tamošnjom hranom. Obratite pozornost na vlastito tijelo. da upoznate nove ljude.

Želio bih vas podsjetiti na to da je naš identitet utemeljen na stidu oblikovan negativnim situacijama i jezičnim dojmovima. Na sličan način i promišljanje slike samoga sebe (ovaj put pozitivno) uključuje izgradnju pozitivne unutarnje mape koja će upravljati našim radnjama. mišići vam se napinju. samopouzdanu središnju sliku o sebi i jedan od vaših uspješnih scenarija. Lanktonovi to zovu emaniranim slikama. Lanktonovi predlažu da postupak ponovite sa šest ili više uspješnih situacija. U svojem primjeru odvikavanja od podilaženja zamislio sam kako me te večeri nazvao prijatelj da mi kaže kako cijeni moju iskrenost jer sam odbio ići nekamo kamo zapravo nisam . oni postaju nesvjesni. Počinjete automatski reagirati sa samopouzdanjem i pozitivnim očekivanjima. Kolaži uspomena na stid međusobno se povezuju i djeluju nesvjesno. Znanstvenici su uvjerljivo pokazali da naš uspjeh ovisi o našem unutarnjem sklopu slika. pomislite da u ponedjeljak morate ići u banku i zatražiti kredit.Lanktonovi predlažu upotrebu pozitivnih scenarija uz snažnu središnju sliku o sebi kako bi se izgradili novi obrasci navika. Trebate stupiti u sliku sebe kako uživate u željenom cilju i izmaštati novu sliku koja emanira iz one prve. Dok mislite o tome. a da biste nadvladali stresna psihička stanja kada do njih dođe. grlo steže i grči vam se utroba. Četvrti korak: Emanirane slike Svrha je četvrtog koraka razviti novu i pozitivnu situaciju iz naših zamišljenih pozitivnih ciljeva. Na prvi znak stresa možete razviti naviku svjesnog usmjeravanja na vašu snažnu. Kada se obrasci navika izgrade. Primjerice.

želio ići. Čuo sam poštovanje u njegovu glasu. Bilo mi je drago zbog toga. Peti korak: Sezanje u budućnost

Posljednji korak u promišljanju slike o sebi jest sezanje u budućnost. Ono se postiže pretvaranjem da je željeni budući cilj već postignut. Lanktonovi kažu: Govoreći u sadašnjem vremenu o budućnosti, upućujemo pacijenta da u punoj mjeri uživa u popratnim osjećajima ispunjenja, ponosa, prisnosti itd., koji su prisutni, a zatim da se posveti maštarenju i u mislima prijeđe sve one korake koje je poduzeo da ostvari taj san. S pomoću tog sredstva možemo se iz izmaštane budućnosti osvrnuti unatrag i naučiti nešto važno o tome kako smo ostvarili svoj san. Ove su metode vrlo djelotvorne i djelovat će bez obzira na to vjerovali vi u njih ili ne. Sve što je potrebno jest da vježbate. Toliko energije vam je potrebno da biste skrili svoj stid. Poslužite li se tek sitnim djelićem te energije, ove vizualne metode mogu vam promijeniti život.

10. POGLAVLJE

SUPROTSTAVITE SE UNUTARNJIM GLASOVIMA I PROMIJENITE IH
Svi smo mi u posthipnotičkom transu potaknutom u ranom djetinjstvu. Ronald Laing Stvaramo se ili jadnima ili snažnima. Količina uloženog truda je ista. Don Juan

Gledao sam je u lice. Gotovo je sjajilo. Zračila je; bila je možda najljepša žena koju sam ikada savjetovao. Kada je ušla iz hodnika u moj ured, dirnula me njezina nježna ženstvenost i elegancija. Bila je od one vrste žena za kojom, kako kaže fra Angelico, ne možete osjetiti pohotu. Bila je prelijepa. Kada je počela govoriti o sebi, mislio sam da se poigrava sa mnom, poput onih koji umanjuju vlastitu vrijednost kako bi izmamili kompliment ili pohvalu. »Ja sam užasna majka. Moje dijete zaslužuje bolje. Izgubit ću posao. Ne mogu se priviknuti na računala. Uvijek sam

bila nekako glupava. Ne krivim muža što se želi razvesti od mene. Trebala sam se udati za Sidneyja. On je slijep. Ne bi morao gledati moje tijelo.« Nabrajala je dalje i dalje, kao da se ne može zaustaviti. Govorila je u dva potpuno različita tona. Jedan je bio grub i hrapav. Drugi je bio nekako plačljiv i slabašan. Ostavila je na mene snažan dojam gramofonske ploče koja preskače. Radio sam s njom otprilike godinu dana. Zvala se Ophelia. Iskristalizirala se jasna slika napuštenosti. Njezin je pravi otac bio alkoholičar. Ostavio je majku kada je Ophelia imala tri godine. Prvi ju je očuh nekoliko puta pržio plamenom šibica, govoreći joj da je to primjer kako peku paklene vatre. Jedan ju je drugi muškarac, poočimov brat, vodio na vožnje i radio joj »čudne stvari«. Govorio joj je da je jedina osoba koja joj je ikada uistinu posvetila pozornost. Jednom joj je dao psića. Bila je to jedna od njezinih rijetkih ugodnih uspomena na djetinjstvo. Majka joj je bila konobarica u baru i često je vikala na Opheliju svojim hrapavim glasom. Nju su proglasili najseksepilnijom djevojkom u četvrtom razredu srednje škole i stalno se uspoređivala s Ophelijom. Kada je Ophelia imala trinaest godina govorila joj je: »Bolje ti je da se malo udebljaš u grudima i stražnjici ako želiš da te dečki pozivaju van. Ja sam nosila trojku u tvojoj dobi.« Jedan od majčinih prijatelja došao joj je u postelju i seksualno je maltretirao. Ophelia je o tome govorila s očitom boli, ali istodobno i kao da je riječ o njezinu trijumfu nad majkom. Ukratko, ova je žena bila teško zlostavljana. Bila je duboko utemeljena na stidu i održavala je stid kroz negativan razgovor sa samom sobom koji je pokretao kontinuirane spirale stida.

»UNUTARNJI

GLAS«

Ovaj je negativni razgovor sa samim sobom unutarnji dijalog koji Robert Firestone zove unutarnji glas. Tu su pojavu drugi opisivali na drugačije načine. Eric Berne smatra da je riječ o skupu roditeljskih snimaka koji su poput audio-kaseta. Neki su procijenili da u glavi normalnog čovjeka ima oko 25.000 sati takvih kaseta. Fritz Perls i psihologijska škola gestalt zovu te glasove introjektiranim roditeljskim glasovima. Aaron Beck ih zove automatske misli. Kako god ih zvali, svi mi imamo u glavama neke glasove. Na stidu utemeljeni ljudi osobito imaju dominantne negativne, postiđujuće, samoomalovažavajuče glasove. Robert Fireston piše: »Glas se može opisati kao jezik podmuklog samouništavajućeg procesa koji, do različite mjere, postoji u svakoj osobi. Glas predstavlja vanjsko stajalište prema sebi koje je izvorno izvedeno iz potisnutih neprijateljskih osjećaja roditelja pre­ ma djetetu.« Fantazijska vezanost (Fantasy Bond) Glas u osnovi govori na stidu utemeljenim osobama da nisu vrijedne ljubavi, da su bezvrijedne i loše. Glas podupire predodžbu lošeg djeteta. Glas se može doživjeti svjesno kao misao. Češće, on je samo djelomice svjestan ili je potpuno nesvjestan. Većina nas uopće nije svjesna običajne aktivnosti glasa. Postajemo je svjesni u određenim stresnim situacijama razotkrivenosti kada se aktivira naš stid. Kada pogriješi, čovjek može sama sebe nazvati »pravom budalom«. Ili kaže: »Opet. Baš sam budala.« Prije važnog razgovora za posao glas vas može mučiti ovakvim mislima: »Otkud ti pomisao da se možeš nositi s

odgovornostima kakve donosi ovakav posao? Osim toga, previše si živčan. Primijetit će koliko si živčan.« Glasova se zapravo jako teško riješiti, zbog izvorne napuknutosti interpersonalnog mosta i posljedične fantazijske vezanosti. Kada su djeca napuštena, i što ih se ozbiljnije napušta (zanemaruje, zlostavlja, upliće), to više ona stvaraju iluzije vezanosti s roditeljom. Te iluzije Robert Firestone zove »fantazijska vezanost«. Kako bi stvorilo fantazijsku vezu, dijete mora idealizirati roditelje, a sebe učiniti »lošim«. Svrha te fantazijske veze jest opstanak. Dijete se očajnički oslanja na roditelje. Oni ne mogu biti loši. Ako su oni loši ili bolesni, ono ne može preživjeti. Tako je fantazijska vezanost (koja njih čini dobrima, a dijete lošim) poput fatamorgane u pustinji. Daje djetetu iluziju da ima ljubav i potporu u životu. Godinama poslije, kada dijete napušta roditelja, fantazijska je veza već internalizirana. Održava se s pomoću glasa. Ono što je nekoć bilo izvanjsko - roditeljski vriskavi, prijekorni i kažnjavajući glas, sada postaje unutarnje. Zbog toga proces suprotstavljanja unutarnjem glasu i njegove promjene stvara veliku tjeskobu. Ali kao što Firestone ističe: »Nema duboko ukorijenjene terapeutske promjene bez ove popratne tjeskobe.« U početku ovog posla suprotstavljanja unutarnjim glasovima i njihova mijenjanja valja shvatiti koliko moćni ti glasovi mogu biti. Dijete, usvajajući roditeljev glas, preuzima njegovo subjektivno i, u slučaju roditelja utemeljenog na stidu, iskrivljeno stajalište prema sebi. I kao što je istaknuo Firestone, dijete usvaja »stajališta koja su roditelji imali kada su bili najljući i kada su ih najviše odbacivali. Kćerka ili sin usvajaju osjećaje prezira i degradacije koji leže iza njihovih iskaza.«

Kao djeca odrasla u obiteljima utemeljenima na stidu nismo mogli drugačije nego misliti kako smo loši i nevoljeni. Jednostavno, nismo bili u stanju prihvatiti da su nam roditelji utemeljeni na stidu, da imaju nezadovoljene potrebe ili, u nekim slučajevima, da su nesumnjivo emocionalno bolesni. Glas, također, teži generaliziranju, prelazeći s posve određene kritike na druga područja našeg života. Ako je majka, kompulzivna perfekcionistica sklona urednosti i čistoći, prenijela na dijete svoj stid, taj će se kritički perfekcionizam generalizirati na sve druge loše navike i nedostatke. Djeca će se odnositi prema sebi samima s istom porugom, sarkazmom i prezirom, koje su prenijeli na njih. Glas nije pozitivan vrijednosni sustav. »Prije«, kaže Firestone, »on tumači i uspostavlja vanjski sustav vrijednosti kroz ružno napadanje i kažnjavanje sama sebe.« Glas se može pojavljivati ponovno i ponovno, i to kontradiktorno iniciranjem postupaka i budućim osuđivanjem. Firestone je ponudio dokaze da »u svojem najpatološkijem obliku pacijenti koji imaju sklonosti samoubojstvu ili ubojstvu, govore da su čuli "glasove" kroz prave halucinacije. Glasovi su im naređivali da izraze destruktivne porive.« U manje patološkom obliku, kada glasovi predstavljaju roditeljski vrijednosni sustav, ton je najčešće osvetoljubiv i izaziva osjećaj mržnje prema sebi prije negoli ispravljanje ponašanja. Čak i kada osoba priznaje grešku ili krivu procjenu, odnosno kada priznaje da je u krivu, glas je moralizatorski i kažnjiv. Glas može reći: »Isprika nije dovoljna! Nikad nećeš naučiti. Tako si slab i nespretan. Suoči se s tim - jednostavno nisi dobar. Sada si to dokazao.« Glas pravi kategoričke procjene da je pojedinac manjkav i nedorastao te da se nikada neće promijeniti.

Glasovi su najčešće potaknuti obrambenim mehanizmima naših na stidu utemeljenih, zatvorenih primarnih skrbnika. Baš kao što roditelji utemeljeni na stidu ne mogu prihvatiti vlastite slabosti, želje, osjećaje, ranjivost i potrebu za osloncem, oni ne mogu prihvatiti ni potrebitost, osjećaje, slabost, ranjivost i ovisnost svoje djece. Firestone piše da je glas rezultat »duboko potisnute želje roditelja da razore životnost i spontanost djeteta kad god ono ugrozi njihove obrambene mehanizme.« Moramo se sjetiti da su skrbnici utemeljeni na stidu nekoć i sami bili povrijeđena djeca. Njihovi su bol, poniženje i stid bili potisnuti. Njihova srdžba prema svojim postiđujućim roditeljima nije mogla biti izražena zbog straha od gubitka roditelja. Srdžba je bila okrenuta unutra, prema samom sebi i postala je mržnja prema sebi. Obrambeni mehanizmi roditelja od boli i stida sprečavaju da ti osjećaji izbiju u svijest. Da je roditelj dopustio djetetu izraziti te osjećaje, ugrozio bi vlastite obrambene mehanizme. Roditelj mora zaustaviti djetetova osjećanja potrebitosti i boli kako ne bi morao osjećati jednake vlastite osjećaje.
UNUTARNJI GLAS KAO AUTOMATSKE MISLI

Od presudne je važnosti da naučite poklanjati pozornost svojem unutarnjem dijalogu, svojim vlastitim unutarnjim glasovima. Najrazorniji aspekti vašeg unutarnjeg glasa očituju se kao automatske misli. Zamislite sljedeću situaciju: u prepunom nogometnom stadionu žena glasno viče, ustaje, pljusne muškarca koji sjedi kraj nje i izjuri sa stadiona. Nekoliko ljudi promatra prizor. Svatko drugačije reagira. Jedan je muškarac preplašen; mladić je ljut; žena srednjih

terapeut je znatiželjan. Selektivna apstrakcija znači da se toliko usmjeravamo na jednu skupinu pokazatelja u našem okružju da isključujemo sve druge. Internalizirani vas stid potiče da se usmjerite na posebnu skupinu automatskih misli. Isti je događaj potaknuo veoma različite emocije u svakom od promatrača. Emocionalna je reakcija pratila misao koja je interpretirala događaj. Čuo je glas svoje majke kako viče: »Zar nemaš nimalo mozga?« Ljutiti mladić je pomislio: »Žene smiju nekažnjeno tući muškarce.godina je potištena.« Nedavno razvedeni muškarac srednjih godina misli: »Zar se više nitko ne slaže? To je uistinu tužno. Ova zaokupljenost stvara vrstu tunelskog vidokruga u kojem mislite samo jednu vrstu misli i opažate samo jedan aspekt okružja.« Terapeut je pomislio: »Pitam se čime je izazvao takvu reakciju?« A svećenik misli: »Nije li ta žena moja župljanka? Kako neugodno!« U svakom slučaju promatračeva je emocija bila rezultat neke misli. od kojih su mnoge nesvjesne i automatske. . Baš kao što moja sestra može nekažnjeno tući mene. Muškarca koji se uplašio njegova je majka kreštava glasa često pljuskala kao dijete. Tunelski vidokrug proizvod je toksičnog stida. To jednostavno nije pošteno. Naš je mentalni život krcat mislima. Razlog je u automatskim mislima svakog pojedinog promatrača. do te mjere da isključujete sve proturječne misli. Aaron Beck rabi frazu selektivna apstrakcija da bi opisao tunelski vidokrug. svećeniku je neugodno.

»Njihovo obrambeno stajalište«. PRILAGODBA FIRESTONOVA DJELA O GLASU Robert Firestone autor je pionirskog rada u identificiranju izvora i destruktivnosti glasa. manje kritičko stajalište. Firestone je primijetio kako se posebno skupine takozvanih normalnih pacijenata razljute i postanu defenzivne kad im se kaže nešto što tumače kao kritičko ili negativno. piše Firestone. Na taj način pacijenti razotkrivaju svoje napade na same sebe i konačno pronalaze puteve za promjenu negativnog stajališta u objektivnije. Kada se glas eksternalizira kroz verbalizaciju. oslobađaju se snažni osjećaji koji rezultiraju m o ć n o m emocionalnom katarzom popraćenu spoznajom.« U glasovnoj trepiji pacijente se uči eksternalizaciji svojih unutrašnjih kritičkih misli. Glas je moćan. »obično nije povezano s točnošću ili netočnošću povratne informacije . glas postaje ključna dinamika funkcionalne autonomije toksičnog stida. On uzrokuje i uvećava spirale stida.SUPROTSTA UNUTARNJIM VL/AN/E GLASOVIMA Nadam se da je posve jasno kako negativni glas potiče i pojačava toksični stid. Postoje mnoge tehnike za suprotstavljanje glasovima u vašoj glavi i za njihovo mijenjanje. On piše da »proces formuliranja i verbaliziranja negativnih misli djeluje tako da smanjuje destruktivni učinak glasa na pacijentovo ponašanje. Razvio je neke učinkovite tehnike kojima pomaže pacijentima da postanu svjesni ovih neprijateljskih misli. Kada se jednom uspostavi. Povijesno se glasovna terapija razvila iz Firestonovih promatranja »normalnih« i neurotičnih pojedinaca.

Kada ste se uznemirili? Kada ste pretjerano reagirali? U kakvoj se situaciji to dogodilo? Tko je .« Budući da nas već muče naše vlastite kritične misli i napadi na same sebe. vjerojatno su kritičniji prema samima sebi.koju primaju. Firestone je zaključio da »prosudbe i ocjene drugih. Najbolji se rezultati postižu kada sudjelujete u vrsti skupnog rada. osjetimo snažnu ugroženost uvijek kada nas i drugi napadnu na jednak način. Svaku večer prije nego pođete spavati. odmah prestanite. Dnevnik pretjeranih reakcija Prva metoda koju bih vam predložio neposredan je rezultat jednog ranog rada koji je Firestone izveo ispitujući nastanak opsesivnog procesa kritičkoga glasa. što je jača i energičnija njihova obrambena reakcija.« Drugim riječima. kada potvrđuju iskrivljeno mišljenje koje neka osoba ima o sebi. Metode eksternalizacije postiđujućega glasa Firestonove se m e t o d e uglavnom upotrebljavaju u individualnoj i skupnoj terapiji. To znači da ih trebate provoditi s nekim tko je izvježban da vam pomogne. Trebate voditi dnevnik svojih pretjeranih obrambenih reakcija. Ako pri sljedećim vježbama osjetite pretjerano uzbuđenje. Prihvatio sam te metode tako da ih možete koristiti i izvan terapije. nego se podudara s njihovim vlastitim negativnim procjenama samih sebe. teže stvoriti opsesivni misaoni proces. Pokušao sam vam pokazati kako su moćni vaši unutarnji glasovi i zašto ih se ne želite odreći. No postupak se može provoditi i jednostavno tijekom vašeg svakodnevnog interpersonalnog života. razmislite o događajima toga dana.

