You are on page 1of 7

Nela Sren: Najjai pokreta ozdravljenja je ljubav prema sebi

Dr. Nela Sren, kirurginja s padovskom adresom, objavila je knjigu Rak na dui Doktorica Nela Sren, kirurginja s metkovskim korijenima i s dugodinjom adresom u Padovi, poznata je po svom humanitarnom zalaganju za brojne pacijente s podruja bive Jugoslavije i danas je poasna konzulica Republike Hrvatske u regiji Veneto. Svoje ivotno iskustvo s tekim bolesnicima, osobito s djecom, kojima je bila jedina nada, ali i vlastitu kliniku smrt, koja joj je promijenila pogled na ivot, objavila je u knjizi Rak na dui, upravo objavljenoj u izdanju biblioteke Ceterum. Vaa knjiga Rak na dui osobna je pria susreta s klinikom smru. Zato ste je odluili podijeliti s itateljima? Jo uvijek pokuavam shvatiti zato mi se dogodilo, vie nego to se dogodilo. Pokuavam shvatiti sve svoje emotivne rane, sve teke i konflikne ivotne situacije, a bilo ih je doista mnogo, za koje nisam bila svjesna da mogu kulminirati boleu, akutnom i hitnom. Ono to je sigurno jest da sam odonda, a bilo je to davne 1994. godine, kad sam zavrila na hitnoj operaciji u Nrnbergu, posve promijenila percepciju svojega tijela i zdravlja, shvaajui koliko neka ivotna iskustva mogu djelovati na integritet zdravlja. Svakodnevno se susreete s oboljelima od raka, esto i s onima koji gube bitku. Uspjeno lijeenje jednogodinje Snjeane i danas proivljavate s radou, dok se nikada niste pomirili s injenicom da niste mogli pomoi osmogodinjem Antoniju. Na koncu vas je sve to vratilo u djetinjstvo u kojem ste upoznali mo meditacije. Koliko vam meditacija olakava da se nosite s tekim emocijama uz bolesniku postelju svojih pacijenata? Ako pod meditacijom podrazumijevamo unutarnje sazrijevanje i spoznaju, ona sigurno postaje neophodna. Kako sam se ja mijenjala kao osoba, tako se mijenjao i moj pristup prema bolesti i bolesniku. Poela sam s uvjerenjem da je bolest jednog organa problem lijenika, koji e zasigurno nai pravi nain lijeenja do ozdravljenja. Ali bilo je mnogo pacijenata koji nisu uspijevali na tekom putu unato nizu terapija. Shvatila sam kako bolest jednog organa nije apsolutno izolirana od njegove osobnosti. Pacijentovo proivljavanje bolesti pripada samo njemu. Intenzitet patnje i straha doivljava kao neku teku vrstu presude, to stvara jo vei strah, a on dalje pospjeuje bolest. Otkrila sam s godinama da postoji to neto, neka vrsta univerzalnog izvora vie energije kojoj moemo teiti i iz nje crpiti dozu pozitivne energije koja e djelovati i na na organizam i ponitavati onu negativnu. Kako ste doli do spoznaje da svako lijeenje poinje od uma i da je izvor sree u nama samima? Otkrila sam to u potrazi za onim neim putujui od Latinske Amerike do Indije, Nepala Sama interpretacija simptoma neke bolesti, kao i nain na koji se proivljava, govore mnogo o karakteru pacijenta. Pacijent nama lijenicima izlae svoju interpretaciju bolesti koja oscilira od jakih emocija do izostanka emocija, od ljutnje do indiferentnosti, od sigurnosti u sebe do terora i