Jadan si. glasno i emocionalno. Spontano izrazite sve što vam padne na pamet. ja sam odgovorio razdraženim glasom: »Ne očekuj od mene da vodim brigu i o tome itd. Budite spontani pri izricanju. Ništa ne znaš popraviti. Od presudne je važnosti da se pozabavite glasovima. . Pomno slušajte što si govorite. U jednom sam trenutku osjetio kako mi se ton povisuje.« Unutarnji glasovi: Loš si muž. Kuća ti se raspada. Recite to u drugom licu. prosinca ja i moja žena razgovarali o preuređivanju soba u našoj kući. Pretjerana reakcija: Pošto je rekla: »Trebat će mi tvoja pomoć«. Dobri se očevi brinu za kuću. Kakav bezveznjaković! Pravi muškarac zna praviti i popravljati. ili: »Daj si oduška. 16. a potom glasno izrecite. Reći će mu: »Reci to glasnije«. Uskoro sam joj bijesno govorio koliko sam opterećen na poslu. možda će vas iznenaditi provala emocija. 20 sati 45 minuta Predmet Moja žena Sadržaj: Razgovor o preuređivanju sobe u našoj kući.« Savjetujem vam da učinite isto. Čuo sam sama sebe kako govorim: »Ne očekuj od mene da vodim brigu i o tome. Zapišite to.sve bio nazočan? Što vam je rečeno? Je li ono što vam je rečeno slično onome što govorite sami sebi? Tako smo primjerice 16. Savjetujem vam da se opustite u mirnu okružju. Dopustite si da uđete u emocionalni napon potaknut glasom.« Poslije sam unio tu provalu bijesa u svoj dnevnik. Kada počnete naglas izricati unutarnji glas. Fireston u svojem skupnom radu ohrabruje osobu da izrazi sentimente. Jedva držim korak s osnovnim obvezama. Upotrijebio sam sljedeću shemu: Datum: Srijeda. prosinca.

koji se zove igra »samomučenja«. Za to sam vrijeme igrao golf. sretan što si mogu priuštiti unajmljivanje radnika koji će mi popravljati po kući. Unajmio bih nekoga da to učini čak i kada bih sam znao kako. Upućujete izazov i sadržaju glasa i njegovim naredbama. pozvao stolara. Ja imam pametnijeg posla.Odgovaranje na glas Kada izrazite glas. Zamislite vlastitu sliku dok . Udobno sjednite i zatvorite oči.. Sljedeće će vam vježbe pomoći da je osvijestite i pomoći će vam da postanete cjelovitija osoba te da se prihvatite takvi kakvi jeste. Uvijek odgovaram i emocionalno i razumno (logički). Vježbe sam preuzeo iz knjige »Svjesnost« (Awareness) Johna O. U svim se ljudima utemeljenima na stidu ostvaruje unutarnji samokritički dijalog. Ja uvijek sljedećeg dana ponovim dijalog. Mnogi nisu. Ja tu metodu zovem jednostavno otkrivanje unutarnje kritike. Firestone preporučuje da se svjesno ne podčinjavamo glasu i da mu se neposredno suprotstavljamo. Sada zamislite da sjedite ispred sama sebe i da se gledate. Ja sam primjerice.. Gotovo uvijek ona je u tolikoj mjeri dio navike da je nesvjesna. Otkrivanje unutarnje kritike Drugi način za otkrivanje postiđujućih glasova dolazi iz terapije gestalt psihologije. možete početi odgovarati na njega. rekao mu točno što želim i ostavio ga da radi. U svoj sam dnevnik upisao da sam dobar muž i da sam izgradio dobar dom. Moja muškost ne ovisi ni o kojem mojem postupku. Stevensa. Puno radim i mogu si priuštiti da mi netko popravi kuću. Mnogi su valjani ljudi stolari i zidari.

neku podjelu između moćnog. Slušajte svoj glas dok to činite. Što odgovarate na ove kritičke primjedbe? I što izražava boja vašega glasa? Kako se osjećate dok odgovarate? Sada promijenite uloge i ponovno postanite kritičar. svojih riječi. tjelesno.« čega ste još svjesni? Nastavite taj tihi dijalog još nekoliko minuta. Prepoznajete li nekoga poznatog u glasu koji vas kritizira i kaže: »Ne bi trebao. Dok vodite taj unutarnji dijalog.. budite svjesni onoga što kažete te kako to kažete. Primijetite kako se osjećate. Opažate li kakve promjene dok nastavljate dijalog? Sada samo tiho sjedite i prođite u mislima kroz dijalog. izmiče i pronalazi izlike. Roditelj ili »šef« uvijek vas pokušava promijeniti u nešto »bolje«.. Postanite svoja slika i odgovorite na kritike... Započnite svaku rečenicu sa: »Trebao bih.. Uočite sve pojedinosti onoga što se zbiva u vama dok to činite. Zamijenite uloge kad god osjetite potrebu za tim. u svakoj ulozi. Vjerojatno osjećate vrstu razdora ili sukoba. kao da govorite nekoj drugoj osobi.. kritičkog.« ili njihovim ekvivalentima. Kako ta slika sjedi? što ta slika nosi? Kakav izraz lica vidite? Sada u sebi kritizirajte vlastitu sliku. a što ne biste trebali činiti. (Ako pokus provodite sami. Povremeno napravite stanku kako biste samo slušali vlastite riječi i dopustili si da ih doživite. Sada zamislite da ste zamijenili mjesto sa slikom. slabijeg dijela sebe koji se ispričava. To je kao da ste podijeljeni na roditelja i dijete..sjedite pred sobom. možda poput slike u ogledalu. boje glasa itd.) Recite samom sebi što biste trebali. a dijete ili »gubitnik« . ali ne prekidajte dijalog. Sastavite dug popis kritičkih primjedaba. autoritativnog dijela sebe koji zahtijeva da se promijenite i drugog. govorite glasno. »Ne bih trebao.«.

Kritički se glas može aktivirati u bilo kojoj situaciji ranjivosti ili izloženosti.stalno izbjegava te pokušaje promjene. Drugi je korak uzeti svaku od kritičkih poruka i prevesti ih u konkretno. A kada se nađe u pokretu. Prevodeći ta uopćavanja (ocjene. Pazite da osoba kojoj se obraćate bude takva koja nije utemeljena na stidu. U trećem koraku treba uzeti ove tvrdnje (ocjene. stanja vrijednosti) i suprotstaviti im pozitivne. Preporučujem da pođete nekomu. Kao takva. Slušajući glas koji vas je kritizirao i postavljao vam zahtjeve. glas supruge ili supruga. kolegi sa skupne terapije. Primjerice. Umjesto: »Sebičan si«. neistinita je.« Važno je verbalizirati i čuti izrečeno. U životu svakoga od nas postoje trenuci kada nešto želimo napraviti na svoj način. jer njime održavate neprihvaćanje samog sebe i svoju podijeljenost. šefa ili kakvog drugog autoritativnog lika koji vas kontrolira. Nužno je izvanjštiti taj unutrašnji dijalog. recite: »Ne razumijem algebru. možete vidjeti stvarnu sliku sebe i prihvatiti se na uravnoteženiji i integriraniji način. suprugu ili s u p r u z i i da p r e d njim verbalizirate p o z i t i v n e . pokreće se postiđujuća spirala. možda ste prepoznali glas jednoga od svojih roditelja. najboljem prijatelju. umjesto da si kažete: »Sebičan sam«. recite: »Nisam htio oprati suđe. recite: »Nesebičan sam. To je prvi korak u izvanjštenju glasa. postiđujuća spirala stječe vlastitu moć. Ili je možda zvučao kao glas neke druge osobe iz vašeg života koja vam postavlja zahtjeve. tj. specifično ponašanje. samoafirmativne tvrdnje. određeno ponašanje. Ova vam vježba pomaže da osvijestite kritički dijalog. Postoje područja života u kojima smo svi zbunjeni.« Umjesto: »Glup si«. Kada se aktivira. stanja vrijednosti) u konkretno.« Svaka je kritička tvrdnja generalizacija. .

katastrofičke misli o nesposobnosti da se nosimo s budućnošću. (Opsjednutost težinom. Primjerice. Ova vježba sastavljena od četiri koraka moja je prilagodba rada Josepha Wolpea. Postiđujuće misli o budućoj bolesti i katastrofi mogu učiniti osobu kronično tjeskobnom. Isto je sa samoomalovažavajućim mislima kao: »prestidljiv sam da bih stekao prijatelje ili nešto postigao« ili »tako sam glup«. kritičke i postiđujuće misli kajanja i žaljenja. Hlače su mi tako nategnute da je to odvratno. što rezultira ozbiljnom depresijom. Zaustavljanje misli ima svrhu zaustaviti spiralu u njezinu izvoru. Ozbiljno sam bolestan. Zastanite na trenutak i zapišite pet misli koje vas najviše postiđuju. Misli kao što su »samo da nisam učinio to i to« sigurni su putevi za otpočinjanje spirala stida.) 2. Što ste opsjednutiji nečim. Wolpea i Meichenbauma.ZAUSTAVITE OPSESIVNE POSTIĐUJUĆE MISLI Vježbu sam uzeo iz rada Baina. (Opsjednutost roditeljskim dužnostima. Ovom se tehnikom postiđujuća misao prekida oštrom zapovjedi da se prestane i zamjenjuje se novom.) . samoafirmativnijom misli.) 3. intenzivnija je spirala stida. Njezina je najveća korist u zaustavljanju prve misli ili misli koja se stalno vraća i potiče postiđujuću spiralu. Misli potaknute stidom mogu se podijeliti u tri kategorije: samoomalovažavanje. Ja sam promašen kao otac. I opsjednutost vlastitim promašajima i ograničenostima potiče spiralu. (Opsjednutost tjelesnom bolešću. ja sam radio na sljedećih pet misli kada sam prije nekoliko godina provodio ovu vježbu: 1.

Poslije. Pod broj 1 stavite misao koja vas najviše postiđuje. boje. (Opsjednutost moralom. Kakve koristi? Umrijet ću. pokušajte proživjeti osjećaj koji se pojavljuje uz postiđujuću misao. Važno je da ovom vježbom postignete uspjeh. Ne možete samo poželjeti da postiđujuća misao ode. mirise. To zahtijeva usmjerenost na postiđujuću misao.. Udubite se u prizor. Ako imate teškoća u vizualiziranju. morate je otjerati. Poredajte ih s obzirom na mjeru u kojoj vas uznemiruju i postiđuju.) 5. Ako počnete osjećati stid.) Pokušajte utvrditi koje vam se to misli stalno vraćaju i neprestano vas postiđuju. Evo četiri koraka za zaustavljanje opsesivne postiđujuće misli. jer ako . Ne morate odabrati najgoru. možete se vratiti na one misli koje vas najviše postiđuju. Sada počnite slijediti lanac misli koje ste imali pri postiđujućem prizoru. kada steknete vještinu zaustavljanja misli. a potom naglo zatvaranje i pražnjenje uma. Prvi korak: Zamislite misao Zatvorite oči i predočite si situaciju u kojoj bi se vaša opsesivna misao vjerojatno pojavila. Snažno se udubite u taj prizor prije nego započnete drugi korak. Stoga odaberite onu misao za koju mislite da je možete nadvladati. Ili čuti glas koji vam govori misao.. Sjetite se razgovora sa samim sobom. (Opsjednutost smrću. Zaustavljanje misli iziskuje istinsku odlučnost da ostanemo mentalno budni.4. Sada odaberite jednu od postiđujućih misli na kojoj ćete raditi. osjećaje. Zamislite što više pojedinosti u vezi s prizorom: kakvu odjeću nosite. Stvarno sam sebičan. potom pod broj 2 onu koja dolazi odmah iza nje itd. Pogledajte brojeve 1. 2 i 3. to je dobar znak. zvukove osobe (osoba) u prizoru.

Pokušajte ponovno i provjerite može li vam um biti slobodan punih 30 sekundi. pokušajte da vam um bude slobodan punih 30 sekundi. Vratite se opsesivnoj misli. Sjednite ili ležite i opustite se. Kada sat . postavite si cilj da vam na 30 sekundi nakon glasno izrečenog STOP um ostane potpuno prazan. Ja se volim poslužiti kasetofonom. Potom pokušajte ponovno. Kada čujete riječ STOP (trebalo bi biti izrečeno glasno i odlučno). Drugi korak: Prekid misli Misli se mogu prekinuti brojnim tehnikama iznenađenja.. možete ih voljno i smanjiti. Smjestite se blizu kasetofona. Mijenjajte intervale i kada čujete STOP. razgovor sa samim sobom. Treći korak: Prekid misli bez pomoći sa strane Sada se morate smjestiti negdje gdje vas neće smetati. Da biste se uvježbali. potom se upustite u doživljaj stida. Morat ćete vikati STOP ne bojeći se da će vas netko čuti. Snimite riječ u raznim vremenskim razmacima. itd. Ponavljajte to. Zapamtite da će vam se misli vratiti. Dozovite u sjećanje slike. Uključite kasetofon kada počnete razgovarati sa samim sobom o prizoru. ostavite kasetofon uključen dok se vraćate na opsesivnu misao. Navijte budilicu da zazvoni za tri minute. Pozabavite se pojedinostima prizora i pustite da razvije sve svoje tipične asocijacije. Vratite se svojim bolnim mislima. Često se upotrebljavaju budilice.možete voljno intenzivirati postiđujuće osjećaje. Doživite je sa svim popratnim osjećajima. osobe. Uključite ga i snimite glasno izrečeno STOP. ne kraćima od dvije minute. ponovno uključite kasetofon i kada čujete glasno izrečeno STOP pratite koliko će vam dugo um biti slobodan od bolne misli. Zatvorite oči i ponovno uplovite u doživljenu postiđujuću situaciju.

Kada uspijete zaustaviti misao na trideset sekundi normalnim glasom. Bez obzira na to kako dobri bili u zaustavljanju misli. podignuti ruku kao prometni policajac ili se poslužiti mojom omiljenom tehnikom . vrijeme je da počnete govoriti STOP normalnim glasom. viknite STOP i provjerite koliko će vam dugo um ostati čist od bolnih osjećaja. Vježbajte dok ne budete mogli zaustaviti misao šapćući STOP.. izbrišite je.nategnuti i otpustiti gumicu omotanu oko zgloba ruke. Pustite da vam misli odlutaju i u trenutku kada se pojavi bolna misao. počnite ponovno cijeli postupak. Kada vam to uspije.zazvoni. zaustavite misao bezglasnom naredbom. Jednostavno je isključite u trenutku kada počne. Kada uspijete isključiti opsesivnu misao na trideset sekundi. Ako u početku trebate lupiti ravnalom ili nategnuti gumicu. Sada vježbajte govoriti STOP u sebi. pucnuti prstima. ovaj put šapćući. Recite STOP u sebi. ako imate teškoća s prekidanjem misli. misli vam neće ostati prazne duže od trideset do . Četvrti korak: Zamjenske misli Sada možete zaustaviti postiđujuću misao u trenutku kada to želite. prije nego pokrene spiralu stida... Svrha bezglasnog izgovaranja riječi STOP jest da možete zaustaviti opsesivnu misao bilo gdje. vratite se neželjenim mislima. a da ne privučete pozornost drugih. učinite to. Ovaj put nemojte puštati kasetu niti navijati budilicu. lupiti ravnalom o stol. pokušajte sljedeće dok vičete STOP: možete iznenada skočiti. u trenutku kada vam opsesivna misao padne na pamet. Samo zamislite da čujete glasno izrečenu riječ STOP Možete stisnuti glasnice i pomicati jezik kao da naglas govorite STOP. Sada navijte sat i pokušajte ponovno..

Evo nekih primjera onoga što si možete reći: »Ovo je uznemirujuće. »Pozdravi se s prošlošću. »Treba nam hrabrosti da budemo nesavršeni«. stoga se nakon 30 do 60 sekundi stara misao može vratiti ako je ne zamijenite pozitivnom misli. »Duboko udahni. a nije upozorenje na infarkt kojim me Bog kažnjava zbog grijeha iz prošlosti.«. Učinkovite vas sarnoafirmativne tvrdnje podsjećaju na vašu moć da kontrolirate spirale stida i stidljive reakcije. Izricanje tvrdnji u drugom licu uspostavlja distancu između vas i vaših reakcija i podrazumijeva stanovit stupanj vanjske kontrole. Ako sudjelujete u programu u 12 koraka. »Napravi nešto dobro danas i sve će biti u redu. ništa ne traje vječno. ali ne i opasno«. stani. a potom izmislite vlastite. Pusti da prođe. Priroda ne podnosi vakuum. Tehniku upotrebe neizravnih samoafirmativnih tvrdnji nakon prekida misli prvi je razvio Meichenbaum.« Ovo su samo prijedlozi. »I to će proći« itd. »Uskoro će prestati. Tvrdnje koje počinju sa »ti« obično su djelotvornije od onih koje počinju sa »ja«. Povrh svega. Odaberite među njima one misli koje vam se sviđaju. opusti se«. Izvorno je to zvao vježba cijepljenja od stresa. dobro je zaboraviti«.šezdeset sekundi. Bol u plućima obično izaziva želučana nadutost. Ove se nove pozitivne misli zovu neizravne sarnoafirmativne tvrdnje. upotrijebite neki od uobičajenih slogana kao: »Sve u svoje vrijeme«. zapamtite da je naš stari postiđujući unutarnji razgovor sa samim sobom utvrđivan godinama. »Treba ići korak po korak«. Drugo prijeko potrebno za dobre sarnoafirmativne tvrdnje jest usmjeriti se na činjenice. Morate vježbati »zaustavljanje« postiđujućih misli i ponavljanje neizravnih .

na stidu utemeljene predodžbe samih sebe i iskrivljena razmišljanja kakvo takve predodžbe izazivaju. Ti su nam ljudi znatno pomogli da shvatimo kako možemo izmijeniti misli koje dovode do stida i unutarnjih dijaloga. . sastavljenog od sljedećih vrsta iskrivljena mišljenja: Iskrivljeno razmišljanje utemeljeno na stidu Katastrofičnost Glavobolja upućuje na prijeteći tumor na mozgu. Katastrofičnost nastaje kao rezultat nedostatka osjećaja za mjeru ili osjećaja osobne vrijednosti. Potom recite svoju neizravnu samoafirmativnu tvrdnju. Takvo je vjerovanje osnova za razmišljanje utemeljeno na stidu. R A D ALBERTA ELLISA I AARONA BECKA Ovo je moja prilagodba rada Alberta Ellisa i Aarona Becka. kao da skijate na blagoj padini. Premda se ne slažem s Ellisom da su svi osjećaji neposredno povezani s unutarnjim mislima ili razgovorom sa samim sobom.. iziskuje vrijeme i strpljenje. Počnite. vjerujem da su njegove tehnike moćno sredstvo za popravljanje naše osnovne. koje je vrsta egocentričkog tunelskog vidokruga. savjetujem da se služite gumicom na zglobu šake. Kada vam dođe uznemirujuća misao i kada u sebi kažete STOP.«. Naš se na stidu utemeljeni identitet zasniva na vjerovanju da smo neispravni i manjkavi kao osobe. istodobno nategnite i pustite gumicu. s mišlju koja nije od onih što vas najviše postiđuju i koja nije preteška. Bit će zastoja. Tada neprestano vrtimo scenarije »što ako..samoafirmativnih tvrdnji. To je vještina i kao sve vještine. Osim toga. Poruka da dođete u šefov ured znači da će vas otpustiti.

Uspoređujem to s kroničnom zuboboljom. Pretpostavljate da su takvi i drugi prema vama. Slično. Muškarac čija se žena žali na sve skuplju hranu.« Takve pretpostavke obično potječu iz intuicije. slutnji. Ako vas stalno boli zub. »Znam po njihovim licima da će me otpustiti.« »Ona misli da sam nezreo. Ja sam stvarno površan. U podlozi toga je pretpostavka da je vaša vrijednost upitna. tumači to kao napad na svoju sposobnost da priskrbi za kuću. ako je vaš ja napuknut i ako ga bolno doživljavate. njezin muž zapravo umoran od nje. »On je mnogo bolji organizator od mene. Personalizacija uključuje naviku stalnog uspoređivanja sebe s drugim ljudima.« Usporedbe nikad ne prestaju. Postanete zubocentrični. Perfekcionistički sustav traži uspoređivanje. Zamišljate da ljudi misle o vama jednako loše kao i vi o sebi. nejasnih strahova ili nekih prošlih iskusatva.« »On sve tako duboko osjeća. Personalizacija Ljudi utemeljeni na stidu su egocentrični. To je posljedica perfekcionističkog sustava koji pothranjuje stid. postajete egocentrični.Čitanje misli Kod čitanja misli donosite pretpostavke (bez dokaza) o tome kako ljudi reagiraju na vas. Ljudi utemeljeni na stidu sve dovode u vezu sa sobom. Čitanje misli je projekcija. Jedan krivi šav znači: »Nikada . inače mi ne bi postavljala ovakva pitanja. Kao osoba utemeljena na stidu kritični ste prema sebi. Pretjerano poopćavanje Ovo iskrivljenje mišljenja posljedica je megalomanske značajke toksičnoga stida.« »Ona mnogo bolje od mene poznaje samu sebe. mislite jedino na to. Nedavno udana žena misli da je svaki put kada priča o umoru.

Uvijek ću se morati boriti. Muškarac je rekao: »Ova zemlja ide k vragu«.. Ali cijela zemlja nije samo jedan entitet. Nikad neću dobiti bolji posao. npr. Brak je dinamičan proces. Ono predstavlja megalomansko apsolutiziranje koje pretpostavlja da nepromjenjiv zakon upravlja vašim mogućnostima za sreću. uopćen zaključak utemeljen na jednom jedinom događaju ili dokazu. ne cijeli brak. svaki i svi.. Nitko me ne bi volio kada bi znao kakav sam uistinu. Pretjerano uopćavanje vodi prema životu sa sve više ograničenja. procese i ljude. Pretjerano uopćavanje vodi do univerzalnih negativnih tvrdnji. divni ili užasni. Nedavno sam čuo klasičan primjer. Ova zemlja podrazumijeva bezbrojne dinamike.. Razmišljanje ili/ili Još jedna posljedica megalomanije utemeljene na stidu polarizirano je mišljenje ili razmišljanje ili/ili..« U ovom iskrivljenju mišljenja pravite širok. Drugi je oblik pretjerana uopćavanja ono što zovemo nominalizacijom gdje se proces pretvara u pojedinačno.. Taj čovjek nije zadovoljan nekim aspektom svih tih dinamika...: »Nitko me ne voli.neću naučiti šivati.« Kada netko ne želi izići s vama znači: »Nitko nikada neće htjeti izići sa mnom. Glavna oznaka ovog iskrivljenog razmišljanja ustrajanje je na dihotomnim izborima: sve percipiramo u krajnostima. Najrazorniji . Samo je jedan njegov aspekt u nevolji.« Druge su karakteristične riječi sve. Nema srednjega. Zašto nikada ne mogu napraviti nešto kako treba. Ljudi i stvari su ili dobri ili loši.. Taj oblik deformirana mišljenja pojačava stid. »Moj je brak bolestan« primjer je nominalizacije.

bila je odlučna u namjeri da bude savršen roditelj svoje dvoje djece. počela je koriti samu sebe preda mnom. Ako niste savršeni i bezgrešni. Razmišljanje »moram« neposredan je rezultat perfekcionizma. a potom na objed u lijep restoran. moja pacijentica. morate stalno dokazivati da su vaša stajališta i postupci ispravni. Ta vas deformacija mišljenja uistinu drži u vjeveričjem kavezu. ne zanima vas istinitost drugih mišljenja. Budući da ne možete pogriješiti. Imati pravo Kao osoba utemeljena na stidu. sigurno ste promašeni. Zauzimate obrambeni stav. Jedna samohrana majka. Ne dobivate nove podatke koji bi vam pomogli da promijenite svoj sustav vjerovanja u vezi sa sobom. Jedna mi je pacijentica rekla da bi je njezin muž morao željeti izvesti na nedjeljne vožnje. Pravila su ispravna i neupitna. nego samo obrana vlastitog. U trenutku kada je osjetila umor od kućanskih obveza. Razmišljanje »moram« Karen Horney je pisala o »tiraniji moranja«. Bila je ogorčena na sebe kao roditelja. U ovoj vrsti deformiranog mišljenja polazite od popisa krutih pravila o tome kako biste se vi i drugi ljudi trebali ponašati.« Činjenica da njezin muž nije htio to raditi značila je da je sebičan i »misli samo o sebi«. »Svaki muškarac koji voli svoju ženu morao bi je izvesti na vožnju u prirodu. Nema mjesta greškama. jer rijetko saznate bilo kakvu novu informaciju. . Osoba utemeljena na stidu svojim iskrivljenim mišljenjem uzrokuje da se i drugi i ona sama osjećaju jadno.aspekt ovog iskrivljenog razmišljanja njegov je utjecaj na prosudbu samoga sebe. Najčešće karakteristične riječi za ovu deformaciju mišljenja jesu mora i treba.

Kada sam ga ispitivao. Filtriranje je način pretjerivanja i »negativiziranja« vaših misli. U svojem. Suprotan privid jest privid svemoćne kontrole.Privid kontrole Privid kontrole važan je oblik prikrivanja toksičnog stida. To pokreće moćne spirale stida. To vas drži zarobljenim unutar vašeg ciklusa stida. Povučena i tiha djevojka koju ste izveli zapravo je jedna od onih dosadnih . Vidite sebe kao bespomoćnoga. Osjećate se odgovornim za sve i svakoga. Njegov ga je šef pitao bi li mogao napraviti nov izvještaj u kraćem roku. Današnje su cijene astronomske. To je mojeg pacijenta potištilo. Okrivljavanje i globalno etiketiranje Okrivljavanje je oblik prikrivanja stida i sredstvo njegova prenošenja na druge. Proizvod je megalomanije i dvojako iskrivljuje mišljenje. na stidu utemeljenom strahu od manjkavosti uopće nije čuo veliku pohvalu koju je dobio. U vašoj prodavaonici drže pokvarenu hranu. Okrivljavanje ide ruku pod ruku s globalnim etiketiranjem. Kognitivna deficijencija ili filtriranje U ovom iskrivljenju mišljenja odabirete jedan element situacije isključujući sve ostale. dobio je velike pohvale za marketinški izvještaj koji je sastavio. Nosite svijet na svojim plećima i osjećate se krivima kada nešto ne ide kako treba. Ne vjerujete da imate ikakvu stvarnu vlast nad zbivanjima u svojem životu. Pojedinost koju odaberete podupire vaše mišljenje o osobnoj manjkavosti. koji je bio dobar upravni savjetnik. vanjski upravljanog ili pak kao svemoćnoga i odgovornoga za sve oko sebe. otkrio sam da je opsjednut mišlju kako njegov šef želi reći da je lijen. Jedan moj pacijent.

Čini se da treći korak ljudima zadaje najveće teškoće.001%)? .000 (0.cura koje na plesu uvijek ostanu bez partnera. Pismeno opišite iskrivljenja mišljenja i tako restruktuirajte i odbacite razmišljanje utemeljeno na stidu. Uočite iskrivljenja mišljenja 3. ili jedan od 100. Katastrofičnost Najlogičnija protuteža katastrofičkom razmišljanju razumna jest procjena stvarnih mogućnosti za neki događaj. Pismeno opišite situaciju koja je prouzročila stid 2.1%).01%). Tri koraka jesu: 1. Naša su iskrivljena razmišljanja toliko ukorijenjena da teško spoznajemo kako ima i logičnijih načina mišljenja. To su deformacije mišljenja i sprečavaju vas da pošteno pogledate sami sebe i osjetite svoju bol. Kakva je vjerojatnost? Jedan od tisuću (0. Kako izvanjštiti deformirano mišljenje Da biste se počeli obračunavati sa svojim iskrivljenim razmišljanjima utemeljenima na stidu. vratite se u vrijeme kada ste doživjeli bolnu epizodu stida. Slijedi vodič za logičke ispravke opisanih iskrivljenja mišljenja. Sljedeći postupak u tri koraka pomoći će vam da otkrijete iskrivljenja mišljenja u toj situaciji. Također će vam pomoći da restruktuirate mišljenje. Vaš je muž beskarakterni glupan. odnosno procjena njegove vjerojatnosti u postocima. Upravo će vas vlastita bol natjerati na promjenu. jedan od deset tisuća (0. Okrivljavanje i globalno etiketiranje sredstva su s pomoću kojih odvraćate pozornost od vlastite boli i odgovornosti.

« itd. Nemojte stvarati zaključke ako nemate valjane dokaze. nikada. Upotrijebite tu riječ kada dajete svoje tumačenje. . svi ponavljajući ih. Odviknite se od uspoređivanja. nikada. uvijek.. uključuju iskrivljenje mišljenja zvano nominalizacija. Provjeravajte. Personalizacija Natjerajte se da dobijete dokaze za svoju pretpostavku o tome što je značilo šefovo namršteno lice. svatko. Ne možete staviti svoj brak ili svoju zemlju u tačke.. najbolje ćete proći ako ne donosite zaključke o ljudima.. Tvrdnje: »Moj je brak loš« i »Ova zemlja ide k vragu«. Dugoročno gledajući. Ispitajte riječi kao što su: sve. Pretjerano poopćavanje Za pretjerano poopćavanje upotrijebite tehniku tablice u tri stupca: Dokaz za moj zaključak Dokaz protiv mojeg zaključka Alternativni zaključak Napravite memo-karticu na kojoj ćete napisati Nema apsolutnih istina..« Najbolje je da provjerite dokaze za svoje zaključke. Naučite upotrebljavati riječi kao što su: ponekad. nitko. Provjerite valjanost nominalizacije pitajući se možete li staviti nešto u tačke. često.Čitanje misli Čitanje misli oblik je zamišljanja i fantaziranja. Gledajte na sva svoja tumačenja o drugim ljudima kao na halucinacije. nikada. Recite: »Mislim li uistinu da baš nikada. možda. Recite: »Moja je fantastična halucinacija. nikada.

Razmišljajte u postocima. Taj je pacijent smatrao da je. Rekao sam mu što sam opazio u njegovu držanju kada mi je govorio o utakmici i upitao ga što misli o tome. A zapravo nema crnog i bijelog.Razmišljanje ili/ili Upotrijebite i ovdje svoju memo-karticu Nema apsolutnih istina. počeo je drugačije disati. Odgovorio je: »O. Čak nije mogao doći ni na njegovu utakmicu za školsko državno prvenstvo. Opisao je kako mu je otac radio od jutra do večeri. prestajete slušati i učiti. stisnuo je šake i odvratio pogled od mene. Zato sam se pozabavio time. Oko 5 posto vremena ja sam sebičan. Kao dobar slušatelj obraćate pozornost i na sadržaj i na sam proces. to nije važno. Stajalište »imam pravo« može se prevladati tako da postanete djelatan slušatelj. njegov mi je glas zvučao ljutito. Mogao bih vam još dugo pričati o ovom slučaju. Učite reagirati i provjeravati. Svijet je siv. Toksični stid podrazumijeva da je nešto više od ljudskog ili manje od ljudskoga. Imati pravo Imajte svoj vlastiti zdravi stid. Ako uvijek mislite da imate pravo. budući da je njegov otac tako p u n o radio. Neki mi je muškarac počeo pričati kako je imao sjajno djetinjstvo i kako je njegov otac bio najbolji čovjek kojeg je ikada sreo. Carl Rogers učinio je pionirski rad u razvoju ove vještine. .« Kada je to rekao. Dok je to govorio. Blago sam ga upozorio na ono što mi je upravo ispričao. ali ostalo vrijeme sam nježan i velikodušan. To je temelj njegova megalomanskog razmišljanja. Evo jednog primjera. opravdano što nije imao vremena za njega. Učite slušati ušima jednako kao i očima. Razmišljanje ili/ili oblik je apsolutiziranja.

Napišite frazu: »Nema potrebe da pretjerujem. strašno. pate vlastite patnje i rješavaju vlastite probleme. Već sam rekao da su neuroze i poremećaji ličnosti poremećaji osjećaja za odgovornost. odvratno itd. Privid kontrole Osim u onome što je Bog odredio. sami ste odgovorni za sve što se događa u vašem svijetu. Prisjetite se barem tri iznimke od vašeg pravila.« Moja najomiljenija fraza . Krutost je oznaka mentalne bolesti. Neka vam budu ono što su biku crvene krpe. Naučiti se odgovornosti i dopustiti drugima tu privilegiju znači živjeti u realnosti. prilagodljivost je oznaka mentalnog zdravlja. Važno je zapamtiti da drugi vjeruju u ono što govore jednako snažno kao što mi vjerujemo našim vlastitim uvjerenjima. ne zaboravite da poštovati druge znači dopusititi im da žive vlastite živote. Mogu se nositi s tim. Volim se upitati: »Što mogu naučiti iz stajališta druge osobe?« Razmišljanje »moram« Izbjegavajte riječi moram i trebam. Proces provjeravanja pomaže nam shvatiti stajalište drugoga. Kognitivna deficijencija ili filtriranje Prestanite rabiti riječi kao što su užasno. učimo vidjeti stvari onakvima kakvima ih drugi vide. Mogu to izdržati. Prilagodljivi ljudi ne upotrebljavaju te riječi. Zapitajte se: »Koje su to moje odluke prouzročile ovakvu situaciju? Kakvu odluku mogu donijeti sada da to promijenim?« Osim toga. Bez prilagodljivosti nema slobode. jer uvijek ima iznimaka i posebnih oklonosti.slušajući i provjeravajući. a potom zamislite sve moguće iznimke.

Kako većina starih kritičkih glasova dolazi iz nečijeg tuđeg mišljenja o vama. Njome pokušavamo zamijeniti stara negativistička i kritička stajališta novim. Pogledajte gredu u vlastitom oku. Potom razmišljajte o onome što je za vas sigurnost ili mislite o vrijednim stvarima koje imate. . To je točno. Usredotočite se na vlastite probleme. Zvati ga beskičmenjakom znači ljutiti se što mi je on šef. realističnim i pozitivnim tvrdnjama o sebi. ali nije opasno. umjesto trun u oku svojega brata. upitajte se: »Što pokušavam izbjeći?« Čak ako i zaključite kako baš ništa ne pokušavate izbjeći. oni predstavljaju subjektivno mišljenje o vama. Okrivljavanje i globalno etiketiranje Prihvatite odgovornost za svoje ponašanje i odluke. a ne ono što vi uistinu jeste. Usmjerite se na pronalaženje strategija kojima biste riješili problem umjesto da opsesivno razmišljate o samom problemu.dolazi iz Abrahamova zakona. Recite si: »Ovo je uznemirujuće. MIJENJANJE UNUTARNJIH GIASOVA POZITIVNE TVRDNJE KROZ Ovo je doslovno tehnika pozitivnog ispiranja mozga. Kada počnete etiketirati. Moj je šef često konzervativan. morate promijeniti središte interesa. Usmjerite se na teme kakve su opasnost ili gubitak. radije budite određeni nego globalni. Rijetko riskira.« Da biste prestali filtrirati. Nova će vam stajališta pomoći promijeniti unutrašnji dijalog tako da možete biti onakva osoba kakvom želite biti.

Istraživanja su pokazala da je to vrijeme potrebno za najbolji rezultat.. Reakcija. Ja. Kada napišete pozitvnu tvrdnju. Ako nema nikakve reakcije. Reakcija 1. nastavite tehniku pozitivnih tvrdnji. Reakcija. čekajte svoju prvu spontanu reakciju. Često će ta reakcija biti negativna. Čekajte prvu spontanu reakciju koja vam padne na pamet.. 3. lijen.« ili: Tako si neuredan. često sam srdačan i ljubazan. . Reakcija. . 4. Primjerice: »Zašto ne možeš biti kao tvoja sestra. Monotonijom ponovnog ispisivanja iste tvrdnje iznenadit ćemo svoje kontrolne mehanizme. brat. Svrha reakcije je izvanjštiti sve negativne. Ponovite gornje izjave. glup itd.Tehnika pozitivnih tvrdnji traži da napišemo neku pozitivnu tvrdnju o sebi 15 do 20 puta na dan (idealno dva puta). 2. . često sam srdačan i ljubazan. Čekajte oko jednu minutu.« Evo sheme koja će vam pomoći ostvariti tehniku pozitivnih tvrdnji: Pozitivna tvrdnja 1. kakva god bila Ovo treba činiti 21 dan. često sam srdačan i ljubazan. kakva god bila. Ja. pišući potpuno istu rečenicu koju ste već napisali. kakva god bila. 2. Važno je zapamtiti da su neki od najpostiđenijh dijelova naše predodžbe o sebi bili neprestano ponavljani. . 3. postiđujuće poruke koje imamo u nesvjesnom. Ja. itd. 4.

drugi. 5. Najbolje je to činiti neposredno prije spavanja. ovako: »Što više ja. Ja često puštam svoje kasete dok vozim autocestom ili kada legnem u postelju. Ponavljajte ih dok poptuno ne nestane napetost i grimase s vašeg lica. Svaki dan radite na istim pozitivnim tvrdnjama. 6. Nastavite svakoga dana raditi na pozitivnim tvrdnjama sve dok se one potpuno ne integriraju u vašu svijest. drugom i trećem licu. Snimite pozitivne tvrdnje na kasetu i pustite ih kad god vam je zgodno. jer se i vaše doživljavanje sebe kroz oči drugih ostvaruje na jednak način. Recite i napišite svaku tvrdnju u prvom. Ponavljajte ih dok ne ugledate na svom licu sretan. opušten izraz. .Pozitivno razmišljanje pomaže 1. uvijek trebate staviti vlastito ime u tvrdnju. 4. Pisanje u drugom i trećem licu veoma je važno. 3. volim sama sebe. ujutro prije posla ili svaki put kad vam nešto »ne ide«. Napišite svaku tvrdnju 10 do 20 puta. Znat ćete da je tako kada vaš um počne odgovarati pozitivno i kada počnete osjećati kako vladate vlastitim ciljevima. 2. voli sama/samu sebe. voliš sama sebe.« »Što više ti. više te vole . Upotrebljavat ćete svoj um tako da služi vama. više ga/ Zapamtite. je vole drugi. Dobro je gledati se u zrcalo i glasno izricati pozitivne tvrdnje. drugi. više me vole .« »Što više on/ona.« .

suprotnih. sviđam sebi. Ja. . 2. Ja. zaslužujem pohvale za svoj uspjeh i postignuća. Što se više ja. sviđaju sami sebi. Ja. čuti neki glas kojega prije niste bili svjesni. voljen sam i cijenjen bilo da sam sam ili imam nekoga. čak i ako sam 11. Ti negativni glasovi postaju izvorom novih. Ja. odlučna sam osoba i dopuštam i drugima da budu takvi. 3. . 8. to se više i drugi . 6. Možda ćete. voljeti. . dragocjen sam i neusporediv sviđalo mi se to ili ne. . Pozitivne tvrdnje za jačanje samopouzdanja 1. Ja. Ja. . osim toga. možda čete uočiti i neke negativne glasove. Kako se s vremenom budu gomilale reakcije. a da ne izgubim njihovu ljubav. . Ja sam osoba koju je lako 7. imam pravo reći »ne« ljudima. 5. Ja. ona postaje to istinitijom. Služite se vizualizacijom u tehnici pozitivnih tvrdnji. 9. bez obzira na to jesam li se zbog njih namučio ili ne. privlačan sam i ljudi me vole i što više ponavljam ovu tvrdnju. 4. . . Ja. jako se sviđam drugima i drugi se jako sviđaju meni.7. Ja. volim sebe. pozitivnih tvrdnji. . jako se sviđam samom sebi. Ja. sada sam vrijedna osoba. . . 12.

Barem je tako bilo u mojem slučaju. POGLAVLJE KAKO PREVLADATI TOKSIČNI STID U VEZAMA »Jer postoji samo jedan istinski problem .problem ljudskih odnosa. pijesak i zvijezde Česta šala među polaznicima programa u 12 koraka ova je nerijetko citirana tvrdnja: »Mi ne sklapamo veze.« To je jedna od onih šala koje trebaju ublažiti bol što je doživljavaju osobe utemeljene na stidu kada pokušavaju ostvariti vezu. Vjetar. To iziskuje samopouzdanje i hrabrost. Biti intiman znači riskirati da izložimo naša unutrašnja ja jedno pred drugim. . Takva hrabrost stvara novi prostor u našoj vezi. Taj prostor nije moj ili tvoj.« Antoine de Saint Exupery. on je naš. Zaista. da ogolimo naše najdublje osjećaje. zaboravljamo da nema nade ili sreće osim u ljud­ skim odnosima. rekao bih da je intimnost najveći problem koji proizlazi iz internaliziranog stida.11. istinsku intimnost. Intimnost iziskuje sposobnost da budemo ranjivi. Biti intimni znači biti baš onakvi kakvi jesmo te voljeti i prihvaćati jedno drugo bezuvjetno. želje i misli. uzimamo taoce.