straha Sve to nam otkriva koje emocije prevladavaju i koliko on ima potencijalne energije u sebi, koliki bi bio potreban izvanjski input da se ona aktivira i da bolesnik pokua interpretirati i sluati poruke tijela, to i jest smisao simptoma, shvatiti to se dogodilo i kako izbaciti iz sebe unutarnje konflikte i nelagodu. To je poetak terapije! Mnogi teki bolesnici izgube nadu kad se pokae da je tumor neoperabilan, kad je kirurgija nemona. to im kao iskusna kirurginja moete odgovoriti? U knjizi Rak na dui pomalo i ironiziram s lijekovima i nainom lijeenja. Ono to je najvanije i to je jamstvo za ozdravljenje jest razviti pacijentu pozitivne misli, te autosugestijom djelovati na tijek bolesti. Primjerice, koliko god bio sposoban specijalist i kvalitetan ba taj lijek, ako pacijent realizira misao da e uistinu taj lijek djelovati, a da je taj lijenik jedna draga osoba koja e ga strpljivo pratiti na putu ozdravljenja, terapija e djelovati mnogo bolje i bre. Naprotiv, ako je pesimistian i prepun straha, pacijent e sumnjati u djelotvornost lijeka i u sposobnost lijenika. Osjetit e izraene samo nuspojave, stvarajui jo negativniju percepciju i o sebi i o svojoj bolesti. U mnogim spominjanim sluajevima ozdravljenja od takozvanih neizljeivih bolesti, kad vie nije bilo nade, dogaala se radikalna promjena u mentalnom ponaanju koje je uzrokovalo slabljenje procesa upravljanog boleu! A taj proces je proizvod negativnih misli, koje stvaraju otpor kondicionirajui prirodni protok energije ozdravljenja kroz nae tijelo. Osjeaj radosti, unutarnje sree i zahvalnosti djeluje, meu ostalim, i na stvaranje hormona sree koji pozitivno djeluju na raspoloenje svake stanice naeg tijela. Primjera u posljednjih 20 godina kirurgije sigurno ne nedostaje. to jest sutina ove knjige! Dogodi se da i najuspjenija i najradikalnija operacija od najsposobnijih kirurga naizgled rijei problem. Kirurg sretan pacijent ozdravljen. Do prve CT kontrole nakon tri mjeseca koja pokazuje progresiju bolesti. Dogodi se isto da onaj neoperabilni pacijent bude podvrgnut alternativnim tretmanima (termoablacija, embolizacija, kemoterapija, radioterapija, Lourdes...) i nakon tri mjeseca CT kontrole pokazuje se regresija bolesti. Mnogi se ljudi boje nasljednih tumora, osobito raka dojke, debelog crijeva... Koliko je taj strah opravdan? Svaki strah, svako negativno proivljeno iskustvo, ma koliko god bilo daleko u prolosti i naizgled zaboravljeno, ipak ostaje zavijek zabiljeeno u naoj podsvijesti, u limbikom sustavu. Isto tako se dogaa i s proivljenim iskustvom patnje i boli naih blinjih. Primjerice, jedna moja draga i vrlo racionalna pacijentica, koja je u obitelji imala vie sluajeva obolijevanja od raka dojke, naizgled je bezbrino, ali konstantno palpirala dojke da bi iskljuila da joj se kasno otkrije eventualna kvrica Tako je radila godinama, sve dok nije konano palpacijski otkrila malu kvricu koja se doista i pokazala malignom te je podvrgnuta odstranjenju tumora. Pitanje je, meutim, da nije zabrinuto palpirala godinama dojke u strahu, pa i oekivanju, da e i ona imati slinu sudbinu kao neki drugi u obitelji, bi li oboljela?

Koliko je bolest bila uvjetovana, kondicionirana strahom? Koje su mogunosti da ene koje su pozitivne na genetske testove BRCA1, BRCA2 uistinu i obole od tumora? Konkretne, ali ne i sto postotne. Ima obitelji u kojima su mnoge ene razvile tumor, gdje su sve ene pozitivne na genetskim testovima, a opet se neke od njih nikada ne razbole. Na razvoj bolesti u velikoj mjeri utjee i stres koji danas malo koga zaobilazi. Vi smatrate da najbolje to nam se u ivotu moe dogoditi jest ivot bez boli, miran i podnoljiv, te da stoga svoje zahtjeve treba ograniiti na to da takav ivot i ostvarimo, a recept koji nudite je ne eljeti veliku sreu. Reenicu koja je napisana treba shvatiti u kontekstu knjige! Ovako djeluje linearno, bez izraaja emocija, bez osciliranja koje jest dio nae vitalnosti! Kad se trai velika srea, u principu stie i neizbjena deluzija! Srea jest i treba biti posljedica jednog ili vie ivotnih projekata koji e nam dati mogunost da se realiziramo kroz nae jedinstveno postojanje. Svi nai ivotni projekti trebaju imati za cilj da na neki nain svjedoimo sada i ovdje u ovom, ali naem, koliko god ogranienom vremenskom razdoblju i da osjetimo nau jedinstvenost i pripadnost dinaminoj evoluciji univerzuma. Svi na neki nain doivljavamo stres, pozitivan ili negativan, koji utjee na nae zdravlje. Svi proivljavamo manje-vie dramatina ivotna iskustva, bolest, smrt... Ono to je vano jest nai nain kako proi kroz negativne i dramatine ivotne situacije a da nas ne apsorbiraju i izloe jo dramatinijim uvjetima nae egzistencije, koja moe imati vrlo negativan ishod. to uiniti da bismo sauvali ili ponovno stekli zdravlje? To je jedno posebno iskustvo! Na pristup, bio on religiozan, laiki ili racionalan, uvijek je subjektivan i vezan uz sve proivljeno to je utjecalo na stvaranje nae osobnosti, a sama bolest je jedna mogunost sazrijevanja, inei da otkrivamo i razvijamo nae unutarnje kvalitete kao to su hrabrost, ljubav, samilost Ono to sigurno treba uiniti, a i sama bolest vodi u tu situaciju, jest zaustaviti se! Ne inzistiram na alternativnom tumaenju bolesti metamedicine, nove germanske medicine i slinih. Inzistiram ipak na injenici da moramo shvatiti da je nae tijelo privremeni materijalizirani oblik naeg postojanja, koji je u evoluciji zajedno s naim duhom. Kako nai i postii ravnoteu duha i tijela u naem ivotnom vijeku, to jest prioritet nae egzistencije! U spektru terapija za rak, bolesnik mora imati pravo na izbor, ali ne smiju mu se uskratiti ni alternativne metode, to vie to su nam tumori jo uvijek nepoznanica, ponekad nestaju na neobjanjiv nain! U knjizi inzistiram na pozitivnom pristupu pacijenta prema terapiji! Lijenik i lijek su medicina, a bolest je jedan patoloki izraz jednog ili vie organa naeg tijela. Otkriti, aktivirati i potencirati unutarnji put ozdravljenja, autosugestiju, imati i stei povjerenje u djelotvornost lijeka i sposobnost lijenika, jamstvo su za uspjeh u lijeenju. Pacijent je taj koji aktivira mehanizam ozdravljenja. U knjizi esto spominjem unutarnjeg Boga, za kojeg mislim da je istinski izvor nae vitalne energije.