Nisam imao sebe. Nisam mogao zamisliti da ću prekinuti bilo koju vezu. Iz istoga mi je razloga teško odgoditi užitak za poslije. Užasava me pomisao da bih mogao biti napušten. ne samo od drugih nego i od sama sebe. jer nisam mogao ući u sama sebe. Nisam imao vezu sa samim sobom. Radije se držim onoga što imam. Možda ga više neće biti. izraz ovisnost o drugome točno definira problem. Jako sam se namučio dok se nisam riješio potrebe za kontrolom. Nikoga ondje nije bilo. Još uvijek imam bilješke od prije trideset godina. Kao odraslom djetetu bilo mi je teško raskinuti bilo s čime. Kada je riječ o vezama. Nisam imao ja koje bih dao drugome. jer bih mogao i to izgubiti. Oni su rezultat »neraskidivosti saveza« o čemu govori Alice Miller. Fraza odraslo dijete također nam olakšava njegovo shvaćanje.Kao osobi utemeljenoj na stidu sve mi je to bilo nemoguće. Vezanost i neraskidivost saveza Zbog traume napuštenosti. pokušavao . s prve godine studija! Imam kutije pune sitnica koje čuvam godinama. ljudi utemeljeni na stidu postaju odrasla djeca koja stvaraju odnose ovisnosti o drugome. Tim odnosima dominira strah od napuštenosti. Više od svega bojao sam se razotkrivanja. Skrivao sam se. Moja veza sa samim sobom bila je puna odbacivanja i prezira. Svaka je promjena za mene izuzetno teška. Bio sam »radno biće«. PROBLEMI OVISNOSTI O DRUGOME U ODRASLA DJETETA Već sam govorio da su ovisnost o drugome i toksični stid ista vrsta realnosti. Osim toga. U takvim vezama prevladava vezanost. Teško sam se prilagođavao u vezama.

bračnog partnera. Ako ste žrtva. Po definiciji. Ja sam bio majčin zamjenski suprug i obiteljski skrbnik. Uplitanje Kada nemate autentično ja. tražite vezu s jedinim ja koji osjećate da imate . uvijek sam tragao za ženama o kojima bih se mogao skrbiti. jedina veza o kojoj išta znate veza je s mučiteljem. pokušavamo se riješiti boli.sa svojim lažnim ja. Ne možete kontrolirati njihove živote ili njihovu bol. Kontrola je proizvod vaše onesposobljene volje. To je pokušaj htijenja onoga što se ne može htjeti. Naša fiksacija na vezanost posljedica je činjenice da su naša autentična ja bila fiksirana i zamrznuta uslijed nerazriješene traume napuštenosti. Kontrola toliko važan Kontrola je velik neprijatelj intimnosti. Svaki put kada našom novom na mašti utemeljenoj vezi ponavljamo staru situaciju. To se pretvorilo u ponavljanje fantazijske veze o kojoj sam govorio. Fantazijska veza jest uplitanje u zamku ovisnosti o drugome. Temelji se na neraskidivosti veze uspostavljene traumom napuštenosti. Odabiremo sličnu osobe kako bismo dobili novu . Ne možete popraviti svoje roditelje. imamo samo jednu vezu i neprestano je ponavljamo.sam svoje veze urediti tako da postanem drugim osobama da me ne mogu napustiti. Kao majčin zamjenski suprug. Izlaz iz svega ovoga leži u radu na razrješavanju izvorne boli. radu na temeljnoj boli. Kada smo jednom fantazijski vezani. Suprotno vrijedi ako ste mučitelj. ljubavnika ili djecu. radu na unutarnjem djetetu. intimnost isključuje mogućnost da jedna osoba kontrolira drugu. Ne možete promijeniti drugu osobu.

PROJICIRANJE NAŠIH POREKNUTIH DIJELOVA NA PARTNERE Jedan od najrazornijih aspekata veza utemeljenih na stidu projiciranje je naših poreknutih dijelova na partnera. moramo se odreći našeg lažnog ja i otići od kuće. Shirley MacLaine glumi njegovu susjedu . Jedini je izlaz u tome da prođemo kroz legitimnu patnju koju zahtijeva rad na boli. njegova je posljedica pridavanje pretjerane važnosti i poštovanja drugima. Jack Nicholson je raskalašen i glumi osobu koja je manje od čovjeka. Svaki novi partner predstavlja aspekte jednoga ili oboje naših roditelja. poštovanju i pridavanju važnosti drugima Budući da je odnos odrastao/dijete nezreo dječji odnos. U filmu Vrijeme nježnosti izvrsno je opisana istodobna fascinacija i odvratnost koju osjećamo prema poreknutim dijelovima našeg ja. Očekivati od partnera da nam pruži ono što nam roditelj nije pružio iluzorno je. Jack Nicholson glumi muškarca koji se potpuno identificirao sa svojim divljim. Shirley MacLaine glumi osobu . to nam nikada neće uspjeti. Pokušavamo pretvoriti partnere u roditelje. Oboje utjelovljuju dva pola toksičnog stida.priliku za razrješenje. To je nerealistično očekivanje i završava razočaranjem i srdžbom. kako bismo mogli razriješiti sukob i poći dalje. sklona je s a m o k o n t r o l i . Da bismo to učinili.udovicu koja potiskuje seksualnost. Budući da više nismo djeca. perfekcionizmu i moraliziranju. uživanju u seksu sklonim ja. To proizlazi iz potrebe napuštena djeteta da ima brižnog roditelja. Jedino tako možemo postići svoje istinsko ja. Pretjeranosti u očekivanjima. impulsivnim.

koja je »svetija od sveca« i više je od čovjeka. Ovo dvoje imaju mnogo naučiti jedno od drugoga dok žongliraju između privlačnosti i odvratnosti. Konačno, jedno pomaže drugome integrirati ja koje je bilo poreknuto. On njoj dopušta da prihvati svoje seksualno ja, dok ona njega upoznaje s njegovim konzervativnim i brižnim ja. Kad savjetujem ljude u destruktivnim vezama, otkrije se da oni najčešće uspostavljaju veze putem svojih poreknutih dijelova. Velikodušni muškarci obično ožene sebične žene; strasne žene zaljube se u emocionalno nepristupačne muš­ karce. Umjesto da uče jedno od drugoga inkorporirajući svoja poreknuta ja, oni žive s poreknutim ja izraženim u njihovim partnerima. Kako oboje poriču dio koji je izražen u partneru, postaju kritični i ljute se na partnera. Integracija svih dijelova ja prvenstveno je proces samoprihvaćanja. Cjelovitost i potpunost rezultati su potpunog samoprihvaćanja. Cjelovitost je oznaka mentalnog zdravlja. Potpuno samoprihvaćanje znači da smo zadovoljni svakim dijelom našega ja. To je ekvivalentno bezuvjetnoj ljubavi. Kolaži privlačnosti/odvratnosti Svećenik Mike Falls predlaže zanimljivu vježbu. Mike je episkopalni svećenik koji sada radi kao kapelan Koledža »Stephen F. Austin« u Nacogdochesu u Texasu. Mike je dvadesetak godina radio kao psihološki savjetnik. Iznimno je nadaren i intuitivan savjetnik. Kada mu se obrate pacijenti s teškoćama u vezi, Mike im često savjetuje sljedeće: Kaže im da prelistaju niz časopisa i odaberu sve slike ljudi prema kojima osjećaju privlačnost. Zatim trebaju na velikom posteru sastaviti kolaž tih slika. Potom trebaju pre­ listati časopis i odabrati slike ljudi koji ih odbijaju ili su im

odvratni i opet sastaviti kolaž odabranih slika. Kolaž slika koje vas privlače najvjerojatnije su oni vaši dijelovi s kojima se pretjerano poistovjećujete. Slike koje vas odbijaju vjerojatno predstavljaju one vaše dijelove koje poričete. Kada postanete svjesni dijelova koji vas odbijaju, možete uspostaviti dijalog sa svojim poreknutim dijelovima, onako kako je opisano u 4. poglavlju. Ja sam se često koristio ovom metodom, sa sjajnim rezultatima. Dobro je napraviti poster sa slikama ljudi istog i suprotnog spola koji vas privlače i odbijaju. Često se muškarci stide svoje ženstvenosti, a žene svoje muževnosti. Carl Jung je smatrao da dio psihičnosti svake osobe čini njegova spolna suprotnost. Svaki su muškarac i žena jedinstvo muških i ženskih hormona. Muškarci imaju u većini muške, a u manjini ženske hormone. Ženstvenu stranu psihe muškarca Jung zove njegovom animom. Mušku stranu psihe žene on zove njezinim animusom. Integracija anime i animusa od presudne je važnosti za potpunu ljudsku integraciju. Već sam upozorio na to kako kroz naše krute kulturne spolne uloge razvijamo lažna ja, tj. pretjerano se poisto­ vjećujemo s jednim našim dijelom. Muškarce postiđuju u njihovu ženstvenom dijelu tako što ih zovu »tetkicama« ili još gore. Žene postiđuju u muževnom dijelu. Spomenuo sam Vrijeme nježnosti kao film koji dramatično portretira polarnost muško/žensko. Još jedan film, Afrička kraljica, u kojemu glume Humphrey Bogart i Katharine Hepburn sjajno ocrtava tu polarnost. Lik koji glumi Bogart pretjerano je poistovjećen s muškom energijom, a onaj koji glumi Hepburn sa ženskom. Ta dva lika dramatiziraju dina­ miku fascinacije/odvratnosti prema poreknutom ja i oba doživljavaju promjenu potaknutu energijama utjelovljenima

u onom drugom. Oba su filma osvojila Oskare. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko filmova nagrađena Oskarima prikazuju ovu univerzalnu borbu za integraciju i cjelovitost.
OPASNE SITUACIJE U VEZAMA

Čini se da određene situacije u vezama jače potiču stid od drugih. Kriticizam i odbacivanje bolni su za sve. Oni su uništavajući za ljude utemeljene na stidu, pa ću im posvetiti posebnu pozornost. Za sada, dopustite mi da opišem određene situacije koje obično pokreću spirale stida. Za njih bismo trebali biti pripremljeni i držati ih na umu. Razgovor s roditeljima Budući da su roditelji partneri iz naše izvorne veze, oni su stalna opasnost od pokretanja starih spirala stida. Ako ste u prošlosti bili ozbiljno postiđivani, pazite čak i kada je riječ o najobičnijem razgovoru s roditeljima. Ako ozbiljno radite na smanjenju stida, bit ćete dobro pripremljeni da izbjegnete zamku. Ako niste prošli kroz takav rad, u opasnosti ste. I sam telefonski razgovor može pokrenuti stare auditivne dojmove. Autoritativni likovi Jedna od čestih značajki djece alkoholičara strah je od autoritativnih likova. To je gotovo uvijek povezano s postiđujućim zlostavljanjem u izvornoj vezi te osobe. Može biti povezano i s postiđujućim izgredima u školi. Znam profesora psihologije koji osjeti stid kada vidi policajca na ulici. Njegova ga je majka plašila govoreći mu da će pozvati policajce koji će ga odvesti u zatvor. Takva praksa nije neuobičajena. Mnogi ljudi utemeljeni na stidu doživljavaju

pretjerane reakcije autoritativnog lika.

stida

zbog

puke

nazočnosti

šefa

ili

N o v e veze U novim se vezama često javlja stid. Najčešće se očituje kroz kritički razgovor sa samim sobom koji obično počinje odmah čim druga osoba ode. Postiđujući glasovi će sugerirati: »Baš si uprskao!« ili »Sjajno, nespretnjakoviću!« ili »Ti i tvoja dosadna priča.« Nove su veze riskantne jer nas razotkrivaju pred nekim pred kim nikada dotad nismo bili razotkriveni. Kada ste vi ili oni ljuti Mnogi ljudi utemeljeni na stidu nedovoljno se ljute. Ne znamo kako bismo izrazili srdžbu i iznimno smo podložni manipulaciji ljutnjom. Sjetio sam se muškarca koji mi se nimalo ne sviđa. Jednog se dana naljutio na mene bez ikakva razloga. Ja sam ga zapravo bio pohvalio. Nekoliko drugih ljudi su mi rekli da je ljubomoran na mene. Kada sam ga pohvalio, ljutito je reagirao. Čuo je nešto posve drugačije od onoga što sam ja rekao. Mučio me taj događaj tjednima. Htio sam ga nazvati i sve izgladiti. Trebalo mi je mnogo pozitivnog, afirmirajućeg razgovora sa samim sobom kako to ipak ne bih učinio. Njegova je ljutnja njegova stvar. Nije imala nikakve veze sa mnom. Većina nas je bila postiđivana kroz srdžbu i bijes. Kada netko izrazi srdžbu, naša je prva reakcija strah. Razne tehnike u odjeljku o kriticizmu mogu jako pomoći da se prevlada bijes. Kada vama nanose bol ili vi nanosite bol drugima Budući da su nama nanosili toliko boli, bojimo se to činiti drugima. Često krivo postupamo kada smo povrijeđeni.

Ako ste imali roditelje koji su manipulirali vama govoreći vam da ste ih povrijedili, bit ćete posebno osjetljivi na povrede drugih. Roditelji utemeljeni na stidu manipuliraju djecom govoreći im da su ih povrijedila svaki put kada im se dječje ponašanje ne sviđa. »Djeco, nikada nećete znati koliko ste povrijedili svojega oca« ili »Ne znam hoću li vam ikada moći oprostiti. Toliko ste me povrijedili.« Često su takve izjave puka manipulacija. Ljudi ih koriste da bi bilo po njihovu. U zdravim vezama je drukčije. Ako sam ti nanio bol, priznat ću svoju grešku. Ali, također, znam da dio tvoje boli proizlazi iz tvoje prošlosti. Uspjesi U knjizi »Čovjek protiv sebe« (Man Against Himself), Karl Menninger opisuje ljude koji su doživjeli pravi živčani slom nakon nekog uspjeha. Neki su se čak i ubili. Ljudi utemeljeni na stidu ne vjeruju da imaju pravo biti sretni. Duboko unutra njihov im toksični stid kaže da nemaju pravo na novac ili zabavu kraj toliko drugih ljudi koji su siromašni ili pate. Uspjeh se ne ograničava samo na materijalnu dobit. Možete osjetiti toksični stid i kada vam iskažu bilo kakvu počast. Često je uzrok tomu u obiteljskom sustavu. Ako su ostali članovi obitelji još uvijek u svojim starim, zamrznutim ulogama i ako jedan član iziđe iz okvira i stvori vlastiti, jedinstven život, ta osoba može osjećati stid što je toliko drugačija i uspješna. Zapamtite, u disfunkcionalnim obiteljima nitko ne bi smio napustiti svoju ulogu u obitelji. Primanje ljubavi i nježnosti Ljudi utemeljeni na stidu imaju velikih teškoća s kom­ plimentima i pohvalama. Duboko u njima toksični stid viče: »Nemaš pravo biti voljen i obasut svom tom pažnjom.« Ako

ste dovoljno dugo radili vježbe iz 5. poglavlja, ste osoba koju je lako voljeti. Vaša bezuvjetna sa samim sobom bit će temelj da svu ljubav i primate prihvatite onako iskreno kako biste i
KRITICIZAM

znat ćete da ljubavna veza pohvale koje trebali.

Prije mnogo godina napisao sam pola knjige o tome kako živjeti s kritičnom osobom. No knjigu nikad nisam uspio završiti. Osjećao sam da je kriticizam velika pošast u ljudskim odnosima i da ljudima treba pomoći da bi se protiv nje obranili. Sigurno je da ljude utemeljene na stidu kriticizam odbija i boli. Istodobno ih i privlači kao sredstvo interpersonalnog prenošenja stida na druge. Nikada nisam vjerovao da ima ikakve vrijednosti u tzv. »konstruktivnoj kritici«. Na našim skupnim terapijama dajemo jedan drugome povratnu informaciju. Povratno opažanje je visoke kakvoće, ali takvo koje nije popraćeno tumačenjem. U skupnoj terapiji povratna informacija može biti iznimno korisna. Ali kriticizam, onako kako ga ja definiram, uvijek je subjektivno tumačenje utemeljeno na iskustvu jedne osobe i u njezinoj osobnoj povijesti. Kao takav, nije osobito koristan. Ja potičem ljude utemeljene na stidu da izbjegavaju kriticizam i nudim sljedeće tehnike s pomoću kojih mogu izići na kraj s kritikom. Pritom je osnovno načelo NIKADA se ne braniti. Ako se branite, izlažete se toksičnom stidu. Budite neodređeni Ovo je prilagodba tehnike preuzete iz samoafirmativne vježbe. U toj tehnici priznajete istinu, mogućnost istine ili vjerojatnost istine. Ne branite se. Jednostavno dopuštate da

tvrdnja kritičara kroz vas prođe kao oblak. Primjerice, pričate s majkom na telefon. Ona kaže: »Tvoja su djeca neposlušna. Imat će problema u školi.« Vi odgovarate: »Imaš pravo. Mogli bi imati problema u školi.« Priznajete mogućnost da ima istine u tvrdnji vaše majke. Potom bi ona mogla reći: »Pa, kada ćeš ih naučiti redu?« Vi kažete: »Naučit ću ih redu kada im to bude trebalo.« To je dovoljno neodređeno a priznaje istinitost tvrdnje. Tražite objašnjenja Traženje objašnjenja način je da pritisnete kritičara uza zid i razotkrijete njegovu namjeru da kritikom prenese stid. Zamislimo da vaša supruga kaže: »Nećeš valjda odjenuti te smeđe hlače.« Vi odgovarate: »Što ti se ne sviđa na tim smeđim hlačama?« što god vam kritičar rekao, tražite objašnjenje. Ako kritičar kaže: »Izgledaju jeftino«, vi kažite: »Što ti se to ne sviđa na jeftinim hlačama?« ili »Zašto ti smetaju jeftine hlače?« Ta pitanja odvode kritičara u odrasli dio njegove ličnosti. Odrastao čovjek nije kontaminiran potisnutim osjećajima. Odrastao je čovjek orijentiran prema logičnosti i objektivnosti. Uobičajeni rezultat ove tehnike jest rasipanje kritičareve energije. Jedno pitanje za drugim razbistrit će stvaran problem koji se krije iza kriticizma. Stvarni je problem ili potpuno subjektivan ili je to kritičarev pokušaj da skrije vlastiti stid i prenese ga na vas. Ova tehnika ne djeluje uvijek. Ipak, što više tehnika imate, raspolažete s više zaštitnih izbora u samoafirmaciji. Suprotstavite se Suprotstavljanje znači to što riječ govori. Suprotstavljate se svojem kritičaru. To je oblik samoafirmacije, pri kojem,

Koristite poruke »ja«.« Kada sam to čuo. Preuzmite odgovornost za ono što primjećujete. potpuno sam se izgubio. Taj isti stid javlja se i kada ja imam nešto (kao novi BMW) skupo.« Puno sam radio na svojim glasovima. Gledajte osobu ravno u oči. Još je gore ako sam s nekim jako siromašnim. osjećate i želite. tumačite. kako to tumačite. Ovom sam se glasu suprotstavio sljedećim riječima: »Volim se zbog toga što slavim svoj život dobrim. moj stid iziđe na vidjelo. stvarno je lijep. radije nego riječi procjene.« Pogledao sam rođaka i rekao mu: »Ovo što si rekao tumačim . 3. izrekao je kritički komentar. kao da mi tu nije mjesto. još uvijek mi se događa s vremena na vrijeme.vam savjetujem da slijedite ove upute: 1. Opisat ću jedan nedavni primjer suprotstavljanja. 4. što osjećate i što želite. To valja uvježbati. 2. Upotrijebite osjetimo percipiranu pojedinost na kritičaru. novim automobilom. Kod mene u nekoj mjeri postoji kulturalni stid zbog siromašnog djetinjstva. Osjetio sam stid. Recite ono što zamjećujete (vidite ili čujete). Rekao je: »Pa. Baš sam kupio novi BMW To je najskuplji automobil koji sam ikada imao. Počnem se osjećati inferiorno. Izrazite ono što osjećate. Kada sam pokazao automobil jednom rođaku. Iako sam puno radio na ovome. Kada se nađem u blizini koga bogatog. Kladim se da bi jedna čitava obitelj mogla živjeti godinu dana od novca koji si dao za ovaj auto. Neki mi je glas govorio: »Mogao si kupiti upola jeftiniji auto i dati nešto novca siromašnima. Savjetujem jako stidljivim ljudima da gledaju u neku točku između očiju osobe s kojom razgovaraju.

da sam zaslužio to što imam. Ipak. a ne u vašoj frizuri. da vidim jesam li shvatio. postavite novo na isti način. Sve provjerava. Detektiva ima raznih veličina. Namjera je doći do dna i razotkriti njihovu subjektivnost. ti misliš da bih trebao promijeniti frizuru. Uzrok kriticizmu obično je u toksičnom stidu. Složio sam se s njim i odvezao se dalje. On je majstor konkretne. Suprotstavljanje može potaknuti bijes vašeg kritičara.. Kažete: »Hm. pravite se glupi i postavljate mnogo pitanja. Kolumbo je nespretan i zapuštena izgleda. U tom slučaju ja jednostavno kažem: »Bit će mi drago porazgovarati s tobom kada prestaneš bjesnjeti« i odem. specifične pojedinosti. Nikada ne propušta ni najbeznačajniju pojedinost. obrambenu tiradu o mojoj osjetljivosti. ima duboke inteligencije u njegovoj navodnoj glupavosti..« U tom je trenutku rođak počeo dugu..time da ti nije drago što mi dobro ide u životu.. Rekao je da mu je jako drago zbog mene. Izgleda kao da se boji ljudi koje ispituje. Žao mi je zbog tvojega stida i poslat ću ti primjerak moje nove knjige o nadilaženju stida. Rekao je kako nije mislio ništa loše i da sam ga krivo shvatio. Neprestano postavlja pitanja. što ti se to ne sviđa na mojoj frizuri?« Kada vam odgovore na takvo pitanje. U susretu s nasrtljivom ili vrijeđajućom kritikom povlačenje je primjer samoafirmativnog ponašanja. Na neki je način moj uspjeh potaknuo stid u tebi. Zavaravanjem se . oblika i stilova. Zavarajte protivnika Tehnika zavaravanja protivnika preuzeta je iz stare tele­ vizijske serije Detektiv Kolumbo. Čovjek bi rekao da mu potpuno nedostaje smisao za praktično. Kada zavaravate svojega kritičara.

Njegova je namjera da nas drži usmjerenima na naš zdravi stid. Možete čuti vlastiti samopotvrđujući glas dok gledate u autoritativni lik. Greške su dio naše ljudskosti. nemojte primjerice reći: »Baš glupo od mene!« Deseti korak u Programu u 12 koraka kaže: »Kada pogriješimo. Ja se volim njome služiti u telefonskom razgovoru. druga osoba postane kritična. prolio sam mlijeko. NEMOJTE ništa dodavati. spojite palac i bilo koji prst lijeve ruke. dok pričate. Kada je glasno izreknete. osim toga. ja sam ipak vrijedna osoba. Mi možemo i hoćemo griješiti. stavite ruku preko telefonske sluša­ lice i recite glasno: »Što god mi rekao i učinio.« Jednostavno to priznajte.izbjegavate braniti i tjerate drugu osobu iz njegova kritičkog. Samopotvrđujte se Ovu tehniku možete upotrijebiti kada razgovarate s rodi­ teljima ili bilo s kojom kritičnom osobom.« To je korak održavanja. roditeljskog oblika prikrivanja. Možete. Priznajte Ova je reakcija korisna kada ste nesumnjivo i neopozivo učinili ono za što vas kritiziraju. Ako ste prolili mlijeko recite: »Da. Kada osjetite moć i snagu ovoga. Poslije. i usidriti ovu pozitivnu tvrdnju. možete aktivirati sidro spajajući palac i prst lijeve ruke. zamislite sebe kako stojite visoki. ili negdje drugdje gdje vas autoritativna osoba kritizira. Ne moramo se ispriča­ vati za to.« Stalno ponavljajte tu rečenicu. odmah to priznajemo. . Držite ih spojene dok ne osjetite moć samopotvrđivanja. samouvjereni i gledate drugu osobu u oči. Ako. dok budete sjedili u šefovu uredu.

Primjerice. riječ izvan konteksta. ili »Znam kako je to uznemiravajuće.« . Ne želite svađu ili obračun.Smirite kritičara Služim se ovom metodom kada sam siguran da sam nenamjerno prešao granice druge osobe.« Ja kažem: »O. Odmah ću maknuti svoj auto«. Kaže: »Moram kod zubara i kasnim. osjećam u tvojem glasu uznemirenost i ljutnju. Kada se vratim. Trebao si me pitati prije negoli si otišao hoće li mi trebati auto. Time izbjegavamo pokretanje spirale stida. U zbunjivanju trebate upotrijebiti kakvu pompoznu ili malo poznatu riječ. Recimo. primjerice da sam ostavio svoj automobil pred garažom i tako zapriječio izlaz ženinu autu. Omogućuje nam da priznamo pravo drugome da bude ljut zbog naše pogreške i da provedemo razumna poboljšanja. Cilj smirivanja jest dopustiti drugoj osobi da izrazi svoje osjećaje. To je tehnika za kojom valja posegnuti kada isprobate sve druge metode. Smirivanje je ponašanje posve jednako kao i aktivno slušanje. Zato je gledate i kažete: »Bože. kolega iz ureda kori vas što ste se predugo zadržali na ručku. Odlazim trčati.« Smirivanje je oblik odgovornosti. Već ste preživjeli sličnu situaciju s tom osobom i završila je besplodnim monologom. žena je uznemirena i bijesna. Nenamjerno povrijediti nekoga . Upotrijebite je kada se osjećate ranjivima i kada se ne možete suprotstaviti ili tražiti razjašnjenje.to je dio ljudskosti. a da pritom ne okrivljujemo i ne branimo sami sebe. promet je bio tako besmislen danas.zbunjujte Ovu tehniku preporučujem u neintimnim vezama. Kada sve drugo propadne . ili »Čujem frustraciju u tvojem glasu«.

Postoje različiti stupnjevi odbacivanja . Bio sam s mnogim svojim pacijentima dok su prolazili kroz bol ove vrste razdvajanja. Njegov je um zabavljen traženjem značenja onoga što ste upravo rekli. možda doživite trenutak za­ dovoljstva. Zbunjivanje je tehnika koja vam omogućuje da zadržite kontrolu. Boli kao nož u grudima.da smo manjkavi kao osobe. Bol takva odbijanja doživljava se fizički. pokušajte s drugom. Sve su te tehnike potpora za vašu zaštitu od interpersonalnog prijenosa stida. . Ta tehnika uključuje veseli. jednako kao i emocionalno. Odbacili smo sebe i ako nas još netko odbaci. i sigurno ne bih želio da se ponovi. Time stječete kontrolu. Ali za ljude utemeljene na stidu odbacivanje je ravno smrti. Iskusio sam ga samo jedanput. djetinjasti dio u vama. to dokazuje ono čega se najviše bojimo . ODBACIVANJE Ništa nema veći potencijal za poticanje bolnog stida od odbacivanja. Možete osjetiti veselje dok gledate zbunjenost druge osobe.od onoga kada nam se prodavač ne nasmiješi pa do situacije da nas odbaci i ostavi voljeni partner. Umjesto zauzimanja defenzivnog stava. Vi se samo nasmiješite i otiđite. Odbacivanje za nas znači da smo zaista neželjeni i nevrijedni ljubavi.Nepoznata riječ ili riječ upotrijebljena izvan konteksta često može izvrsno zaustaviti protivnika. Ništa ne djeluje u svakom trenutku. To vrijedi za sve veze. Prisjetite se da je kriticizam oblik prikrivanja stida i sredstvo kontrole druge osobe. Sada možete vidjeti zbunjen pogled na licu druge osobe. Ako neka od ovih tehnika ne daje rezultat.

Pomoći će vam da prihvatite činjenicu kako su gubici nezaobilazan dio ljudskog života. Dovršiti rad na žalovanju znači biti ponovno rođen. Jednom sam mislio i sam o tome napisati knjigu. srdžbu. odbacivanje je jednako smrti. lakše ćete proći razdoblje odvajanja i usamljenosti. Bol prolazi kroz sve faze koje sam opisao: šok. Što više pojedinac radi na razrješavanju izvorne boli te napuštanju fantazijske vezanosti i obiteljske upletenosti. Sve što ste u životu radili jednom je prestalo. Ona pokazuje ono što ja zovem filozofijom gubitka. društvena potpora i vrijeme. Bolje je ako imate više od jedne bliske osobe. Trebate blis­ ku osobu koja će vas voljeti i biti uz vas. emocionalno ucjenjivanje. poricanje. Žalovanje je proces koji završava stvari. depresiju. koje nikada nije razriješilo izvornu bol. To je prednost Programa u 12 koraka ili bilo koje skupine za potporu. treba vam legitimizacija. grižnju savjesti. Želio sam pokazati da dobro živjeti znači dobro žalovati. ja svim srcem savjetujem da radite na izvornoj boli i djetetu u sebi kako biste olakšali bol zbog mogućih gubitaka u budućnosti. Želio sam je nazvati Bolujem. Treba vam netko tko će odražavati i potvrđivati vaše osjećaje. živjeti dobro znači znati dobro žalovati. Za fantazijski vezanu osobu. Što se više diferencirate i odvojite. Ako je netko još uvijek fantazijski vezan i upleten u krute veze. više će biti u stanju nadvladati odbacivanje. Savjetujem knjigu Judith Viorst »Nužni gubici« (Necessary Losses). odbacivanje djeluje na ranjeno i usamljeno dijete u toj osobi. Znači.Sve tehnike koje sam nabrojio mogu nam pomoći prevladati bol zbog slomljena srca. . Život je stalno rastajanje. Kada prolazite kroz bol zbog osobnog odbacivanja. dakle jesam. Zato.

Ona pomaže prevladati odbijanja na koja nailazimo u svakodnevnom životnu. ne primjećuje. unatoč tome što vas je druga osoba ostavila. Na taj način eksternalizirate internalizirani stid. Vi ste vrijedna i dragocjena osoba. stid. Sirena stida jest vrsta sidra.. kritizira ili vas na neki način postiđuje. čujete sirenu koja vrišti: »Stid. stid. Bili ste nezaštićeno. usamljenost itd.tugu. Nove veze prikrivaju bolnu srž i slažu novi sloj nedovršene boli. I za prolazak kroz faze žalovanja treba vremena. Konačno. Vraćate ga iz stanja stvari u osjećaj. • recite si: »To je samo osjećaj.. nezrelo dijete s nezadovoljenim potrebama i preživjeli ste unatoč svemu. Ja sam uistinu vrijedna osoba.. Vidio sam takve slučajeve s katastrofalnim rezultatima. učinite sljedeće: • Zamislite da imate sirenu koju možete uključiti povukavši se za uho (bilo koje).« Recite si to nekoliko puta. Ja se služim prilagodbom jedne tehnike za koju sam prvi put čuo iz opisa Terryja Kelloga. Najgore što možete učiniti jest da utrčati u novu vezu nadajući se da ćete njome sve popraviti. Dakle. Uklju­ čuje stvaranje »sirena stida«. Treba proći vremena da bi se odžalovao gubitak. Kad to čujete jasno i glasno. stid. Upotrijebite »sirenu stida« Manja odbacivanja dio su »užasa životne svakodnevice«.. Javljaju se i prestaju. . Držite se veza u kojima dobivate nježnost i potporu.. stid«. preživjet ćete i ovaj put. zapamtite da je vaš »internalizirani stid« posljedica toga što su vas u djetinjstvu napuštali.. Kada vas netko omalovažava. Osjećaji rastu i smanjuju se. Kada se povučete za uho.

LJUBAV JE TRUD Još sam mnogo toga činio kako bih se oslobodio stida u svojim interpersonalnim odnosima. Recite: »Kaži mi da sam dobra i ljubavi vrijedna osoba.• Nazovite barem jednu osobu iz svoje najvažnije skupine za potporu (ili se nađite s njom ako je to moguće). Susan je napisala tu knjigu na teme­ lju opsežnog proučavanja mnogih parova koji su živjeli zajedno duže od dvadeset godina. Uočio sam da sam. Putovanje u paru Neprestano ponavljam svoje uvjerenje da je ljubav trud. To znači da moram donositi odluke da bi mi se trud isplatio. Sve ili ništa! Moj je vlastiti brak živi dokaz zaključaka do kojih je došla Susan Campbell u svojoj knjizi »Putovanje u paru« (The Couples Journey). koristeći sirenu stida. Sve je to uvećalo moje vještine održavanja veze. Zamolite je da potvrdi da ste dobra i ljubavi vrijedna osoba. Ako ne ide po mojem. Prije deset godina gotovo sam razvrgnuo brak. Ako se naviknete koristiti »sirenu stida«. Otkrila je da su svi ti parovi prošli kroz slične faze i borbe na putu do intimnosti. Sjetite se da ljudi utemeljeni na stidu pate od megalomanijskog stajališta sve-ili-ništa. otići ću. Prošao sam nekoliko tečaja i seminara za razvoj samosvijesti i svjesnosti. postat će to vaša druga priroda. .« To obnavlja interpersonalni most. Bila bi to tragična greška. Proveo sam stotine sati učeći i vježbajući učinkovite tehnike komunikacije. sve manje pretjerano reagirao kada bi me omalovažavali i kritizirali.

Oboje mogu velikodušnije voljeti. Prihvaćanje sebe u drugome i osobne odgovornosti Za ovu je fazu značajno duševno traganje. Ljudi se osjećaju zaneseno i moćno. Vratile su se . Ali starenje. U igru ulazi obitelj svake osobe. umjesto na fantazijskoj vezanosti proizišloj iz potrebitosti. Slijedi razdoblje smirivanja. Više nema »krpanja« manjkavosti onog drugoga. To je faza kada upoznajete stvarne međusobne razlike: pravila o novcu. Muškarci se individualiziraju prigrlivši svoju žensku stranu. Kako je svaki od partnera postajao sve potpuniji. Više nema stapanja različitosti. Neko vrijeme sve teče mirno i rutinski. Pojavio se novi plato intimnosti. počela je nova. društvenom životu i roditeljstvu. bolestima.Romantična faza Svaki je par nekada bio zaljubljen. odlazak djece i proces individualiziranja dovodi do treće faze. seksu. mogu prići jedno drugome iz želje. Plato intimnosti Kako su sada oba partnera u sebi potpuna. Par osjeća da može osvojiti svijet! Ubrzo poslije vjenčanja počinje nova faza. Prigrle svoje potrebe za samoostvarenjem. za koju je karakterističan nestanak svih ograda. Ta faza kod većine parova traje deset godina. To je bila romantična faza. plodna faza. Žene prihvaćaju svoju mušku stranu. djeci. a ne iz potrebe. Borba za moć U toj se fazi vraćaju stare ograde. Oboje daju jer to uistinu žele. Nova je veza utemeljena na izboru i odluci. potraga za osobnom odgovornošću i krajnjim smislom.

Oboje su očarani jedinstvenošću i različitošću onog drugog. Na kraju. ipak se isplati. učenje pregovaranja i poštene borbe. Obilježen je sukobom i individualizacijom. strpljenje. Putovanje prema intimnosti obilježava je sljedeće: zdrav sukob.« . Takav proces ima svoje plime i oseke. Oboje postaju dragi prijatelj onog drugog. i ja vjerujem da: »Nema sreće.neke značajke faze zaljubljenosti. Povrh svega. Exupery. osim u ljudskim odnosima. Najvažnije je zapamtiti da je prihvaćanje ljubavi i intimnosti u vezi dinamičan proces. ovo je putovanje obilježeno spremnošću da se prigrli disciplinirana ljubav. Oboje su vezani jer duboko poštuju i cijene onog drugog. Kao i St. trud i hrabrost da se usudi biti individuom.

Ja vjerujem da duhovnost podrazumijeva osobno jedinstvo s osobnim Bogom. Zdravi nam stid govori da smo ograničeni. kako ga vi razumijete. Zdravi je stid izvor duhovnosti. vjerujem da takva sila mora biti veća od osobne moći. Vrhunac ljudskog života jest osobnost podije-ljena u zagrljaju intimne ljubavi. treba nam pomoć. Augustine Rad na pretvaranju toksičnog stida u zdravi stid vodi neposredno u duhovnost. Gospode. nismo Bog. znamo da ima nešto veće od nas.« Sv. Bog ne može biti ništa manje od našeg ljudskog ispunjenja. . Kada znamo svoje granice. U Programu u 12 koraka to nešto veće zove se Viša sila ili Bog.12. Moj način postizanja toga jedinstva jest kroz vezu s Isusom Kristom. Ako je Bog Viša sila. i naša su srca nemirna dok ne nađu počinak u tebi. POGLAVLJE DUHOVNO BUĐENJE »Stvorio si nas za sebe. Ja osobno zovem tu silu Bogom. Nadalje. Ima nešto ili netko veće od nas.

Kada integriramo sjenu. topline. .Za osobu utemeljenu na stidu »duhovno buđenje« nije moguće dok se ne obavi rad na »izvanjštenju. znamo da naše temeljne potrebe mogu biti zadovoljene. potreba i poriva. morate znati da vaš ego-ja nije vaše istinsko ja. Drugi je krug u vezi s pohranjivanjem našeg trenutnog i prošlog iskustva.1. Slika 12. Rast vodi potpunom opsegu svijesti. Predstavlja vašu ključnu psihosocijalnu granicu. uobičajen je način predstavljanja cjelovitosti ljudske svijesti. Na slici 12. Ali.« Bez tog rada naš ego ostaje napuknut i otuđen. Taj se krug zove i krug nesvjesnog ili podsvjesnog. spremni smo za rast. Također predstavlja skladište naših zabra­ njenih osjećaja. ljubavi i zaštite. Transpersonalni psiho­ lozi često zovu taj krug parasvjesnim ili umom više svijesti. Carl Jung je taj dio svijesti nazvao našom sjenom. odjeće. a njegova je svrha ega ispuniti naše potreba za osloncem i preživljavanjem. Stone i Winkelman zovu to razinom svjesnosti. Kada nam je ego snažan. POTPUNA LJUDSKA SVIJEST Sve vježbe koje sam opisao u prethodnim poglavljima povezane su s obnavljanjem vašeg ega-ja i integriranjem vaših otuđenih energija. Snažan je ego nužan za preživljavanje. Podsvijest je prebivalište naših podličnosti. vanjski krug predstavlja taj puni opseg svijesti. Mali je krug u središtu vaš ego-ja. Glavna briga ega jest preživljavanje. To je sužena svijest i u vezi je s uspostavom socio-kulturnog identiteta. Svi dijelovi nas koji su bili postiđivani i odcijepljeni žive u podsvjesnom.1. Znamo da smo u stanju dobiti dovoljno hrane. To je posao koji morate obaviti na vašem putovanju prema cjelovitosti.