Jeste li uvijek bili iskreni sa svojim pacijentima i drite li da svatko ima pravo znati cijelu istinu o svojoj bolesti i prognozi, bez uvijanja, ili to ipak ovisi o svakoj pojedinoj linosti? U principu svaki pacijent treba znati tono kakva je situacija s njegovim bolesnim tijelom, koje su perspektive i mogunosti ili eventualne prognoze. No, svaki pacijent je jedinstven i svaki ima svoj pristup i nain razmiljanja. Treba se prilagoditi pacijentu u izreci presude na njemu najprihvatljiviji nain! esto u tekim situacijama, jedino to ostaje pacijentu jest nada da se ipak neto moe promijeniti ili dogoditi. Ba ta nada je jedini izvor prihvaanja i opstajanja. Zato bih se suprotstavljala ili anulirala jedinu mogunost, ne stvarajui pritom lane iluzije, sa to vie empatije i pravih rijei te pridruiti se nadi zajedno s pacijentom. Prije koju godinu jednom pacijentu na kirurgiji je tijekom vizite reeno da je donesena odluka neoperabilnosti zbog proirenog i metastatiziranog tumora. Kad su lijenici izili iz sobe, uo se samo tupi udarac, pacijent se bacio sa estog kata kroz prozor! U Sveuilinoj bolnici u Padovi na visokoj je razini upravo transplantacijska medicina. Mislite li da je meu naim ljudima dovoljno sazrela svijest o potrebi darivanja organa? Prema objavljenim statistikama doniranja organa, mislim da je Hrvatska na vrlo visokoj razini, to pokazuje koliko se razvila svijest o potrebi darivanja organa! Koliko je vano da ljudi shvate opasnost prekomjernog konzumiranja alkohola koji pijenjem pokuavaju ublaiti emocionalne rane, slabosti, strahove, nesigurnost, nezrelost, nepodnoljivi osjeaj samoe... i konano zavre na vaem odjelu na granici smrti. to im poruujete?