Tu nalazimo novo ja . Većina rada na egu rad je na sputanoj i zamrznutoj energiji prouzročenoj razvojnim zastojem. Na slici 6. . biti ponovno odvučeni u njega. Mistici govore o »tamnoj noći duše«. Opasno je i protuproduktivno raditi na tom proširenju dok se niži ja (ego) ne ujedini. Ako energija ne bude oslobođena i odmrznuta. DUHOVNO BUĐENJE Ta proširena svijest može se opisati kao »duhovno buđenje«. U Bibliji Isus odlazi u pustinju na četrdeset dana i četrdeset noći prije početka svojega duhovnog rada. ne završimo li rad na egu. To je faza pripremanja prije stupanja na »put sjedinjenja«. Vidjeli ste da jedan od najvažnijih načina na koji se smrznuta i stidom sputana energija prerađuje jest kroz ponavljanje. ta razina svijesti djeluje transformirajuće.Parasvjesno je područje naših istinskih bića i istinskih ja.sada bolje ja.koji je stanje istinske intimnosti s Bogom. DUHOVNO PONAVLJANJE Pokazao sam vam kako pobožnost i pravednost mogu biti oblici prikrivanja toksičnog stida.1. zapravo na put blaženstva . bit kojega je rast i širenje svjesnosti. kriticizam i okrivljavanje. Bit duhovnosti jest cjelovitost i potpunost. nazvao sam to otkriće radom treće faze. Duhovni majstori često govore o procesu integracije ega kao o putovanju u pustinju. Kada se jednom dostigne. povući će nas natrag u ego. Posljedice pobožne pravednosti jesu perfekcionizam. To se može zbiti čak i s duhovnošću ako se ne dovrši rad na egu. To je razina otkrića. Duhovni nam učitelji također kažu da ćemo. Na toj višoj razini svijesti sve vidimo i doživljavamo drugačije.

2 Hijerarhija ljudskih potreba .1.Slika 12. Potpuni opseg ljudske svijesti Slika 12.

premda deset godina nisam pio i premda sam poučavao teologiju i istraživao prastare duhovne mudrosti. Pitanje kompulzivnosti pitanje je nezadovoljenih razvojnih potreba. Donja polovica piramide prikazuje vaše ljudske potrebe za osloncem. Maslow ih je zvao potrebama deficijencije.Što se mene tiče. Dijete u meni još uvijek je bilo ozlijeđeno i neizliječeno. Augustin. bit njihove čežnje za Bogom nije u prisili. energija koja bi trebala nastati iz njihova zadovoljenja biva zamrznuta. Zadovoljenje tih potreba ovisi o drugima. Kada se potrebe ne zadovolje. ipak bio kompulzivan. najsigurnije se može primjenom sljedećeg kriterija: koliko u njoj ima kritičnosti ili moralizatorstva? Bez obzira na to koliko molili i radili. pokazuje vam moju verziju onoga što je Abraham Maslow zvao hijerarhijom ljudskih potreba. Tako sam primjerice ja. Ta se energija stalno izražava u primjerima kompulzivne projekcije ili ponavljanja. Premda se sveci mogu doimati kompulzivno. ako nemate hranu ili krov nad glavom. Isto vrijedi . ako postoje nezadovoljene potrebe ega. Slika 12.2. te su osnovne ljudske potrebe hijerarhične. Neće vas brinuti pitanja strukture i stimulacije ako vam je hladno. Takva se potraga znatno razlikuje od zdrave čežnje za Bogom o kojoj je pisao sv. stalno ćemo padati natrag na razinu nezadovoljene potrebe. Ona proistječe iz više ljudske potrebe. otkriti kako određeni stil duhovnosti nije istinska duhovnost. To je potreba za bitkom a nastaje kada su naše potrebe za osloncem odgovarajuće zadovoljene. Prema Maslowu. Još sam bio u »nezasitnoj potrazi« za ispunjenjem praznine u mojoj psihi. Bio sam kompulzivan u vezi s mojom duhovnosti. sve dok ona ne bude zado­ voljena.

ne smije biti uhvaćen na prepad. Tjelesna ljubav daje vam svijest o ujedinjenju. Razne tehnike imaju za cilj stvoriti uvjete za takvu intimnost. Istinska vas ljubav dovodi do izvora svih jedinstava. integriran ego je poput potisne rakete koja vam omogućuje da odete u svemir više svijesti. Svi podrazumijevaju neku tehniku. Zbog nje razvijamo naš ego. TEHNIKE Mnogo je načina meditacije. Duhovnost je osnovna ljudska potreba.« . Kao što ćete uskoro vidjeti. meditacija. morate biti spremni odustati od potrebe za kontrolom. Viša stvarnost uvijek objašnjava nižu. Snažna struktura ega dopušta vam da ostavite staro i pođete dalje. Da biste dobro meditirali. zahtijeva snažan ego. MEDITACIJA Jedan od načina da dostignete višu svijest jest putem meditacije. Meditacija je potraga za trenutačnom intimnošću s Bogom. Meditacija smjera prema trenutačnom ujedinjenju s Bogom. Istinska je meditacija krajnje nadilaženje toksičnog stida. put prema proširenju svijesti.za potrebe bića. Nema cilja meditacije u uobičajenom smislu riječi. Važno je razumjeti da tehnike nisu cilj meditacije. a meditacija da budete ujedinjeni s izvorom jedinstva kroz odnos blaženstva. Moramo ostaviti staro da bismo se razvili. Na oprezu je. Ego služi kao temelj od kojeg treba poći dalje. Snažan. Nećete tražiti istinu. ljepotu ili Boga ako još niste završili posao na svojem egu. Ego utemeljen na stidu boji se gubitka kontrole. Glavno ozračje ovog intimnog ujedinjenja zove se »tišina. Molitva vam omogućuje da uspostavite dijalog s izvorom jedinstva.

1. To je neposredno ujedinjenje s Bogom. Uz pomoć te sile čovjek može neposredno spoznati Boga. Uz pomoć takve unutarnje vizije čovjek stječe nove uvide i spoznaje. TRI PUTA DO VIŠE SVIJESTI Sada ću dati sažetak triju pristupa višoj svijesti (meditacije više sile). Savjetujem da snimite naputke za meditaciju na kasetofonu. mantre. Nijedna tehnika nema veću vrijednost od druge. Duhovni učitelji prilično jedinstveno svjedoče o tome. pokazuje različite slojeve prikrivanja toksičnog stida. a svaka ima svrhu odvući vas od razmišljanja i apsorbirati svu vašu svjesnu pozornost. Tehnike su raznovrsne. U središnjem krugu je dijamant. Između to dvoje stoje mandale. Izbor tehnike ovisi o osobnim sklonostima. o Božjoj svijesti ili višoj svijesti.Bez obzira na to koju tehniku meditacije upotrebljavali. To je oblik intuicije.mit o magičnom djetetu Slika 3. Magično je dijete . U tom jedinstvu čovjek »spoznaje« sebe onakva kakav uistinu jest. O tom intuitivnom znanju govore kao o »ujedinjujućoj svijesti«. glazba. vizualizacija i masaža. Kad se stvori tišina. od jednostavne svijesti o disanju do vježbi okretnih derviša. manualne vještine. cilj je stvoriti »tišinu«. koji predstavlja ono što Wayne Kritsber zove »magično dijete«. PONOVNO OBLIKUJTE SVOJ ŽIVOT KROZ OČI VAŠEG DJETETA MAGIČNOG Uvod . aktivira se neiskorištena mentalna sila. Nakon mnogo vježbanja možete stvoriti stanje bez misli. To se stanje zove tišina. To »znanje« nije posredovano.

misle učitelji zena kada govore o »umu početnika«. To je onaj vaš dio zbog kojega ste kupili ovu knjigu i koji vas potiče da tražite izlječenje od stida koji vas sputava. Kada vas je stvarao.« Magično dijete je srž vaše biti. Magično je dijete dio na koji vas Biblija poziva kada kaže: »Osim ako ne budete kao mala djeca. Zahtijeva ga naš zdravi stid. vidim magično dijete kao sliku Boga u nama. To je onaj naš dio koji je nalik na Boga. Postali ste utjelovljenje jednog od tih načina. Kao teolog. Magično dijete je onaj je dio vas koji se može smijati i usred boli. Paul Tillich običavao je koriti svoje učenike kada bi govorili da je Božji govor samo simboličan. Magično je dijete ono što vas čini vama. Kada pjesnik Gerard Manley Hopkins piše »Ja sam ono što činim. Pitanje Boga ne može se zaobići. Magično dijete je ono na što. Više od pola Starog zavjeta napisano je u .psihička energija koja se odupire teroru toksičnog stida. a pojavljuje se kada zagrlimo povrijeđeno dijete u nama. Ne možemo izbjeći razgovor o Bogu. Simboli su više holistički nego logički. Ovakvo je razmišljanje mitsko. Bog je tražio sve moguće načine na koje bi očitovao svoju stvarnost. koji se može zabavljati i uživati u bogatstvu života unatoč vašem toksičnom stidu. zbog toga sam došao«. kako ja to razumijem. Kroz ponovnu uspostavu roditeljskog odnosa otkrivate da je postojao dio vašeg autentičnog ja koji je trpio. on govori o toj ključnoj psihičkoj energiji. Upotreb­ ljavamo mitove i simbole kada govorimo o Bogu. Mitovi su načini na koje struktuiramo značenje transcendentalnih realnosti. Sav je Božji govor mitski i simboličan. Simboli su dio stvarnosti koju pokušavaju opisati.

Budući da je taj vaš dio bio živ. Naše je istinsko ja vječno i trajno. čak i kada nam je egoidentitet potpuno obnovljen. Opstaje kroz sve promjene. Što smo više istinski mi. na potpuno ljudski način. Određen je vremenom. Ipak. . Ja slijedim Isusa Krista.). To činimo bivajući ono što jesmo. Preživljava kao naše magično dijete. moramo prihvatiti našu vječnu misiju i sudbinu. Ipak.simbolima (tj. Da bismo bili istinski mi. Pozivam vas da. Jedanput kada završimo rad na oslobađanju od stida. Reintegriramo naš ego-ja i uspostavljamo granice ega. psalmima itd. U mitu je svatko od nas jedinstvena i neponovljiva kreacija Boga i svatko od nas utjelovljuje neke aspekte Božanske stvarnosti. u vizijama. služeći se tim mitom. on je društveno i kulturalno ograničen. Sljedeća meditacija može vam pomoći da to razotkrivanje nastavite. vrijeme je za rast i razotkrivanje. Svatko je od nas došao na svijet kako bi očitovao taj jedinstveni dio Božje stvarnosti. Kada razriješimo svoju bol. naše nas je magično dijete potaknulo da radimo na izlječenju. Ona se sastoji u očitovanju. to smo više istinski nalik na Boga. na raspolaganju nam je naše magično dijete i možemo nastaviti svoje putovanje do sebstva i istinskog bivanja. Magično dijete zna našu sudbinu. Na trenutak smo izgubili svoj put. jer je on za mene savršen izraz toga. ali skriven. To oblikuje naš ljudski identitet. snovima. Simboli su građa mita. naše sličnosti s Bogom. nastavljamo putovanje. Naša nas je trauma napuštenosti izbacila s kolosijeka. čak i kada je pozitivan i životno afirmativan. parabolama. ograničen je jezikom i sputanom svjesnošću. proširite svoju svijest uz pomoć svojeg magičnog djeteta.

.. pridržavanje i otpuštanje. Disanje je život.. Pronađite udobnu sjedalicu.... (jedna minuta). Usredotočite se na to kako udišete.. stopalima i nožnim prstima.. Sjednite uspravno. Ponovite. želucem. To je ispravno okružje meditacije. dosežu vrhunac i spuštaju se (dok izdišete zrak). Ponovite. Samo budite poptuno svjesni disanja... Podignite telefonsku slušalicu ili isključite zvonjenje. a dok izlazi?. Opustite svaki mišić i svaku stanicu.. Nastavite taj postupak s vratom.. Sada dopustite da vam misli preplavi disanje. Ono simbolizira osnovni ritam života. zamislite ocean čiji se valovi uzdižu (dok udišete zrak).. rukama. Sada udahnite kroz područje oko očiju.... pa je izdahnite.. (jedna minuta)... šakama i prstima. prsima.Meditacija magičnog djeteta Pronađite neko mirno mjesto na kojemu vas neće prekidati.. ramenima. Sada udahnite kroz čelo i osjetite svaku moguću napetost u njemu.. (činite to dvije minute). . neka vam se čitavo tijelo opusti. koljenima.. A sada. Budite svjesni svojih pluća dok udišete......... osjetite ima li napetosti i izdahnite je. Ti valovi stvaraju izmijenjeno stanje svijesti koja prebiva između sna i buđenja. Budite svjesni razlike u zraku dok izlazi i ulazi...... i izdišete.. listovima. Ponovite. Meditacija je najdjelotvornija kada vaš um proizvodi alfa i theta moždane valove.. osjetite ima li tu napetosti i izdahnite je.. Čujte snagu oceana dok se valovi spuštaju i prelijevaju na obalu... stražnjicom. i izdišete. Izaberite vrijeme kada niste previše umorni. Sada dišite oko usta i čeljusti. Je li hladniji ili topliji dok ulazi?. Sada budite svjesni zraka koji ulazi i izlazi.. Snimite sljedeće: Najprije se usredotočite na disanje.... Nemojte prekrižiti ruke ili noge...

.. jednu po jednu.. Uspnite se uz stube i otvorite vrata. Popričajte. možete ih ponovno uzeti kada završite. Stavite sve svoje brige u zamišljenu loptu od sunčeva svjetla.. Gledajte ravno pred sebe i vidjet ćete kako se počinju oblikovati stube svjetla. Zapitajte magično dijete o smislu svojega postojanja. Uključite sve uloge koje igrate. Stavite sve brige u zamišljenu loptu sunčeva svjetla i zakopajte ih. Zamislite da gledate u beskraj svemira. Prođite u mislima kroz svoj život....... Stavite ih u loptu. kosu. Opazite sve pojedinosti na magičnom djetetu. Oblikujte loptu rukama.. Sto ima na sebi?. neka vam prođe kroz cijelo tijelo. Ovaj put stavite u nju svoj ego. Možete ih poslije ponovno uzeti. potom zakopajte loptu... Ponovite to nekoliko puta.. Kada dijete stane na trijem.. Vidjet čete nove stube koje vode do drugih vrata.Zamislite da ste šuplji iznutra. Vidjet ćete nove stube koje vode do novih vrata. sada zamislite novu loptu sunčeve svjetlosti oblikujući je spojenim dlanovima.... Kada se stubište potpuno oblikuje. Promotrite njihovo sjedinjenje i vaše začeće s Božjeg stajališta... Udahnite toplo..... kao bambusova stabljika... Sada otvorite vrata i iziđite na trijem..... Promotrite njegove oči..... Trenutak kada ste začeti. pogledajte na vrh stuba..... Kako se vaša majka tada osjećala?.. Zašto ste na svijetu? Tko ste? U čemu je vaša posebnost i . zlatno sunčevo svjetlo kroz vrh glave. Načinite novu loptu od sunčeva svjetla i stavite u nju sve svoje predrasude i kruta stajališta. Uspnite se uz sljedeće tri stube i otvorite vrata.. Dijete će početi silaziti prema vama....... zagrlite ga... Ondje će se pojaviti vaše magično dijete.............. Sada zamislite da stojite u podnožju triju stuba koje vode do vrata.. Pogledajte njegovo lice dok vam se približava... pa ga izdahnite kroz prste na nogama. Osjetite vezu s ovim moćnim dijelom sebe... A otac?.

.. Cijeli svoj život... Razmotrite važne osobe koje su utjecale na vaš život.Vidite kako se vaše dijete penje magičnim stubama svjetla.... Koji jedinstveni dio Boga očitujete?. Osjetite nazočnost djeteta u sebi.... Odgovor može doći u riječima... Obuhvatite sve to sa šire točke gledišta..... u onome što su samo dvije minute na satu....... ali je za nesvjesno zapravo sve vrijeme na ..... prigrlite svoje magično dijete... razmišljajte dvije minute o njemu..... Dopustite da se cijeli vaš život okupi u jednoj ujedinjenoj svrsi. Ili kroz snažan doživljaj. Možda.. Kada nestane... nekoga za koga ste mislili da je na vas pozitivno utjecao u prošlosti sada doživite kao manje važnoga za vašu istinsku sudbinu. Možda ćete zaključiti da je netko za koga se činilo da je u prošlosti na vas negativno utjecao zapravo bio dio vašeg plana ili božanske svrhe. Prođite kroz sve događaje svojega života. Ili kroz simbol ili kolaž simbola.. Steknite osjećaj jedinstva i međusobne povezanosti svojega života... Promotrite ih sve kao dio većeg plana i svrhe.. razmotrite svoj život iz tog ugla. Samo prihvatite ono što doznate. Vaše je dijete vaš saveznik. Pogledajte ih sa stanovništa magičnog djeteta. Prihvatite sve što vam magično dijete kaže. korak po korak. osim toga.......... Bilo je uz vas u svim vašim teškim trenucima... Osjetite spremnost da se obvežete na odanost svojoj svrsi. Poslušajte ga dok vas uvjerava da je tu kako bi vas vodilo. U čemu ste drugačiji od ostalih?. Dopustite si da usnete san integracije... Vrtite film svojega života sve do sadašnjeg trenutka. Ugledajte sve.. (jednu minutu). drugačije nego ikada dosad.. Recite mu kada ćete ga ponovno sresti (bolje što prije). Ako dobijete jasan odgovor na pitanje o smislu svojeg postojanja.. Sada.. čak i ako ne razumijete smisao toga...... Što doživljavate sada?.. Sada je vrijeme za sazrijevanje i rast...jedinstvenost?.

.. osjetite kako vam se život vraća u cijelo tijelo... Osjetite svoja stopala i ruke.... Vidite kako vjetar otpuhuje broj tri.. Osjetite kako vam se svaka stanica i mišić bude.. zvukove u sobi.... Uvijek odsjedite nekoliko minuta poslije meditiranja.. Podijelite se s drugima. (10 sekundi)..... Mudro je osjećati neke stvari.. Prođite kroz vrata i spustite se niz stube. One koje želite uzmite iz lopte sunčeve svjetlosti....... Reintegrirajte ego. Odlučite želite li ponovno uzeti svoje brige.... čak je veoma čudan u početku. Počnite osjećati mjesto na kojem sjedite u sobi. Zapamtite da su mnoge brige izrazi straha i da ima mudrosti u njima.. Osjetite odjeću koju nosite.... Pogledajte kako bijeli oblaci oblikuju broj tri... Osjetite kako se vraćate u svoje normalno stanje svijesti. Ostale ostavite zakopane. Pođite do nekog lijepog mjesta koje poznajete i zagledajte se u nebo. Meditacija je unutarnje iskustvo. Pogledajte kako vjetar otpuhuje broj dva i novi oblaci oblikuju broj jedan.. zrak na licu.... Dopustite si da integrirate iskustvo... prođite kroz treća vrata. Uzmite loptu sunčeva svjetla sa svojim egom... Osjetite kako se vraćate u normalno b u d n o stanje. Osjetite kako vas preplavljuje osjećaj vrijednosti i valjanosti... Ako tako odlučite.. a novi oblaci oblikuju broj dva.. otvorite oči i potpuno se probudite.. Recite si da nikada nije bilo nikoga poput vas.. Odlučite želite li ponovno uzeti svoja stara stajališta i predrasude.. Vratite se kroz vrata i niz stube... niz stube i pričekajte. ..... Osjećaj nije uobičajen. Dijelovi iskustva mogu se vratiti poslije tijekom dana. Kada vidite broj jedan........ Ako ne.. izvadite ih iz lopte sunčeve svjetlosti.... sanjajte svoj san. Odlučite želite li samo neke ili želite sve svoje brige.svijetu.. (dvije minute tišine na kasetofonu). (10 sekundi).

rijetko sam bio u svojem unutarnjem dvorcu.« Bio sam užasno razočaran tim odgovorom. . a to se može postići samo kroz ljubav. Njegov je odgovor bio: »Počni tako što ćeš očistiti svoj radni stol. Omogućuje vam da se pogledate sa stajališta vaše više svijesti ili Više sile. Da očistim stol.. Analiziranje i intelektualiziranje su složeni. Želio sam da se brane otvore i da se pojavi Bog. Unutarnje iskustvo izražava se u slikama. Bio sam toliko zauzet čuvanjem vanjskoga da nikada nisam ušao unutra. Služio sam se njime kao unutarnjim vodičem. Želio sam da mi kaže neka pođem u trapistički samostan ili neka postim sedam dana. Odgovor o svrsi vašeg života često je jako jednostavan. Živio sam vani. POGLEDAJTE SE KROZ OČI SVOJE VIŠE SILE Ovo je kratka meditacija. Za meditaciju je potrebno vrijeme i vježba. Put ego-intelekta složen je. Može se završiti u deset do petnaest minuta. Glupost! Put duha veoma je jednostavan. Bio sam prezauzet vlastitom obranom. Biti ja znači da se volim na načine koje sam opisao. simbolima i osjećajima.. Kao osoba utemeljena na stidu. Moje magično dijete često je znalo ispuhati moju megalomaniju. To je jedino oko čega se ne moram truditi. To znači da trebam biti ja. U svojoj megalomaniji i impulsivnosti želio sam sve odjedanput. To uključuje i ljubav prema drugima. Za mene je svrha u tome da budem osoba kakva trebam biti. ali težak. Sjećam se kako sam ga jedanput pitao što trebam učiniti kako bih riješio duhovnu dvojbu u kojoj sam se našao. jer ne bih mogao uistinu biti ja ako se ne bih želio razvijati i rasti.Unutarnji život ima vlastiti jezik. Jednostavan. a istodobno laki.

Usredotočite se na različitost doživljaja pri udisanju i izdisanju... Budite svjesni da je to biće istine....... (10 sekundi).... Sada vidite broj četiri. Možete se vidjeti potpuno i savršeno.. Sada vidite broj tri.. onako kako ga vi razumijete. (20 sekundi). Držite sidro dok činite sljedeće: Zamislite da ste Viša sila.. Kada se budete mogli vidjeti kako sjedite preko puta sebe....... načinite kmestetičko sidro s pomoću palca i prsta desne ruke.. Na svakim je vratima znak.... (20 sekundi). kako udišete zrak.. Zamislite da možete isploviti iz svojega tijela i uploviti u to biće.. Sjednite na neko udobno mjesto i dopustite nekoj simboličnoj slici vašeg Boga ili Više sile da uđe u crkvu ili hram. (10 sekundi).. Vidite se očima same Ljubavi.. Pođite kroz polje svjetlosti do stare crkve ili hrama.... (30 sekundi). Osjetite razliku najjače što možete... i promotrite sa svake strane vrata. Snimite sljedeće upute na kasetofonu: Zatvorite oči i usredotočite se na disanje... Budite svjesni svojega disanja.. i izdišete. Vi ste Stvoritelj života.... ljubavi i svih ljudi na zemlji. (20 sekundi). (10 sekundi). (dvadeset sekundi)............. Vidite kako se broj jedan pretvara u vrata i kako se vrata otvaraju. Sada vidite broj dva.... Gledate u sebe u ovom trenutku. (20 sekundi). U samom ste srcu i u m u Ljubavi.. Sada nekoliko puta veoma duboko udahnite.... ljepote.. dobrote i ljubavi. Počinjete prepoznavati kakvoće i aspekte sebe koje nikada prije niste vidjeli. Prođite niz hodnik. (20 sekundi). Pođite prema polju svjetlosti..... vidjet čete broj pet. Je li topao dok izdišete?..Upotrijebite svoje unutarnje iskustvo Boga. Je li zrak hladan dok udišete?. Pustite slici da vam priđe i sjedne preko puta vas. Razgledajte to sveto mjesto.. Vidite i čujete ono što Viša sila voli .. dok udišete i izdišete. (10 sekundi)... Sada vidite broj jedan... Vidite dugi zavojit hodnik koji vodi do polja svjetlosti.

U ovoj meditaciji možete početi doživljavati čiste trenutke jednostavnog bivanja. onako kako ga ja razumijem.zatim tricu . Vidite peticu i lagano otvarate oči. Bez odvojenosti nema objekta ili događaja izvan vas koji trebate ostvariti. Vidite kako oblaci oblikuju četvrticu. Zahvalite svojoj Višoj sili i pođite s mjesta na kojem sjedite. Osjetite se dijelom svemira. (20 sekundi). dopustiti si da budemo znači ući u savez s Bogom. jedinstveni ste sa svime što postoji. Osjetite se bitnim dijelom prirode.kod vas. Budući da je Bog.. Taj veći prostor jedan je od načina da se opiše tišina. Uočite kako se oblak pretvara u dvicu . Ti se trenuci doživljavaju kao otvoreni i prostrani jer su lišeni osobnih potreba. to nije istinska vježba. značenja i tumačenja..recite si da ćete zapamtiti taj divan osjećaj. samo Bivanje.osjetite svoje ruke i stopala.. Što manje mislimo i radimo. Osjetite svu ljubav i vrijednost koju predstavljate. Stanje bez misli . Pustite sidro palca i prsta. polagano se vratite u svoje tijelo. Sada se vraćate u svoju normalnu b u d n u svijest... Budite svjesni svojega tijela. Uđite u nj. to više jednostavno jesmo. (30 sekundi).« U meditaciji si dopuštamo da jednostavno budemo.. Vi trebate biti tu.. Držeći sve što vaša Viša sila voli u vama.. rekao: »Sve dok vježbate meditaciju radi nečega... (30 sekundi).. ugledajte prizor lijepe prirode. .. Kada dođete do ulaza. Jedan je majstor meditacije.stvaranje tišine Ova meditacija smjera prema rastu vašeg bića. Pogledajte u nebo i vidite oblake u obliku broja jedan . Suzuki Rashi. posebno one svoje aspekte kojih niste bili svjesni. Kada ste u vezi sa svojim bićem. Osjećate se potpuno i bezuvjetno prihvaćenim. Budite potpuno vi. Više nema odvojenosti.

... Osjetite njegov dodir.. Meditacija vas može odvesti do tog obuhvatnijeg osjećaja životnosti. Svaki put kada postanete svjesni svojih misli. Nastavite kroz cijelo tijelo. u vratu i ramenima. oko usta. Samo budite svjesni doživljaja.. Kao što kaže Jacquelyn Small: »Ništa se ne mora učiniti. blago vratite svoju svijest na usmjerenost na disanje. Počnite s disanjem i pustite da vam misli dolaze i odlaze. Pođite dalje. Tijekom godina more izjede stijenu. Budite svjesni topline ili hladnoće zraka. to je u vezi s onim što jesmo.. Možda otkrijete da su neki vaši dijelovi potpuno bez . . Dišite kroz čelo i postanite svjesni svakog doživljaja koji pritom osjetite.. samo treba nešto biti.« Stvaranje stanja tišine ili stanja bez misli zahtijeva disci­ pliniranost. Primijetite u kojem dijelu nosnica osjećate dodir zraka kada udišete. Opisat ću jedan od mnogih načina da se postigne stanje bez misli.... Počnite ovu meditaciju služeći se napucima za meditaciju magično dijete. Da biste stvorili stanje bez misli. a u kojem kada izdišete. koji nema veze ni sa čime što činimo. Ne pokušavajte ih kontrolirati ili usmjeravati u ugodnijim smjerovima. budite svjesni svakog doživljaja oko očiju. U žargonu ljudi utemeljenih na stidu to znači da ćete prekinuti sa svojom neprestanom budnošću i pretjeranim oprezom. Nemojte izostaviti nijedan njegov dio. on može utjecati na radikalnu promjenu u našem načinu života.. trebate slijediti svoju svjesnost kamo god ona pošla. Najbolje je to usporediti sa stijenom u moru. Budući da taj prostor leži iza stalne potrage za osobnim značenjem..Meditacija nas može naučiti kako stupiti u vezu s tim većim prostorom ili tišinom... Počnite tako što ćete biti svjesni zraka koji vam prolazi kroz nosnice.

(1 minuta).... Svaki p u t kada osjetite poriv za time. Tada postanite svjesni svojega tijela kao cjeline..... (1 minuta). ili ćete možda pročitati nešto što vas zaokuplja..... sve dok ne nastupi potpuni mrak. oduprite mu se....... zamislite da taj osjećaj zadobiva neki oblik. Vratite se nekom dijelu....doživljaja. činite to desetak minuta. Iziđite iz svetog mjesta i pratite se pogledom dok izlazite. Osjetite ga kao jedinstvenu cjelinu različitih vrsta doživljaja. Ako se ne pojavi nikakav doživljaj.. Možda ćete imati snažan doživljaj u vezi s nečim što ćete vidjeti. Možete postati napeti. Usredotočite se na te dijelove. U blatu je zakopana knjiga i vi znate gdje je . To može biti iznimno teško u početku.. a potom opet mirnoći. Sada ugledajte svjetlo svijeće usred ....... Samo budite svjesni napetosti.. usta. Iskopajte je i prelistavajte dok ne nađete stranicu koja vas privlači. Sada obratite pozornost na dubok mir koji vas je prekrio. Gledajte u mrak.usredotočite se na oči. Sada pustite da čitav obzor postane tamniji i tamniji. Sada zamislite da ulazite u sveto mjesto..... Pođite prema kružnom oltaru na zemljanom podu.. Pokušajte ne micati nijedan dio tijela.. ponovite sve iz početka... Budite je svjesni i napetost će nestati..... ali ga budite svjesni koliko god možete. Možda ćete na njoj vidjeti simbol... Ako je ono što ste doživjeli bio osjećaj. Svjesni ste dubokog mira svojega tijela. osjećajem ili porukom.. (jedna minuta)... Ugledajte simbol ili poruku koju ste dobili iz knjige kao da je na ekranu... Prihvatite sve što vam dođe i vratite knjigu gdje ste je našli... Potom ponovno budite svjesni tijela kao cjeline.. vrat itd. Kada dođete do nožnih prstiju. Sada se vratite dijelovima ... Ugledajte sebe kako dolazite u vezu sa svojim simbolom. nastavite dalje.

. peticu. Vidite međupovezanost svih svijesti. U takvom ste stanju povezani sa svime.. Nemojte biti ničega svjesni. U njemu je sve promijenjeno. Sada ugledajte kako se oblikuje broj jedan na obzoru.. ugledajte tricu. Ne postajete bolji. Sjedite u sanjarenju nekoliko minuta.. postajete drugačiji. sve dok ne osvijetli čitav krajolik.mraka. Kada um dosegne stanje ništavila.. Sve su dihotomije sintetizirane. U tišini. kao nešto što se moralo dogoditi. potom broj dva. Takvo je stanje čistog bivstva. Padaju velovi pojavnoga. Um je ispražnjen i usmjeren ni na što. To je stjecište suprotnosti. .. otvorite oči. JEDINSTVENA SVIJEST BLAŽENSTVO Na ovoj ste točki došli do ujedinjujuće svijesti. kada vidite broj sedam. dolazite do mjesta iza bilo kakvog oblika bića. do temelja svega. Gledajte polje p u n o čiste. (3 minute). osim golemog beskraja praznine. četvrticu. šesticu. To je stanje znano i kao blaženstvo.. Dopustite si da uplovite u svjetlo. Isključujete mentalno brbljanje. zapravo dolazite do temelja svega. bijele svjetlosti. pustite da vas svjetlo upije. ne samo u njezin dio.. ide iza svih stvari. Nema ničega. Vidite cijeli svoj život kao savršen... Stječete uvid u cijelu slagalicu. Svako je nešto... zaustavljate sve unutarnje glasove. uplovite u »ništavilo«. dolazeći do ništavila. Svako je biće specifičan oblik bivstva.. Stoga. Biti »bez misli« znači biti bez ikakva mentalnog sadržaja. U ovom stanju nema podjele ni razdvajanja. Bivstvo je temelj svih bića. Gledajte kako plamen svijeće raste te postaje jači i jači. Veoma polako.. Postajete ujedinjeni sa samim bivstvom. Stanje čiste radosti i mira. Kada idete iza nečega.. Sva vaša egocentrična shvaćanja transcendirana su. Dolazite do čistog bivstva.

Svjesni ste da je razdvojenost iluzija. Jedini oslobađanje od . Povezanost s ukupnom sviješću daje nam i znanja moćnija od svega što smo ikada preduvjet potreban za takvo znanje jest svake kontrole ega. Sinteza suprotnosti U stanju blaženstva stvari više ne vidite u suprotnostima. Osjećate jednost sa svim stvorenim.Integritet ega Dolazite u ono što Erik Erikson zove integritetom ega. onaj tko je stekao integritet spreman je braniti vrijednost svojega načina života usprkos svim prijetnjama«. Viša sila Mističari i fizičari kažu nam da nam je u dostupna Viša sila. potpuno nadilaženje toksičnoga stida. nema suprotnosti.. Erikson kaže: »To je prihvaćanje nečijeg jednog i jedinog životnog ciklusa kao nečega što se moralo zbiti.. Nema nas i njih. sve bih isto učinio!« Integritet ega potpuno je prihvaćanje sebe. To je domovina ljubaznija od doma. Žeđate za njim. kako je rekao Thomas Wolf. stanju blaženstva sredstvo spoznaje zamišljali. Doživljavate jedinstvo. S integritetom ega možete iskreno reći: »Da moram proživjeti svoj život ponovno. Granice ega na čijem ste stvaranju tako teško radili postale su sama struktura koja vam je omogućila da transcendirate sve granice. Integritet ega znači da se potpuno i bezuvjetno prihvaćate. Naivni misticizam vašeg magičnog djeteta proširio se u refleksivni misticizam odrasloga. Kada se takvo stanje iskusi.

MOLITVA Molitva može snažno utjecati na događaje u prirodnom poretku. Sudjelujemo u svrhovitosti ukupne svijesti. Molitva ovisi o Bogu. može udomiti materiju i snažno na nju djelovati. Kada se osvrnemo na naše živote. Materija je manje isijavajući oblik energije. Tijekom . Znao sam s dvanaest godina stvari koje su mi se uistinu dogodile u životu. INTENCIONALNOST SVIJESTI Sva je svijest intencionalna. Um ili svijest jest energija više frekvencije. Kada smo u višoj svijesti. Svatko to može naučiti. kako mi razumijemo Boga. Mnogi fizičari i transpersonalni psiholozi vjeruju da za sve nas ima neki plan. Dolores Kieger poučavala je tisuće ljudi kako će olakšati bol kroz polaganje ruku. ujedinjeni smo s ukupnom sviješću. U molitvi se odričemo kontrole i dopuštamo djetinjem povjerenju i vjeri da se pojave. Um može stvoriti događaje izvan sebe upotrebom mašte. To se postiže koncentracijom i razvijanjem kinestetičke osjetilne izražajnosti. vibrira na nižoj frekvenciji. često shvatimo da takav plan uistinu postoji. rekao je pjesnik.UM IZNAD MATERIJE Fizičari nam također kažu da su i um i materija oblici energije (kvantna teorija). To može uključivati pojave poput psihokineze. Ja sam navijestio da ljudi »imaju smisla« bez obzira na to kako nam bizarno njihovo ponašanje izgledalo. To uključuje i stvaranje bogatstva. To također uključuje moć uma da izliječi tijelo. »Ništa ne ide besciljnim stopama«. Molitva ovisi o razini duhovnosti.

Iz perspektive ujedinjujuće svijesti nijedan događaj nema važnosti. Berry Stevens to zove »plutanjem niz rijeku«. Smijao se i smijao. Neki od njih su spokoj.godina postalo mi je jasno da ne trebam kontrolirati događaje. sa svojom ograničenom vizijom ne može vidjeti šumu od drveća. kretanje je izazvalo prejaku silu i kanal je propao. »Planina je planinaru jasnija iz zrakoplova«. Radio je s golemom upornošću i trudom. kaže pjesnik. Dijelove možemo razumjeti tek kada vidimo cjelinu. Kao što kaže Asri Aurobindo: »Moraš znati ono najviše da bi mogao uistinu razumjeti najniže. Ima i drugih plodova koji proistječu iz duhovnog blaženstva. Ono u što emocionalno investiramo izaziva bol. Potpuno se posvetio projektu izgradnje kanala za prijenos trupaca niz planinu. emocionalna je bol nezaobilazna sve dok emocionalno investiramo. Važna je samo cjelina. Buduči da svemu u ljudskom životu dođe kraj. oni uvijek idu meni u prilog. U filmu Grk Zorba glavni lik pokazuje to neprianjanje kada je upoznao veliku nesreću. A potom se počeo smijati. Neprianjanje Duhovni su majstori uvijek prakticirali neprianjanje. Dok su trupci plutali niz planinu. samoća i služenje. Plesao je i plesao! Smijanje i plesanje bili su vrsta kozmičkog smijanja i kozmičkog plesa. Naš ego. Užasnuo se. Zorba je bio zapanjen. Nakon mnogo mjeseci teškoga rada projekt je bio spreman za ispitivanje.« Ujedinjujuća vizija i neprianjanje plodovi su blaženstva. A zatim je počeo plesati. Cjelina je bit mudrosti. . Kažu nam da naša patnja proizlazi iz našeg prianjanja.

Prihvaćat ćete bogatstvo života. mogu stvoriti divan život jedno uz drugo. Samoća je životna činjenica. Kako prihvaćamo svoju samoću određuje hoće li ona biti toksična ili blagotvorna. Proizlazi iz jedinstva s Bogom. također je želite za svoje voljene. znati što trebate i želite. postat ćete zaštitnik svoje i samoće svojih voljenih. To je samoća. Vidjet ćete. želite je sve više. samoprihvaćanje i shvaćanje vlastite vrijednosti. Kada znate radosti samoće. Spokoj mijenja život u djetinju viziju. Oni koji su spokojni vole Zemlju i sve stvari. znat ćete da vaše potrebe mogu biti zadovoljene. Dobar je brak onaj u kojemu svaki imenuje drugoga čuvarem svoje samoće. nećete više biti stalno na oprezu. dajući nam trenutačno znanje o sebi. Sam život je divno opravdanje za sebe. Prestat ćete stalno tražiti smisao. Samoća Svatko je od nas sam. To je jaka i čvrsta granica našeg materijalnog stanja. Djelovat ćete bez neprestanog analiziranja i mozganja. Umjesto svoje stare. na stidu utemeljene posesivnosti. U spokoju. čuti. Iz takvoga znanja proizlazi ljubav za sebe. gdje je sve novo. iz trena u tren. uspiju li voljeti tu međusobnu udaljenost koja omogućuje obojima da vide drugoga u CJELINI.Spokoj Spokoj obilježava ono što je Robert Frost nazvao jahati laganim kasom. želite biti sa sobom nasamo. . Prestat ćete pretjerano reagirati. vaš će život postati manje problematičan i spontaniji. Goethe je to dobro rekao: Kada čak i dvoje najintimnijih ljudskih bića shvate da među njima ostaje beskonačna distanca. Budući da se volite i cijenite. Uživat ćete u svakom trenutku. Blagotvorna samoća je plod blažene duhovnosti. Toksičnu samoću potiče toksični stid Posljedica je vlastite rastrganosti.