Da proitaju moju knjigu! Dok ne sazrije svijest u nama samima, teko prihvaamo bilo koji, makar i najbolji savjet. A dogodi se ba da je bolest iskustvo koje postane presudno u sazrijevanju ovjeka i mijenjanju njegovih ivotnih navika i prioriteta. Jedini problem jest pokuati shvatiti i prije same bolesti... Budui da ste knjigu zamislili i kao svojevrstan prirunik, moete li dati neke savjete koji bi nam svima mogli pomoi da dulje ostanemo zdravi? Ne elim da moja knjiga bude prirunik koji servira ljudima pojednostavljene savjete kao neke naputke za uporabu. Ja sigurno takvu knjigu ne bih itala! Jer svi smo mi uvjereni da znamo najbolje to i kako! Cilj knjige jest da se utisne, imprimira u svijesti itatelja ono neto to e biti input da sami sebe doive i proivljavaju i sagledaju iz jednog drugog kuta, koji e im dati mogunosti da shvate i izaberu njima najbolji nain ivotnog izraavanja i da ponu mijenjati ivotne prioritete i navika. E, to bi me inilo jo sretnijom! Zato oboljelima od raka sugerirate da ne tumae sami svoje nalaze i da ne trae lijekove za svoju bolest na internetu? Zato? Jer svaki oboljeli pacijent eli sigurnost, osjeaj da se ba ta njegova bolest moe uspjeno izlijeiti. Potroit e mnogo vremena na googlanje, nai e tisue informacija, tonih i manje tonih, razne sluajeve i ishode i od straha e se smjestiti meu one koji ne preive... Sve to stvara dodatnu konfuziju i rastopi ono malo mukom steenog samopouzdanja i vjere u pozitivan ishod lijeenja! Umjesto googlanja, moe investirati vrijeme bolovanja u otkrivanju sebe, shvatiti retrospektivno koji su bili negativni i nerijeeni konflikti koji su poveli u bolest, vratiti se onom ranjenom djetetu u sebi. Otkriti najjai pokreta ozdravljenja, a to je ljubav prema sebi, koju e prenijeti i na druge, stvarajui enormnu koliinu endorfina, mijenjajui raspoloenje svim stanicama svojeg tijela, u kojima teke bolesti tee opstanu! JAVORKA LUETI

20 Crnih toaka: Ovo vas vodi u bolest i smrt

1. Ne obazirite se na svoje tijelo. Jedite mnogo loih namirnica. Pijte mnogo alkohola. Uzimajte drogu. Odravajte intenzivne seksualne odnose s mnogo partneria. 2. Ako ste pod stresom ili iscrpljeni, ne obazirite se na to. 3.Ponaajte se prema ivotnom iskustvu kao da je bez svrhe i bezvrijedno.

4.Radite sve ono to ne volite i izbjegavajte raditi ono to biste voljeli. Sluajte miljenja drugih, nastojedi se osjedati bijedno i beskorisno. 5.Predbacujte i budite krajnje kritini, posebice prema sebi. 6. Napunite si mozak stranim slikama i onda pustite da vas opsjedaju. Budite sumnjiavi prema svemu i svima: ako ne uvijek, barem vedinu vremena. 7. Izbjegavajte prisne i duboke odnose s drugima. 8. Ne izraavajte svoje osjedaje i svoje miljenje poteno i otvoreno: drugi bi vas mogli ne cijeniti. 9. Nastojte ne spoznati svoje duboke osjedaje. Odagnajte od sebe sve to je vezano uz osjedaj za humor, ivot nije ala! 10. Izbjegnite uvesti promjene koje bi vas mogle navesti da osjetite vede zadovoljstvo i radost u ivotu. 11. Mislite na sve rune stvari koje su vam se mogle dogoditi. Pomiljajte na zastraujude slike, imajte ih esto na umu. 12.Budite deprimirani, zavidni i bijesni. Okrivljujte sve za svoju bolest. 13.itajte one lanke, novine, knjige, gledajte, primjerice, televizijske emisije, sluajte one osobe koje tvrde da za vas nema nade, kako ne moete utjecati na tijek svoje bolesti. 14. Iskljuite se od svih. Zatvorite se u svoju sobu i razmiljajte o smrti. 15. Mrzite sebe jer ste unitili svoj ivot. Okrivljujte se. 16. Poite na preglede razliitim lijenicima i specijalistima, sve uglednim imenima! Jurite od jednog do drugoga. Gubite polovicu svog vremena u ekaonicama. Skupite mnogo proturjenih miljenja i mnogo eksperimentalnih lijekova te poinjite jedan program za drugim bez prestanka. 17. Napustite svoje profesionalne zadade, prestanite raditi na projektima, ostavite svaku djelatnost koja bi vam mogla pruiti veselje i svrhu. 18. Saalite se nad svojom sudbinom. Ako se s nekim druite, nastojte da to budu nesretni i ogoreni ljudi. 19.Ne vodite brigu o sebi, kakve koristi od toga? Traite od drugih da uine ono to biste vi mo rali i onda se ljutite to nisu dobro obavili posao.

20. Razmiljajte do koje je mjere ivot uasan i budite svjesni da dete jednoga dana umrijeti, moda i ubrzo. Budite potpuno uasnuti tim svojim mislima, kako biste osjetili jo jau bol.