Vaš je ego dovoljno jak da sami preživite. onako kako ga vi razumijete. Služenje Duhovno blaženstvo sintetizira životne polarnosti. iluzija da će vas vaši roditelji uvijek štititi. Strah od odvojenosti ono je zbog čega ste uopće i ostali fantazijski vezani. Završivši taj rad. Kao što kaže Ken Wilber: Intuitivno odluci da iskonskim zavetujem osjetiti i znati svoje istinsko ja privrženost je aktualizirate to ja u svim bićima. Možda poželite otići ponovno u svoju staru crkvu i vjersku zajednicu. Također shvaćate da ima mjesto na kojemu nikada niste sami. više ćete željeti služiti drugima na način koji uvećava vašu duhovnost. Ma koliko nebrojeno bilo bića. u skladu s zavjetom. Služenje može također značiti odlučnost da se klanjamo na način koji odgovara našim vjerovanjima.Samoća je moguća jer ste završili rad na svojem egu. ja se da ih oslobodim. Fantazijska je vezanost iluzija. Ako odete. imat ćete nove mogućnosti i proširenu svijest. Kada jedanput prihvatite svoju odvojenost i samoću. Kada iskusite blaženo jedinstvo s Bogom kroz meditaciju. samoća je najpoželjnija. Tada ćete možda vidjeti klanjanje i ritual kao načine da utjelovite svoju religioznu tradiciju. Kada sudjelujete u simboličnom ponavljanju kolektivnog sjećanja vaših predaka na njihova . S takvom svijesti. shvaćate da je vaš ego dovoljno jak da se pobrine za vas. također preduvjet za meditaciju. možete sudjelovati u komemoraciji moćnih djela Boga. Ako vam je draža sakramentalna crkva. prihvatili ste svoju odvojenost. posebno rad na svojoj izvornoj boli. To je. upoznajete svoje istinsko ja. što više samoće upoznajete i u njoj uživate.

Svi mi koji smo izišli iz skrivanja moramo donijeti svjetlost drugima. To znači da nema gurua. Prenošenje poruke izvodi se kroz pružanje uzora. možete se doživjeti kao dio prošlosti i dio žive tradicije.. Ima samo onih koji su odmaknuli malo dalje duž puta.« . Ne možemo učiti našu djecu da se trebaju cijeniti ako smo sami utemeljeni na stidu. Ja volim moto dominikanskih svećenika: proslijedite drugima ono što ste sami dokučili. Čujem ih kako go­ vore kada ja govorim i kako plaču kada se ja spustim na koljena. Svaki put kada pretvorite nekoga u gurua. Služenje je istinska oznaka i plod duhovnog blaženstva.Boga.. lišena danje svjetlosti. Služiti znači skrbiti se za druge i vraćati ono što ste primili. Sve ih trebam u mojem štovanju Boga.. Dvanaesti korak potiče sudionike da prenesu svoje duhovno buđenje na druge koji pate od toksičnog stida. a ne kroz moraliziranje. Bez ijednoga od njih ne mogu.. Mnogo je živih bića. Baš kao što je mnogo zvijezda na nebu i njihova je moć izračunavanja iznad mojih sposobnosti. odstupate od svoje vlastite moći. ima besmrtna duša sa svetim stremljenjima. najprljavije prostitutke. klanja se noću. Možete doživjeti svoje postupke u sadašnjosti kao privođenje prošlosti u sadašnjost i sadašnjosti u budućnost. toliko je i živih bića. Služenje i ljubav za druge proizlaze neposredno iz služenja i ljubavi za sebe. U blaženstvu znamo ono što je Paul Claudel mislio kada je pisao: »Ne bih mogao bez ijednoga od moje braće. koja. To čine oni koji slijede ono što propovijedaju. Uistinu ne možemo dati ono što nemamo. najbjednijeg pijanca. ali nema nijednoga s kojim nisam u zajednici u svetom vrhun­ cu gdje zajedno izričemo Oče naš. U srcu najjadnijeg bijednika.

Trudimo se oko onoga što ustinu želimo. Odmičemo od našeg djetinjastog vjerovanja da ćemo uvijek biti žrtve djetinje spontanosti i optimizma. Preuzimamo rizik. Takve mogućnosti imaju uzor u veličanstvenom izljevu ljudskog stvaralaštva. Vi ste jedno od njih! . mogućnostima ljudske prirode. Sada. ali unutar tih granica raznolikost njihovih skladbi gotovo je nevjerojatna. Postajemo umjetnički stvaratelji naših vlastitih života. To čineći. Odbijamo više ikada biti žrtve.PUNOMOĆ Blaženstvo rađa punomoć. otvorili ste se fantastičnim. Prihvaćamo našu maštu i kreativnost. Unutar naših ljudskih granica očekuje nas još čuda. ali ograničenim. Naši su veliki slikari bili ograničeni svojim slikarskim platnima. ali šetnja muzejom može biti predivno iskustvo. Naši su slavni glazbenici bili ograničeni zakonima glazbene ljestvice. na kraju ove knjige najiskrenije se nadam da ste postigli mnogo u nadilaženju stida koji vas sputava.

Stid istodobno i prikriva i razotkriva naše najistinskije ja. i revolucionarno. sa svojim megalomanskim stajalištem više od čovjeka/manje od čovjeka. osim toga. Biti čovjekom zahtijeva hrabrost. jer biti čovjekom znači biti nesavršenim. Takav nas osjećaj tjera da se promijenimo. najosjetljivije.« U tom smislu. Moramo odmaknuti od našeg jada i prigrliti svoju bol. problem je koji uključuje poricanje ljudske konačnosti. To se može dogoditi samo ako odlučimo izići iz skrovišta.EPILOG U srcu stida leži strah od razotkrivanja. Kao što kaže autor knjige »Stid« (Shame): »Razotkrivanje pred sobom leži u srcu stida: otkrivamo. počinjete otkrivati tko ste zapravo. kada ga prigrlite. Moramo se osjećati onoliko loše koliko nam je uistinu loše. Budući da stid obitava u samoj srži vašeg bića. Nadilaženje toksičnog stida je. To je revolucionarno. u iskustvu stida. nadilaženje stida koji vas sputava otkrivajuće je iskustvo. Kada dopustimo da naš stid bude razotkriven pred drugima. Kada istinski osjetite svoj toksični stid. Toksični stid. razotkriveni smo pred sobom. Alfred Adler prvi je upotrijebio frazu: hrabrost da se b u d e . najintimnije i najranjivije dijelove sebe. dobij ate poriv da ga promijenite.

Znat ćete da ste stigli kada zablistate svjetlom. I. religije. Više se usuđujete i osjećate se slobodnijim da istražujete i budete kreativni. Perfekcionizam je bez granica. Nikad ne možete učiniti dovoljno. morate nadvladati polarnost više od čovjeka/ manje od čovjeka. Oni su plodovi našeg humora. Osjećaj za humor može biti krajnji kriterij za odmjeravanje koliko se neka osoba izliječila od toksičnog stida. To zahtijeva da budete žongler paradoksima. Kao što je Walter O' Connell tako dobro napisao: »Humor proizlazi iz rješavanja ljudskih paradoksa. Naše obitelji. Kroz ponovno ujedinjavanje tih krajnosti stječemo energiju i nadu.nesavršenim.« Svaki ljudski paradoks ima dvije krajnosti. Ali. Nema mjere. i našim greškama. škole i kultura utemeljeni su na perfekcionističkim sustavima. kao što bi rekao Robert Frost. To nam također daje osjećaj za perspektivu i ravnotežu. Jedanput kada prihvatite činjenicu da su greške prirodni proizvodi ograničene ljudske svjesnosti. On nas priprema za mjerenje. prestajete hodati po jajima. a perfekcionizam je najvažniji uzrok toksičnog stida. Potrebna je hrabrost za bitke s tim perfekcionističkim sustavima. Potrebna vam je hrabrost da biste bili nesavršeni. Pođite putem prosvjećenja. najvažnije. drugim ljudima i sebi zahtijeva istinsku humanost. Jašite laganim kasom. Biti u stanju smijati se događajima. Imati smisao za humor znači prihvaćati život manje turobno i više ozbiljno. isplati se! Hrabrost da se bude nesavršen udomljuje način života obilježen spontanošču i humorom. Da biste imali smisla za humor. Omogućuje nam da se smijemo i našim prenapuhanim egoima. što nas opet priprema na stalno razočaranje. Osjećaj za humor utemeljen je na jukstapoziciji protuslovnosti. više ćete se smijati. . Dopustite sebi da uživate u svakoj minuti svakoga dana svojega života.

ali njegovu su važnost mnogi psihoterapeuti podcijenili.« Rad dr. dr. kada sam . psihijatar na Sveučilištu Hahnemann u Philadelphiji. Joseph Campos. Lewis je otkrila sljedeće: »Kada psihoterapeut nije uspio prepoznati pacijentov osjećaj stida. kaže: »Stid je skriveni problem u psihoterapiji. Donald Nathanson. Lewis potvrđuje moja iskustva i kao pacijenta i kao terapeuta. liječenje je bilo kraće. Ta je emocija bila zanemarena u psihologiji. bila je među prvima koji su proučavali toksični stid u psihoterapiji. Dr. pacijentovi su se problemi produžili i pogoršali. Proučavajući zapise više od sto osamdeset psihoterapijskih seansi. U jednom trenutku svojega života.DODATAK PORUKA PSIHOTERAPEUTIMA Sve je veća svijest o nedostatku proučavanja stida u modernoj psihologiji.« A to je jako utjecalo na uspjeh psihoterapije u liječenju ljudi utemeljenih na stidu. Kada je terapeut prepoznao stid i pomogao pacijentu suočiti se s njime.« Dr. psihologinja na Sveučilištu Yale. Helen Block Lewis. Nathanson nedavno je održao tečaj o temi: Stid u psihoterapiji na godišnjem sastanku Američke udruge psihijatara. psiholog na sveučilištu u Illinoisu kaže: »Znamo premalo o stidu.

Kada se uspostavi interpersonalni most. bez obzira na to o kakvom se specifičnom sindromu stida radi. pošao sam na tromjesečnu terapiju i pokorno slušao psihijatra te marljivo uzimao tablete za smirenje i spavanje koje mi je on prepisao. Obnova interpersonalnog mosta uvjet je bez kojega nije moguće liječiti ljude utemeljene na stidu. Problem je složeniji nego što ga ja predstavljam. U tome može biti rješenje problema. Cermak je istaknuo prednosti skupne psihoterapije. Ozbiljno sumnjam u djelotvornost tradicionalnog liječenja mentalnih bolesti kada je riječ o raznim sindromima toksičnog stida. Moja tablica nudi opće smjernice za liječenje toksičnog stida. kontrolirat će se. pacijent će prihvatiti terapeutovo neoptužujuće prihvaćanje. Ipak. Na njoj se uspoređuju toksični stid i toksični osjećaj krivnje. onako kako to terapija jedan-najednoga ne može. On vjeruje kako ta terapija osigurava »okružje u kojemu se pitanja ovisnosti o drugima spontano javljaju«. Možda preciznije razumijevanje toksičnog stida može omogućiti neke nove i inovativne pristupe. Ljudi će se u skupini ponašati slično kao u stvarnom životu.bio očajan i zbunjen. Martin Bubber je davno rekao da u svakom psiho­ terapijskom modelu liječi zapravo veza Ja i Ti. Skupina je od presudne važnosti. Čini se da skupina pruža osjećaj da smo važni i značajni. moja predstavka jasno predlaže drugačiji model liječenja stida i krivnje. Bit će nepovjerljivi. trudit će se udovoljiti drugima. . Šest mjeseci nakon završetka tretmana. Sljedeća tablica moj je prilog raspravi koja se rasplamsava. Savjetujem da se toksično postiđivani ljudi upute u skupni rad što je prije moguće. prevezli su me u bolnicu.

(Dijagnosticiranje i liječenje ovisnosti o drugima. Nadam se da će moje poglavlje o snazi 12 koraka da reduciraju toksični stid malo rasvijetliti to pitanje. Dvanaesti korak čini kristalno jasnim da čovjek nije izliječio svoju ovisnost dok ne doživi duhovno buđenje.kritizirat će itd. Kada spoznaju da takva ponavljanja odražavaju nesvjesne uzorke obrane od toksičnog stida. . Toksični je stid duhovni bankrot u smislu koji sam definirao. Vjerujem da bi bilo korisno razviti programe u 12 koraka za sve sindrome toksičnog stida. Već kruže šale o tome. Vjerujem da ljudi utemeljeni na stidu moraju raditi kako bi promijenili i kolaže vizualnih postiđujućih sjećanja i auditivnih dojmova koji uskladištavaju unutarnje glasove koji aktiviraju spirale stida. No nisu li svi pristupi za liječenje poremećaja ličnosti teški? Jamčim vam da mnogi alkoholičari boluju od poremećaja ličnosti i uspijevaju se oporaviti na sastancima klubova liječenih alkoholičara. Primjerice: Pokušali su pokrenuti anonimnu skupnu terapiju za paranoičare. skupina može postati laboratorij za alternativno ponašanje. Na posljetku. Izlječenje tog stida zahtijeva duhovno buđenje u smisli koji sam definirao. skupine u 12 koraka teško će liječiti stidljivce s poremećajima ličnosti. rekao bih nešto onim kliničkim psiholozima koji se mršte na riječ duhovno.) Programi u 12 koraka najbolji su saveznici terapeutu. Milijuni ovisnika na putu prema oporavku koji se koriste tim korakom podatak su dovoljan da natjera svakog znanstvenika koji zaslužuje svoju plaću da istraži tu duhovnost. ali nitko nije htio reći mjesto održavanja! Šalu na stranu. Programi u 12 koraka postigli su nezapamćen uspjeh u liječenju ovisnosti.

Konačno. Ključno za povjerenje. Afirmativne tvrdnje korisne su kada se mijenjaju kriva uvjerenja. treba provesti rad žalovanja zbog »izvorne boli«. . To je ključno za ponovno iscrtavanje mape vizualnih i auditivnih kolaža stida. »Interpersonalnimost« mora biti ponovno uspostavljen. Svrha nadilaženja duhovnog bankrota jest »duhovno buđenje«. Ona omogućuje da se razotkriju tragovi ovisnosti o drugima. Ovo je najdjelotvorniji oblik liječenja za sve oblike ovisnosti (a možda i za sve sindrome stida). Skupina je ključna za stalno napredovanje. Nije važno. Nije bitno. Može biti korisno. ali nije presudno Skupna terapija Osjećaj toksičnog stida i toksične krivnje mogu biti prilično slični. Tome se moramo suprotstaviti i provesti rad na ljutnji.Dodatak I Toksični stid Biti u dobrim odnosima s terapeutom Suprotstaviti se poricanju Rad na osjećajima Ovo je uistinu bitno. kao i moralizatorstvu često se treba suprotstaviti i uputiti im izazov. Megalomanija je vezana za krivi osjećaj super-odgovornosti i poreknute jedinstvenosti.blago se suprotstavite lažnoj slici sebe. Toksična krivnja Bliski odnosi su korisni ali ne i nužni. Suprotstaviti se lažnim uv|erenjima Skupina u 12 koraka Sustav slika i samopotvrđivanje Duhovnost Krutom Bogu koji kažnjava. Toksični stid i krivnja mogu nastati iz istog ponašanja. Osjećati bilo koji osjećaj znači djelovati na smanjivanje stida. Kada se obnovi »interpersonalni most« . Osoba može doživjeti toksični stid i krivnju istodobno. Odnosi moraju biti dovoljno dobri da zahtijevaju odustajanje od potrebe za kontrolom Rad na osjećajima je nužan. »Megalomaniji« se valja suprotstaviti od početka. Krivnja je često oblik prikrivanja ljutnje. Moramo se suprotstaviti svojim krinkama. koji se nužno javljaju u skupnom radu.

BIBLIOGRAFIJA ALBERTI Robert. A. and MIDDELTON-MOZ. Despair. A New Guide to Rational Living. Childhood and Society. CARNES. and EMMONS Michael.W. Your Perfect Right. They Lived Happily Ever After. After the Tears. Meta Publications. Pat. California: CompCare Publications.T. Harper & Row. FABER. New York: New American Library. Jealously. DWINELL. Florida: Health Communications. Pompano Beach. George and GOLDBERG Herbert. Lorie. BANDLER. 1979. . Timmen. Drugs and the Good Life. BECK. ERIKSON. Creative Agression. Envy. Minneapolis. Out of the Shadows: Understanding Sexual Addiction. Suicide. Minnesota: Johnson Institute. 1978. Norton. New York: Harper Colophon. BACH Leslie. ELLIS. New York: W. Albert. San Luis Obispo California: Impact Publishers. North Hollywood. The Ways of the Will and Lying. Leslie. 1986. Diagnosing and Treating Co-dependence. Sex. Erik H . Jane. New York: Doubleday & Co. 1975. Cognitive Therapy and Emotional Disorders. CERMAK. Irvine. California: Wilshire Books.

New Jersey: Prentice Hall. Martin's Press. Robert. Sheldon. Oregon: Harvest House Publications. New York: Brunner/ Mazel. Women Who Love Too Much. Carol.FIRESTONE. The Farther Reaches of Human Nature. KRITSBERG. Learning to Love Yourself. FORWARD. MASTERSON. Abraham. MASLOW. Massachusetts: Schenkman Books. Helen Merrell. KAUFMAN. New York: Brunner/Mazel. New York: Bantam KOPP. Mirror. Florida: Health Communications. The Narcissistic and Borderline Disorders. FOSSUM. NORWOOD. New York: W. Martha and FANNING Patrick. DAVIS. MCKAY. JOHNSON. New York: Human Sciences Susan. LANKTON. M. The Power of Caring. Inner Work. 1985. . Betrayal of Innocence. Gershen. Pompano Beach. Eugene. Facing Shame. Adult Children and Alcoholics Syndrome: From Dis-covery to Recovery (1988). New Harbinger Publications. Stephen and LANKTON. Cambridge. Press. MEICHENBAUM. and MASON.Esalen. New York: Penguin Books. Wayne . Shame. M. James. Englewood Cliffs. New York: Plenum Press. The Fantasy Bond. The Answer Within: A Clinical Framework of Ericksonian Hypnosis. Robert. Gay. LYND. Robin. New York: Harper & Row. On Shame and the Search for Identity. Mask and Shadow. Matthew. D. »Thoughts and Feelings« The Art of Cognitive Stress.W. New York: St. Norton. HENDRICKS. Books. Cognitive Behavior Modification.

New Harbinger Publications Jane and DWINNEL. Transformers. and KIRSCHENBAUM. Matthew. Pictures of Childhood. Stanton. Embracing Our Selves. Conjoint Family Therapy: Your Many Faces. Hal. STONE. Florida: Health Communications WEGSCHEIDER-CRUSE. Robert. California: Devors Publishers. California: Devors Publishers. Palo Alto. Virginia . After the Tears. Children of Trauma: Rediscovering the Discarded Self. Choicemaking (1985) and Learning to Love Yourself (1987) Pompano Beach.. Sidra. 1989. Manuel. Alice. STEVENS. Marina del Rey. Lorie. Real People Press. Necessary Losses. and FANNING Patrick. SIMON. Florida: Health Communications. I Feel Guilty. PEELE. Pompano Beach. Toronto: Collins Publishers. California: Science and Behavior. MIDDELTON-MOZ. L. A & W Visual Library. SMALL. . When I Say No. Values Clarification: A Handbook of Practical Strategies for Teachers and Students. Florida: Health Communications. Pompano Beach.W. Awareness. VIORST.B. S. H. Elements of Psychopathology: The Mechanisms of Defense. MILLER. California: Grune & Stratton. Jacquelyn. Self Esteem.. SATIR. 1986. and GILLILAND. New York: Bantam John O. and BRODSKY Archie. WHITE. Love and Addiction. San Diego. 1987. New York: Simon & Schuster. Marina del Rey. Deerfield Beach. Robert. Judith. Lost in the Shuffle: The Co-dependent Reality. Jane. Sharon. SUBBY. New York: Signet: New American Library. Florida: Health Communications.MCKAY. and WINKELMAN. MIDDELTON-MOZ. HOWE. SMITH. Books.

Pompano Beach. J. ~OO~ . The Practice of Behavior Therapy. Charles L. WOITITZ. Healing the Child Within. Boston: Shambhala Publications. Pompano Beach. Janet G. WOLPE. Florida: Health Communications. WILBER Kenneth.WITHFIELD. No Boundary. Florida: Health Communications. Adult Children of Alcoholics. New York: Pergamon Press.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful