You are on page 1of 80

www.

instore.ba
instore.si instore.hr instore.rs instore.mk
juli 2013 br. 53 godina VI www.instore.ba

BOSNA I HERCEGOVINA

InStore OnLine
Vodi kroz kategoriju

mjesto pravih vijesti


Bezalkoholna pia

Intervju

ISTORIJA BRENDA

Laurent Sorieul,

generalni direktor divizije robe iroke potronje, LOreal Adria

Aleva

Spoj tradicije i inovacija

Mizerne anse za skoriji oporavak


Kenan Utovi: Trendovi

Globalizacija bijede Stereotip je sruen


Nove tehnologije

Revolucionarno otkrie

ISSN 1840-4049

Nenad Pacek:

juli 2013 www.instore.ba

uvodnik
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Reid Muratovi
resid.muratovic@instore.ba

Rije urednitva

PRODAJA

Samir Hodi

samir.hodzic@instore.ba

IZVRNI UREDNIK
Zlata Karkin
zlata.karkin@instore.ba

Niko ne smije ostati ravnoduan

NOVINARI

Katarina Suli, Mario Trojer, Igor urovi, Marko Hrastar, Tomislav Ciliga, Jelena Domovi, Milica Petrovi, Una Milievi, Alma Hot, Nataa Atanasova, Boro Mireski

STRUNI SARADNICI

Kenan Utovi, Vedrana Seksan, Darko Vaseli, Miroslav Saraevi, Milan ulibrk, Samo Uhan, Mladen Vedri, Ernest Gergely, Tomas Pili, Miodrag Dimi, Vinko Jaki, GfK, IGD, Euromonitor International

LEKTOR

Edina Mizi

edina.mizic@instore.ba

MARKETING/LOGISTIKA
Alma Guberini
alma.guberinic@instore.ba

DIZAJN

Narobe Studio, Slovenija

PRELOM

Altermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJA


Maksim urovi
maksim@instore.rs

TAMPA

Radin print d.o.o. Sveta Nedjelja, 10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVA

Altermedia d.o.o. Hasana Brkia 2 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 710 616 Fax: +387 33 710 615 E-mail: redakcija@instore.ba Web: www.instore.ba
InStore magazin je mjeseni, specijalizirani magazin za trgovinu robom iroke potronje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvoaima, distributerima i prateoj industriji. Izdava zadrava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlaim od 18 godina. Za lanke, fotografije i oblikovanje, magazin zadrava sva prava. Tira: 7.000 primjeraka.

Hrvatska kompanija Agrokor potpisala ugovor o kupoprodaji 53 posto dionica poslovnog sistema Mercator. Agrokor e za jednu dionicu Mercatora platiti 120 eura, ukupno 240 miliona eura (RTS) Todori preuzeo Mercator! Raa se megatvrtka sa 60.000 zaposlenih (Veernji list) Agrokor je preuzeo ukupno 53 posto dionica od prodajnog konzorcija kojeg ine Nova Ljubljanska banka, Pivovarna Lako, Hypo Alpe-Adria banka i jo neki... (www.24sata.hr) Hrvatska kompanija Agrokor potpisala je ugovor o kupoprodaji 53 posto dionica poslovnog sistema Mercator (RTRS) Agrokor preuzeo Mercator, Todori e imati najveu trgovaku tvrtku u srednjoj Europi (cro.time. mk) Ulazak Agrokora u Crnu Goru moe negativno utjecati na male trgovce (www.vijesti.me) Todoriev Agrokor ulazi na crnogorsko trite, sprema se regionalni New deal (www.vijesti.me) Hrvatski kapital osvaja Sloveniju (www.seebiz.eu) Agrokor e unititi slovensku prehrambenu industriju! (www.vecernjevesti.com) To su neki od natpisa koje smo mogli proitati proteklih dana o stvaranju velikog i monog Agrokora. Spajanjem Agrokora i Mercatora e biti stvorena najvea trgovaka kompanija u Srednjoj i Istonoj Europi. Nova e kompanija imati ak 2.620 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Po Agrokorovoj ocjeni, komplementarnost kompanija je dodatna snaga i potencijal koji e omoguiti poboljanje profitabilnosti i dodatnu finansijsku stabilnost te time omoguiti i daljnje irenje na tritima regije, uz otvaranje mogunosti za ulazak na nova trita.

Agrokor istie kako dovrenje transakcije podlijee mjerodavnim regulatornim odobrenjima, uspjenom restrukturiranju Mercatorova duga i drugim ugovorenim uslovima, te da su im oekivanja da e transakcija biti dovrena u ovoj godini. Nakon toga, Agrokor e u skladu sa Zakonom o preuzimanju objaviti obaveznu javnu ponudu za preostale nepreuzete dionice. Agrokor koncern najvea je privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najjaih kompanija u Jugoistonoj Europi s konsolidiranim prihodom od prodaje veim od 29 milijardi kuna ostvarenim u 2011. godini i s gotovo 40.000 zaposlenika. Unutar Agrokor koncerna, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pia te maloprodaja, izmeu ostalih posluju i najvei hrvatski proizvoa mineralne vode - Jamnica, sladoleda - Ledo, ulja, margarina i majoneze - Zvijezda, najvea hrvatska mesna industrija - PIK Vrbovec, zatim Belje - najvei poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj, kao i vodei maloprodajni lanac Konzum. Pored kompanija iz Hrvatske, Agrokor koncern sastoji se i od kompanija iz regije pridruenih tokom nekoliko proteklih godina: iz BiH to su Ledo itluk, Sarajevski kiseljak i Velpro Sarajevo, zatim Dijamant, Frikom i Idea iz Srbije, te Ledo i Fonyodi iz Maarske. Svi imamo pravo imati miljenje i interpretirati na nain na koji smatramo da je ispravan u svakoj situaciji pa tako i u ovoj. Ono to je neosporno da veliki ne postaju veliki preko noi, da vizija moe biti dostignuta samo odricanjem i radom, stoga nama ne preostaje nita drugo nego da vizionarima Agrokora uputimo estitke.

juli 2013 www.instore.ba

sadraj
Izdvajamo

6 Novi objekti 8 Domae vijesti 12 Regionalne vijesti 16 Veliki trgovci 18 Svjetske vijesti 20 Top trgovci u svijetu

Nenad Pacek, specijalno za InStore


Pacek u ovom broju pie o predvianjima tima europske komisije za europski ekonomski oporavak: Sve se svodi na sljedee: ekonomija eurozone e od ljeta poeti da se oporavlja i svi emo iveti happily ever after. Uzalud sam pokuavao da pronaem razloge zato bi to bilo ba tako.

22

Miljenja i komentari

Edeka

22 Osvrt strunjaka

BiH nije stekla uslove za izvoz na trite EU za pojedine kategorije proizvoda zbog toga to vlasti BiH nisu uskladili tri kljuna zakona: Zakon o hrani, Zakon o veterinarstvu i Zakon o poljoprivredi, prehrani, umarstvu i ruralnom razvoju. Ovim zakonima bi se tano definisao vertikalni i horizontalni lanac zapovijedanja i uspostavljena jedna institucija na nivou drave koja e odgovarati za kvalitet bh. proizvoda, to je i bio zahtjev EU, meutim, nije bilo politike volje da se to uradi, a to e u vrlo nezavidan poloaj dovesti bh. kompanije koje su u svom poslovanju oslonjene na izvoz.

26

Mizerne anse za skoriji oporavak

Analiza
24 Investicije
Novi Fis prodajni centar u Bugojnu

Fragmentirani sektor nezavisne maloprodaje u Grkoj ine Elomas, Symmetron, Eleta, Asteras, EllinikiDiatrofi, APSIDA, Ellinika Market i Helios. Dvije vodee trgovake grupe u zemlji - Elomas i Symmetron - bore se za svoje lanove.

28

26 Miljenja i komentari

Entiteti koe izvoz bh. proizvoda u EU

inPromocije

28 Analiza
Neizbjena konsolidacija

I ovaj put InStore je zabiljeio promocije organizovane u trnim centrima irom Bosne i Hercegovine.

32

30 Regionalni intervju

Vodi kroz kategoriju: Bezalkoholna pia

49 60

Laurent Sorieul, generalni direktor divizije robe iroke potronje, LOreal Adria

32 InPromocije 34 Category management

Istorija brenda

Aleva danas predstavlja modernu kompaniju koja radi na zadovoljenju potreba savremenog potroaa primjenjujui najnovija znanja i standarde u oblasti proizvodnje i plasmana kvalitetne i zdrave hrane. Tajna uspjeha lei u dugogodinjem iskustvu i tradiciji.

Implementacija programa

juli 2013 www.instore.ba

36 InKonferencije
Kako generirati vei rast udjela na tritu regije?

U maloj radnji

38 Drutvena odgovornost 39 Vodi kroz kategoriju:

Miodrag Dimi iz kompanije Speccon ovaj put definie pojam male trgovine: Koncept ovog marketa je osmiljen tako da potroa u njemu moe zadovoljiti sve svoje svakodnevne potrebe. Vie nee imati potrebu da odlazi na pijacu, u pekaru ili vei supermarket zato to asortimanska ponuda ove trgovine predstavlja supstituciju za sve to. U ovom broju predstavljamo vam trgovinu M&V u epu, vlasnice Mire Abramui.

64

Bezalkoholna pia 58 PR lanak


Zasladite se!

Periskop

60 Istorija brenda

Kolumnista Kenan Utovi za InStore pie o globalizaciji: Svi ekonomsti se slau u jednom. Najtee se sa globalizacijom nose male zemlje i mali narodi. Bosna i Hercegovina naravno spada u ovu grupu. Jedini nain da se borimo sa ovim fenomenom jeste racionalnije koritenje prirodnih resursa, uspostavljanje efikasnijeg politikog, pravnog i ekonomskog okvira za svakodnevno djelovanje, kao i vraanje tradicionalnim vrijednostima.

70

Aleva

64 U maloj radnji
Savjeti vlasnicima Za lake poslovanje

Tehnologije

Predstavljamo STR

Per Anderson, specijalista Tetra Paka za brizganje plastike, objanjava kako je stvaranje najbre maine za injekciono presovanje na svijetu bilo od presudne vanosti za lansiranje prve aseptine kartonske boce na svijetu za distribuciju na ambijentalnoj temperaturi.

74

70 Periskop
Globalizacija bijede

72 Periskop iz regije
EU i nacionalno resetovanje Braa Liman iz naeg sokaka

Trendovi

Kulturna evolucija

Pretjerana sigurnost je nesloboda. Preterana sloboda je haos. Balans izmeu sigurnosti i slobode je stanje dobrog, domainskog upravljanja samim sobom, prostorom i vremenom koji su nam dati na upravljanje. Iskoristimo to do maksimuma. Bit emo efikasniji i sretniji.

76

74 Tehnologije
Revolucionarno otkrie

Vox Populi

76 Trendovi
Stereotip je sruen

78 Vjerovali ili ne... 80 Vox populi

Uvijek me fascinirala naa sposobnost da uoimo najnebitnije stvari na svijetu, dozvolivi pri tome da nam krupne prou drito ispred nosa, a da za njima ni rukom ne mahnemo. Tako sam protekih dana sa velikim zanimanjem pratila sve to je naciju zanimalo, a ticalo se tog fenomenalnog ulaska Hrvatske u EU. Kako je ulazak upao tano u sezonu kad nacija ljetuje, prirodno, najvie se buke diglo oko toga kako emo sad, zaboga, na more. To je, prirodo, mnogo bitnija stvar od toga ta taj ulazak znai za onu aicu jadnika koji jo uvijek ne odustaju od proizvodnje neega, pie InStore kolumnistica Vedrana Seksan.

80

juli 2013 www.instore.ba

novi objekti
Bosna i Hercegovina:

Tu otvorio etiri nova marketa


Trgovaki lanac Tu otvorio je etiri nova marketa u BiH. Poetkom mjeseca otvorena je prodavnica u Graanici, a neto kasnije i tri trgovine u Sarajevu. Tu na tritu BiH sada raspolae sa ukupno 22 marketa i supermarketa, u kojima je zaposleno 550 ljudi. Lanac je dopunjen novim formatom prodaje - marketom, kojim je dopunjeno poslovanje standardnih formata Tua - supermarketa. Kako navode iz Tua, jedan od stratekih ciljeva kompanije je jaanje pozicije na strateko perspektivnim tritima. Prije odreenog vremena odluili smo se za prodajne mree, kako bismo kupcima ponudili pogodne trgovine za svakodnevnu kupovinu, istiu iz Tua i dodaju da e svoju mreu dalje iriti. Poetkom mjeseca Tu je otvorio novi market u Graanici, u kojem je zaposleno 10 ljudi. U novim marketima u Sarajevu, koji se nalaze na Breci, Dobrinji i Hrasnici, zaposleno je po 22 radnika.

Srbija:

Srbija:

Otvoren jo jedan dm
Kompanija dmdrogerie markt je otvorila je 06. juna svoju 45. filijalu u okviru trnog centra Bn Bos, na adresi Batajniki drum br. 1 u Zemunu. Objekat se prostire na 359 metara kvadratnih prodajnog prostora, a asortiman broji vie od 11.000 artikala. Osim brojnih nagrada i iznenaenja za posjetioce, prilikom otvaranja je organizovana i humanitarna akcija u saradnji sa dr. Feelgoodom, koji

Kikinda dobila dva Persu marketa

je radio na kasi u periodu od 18 do 19h. Sav prihod ostvaren u ovom periodu e biti doniran Djeijem odjeljenju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, stoji u saopenju.

Srbija:

Drugi Gomex u Apatinu


Kompanija Gomex otvorila je poetkom juna svoj drugi maloprodajni objekat u Apatinu. Poslije objekta koji se nalazi na adresi Srpskih vladara br. 33, Gomex sada ima i prodajni objekat u ulici Nova br. 82. Objekat e poslovati na vie od 100 metara kvadratnih prodajnog prostora, a u ponudi e imati 3.000 artikala. Novo prodajno mjesto Gomexa radit

Maloprodajni lanac Persu je saopio da je u Kikindi 01. juna, otvorio dva marketa, na adresama ugao Brae Bogaroki i Osloboenja 199 i Partizanska 39. Na prodajnoj povrini od 199 kvadrata, od-

nosno 72 m2 smjeteni su artikli za zadovoljavanje dnevnih potreba potroaa na jednom mjestu. Takoer, 08. juna otvoren je trei Persu marketa u ovom gradu, u ulici Generala Drapina 49.

Srbija:

Sinagoga otvorila tri objekta u Somboru


Veleprodaja prehrane i uvoznik ambalanih papira Sinagoga otvorila je nedavno tri nova maloprodajna objekta na teritoriji grada Sombora, gdje ih je sada ukupno sedam. Radnje se prostiru na 250 m2 prodajne povrine, a u ponudi imaju oko 2.500 prehrambenih i neprehrambenih artikala. e sa est zaposlenih. Osim redovne robe iroke potronje u ponudi je i svjee voe i povre, tampa i meso pakovano u zatitnoj atmosferi. Kako kau u lancu, poseban akcenat u svim radnjama stavljen je na jednodnevna akcijska snienja za odreenu grupu proizvoda. Svakog dana, trgovac nudi razliitu grupu artikala po snienim cijenama i na taj nain, kako se navodi, stimulie svakodnevnu kupovinu i dolazak muterija u radnje.

juli 2013 www.instore.ba

Slovenija:

Slovenija:

ito otvorilo obnovljenu trgovinu


Obnovljena itova trgovina Arkade otvorena je 20. juna u centru Ljubljane, na ljubljanskoj trnici, Adami Lundrovo nabreje 1. Poslije vie od dvadeset godina ova trgovina dobila je novi izgled, ali i novi sadraj, zahvaljujui saradnji izmeu ita d.d., drutva ekolokih itara Slovenije (DE) i grupe proizvoaa ekolokog voa (SPEES). Trgovina se prostire na 56 kvadrata, a uz itove pekarske proizvode nudi vie od 100 vrsta bio proizvoda i voa. Iz kompanije poruuju da u budunosti planiraju otvaranje nekoliko slinih prodajnih mjesta.

Spar u Kopru
Poetkom juna trgovinski lanac Hofer, koji na tritu Slovenije posluje sedam godina, otvorio je svoju 70. trgovinu u Trebnjem, a Spar Slovenija je u Kopru otvorio 89. trgovinu u svom slovenskom lancu. Nedaleko od Kopra, u selu Prebeg, preduzee Fama iz Vipave otvorilo svoju 25. radnju. Spar Slovenija je u saradnji sa investitorom GT Nepreminine d.o.o. za etiri mjeseca izgradio novi hipermarket u Kopru na Ferrarskoj ulici 3. U izgradnju novog objekta investirano je 5,5 miliona eura. Trgovina raspolae sa etiri kase i prostire se na 1.350 kvadratnih metara prodajne povrine, a zaposlenje je dobilo 25 ljudi. Posjetiocima je na raspolaganju 84 besplatnih parking mjesta. U kompaniji istiu odjeljenje pod nazivom

To go, gdje se mogu kupiti gotova jela za ponijeti, kao i energetsku efikasnost novog objekta. Ovo je 89. objekat po redu, a prema ranijim najavama direktora Igora Mervia, bit e ih ukupno 100. Nova Hoferova trgovina, na pola puta izmeu Ljubljane i Novog mesta, prostire se na 1.354 kvadratna metra i raspolae sa etiri kase. U novom objektu zaposleno je 10 radnika, a iz lanca za sljedeu godinu najavljuju otvaranje jo 10 radnji.

Hrvatska:

Trei Spar u Zadru


Zadar je 19. juna dobio novi, trei po redu Spar supermarket, koji se nalazi u City Galeriji na Relji. Iz kompanije je porueno da e Spar nastaviti sa otvaranjem novih trgovina u Zadru i da su posebno zainteresovani za lokacije u samom centru grada, kao i u stambenim naseljima. U supermarketu, koji se prostire na vie od 1.000 metara kvadratnih, bit e zaposleno 32 radnika. Kupcima e na raspolaganju biti vie desetina hiljada proizvoda, a kupovinu e moi da obave na pet blagajni. Iz kompanije istiu da je u opremanju objekta koritena Full Led rasvjeta, kojom e se utedjeti i do 15 posto elektrine energije, a vikom toplotne energije iz rashladnih ureaja zagrijavat e se voda za prodajni prostor.

Hrvatska:

Otvoren Super Konzum u Donjem Miholjcu


U Donjem Miholjcu, na adresi Augusta enoe bb, 20. juna je otvorena nova Super Konzum prodavnica, ujedno 57. Super Konzum u Hrvatskoj. Novi objekat je na ukupnoj povrini od 1.671 m, a ponudit e kupcima 20.000 artikala. Super Konzum u Donjem Miholjcu zapoljava 24 radnika, a kupcima je na raspolaganju 8 kasa i

parking sa 70 mjesta. Povodom otvaranja Konzum je donirao 15.000 kuna djeijem vrtiu Pinokio.

Makedonija:

Supermarket Ramstore u centru Ohrida


Novo prodajno mjesto trgovakog lanca Ramstore, koji posluje u sklopu kompanije Migros, otvoreno je 17. juna u centru Ohrida, u Ulici Kliment Ohridski broj 1. Novi supermarket protee se na prodajnoj povrini od 410 m2, sa magacinom od 130 kvadrata. Asortiman broji vie od 10.000 artikala, a u njemu ima ukupno 25 zaposlenih. Ramstore je u Makedoniji prisutan od 2005. godine, a ovo je njihov osmi supermar-

Makedonija:

Novi Tinex u Strugi


Poetkom juna poeo je sa radom novi Tinex market u Strugi. Objekat se nalazi u samom centru grada, u stambeno-poslovnom kompleksu Fati-trejd na obali Drima. Ovo je 38. Tinex market u Makedoniji, koji raspolae prodajnim prostorom povrine 440 kvadrata i 220 kvadrata magacinskog prostora. Prodavnica ima etiri kase, a

ket. Lanac je prisutan sa po tri marketa u Skoplju i Tetovu, dok se jedan nalazi u Strugi, a iz kompanije istiu da je ovo lanac sa najbrim rastom na podruju Makedonije. Godinji plan kompanije predvia otvaranje jo nekoliko prodajnih mjesta do kraja godine.

potroae usluuje ukupno 17 zaposlenih. Asortiman broji 10.000 artikala, ukljuujui svjee voe i povre, kao pekarski program.

juli 2013 www.instore.ba

domae vijesti

BiH je u prvih pet mjeseci izvezla robe u vrijednosti od oko 3,46 milijardi KM, to je za 10,8 posto vie u odnosu na isti period prole godine, dok je uvoz iznosio 6,8 milijardi KM i manji je za 0,5 posto (Agencije za statistiku BiH)

Hrana u BiH meu najskupljom u Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini Europi


Cijene hrane i pia, prema izvjetaju Eurostata za 2012. godinu, u BiH vie su nego u pojedinim lanicama Europske unije, prenose lokalni mediji. Prosjena plata u naoj zemlji za april ove godine iznosila je 824 KM, a prema izvjetaju Eurostata, za hljeb i meso izdvajamo vie novca nego Litvanija, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Albanija, Rumunija, Poljska i Makedonija. Mnoge od ovih zemalja imaju veu kupovnu mo, koja je u BiH na nivou od 28 posto u odnosu na EU. Prema ovom izvjetaju, u kojem su uporeivane cijene prehrambenih artikala u 37 europskih drava, hrana i pie najjeftiniji su u Bugarskoj, Rumuniji i Poljskoj te u Srbiji, Albaniji i Makedoniji. I naa zemlja nalazi se pri samom dnu ove liste, ali s obzirom na nae prosjene plate, i 30. mjesto u konkurenciji 37 drava je previsoko. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko arovi i ministri zemalja lanica Europskog udruenja slobodne trgovine /EFTA/ potpisali su u norvekom gradu Trondhajnmu Sporazum o slobodnoj trgovini izmeu BiH i EFTE, prenose lokalni mediji. Potpisivanje ovog dokumenta uprilieno je u okviru redovnog zasjedanja Ministarske konferencije zemalja lanica EFTA-e, koju ine vajcarska, Norveka, Island i Lihtentajn, saopeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. arovi je ovom prilikom izjavio da potpisivanje sporazuma predstavlja potvrdu tenje dvije strane da se, kroz dogovorenu liberalizaciju trita roba i usluga, kreiraju uslovi za dalji razvoj, kao i za unapreenje trgovinske i ekonomske saradnje na obostranu korist. On je naveo da ovaj sporazum, osim potencijalno pozitivnih efekata za privredu BiH, koji

se u relativno kratkom periodu mogu oekivati kao rezultat otvaranja trite EFTA zemalja od 13 miliona stanovnika, dugorono predstavlja znaajan korak naprijed u eurointegracijma BiH, u pravcu njene pune integracije u takozvani Europski ekonomski prostor, zasnovan na slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. lanice EFTA-e su, zakljuivanjem brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa treim zemljama svijeta, stvorile jednu od najveih svjetskih mrea slobodne trgovine koja pokriva oko 80 posto vanjskotrgovinske razmjene sa ostatkom svijeta, a pregovori sa jo nekim zemljama su u toku.

Kvalitet dokazuje certifikatima ISO i HACCP


Predstavnici poznate certifikacijske kue SGS posjetili su kompaniju BIMAL d.d. u Brkom u kojoj je uspjeno provedena jo jedna redovna recertifikacija ISO 9001:2008 i HACCP standarda koje kompanija BIMAL posjeduje jo od 2006. godine. Implementirani standardi ISO 9001:2008 sistem upravljanja kvalitetom proizvoda i HACCP sistem kontrole zdravstvene ispravnosti hrane koja se proizvodi, dodatna su potvrda kompaniji BIMAL za proizvodnju jestivih ulja vrhunskog kvaliteta i zatitu svojih potroaa. Pored ISO 9001:2008 i HACCP standarda, kompanija posjeduje i certifikate IFS (International Food Standard), Kosher i Halal. BIMAL posluje sa ISO i HACCP standardima od 2006. godine i svi proizvodni procesi su usklaeni prema zadanim standardima u cilju uspostavljanja sljedivosti proizvodnog procesa kao vane pretpostavke za eliminaciju pojave rizika po zdravlje potroaa. Bimalov postulat je da kvalitet ne dozvoljava kompromise i na cilj je kvaltetno, stabilno i uvijek zdravstveni ispravno jestivo ulje, kazala je Nataa Pucar, efica korporativnih komunikacija Bimala.

Snieno za vas - drutveno odgovorno


Snieno za vas - drutveno odgovorno je naziv zajednikih aktivnosti koje se sprovode u trgovinama Mercator BL u saradnji sa proizvoaima, dobavljaima i Ministarstvom trgovine i turizma RS, s ciljem da se generalno pobolja ivotni standard svih graana u uslovima oslabljene kupovne moi. Ovo ministarstvo je iniciralo organizovanje aktivnosti u periodu od 1.7 do 31.12.2013. godine. U saradnji sa proizvoaima i dobavljaima i radei sa minimalnom marom koja pokriva samo dio trokova poslovanja, u Mercatoru su odluili da dodatno snize 25 proizvoda, ije su cijene nie i do 39 posto u sklopu prve u nizu od ovih akcija koja traje do 30.9.2013. godine. Na proizvodima iz kategorije osnovne prehrane osnovne ivotne namirnice: hljeb, mesne preraevine i suhomesnati program, mlijeni, zaleeni i slatki program te napitci cijene su nie do 33 posto. Na proizvodima iz kategorija kuna hemija, lina higijena i tekstil cijene su sniene od 11-39 posto. Sniene cijene su u primjeni od 01. jula, a artikli e biti jasno obiljeeni u svim Mercator trgovinama u Republici Srpskoj. Nakon isteka ove akcije, ovaj trgovac nastavlja sa ovim, ali i ostalim aktivnostima drutveno odgovornog poslovanja u periodu oslabljene kupovne moi graana.

juli 2012 www.instore.ba

10

juli 2012 www.instore.ba

domae vijesti
Novi komercijalni direktor Molson Coorsa za BiH Konzum dobitnik vrijednog priznanja Best Buy Award
Prema rezultatima prvog Best Buy Award istraivanja vajcarske kue ICERTIAS u BiH, Konzum je ponosni dobitnik priznanja Best Buy Award kao meunarodni maloprodajni trgovaki lanac sa najboljim omjerom cijene i kvalitete u BiH za 2013/2014. Ovo vrijedno priznanje Konzumu, potvrda je da su kupci na bh. tritu prepoznali Konzum kao mjesto najbolje kupovine, gdje im je osigurana najvea vrijednost za njihov novac kroz vrhunsku uslugu i zadovoljstvo kupovine te paljivo izabran asortiman uz najpovoljnije cijene. Kao najvei maloprodajni lanac sa vie od 150 prodajnih mjesta irom BiH, Konzum je kroz dosadanje poslovanje nastajao izgraditi pozitivan i prepoznatljiv imid te stei povjerenje svojih kupaca. Vrijednosti na kojima Konzum temelji svoj dosadanji uspjeh su visok kvalitet ponude, uslunost, inovativnost i povjerenje, koji se konstantno unapreuju na osnovu razumijevanja potreba i elja kupaca. U fokusu svih aktivnosti uvijek je kupac, kome se nastoji omoguiti maksimalni benefit prilikom svakodnevne kupovine.

Alen Crnkovi imenovan je za komercijalnog direktora Molson Coorsa za trite Bosne i Hercegovine. Na toj poziciji on e biti odgovoran za prodaju i marketing brendova ove pivarske grupacije na tritu BiH, izvijestili su iz Zagrebake pivovare koja je u sastavu Molson Coorsa. Alen Crnkovi je doao u Zagrebaku pivovaru 2006. godine na poziciju menadera kljunih

kupaca iz AWT Internationala, brzo je napredovao do pozicije nacionalnog menadera kljunih kupaca, na kojoj je vodio tim menadera odgovornih za kljune kupce na hrvatskom tritu maloprodaje, sve do ovog imenovanja. Crnkovia je na mjestu nacionalnog menaderom kljunih kupaca Zagrebake pivovare zamijenio Ante Panda, dosadanji nacionalni Field Sales menader Zagrebake pivovare.

Nagrade BBI banka dobitnik Superbrands 2013/2014


Bosna Bank International (BBI) dobitnica je zlatnog peata Superbrands 2013/2014 ime je jo jednom potvrdila status jedne od vodeih trinih marki u BiH. Priznanje koje se dodjeljuje kompanijama za proizvode i usluge koje odlikuje kvaliteta, dugogodinja dosljednost, prepoznatljivost i emotivni naboj dodjeljuje organizacija Superbrands, globalni i neovisni brending autoritet. Ve 18 godina zaredom ova organizacija kroz svoj program predstavlja izvanredne trine marke u vie od 88 drava irom svijeta. Drago mi je da su potroai u BiH i marketinki i ekonomski strunjaci u konkurenciji 30-ak banaka u BiH izabrali BBI banku i dodijelili joj ovo prestino priznanje. Nastojat emo opravdati povjerenje koje nam je ukazano kao dobitnicima Superbrandsa i najjaeg bh. brenda za ovu godinu, izjavio je Amer Bukvi, direktor BBI banke. Nakon to je 2010. BBI banka dobila Superbrands status, ove godine potvrdila je da s pravom nosi ovaj peat. U ovogodinjem izboru Superbrandova u BiH, osim glasova strunog vijea, uestvovalo je vie od 20 hiljada potroaa koji su prepoznali kvalitet BBI banke, te kroz etiko bankarstvo zasnovano na islamskim principima osjetili panju koju BBI prua klijentima.

Vispakova dinovska dezva u Varadinu

Dinovska dezva prehrambene industrije Vispak doivjela je svoju promociju 15. juna u Varadinu, zajedno sa Enisom Belagiem, bh. glumcem i zatitnim licem AS GROUP u ijem sastavu posluje kompanija iz Visokog, i simboliki obiljeila izvozni uspjeh na hrvatskom tritu ove godine. Graani Varadina mogli su probati Zlatnu dezvu, pravu bosansku kafu ija prodaja iz mjeseca u mjesec biljei znaajan rast na tritu susjedne zemlje. Pronali smo odlinog partnera u Hrvatskoj u kompaniji Pohit d.o.o., koji distribuira nae proizvode. S druge strane, hrvatski kupci su prepo-

znali kvalitet i konkurentske prednosti koje posjeduju nai brendovi. Na taj nain smo uspjeli sa naim proizvodima ui u desetak prodajnih lanaca u Hrvatskoj, to nam je omoguilo povean obim plasmana na ovo veoma zahtjevno trite, rijei su direktora Vispaka, Rusmira Hrvia. Hrvatska je ove godine na listi zemalja na ija trita izvozi Vispak, sa sedmog skoila na drugo mjesto sa ukupnim udjelom u izvozu od 23,01 posto, odmah iza trita SAD iji udio u izvozu Vispaka iznosi 25,60 posto. Na treem mjestu nalazi se vedska sa 8,76 posto udjela u izvozu.

juli 2012 www.instore.ba

11

12

juli 2013 www.instore.ba

regionalne vijesti

Agrokor potpisao kupoprodajni ugovor za Mercator

Lidl uvodi tablet raunare u poslovanje


Kompanija Lidl uvela je u svoje poslovanje tablet raunare Apple iPad sa prilagoenim poslovnim aplikacijama, u sklopu projekta LiMO (Lidlova mobilna kancelarija). Projekat, koji je izveden u saradnji sa preduzeem Apple, stvara jedinstven koncept i vlastiti Lidlov app store, objasnili su iz kompanije. Projektom LiMO Lidl nastoji da postane savremeni poslodavac. Svjesni smo da mlae generacije danas zahtijevaju drugaije i savremene pristupe i naine rada to im LiMO sigurno donosi. Istovremeno e nov nain rada preduzeu pomoi u efikasnosti i utedi vreme-

Kompanija Agrokor je 14. juna u Ljubljani potpisala Ugovor o kupoprodaji 53,12 posto dionica trgovalog lanca Mercator d.o.o. sa vlasnikim konzorcijom koji broji 12 lanova. Prema uslovima koji su odreeni ugovorom, cijena koju e Agrokor platiti za dionicu Mercatora je 120 eura, to je ukupno 240 miliona eura za 53,12 posto dionica. Ovo povezivanje ide u korist kupaca, zaposlenih, proizvoaa, zajmodavaca i drugih dioniara, a oekuje se da ovo postane vodei

maloprodajni lanac u Centralnoj i Istonoj Europi, poruuju iz kompanije. Zahvaljujem vlasnikom konzorciju Mercatora koji je odluio da nam ukae povjerenje i prui priliku da zajedno sa Mercatorom, koristei zajedniku poziciju, podignemo efikasnost poslovanja i ouvamo zaposlenost, ali i da unaprijedimo konkurentnost u regiji i ire, na tritu Europske unije, rekao je vlasnik Agrokora Ivica Todori. Slovenski mediji prenose i da su dionice Mercatora porasle i do 10 posto i stale kod 103 eura.

na u administrativnim poslovima, a to vrijeme emo posvetiti zaposlenima u prodaji, istakao je Martin Kokol, direktor svih slubi u Lidl Slovenija.

Poslovanje Perutnine Ptuj u 2012.


Perutnina Ptuj je u protekloj godini ostvarila rekordni prihod od 262 miliona eura, to je dva posto vie nego prole godine, ali je uprkos tome godinu zavrila sa gubitkom, saopeno je iz kompanije. Prema rijeima predsjednika Uprave Romana Glasera, kompanija je u 2012. ostvarila znaajan pomak i prvi put premaila 260 miliona eura prihoda na nivou grupe. Takoer je po prvi put zabiljeeno vie od 13,5 miliona eura dobiti

Dogovor o saradnji
Uprave Mercatora i Agrokora su 18. juna potpisale i dogovor o saradnji, koji e biti dio ugovora o prodaji veinskog dijela Mercatora hrvatskom trgovcu. Prema rijeima predsjednika uprave Mercatora Tonija Balaia, Uprava podrava saradnju ukoliko je u pitanju meunarodni kapital, a ne dug, ako banke podravaju proces i ako strategija Mercatoru omoguuje razvoj. Mislimo da je ovo sporazumom obezbijeeno i da emo moi da se usmjerimo na nau osnovnu djelatnost, a to je trgovina, istakao je on. On nije otkrivao detalje ugovora, ali je rekao da on omoguuje Mercatoru da zadri sjedite kompanije u Sloveniji, kao i robnu marku na onim tritima gdje je dobro pozicioniran, dodajui da e se i dalje potovati kolektivni ugovor, a da e upravljanje preduzea omoguavati transparentno i profesionalno voenje.

iz poslovanja, kao i rekordnih 25 miliona eura dobiti prije kamata i oporezivanja (EBITDA). Zbog umanjenja investicije u dionice Probanke prole godine je zabiljeila 7,5 miliona eura gubitka.

Novi nadzornici
 Dioniari Ljubljanskih mljekara su 10. juna na skuptini u Ljubljani izabrali etiri nova lana savjeta. Novi lanovi savjeta su Michel Peslier, Thierryj Zurcher, Alenka Malenica i Gilles Meziere. Za revizora poslovanja u 2013. izabrali su kompaniju Ernst&Young. Da podsjetimo, Ljubljanske mljekare se nalaze u 96-postotnom vlasnitvu Dukata, koji posluje u okviru francuske grupe Lactalis. Na skuptini Pivare Lako 20. juna veinski dioniari na elu sa NLB odbacili su prijedlog uprave o dokapitalizaciji, ovaj put u vrijednosti od 36,5 miliona eura. Na skuptini su izabrani novi nadzornici upravnog odbora. Umjesto etvorice starih predstavnika kapitala u nadzornom savjetu, iji se mandat zavrava u augustu, na prijedlog NLB izabrani su Peter Groznik, Enzo Smrekar, Goran Brankovi i Joe Bajuk. Za ovogodinjeg revizora nadzorni savjet je predloio revizorsku kuu Ernst&Young, a prijedlog je usvojen na skuptini.

Imenovanje administratora
Uprave Agrokora i Mercatora dogovorile su se da sadaanja Mercatorova Uprava nastavi svoje poslovanje do zakljuenja Ugovora o prodaji dionica, s tim to e obavjetavati Agrokor o svim vanim dogaajima u poslovanju. Todoriev koncern e ovim povodom imenovati posebnog predstavnika koji nije zaposlen u Agrokoru i koji e informisati ovu kompaniju o situaciji u Mercatoru, uz uslov da za izvjetaj dobije saglasnost Uprave.

juli 2013 www.instore.ba

13

Proizvedeno kravlje mlijeko u 2012. godini u odnosu na 2011. biljei pad za 3,8%, dok ovije mlijeko biljei porast za 5,2% a kozje mlijeko za 0,4% (Hrvatska poljoprivredna agencija)

Mercator podrava domae proizvoae


Mercator-H je predstavio poetkom juna Sajam malih poljoprivrednika i proizvoaa voa i povra, u susret ulasku Hrvatske u Europsku uniju, a u cilju podrke domaim poljoprivrednicima i proizvoaima, u okviru zavrne faze kampanje Okusi domae, navodi se u saopenju kompanije. MercatorH e nakon ulaska u EU zadrati udio od gotovo 70 posto proizvoda domaih dobavljaa. Kompanija godinje otkupljuje 15.000 tona domaeg voa i povra, a sarauje sa ukupno 36 proizvoaa svih regija Hrvatske, od ega je pet poljoprivrednih zadruga i jedno poljoprivredno dobro, dok svaka od zadruga ima oko dvadesetak malih kooperanata. U cilju podrke plasmana domaih poljoprivrednika, uvedena je i lokalna ponuda manjih proizvoaa, a Mercator e nastojati da sezon-

Belje preuzima Ledov posao otkupa mlijeka

ske proizvode plasira na police trgovina u roku od 24 sata od branja. Posebnim isticanjem ponude domaih proizvoaa kupcima elimo transparentno da pokaemo ko su partneri i porijeklo ponude domaeg voa i povra u Mercatoru. Stoga emo u est gradova Hrvatske predstaviti regionalne lokalne proizvoae sa kojima saraujemo, a dodatnim oznaavanjem istai emo njihovu ponudu i nastojati da informiemo kupce o prednostima sezonske domae ponude. Garancija kvaliteta dokazuje se jasno deklarisanim porijeklom, rekao je predsjednik Uprave MercatorH, Samo Gorjup.

Dosadanji Ledov posao otkupa mlijeka, kao i njegove kooperante, preuzee u potpunosti kompanija Belje iz Darde, objavili su krajem juna iz Agrokora. Ledu je osnovna djelatnost pro-

izvodnja i distribucija sladoleda i zamrznute hrane i kompanija ima ambiciju daljeg jaanja ovih djelatnosti, objavili su iz Agrokora objanjavajui Ledovu najavu na Zagrebakoj berzi o prestanku otkupa mlijeka.

Badelov Brandy postaje Brand


Kompanija Badel 1862 saopila je da je, u skladu sa propisima Europske unije, promijenila ime jednog od svojih najpriznatijih brendova jakih alkoholnih pia. Tako e se Prima Brandy od sada na tritu pojavljivati pod imenom Prima Brand. U obrazloenju se navodi da se naziv brandy u Europskoj uniji koristi iskljuivo za rakije, dok Badelov Brandy ne spada u tu kategoriju.

Odrana Glavna skuptina Adris grupe

Odrana Glavna skuptina Podravke

Sjednicom Glavne skuptine Adris grupe, odranom 19. juna u Rovinju, zavreno je odravanje godinjih skuptina dioniara svih trgovakih drutava u sastavu Grupe. Obrazlaui prologodinje poslovne rezultate i plan poslovanja za ovu godinu, predsjednik Uprave Adris grupe, Ante Vlahovi istakao je kako je Adris grupa u 2012. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od oko 450 miliona eura (3,37 milijardi kuna), to je za 5,2 posto vie od prologodinjih. Poslovni prihodi iznosili su oko 395,5 miliona eura (2,96 milijardi kuna) i za 3,6 posto vei su od prologodinjih. Prihodi od prodaje robe i usluga iznosili su oko 384 miliona eura (2,87 milijardi kuna).

Na domaem tritu ostvareno je oko 208,7 miliona eura (1,56 milijardi kuna), a na inostranim oko 176 miliona eura (1,32 milijarde kuna), to predstavlja rast od 5,8 posto. Adris danas gotovo polovinu prihoda od prodaje robe i usluga ostvaruje na stranim tritima, od ega gotovo 60 posto na EU tritu. U periodu od 2007. do 2012. godine Adris je ostvario prosjenu godinju stopu rasta izvoza sedam posto. Kako navode iz kompanije, uprkos nepovoljnim privrednim prilikama, TDR je u 2012. godini zadrao lidersku poziciju na tritima Hrvatske te Bosne i Hercegovine sa prosjenih 68, odnosno 32 posto trinog udjela. Na ostalim regionalnim tritima i dalje ima stabilne trine pozicije.

Dioniari Podravke usvojili su 20. juna na Glavnoj skuptini prijedloge odluka Uprave i Nadzornog odbora usmjerene ka razvoju Podravke kao modernog dioniarskog drutva i stvaranju pretpostavki za dokapitalizaciju Drutva, zadovoljavajui rast i daljnju internacionalizaciju poslovanja, saopeno je iz kompanije. U skladu sa odlukama i statutarnim izmjenama, drava vie nema mogunost neposrednog imenovanja dva lana Nadzornog odbora, ve e se svi lano-

vi birati na Glavnoj skuptini, ime su svi dioniari stavljeni u ravnopravni poloaj u izboru osam lanova NO-a, dok jedno mjesto, na osnovu vaeeg zakona, ostaje rezervisano za radnikog predstavnika. Na taj nain smanjuje se upravljaki utjecaj drave i pravi iskorak prema ve najavljenom razvoju modernog dioniarstva u Podravki u kojem su svi dioniari u ravnopravnom poloaju, istiu iz kompanije. Imenovanim lanovima Nadzornog odbora Mati Crkvencu i Ivi Druiu mandat se nastavlja.

14

juli 2013 www.instore.ba

regionalne vijesti

Promet robe u trgovini na malo u aprilu bio manji za 5,7%, nego u istom mjesecu lani (Republiki zavod za statistiku)

Nova proizvodna linija Henkela


Kompanija Henkel otvorila je 25. juna novu proizvodnu liniju u fabrici u Kruevcu i predstavila novi proizvod na tritu Bref Duo Stick. Kako je saopeno iz kompanije, investicija vrijedna vie od 4,6 miliona eura, doprinijet e poveanju proizvodnje i izvoznih kapaciteta kompanije Henkel Srbija. Novi proizvod Bref Duo Stick proizvodit e se samo u Srbiji i izvozit e se na trita Europske unije i ostala regionalna trita. Kristof Til, predsjednik Henkel Srbija je tom prilikom izjavio: Tokom vie od deset godina od kako smo privatizovali Merimu

Carnex dobio kontrolni broj za izvoz u EU


Kompanija Carnex dobila je izvozni kontrolni broj za plasiranje proizvoda na trita Europske unije. Kako navode iz kompanije, izvozni kontrolni broj predstavlja garanciju kvaliteta i omoguava nesmetan izvoz i trgovinu proizvoda u Europsku uniju, a kompanija Carnex zadovoljila je sve uslove za dobijanje ovog broja.

2002. godine, Henkel je investirao vie od 130 miliona eura u Srbiji i uspjeno posluje na tri lokacije u Beogradu, Kruevcu i Iniji. Danas snabdijevamo vie od 55 miliona potroaa u regiji i izvozimo brendove iz naih fabrika na 15 regionalnih i trita Europske unije.

Ekoloki standardi
Kompanija je nedavno dobila certifikat sistema zatite ivotne sredine (ISO 14001:2004) i bezbijednosti i zdravlja na radu (OHSAS 18001:2007). Kako kau u kompaniji, ovaj certifikat dodatno potvruje ekoloku orijentaciju i visoke standarde poslovanja, ija implementacija predstavlja jo jedan korak ka dobijanju najvee ekoloke dozvole Integrisana dozvola za spreavanje i kontrolu zagaivanja ivotne sredine (IPPC).

20 uspjenih godina Nelta


Kompanija Nelt Co obiljeila je 14. juna, sveanom zabavom u svom sjeditu u Dobanovcima, dvije decenije uspjenog poslovanja. Prema rijeima Miloa Jelia, generalnog menadera Nelta, tokom ovog perioda ta kompanija je od veleprodajne firme postala lider u pruanju usluga u oblastima distribucije roba iroke potronje, logistike, proizvodnje, maloprodaje i marketinga. Nelt je, nakon 20 godina poslovanja, respektabilan partner, poeljan poslodavac i jedna od svijetlih taaka srpske privrede. Ponosni smo to smo, uprkos krizi, uvrstili svoju lidersku poziciju na polju distribucije, ali i to postajemo sve relevantniji na polju pruanja

Prvi izvoz u Rusiju plaen u rubljama


logistikih usluga. Mogu da kaem da ove godine oekujemo promet od oko 500 miliona eura i da emo napraviti finalne korake ka formalizaciji odnosa u okviru grupacije, koju danas ine Nelt Co, Neoplanta, Corner Shop, Javna skladita Subotica, Dunav film i nae kompanije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Angoli, Zambiji, Mozambiku i Zimbabveu, istakao je Jeli pred nekoliko stotina gostiju u Dobanovcima. Kompanija Interkomerc iz Beograda izvezla je kontingent mesa za rusko trite, to je prvi izvoz srpske robe u Rusiju koji je u potpunosti plaen ruskim rubljama. Kako se navodi u saopenju kompanije, ovaj izvoz je realizovan nakon to je Sberbanka Srbija uvela platni promet u ruskim rubljama u Srbiji. Goran Perevi, generalni direktor Interkomerca, izjavio je da je ova transakcija dio ireg ugovorenog aranmana vrijednosti 12 miliona eura: Sa poslovnim partnerom iz Sant Petersburga imamo ugovoren iri aranman, gdje prvi lot ukljuuje dvadesetak kontejnera ija je vrijednost 54.180.000 rubalja.

Kraljevaka pekara u sastavu Don Dona


Kompanija Don Don zakupila je sredinom juna pekaru Pekarstvo AD u Kraljevu, i time poveala broj svojih pogona na deset. Prema rijeima Nade Simi Kolovi, direktorice sektora pravnih i kadrovskih poslova u kompaniji, Don Don e preuzeti proizvodne kapacitete, kao i svu pokretnu i nepokretnu imovinu: Proizvodnu jedinicu smo zakupili na osam godina. U novozakupljenom pogonu zaposlit emo 67 radnika koji su i do sad radili u pekari. Ugovorom smo se obavezali da emo nastaviti proizvodnju najmanje u obimu koji je bio do sada, ali i na ulaganja u sam pogon. Kako istiu iz kompanije, otkako posluje u Srbiji, Don Don je uloio vie od 30 miliona eura u pekarsku industriju.

Coca-Cola jubilej
Coca-Cola sistem ove godine proslavlja 45 godina proizvodnje u Srbiji i tim povodom e graanima irom zemlje pokloniti 45 teretana na otvorenom, a graani e biti u mogunosti da glasanjem izaberu opine u kojima e one biti izgraene. Ovim projektom bit e obuhvaene sve opine u Srbiji, podijeljene u tri kategorije, prema broju stanovnika - male, srednje i velike. Poevi od 01. juna, do kraja jula, graani Srbije e putem sajta www.45godinausrbiji.rs moi da glasaju za opinu u kojoj ele da se sagradi Coca-Cola aktivna zona, dok e biti izabrano po 15 opina sa najveim brojem glasova u svakoj kategoriji. Planirano je da do kraja 2013. bude izgraeno do 10 teretana na otvorenom, a preostalih 35 do maja 2014.

Planovi
Fotografija ne predstavlja realan prikaz ve samo ilustraciju koncepta i izgleda Coca-Cola aktivne zone

Don Don do kraja godine planira da usavri postojee recepture, razvije nove i proiri paletu svojih proizvoda. Uz to, jedan od glavnih ciljeva kompanije jeste edukacija potroaa i razvijanje trita pekarske industrije u Srbiji.

juli 2013 www.instore.ba

15

Promet robe u trgovini na malo u Crnoj Gori u aprilu 2013. u odnosu na mart 2013. godine vei je u tekuim cijenama za 2,4 posto%, a u stalnim cijenama za 2,2% (Monstat)

Proizvodi iz Sutaa stigli u trgovine


Mlijeko, jogurt, sir, kiselo mlijeko i djeiji voni jogurt iz Sutaa (Balkanska mljekara), proizvedeni u skopskom pogonu, od juna su dostupni na policama marketa irom Makedonije. Prole godine smo fabriku u Skoplju pripremali za proizvodnju i investirali oko 13 miliona eura. Spremni smo da potroaima predstavimo nove proizvode. U toku ove godine, cilj nam je da uveamo portfolio proizvoda, kako u Makedoniji, tako i u ostalim dravama Balkana, kazao je Ali Mufik Sozer, generalni menader mljekare. On je dodao da integrisani poslovni model Sutaa od njive do trpeze predstavlja garan-

Priznanja za vina iz Plantaa


ano u Londonu od 29. aprila do 3. maja, donijelo je vinima kompanije 13. Jul-Plantae tri bronzane medelje i tri preporuke za kvalitet. Medalje su dobila vina Vranac Reserve 2005, Crnogorski Vranac 2009 i Vranac Pro Corde 2010, dok su Medun 2008, Merlot 2009 i Vranac Barrique 2008 dobili preporuke. Iz kompanije podsjeaju da su njihova vina i ranije dobijala nagrade na ovom takmienju - 2011. godine sreberenim priznanjem se okitio Vranac Pro Corde 2008, dok je bronzana dodijeljena vinima Vranac Barrique 2007 i Vranac Reserve 2004. International wine contest Bucharest 2013. (IWCB 2013) Zlatne medalje dobila su vina Crnogorski Vranac 2010, Vranac Pro Corde 2010 i Vranac Barrique 2008. Na takmienju su okupljeni proizvoai vina iz Italije, Francuske, panije, Argentine, ilea, Rumunije, Novog Zelanda, Australije i drugih zemalja.

Kompanija 13. jul - Plantae izvijestila je i nekoliko priznanja kojima su se njihova vina ovjenala tokom prethodnog perioda. ciju za prirodne i ukusne proizvode. Da podsjetimo, na povrini od oko 25.000 kvadratnih metara, mljekara ima kapacitet za proizvodnju oko 70 miliona litara mlijeka. Oekuje se da e se, uz planirane investicije, broj zaposlenih popeti na 250. Concours Mondial de Bruxelles 2013. Veliku zlatnu medalju na takmienju koje se odrava od 1994. godine i na kojem je ove godine uestvovalo vie od 6.000 vina sa etiri kontinenta, dobilo je vino Vranac Barrique 2008, kao prvo i jedino po kvalitetu u kategoriji. Vranac Reserve 2005 osvojio je zlatnu medalju, dok je srebreno priznanje pripalo Vrancu 2010. Decanter Word Wine Awards 2013. Jedno od najcjenjenijih svjetskih vinskih takmienja, odr-

Pad prometa u maloprodaji


Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku Makedonije u aprilu 2013. godine zabiljeen je pad prometa u maloprodaji u odnosu na april prethodne godine. Posmatrano po grupama i klasama proizvoda, pad prometa zabiljeen je u trgovini na malo hranom, piem i duhanom (nominalno za 13,3 posto, a realno za 17,1 posto). Rast prometa u maloprodaji u aprilu 2013. u odnosu na april

Zlato za Nikiko pivo


2012. zabiljeen je u trgovini automobilskim gorivom. Pivara Trebjesa nagraena je nedavno sa dvije zlatne medalje za kvalitet proizvoda na prestinoj Meunarodnoj selekciji kvaliteta Monde Selection 2013., koja je odrana u vedskom gradu Stokholmu. Zlatne medalje za kvalitet na ovogodinjem takmienju dodijeljene su Nikikom pivu (boca 0,33l) i Nikikom Gold pivu (boca 0,25l). U ime Pivare Trebjesa, ceremoniji su prisustvovali Vesna Ukropina, menader kontrole kvaliteta i Natalija Mili, menader korporativnih komunikacija. Nakon prologodinje zlatne medalje koju smo donijeli iz Atine, sa ovog prestinog takmienja sada u Crnu Goru donosimo jo dvije medalje. Ove nagrade potvrda su vrhunskog kvaliteta naih proizvoda, koji je iz godine u godinu prepoznat na meunarodnom nivou, ali i rezultat stalnih ulaganja i inovacija. Najvanije, ovo je samo jo jedna potvrda da naim vjernim potroaima i ljubiteljima piva nudimo najbolji kvalitet, to oni ve godinama prepoznaju, rekla je Mili. Na ceremoniji je bilo izloeno vie hiljada proizvoda iz razliitih dijelova svijeta. Institut Monde Selection je jedna od najstarijih i najprestinijih svjetskih organizacija u oblasti kontrole kvaliteta proizvoda osnovana 1961. godine, sa sjeditem u Briselu. Svake godine, vie hiljada prehrambenih artikala iz cijelog svijeta testiraju se na okus, fiziko-hemijski i mikrobioloki sastav.

SAD zainteresovane za vina Stobi


Vina Vranec i ilovka od sada e biti dostupna u 15 marketa lanca Binnys Beverage, u Chicagu. Kako navode iz kompanije, vinarija kontinuirano poveava svoju prodaju na tritu SAD-a plasiranjem svojih proizvoda u nekoliko specijalizovani marketa za vino u regionu Chicaga. Pred nama je veliki izazov, jer e se nai proizvodi nai na tritu jedne od najveih drava u svijetu, gdje potroai oekuju visok kvalitet. Prvu isporuku su u potpunosti otkupile prodavnice alkoholnih pia, a druga je ve na

putu za Chicago. Nadamo se da je ovo poetak uspjenog plasmana naih proizvoda u Americi, izjavila je Lidija Trajkovska, komercijalni direktor kompanije Permindeks, u ijem sklopu posluje Vinarija Stobi.

16

juli 2013 www.instore.ba

veliki trgovci
Tehnoloka inovacija
SAD: Ova trgovaka kompanija uvela je u svoje poslovanje tehnoloku inovaciju pod nazivom Inkiru, u okviru divizije @ WalmartLabs. Inkiru je platforma za prediktivnu analitiku, koja je specijalizovana za online poslovanje. Platforma kombinuje prediktivnu inteligenciju u realnom vremenu sa analizom velikih podataka i prilagodljivim sistemom odluivanja. U kompaniji oekuju da e ovim potezom Walmart svoje poslovanje proiriti izvan granica tradicionalnih trgovina i obezbijediti svoje mjesto na Internetu. UK: Britanski trgovaki lanac Asda, koji posluje u sklopu kompanije Walmart, uveo je probne kioske za online narudbu i ormarie za skladitenje poruene robe u 20 prodavnica irom Velike Britanije. Iz kompanije istiu da e ovaj model prodaje omoguiti bru i laku kupovinu proizvoda iz neprehrambenog asortimana, jer e roba nakon online narudbe biti smjetena u ormar za skladitenje u radnji, odakle e je kupci podizati uz pomo ifre koju dobiju pri plaanju.

Prodaja Sweetbay, Harveys i Reids


SAD: Ovaj meunarodni prehrambeni trgovac postigao je dogovor sa Bi-Lo Holdingom o prodaji banera Sweetbay Supermarket, Harveys i Reids za sumu od 265 miliona dolara u keu. Ugovorom su obuhvaene 72 Sweetbay radnje, 72 Harveys radnje i 11 Reids radnji. Distribucioni centar Sweetbaya e ostati u vlasnitvu Delhaize grupe. Tokom 2012., tih 165 radnji, koje zapoljavaju 10.000 radnika, ostvarilo je prihod od oko 1,8 milijardi dolara. Vjerujemo da ova odluka predstavlja znaajan korak u procesu pojednostavljivanja naeg poslovanja. Ova transakcija e ojaati nau finansijsku fleksibilnost koja nam je neophodna kako bismo sproveli nae strateke prioritete, izjavio je CEO Delhaize grupe Pierre-Olivier Beckers. Belgija: Kompanija je poetkom juna predstavila svoj izvjetaj o odrivom razvoju za 2012. Kako se navodi u saopenju kompanije, izvjetaj predstavlja detalje u vezi sa napretkom u ugraivanju odrivosti u svoje poslovanje i istie rezultate ostvarene tokom 2012., naroito u oblastima odrive morske hrane, smanjenja otpada i reformulacije proizvoda privatnih robnih marki radi unapreenja hranljive vrijednosti.

Mogua promjena formata


Turska: Metro grupa razmatra moguu promjenu 12 turskih Real marketa u Metro Cash & Carry format. Kompanija je za njemake medije izjavila da postoji nekoliko opcija i da jo nije donijeta konana odluka, ali da se ona oekuje do kraja godine. U novembru 2012., Grupa je prodala svoje Real hipermarkete u Poljskoj, Rumuniji, Rusiji i Ukrajini francuskom Auchanu, dok su njemake i turske trgovine nastavile da posluju u sklopu Metro grupe. Dok je prodaja ruskih i ukrajinskih jedinica zavrena, oekuje se da e transfer poslovanja u Rumuniji i Poljskoj biti okonan do kraja godine.

Novi franizni partner


Rumunija: Carrefour je potpisao franizni ugovor sa lokalnom trgovakom mreom Guliver u Rumuniji. Radnje tog lanca, ukupno njih 11, prostiru se na prodajnoj povrini od 240 kvadratnih metara i nalaze se u centru Bukureta. Svi objekti Gulivera, koji ostvaruju godinji promet od oko 8,88 miliona dolara, bit e preureeni pod Carrefour Express banerom. Sve Carrefourove radnje u Rumuniji, sa izuzetkom tri trgovine koje su u vlasnitvu samog lanca, posluju kroz franizne ugovore i sada e ih biti ukupno 35. Francuska: Francuski trgovaki lanac ITM (Intermarch) prodao je jedan od svojih najveih hipermarketa Carrefouru. Radnja u gradu Beauvais, koja se prostire na 6.400m2, je trei najvei objekat ITM-a u zemlji. Prole godine, ITM je istovremeno preuzeo upravljanje nad tri hipermarketa i diskontnom radnjom Netto u tom gradu, nakon ega je Antimonopolska komisija upozorila na rizik ugroavanja konkurencije. Intermarch je iz tog razloga odluio da proda jednu od svojih veih trgovina. Poljska: U Carrefourovim trgovina irom ove zemlje promovisane su Visa kartice za beskontaktno plaanje. Probno beskontaktno plaanje uvedeno je u poljske Carrefour markete prije dva mjeseca, a iz kompanije kau da je odziv potroaa na ovaj nain plaanja dobar i da kupci ovim obezbjeuju sebi posebne ponude i vauere iz asortimana proizvoda 20 trgovakih partnera kompanije Carrefour. Grka: Grki trgovaki lanac Marinopoulos, koji posluje u sklopu kompanije Carrefour, planira otvaranje cash & carry formata. Prvi objekat e biti otvoren u istonom Solunu na 1.700m2, a jo etiri ovakva objekta bit e otvorena u Atini, Trikali, Solunu i na Kritu.

Testiranje novog formata


UK: Tesco je lansirao krajem maja novi format maloprodajnog objekta, iji je prvi objekat otvoren u Klemsfordu u Velikoj Britaniji. To je mala trgovina, koja u svom asortimanu sadri vie artikala nego standardni objekat ovog formata. Prodavnica se prostire na 2.600 kvadrata, a potroae na ulazu oekuje red specijalizovanih pulteva, kao i CityKitchen, ili Create Your Own Pizza pulta, gdje kupci mogu sami da izaberu sastojke za svoju hranu u etiri jednostavna koraka. UK: Uskoro e biti lansiran novi vid digitalnog reklamiranja proizvoda unutar svojih prodavnica. Kampanja je pokrenuta u ukupno 400 prodajnih objekata. Ovaj korak e omoguiti oglaivaima da svoje kampanje prilagode razliitim ciljnim grupama potroaa. Prilagoavanje potroaima zasniva se na podacima iz Tesco Clubcard kartice, koju je kreirala medijska grupa Dunnhumby. Ove kartice omoguuju promjenu reklamnih sadraja u zavisnosti od doba dana, kako bi oni bili prilagoeni razliitim profilima potroaa.

juli 2013 www.instore.ba

17

18

juli 2013 www.instore.ba

svjetske vijesti
Investicija Nestla u Njemakoj
Europa - Nestl je poetkom juna najavio poetak gradnje nove fabrike u verinu, u federalnoj dravi Zapadna Pomeranija, a koja predstavlja najveu investiciju kompanije u Njemakoj. Postavljeni su temelji za izgradnju fabrike Nescaf Dolce Gusto, koja e biti vrijedna 220 miliona eura. Kako navode iz kompanije, trite Njemake je etvrto po veliini na kojem kompanija posluje na globalnom nivou, a prvo po prodaji brenda Nescaf Dolce Gusto. Fabrika

Od januara do aprila, hrana u Rusiji je skuplja za 2,8 posto nego u istom periodu prole godine, a u EU za 1,1 posto (Rosstat)

P&G restrukturira poslovanje


SAD - Iz sjedita kompanije Procter & Gamble najavljene su znaajne organizacione promjene, kojima e se poslovanje na tritu SAD podijeliti na etiri segmenta. Kompanija, na ijem se elu od nedavno nalazi nekadanji izvrni direktor A. G. Lafley, eliminisat e postojee segmente kune hemije i kozmetike, a uvesti etiri nova segmenta: Global Baby, Feminine and Family Care, Global Beauty, Global Health and Grooming i Global Fabric and Home Care. Predstavnici kompanije istiu da je cilj ovih promjena jaanje pozicije na razvijenim tritima i razvoj na tritima u nastajanju, kao i poboljanje inovativnosti i produktivnosti.

u verinu (Schwerin) e biti tree postrojenje koje iskljuivo proizvodi Nescaf Dolce Gusto, poslije Tutberija u Velikoj Britaniji i irone u paniji. Fabrika e proizvoditi oko dvije milijarde kapsula godinje za trita Njemake, Skandinavije i Istone Europe.

Planovi Lidla
Belgija - Iz ovog trgovakog lanca najavili su irenje distributivnog centra smjetenog u belgijskom gradu Genku. Oekuje se da novi objekat, u koji e biti uloeno 10 miliona eura, poeti sa radom na proljee 2014. Novi distributivni centar, ija rekonstrukcija poinje na jesen, imat e povrinu od 5700 metara kvadratnih, od ega e 2200 metara kvadratnih biti namijenjeno uvanju zaleene robe, ostatak je predvien za skladitenje svjeih proizvoda. Nakon proirenja, distributivnom centru e biti omogueno fleksibilnije poslovanje, koje je od velike vanosti za distribuciju svjee robe, kao to su peciva i meso, rekao je portparol kompanije Pieterjan Rynwalt.

Kompanija je otvorila laboratoriju za prouavanje patogena tetnih za zdravlje ljudi, koji nastaju u hrani. Kako istiu u kompaniji, prostorije koje se nalaze u Nestl istraivakom centru u vajcarskoj imat e dijelove sa ogranienim pristupom, dostupne samo za osoblje koje je prolo trening. Cilj kompanije Nestl je koritenje raspoloivih naunih metoda kako bi se unaprijedio proces unitavanja patogenih mikroorganizama u hrani, uz zadravanje hranljivih vrijednosti proizvoda. Nestl kompanija je proslavila ovogodinji Svjetski dan zatite ivotne sredine uestvovanjem u kampanji Misli.Jedi.Utedi, kako bi se sprijeilo nepotrebno bacanje hrane. Kampanja, koju su pokrenuli program UN za ivotnu sredinu, UN organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i organizacija za recikliranje WRAP, osmiljena je da podstakne ljude da postanu svjesni utjecaja njihovog izbora hrane na ivotnu sredinu i da im omogui da donose odluke na osnovu informacija koje posjeduju.

Zeleno svjetlo za preuzimanje Heinza


Europa/SAD Europska komisija dala je investicionom fondu Berkshire Hathaway, koji je u vlasnitvu amerikog investitora Warrena Buffetta i finansijskom holdingu 3G Capital zeleno svjetlo za preuzimanje amerikog proizvoaa keapa Heinz, prenijele su svjetske agencije. Ugovor vrijedan 28 milijardi dolara, prema ocjeni Brisela, nee negativno utjecati na konkurentnost u EU. Berkshire Hathaway i 3G Capital su preuzimanje najavili u februaru ove godine. Buffett, koji se ve godinama nalazi na listi najbogatijih ljudi na svijetu, je rekao da je Heinz jedinstvena kompanija koja e se odlino uklopiti u postojei portfolio koncerna koje posluju u okviru Berkshira, poput Dairy Queena. William Johnson, izvrni direktor Heinza, smatra da e novi vlasnik pomoi u jaanju ove kompanije kao jednog od znaajnijih globalnih igraa. Lidl je zainteresovan za ulazak na trite SAD, pa je sastavljen tim strunjaka koji e sprovesti studiju izvodljivosti. Studiju, koja e biti dovrena do poetka 2015. godine, vodit e generalni direktor za Lidl Irska Kenneth McGrath i lan izvrnog odbora za Lidl Irska Kevin Proctor. Nakon dobijenih rezultata kompanija e donijeti konanu odluku o ulasku na trite SAD.

Rebrendiranje Real marketa


Rusija - Direktor prodaje ruskog ogranka Auchana, Wilhelm Hubner, rekao je da e 16 Real hipermarketa, koje je Auchan preuzeo od Metro grupe, biti rebrendirani do kraja 2013. godine. Preuzeti objekti, ija prodajna povrina iznosi od 6.000 do 11.000 kvadrata, bit e stavljeni pod banere Auchan ili Auchan City, u zavisnosti od veliine. Procjenjuje se da je za rebrendiranje svake radnje potrebno od etiri do est sedmica. Auchan ima u planu da, osim preuzetih, otvori jo etiri hipermarketa na tritu Rusije do kraja ove godine, i deset objekata tokom 2014.

juli 2013 www.instore.ba

19

Doi e do porasta potronje aromatizovanog mlijeka po stopi dvostruko veoj od bijelog mlijeka, na globalnom nivou u periodu izmeu 2012. i 2015. (istraivanje Tetra Paka)

Safeway prodaje kanadsku jedinicu


SAD - Safeway Inc, drugi po veliini trgovaki lanac u SAD, najavio je prodaju svog kanadskog poslovanja trgovakom lancu Sobeys, koji posluje u okviru kompanije Empire Co, za 5,7 milijardi dolara. Robert Edvards, koji se od 14. maja nalazi na poziciji izvrnog direktora kompanije Safeway Inc, ocjenjuje da e ovaj potez pojednostaviti poslovanje Safewaya, jer se lanac sada moe fokusirati na trite SAD. Lanac Sobeys e akvizicijom dobiti 213 prodajnih objekata u zapadnoj Kanadi, ukljuujui 199 apoteka koje posluju u sklopu prodavnica, kao i 12 proizvodnih postrojenja.

Mintec Limited
Mintec je glavni nezavisni izvor informacija o globalnim cijenama dobara i sirovina. Kompanija raspolae odgovarajuim jedinstvenim alatima osmiljenim da pomognu profesionalcima iz lanca snabdijevanja u njihovim svakodnevnim izvjetajima, analizama i u interpretaciji trinih informacija. Mintec pomae profesionalnim kupcima i prodavcima da donesu odluke o odreenoj robi, tako
Top 5 y-o-y sa najveim rastom Roba Kako puter (UK) Smrznuti konc. soka narande (US) Cijena E/ MT 4032 2539 851.8 352.54 1440 m-o-m % y-o-y % 16.2% 3.5% 3.9% 12.0% 0.1% 102.5% 26.4% 24.0% 22.0% 17.7%

to poboljavaju efikasnost, minimalizuju rizike i tee komercijalnim prednostima. Osnovni Mintecov proizvod je Datagain, sofisticirani alat koji nudi aurirane i pouzdane podatke o cijenama na globalnom i lokalnim nivoima. Za vie informacija: sales@mintec.ltd.uk ili www.mintec.ltd.uk.

Kaufland proiruje drogerijski asortiman


Njemaka - Diskontni lanac maloprodaja Kaufland, koji posluje u okviru Schwarz grupe, najavio je proirenje drogerijskog asortimana u svojim prodavnicama. Njemaki mediji prenijeli su da kompanija planira agresivnu kampanju promocije novih proizvoda u ponudi, koja e, izmeu ostalog, obuhvatiti posebno pozicioniranje proizvoda u trgovinama i informacioni sistem u vezi sa ovim artiklima.

Ria - Basmati (PK) Penica - Durum (EU) Pamuk (US) Top 5 y-o-y sa najveim padom Roba Kafa - Arabica (US) Kokosovo ulje (EU) Ra (DE)

Cijena E/ MT 2194 662.4 195.6 652.9 2136

m-o-m % y-o-y % -6.5% 3.0% -3.6% 1.7% -3.9% -21.1% -22.1% -25.0% -25.2% -32.9%

Hrana e biti skuplja i do 40 posto


Svet - Cijene hrane u svijetu u narednoj deceniji bit e vee od 10 do 40 posto, ocijenili su poetkom juna predstavnici meunarodnih organizacija koje prate kretanja u toj oblasti. Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) saopile su da e vea potranja, usljed rasta prihoda i sporog rasta ponude, stvoriti pritisak za poveanje cijena hrane. Ove dvije organizacije smatraju i da je potrebno da vlade podstaknu investicije, kako bi se zaustavilo usporavanje rasta poljoprivredne proizvodnje.

Ulje kopica palme (EU) Kakao prah (UK) Top 5 m-o-m sa najveim rastom Roba Kakao puter (UK) Penica - Durum (EU) Ria - Basmati (PK) Indeks energije (EU) Smrznuti konc. soka narande (US) Top 5 m-o-m sa najveim padom Ingredients Kafa - Arabica (US) LDPE (DE) Kafa - Robusta (LIFFE) HDPE (DE) Kukuruz (FR) m-o-m: poreenje mjesec na mjesec y-o-y: poreenje godina na godinu

Cijena E/ MT 4032 352.54 851.8 38.88 2539

m-o-m % y-o-y % 16.2% 12.0% 3.9% 3.5% 3.5% 102.5% 22.0% 24.0% -19.2% 26.4%

Cijena 2194 1350 1446 1295 189.5

m-o-m % y-o-y % -6.5% -6.9% -6.9% -7.0% -13.3% -21.1% -13.2% -13.7% -13.2% -2.9%

20

juli 2013 www.instore.ba

top trgovac
Snaan rast njemakog maloprodajnog lanca

Obeavajua budunost
Edeka e investirati 1,6 milijardi eura u modernizaciju i u proirenje maloprodajne mree trgovina i prodajne infrastrukture, najavio je CEO Markus Mosa

Izvor: Planet Retail

okom poslovne (fiskalne) i kalendarske 2012. godine, Edeka je ostvarila prodaju u iznosu od 44,8 milijarde eura, to je poveanje od 3,8 posto u odnosu na prolu godinu, kada se u obzir jo uzme prodaja 25 posto udjela u Dansk Supermarkeds Netto. Neto prihod grupe iznosi 168,6 miliona eura, to je poveanje od 19,7 posto. Promet koji su ostvarile nezavisne trgovine (zakupci) porastao je za 6,4 posto, i iznosi 21,3 milijarde eura. Prodaja full-range maloprodajne divizije manja je za 0,5 posto i iznosi 8,3 milijarde eura. Glavni razlog je privatizacija trgovina. Tokom godine, 83 outleta kojima upravlja kompanija, dato je nezavisnim zakupcima.

Njihov diskonter Netto Marken-Discount ostvario je prodaju u iznosu od 11,3 milijardi eura, to je poveanje od 5,2 posto, dok je veleprodajno poslovanje poraslo za tri posto i iznosi 1,9 milijarde eura. Prodaja treim osobama nia je za 14,8 posto i iznosi 1,3 milijarde eura.

Siguran par ruku


Najava robusnih rezultata za 2012. godinu dola je u vrijeme kada Markus Mosa vrsto sjedi u sedlu nego ikada prije. Samo nekoliko dana ranije njegov ugovor za poziciju CEO-a produen je na jo pet godina. Druga dva lana izvrnog odbora, Michael Wulst i Martin Scholvin, doli su tek u februaru ove godine, nakon to je dr. Reinhard Schtte, koji je prethodno bio zaduen za finansije, IT, logistiku i druga podruja, na-

pustio kompaniju na vlastiti zahtjev.

Implikacije
Edekin snaan rast ponovno je dokazao kako je maloprodaja lokalni biznis. Zahvaljujui vodeoj poziciji na domaem tritu (i svom lanstvu u Agenor/Alidis), ovom trgovcu ne trebaju meunarodne ambicije kako bi bio uspjean. Nezavisna struktura Edeke, u kombinaciji s potrebom za diferencijacijom i lokalizacijom, nudi mnogostruke mogunosti za male dobavljae i specijaliste na europskom velikom tritu. Edekino ulaganje u IT, zajedno sa zajednikim naporima u centralizaciju izvora, rezultirat e veom transparentnou uslova, to e predstavljati standardizirane uslove za dobavljae. Relativna nezavisnost Edekinih zakupaca trgovina posebno e tekim uiniti koherentno bavljenje zajednikim izazovima, kao to je online kupovina i loyalty program.

Mosa, koji je CEO postao u maju 2008., doao je iz divizije Netto diskonta - koji je u to vrijeme predstavljao centralizovani maloprodajni model - ali je nakon toga proao preobraaj kako bi postao vodea sila u svrhu osnaivanja nezavisnih zakupaca koji su predstavljali jezgro grupacije. Zaista, Edekin razvoj od korporativnoga lanca, prema razvoju kooperativnoga identiteta, fenomen je koji se ne moe posmatrati iskljuivo u Njemakoj (u sklopu Edeke i Rewe Grupe), nego i u Francuskoj, gdje nezavisne grupacije mogu bolje da zadovolje rastuu potrebu za regionalnim, ak lokalnim pristupom maloprodaji osnovnih ivotnih namirnica.

Udruivanje je imperativ
Uz potivanje razliitosti, Mosain fokus lei na kreiranju sinergija meu Edekinim jakim takama, koje oigledno lee u maloprodajnom sektoru. Udruivanje je kljuna rije ovog trgovca za te aktivnosti.

juli 2013 www.instore.ba

21

To spaja nekoliko poslovnih podruja na kojima je Edeka aktivne. Edeka je investirala u vertikalizaciju kako bi osigurala veu sigurnost kada je u pitanju nabavka trgovakom robom. Nedavno su objavili akviziciju nesolventnog proizvoaa vonih sokova Elro. Koncentracija na dobavljakoj strani jedan je od najveih izazova za trgovake lance, kao i za Edeku, izjavio je tada Mosa, dodavi kako e koncentracija ograniiti nau slobodu za djelovanjem kao trgovina s punim asortimanom. to se tie nabavke, Mosa je implementirao nove procedure prole godine koje su svana ocijenjene kao uspjene, jer je trgovac uspio da centralizuje nabavku i povea prihode grupacije s 10 na 16 milijardi eura. Edekini napori fokusirali su se na uvjeravanje proizvoaa da pristanu na standardizovane uslove, koji su se prije bili dogovarani na regionalnom nivou. Kako bi odrala svoju konkurentnost u podruju prehrane, Edeka takoer radi na poboljanju kooperacije izmeu svojih divizija s kompletnim asortimanom i diskontera kada su u pitanju privatne marke. Po prvi put, Edeka je kreirala iste privatne marke koje nudi u oba kanala. To ukljuuje ekskluzivne ugovore s dobavljaima brendova specijalno kreiranih proizvoda. Od 2014. godina pa nadalje, Nettoove automatizovane pekare smjetene unutar radnji bit e snabdjevane testom iz sopstvenih Edekinih pekarskih pogona. Takoer su proirili saradnju sa Institutom Fraunhofer (najpoznatijem u svijetu po izumu MP3 media formata) radi istraivanja i razvoja inovativnih proizvoda pod privatnom markom, kao to su instant jela od smrznutog mljevenog mesa ili onih obogaenih Omega -3 masnim kiselinama.

Regionalno jaanje
Istovremeno, Edeka ojaava regionalan poloaj, podravajui nezavisne zakupce koji

kojim e osnaiti svoj loyalty program pod nazivom DeutschlandCard. Do sada je uestvovanje u ovom loyalty

jama Sdwest, Nordbayern i Sdbayern. U drugoj polovini 2013., novoosnovani lanac nabavke i njegova uprava bit e locirani u regiji MindenHannover.

Neprehrana zahtijeva panju


Osim na prehrani, Edeka takoer radi na razvoju odgovarajue ponude neprehrambenih proizvoda. Nakon predaje svog nekadanjeg formalno centralizovanog lanca hipermarketa Marktkauf regionalnim divizijama, jo uvijek ima prostora za pristojan asortiman neprehrambenih artikala u velikim trgovinama. U 2013., grupacija je razmotrila razvoj modula u zavisnosti od veliine trgovina- najvie u saradnji s vodeim proizvoaima brendova.

Privatna marka
Netto je proirio ponudu u svojim drogerijama kako bi izvukao korist nakon to je lanac Schlecker nestao sa trita. to se tie zdravlja i ljepote, spektakularan nestanak drogerijskog carstva zatvaranjem lanca Schlecker prole godine, povealo je elju za poveanjem udjela na tom dijelu trita. Diskonter Netto nedavno je poveao svoju drogerijsku ponudu na vie od 1.000 proizvoda. Razna podruja na kojima se spaja rad, u kombinaciji sa kontinuiranim jaanjem nezavisne trgovine prehrambenih proizvoda te poveanja potranje za regionalnom hranom visokog kvaliteta, Edeki e donijeti prostora za obeavajuu budunost. Uprkos deklarisanom fokusu na domae trite, moda e biti prostora za ponovno gledanje mogunosti izvan granica Njemake. Na kraju, trgovac je postao jedan od najveih holandskih lanaca C1000 krajem 2011., to je pokazatelj da dugorone ambicije ne bi trebale da mu budu vezane samo za Njemaku.

nude lokalne proizvode, a istovremeno iskljuuju regionalne privatne marke. Iako njihova organizacija nudi idealnu osnovu za regionalan nastup, svejedno on moe koiti napore prema harmonizaciji. Nakon najave konkurenta Rewe grupe da e se pridruiti nacionalnoj Payback loyalty shemi od 2014., Edeka e morati pronai nain

programu prenijeto na nezavisne zakupce trgovina. Jo jedan dio procesa spajanja jeste Lunar, jedan od najveih IT projekata u europskoj maloprodajnoj industriji. Za 2013., dalji preokret Lunarovog sistema upravljanja robom u veleprodaji i maloprodajnim divizijama, je i dalje u upotrebi, prvenstveno u regi-

22

juli 2013 www.instore.ba

osvrt strunjaka

Mizerne anse za skoriji oporavak


Ekskluzivno iz Bea Pie: Nenad Pacek, predsjednik GSA nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu

ao i svi koji mnogo vremena provode u avionima, i ja uvijek neto itam (uglavnom zbog posla, a rijetko zbog zabave). Tako sam prije par sedmica odluio da pogledam posljednji izvjetaj Europske komisije o ekonomskim predvianjima Europske unije. Moji multinacionalni klijenti dobro znaju moj skepticizam to se tie brzog oporavka europske ekonomije te opstanka eura, a i oni koji redovno itaju ovu kolumnu upoznati su barem djelimino s mojim stavovima. Gledajui naslovnu stranicu tog dokumenta, proizvedenog u Briselu, nadao sam se da u, moda, otkriti neto novo i zanimljivo. Da skratim dugu priu, predvianja ekonomskog tima europske komisije se svode na sljedee: ekonomija eurozone e od ljeta poeti da se oporavlja i svi emo iveti happily ever after. Uzalud sam pokuavao da pronaem razloge zato bi to bilo ba tako. Glavna pretpostavka autora je da e doi do znaajnog oporavka u ostalim zemljama (posebno onima u razvoju) koje e pojaano kupovati robu iz Europske unije te e taj ubrzani europski izvoz biti prvi i glavni razlog oporavka Europe u drugom dijelu 2013. godine, te u 2014. Iako bih volio da se takva predvianja ostvare, anse su prilino mizerne. Vidite, eurozona predstavlja vie od etvrtine globalne ekonomije. Ve je sada izvoz iz ostalih dijelova svijeta prema eurozoni itekako pod pritiskom. Sve zemlje na svijetu, barem djelimino, zavise od europske ekonomije, te itekako imaju problema s odravanjem jakog izvoza. To se posebno odnosi na zemlje Centralne i Istone Europe. Eurozona je i dalje u recesiji, te e to biti i krajnji, neslavni rezultat za ovu godinu. Neke od zemalja su u dubokoj recesiji, a neke ak i u pravoj depresiji. Nezaposlenost raste, a u nekim zemljama Unije nezaposlenost

meu mladima je gora nego u mnogim afrikim zemljama. Javni dug je skoro velik poput ukupnog BDP-a. Europska centralna banka nema mandat da privremenom monetarnom emisijom kupi dravne obveznice pojedinih zemalja i tako im omogui privremenu i brzu fiskalnu ekspanziju, kako bi se brzo iupale iz krize te povratile povjerenje potroaa i kompanija. Vlade nemaju sredstva da pokrenu privremenu fiskalnu ekspanziju, a i one koje imaju, ive u modalitetu tednje, a ne potronje. Banke slabo pozajmljuju novac, posebno u zemljama u recesiji (to je veina eurozone), a njihovi bilansi su i dalje neoieni. Meni je teko da sagledam ta e se promijeniti u doglednoj budunosti, to se tie privredne politike upanja iz europske krize. Isto tako, pretpostavka Europske komisije da e ostale zemlje poeti da kupuju sve vie robe iz Europske unije takoer skoro uope ne pije vodu. Rast u skoro svim azijskim zemljama se poneto usporio (upravo zbog krize u Europskoj uniji). Ista je pria i s rastom u Latinskoj Americi gdje je Brazil skoro prestao da raste, a i ostali poinju da se mue. U Centraloj i Istonoj Europi, tri trita su bili glavni kupci europske robe do prije par mjeseci ili sedmica, a to su Rusija, Turska i Poljska. Meutim, sve tri zemlje su se jako usporile (Turska, zbog nemilih dogaaja u posljednjih nekoliko sedmica). Drugim rijeima, vodei politiari eurozone se varaju ako misle da ostatak svijeta moe brzo da raste dok je Europa u recesiji. Sve zemlje su toliko povezane da ako jedan veliki entitet poput Europe ima problema, teko da druge zemlje mogu da ostanu imune. Moje miljenje je da nee biti brzog oporavka eurozone u iduih nekoliko godina, jer nema nita na horizontu to bi ubrzalo rast. To je naalost loa vijest za Centralnu i Istonu Europu, a posebno za zemlje bive Jugoslavije koje se i dalje mue ozbiljne privredne muke. No, je li sve ba crno u globalnoj ekonomiji? Ne, ipak ima i dobrih vijesti koje

Nenad Pacek je osniva i predsjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosniva korporativnog servisa CEEMEA Business Group. Kompanija GSA je fokusirana na savjetovanja internacionalnih kompanija kako bi im pomogla da nadjaaju konkurenciju na globalnim tritima, sa posebnim naglaskom na tritima u razvoju. Priznat je i najprodavaniji autor knjige Trita u razvoju: Lekcije za poslovni uspjeh i prikaz za razliita trita, koja je doivjela drugo izdanje. Kao suosniva korporativnog servisa CEEMEA Business Group, Nenad pomae regionalnim menaderima multinacionalnih kor poracija u poslovanju u centralnoj i istonoj Europi, na Bliskom Istoku i u Africi.

juli 2013 www.instore.ba

23

ipak spreavaju nastanak jo jedne globalne recesije. Prva dobra vijest je da Sjedinjene Amerike Drave rastu kao rezultat programa privremenog tampanja novca koji se sliva u dravne kofere te omoguuje dravi da djelimino podstakne privredu. Dio svjeeg novca je oistio i bilanse amerikih banaka koje poinju da pozajmljuju novac. Iako Amerika djelimino prolazi kroz oblik fiskalne tednje posljednjih nekoliko mjeseci, javni dug pada, a budetski deficit se smanjuje. Amerika bi trebalo da raste oko dva posto ove godine, a poto je velika kao i eurozona, oporavak amerike ekonomije predstavlja vanu potporu globalnoj ekonomiji. Svi oni koji su tvrdili da e ekstra privremeno tampanje novca dovesti do velike inflacije su sada dokazano pogrijeili (ba kao to ekonomska teorija i kae). Druga dobra vijest je da je i Japan (koji predstavlja skoro desetinu globalne ekonomije) takoer pokrenuo agresivni i privremeni program tampanja novca i jake fiskalne ekspanzije. Kao i u Americi, rezultati se vide i Japan ve dosta brzo raste. Trea dobra vijest je da su zemlje Azije, Latinske Amerike, Bliskog Istoka, kao i dijela Istone Europe (na alost ne i Jugo-

istone), fundamentalno jake, bez dugova i s velikim rezervama dolara, eura i zlata. To znai da ipak nisu sasvim zavisne od eurozone, tako da ne moraju da prolaze kroz proces razduivanja.

Europskim politiarima, kao i onima u zemljama bive Jugoslavije, bilo bi bolje da pogledaju primjer Amerike i Japana, kako bi se to prije iupali iz ralja recesije. Sjediti i ekati da se stvari rijee same od sebe je kontraproduktivno i opasno.

24

juli 2013 www.instore.ba

investicije

Prvi kupci se oekuju poetkom jeseni


Investicija je vrijedna oko 6 miliona KM te e biti otvoreno oko 70 novih radnih mjesta. U odnosu na prethodne prodajne kapacitete u Bugojnu, novi objekt e biti skoro etiri puta vei od postojeeg

Novi Fis prodajni centar u Bugojnu

Pie: Mario Trojer

ompanija Fis iz Viteza, nakon otvaranja prodajnog centra u Sarajevu, tokom ove godine planira otvaranje jo jednog modernog prodajnog centra. U pitanju je prodajni centar u Bugojnu koji bi dopunio ve postojeu prodajnu jedinicu u ovom gradu te poveao ponudu artikala. Prema rijeima Dijane Brkan, voditeljice marketinga Fisa, prodajni centar e imati ukupnu povrinu od 5000 m2 i nalazit e se u bugojanskom naselju Jakli. Kompanija FIS je u Bugojnu kroz 11 godina rada, djelujui po modelu Sve na jednom mjestu, stekla brojne kupce. Pratei upravo njihove potrebe i interesovanja, procijenili smo da je vrijeme da Bugojancima ponudimo vei i moderniji prodajni centar, sa irom i raznovrsnijom ponudom, rijei su nae sagovornice koja dodaje da su radovi zapoeli tokom mjeseca maja, te da je trenutno zavrena treina radova na buduem trgovakom centru. Investicija je vrijedna oko 6 miliona KM te e biti otvoreno oko 70 novih radnih mjesta. U odnosu na nae prethodne prodajne kapacitete u Bugojnu, novi objekt e biti skoro etiri puta vei od postojeeg, rijei su Dijane Brkan. U odnosu na postojei, novi prodajni objekt e biti znaaj-

no pojaan sa asortimanom te prodajnom povrinom. Takoer e biti otvoren supermarket sa bogatim asortimanom prehrambenih proizvoda, svjeim voem, povrem i pecivima, te ugostiteljskim i drugim prateim sadrajima. Novost za kupce u Bugojnu e biti i komforan parking sa oko 100 mjesta. Prema rijeima nae sagovornice, otvaranje prodajnog centra je planirano za jesen. Prema dosadanjoj dinamici radova, vjerujemo da emo ve na jesen Bugojancima otvoriti vrata naeg centra i ponuditi im jedan novi ugoaj kupovine. Do tada, svi koji nas jo nisu posjetili u Bugojnu, a ele kupovati u Fisu, neka nas potrae u ulici Kulina bana broj 10, istie voditeljica marketinga Fisa. Otvaranjem veih, modernijih prodajnih objekata u Graanici, Banja Luci i Sarajevu, kompanija Fis je svojim kupcima pruila ugodan ambijent kupovine te iru i raznovrsniju ponudu. Prema informacijama iz Fisa, oekivani profit je za dvadeset posto vei. Otvaranje prodajnog centra u Bugojnu je prva vea investicija na podruju Srednje Bosne, regije gdje je sjedite kompanije. Kako nam je istakla Dijana Brkan, trenutno nemaju u planu vee investicije u ovom podruju. Mislimo da su u ovom trenutku dovoljni Vitez i Bugojno. No, vrijeme e

najbolje pokazati, i mi emo se sigurno prilagoditi potrebama trita, kae Brkan i otkriva nam kako u narednoj godini planiraju izgradnju modernog prodajnog centra na podruju Bosanske Krajine. to se tie asortimana roba u prodajnim centrima Fisa, kompanija pozorno prati elje i potrebe svojih kupaca te na temelju toga oblikuje i proiruje ponudu proizvoda i usluga. Teka ekonomska situacija u naoj zemlji je ve stara vijest. Fis takoer na sve naine nastoji svojim kupcima olakati kupovinu, a s druge strane ostati konkurentan u odnosu na druge velike trgovce u naoj zemlji. U kompaniji su svjesni sve slabije kupovne moi stanovnitva te su se prilagodili tome smanjivi mare i tako zadrali konkurentnost. Takoer su provedene odreene organizacione promjene koje su optimizirale trokove kompanije, a posebna pa-

nja je posveena unapreenju prodaje. Nae prednosti su prepoznate i kroz prestina Superbrands i Best Buy priznanja. Smatramo ih zaista bitnim, jer rezultat su miljenja kupaca da je FIS shopping centar s najboljim omjerom cijene i kvalitete u BiH. Hvala im na povjerenju, trudit emo se da ga opravdamo i u budunosti, rijei su Dijane Brkan koja dodaje kako su u Fisu zadovoljni injenicom da su s obzirom na globalnu krizu, recesijsko vrijeme i teak poslovni ambijent u naoj zemlji uspjeli odrati poslovanje i postojea radna mjesta, pa ak i napravili pomake u irenju distributivne mree. Krajnji cilj kompanije Fis iz Viteza je to kvalitetnije pozicioniranje na veoma zahtjevnom tritu. Otvaranjem novih prodanih centara, Fis se izdvojio kao veoma kvalitetan domai trgovac koji planira aktivno parirati velikim trgovakim lancima koji egzistiraju u naoj zemlji.

juli 2013 www.instore.ba

25

26

juli 2013 www.instore.ba

miljenja i komentari
Bh. poljoprivreda ne moe opstati bez podrke EU

Entiteti koe izvoz bh. proizvoda u EU


Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju cjelokupna trgovina proizvoda ivotinjskog porijekla iz BiH je zaustavljena

iH nije stekla uslove za izvoz na trite EU za pojedine kategorije tih proizvoda zbog toga to vlasti BiH nisu uskladili tri kljuna zakona: Zakon o hrani, Zakon o veterinarstvu i Zakon o poljoprivredi, prehrani, umarstvu i ruralnom razvoju. Ovim zakonima bi se tano definisao vertikalni i horizontalni lanac zapovijedanja i uspostavljena jedna institucija na nivou drave koja e odgovarati za kvalitet bh. proizvoda, to je i bio zahtjev EU, meutim, nije bilo politike volje da se to uradi, a to e u vrlo nezavidan poloaj dovesti bh. kompanije koje su u svom poslovanju oslonjene na izvoz. Od politike volje entitetskih vlada zavisi izvoz proizvoda animalnog porijekla iz BiH u Hrvatsku, odnosno EU. Bez usvajanja potpunih zakonskih rjeenja, proizvodi animalnog porijekla iz BiH nee se moi izvoziti na ovo trite, jasan je zamjenik direktora Ureda za veterinarstvo BiH Pavo Radi. S obzirom na nedostatak politike volje za usaglaavanjem pomenutih zakona, kao privremeno rjeenje BiH je EU ponudila Protokol koji je potpisan izmeu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH i resornih entitetskih i kantonalnih ministarstava u BiH, a kojim bi trebao biti omogu-

en izvoz proizvoda animalnog porijekla iz BiH, prije svega mlijeka. Ovim dokumentom bi bila uspostavljena komandna struktura, odnosno vertikalni lanac i odreena jedna institucija koja je kljuna taka pri izvozu mlijeka, a to bi bio Ured za veterinarstvo BiH.

EU je nedavno usljed neuspjeha vlasti BiH

da okona pripreme u sklopu dva projekta u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, suspendovala pet miliona eura bespovratnih sredstava

izdvojenih za ove namjene.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko arovi istakao je da je uspostavljanje komandnog lanca jedna od kljunih pretpostavki za dolazak inspektora za hranu i veterinarstvo EU (FVO misija) koja bi trebala, nakon detaljnog pregleda bh. mljekara, izvriti upis objekata i odobriti izvoz. Protokol je prelazno rjeenje do konanog usaglaavanja kljunih zakona na kojima insistira EU. Radi se o presedanu i ovo je prvi put u praksi EU da je pristala na ovakav model, ime su izrazili podrku BiH. Ovaj model e se

juli 2013 www.instore.ba

27

primjenjivati do usvajanja konanih zakonskih rjeenja koja reguliu ovu oblast, kazao je ministar arovi.

Mirko arovi

sektoru poljoprivrede za period od 2014.-2020. godine. Veoma je vano da vlasti BiH, na svim nivoima, pronau praktine i odrive dogovore kako bi graani imali koristi od sredstava EU. U ovom sluaju, nedostatak pripreme i koordinacije istovremeno znai da poljoprivrednici moda nee moi iskoristiti njima namijenjena budua sredstva EU u iznosu od desetina miliona eura, kazao je ovim povodom ef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen.

Iz EU u meuvremenu nije stigao nikakav odgovor o prihvatanju Protokola, tako da i dalje na snazi, kao kljuni uslov za izvoz u EU, ostaje revidiranje pomenutih zakonskih rjeenja. Sa konanim zakonskim rjeenjima, iji e finalni tekst koji se radi sa ekspertima iz Brisela, kako najavljuju iz MVTEO BiH, biti zavren do kraja jula, neophodno je da se usaglase entitetska ministarstva. Posljedice dobre saradnje entitetskih ministarstava ve se osjeaju. EU je nedavno usljed neuspjeha vlasti BiH da okona pripreme u sklopu dva projekta u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, suspendovala pet miliona eura bespovratnih sredstava izdvojenih za ove namjene. Cilj dva pomenuta projekta je izgradnja kapaciteta pri realizaciji fondova EU za ruralni razvoj (IPARD - Instrument za pretpristupnu pomo u ruralnom razvoju), te izradu stratekog plana za ruralni razvoj za cijelu zemlju. Stalni nedostatak napretka u ovim podrujima, kao i u usklaivanju zakonodavstva po ovom pitanju s pravnom steevinom EU, ne donosi samo potencijalni gubitak sredstava EU u iznosu od pet miliona eura. Nedostatak djelovanja bi mogao kasnije rezultirati gubicima od nekoliko desetina miliona eura namijenjenih

Peter Sorensen

EU od BiH konkretno zahtijeva ukidanje carinskih optereenja za 217 proizvoda iz Hrvatske, odnosno EU, kao i uvoenje kvota za ribu, vino i eer. Oko ove stvari postignut je opi koncenzus na dravnom nivou, a proces pregovora o zakljuenju Dodatnog protokola na Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, pretvorio se u odbranu BiH od nerealnih, neopravdanih i

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Jerko Ivankovi Lijanovi kazao je da su posljedice suspenzije sredstava EU katastrofalne i nesagledive, te da naa poljoprivredna proizvodnja ne moe opstati bez podrke iz EU, jer entitetski prorauni nemaju dovoljno sredstava da bi je podrali. Iz resornog ministarstva Republike Srpske (RS) nisu komentarisali odluku EU o suspenziji sredstva, a Vlada RS ranije je zauzela stav da je protiv osnivanja agencije na nivou BiH, te da agrarna politika treba da ostane na nivou entiteta. Trini konkurent, Hrvatska, ve je ugovorila 700 miliona eura poticaja za poljoprivredu iz EU fondova, dok BiH istovremeno odbija i bespovratna sredstva. Na taj nain, vlasti BiH potpisali su samoubistvo bh. poljoprivrede i omoguili novo poveanje uvoznih proizvoda koji e, zbog subvencija i poticaja iz EU fondova, biti mnogo konkurentniji od domaih.

Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, pretvorio se u odbranu BiH od nerealnih, neopravdanih i izrazito tetnih zahtjeva Europske komisije, kako je kazao savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Igor Gavran. Rije je o rijetko iskazanoj odlunosti i dosljednosti u odbrani interesa bh. privrede. Konani dogovor pregovarakih timova BiH i EU na zadnjem sastanku oko ovog pitanja nije postignut, a Europska komisija e izvijestiti Vijee EU koje e donijeti odluku o daljim koracima.

Od politike volje entitetskih vlada zavisi

izvoz proizvoda animalnog porijekla iz BiH u Hrvatsku, odnosno EU. Bez usvajanja potpunih zakonskih rjeenja, proizvodi animalnog porijekla iz BiH nee se moi izvoziti na ovo trite.

Jerko Ivankovi Lijanovi

izrazito tetnih zahtjeva Europske komisije.

Kao da sami sebi nismo najgori neprijatelji, iz EU vre pritisak u vezi sa bilateralnim trgovinskim reimom izmeu EU i BiH u svjetlu pristupanja Hrvatske u EU. EU od BiH konkretno zahtijeva ukidanje carinskih optereenja za 217 proizvoda iz Hrvatske, odnosno EU, kao i uvoenje kvota za ribu, vino i eer. Oko ove stvari postignut je opi koncenzus na dravnom nivou, a proces pregovora o zakljuenju Dodatnog protokola na

Bosna i Hercegovina ne odustaje od pregovarake pozicije pred finansijski najmonijom unijom, a istovremeno dovodi u pitanje na desetine hiljada radnih mjesta u poljoprivrednom sektoru. Slijepo insistiranje na entitetskim nadlenostima, makar po cijenu propasti privrede i bezuslovno vrst stav u cilju odbrane te iste privrede, paradoksalna je zbilja bh. svakodnevnice. A.B.

28

juli 2013 www.instore.ba

analiza
Izbjegavanje tragedije na tritu grke maloprodaje

Neizbjena konsolidacija
Fragmentirani sektor nezavisne maloprodaje u Grkoj ine Elomas, Symmetron, Eleta, Asteras, EllinikiDiatrofi, APSIDA, Ellinika Market i Helios. Dvije vodee trgovake grupe u zemlji - Elomas i Symmetron - bore se za svoje lanove
Autori: Petros Karagiannis, retail analyst i Milo Ryba, research director, Planet retail

ako se recesija nastavlja, grka ekonomija i potronja konstantno opadaju tokom posljednjih nekoliko godina - za 3,5% u 2011., 4,8% u 2012., a predvia se pad od 4,6% u 2013. godini. Ovaj trend se uglavnom vidi u tradicionalnom kanalu trgovine, za razliku od dobrih rezultata Lidla Schwarz Grupe (0,4%) i Delhaize Groupe (4%.), koji izvjetavaju o marginalnom rastu prihoda u 2012. Ekonomska kriza uzrokuje nekoliko promjena unutar maloprodaje i stvara potpuno drugaije okruenje od onoga iz 2008., prije nego to je kriza kroila na scenu.

Ubrzanje razvoja privatnih robnih marki


Delhaize Group je razvio irok spektar privatnih robnih marki naglaenog grkog porijekla. Veina trgovaca pokuava da pobolja asortiman privatnih brendova, a neki ak lansiraju razliite privatne robne marke za isti proizvod, pogotovo u segmentima prehrane i line njege. Naprimjer, Delhaize nudi pristupane cijene za kupku 365 za 1,52 eura i standardne cijene kupke Care 1l za 2,13 eura. Delhaize je najproaktivniji trgovac, jer je lansirao nekoliko pod-marki poput AB grka zemlja (AB near the Greek land) - tradicionalni proizvodi kao to su maslinovo ulje, med i masline proizvedeni u odabranim podrujima u cijeloj Grkoj, AB svjee meso (AB meat fresh) - meso koje se proizvodi i pakuje za Delhaize, AB list (AB terra leaf) - kozmetika i sredstva za ienje koji ne zagauju okolinu, a AB za dom (AB for home) - gotova jela. U posljednjih nekoliko godina, kada ekonomija opada i nestaju domae kompanije, potranja za grkim proizvodima raste, kao podrka oporavaku zemlje. To

je rezultiralo pojavom sve veeg broja brendova sa jasnim oznakama lokalnog porijekla proizvoda. Nove robne marke sadre grku zastavu ili tekst koji sugerie da je proizvod grki, to doprinosi konkurentnosti. ak i multinacionalne kompanije sa pogonima u Grkoj ukljuuju ove oznake na svoje proizvode. Takoer, njemaka Schwarz Grupa snano promovie privatne robne marke proizvedene u Grkoj, te je domaim ispostavama dozvoljeno da trae lokalne proizvoae kako bi poboljali grki asortiman i negativan stav koji kupci imaju prema njemakim markama. Meutim, veina potroaa bira grki proizvod umjesto uvoznog, ak iako im je cijena ista. To znai da znak koji ukazuje da je proizvod grki nee generisati prodaju, ako cjelokupna ponuda nije barem jednako povoljna kao kod konkurentskih marki.

uvrstiti svoju poziciju na tritu. Nedostatak reakcije Metro Grupe na promjene u sektoru nezavisne maloprodaje sugerie da e se moda povui sa trita. I dalje e vladati deregulacija na maloprodajnom tritu. Kao rezultat toga moemo oekivati da e druge kategorije, kao to su duhan i mlijeko za dojenad, biti ulistana podjednako kod malih i velikih trgovaca kao sopstveni proizvodi.

Smrt hipermarketa
Vrlo znaajan trend na tritu je pad prodaje u super i hipermarketima i smanjenje prodajnog prostora u ovom sektoru. U smislu volumena, hipermarket sektor smanjio se za 3,05% u 2011. i dalje na 3,42% u 2012. Razlog tome je zaokret u ponaanju potroaa koji radije kupuju u malim trgovinama i smanjena vrijednost prosjene potroake korpe. Poznata je injenica da posjeta hipermarketu dovodi do pretjerane kupovine. Ovaj proces je unosan za trgovce koji mogu da ostvare dodatnu dobit promocijom specijalnih ponuda. Jo jedan razlog za smanjenu potronju u hipermarketima je njihova lokacija, budui da se veina njih nalazi

Implikacije
Sektor maloprodaje e se brzo konsolidovati, podstaknut visokim nivoom nelikvidnosti i neefikasnosti nekih lokalnih kupovnih grupa. Elomas e vjerovatno

juli 2013 www.instore.ba

29

van grada, potroaima je potreban automobil da bi doli do njih. To im poveava trokove transporta.

Copy-cat diskontni formati


Nekoliko lokalnih trgovaca: Bazaar, Anedik Kritikos i Market In pokuavaju da kopiraju uspjeni primjer Lidla, uvoenjem slinog formata trgovine sa 1.2001.300 artikala sa ogranienim asortimanom po kategoriji, koja nudi uglavnom privatne marke proizvoda i jeftiniju uvezenu robu. Ovu strategiju uspjeno primjenjuje lokalni trgovac Discount Markt sa sjevera Grke, a nekoliko drugih trgovaca planira da pokrene sline trgovine 2013. Osim diskontnog formata, mnogi trgovci su usmjereni na razvoj i lansiranje manjih trgovina mjeovitom robom, kao to je Delhaize Grupe Shop & Go, jer oekuju da e ovaj format zadovoljiti potrebe potroaa. Delhaize Group planira da otvoriti deset Shop & Go trgovina u 2013.

dva lana takoer pregovaraju o slinom potezu. Ova dva trgovaca vjerovatno e se pridruiti franiznoj mrei, to je postao trend meu manjim igraima u Grkoj. Ova etiri trgovca e Elomasu donijeti dodatnih 200 miliona eura prihoda, te e ukupni promet iznositi gotovo 1,5 milijardu eura u 2013. S druge strane, Symmetron danas broji 23 lana koji kontroliu 250 trgovina irom zemlje. Ukupna vrijednost prodaje dostigla je 500 miliona eura u 2012. Symmetron Grupa izgubila je znaajan dio svoje moi, ali postojei lanovi tvrde da se mnogi mali trgovci spremaju da im se pridrue.

Rusije, Metro C&C ne gradi franiznu mreu u Grkoj, te nije pokrenuo svoj cash and carry format. Pad prihoda i generisani gubitak sugeriu da e Metro Grupa napustiti ovo trite.

Liberalizacija trita
Europska unija stavlja pred grku vladu odreeni pritisak da deregulie svoje trite, a novi razvoj u prvoj godini je deregulacija u segmentu duhana, koji se sada moe prodavati u trgovinama mjeovitom robom irom zemlje. Za sada, Marinopoulos je najavio ulistavanje duhanskih proizvoda i prodaju u dvije pilot trgovine, sa kasnijim ciljem da se oni prodaju u svih njihovih 250 trgovina irom zemlje. Takoer, i drugi trgovci su u pregovorima sa duhanskim kompanijama, kako bi iskoristiti ovu priliku. Nadalje, vrlo bitan subjekt u pregovorima je liberalizacija legislative o mlijeku za dojenad, koje se trenutno samo moe distribuirati drogerijama, a ne i u malopradaje. Vodi se teak spor izmeu ova dva kanala, pri emu malotrgovci tvrde da e deregulacijom ovog trita, cijene ovih proizvoda biti drastino smanjene.

Poveana ulaganja u promocije


Kako se konkurencija meu trgovcima zaotrava, primjetan je trend promocija posebnih ponuda i popusta. Konkretno, vanost komuniciranja ponuda (putem letaka, TV reklama i drugih medija) u stalnom je porastu, a veina potroaa trai najnie cijene. Lojalnost pojedinim trgovcima poput Sklavenitisu, koji je tradicionalno imao visoku lojalnost potroaa, je sve manja, a cijena je kljuni faktor za odluku o kupovini.

Nezavisni trgovci trae pomo


Konsolidacija trita e biti dodatno podstaknuta razvojem u sektoru nezavisne maloprodaje. Recesija je dovela do visokog nivoa dugova nezavisnih trgovaca kada su trgovake grupe umanjile iznose kredita ili su zahtijevele kupovinu u gotovini. Kao rezultat toga, pojedini lanovi nisu bili u prilici da kupuju robu. Budui da nisu investirali u renoviranje objekata, IT osoblje, mnogi nezavisni i mali trgovci pridruivali su se franizama koje pruaju know-how i druge usluge. Meutim, oni bi trebalo da budu oprezni pri izboru, jer mnoge nezavisne trgovake grupe ne posjeduju ili nemaju kontrolu nad sredinjim skladitem i zbog toga je njihova distribucija ograniena. Osim toga, mnogi lokalni distributeri su propali, to dovodi do toga da e pojedine regije, koji su udaljenije od velikih gradova, biti slabo pokrivene. Metro Grupa, iji se Cash & Carry model temelji na tradicionalnom tritu maloprodaje, mogao je iskoristiti ovu situaciju. Meutim, za razliku od drugih trita poput Poljske, Rumunije ili

Visok nivo birokratije


Jedno od glavnih pitanja sa kojim je vlada suoena je nestabilna legislativa koja spreava bilo kakvu organizovanu i strukturiranu kompaniju da ulae u Grkoj. U posljednjih nekoliko godina, svjedoci smo niza izmjena zakona i sprovoenja politike dodatnog oporezivanja koji ine troak ulaganja i poslovanja na grkom tritu direktno visokim i nepredvidljivim. Takoer, birokratija je jedna od glavnih karakteristika grkog javnog sektora i razlog je to su multinacionalne kompanije poput, Aldi i Fnaca, napustile ovo trite. Izvjesno je da nee biti u stanju, ako vlada ne moe da osigura stabilan okvir s fleksibilnim i brzim procedurama, sa odreenim zakonima i porezima koji se nee dugorono mijenjati, da stvore novu sliku unosne Grke koja je spremna da prihvati strane i domae investitore.

Konkurencija nezavisnih trgovaca


Fragmentirani sektor nezavisne maloprodaje u Grkoj ine Elomas, Symmetron, Eleta, Asteras, EllinikiDiatrofi, APSIDA, Ellinika Market i Helios. Meutim, teki uslovi uzrokuju promjene u sektoru i konsolidacija trita je neizbjena. Elomas i Symmetron - dvije vodee trgovake grupe u zemlji - bore se za svoje lanove. Konkretno, Elomasu najveoj nezavisnoj trgovakoj grupi u Grkoj, koju ini 38 trgovca sa ukupnom mreom od 600 trgovina i prometom od 1,26 milijardi eura u 2012. - nedavno su se prikljuila etiri najbolja lana suparnikog lanca Symmetron. To je imalo veliki utjecaj na Symmetron Group, a krue glasine da jo

30

juli 2013. www.instore.ba

regionalni intervju
LAURENT SORIEUL, GENERALNI DIREKTOR DIVIZIJE ROBE IROKE POTRONJE, LOREAL ADRIA

Na prvi cilj je poveanje kategorija kozmetike na tritu

U naoj regiji koritenje kozmetikih proizvoda po stanovniku je jo uvijek ispod prosjeka u usporedbi sa zapadnom Europom i tu vidimo veliki potencijal. Na glavni izazov je pridobivanje novih potroaa u skladu s globalnom ambicijom pridobivanja milijarde novih potroaa u narednom desetljeu, rekao je gospodin Laurent Sorieul za InStore magazin

Pripremila: Jelena Domovi, jelena@instore.hr

a elu LOrealove divizije robe iroke potronje za cijelu Adria regiju (Slovenija, Hrvatska, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora) ve dvije godine nalazi se Laurent Sorieul. Gotovo 20-godinju karijeru gospodin Sorieul je zapoeo u Francuskoj u LOrealu u istoj diviziji gdje je od pozicije Product Managera u marketingu, voditelja kljunih kupaca u prodaji, komercijalnoga direktora Zone za Istonu i Centralnu Europu te komercijalnog direktora divizije u Rusiji napredovao do generalnog direktora divizije robe iroke potronje za Adria regiju. Njegova misija je stimulisanje pomalo depresivne situacije na tritu generisanjem novih kategorija proizvoda i njihov daljnji razvoj te pruanje dodatne vrijednosti postojeim kategorijama. Kako mislite da e se pristupanje Hrvatske u EU odraziti na poslovanje LOreala u Adria regiji? Veina naih proizvoda su proizvedeni u EU i samim time ve odavno udovoljava-

nja s velikim partnerima. U ovoj regiji vidimo druge mogunosti u saradnji s veim, ali brojno manjim trgovakim lancima te primjenu dobrih poslovnih iskustava koje smo dosad na globalnoj razini imali s najveim trgovakim lancima. Moete li nam rei u koliko poslovnih podruja djeluje LOreal? Ako govorimo s pozicije Grupe LOreal, postoji pet poslovnih podruja u kojima djelujemo: divizija robe iroke potronje, divizija proizvoda za profesionalnu upotrebu, divizija aktivne kozmetike, divizija luksuznih proizvoda te Body Shop. Ukoliko govorimo s gledita divizije robe iroke potronje, onda su to podruja njege koe lica, njege kose, make up-a, boja za kosu i dezodoransa. Ostatak pripada podruju njege tijela, zatiti od sunca, itd. LOreal Adria obuhvaa nekoliko zemalja (Slovenija, Hrvatska, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora). U emu se vide slinosti, a u emu osnovne razlike ovih trita? Velika je prilika i zadovoljstvo raditi istovremeno u zemljama toliko razliitim, a opet toliko slinim. U skladu s naom

ju svim postojeim zakonskim propisima te smo time naviknuti na rad u EU okruenju. Ulazak Hrvatske u EU nee imati znaajan utjecaj na nae poslovanje, ono to oekujemo su svakako administrativna pojednostavljenja prilikom uvoza naih proizvoda. Kakav je utjecaj okrupnjavanja trgovakih lanaca u Adria regiji na poslovanje LOreala? Trend okrupnjavanja trgovakih lanaca ve se dogodio u mnogim zemljama svijeta te mi, kao vodea svjetska kozmetika kompanija, ve poznajemo nain poslova-

juli 2013. www.instore.ba

31

Na prvi cilj je poveanje kategorija kozmetike na tritu. Stoga namjeravamo jo vie razvijati category management. U ovom podruju ima jo dosta moguih optimizacija, npr. u prehrambenim lancima. elimo ponuditi naim potroaima optimalan izbor proizvoda te optimalno okruenje bilo gdje da kupuju. Zahvaljujui naem meunarodnome iskustvu s glavnim meunarodnim trgovcima, stvorili smo jaka saznanja temeljena na konkretnim uspjenim projektima. Na cilj je podijeliti najbolja saznanja i praksu u podruju category managmenta s partnerima u regiji. Ve smo napravili nekoliko projekata s lokalnim partnerima i oni su vrlo zadovoljni rezultatima. Kako mislite pojaati promotivne aktivnosti u maloprodajnim objektima? Imamo mnogo ideja. U prehrambenim lancima pokuavamo uvjeriti nae partnere na primjenu velikih tzv. operacija ljepote, koje su se pokazale izuzetno uspjenima u zapadnim zemljama, ali ve i u nekim lokalnim lancima u Sloveniji. Cilj takvih operacija je pridobivanje novih potroaa, nudei im izvrstan izbor proizvoda u atraktivnom shopping okruenju.

globalnom strategijom univerzalizacije, neprestano pronalazimo najbolja rjeenja za svako od trita Adria regije i to nam je dosad odlino uspijevalo. Pri lansiranjima vrlo naprednih inovacija uoili smo da uspjeh ne ovisi o zrelosti ili razvijenosti pojedine zemlje. Odlian nedavni primjer je linija za njegu kose Garnier Ultra Doux na bazi lavande i rue koja je veliki uspjeh u cijeloj regiji, bez obzira na posebnosti zemalja. U kojim kategorijama osjeate najvei pritisak privatnih marki? Iz iskustva znamo da potroai oekuju najbolju kvalitetu za svoj novac. Naprimjer, u proizvodima za njegu koe lica ili kod boja za kosu, gdje su jedinstvene inovacije i sigurnost proizvoda kljuna odlika, utjecaj robnih marki je jako malen. U kategorijama proizvoda gdje nismo u mogunosti ponuditi novo, drugaije i bolje, utjecaj je vei. Sreom, naa visoka ulaganja u istraivanja i razvoj proizvoda te kreativnost naih marketinkih timova daju nam sigurnost za budue poslovanje. Koliku vanost pridajete komuniciranju s potroaima i koji nain komuniciranja smatrate najvie inovativnim? Djelotvorna komunikacija s potroaima zapoinje razumijevanjem samih potroaa i njihovih potreba. Kako se navike potroaa danas mijenjaju vrlo brzo, svakodnevna opsesija naega lokalnoga marketinkoga

tima je pronalaenje optimalnoga naina komuniciranja pravoga proizvoda na pravi nain. To znai da ovisno o proizvodu i o ciljnoj skupini koristimo razliite komunikacijske kanale: TV, POS, digitalne medije, PR, lina svjedoanstva, itd Kako komunicirate s trgovcima (hipermarketi, supermarketi i drogerije), a kako s tradicionalnom trgovinom? Kada govorimo o velikim klijentima, odnosno trgovakim lancima, LOreal ima jasnu strategiju prilagodbe asortimana proizvoda svakom distribucijskom kanalu. Na trade marketing odjel vrlo vrijedno radi na razvoju najboljih rjeenja za svaki kanal. Udruujemo snage s klijentima u smislu komunikacije, npr. sudjelujemo u njihovim loyalty karticama, razliitim promotivnim materijalima, lecima, prilagoavamo se komunikacijskoj strategiji svakoga klijenta. Tradicionalne trgovine imaju vrlo limitirani prostor za segment kozmetike, posveene su uglavnom prehrambenim proizvodima. Naa misija je, kao lidera u segmentu ljepote, savjetovati trgovine na temelju naih istraivanja trita i ponaanja potroaa, koji djelotvorni asortiman proizvoda bi trebali implementirati u kategoriju ljepote na svojim policama u svrhu poveanja njihove prodaje i profita. Koje nove poslovne modele planirate uvesti u Adria regiji?

to smatrate najveim potencijalom Adria regije? U naoj regiji koritenje kozmetikih proizvoda po stanovniku je jo uvijek ispod prosjeka u usporedbi sa Zapadnom Europom i tu vidimo veliki potencijal. Na glavni izazov je pridobivanje novih potroaa u skladu s globalnom ambicijom pridobivanja milijarde novih potroaa u iduem desetljeu. Koju poslovnu odluku smatrate svojom najboljom poslovnom odlukom u posljednje dvije godine? Ulaganje u svoj tim ljudi, njihovo osnaivanje i stvaranje obostranoga povjerenja je za menadera uvijek najbolja poslovna odluka koju moe donijeti. U LOrealu su, kako je govorio na osniva Eugene Schueller, ljudi ti koji posao ine uspjenim, a ne samo proizvodi.

32

juli 2013 www.instore.ba

inPromocije
Shazili
Shazili kafa je inovativan proizvod, prvi ove vrste u svijetu, koji je viestruko nagraivan i pri tome je lider u Turskoj, zemljama Arapskog poluostrva i Zapadnoj Europi. Cilj promocije je bio da se to vei broj kupaca kroz degustaciju upozna sa ovom kafom. Promocija je raena u Interex objektima u Sarajevu i Mostaru. Shazili kafa nije instant kafa, nego je mjeavina prave kafe Arabika. Jedna vreica odgovora maloj ugostiteljskoj dezvi tj. za dvije oljice/ fildana. Nakon to se istrese sadraj vreice i prelije vrelom vodom svega pet sekundi je dovoljno da se napravi prava turska/bosanska kafa. U prodaji se mogu nai tri vrste: gorka, srednje slatka i slatka.

Zato BiC Flex 3 brija?


Zato to ovaj fantastini brija ima sve ono to je potrebno pravom mukarcu: -Savremenu tehnologiju koja brijanje ini tako jednostavnim; -3 fleksibilne otrice koje savreno prijanjaju na kou lica; -Ergonomsku drku koja odlino lei u ruci, za jo vei komfor; -Otrice natopljene aloe verom, koje e sprijeiti iritaciju i pruiti dodatnu njegu; -Omoguava 10 jednako otrih, preciznih i njenih brijanja, od prvog do posljednjeg puta; -Privlanu BiC cijenu za odlian kvalitet. Promocija BiC Flex 3 brijaa organizovana je u gradovima: Sarajevo, Bijeljina, Tuzla i Banja Luka. Dvije djevojke na rolama dijelile su svim mukarcima po jedan (sampling) uzorak brijaa i letak, te ih informisale o njegovim karakteristikama i prednostima sa ciljem da kada sljedei put budu kupovali brijae kupe ba BiC Flex 3.

Rosal Solval
Solval proizvodi za sunanje su koncipirani da sadre razliite UV filtre s djelovanjima u razliitim podrujima UV spektra. Pratei trendove na svjetskim tritima, svojim asortimanom Rosal Solval ponudit e potroaima iroki spektar proizvoda - od najviih zatitnih faktora SPF 50 do niskih zatitnih faktora poput SPF 15, kao i njegu za sunanje za djecu (od 3 godine navie) te njegu poslije sunanja. Rosal Solval linija sastoji se od 8 artikala vrhunskih formulacija: Mlijeko za sunanje SPF 50, Baby mlijeko za sunanje SPF 50, Mlijeko za sunanje SPF 20, Losion za sunanje (spray) SPF 30, Krema za lice za sunanje SPF 30, Mlijeko za sunanje (spray) SPF 15, Mlijeko poslije sunanja i Baby mlijeko poslije sunanja. Proizvodi pruaju intenzivnu zatitu za vrijeme sunanja, te njegu nakon izlaganja suncu koje e kou dodatno osvjeiti i regenerisati. Lako su razmazivi, ugodnog su mirisa, obogaeni ekstraktom masline, odnosno ekstraktom aloe vere, modernog su dizajna koji svojim bojama asocira na sunce i ljetne radosti. U trgovinama u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Tuzli i Travniku organizovane su i promocije Soleval proizvoda, gdje su ljubazne promoterke nagraivale potroae sa prigodnim poklonima.

Scholl
Oekujemo da nae noge rade svakodnevno, da nas svuda vode kao to se i najee dogaa. Tek kad ponu boljeti ili kada elimo da dobro izgledaju sjetimo se da ih njegujemo. Nagradimo ih pravilnom njegom jer zdrava i njegovana stopala utjeu na zdravlje cijelog tijela. Posvetite svojim stopalima dnevno barem pola vremena koje posveujete njezi lica ili kose i rezultati e vas ugodno iznenaditi. U mjesecu junu svi kupci Scholl kozmetike za njegu stopala u dm poslovnicama imali su priliku dobiti prigodan poklon. Za bilo koji kupljeni artikal Scholl kupac dobije flaster za prste ili kamen. Za dva kupljena Scholl artikla kupac dobije Scholl kremu za ispucale pete. Za tri ili vie kupljenih Scholl proizvoda kupac dobija pedikuru (Sarajevo, Mostar i Banja Luka) ili Scholl lake papue. Vaa svakodneva rutina za lijepa stopala!

juli 2013 www.instore.ba

33

MasterCard Shop&Fun
Kartica pod nazivom Shop&Fun je kreditna kartica iz palete kartinih proizvoda Sparkasse Bank i tehniki je jedinstvena jer je njeni korisnici mogu provlaiti bilo gdje, neovisno o tome koja je banka imalac POS terminala. To je prva kartica kojom moete plaati na rate i pri internetskoj kupovini. Osim toga, kljune prednosti ove kartice su: mogunost kupovine u momentu potrebe, a otplate na 12 rata, banka beskamatno kreditira kupovinu na rate, odgoda plaanja do 50 dana. Kartice Sparkasse Bank su jedine na tritu zatiene 3D Secure standardom, to daje maksimalnu sigurnost plaanja na internetu. Kartica nosi naziv Shop&Fun jer su komfor, pristupanost i sigurnost atributi koji je krase, omoguavajui vam njeno ugodno i bezbrino koritenje. U mjesecu junu organizovana je promocija podjele letaka u svim veim gradovima Bosne i Hercegovine.

Loctite
Loctite, brend sektora Adhezivi kompanije Henkel, ve vie od 50 godina poznat je irom svijeta kao sinonim za inovativna i efikasna rjeenja za sve potrebe lijepljenja. Kao rezultat dugogodinje tradicije i visokog kvaliteta, Loctite spada u najprodavanija ljepila na svijetu, s vjernim kupcima u vie od 140 zemalja. Sa 40 posto trinog udjela na svjetskom nivou, Loctite je apsolutni lider u kategoriji super ljepila. S kompletnom paletom, Loctite trenutno rjeava svaki problem ljepljenja, ak i kada je rije o materijalima koji se teko lijepe, kao to su plastika i staklo. U Mercator Hipermarketu Sarajevo odrana je demonstracija poznatog svjetskog brenda Loctite. Oni koju su se odvaili testirati Loctite Super Bond visei na plafonu, primili su nagrade za hrabrost.

Cedevita Street
Cedevita je osvjeavajui multivitaminski instant napitak sadri 9 vitamina, ugodnog okusa, koji odlino gasi e. Proizvod je visoke kvalitete i pristupane cijene. Ve je svima znano da je aa Cedevite, uz brojne sjajne okuse i prirodne arome, aa vitalnosti. U mjesecu junu u gradovima Sarajevo, Zenica, Banja Luka, Mostar, Tuzla i Biha, organizavane su Cedevita street - HoReCa promocije. Cilj promocije je upoznati to vie konzumenata sa novim napitkom- Cedevita Zova - Limun. Promo liderke su obilazile HoReca lokacije na biciklima, a gosti su imali priliku da probaju novi okus, te da uz konzumaciju ovog napitka na poklon dobiju Cedevita bombone. Drugi dio promocije raen je na najposjeenijim lokacijama u navedenim gradovima, gdje su svi zainteresovani prolaznici dobili sampling nove Cedevite. ivot kako ga pie ... Cedevita

Cockta Chinotto
Osvjeite vrue dane i noi svjeim hitom nadolazeeg ljeta! Chinotto je mediteransko voe blago gorkog okusa i ugodne kiselkaste svjeine. Samo jedan gutljaj Cockte Chinotto osvjeava i budi osjetila, puni vas energijom te vam doarava rasko ljeta, rajskih pjeanih plaa, toplog sunca i oputajue zabave. Za vas u 0,25l, 0,5 i 2l ambalai.

34

juli 2013 www.instore.ba

category management
Marketing usmJeren na lojalnost kupaca

Implementacija programa
Kartice lojalnosti sadre informacije o potroaima: demografija, kupovne navike, informacije o kupovanim proizvodima, kupovinama na promocijama. Na osnovu njih maloprodavci su, zajedno sa svojim dobavljaima, nastojali da prilagode ponudu, kako bi se pozicionirali kao preferirani maloprodavac
Autor: Darko Vaseli, Business Development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson & Johnson

ada su maloprodajne kompanije nedvosmisleno utvrdile da je uvoenje programa lojalnosti pozitivno za njihovo poslovanje, prve implementacije su ugledale svjetlo dana. Konkurenti su ubrzo krenuli sa svojim implementacijama, kako ne bi izgubili korak i kako im baza potroaa ne bi erodirala u korist onih koji su ve uveli programe lojalnosti. Devedesetih godina na prostorima SAD je dolo do faze u kojoj su gotovo svi maloprodajni lanci bili u procesu uvoenja ili su uveli svoj program lojalnosti. Izuzetak su maloprodavci koji su svoju strategiju bazirali na svakodnevno niskoj cijeni (EDLP) i koji su programe lojalnosti posmatrali kao troak koji ih spreava u postizanju najnie cijene na tritu. Putem izdavanja kartica lojalnosti, maloprodavci su poeli da prikupljaju informacije o svojim potroaima. Najee prikupljane informacije su demografskog karaktera, kupovne navike, informacije o kupovanim proizvodima, ku-

povinama na promocijama Na osnovu ovih informacija maloprodavci su, zajedno sa svojim dobavljaima, nastojali da prilagode ponudu, kako bi se pozicionirali kao preferirani maloprodavac za svoje potroae. Ipak, potrebno je struktuirati ogroman broj prikupljenih podataka o potroaima, radi lakeg upravljanja programima lojalnosti. Jedan od naina segmentiranja kupaca je segmentiranje prema njihovoj potronji (Slika 1). Segmentirajui potroae na prethodno navedeni nain, pojavila se dilema da li napore usmjeriti prema prvih 25 posto kupaca, srednjih 25 posto ili posljednjih 50 posto. Odgovor na dato pitanje svakako zavisi od specifinih okolnosti u kojima posluje svaki maloprodavac. Od njegovih jakih i slabih strana, ali isto tako i od jakih i slabih strana konkurencije. Sa trokovne strane, svakako je lake i isplativije usmjeriti napore na prvih 25 posto kupaca. Sa dugoronog aspekta posmatrano, nijedno poslovanje ne moe preivjeti ako nema priliv novih potroaa i ako nije sposobno da zadrava svoje kupce. Struktuiran proces segmentiranja i odabira segmenata kupaca, prema kojima e se usmjeriti napori, polazei od napora unapreenja performansi kategorija proizvoda, ponudio je Singh (Slike 2 i 3). Prema prethodnom prikazu, lojalni i povremeni potroai se oznaavaju kao visoki potencijal i to na destinacijskim i preferiranim kategorijama. Na taj nain se postie nagra-

Prvih 25% Srednjih 25% Donjih 50%

Prodaja 65% 20% 15%

Zarada 70% 20% 10%

Trokovi 10% 25% 65%

Slika 1 Doprinos segmenta maloprodajnih kupaca ivanje vjernih kupaca, ali isto tako se radi na preobraanju povremenih u vjerne kupce. Povremeni i rijetki kupci su u povremenim i prigodnim kategorijama oznaeni kao niski potencijal. Ostale mogunosti su definisane srednjim potencijalom. Vrlo esto, a netano, izdavanje kartica lojalnosti se identifikuje sa programima lojalnosti. Oni jesu usko povezani, ali se nikako ne moe staviti znak jednakosti izmeu ova dva aspekta poslovanja. Razlozi zbog kojih gotovo svaki program lojalnosti prati izdavanje kartica lojalnosti su sljedei: bolje znanje o tome ko su potroai date kompanije, bolja upotreba tehnologije u cilju unapreenja usluge krajnjem potroau, mogunost mjerenja efikasnosti svake radnje u izgradnji lojalnosti krajnjih potroaa, posjedovanje kartice koja podsjea na programe lojalnosti, a koja ohrabruje potroae da se vrate u iste maloprodajne objekte. Uvoenje programa lojalnosti otvorilo je organizaciono pitanje pozicioniranja menadera za programe lojalnosti u odnosu na menadere kategorija u ukupnoj organizacionoj strukturi. Uvidjelo se da pozicioniranje manadera za programe lojalnosti kao

Segmentacija potroaa prema potronji i ponaanju

Odabir ciljnih potroaa i ponaanja Ocjena segmenata potroaa Razvoj strategija i pokazatelja uspjenosti

Lansiranje diferenciranih taktika Slika 2 Proces u marketingu usmjerenom na potroae

juli 2013 www.instore.ba

35

Uloga Destinacij- Preferirana Povremena Prigodna / ska / rutinska / sezonska usputna Segment Lojalni Povremeni Rijetki Visoki Visoki Srednji Visoki Srednji Srednji Srednji Srednji Niski Srednji Niski Niski

Slika 3 Matrica prilika uloga kategorija prema segmentima kupaca direktno podreenih menaderima kategorija, nije djelotvorno. Deavalo se da se programi lojalnosti posmatraju kao samo jedna od taktika menadera kategorije. U sutini, ovo ne bi trebalo da se dogaa, s obzirom na to da se menaderi kategorija staraju o postizanju ciljeva kategorije, dok programi lojalnosti imaju drugaije ciljeve i oni se odnose na: zadravanje kupaca: kako zadrati postojee kupce, privlaenje kupaca: kako privui nove kupce, povezani marketing: kako prodati vie kategorija istim kupcima. Imajui ovo u vidu, postoje dvije vrste preporuka za organizaciono pozicioniranje menadera programa lojalnoKonkurencija 9% Problemi sa proizvodom 14% sti. Prva preporuka je njihovo pozicioniranje u hijerarhijskoj liniji sa menaderima kategorija, na taj nain da raportiraju istom efu. Drugi nain organizovanja je pozicioniranje menadera za programe lojalnosti u okviru marketing odjeljenja, uz istovremeno kreiranje matrine organizacije sa menaderima kategorija. Sutina je da se postigne sinergija u njihovim naporima za unapreenje poslovanja svake kategorije proizvoda. Organizaciono povezivanje menadera za programe lojalnosti sa menaderima kategorija postalo je bitno iz razloga to su kompanije shvatile da je, pored uvedenog poslovanja po principima menadmenta kategorije, potrebno dodatno naglasiti da se potroa nalazi u centru poslovanja. Na ovaj Problemi sa uslugom 68%

nain, kompanije su naglaavale da su menadment kategorije i marketing usmjeren na lojalnost kupaca integralni dijelovi strategije poslovanja. Kao prvi zadatak, nakon uvoenja programa lojalnosti, javila se potreba shvatanja zato je, generalno, nizak nivo lojalnosti bilo kom maloprodavcu, te zato potroai naputaju kompaniju. Istraivanje iz 2004., pokazalo je da je najvei utjecaj loe usluge koju pruaju maloprodajne kompanije (Slika 4). Na tragu ovih saznanja se temelji veina napora u oblasti marketinga lojalnosti. Mogunosti utjecaja su enormno velike, pogotovo sa ekspanzijom savremenih informacionih tehnologija. Znaaj marketinga lojalnosti se poveava posljednjih godina, kada se poveavaju e-commerce (kupovina preko interneta) i m-commerce (kupovina preko pametnih mobilnih telefona). S obzirom na to da ove tehnologije dramatino smanjuju trokove kupovanja kod razliitih maloprodajnih kompanija (ponekad ak istovremeno odvijanje kupovine), maloprodavci postaju svjesni koliko je za njihovo poslovanje bitno unapreenje lojalnosti kupaca. Upotrebu pametnih mobilnih telefona na tritu SAD, prikazuje Slika 5. Zbog ovoga, gotovo svi vei svjetski maloprodavci su pokrenuli aktivnosti na podizanju lojalnosti svojih potroaa. Walmart Kanada je pokrenuo

izdavanje besplatnog magazina na 100 strana, pod nazivom Walmart live better. Magazin e biti dostupan u Walmart trnim centrima i tampat e se dvomjeseno, u tirau od milion primjeraka. Ovo ga dovodi na mjesto najtiranijeg magazina u Kanadi. Polovina m-commerce prodaje, koja u USA vrijedi oko 25 milijardi dolara, pripada eBayu i Amazonu. Ova dva prodavca su spremno doekala novu tehnologiju mobilne kupovine, te na taj nain osvojila ogroman udio brzorastueg segmenta biznisa (u 2012. je m-commerce prodaja rasla 81 posto, dok je procjena da e u 2013. rasti 56 posto). Oni su utjecali na poveanje lojalnosti svojih klijenata poveavajui im uitak kupovine i smanjujui stvarne i percipirane trokove kupovine. Tesco je, u asocijaciji sa kompanijom Buyapowa, ove godine lansirao projekat usmjeren na poveanje prodaje, uz istovremeno smanjenje cijene i poveanje lojalnosti. Ovaj maloprodavac je lansirao web sajt za vina koji e omoguiti potroaima da kupe najobrtnije vinske proizvode po najpovoljnijim cijenama. Cijene e padati kako se poveava broj kupljenih koliina svakog proizvoda. Kupac koji, zajedno sa svojim prijateljima sa drutvenih mrea, ostvari odreeni broj kupovina, dobijat e besplatan karton vina. Ako se ovaj dvanaestosedmini projekat pokae uspjenim, bit e proiren na proizvode iz kategorija zdravlje, ljepota, kua i vrt i sport. Literatura: Woolf B.: Loyalty marketing The Second Act, Teal Books, Richmond 2002 Switching and Loyalty study, Johnson & Johnson Purchase Observation study, 2010 www.crmtrends.com, april 2013. www.kantarretailiq.com, april 2013.

Ostalo 9%

Slika 4 Glavni razlozi naputanja kupaca Kupovina proizvoda Download kupona Upotreba maloprodaveve aplikacije Provjera proizvoda dok se kupuje u radnji Usluna aplikacije Posjeta web sajta maloprodavca Aplikacije za igre i zabavu Aplikacije drutvenih mrea Posjeta drutvenih sajtova
0% 5% 10% 15% 5% 5% 7% 9% 11% 12% 12% 9%

2012% 2013%

15% 13% 17% 18%

23% 21%

26% 25%

30% 35%

20%

25%

30%

Slika 5 Koritenje pametnih mobilnih telefona na tritu USA

36

juli 2013 www.instore.ba

inKonferencije

Kako generirati vei rast udjela na tritu regije?


Kada bi naa zemlja posvetila panju brendingu, angairala eksperte i strateki pristupila ovoj oblasti, vrlo brzo bi mogla definisati podruja u kojima smo jedinstveni, drugaiji i moemo biti konkurentni

U Sarajevu odrana Trea branding konferencija

rea Branding konferencija, u organizaciji komunikacijske agencije Via Media, odrana sredinom mjeseca u Sarajevu. Ugledni domai, regionalni, ali i svjetski strunjaci iz oblasti marketinga, brendinga i komunikacija kroz zanimljive radionice, prezentacije, case study i panel diskusije razgovarali su o aktuelnim izazovima brendinga u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji. Konferencije je prisustvovalo 237 sudionika, 60 predstavnika medija iz BiH i regije te 20 posebnih gostiju. Radni dio konferencije zapoeo je kreativni direktor agencije Luminus Creative Boris Belak (Hrvatska) koji je govorio o temi Kako dobar brend uva kompaniju u loim vremenima. Zanimljivu prezentaciju odrala je i direktorica kompanije Manta Consulting Magdalena Malinova (Hrvatska), pod nazivom Kako uinkovito

komunicirati?, pokazavi na primjeru iz retail industrije vanost stratekog komuniciranja. Treba izdvojiti i predavanja predsjednika turske agencije OYKU/Dialogue International Necati Ozkana koji je istakao znaaj brendiranja drave kroz kampanju Beskrajna Turska, dok je kreator koncepta DreamEthic Change Almir Flisar (Slovenija) govorio o temi Genotip branda. Veliku panju uesnika imala je panel diskusija pod nazivom Brandovi u krizi. O ovoj temi su govorili istaknuti marketinki i komunikacijski strunjaci izvrna partnerica u agenciji Dialog komunikacije Marina uli-Fischer (Hrvatska), voa odjela marketinga i komunikacija Sberbank Vedran Peri (BiH), direktorica marketinga Atlantic Grupe Aleksandra Kregar-Brus (Slovenija), te urednik i voditelj magazina Al Jazeera Business

Marko Pavlovi (Srbija/BiH). U panel diskusiji pod imenom Ko su pravi fajteri? govorili su regionalna direktorica agencije McCann Zdenka Milanovi (Srbija), voditeljica marketing komunikacija VIPnet Ivana Gali (Hrvatska) i direktor Publicis Groupe Damir Bri (Hrvatska i BiH). Pravi fajteri su svi oni koji su trenutno u biznisu, ali oni koji potuju pravila struke. Meutim, tek nam predstoji pravi fajt. Ja sam optimista. Napredak struke u BiH je vidan i na bh. tritu se mogu oekivati velike stvari, kazao je Bri. Veoma privlana i uzbudljiva bila je tema iz oblasti trendova, digitalnog marketinga i novog naina komuniciranja pod nazivom Stie nova, bra, bolja S generacija, o kojoj su govorili urednica portala Marketing ITD Sandra Kravitz-Simonovi (Srbija), Lead ClientSide developer Personal.com Bruno Omerovi (BiH), lan Uprave agencije Proximity

Domagoj Davidovi (Hrvatska) te osniva Prelovac Media Vladimir Prelovac (Srbija). Sandra Kravitz Simonovi ukazala je na vanost jasno definirane strategije oglaavanja na digitalnim medijima, istaknuvi: Korisnije je uloiti novac u blog koji ita 500-1000 ljudi i koji posjeuje vaa ciljna grupa, nego ulaganje u oglaavanje na najposjeenijim portalima s milion posjeta, jer nijedan proizvod nije namijenjen svima. Potrebno je da znate nain na koji ete doi do svoje ciljne grupe. Koncept Branding konferencije postavljen je dugorono i nakon tri godine mogu se izvui odreeni zakljuci u kojem smjeru i kako struka vidi razvoj trita. Pozitivno se ocjenjuje nastojanje da konferencija ima iri regionalni znaaj, jer vei broj kompanija i brendova ima regionalnu prisutnost i saradnja je neminovna. Apeliralo se na jau prisutnost lokalnih bh. agencija i njihov doprinos razvoju trita, kao i jau involviranost

juli 2013 www.instore.ba

37

Rekli su: Vesna Beganovi, partner&new business Via Media: Ako elimo razvijati trite moramo krenuti od linog razvoja. Tragati za novim znanjima, okupiti struku i podijeliti znanja koja e nam pomoi da budemo u toku s deavanjem u regiji. Smatram da je ovo vaan dogaaj za sve one koji se bave trinim komunikacijama. Marina uli-Fischer, partnerica u PR agenciji Dialog komunikacije: Upravljanje reputacijom je dio stratekog komuniciranja. Kompanije, u koje su potroai izgubili povjerenje, svakako su se u prvom redu morale koncentrisati na vraanje povjerenja, a kompanije koje su imale jasno razraene poslovne i komunikacijske planove i nepoljuljano povjerenje, mogle su nastaviti dugorono zacrtanim putem, uzimajui u obzir nove trine okolnosti. Pitanje povjerenja je dinamian proces, a kriza nije jedini faktor koji na taj proces utjee. elim dodati da je Branding konferencija jako vana za komunikacijske strunjake koji rade ili ele raditi s regionalno prisutnim brendovima. Marko Pavlovi, urednik i voditelj magazina Al Jazeera Business (Srbija/BiH): Jedina prava vrijednost jednog brenda jeste njegova kvaliteta. Samo kvaliteta moe izazvati emocije i natjerati kupca da se vee uz njega. Sve ostalo je prazna pria. Aleksandra Kragar-Brus, direktor centalnog marketinga Atlantic grupe (Slovenija): U glavnom je prepreka mindset i nivo znanja. Nominirala bih nunu promjenu mindseta i pozitivni pristup, a istovremeno i to kako poveati nivo znanja. Tu je jo mnogo prostora za razvoj svih nas.
de. Veoma je vano da se taj proces zapone to prije, da obje strane investiraju najbolje od sebe kako bi stvorili proizvode i usluge po elji krajnjih kupaca. Bez obzira na to to se igra malih brojki kao malo trite, provlaila vrlo esto u razgovoru oko velikih investicija u bh. trite, mogue je pronai proizvode/usluge koji se razlikuju po specifinostima u kojima moemo biti jedinstveni. Imamo dosta bh. brendova, ali malo onih koji mogu generirati vei rast udjela na tritu regije u kategorijama hrane, pia ili robe iroke potronje. Potencijal koji postoji, bez ozbiljnog, strunog pristupa i veih investicija u marketinko trite okrenuto krajnjim kupcima, neemo imati znaajnije pomake. Strateki pristup, segmentacija, usmjerena komunikacija, su bili niti koje su se provlaile tokom cijele konferencije. Ovogodinja Branding konferencija posvetila je posebnu panju buduim ekonomskim strunjacima. U saradnji s Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, Via Media je omoguila da 500 studenata ovog fakulteta putem Interneta uivo prate izlaganje eminentnih regionalnih strunjaka iz oblasti marketinga kako bi obogatili svoja znanja i iskustva. Razvoj marketinkog trita nije pitanje samo organizatora konferencije, nego cjelokupne struke u BiH i regiji. Trebaju se iskoristiti znanja onih koji znaju stvoriti dodatu vrijednost i profite za kompanije, staviti u funkciju razvoja, od kojih i drutvo i BiH dobivaju puno vie.

kompanija i njihov agresivniji marketinki pristup.

ostaje lokalnoj zajednici. Faktori uspjenog brenda se ogledaju u rastu prodaje, osvajanju novih trita, generiranju novih potroaa, profitabilnosti, rasta u trinom udjelu, rastu imida, a uspjeni brendovi su zvijezde i ponos drave i imaju ansu da budu prepoznati u regiji i ire. Bh. strunjaci u oblasti trinih komunikacija bi trebali vie govoriti o tome koliko marketing generira vrijednosti za kompaniju i vlasnike. Velika je prepreka nivo znanja koji je prisutan, nema dovoljno ni utjecaja na rukovodstvo u kompanijama da se promijeni svijest, tako da je brend u funkciji stvaranja profita za kompanije. Potrebno je pronai poslovne modele i strategije, planirati investicije u trite i potroae, koji e pomoi brendovima da postanu prepoznati u regiji i ire.

Faktori uspjenog brenda


Bez obzira na regionalizaciju, lokalno poznavanje trita je primarno i svako trite za sebe mora razvijati taktike i strategije na osnovu koji e biti to bolje integrirani u lokalno trite. Postoje slinosti, ali i velike razlike u razumijevanju komunikacije, nainu konzumacije medija, stepenu razumijevanja trendova i njihove promjene od drave do drave. Svake promjene u okruenju imaju utjecaj na potroake navike, tako da bi kompanije to vie trebale posveti panju o potrebama potroaa. Bez obzira na to to se drava nalazi u specifinom vakumu, krajnje je vrijeme da se institucije ponu aktivno baviti stvaranju uslova i iskoritavanju potencijala u kojima postoji komparativna prednost te da se pomogne domaoj privredi s konkretnim mjerama koje e pomoi razvoju i jaanju lokalnih brendova. Na konferenciji je zakljueno da je osnovni cilj potaknuti razvoj trita, a koji e u konanici rezultirati jakim lokalnim brendovima, jaom trinom pozicijom s vie novaca koji

Igra malih brojki


Neophodno je pojaati prisutnost bh. brendova, ojaati njihove pozicije kroz trini model, povezati specijalizovana znanja strunjaka u oblasti brendinga i trinih komunikacija sa proizvoaima i pruaocima usluga se koji trebaju raditi zajedno kako bi stvorili trino konkurentne proizvo-

38

juli 2013 www.instore.ba

drutvena odgovornost Kampanjom Djeca sunca dm educira najmlae


Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2-3 miliona ljudi godinje oboli od neke vrste zloudnog tumora koe, a od toga ak 132.000 ljudi oboli od najzloudnijeg oblika-malignog melanoma. Zabrinjavajua injenica je da sve vie obolijevaju mladi ljudi i djeca, a povean rizik imaju osobe koje su u djetinjstvu imale opekotine od sunca i osobe koje se s vremena na vrijeme intenzivno izlau suncu ili umjetnim UV zraenjima. Stoga je vano jo od najranijeg djetinjstva voditi brigu o adekvatnoj zatiti koe najmlaih te ih educirati na koji nain mogu zatititi svoju kou i bezbrino uivati u suncu. Tim povodom, kompanija dm pokrenula je kampanju Djeca sunca koja ima za cilj informisati i educirati javnost o pravilnoj zatiti koe od sunca i prevenciji bolesti koe, prvenstveno malignih melanoma. Tako e dm donirati djeijim domovima za djecu bez roditeljskog staranja u BiH djeije proizvode za zatitu od sunca kao i edukativne slikovnice u kojima e uz pomo simpatinog kengura Dade djeca na zabavan nain nauiti kako od malih nogu upotrebom sredstava za zatitu od sunca mogu tititi svoju kou. U ovu drutveno odgovornu kampanju mogu se ukljuiti i dm kupci koji e kupovinom u vrijednosti od 25 KM ili vie dm donaciju podrati s 1 KM. U znak zahvalnosti, kupac e biti nagraen kuponom -25% za jedan proizvod za sunanje po elji, narukvicom s UV indikatorom i Savjetnikom za zdravo sunanje. Kampanja traje od 19. juna do 19. jula tekue godine.

Ovako e podijeliti 30.000 kilograma hrane


Tradicionalno, ve osam godina zaredom, Mesna industrija Ovako u toku mjeseca Ramazana organizira podjelu donacija u mesu i mesnim preraevinama za podjelu obroka socijalno ugroenim kategorijama stanovnitva. Ove godine bit e podijeljeno 30.000 kilograma hrane, a vie informacija o nainu prijave bit e dostupno na zvaninoj web stranici Mesne industrije Ovako (www.ovako.ba). Interesovanje za akciju podjele donacija Mesne industrije Ovako raste iz godine u godinu kao i, naalost, broj naih sugraana koji su u stanju socijalne potrebe. Iz tog razloga, odluili smo da ove godine podjelu organiziramo na neto drugaiji nain, putem javnog poziva na koji se mogu prijaviti sve organizacije, institucije i udruenja iz Bosne i Hercegovine ija djelatnost je briga o socijalno ugroenima. elja nam je da cijeli proces bude maksimalno transparentan i da svi dobiju podjednaku priliku za dodjelu donacije u hrani, rekao je Nedad Biberovi, koordinator marketinga Mesne industrije Ovako. Zasluge za mogunost podjele ovih donacija, iz Mesne industrije Ovako, prvenstveno pripisuju svojim vjernim kupcima i uposlenicima. Bez vjernih kupaca proizvoda Mesne industrije Ovako, sigurno ne bismo bili u mogunosti dobro poslovati, a samim tim ni organizirati ovu akciju. Stoga, se od srca zahvaljujemo naim kupcima koji su sutinski donatori u ovom projektu. Takoer, veliko hvala i naim uposlenicima koji su uloili dodatne napore kako bi uspjeli proizvesti koliine proizvoda potrebne za donaciju, naglaava Tarik Muteveli, menader izvoza M.I. Ovako. Iz Mesne industrije Ovako izrazili su nadu da e i ostale bh. kompanije slijediti njihov primjer i nekom slinom akcijom pomoi onima kojima je to najpotrebnije.

U okviru ove kampanje, kompanija dm drogerie markt je organizovala besplatne preglede koe za posjetioce kupalita u Bosni i Hercegovini. Svi zainteresovani su na raspolaganju imali dermatologa koji je, uz strune preglede eventualnih promjena na koi, pruio neophodne savjete o pravilnoj zatiti koe od sunca. Ovo je druga godina zaredom kako provodimo drutveno odgovornu kampanju Djeca sunca. Prole godine pregledano je oko 130 graana, a ove godine oekujemo vei broj pregleda, istakla je Admira Isakovi, voditeljica odjela Nabava i Marketing kompanije dm drogerie markt.

Konzum i Pampers za Otvorenu mreu


Zajedniki humanitarni projekat Konzuma i Pampersa za NVO Otvorena mrea uspjeno je zavren. U akciji je prikupljeno 10.000KM koje e biti usmjerene kao pomo naim sugraanima, kojima je neophodan odgovarajui medicinski tretman i lijeenje u inostranstvu. Tim povodom u Super Konzumu Korea u Sarajevu uprilieno uruenje donacije Almiru ehajiu Batku, predsjedniku Udruenja i Almi Kapo, direktorici marketinga NVO Otvorena mrea. Ispred Konzuma donaciju je uruila Fikreta Kosi, direktorica marketinga Konzuma. Tokom zajednikog humanitarnog projekta Konzuma i Pampersa u periodu od 01. aprila do 31. maja 2013. godine, od svakog prodanog pakovanja Pampers Jumbo pelena u Konzum prodavnicama irom BiH, izdvajala se po 1 KM. Protekla humanitarna akcija rezultirala je velikim odazivom i doprinosom Konzumovih kupaca, stoga je i njen znaaj jo i vei.

Drogerije dm obiljeavaju Svjetski dan dobrovoljnog darivanja krvi


Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH povodom Svjetskog dana dobrovoljnog darivanja krvi organizovao je 14.6.2013. u prostorijama Doma oruanih snaga BiH akciju dobrovoljnog darivanja krvi u okviru koje je dm pripremio poklone za darivaoce. Na ovaj nain dm se zahvalio dobrovoljnim darivaocima na njihovoj humanosti. Takoer, u sklopu saradnje sa Zavodom za transfuzijsku medicinu FBiH drugu godinu zaredom zaposlenici dm-a dobrovoljno su darovali krv u centrali dm-a na Ilidi. Ova plemenita akcija dobrovoljnog darivanja krvi naila je na podrku 38 dm zaposlenika te je odaziv ove godine za 25 posto vei u odnosu na prolu godinu.

BEZALKOHOLNA PIA
juli 2013 g. br. 04 godina I www.instore.ba

Vodi kroz kategoriju

BOSNA I HERCEGOVINA

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

40

sadraj

Vijesti Da li ste znali da... Svijet u brojkama inLiflet: Analiza ponude Istraivanje: GfK Karijere Iz etiri ugla InMedia: Analiza TV oglaavanja

42 43 44 46 48 51 54 56

42

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

vijesti
Iznenadite nekog posebnog
eli iznenaditi nekoga posebnog ili vidjeti svoje ime na limenci Coca-Cole? Ako ste bili u Sarajevu sredinom mjeseca juna, svakim radnim danom od 18 do 20 sati i vikendom od 11 do 20 sati na displayu ispred BBI centra ispisivana su imena na CocaCola limenci. Sve to ste trebali uraditi je poslati SMS sa kljunom rijei COLA, prazno polje, svoje IME na broj telefona i na displayu se pojavila Coca-Cola sa vaim imenom. Ova akcija je dio kampanje kampanje Ova Coca-Cola je za tebe gdje je prvi put u 127 godina postojanja najvea brend ikona svijeta na etiketama miliona boca zamijenila ime Coca-Cola sa imenima i nadimcima.

Odran prvi Red Bull Flugtag


kreativniju letjelicu. Takmiarske timove ocjenjivao je iri koji su inili Ivana panovi, Galeb Nikaevi i Novica Velikovi. Pobjedu je odnio tim Flyin Figuar iz Novog Sada, drugo mjesto pripalo je timu Letei urani iz Jagodine, dok se na treem mjestu nala Zidareva ljubav iz Sremske Mitrovice. Dva pobjednika tima osvojila su jo dvije nagrade, Flyin figuar za najdui let, a Letei urani za najkreativniju letjelicu. Kako se navodi u saopenju, atmosferu na prvom Red Bull Flugtagu u Srbiji upotpunio je Nijemac Matijas Dolderer svojim nastupom u akrobatskom avionu, letei iznad Ade Ciganlije.

Prvi Red Bull Flugtag u Srbiji odran je 22. juna na Adi Ciganliji u Beogradu, pred 150.000 posjetilaca. Red Bull Flugtag odrava se ve 20 godina u gradovima irom svijeta, a ove godine prvi put je organizovan u Srbiji. Ukupno 37 timova pripremalo je svoje letjelice tokom dva mjeseca, a meu njima su nagraeni oni koji su preletjeli najveu razdaljinu, kao i oni koji su prije leta napravili najbolji ou i imali naj-

Coca-Cola inicijativa i u Srbiji


Coca-Cola je nedavno najavila da e na sva svjetska trita izbaciti pia bez i sa niskom koliinom kalorija, kao i da e prestati da oglaava svoje proizvode djeci mlaoj od 12 godina. Kompanija ve nudi dijetalne verzije svog napitka i niskokalorina pia poput Coca-Cole Zero. Prodaja tih kategorija pia u SAD sada ini 41 posto ukupne prodaje svih vrsta Coca-Cole, u poreenju sa udjelom od 30 posto koji je imala devedesetih godina.

U okviru ove inicijative, kompanija Coca-Cola je podsjetila na aktivnosti koje u tom cilju sprovodi i u Srbiji. Kako je saopeno, u Srbiji je potroaima ponudila novo pakovanje Coca-Cole u plastinoj (PET) ambalai od 250 ml, kao i niskokalorine i nekalorine napitke Coca-Cola Zero i Schweppes Coco Breeze.

Guarana hip hop festival


Trei po redu Guarana Hip Hop festival Svi kao jedan odran je od 7. do 22. juna. 2013. Program prvog vikenda festivala odran je u Domu omladine Beograda, 7. i 8. juna, a okupio je mnogobrojne potovaoce hip hop kulture. U muzikom dijelu festivala, 14. i 15. juna, pred oko 8.000 ljudi, nastupila su vodea imena beogradske hip hop scene, kao i izvoai iz ostalih

gradova Srbije. Zavrnica je bila uz sportski i DJ program u Skejt parku, gdje su odrana takmienja u crtanju grafita i vonji skejta, rolera i BMX-a.

Podijeli radost
Kompanija Coca-Cola najavila je da e, u sklopu kampanje personalizovanih proizvoda Podijeli radost!, tokom juna, jula i poetkom augusta izloiti postavke za personalizaciju limenki u nekoliko gradova u Srbiji, pomou kojih e svi zainteresovani moi da dobiju limenku Coca-Cole sa

eljenim natpisom. Prvu priliku da sami personalizuju svoje limenke imali su Beograani u Noi muzeja, kada je za osam sati napravljeno vie od 5.500 limenki. Akcija e biti sprovedena i u aku, Jagodini, Kragujevcu, Kraljevu, Niu, Novom Sadu, Panevu, apcu, Smederevu, Uicu i na Zlatiboru.

Schweppes proslavlja 230. roendan


Ove godine Schweppes proslavlja znaajan jubilej 230 godina od kada je Jean Jacob Schweppes, draguljar njemako-vajcarskog porijekla iz eneve, otkrivi mainu za ubrizgavanje miliona mjehuria karbon-dioksida u vodu, stvorio ovaj uveni napitak. Povodom 230. roendana Schweppes je organizovao izlobu u okviru Noi muzeja u Muzeju primijenjene umjetnosti u Beogradu, kako bi ljubiteljima pribliio ovo najstarije svjetsko osvjeavajue pie. Ljubitelji uvenog reskog i pjenuavog napitka su kroz interesantnu postavku koja je oslikavala razliite historijske epohe, imali priliku da saznaju vie o ulozi koju je Schweppes odigrao tokom vie

After party urka na Adi


U Time out klubu na Adi Ciganliji 4. juna je odrana After party urka. U saradnji sa Go2 turistikom organizacijom, After party Na eks promo tim je svim posjetiocima kluba pruio priliku da probaju novi proizvod After party i doekaju sljedee jutro bez mamurluka. Posjetioci su imali prilike da uestvuju u

od dva stoljea u mnogim svjetskim deavanjima. Schweppes je osvojio cijeli svijet, od Australije do Sjedinjenih Amerikih Drava, preko June Afrike pa sve do Belgije, gdje je izgraena prva fabrika ovog osvjeavajueg pia u Europi. ak je i britanski kralj Edvard VII 1936. godine Schweppes proglasio zvaninim piem kraljevskog dvora.

nagradnoj igri sa mogunou da osvoje paket After partyja.

Oko 70 posto tjelesne mase odraslog ovjeka ini voda. Na roenju voda ini 80 posto tjelesne teine novoroeneta. Voda je dio fundamentalne supstance (protoplazme). Zdrava osoba moe da popije maksimalno 48 aa vode u toku dana. B  rz unos velike koliine vode moe dovesti do opijanja organizma, to dovodi do naglog poveanja krvnog pritiska, zbog sadraja rastvorenog natrija u vodi, usljed ega dolazi do disbalansa sadraja vode u mozgu. Opijanje organizma vodom najee nastaje tokom perioda intenzivnih sportskih aktivnosti. P  reporueni dnevni unos vode je dva litra na dan. Jedan dio vode u organizam se unese ne samo u tenom obliku, ve i hranom ili nekim drugim napicima. O  svjeavajui napici, kafa i aj, iako su uglavnom sadrani od vode, u sebi imaju i odreenu koliinu kofeina. Kofein se ponaa kao blag diuretik, ometajui normalan transport vode kroz organizam. U  trenutku kada ovjek ima osjeaj ei, organizam izgubi preko jedan posto ukupne koliine vode koju sadri. Nakon intenzivnih fizikih napora gubitak tjelesne teine ovjeka odlazi na gubitak odreene koliine vode u organizmu, a ne na gubitak masti iz organizma;

 ista voda (koju ine iskljuivo atomi kiseonika i vodonika) ima neutralnu pH vrednost (pH= 7) 1cm3 vode na 4C ima teinu od 1 gr Voda rastvara vie supstanci od bilo koje druge tenosti. Spada u najbolje rastvarae hemijskih supstanci, minerala i nutritijenata. Negdje izmeu 70 i 75 posto zemljine povrine je pokriveno vodom. Vea koliina slatke vode je skladitena u zemlji, nego to je ona prisutna na povrini zemlje. Voda krui u okviru zatvorenog sistema, tako da rijetko dolazi do gubitka ove materije. Tako da ista voda koja je postojala na zemlji prije milion godina je i danas prisutna. Od ukupne koliine vode na zemlji, ljudima za koritenje je pristupano tri desetine. U ovu koliinu ulaze vode podzemnih akvifera, riheka i jezera. SAD ima tri puta veu potronju vode na dan od prosjeka za europske zemlje i mnogo vie vode od veine zemalja u razvoju. Prema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu osjeat e nestaicu vode. Prosjena potronja vode u veini europskih zemalja kree se izmeu 120 i 150 litara.  1,1 milijarda ljudi nema pristup zdravoj pijaoj vodi; 2,5 milijardi nema elementarne sanitarne uslove za normalan ivot; dok vie od pet miliona ljudi godinje umire od bolesti koje se prenose zagaenom vodom; a ak 6.000 ljudi dnevno umire od dijareje.

44

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

svijet u brojkama

Cifre za edne
Izvor: Euromonitor. www.euromonitor.com

PREGLED TRITA BEZALKOHOLNIH PIA U BIH I ZEMLJAMA BIVE JUGOSLAVIJE

Tokom perioda 2006.-2012. trite bezalkoholnih pia u BiH se snano razvija, potaknuto modernizacijom maloprodaje, razvoju distribucije i poveanjem linih dohodaka potroaa. Moderni malotrgovci odgovorni su za konsolidaciju domae trgovine i preoblikovanje sistema distribucije bezalkoholnih pia
Veliina trita bezalkoholnog pia (mn litara)
Zemlja Njemaka Francuska Italija Rusija panija 2012 20.328,3 12.357,4 12.250,9 11.792,3 9.718,2

Recesija zaustavlja rast prodaje bezalkoholnih pia


Na poetku posmatranog perioda (2006.2012.), trite bezalkoholnih pia u BiH se snano razvija, potaknuto modernizacijom maloprodaje, razvoju distribucije i poveanjem linih dohodaka potroaa. Globalna finansijska kriza, koju su slijedile teke 2009. i 2010., te novi val recesije, negativno su utjecali na veinu faktora odgovornih za rast ovog trita. Potroai su pretrpjeli pad linih dohodaka, te je potranja za bezalkoholnim piima stagnirala i poela opadati. Pad trgovine u ovoj kategoriji je razumljiv jer potroai provode vie vremena u svojim domovima.

Prilagoavanje sistema distribucije


Tokom posmatranog perioda moderni malotrgovci odgovorni su za konsolidaciju trgovine u Bosni i Hercegovini i preoblikovanje sistema distribucije bezalkoholnih pia. Iako nezavisni mali trgovci jo uvijek kontroliu znaajan dio prodaje bezalkoholnih pia, do kraja prognoziranog perioda (2013.-2017.) njihov znaaj moe biti umanjen. Proizvoai, uvoznici i veletrgovci ve poinju zanemarivati male trgovce, fokusirajui se na trgovake lance, kod kojih mogu postii vie rezultata sa manje truda. Specijalizirane trgovine takoer su prisiljene promijeniti svoje strategije, sa naglaskom na on-trade i event management, kao to su vjenanja i zabave.

Metodologija istraivanja
Euromonitor prikuplja podatke na osnovu kojih objavljuje analize uz pomo sljedeih izvora:  Nacionalni zavodi za statistiku i oficijelni podaci  Nacionalni i meunarodni trgovaki magazini i asocijacije  Godinji finansijski izvjetaji kompanija  Podaci sa berze Online baze podataka  Finansijski, poslovni i vodei magazini Posjete radnjama  Praenje lansiranja, promotivnih aktivnosti i cjenovne politike Kombinovanje raspoloivih podataka, u saradnji sa svim relevantnim globalnim igraima, kompanijama i institucijama omoguava izradu analize datog trita i prognoze za budui period.

Potroai se prilagoavaju krizi


Tokom 2012. prodaja bezalkoholnih pia u on i off-trade kanalu ostvarila je rast u smislu volumena, a ovo se desilo prvi put od 2008. Iako je ekonomija ostala lijena i nije bilo rasta linih dohodaka, potroai su nauili ivjeti u uslovima krize, mijenjaju svoje potroake navike te snano osjeaju nesigurnost i neizvjesnost. Veliki broj potroaa vie je zainteresovan za kvalitetu, a ne cijenu, to predstavlja trend koji je stupio na scenu sa posebnim naglaskom u drugoj polovini promatranog perioda (2006.- 2012.).

Kategoriju karakterie mali broj igraa


Coca-Cola i dvije kompanije iz Agrokor koncerna, Sarajevski Kiseljak i Jamnica, dre zajedniki trini udio vrijednosti od 56 posto. Coca-Cola je apsolutno nedodirljiva u smislu oglaavanja.Kompanija takoer ima svoj distributivni sistem koji joj omoguava da zadri punu pokrivenost bh. trita i unovi svoje reklamne napore. Konkurentna prednost Sarajevskog kiseljaka i Jamnice je njihova bliska saradnja s drugom kompanijom Agrokor koncerna, Konzumom, koji je vodei maloprodavac u zemlji.

Konstantna vrijednost prodaje prerasta volumen


Kategoriju bezalkoholnih pia u Bosni i Hercegovini oekuje rasti u ukupnom volumenu i stalna vrijednost tokom prognoziranog perioda (2013.- 2017.). Rast volumena e vjerovatno ostati ispod CAGRs (godinja stopa rasta) od jedan posto i za off i on-trade, dok e vei rast na godinjoj stopi od jedan posto biti zabiljeen u on-trgovini. Najvaniji trendovi predvieni tokom prognoziranog perioda su pad velikih zrelih kategorija (gazirana pia, gazirana voda, nektari) i jaanje svijesti potroaa o zdravlju.

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

45

Kategorije Bezalkoholna pia Flairana voda Gazirana pia Koncentrati Sokovi od voa i povra Ready to drink aj Sportska i energetska pia Bezalkoholna pia Flairana voda Gazirana pia Koncentrati Sokovi od voa i povra Ready to drink aj Sportska i energetska pia Bezalkoholna pia Flairana voda Gazirana pia Koncentrati Sokovi od voa i povra Ready to drink aj Sportska i energetska pia Bezalkoholna pia Flairana voda Gazirana pia Koncentrati Sokovi od voa i povra Ready to drink aj Sportska i energetska pia Bezalkoholna pia Flairana voda Gazirana pia Koncentrati Sokovi od voa i povra Ready to drink aj Sportska i energetska pia

Vrijednost* (mn ) 2011 2012 2013 227,7 63,9 82,5 21,0 43,4 12,2 4,1 160,6 48,6 41,0 13,7 33,3 16,2 6,9 377,1 126,3 132,4 39,6 45,0 24,8 7,6 689,1 199,4 194,9 12,9 228,8 23,3 29,0 151,5 37,4 51,3 4,6 44,9 7,5 5,9 225,3 62,3 83,4 20,0 42,3 12,5 4,0 156,7 46,7 40,0 14,1 32,4 15,7 6,9 359,0 124,6 126,8 39,5 38,0 21,4 7,2 691,5 201,8 192,0 13,4 230,6 23,7 29,0 155,9 39,6 52,1 4,5 46,2 7,7 5,8 222,6 60,6 82,7 19,4 42,1 12,9 4,1 155,9 46,6 39,3 14,4 32,3 15,3 6,9 361,1 124,4 127,7 40,5 38,3 21,5 7,1 724,0 214,7 195,6 14,4 242,6 25,2 30,3 159,3 41,1 52,8 4,5 47,3 7,8 5,8

Koliina** (mn litara) 2011 2012 2013 312,0 143,7 109,4 3,4 43,4 10,8 1,3 202,4 94,8 52,4 4,4 33,9 15,1 1,8 493,7 274,3 145,0 7,6 44,5 20,4 1,7 1.122,7 520,6 366,7 2,8 195,5 27,0 9,8 275,7 141,1 73,4 2,3 51,4 6,5 0,9 312,5 143,6 110,5 3,1 42,8 11,1 1,3 200,4 94,0 51,9 4,5 33,4 14,7 1,8 484,6 278,9 139,6 7,4 38,4 18,5 1,6 1.131,5 520,9 370,2 2,8 198,5 28,8 10,0 285,7 148,9 74,2 2,2 52,7 6,7 0,9 312,5 142,6 111,0 2,9 43,1 11,3 1,3 199,7 94,2 51,5 4,5 33,2 14,4 1,8 491,7 284,8 139,5 7,4 39,0 19,0 1,6 1.153,6 535,6 372,0 2,9 202,4 30,3 10,3 291,4 152,8 75,0 2,2 53,7 6,8 0,9

Vrijednost (%) 2011-12 2012-13 -1,0 -2,4 1,2 -5,0 -2,4 2,4 -1,9 -2,4 -3,9 -2,6 3,1 -2,6 -3,0 -0,7 -4,8 -1,3 -4,3 -0,1 -15,5 -13,7 -5,4 0,4 1,2 -1,5 4,4 0,8 1,9 -0,2 2,9 5,9 1,5 -1,4 2,9 2,5 -1,1 -1,2 -2,7 -0,8 -3,1 -0,6 2,6 2,1 -0,5 -0,2 -1,5 2,3 -0,4 -2,2 1,0 0,6 -0,2 0,7 2,5 0,8 0,5 -1,8 4,7 6,4 1,9 7,4 5,2 6,3 4,6 2,2 3,7 1,3 0,1 2,3 1,8 -0,1

Koliina (%) 2011-12 2012-13 0,2 0,0 1,0 -6,0 -1,4 2,3 0,0 -1,0 -0,9 -0,9 2,4 -1,3 -2,3 0,1 -1,8 1,7 -3,7 -2,2 -13,7 -9,6 -3,8 0,8 0,0 0,9 1,0 1,5 6,8 1,7 3,7 5,5 1,2 -2,6 2,5 2,4 -1,4 0,0 -0,7 0,5 -7,2 0,8 2,5 4,7 -0,4 0,2 -0,9 0,7 -0,6 -1,9 0,4 1,5 2,1 -0,1 -0,4 1,7 2,9 -1,2 2,0 2,8 0,5 1,6 1,9 5,1 2,6 2,0 2,6 1,0 -0,8 1,9 1,8 -0,2

MAKEDONIJA

SRBIJA

HRVATSKA

SLOVENIJA

BIH

*Vrijednost (ukupna prodaja u zemlji, ne ukljuujui izvoz) izraunata je na osnovu MPC-a. **Koliina pokazuje ukupnu potronju pia u zemlji, ne ukljuujui izvoz.

46

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

inLiflet
Analiza kategorije bezalkoholnih pia za prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2012. godine

Akcije da utole e
Proizvoa koji pazi na brend, nee gomilati promocije i nee lako dati jedan brend SKU na promociju mnogo puta. Oni proizvoai koji su za koliinski promet, bez obzira na to kako e to utjecati na brend i uinak brenda u budunosti, vrlo esto e taj artikal/brend nebrojeno puta staviti na akciju
Autor: Ernest Gergely i Tomas Pili, Hiper Com

Bosni i Hercegovini u posmatranoj kategoriji promo pritisak je povean za 13,8% u odnosu na isti period prole godine. Kod trgovaca najvei promo pritisak je imao Bingo koji ga je poveao za ak 308% (sa 13 na 53) i Prodex za 271% (sa 7 na 26). Ipak, najvei SoV ima Interex i Mercator sa po 17,7 %, Interex sa poveanjem od 5,5 procentna poena, a Mercator sa smanjenjem od 3,9 promo poena. Primjetno je smanjenje SoV-a trgovca Tu za 5 procentnih poena i Konzum za 4,5 procentna poena. U potkategoriji gaziranih pia, kad se osvrnemo na najvee proizvoae - Pepsi je smanjio svoj promo pritisak za ak 52%, dok je Coca-Cola poveala za 85,7%, a Jamnica za 100% i postaje trei igra po SoV-u sa 21,6%, iza Coca-Cole koja ima 25,5% i PL Delhaizea sa 24,5% .

U kategoriji energetskih pia smo imali poveanje promo pritiska od ak 77% u odnosu na isti period prole godine. Tu je najvei promo pritisak imao Fast Energy od ak 800% i Red Bull sa 126,7%. Najvei SoV Red Bull sa 31,5%, zatim Fast Energy sa 16,7% SoV-a, dok Knjaz Milo ima tek 8,3%, poslije velikog pada promo pritiska za 37,6 procentnih poena.

utim, najvei pad je zabiljei- nae dosadanje lanke, moela Idea za - 23,1% i Aman za te uoiti da DIS biljei pove13%. Ipak najvei porast Sha- anja SoV-a sad ve u sve vie re of Voice (SoV) biljei DIS, kategorija. kod koga je povean za 1,6 Strategije su odluujue da procentna poena, pa se ovaj li je ili 0 100 200bitno 300 sauvati 400 500 brend, 600 trgovac sada nalazi na drugom je vanija koliina prodatog mjestu COCA-COLA po SoV-u sa 10,3%, COMPANY NECTAR DOO odmah iza Metroa, kod kog je proizvoda. emu se tei moe SoV 13,8%, iako jeRAUCH zabiljeen se uoiti u promocijama. ProiD.O.O. pad od 2,9 FRUVITA procentna poena. zvoa koji pazi na brend, nee VINO UPA A.D. i nee lako Na treem mjestu je Unive- gomilati promocije YTD 12 PEPSICO INC dati jedan brend SKU na rexport koji ima 8,1%, slijedi ATLANTIC GRUPA YTD 13 promociju mnogo puta. On Trgopromet sa 6,6% DD SoV-a. DROGA KOLINSKA razmatra najbolje mogunosti, KNJAZnajvei MILO AD Poslije Metroa, pad je analizira povratne informacije, FRUCTAL D.D. imala Idea - od 1,9 procentna VODA VRNJCI AD poena i Aman sa 1,6 procent- uporeuje kakav uinak brend Brands outside selection na poena pada. Ako ste pratili ima prije i poslije promocije, i

BiH
0 100 200 300 400 500 600

Srbija
Kada posmatramo Srbiju, kategorija bezalkoholnih pia je ove godine poveala promo pritisak za ak 20,3%, kada se uporedi period januar maj 2013. sa istim periodom prethodne godine. Meu srpskim trgovcima, primjetno je da je Mercator poveao promo pritisak za ak 64,4% u odnosu na isti posmatrani period prole godine, zatim Supervero za 46,2%, DIS za 42%, Tempo za 42% i Maxi za 32,8%. Me-

JAMNICA D.D. COCA-COLA COMPANY RAUCH ATLANTIC GRUPA FRUCTAL D.D. DELHAIZE GROUP SA. VINO UPA A.D. HEPOK VITALIS Brands outside selection

YTD 12 YTD 13

SRBIJA
COCA-COLA COMPANY NECTAR DOO JAMNICA D.D. RAUCH VINDIJA D.D. FRUVITA D.O.O. COCA-COLA COMPANY VINO UPA A.D. PODRAVKA D.D. YTD 12 PEPSICO INC MARASKA D.D. ATLANTIC GRUPA YTD 13 PEPSICO DD INC DROGA KOLINSKA KNJAZ MILOD.D. AD FRUCTAL YTD 12 FRUCTAL D.D. DROGA KOLINSKA DD YTD 13 VODA VRNJCI AD ATLANTIC GRUPA Brands outside selection RAUCH G M.B.H. NECTAR DOO u kategoriji bezalkoholna pia YTD Promo pritisak proizvoaa DONA TRGOVINA D.O.O. Privatna robna marka 0 100 200 300 400 500 600 Brands outside selection
0 0% 100 5% 200 300 400 500 600 10% 15% 20% 25% 30%

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

47

0 0 COCA-COLA COMPANY

100 100

200

300

400

500

600

200

300

400

500

600

NECTAR DOO COCA-COLA COMPANY RAUCH NECTAR DOO FRUVITA D.O.O. RAUCH VINO UPA A.D. FRUVITA D.O.O. PEPSICO VINO UPA A.D.INC ATLANTIC PEPSICO GRUPA INC DROGA KOLINSKA ATLANTIC GRUPA DD MILO DROGA KNJAZ KOLINSKA DD AD FRUCTAL D.D. KNJAZ MILO AD VODA VRNJCI FRUCTAL D.D. AD Brands outside selection VODA VRNJCI AD Brands outside selection

YTD 12 YTDYTD 12 13 YTD 13

100 100

200

300

400

500

600

JAMNICA D.D. JAMNICA D.D. COCA-COLA COMPANY COCA-COLA COMPANY RAUCH RAUCH ATLANTIC GRUPA planira. Oni proizvoai ATLANTIC GRUPA FRUCTAL D.D. koji su za koliinski promet, FRUCTAL D.D.SA. bez DELHAIZE GROUP obziraDELHAIZE na to VINO kako e to utjeGROUP SA. UPA A.D. cati na brend i uinak brenda VINO UPA A.D. HEPOK u budunosti, vrloHEPOK esto e taj VITALIS artikal/brend nebrojeno puta VITALIS Brands outside selection staviti na akciju. Brands outside selection
0%

200

300

400

500

600

U potkategoriji gaziranih pia, YTD 12 bitka se nastavlja izmeu dva YTDYTD 12 13 najpoznatija svjetska proizvoYTD 13 aa - Coca-Cole i Pepsija. Primjetno je da su obje kompanije smanjile promo pritisak u lifletima Coca-Cola za
5% 10% 15% 20% 25% 30%

HRVATSKA

JAMNICA D.D. JAMNICA D.D. VINDIJA D.D. VINDIJA D.D. COCA-COLA COMPANY COCA-COLA COMPANY PODRAVKA D.D. PODRAVKA D.D. MARASKA D.D. MARASKA D.D.INC PEPSICO PEPSICO INC FRUCTAL D.D. FRUCTAL D.D. DD DROGA KOLINSKA DROGAATLANTIC KOLINSKA DD GRUPA ATLANTIC GRUPA RAUCH G M.B.H. RAUCHNECTAR G M.B.H. DOO NECTAR DOO DONA TRGOVINA D.O.O. DONA TRGOVINA D.O.O. Privatna robna marka Privatna robna marka Brands outside selection Brands outside selection

0%

5%

10% 15% 20% 25% 30%

19,7%, a Pepsi za ak 55,5%, to podrazumijeva pad procentnih poena kod Coca-Cole za 7,4, pa SoV iznosi 36,7%, a kod Pepsija je zabiljeen pad od 13 procentnih poena, pa je SoV 29,5%. Razlog za to je moda i to ove godine nema velikog europskog takmienja u fudbalu. Promo pritisak u potkategoriji energetskih pia je povean za 29,3%, gdje najvei SoV ima Knjaz Milo sa 48%, Red Bull i Coca-Cola sa po 17,3% SoV-a.

YTD 12 YTDYTD 12 13 YTD 13

Hrvatska
Billa je u Hrvatskoj vodea trgovaka kua, kada je u pitanju promocija bezalkoholnih pia. U odnosu na isti period u prethodnoj godini Billa biljei rast SoV-a za 2,8%. Tanije sa 16,20% je bila skoro vodea prole godine, a ove je bez konkurenta za prvo mjesto, sa udjelom od 19%. Privatne robne marke u ovoj kategoriji su u padu za 5%. Billa stavlja najvei fokus na saradnju sa Vindijom, te poveava udio u promocijama za 2,8%. Zanimljivo je primijetiti kako Vindija, kao jedan od najrespektabilnijih igraa na tritu (barem to se ove kategorije tie), radi dosta vidljive izmjene. Naime, u KTC-u je smanjila udio u promo aktivnostima za 14,2%, ali je za gotovo isti postotak poveala promocije kod Mercatora. Sa NTL-om je jo vie uvrtila saradnju, te je SoV povean za 10,8%. NTL

je, valja spomenuti, fokusiran na domae proizvoae ove godine. Najintenzivnije sarauje sa Jamnicom, Vindijom i Maraskom. Kada gledamo poloaj poznatih brendova na tritu, tada moemo zakljuiti kako Vindija takoer dri najvei postotak u promotivnim aktivnostima i kao vodea biljei rast od 1,5%. Do nje se pozicionirala Jamnica sa rastom od 1,3%, te Coca-Cola, koja biljei rast od 0,5%. Maraska je prestigla Podravku sa malim rastom od 0,2%. Privatna robna marka zauzima solidan poloaj sa udjelom 16-17%. Najjai promoteri privatne robne marke u ovoj kategoriji su Metro i Spar/Interspar, dok KTC standardno ne nudi privatnu robnu marku.

Slovenija
Za razliku od trine situacije u Hrvatskoj, u Sloveniji glavnu rije u promotvnim aktivnostima dri Fructal, te biljei rast od 0,8%. Odmah do Fructala se pozicionirala Coca-Cola sa rastom od 0,9%, dok tree pozicionirani Rauch biljei pad od 2,7%. Privatna robna marka dri udio od 13,4% i tako ima rast od 1,5%. Oekivano privatne robne marke su najzastupljenije u Hofferu, Lidlu i Eurospinu. Hoffer biljei poveanje udjela u promociji (promo pritisak) vlastite privatne robne marke za nevjerovatnih 32,7%.

0%

5%

10% 15% 20% 25% 30% 35%

SLOVENIJA

FRUCTAL D.D. FRUCTAL D.D. COCA-COLA COMPANY COCA-COLA COMPANY RAUCH G.M.B.H. RAUCH G.M.B.H. ATLANTIC GRUPA ATLANTIC GRUPA DD DROGA KOLINSKA DROGA KOLINSKAUNION DD PIVOVARNA PIVOVARNA UNIONINC PEPSICO PEPSICO INC JAMNICA D.D. JAMNICA D.D. DONA TRGOVINA D.O.O. DONA TRGOVINA D.O.O. DANA D.D. DANA D.D. RADENSKA D.D. RADENSKA D.D. Privatna robna marka Privatna robna marka Brands outside selection Brands outside selection

0%

5%

10% 15% 20% 25% 30% 35%

YTD 12 YTDYTD 12 13 YTD 13

januar-maj 2013. vs YTD januar-maj 2012.

48

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

istraivanje

Pregled trita u BiH


Autor: Mladen Kozi, Sales Manager, Consumer Panel Services, Consumer Experiences, GfK Hrvatska mladen.kozic@gfk.com

ategorija negaziranih voda biljei znaajan pad u odnosu na prethodnu godinu (-7% vrijednosno, -10% koliinski), to je posljedica 20 postotnog pada broja kupaca kategorije. Usljed takve situacije dolo je do promjene odnosa snaga meu brendovima. Prolom voda poveala je trini udio, Vivia je svoj zadrala, dok su Celvik, Jana i Olimpija izgubili dio udjela. Zanimljivost kategorije krije se u injenici da lider kategorije dri ak 38 posto vrijednosnog udjela, a top 5 brendova 85 posto trita. Prolom voda kao vladar kategorije ujedno je i brend s najveim rastom u promatranom razdoblju. Uspjeh najprije duguje tome to je, za razliku od kategorije, uspjela zadrati isti broj kupaca. Trgovake marke ne pokuavaju se snanije pozicionirati u ovoj kategoriji i zauzimaju tek jedan posto trita te njihov udio stagnira. Kategorija gaziranih voda biljei stagnaciju u odnosu na prethodnu godinu (-2% vrijednosno, +0% koliinski), zadrala je isti broj kupaca, ali se kupuje neto rjee nego u prethodnom razdoblju. Brendovi koji su poveali trine udjele su Teanjski Kiseljak i Sarajevski Kiseljak, Princess je zadrala udio, dok su Knjaz Milo i Vitinka izgubili dio udjela. Sarajevski Kiseljak kao lider kategorije dri 39 posto vrijednosnog udjela, a top 5 brendova 82 posto trita. Iako je jedan Kiseljak vladar kategorije, brend s najveim rastom u promatranom razdoblju je jedan drugi Kiseljak Teanjski. Njegova je vrijednost rasla privlaenjem novih kupaca i poveanim intenzitetom kupovine. Ulazak trgovakih marki u kategoriju gaziranih voda tek se oekuje, ali sudei po njihovoj izvedbi na susjednim tritima, ne prognoziramo im znaajniji uspjeh. Kategorija vonih sokova (negazirani sokovi; obuhvaa juiceve, nektare i still drinkove) biljei pad u odnosu na pret-

hodnu godinu (-5% vrijednosno, -7% koliinski), a on nije posljedica gubitka kupaca (broj kupaca je stabilan), nego smanjenja uestalosti kupovine i manjih koliina po kupovini. Meu vodeim brendovima Fructal i Juicy poveali su trine udjele, Vone kapi su zadrale svoj udio, dok su La Vita i Nectar izgubili na udjelu. Rije je o fragmentiranoj kategoriji u kojoj postoji vrlo velika konkurencija sa brojnim SKU-evima. Lider kategorije dri 14 posto vrijednosnog udjela, a top 5 brendova 56 posto trita. Brend s najveim rastom je Fructal iji je udio rastao zbog injenice da njegovi kupci, za razliku od kupca kategorije, Fructal nastavljaju kupovati jednako esto kao prije.
Pregled kategorija, 2012. vs 2011.
PROMJENA VOLUMENA PROMJENA VRIJEDNOSTI TRINI UDIO LIDERA najbre rastui BREND UDIO TOP 5 BRENDOVA UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom) Rast Pad Gazirane vode 0% -2% 39% Teanski Kiseljak 82% Knjaz Milo

O GfK
GfK je jedna od najveih kompanija za istraivanje na svijetu, sa vie od 11.000 strunjaka koji svakodnevno rade na otkrivanju novih naina sagledavanja kako ive, razmiljaju i kupuju ljudi na preko sto trita u svijetu. GfK stalno radi na inovacijama i koristi najnovije tehnologije i sofisticirane metodologije da svojim klijentima prui najbolje informacije o za njih najvanijim ljudima na svijetu: njihovim kupcima. Godine 2011. prodaja GfK je iznosila 1,37 milijardi eura. Za opirnije informacije o GfK i Panelu domainstava vidjeti www.gfk.com. ili pratite GfK na Twitteru: www.twitter.com/gfk_group
Negazirane vode -10% -7% 38% Prolom 85% Celvik Jana Olimpija Prolom Vivia Voni sokovi -7% -5% 14% Fructal 56% Fructal Juicy La Vita Nectar Vone kapi

Princess Sarajevski Kiseljak Teanski Kiseljak Vitinka Stagnacija

U analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na udjele, a ne na apsolutne vrijednosti

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

49

Pregled trita u Hrvatskoj


Autor: Mladen Koi, Sales Manager , GfK Hrvatska mladen.kozic@gfk.com

razdoblju mart 2012. februar 2013. domainstva u Hrvatskoj izdvojila su vie od 600 milona kuna na kupovinu voda i negaziranih vonih sokova za konzumaciju u domainstvu. Voni sokovi i negazirane vode biljee negativan trend, dok gazirane vode biljee pozitivan trend. Rije je o kategorijama koje ne kupuje svega pet posto domainstava, a uestalost kupovine je vrlo visoka. Kategorija negaziranih voda biljei blagi pad u odnosu na prethodnu godinu (-4% vrijednosno, -2% koliinski), to je posljedica 7 postotnog pada broja kupaca i niih prosjenih cijena (-2%) u kategoriji. Ipak,u takvoj situaciji neki su brendovi profitirali. Cetina, Bistra i Studena poveale su trine udjele, dok su Jana i Sveti Rok izgubili dio udjela. Zanimljivost kategorije krije se u injenici da lider kategorije dri ak 48% vrijednosnog udjela, a top 5 brendova 86% trita. Iako je Jana vladar kategorije, brend s najveim rastom u promatranom razdoblju je Cetina. Trgovake marke ne pokuavaju se snanije pozicionirati u ovoj kategoriji i zauzimaju tek 4% trita te njihov udio stagnira, a polovina njihove vrijednosti pripada Lidlovim markama. Kategorija gaziranih voda biljei rast u odnosu na prethodnu godinu (+6% vrijednosno, +5% koliinski), a on nije posljedica rasta broja kupaca, nego povea-

nja uestalosti kupovine i veih koliina po kupovini. Brendovi koji su poveali trine udjele su Studenac i Sarajevski Kiseljak, Radenska je zadrala udio, dok su Jamnica i Donat Mg izgubili dio udjela. Ako nam se inilo da je kategorija negaziranih voda obiljeena dominacijom jednog brenda, onda e nas kategorija gaziranih voda jo vie zauditi injenicom da Jamnica kao lider kategorije dri nevjerovatnih 72% vrijednosnog udjela, a top 5 brendova 96% trita. S 5 velianstvenih pria poinje i zavrava. Iako je Jamnica neprikosnoveni vladar kategorije, brend s najveim rastom u promatranom periodu je Studenac ija je vrijednost rasla privlaenjem novih kupaca i poveanim intenzitetom kupovine. Kao i u negaziranim vodama, trgovake marke ne pokuavaju se snanije pozicionirati u ovoj kategoriji i zauzimaju tek dva posto trita, a naznake njihova rasta ne vidimo. Kategorija vonih sokova (negazirani sokovi; obuhvaa juiceve, nektare i still drinkove) biljei znaajan pad u odnosu na prethodnu godinu (-9% vrijednosno, -7% koliinski), a on nije posljedica gubitka kupaca (naprotiv, broj kupaca raste), nego smanjenja uestalosti kupovine i manjih koliina po kupovini. Meu vodeim brendovima jedino je To uspio poveati trini udio, dok su Cappy, Juicy, Lero i Vindi zadrali svoje udjele. Rije je o fragmentiranoj kategoriji u kojoj postoji vrlo velika konkurencija sa brojnim SKU-evima. Lider kategorije dri 17% vrijednosnog udjela, a top 5 bren-

dova 53% trita. Ve smo spomenuli da je brend s najveim rastom To ija je vrijednost rasla poveanjem broja kupaca za ak 20%. Trgovake marke prilino su snane u ovoj kategoriji, ali ono to iznenauje je pad njihova trina udjela koji trenutno inosi 14%.

O istraivanju
Trini usjpeh nije sluajan. On je utemeljen na osnovu paljivo njegovanog i dugotrajnog odnosa izmeu proizvoda i potroaa. Da bi planirali trine aktivnosti, trebamo znati specifinosti potronje nae kategorije. Trine aktivnosti trebaju biti usmjerene na potrebe potroaa i pratiti njihov ritam. Praenje nae kategorije i marke nam omoguava da analiziramo i evaluiramo na uspjeh na tritu. GfK Panel domainstava je standardizovano istraivanje koje u Adria regiji neprekidno traje dui niz godina (u Hrvatskoj od 2000. godine, u Srbiji od novembra 2002. a u BiH u periodu 2004.-2012.). U centru panje je mjerenje potronje preko 70 proizvodnih kategorija na reprezentativnom uzorku domainstava. Podaci se prikupljaju uz pomo specifinog dnevnika kupovine. Ova metodologija mjeri potronju robe iroke potronje koja se konzumira u samom domainstvu i pokriva kupovinu u svim kanalima distribucije. Proizvodi koji se potroe van domainstva nisu predmet ovog istraivanja. Ovo kontinuirano panel istraivanje nudi podatke i trendove o potronji roba iroke potronje domainstava, kanale prodaje koje koriste i same kupovne navike. Na osnovu prikupljenih podataka, specifinosti kupljenog proizvoda, veliine trita za razliite proizvode i brendove, njihove penetracije, cijene, strukture distributivnog lanca kao i samog trinog udjela marke i njegovih konkurenata moe se dobiti cjelokupna slika. Detaljnija analiza moe pokazati, naprimjer, intenzitet kupovine, lojalnost proizvodu, trinu migraciju kako proizvoda.

Pregled kategorija, mart 2012 februar 2013. vs mart 2011 februar 2012.
PROMJENA VOLUMENA PROMJENA VRIJEDNOSTI TRINI UDIO LIDERA najbre rastui BREND UDIO TOP 5 BRENDOVA UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom) Rast Pad Gazirane vode 5% 6% 72% Studenac 96% Donat Mg Jamnica Radenska Sarajevski Kiseljak Studenac Stagnacija Negazirane vode -2% -4% 48% Cetina 86% Bistra Cetina Jana Studena Sveti Rok Voni sokovi -7% -9% 17% To 53% Cappy Juicy Lero To Vindi

U analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na udjele, a ne na apsolutne vrijednosti

50

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

istraivanje

Analiza prodaje vonih sokova i vode


Autor: Aleksandar Sineli, Consumer Panel Services Director, GfK Srbija aleksandar.sindjelic@gfk.com

osmatrane kategorije su, sumarno gledano, ostvarile rast u periodu mart 2012. - februar 2013. u odnosu na prethodni dvanaestomjeseni period. Koliinski rast trita od 3,5 posto rezultat je rasta sve tri kategorije: najveom stopom rastu negazirane vode (4,9%), a slijede gazirane vode (3,2%) i sokovi (3%). Vrijednosni rast je vei (potpomognut rastom cijena usljed inflacije), pa tako analizirane kategorije sumarno rastu po stopi od 11.8 posto. Rast kategorije vonih sokova ne potie od rasta vodeih 5 brendova, koji zbirno biljee pad prodatih koliina, i shodno tome pad trinog udjela. Od vodeih 5 robnih marki samo dvije su ostvarila koliinski rast izmeu analiziranih perioda. Top 5 robnih marki zauzimaju oko 63 posto koliinskog uea u mar. 2012. feb. 2013. i to su (abecednim redosljedom): Hello, La Vita, Nectar, Next i Vone Kapi. Meu pomenutim robnim markama nije dolo do veih rotacija pozicija u posmatranom periodu, iako je dolo do preraspodjele trinog uea. Ukoliko se trend nastavi, rotacije su mogue. Najbre rastua marka meu analiziranim jeste Next. Kategorija vonih sokova je dinamina, sa estim reklamnim kampanjama, novim okusima i aktivnom konkurentskom borbom. Kategorija gaziranih mineralnih voda (tzv. kisela voda) je zabiljeila koliinski rast od 3,2% izmeu posmatranih perioda, voena poveanjem prometa prije svega vodeih 5 robnih marki, ali i ostalih brendova. Koliinski gledano, ovo je najvea od posmatranih kategorija, dok je po vrijednosnom prometu na drugom mjestu. Kategoriju gaziranih voda karakterie velika koncentracija top 5 robnih marki ak 89%. Preostalih dvadesetak proizvoaa (sa isto toliko brendova) imaju znatno manje trine udjele. Rast kategorije je voen rastom vodeih brendova, meu kojima samo jedan ne biljei rast koliina. To su,

abecednim redosljedom: Bivoda, Heba, Knjaz Milo, Minaqua i Voda Vrnjci. Negazirane vode su kategorija sa najveom stopom koliinskog rasta (4,9%) od svih posmatranih, kao i sa najveom vrijednosnom stopom rasta (13,8%). Trite je strukturirano tako da vodeih pet robnih marki zauzimaju 64,3% koliinskog
PROMJENA VOLUMENA PROMJENA VRIJEDNOSTI TRINI UDIO LIDERA najbre rastui BREND UDIO TOP 5 BRENDOVA UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom) Rast Pad Voni sokovi 3.0% 11.5% 21.0% Next 62.9% Hello La Vita Nectar Next Vone Kapi Stagnacija

udjela u mar. 2012. feb. 2013., to je manje nego u prethodnom MAT periodu. To su, abecednim redosljedom: Aqua Viva, Minaqua, Prolom Voda, Rosa i Vrnjci. Od vodeih, samo dvije robne marke biljee rast koliina, to znai da rast kategorije dolazi i od nekih drugih marki, ne samo vodeih. Aqua Viva je robna marka sa najveim koliinskim rastom.
Gazirane vode 3.2% 11.6% 35.2% Bivoda 89.1% Bivoda Heba Knjaz Milo Minaqua Voda Vrnjci Negazirane vode 4.9% 13.8% 19.5% Aqua Viva 64.3% Aqua Viva Minaqua Prolom voda Rosa Vrnjci

mar. 2012 feb. 2013. vs. mar. 2011 feb. 2012.

U analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na udjele, a ne na apsolutne vrijednosti

karijere
Dragana ipragi, direktorica marketinga, Vitinka a.d. Kozluk

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

51

Marketing je posao koji se voli i osjea


Ve dvanaest godina, Dragana ipragi, bavi se marketingom. Na poziciju direktorice marketinga u kompaniji Vitinka dola je prije dvije godine. Za svoj posao kae kako su joj najvei problem rokovi jer je esto suoena sa nedostatkom vremena za njihovu realizaciju
hovenovu Odu Radosti, ali u malo drugaijem izdanju, ime je promovisan brend Vivia. S druge strane sve to, kae Dragana, ne bi bilo mogue organizovati bez podrke tima. U svom poslu svakodnevno saraujem sa razliitim profilima strunjaka, od onih s kojima radim na definisanju stratekih pravaca, preko kreativnih direktora do dizajnera koji se bave grafikim i industrijskim dizajnom. Veliki je izazov koordinisati i uskladiti njihov rad kako bi se dobila rjeenja koja su u funkciji ostvarenja elja ciljnih potroaa. ivanja trita, donoenje odluka o izboru ciljnih trinih segmenata i eljenom nainu pozicioniranja. Pored navedenog tu je jo i definisanje arhitekture brenda, tanije odnos izmeu korporativnog brenda i pojedinih marki proizvoda u okviru proizvodnog programa. Iz svega se vidi kako je iroka lepeza poslova pozicije direktora marketinga. Ipak, pored toga Dragani bi se mogao prepisati i posao brend menadera, jer brine i o samom redizajnu vizuelnog identitea, unapreenju imida, ali i prodaje. Zbog toga za nju dobar brend menader mora znati oslukivati trite, pratiti elje i zahtjeve ciljnih potroaa, kako bi im na pravi nain i u pravo vrijeme ponudio brend sa setom racionalnih i emotivnih vrijednosti, koje su usklaene sa njihovim eljama i preferencijama. To je ono to je ujedno i najvei izazov za Draganu. Pored njega veliko iskuenje predstavlja i osmiljavanje i realizacija nagradnih igara, kojih je u njenoj karijeri do sada bilo sedam. Za svoju budunost Dragana istie: U budunosti se nadam da u nastaviti sa linim i profesionalnim usavravanjem i razvojem koje e mi donijeti prvenstveno linu satisfakciju i doprinijeti jo uspjenijem radu na izgradnji novih i unapreenju postojeih brendova.

Zaduenja i odgovornosti
Zaduenja i odgovornosti direktora marketinga su mnogobrojna, pa tako i ono o emu brine Dragana nije nimalo jednostavno. Njene obaveze i dogovornosti su mnogobrojne, a meu njima je osmiljavanje, priprema, implementacija i kontrola plana marketinga, definisanje marketinkih i komunikacionih ciljeva, strategija i taktika za njihovu realizaciju. Takoer, Dragana je zaduena da utvruje neophodne kadrovske i finansijske resurse za realizaciju planiranih marketinkih aktivnosti, zatim za pripremu situacionih analiza i definisanje koncepata istra-

o od studentskih dana Draganu ipragi poeo je zanimati marketing. Od momenta kad je sluala prva predavanja o marketingu znala je da e to biti njeno profesionalno opredjeljenje. Danas, vie od decenije bavi se pozivom koji joj odgovara i u kojem se osjea dobro. Prije dolaska u Vitinku radila je u marketingu Banjaluke pivare na brendovima kao to su Nektar, Crni ore i Kaltenberg. Kao direktorica marketinga kompanije Vitinka trenutno radi na projektu

revitalizacije i repozicioniranja brenda Vivia. To je prirodna izvorska voda, koja postoji na tritu od 2007. godine. Meutim, tek joj se ove godine dala duna panja. Tako je u svrhu repozicioniranja tog brenda Vitinka poetkom ljeta provela kampanju pod sloganom Vivia-voda radosti, a prvi dan kampanje obiljeen je tzv. flash mobom spontanim koncertom simfonijskog orkestra koji je za sluajne prolaznike u Banja Luci, u parku Petar Koi, odsvirao poznatu Bet-

52

Puno vitamina,

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

Pivovarna Union d.d. | Pivovarnika ulica 2, Ljubljana

puno energije!

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

53

54

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

iz etiri ugla
Proizvoai bezalkoholnih pia u BiH

Potrebne jae kampanje za promociju domaih proizvoda


Ismet Tica, direktor proizvodnje sokova, Sinalco sokovi koliinski rastu i igraju sve znaajniju ulogu u kategoriji vonih sokova i nektara. Godinje proizvedemo oko 12 miliona litara sokova Sinalco, Bona i Frupi. Trenutna ekonomska situacija diktira plasman sokova na tritu. Potroai se okreu jeftinijim robnim markama nieg kvaliteta gdje je bitna samo cijena, a ta se kupuje, manje je bitno. Miljenja smo da se treba forsirati kvalitet uz prihvatljivu cijenu za potroaa i to je put uspjeha. Potroai prepoznaju to to radimo i sve vie trae nae proizvode. to se tie pomoi drave, ona treba donoenjem zakonske regulative prvo regulisati bh. trite na nain da domai proizvod ima prednost nad uvoznim, treba i u medijima to vie forsirati domau proizvodnju i tu drava moe puno pomoi odreenim subvencijama, projektima i kampanjama za promociju domaih proizvoda. Tek kada uredimo nae trite onda emo doi u situaciju da izvozimo puno vie nego do sad. U dananjem vremenu praktino i ne postoje stabilni izvori finansiranja, banke ne finansiraju investicije, ili ako finansiraju onda su to krediti sa veoma nepovoljnim uslovima, jednostavno na tritu nema novca sa povoljnim kamatama i rokovima otplate. Mi smo prije poetka ekonomske krize uspjeli da uvedemo nove tehnologije u nae pogone i na taj nain smo uspjeli da osiguramo kvalitet i kontinuiranost proizvodnih procesa. Svaki rast zahtijeva nova ulaganja do kojih je, u dananjem vremenu, vrlo teko doi. Bh. trite bezalkoholnih pia i voda je u potpunom haosu, uvozi ko ta hoe i koliko hoe, opet dolazimo do uloge drave u svemu. Samo drava moe pomoi domaim proizvoaima donoenjem, ali i provoenjem zakonske regulative. Imamo zakon koji regulie zastupljenost domaih proizvoda na policama u trgovinama, meutim, pitanje je koliko se on zaista provodi. Potrebno je da se kod graana razvije svijest o kupovini domaih proizvoda, da znaju da kupovinom soka ili vode proizvedene u BiH pomau razvoju domae privrede, kolstva, zdravstva, razvoju infrastrukture i otvaranju novih radnih mjesta. Koliko je bitno napraviti kvalitetan proizvod isto toliko je vano predstaviti ga krajnjem potroau na pravi nain, da on poeli da kupi taj proizvod i jednom kad ga proba da taj proizvod ue u njegovu svakodnevnu upotrebu. Veoma je teko stvorit brend, to zahtijeva velika ulaganja u proizvodnju i marketing, a jedna sitnica je dovoljna da sav rad i trud padne u vodu. Mi se trudimo biti firma otvorenih vrata, organizujemo posjete osnovnih i srednjih kola, fakulteta i raznih udruenja graana gdje oni na licu mjesta vide ta mi to i kako radimo. Oglaavamo se u dnevnim novinama, putem bilborda, sponzoriemo kulturno-sportske manifestacije i na taj nain pokuavamo to vie da se pribliimo naim kupcima.

Pogodno zemljite i umjerena klima omoguavaju uzgoj velikih koliina raznovrsnog voa koje je meu najkvalitetnijim u svijetu. Znaajniji proizvoai imaju najsavremeniju opremu, strunu radnu snagu, a posjeduju i potrebne certifikate. Tako nai proizvodi nalaze svoje mjesto i na tritima susjednih zemalja. O svemu ovome razgovarali smo sa bh. proizvoaima
Pripremila: Katarina Suli

a bh. tritu smo prisutni od 2001. kada smo potpisivanjem ugovora sa Sinalco International GmbH & Co Germany postali ekskluzivni proizvoa i distributer Sinalco sokova za bh. trite. Sinalco se bavi proizvodnjom istih preko 100 godina. Potpisivanjem ugovora postali smo 85-ti lan izuzetno uspjene franize koja se do danas proirila u preko 100 zemalja irom svijeta. Sveanim otvaranjem 2001. putena je u rad fabrika bezalkoholnih pia Sinalco smjetena u Blauju sa najmodernijom tehnologijom i visokim standardima proizvodnje. U saradnji sa svjetski poznatim proizvoaima vonih kaa i koncentrata razvili smo novi, vlastiti brend, Bona vone sokove i nektare koje pakujemo u staklo, PET i Tetrapak ambalau. Iz godine u godinu Bona

Dragana ipragi, direktor marketinga, Vitinka

ompanija Vitinka postoji od 1974. godine, dok izvor i njegova eksploatacija datiraju jo iz vremena AustroUgarske i davne 1880. godine. Nai proizvodi se izvoze u zemlje regije, a najvie ih ima u Srbiji. Vitinka iz Kozluka bavi se proizvodnjom i preradom vode. Izvor Banjica sa kojeg se fabrika

snabdijeva vodom ima kapacitet od 30 litara u sekundi, a trenutni kapacitet punionice je osam hiljada jedinica na sat. Voda koja se flaira izuzetnog kvaliteta, obogaena je kiseonikom i selenom. Trenutno se puni u PET ambalai od 0,33 i 1,5 litara, a kvalitet vode potvrdili su i instituti za zatitu zdravlja RS, Federacije BiH i iz Srbije. Veina proizvodnih kapaciteta je iskoritena i iz godine u godinu biljeimo kontinuiran rast prodaje, tako da smo sa tog aspekta

gledanja relativno zadovoljni. Prvenstveni nam je cilj ouvati postojee trite, ali i raditi na poveavanju baze lojalnih potroaa, tako da sve radimo da to i postignemo. to se tie odnosa drave i stimulacije izvoza mi u svojoj fabrici izvorske vode Vivie u Raevu imamo uvedene HACCP standarde, to je jedna od bitnih pretpostavki za izvoz u zemlje okruenja. Pored toga, ove godine intenzivno radimo na una-

preenju vizuelnog identiteta tog brenda i njegovoj promociji, kako bi ga jo vie pribliili ciljnim potroaima jer kvalitet neosporno ve odavno ima. S druge strane, bilo bi dobro da drava u veoj mjeri podrava domae proizvoae i time olaka njihov nastup na inostranom tritu. U prethodnim godinama smo imali prilike doi do nekih manjih sredstava koje smo iskoristili za nabavku opreme, koja je u tom trenutku bila potrebna.

juni 2013 www.instore.ba

55

Naravno, kada se govori o poveanju proizvodnje i novim tehnologijama, mislim da prevashodno treba poi od potroaa i njihovih zahtijeva koji diktiraju u kojem pravcu e se takva sredstva koristiti. Kao i kod slinih proizvoda prehrambene industrije, i u proizvodnji vode i osvjeavajuih bezalkoholnih napitaka vlada borba izmeu domaih proizvoaa i velikih korporacija, koje svoje proizvode plasiraju na bh.

trite. Te korporacije raspolau sa mnogo veim finansijskim i ljudskim resursima od domaih proizvoaa. Neki od njih su ne samo proizvoai nekog konkurentskog brenda, nego u svom vlasnitvu imaju i itavu mreu veleprodajnih i maloprodajnih lanaca, koji preferiraju svoje brendove i dovode ih u povlaten poloaj u odnosu na domae proizvode. U toj borbi Davida i Golijata domaim proizvoaima ostaje samo da budu

svoji, da iskoriste prednost dobrog poznavanje domaih potroaa i da stalno unapreuju svoj odnos sa njima. Marketing nije samo vaan, on je najvaniji! Naravno, pod marketingom ne mislim na reklamu, nego mislim na itavu poslovnu filozofiju kompanije koja je usmjerena na identifikaciju potreba i elja potroaa, kao i kreiranje brendova koji e ne samo ispuniti, nego i prevazii njihova oekivanja na bolji nain

od konkurencije. Ovo je formula za uspjeh kako na domaem, tako i na inostranom tritu. To naravno nije lak put, ali se jedino tako moe doi do dugoronog uspjeha. Ne treba zaboraviti da su brendovi i svojevrsni trini ambasadori zemalja iz kojih dolaze, pa je stoga jako bitno kako e oni biti predstavljeni van granica nae zemlje jer to isto tako daje sliku o naoj zemlji. Utoliko je odgovornost onih koji upravljaju domaim brendovima vea!

ore Slavinjak, direktor, Spektar Drink d.o.o.

pektar Drink nastao je 1996. godine, kao firma kerka matine firme Izgradnja d.o.o. Bijeljina. Po okonanju sukoba, osjetili smo potrebu za razvojem domae proizvodnje. Deficit svih vrsta roba je bio oigledan, a skromna proizvodnja nije mogla zadovoljiti potrebe potroaa, ni kvalitetom, ni kvantitetom. Te 1996. godine, kada sam donio odluku da pokrenemo proizvodnju osvjeavajuih bezalkoholnih pia, u Bijeljini je ve bilo 12 sokara. Uglavnom se radilo o malim zanatskim radionicama koje su u improvizovanim uslovima proizvodili osvjeavajua bezalkoholna pia nieg kvaliteta. Iako je trite bilo prezasi-

eno ponudom, smatrao sam da postoji prostor za plasman kvalitetnijeg proizvoda, koji bi se proizvodio sa kvalitetnom opremom, na visokom higijenskom i tehnolokom nivou. Danas Spektar Drink zapoljava oko 80 radnika. Proizvodni procesi se odvijaju u 10 proizvodnih programa, a radimo u halama povrine od oko 6000 m2, u skladu sa HACCP, kvalitetnim magacinskim prostorima sa regulacijom temperature, hladnjaom kapaciteta 300 tona i 200 t prostora za podhlaivanje voa i povra. Jo 2003. godine smo uveli standarde ISO i HACCP. Tokom 17 godina Spektar Drinka, na proizvodni program se konstantno usavravao i prilagoavao potrebama trita. U asortimanu imamo oko 80 razliitih proizvoda. Godinje otkupimo oko 1.000 tona voa.

Uloga drave je uvijek bitna, a pogotovo u vrijeme krize. Ona treba da stvara ambijent i povoljne uslove za privredu, treba realizovati kapitalne investicije i otvarati nove poslove, sa ciljem da se to vie ljudi na njima angauje. Takoer neophodno je sauvati fiskalnu stabilnost drave, da bi ona prva i na vrijeme izmirivala svoje obaveze prema dobavljaima i korisnicima. Smatram da bi trebalo uvesti olakice za proizvoae koji na vrijeme izmiruju svoje obaveze. Takoer, treba podrati sve firme koje izvoze svoje proizvode. Mi izvozimo oko 70 posto ovog programa. Stvorili smo prepoznatljiv brend, na prostoru BiH i ire sa svojim osvjeavajuima bezalkoholnim piima, vonim sokovima u razliitim ambalaama i sirupima. Marketing je od presudne vanosti u ovom poslu i dosta napo-

ra ulaemo u kvalitetno oglaavanje i brendiranje naih proizvoda. Kompanija posjeduje i tampariju Eurografika sa dizajnerskim studijom, koja radi kompletan dizajn i razvija brend Spektar Drinka. Za visok kvalitet naih proizvoda dobili smo mnogobrojna priznanja. Dva najnovija su sa ovogodinjeg Novosadskog sajma, Zlatnu medalju za sok Aronija-jabuka i Veliku zlatnu medalju za sok Sibirska aronija. Svoju drutvenu odgovornost dokazujemo kroz uee u brojnim humanitarnim i drutvenim aktivnostima. Dobra poslovna politika kompanije, a prvenstveno injenica da nismo prezadueni, prua nam stabilno poslovanje i ansu da idemo naprijed ak i u vrijeme krize. Smatramo da je naa ansa da upravo sada napravimo znaajne iskorake koje konkurencija ne moe da prati. Nai razvojni projekti su usmjereni u pravcu proizvodnje zdrave hrane.

Sinan Merzi, direktor, Hepok Mostar

rajem 2008. godine pokrenut je projekat Obnova Hepoka koji je podrazumijevao obnovu tri fabrike, zapoljavanje velikog broja ljudi i sadnju dva vinograda ime smo postali vodea kompanija u BiH u oblasti proizvodnje i prerade voa. U toku 2012. i poetkom 2013. otvorili smo nova trita i ostvarili znaajan izvoz to daje dodatnu sigurnost naoj proizvodnji i plasmanu. Tako smo svoje proizvode izvezli na trite Crne Gore, Kosova, Makedonije, Libije, Australije i vedske, a u toku su pregovori za druga trita.

Godinja proizvodnja je oko 6.000.000 jedinica gotovih proizvoda, a plasmanom naih proizvoda smo zadovoljni. Danas proizvodnja vonih sokova i nektara Sole Mio predstavlja najvei dio proizvodnje Hepoka. U periodu kada nema svjeeg voa za proizvodnju sokova, koriste se voni koncentrati i vone kae iz sopstvene proizvodnje. U buduem periodu moramo raditi na otvaranju novih trita jer je domae trite jako malo, a konkurencija je velika. Uloga drave je da stvori ambijent u kojem e svi proizvoai biti osloboeni administrativnih prepreka za izvoz kao i da organizuje posjete privrednicima drugih drava. Dobar primjer kako se to radi je Turska

gdje su takve posjete jako este. Na zadatak bi bio da proizvedemo to kvalitetnije proizvode i da ispotujemo sve zahtjeve inostranih kupaca. to se tie dostupnosti izvora finansiranja radi uvoenja novih tehnologija i poveanja proizvodnje, ona je na jako niskom nivou i nije u skladu sa potrebama domaih privrednika to u konanici utjee na produktivnost domaih proizvoaa. Bh. trite u segmentu proizvodnje bezalkoholnih pia je prilino zasieno, a konkurencija je jaka. to se tie Hepoka na primarni cilj je da proizvedemo kvalitetne proizvode i na taj nain ojaamo nau trinu poziciju. Na tritu je mnogo proizvoaa koji svoje konku-

rentske prednosti baziraju na niskim cijenama to dugorono rijetko daje eljene rezultate. Zadovoljni smo udjelom na tritu naih brendova. U tom smislu marketing i brendiranje proizvoda igra presudnu ulogu. Planiramo ojaati i revitalizirati korporativni brend Hepok kao i nae ostale brendove. U revitalizaciju brendova su uloena znaajna sredstva kako bismo vratili povjerenje kupaca proizvodima vrhunskog kvaliteta i garantovanog geografskog porijekla. Ovdje e vanu ulogu igrati marketing i promocija odnosno komunikacija prema naim cijenjenim kupcima, a s druge strane kroz proces proizvodnje osiguran sistemom kvaliteta, obeanja o kvaliteti proizvoda emo i ispuniti.

56

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

inMedia
analiza oglaavanja kategorije bezalkoholnih napitaka za period 01.05.2012. - 30.04.2013.

Pie se oglaava
Predstavljamo vam pregled oglaavanja kategorije bezalkoholnih pia na TV stanicama. Izvor za ove podatke je Nielsen Audiance Measurement Srbija.
(Nielsen Audience Measurement je specijalizovana agencija za istraivanje gledanosti televizije, www.agbnielsen.net)
TV stanice: RTS 1/2, Prva, B92, Happy, Pink, Avala Ciljna grupa: populacija starija od 4 godine (Total 4+) Period: 01.05.2012. - 30.04.2013., ponedjeljak nedjelja, 00-24h Panel televizijskih gledaoca: 880 domainstava, sa instaliranih 1.290 piplmetara

Srbija
Varijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP ili 30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi duina spota bila 30 sekundi. Svaki proizvod ima posebnu ciljnu grupu, a da bi bilo mogue uraditi uporedivu analizu, potrebno je bilo za cijelu kategoriju izabrati jednu ciljnu grupu. To je ciljna grupa Total 4+. Rezultati bi bili drugaiji kada bi, naprimjer, uzeli ciljnu grupu ene 18-49.
TOP OGLAIVAI
Eq. GRP 326.977 220.128 202.704 160.183 147.093 108.040 106.500 73.199 71.940 51.580 135.742 1.604.085 % 20,38 13,72 12,64 9,99 9,17 6,74 6,64 4,56 4,48 3,22 8,46 100

OGLAAVANJE/ SEKTOR Sektor\Varijable PREHRAMBENI PROIZVODI I BEZALKOHOLNA PIA MEDICINSKI I SANITETSKI ARTIKLI KOZMETIKI PROIZVODI TRGOVINA TELEKOMUNIKACIJE HOBI I SLOBODNO VRIJEME KUNA HEMIJA I KUNE POTREPTINE BANKE, OSIGURAVAJUA DRUTVA, MJENJANICE AJ, KAFA, CIGARETE I ALKOHOLNA PIA MEDIJI ostali sektori Total Srbija

Proizvoa/ Varijable COCA-COLA NECTAR ATLANTIC GRUPA AQUACOM KNJAZ MILO AGROKOR BAHUS RAUCH RED BULL PEPSI FRUVITA TOP BRENDOVI Brend/ Varijable COCA-COLA NECTAR NEXT SCHWEPPES FANTA ROSA VODA NESTEA COCA-COLA ZERO IVA VODA COCKTA ULTRA ENERGY KNJAZ MILOS FRUCTAL CEDEVITA GOLIJSKA BISTRICA MIVELA JOY BRAVO NAEKS JANA AQUA VIVA RED BULL

Eq. GRP 61.200,30 14.180,57 8.194,85 6.969,68 5.549,74 4.830,55 2.342,73 2.038,43 1.361,58 1.290,64 1.205,35

% 55,99 12,97 7,49 6,38 5,08 4,42 2,14 1,86 1,25 1,18 1,10

OGLAAVANJE/ KATEGORIJA Kategorija \Varijable SLATKII BEZALKOHOLNA PIA IPS I GRICKALICE MESNE PRERAEVINE MLIJENI PROIZVODI ostale kategorije Total kategorija Eq. GRP 110.714 109.314 27.805 24.310 16.115 38.719 326.977 Share 33,86 33,43 8,50 7,43 4,93 11,83 99,98

OGLAAVANJE/ POTKATEGORIJA Potkategorija/ Varijable GAZIRANI SOKOVI NEGAZIRANI SOKOVI MINERALNA VODA ENERGETSKI NAPICI ICE TEA INSTANT SOKOVI Total razred Eq. GRP 41.687 26.975 24.240 7.290 6.089 3.033 109.314 Share 38,14 24,68 22,17 6,67 5,57 2,77 100,00

Eq. GRP 20.652,63 9.098,36 8.597,51 5.901,11 5.439,27 5.131,97 4.614,34 4.080,55 4.056,00 3.812,35 3.459,88 3.390,68 3.155,40 3.033,26 2.913,69 2.907,31 2.261,59 2.038,43 1.870,79 1.672,85 1.434,65 1.361,58

% 18,89 8,32 7,86 5,40 4,98 4,69 4,22 3,73 3,71 3,49 3,17 3,10 2,89 2,77 2,67

2,66 2,07 1,86 1,71 1,53 1,31 1,25

vodi kroz kategoriju ... bezalkoholna pia

57

Predstavljamo vam pregled oglaavanja kategorije bezalkoholnih pia u regiji za period 01.05.2012. - 30.04.2013., na ciljnoj grupi Total 4+. Najvei regionalni oglaiva je kompanija Coca-Cola. Takoer, Coca Cola je najoglaavaniji regionalni proizvod u cijeloj kategoriji bezalkoholnih pia. Oglaivai u kategoriji bezalkoholnih pia su u svim dravama regije, osim u Sloveniji veoma aktivni, a cijela kategorija ima vodei udio u TV oglaavanju cijelog TV trita.

Slovenija
TOP OGLAIVAI Proizvoa\Varijable COCA COLA ATLANTIC GRUPA NECTAR (FRUCTAL) RED BULL RAUCH Eq. GRP 7.878 3.367 2.745 1.704 1.602 % 39,4 16,9 13,7 8,5 8,0 TOP BREND Brend\Varijable COCA COLA FRUCTAL RED BULL DONAT NESTEA Eq. GRP 5.289 2.023 1.704 1.249 1.177 % 26,46 10,12 8,52 6,25 5,89

Najvei oglaiva: Coca-Cola Brend koji je najvie oglaavan: Coca-Cola Ciljna grupa: Total 4+ Detaljnije na www.instore.si Nielsen AM Slovenija Poetak operacija: april 1999. Broj instaliranih piplmetara: 620 Veliina panela: 450 domainstava

Hrvatska
TOP OGLAIVAI Proizvoa\Varijable COCA-COLA AGROKOR ATLANTIC GRUPA VINDIJA RED BULL Eq. GRP 24.244 14.139 5.608 2.244 2.194 % 44,82 26,13 10,37 4,15 4,06 TOP BREND Brend\Varijable COCA-COLA JAMNICA JANA FANTA JUICY Eq. GRP 14.499 5.953 4.066 3.423 3.060 % 26,80 11,00 7,52 6,33 5,66

Najvei oglaiva: Coca Cola Brend koji je najvie oglaavan: Coca Cola Ciljna grupa: Total 4+ Detaljnije na www.instore.hr Nielsen AM Hrvatska Poetak operacija: februar 2003. Broj instaliranih piplmetara: 1.086 Veliina panela: 760 domainstava

Makedonija
TOP OGLAIVAI Proizvoa\Varijable MAGRONI COCA COLA VIVAKS NECTAR KOZUVCANKA Eq. GRP 41.173 38.014 8.451 5.380 4.634 % 35,26 32,55 7,24 4,61 3,97 TOP BREND Brend\Varijable LADNA COCA COLA DOBRA VODA FANTA VIVA Eq. GRP 23.676 20.829 13.377 9.364 8.451 % 20,28 17,84 11,46 8,02 7,24

Najvei oglaiva: Magroni Brend koji je najvie oglaavan: Ladna Ciljna grupa: Total 4+ Detaljnije na www.instore.mk Nielsen AM Makedonija Poetak operacija: december 2007. Broj instaliranih piplmetara: 560 Veliina panela: 400 domainstava

Nielsen Audience Measurement (Nielsen AM) ima postavljene panele u vie od 30 zemalja na pet kontinenata to ga ini prvim, pravim globalnim provajderom Television Audience Measurment (TAM) usluge u svijetu. Mjerenje televizijske gledanosti upotrebom piplmetara TAM sistema, se dokazalo dosadanjom upotrebom kao najuspjeniji i najprecizniji nain prikupljanja takve vrste informacija, kako u Europi, tako i u cijelom svijetu. Uspjenost se najvie ogleda u brzom dobavljanju podataka kao programskom i komercijalnom gledanju prikazanom minut po minut, svaki dan, 365 dana u godini. Nielsen AM ima veliko uspjeno iskustvo u postavljanju piplmetara TAM sistema, irom svijeta. Ne postoji nijedan drugi provajder te usluge u svijetu, koji je imao priliku da prikupi toliko iskustva i know-how u vezi za odravanjem piplmetar sistema u raznolikim okolinama i kulturama. Nielsen ima operacije u regiji: Srbija, Slovenija, Hrvatska, Makedonijia. U prvom kvartalu 2013. godine planirana je i aktivna operacija Nielsen Bosna i Hercegovina.

58

juli 2013 www.instore.ba

PR lanak

Zasladite se!
Osvjeavajui deserti dobitna su kombinacija u ljetnim danima, a mi vam predlaemo naa dva omiljena Tiramisu i Chupa Chups sladoledi! Razoaranih sigurno nee biti..

juli 2013 www.instore.ba

59

60

juli 2013 www.instore.ba

istorija brenda
Aleva

Spoj tradicije i inovacija


Aleva danas predstavlja modernu kompaniju koja radi na zadovoljenju potreba savremenog potroaa primjenjujui najnovija znanja i standarde u oblasti proizvodnje i plasmana kvalitetne i zdrave hrane. Tajna uspjeha lei u dugogodinjem iskustvu i tradiciji
Prvi logotip Aleve 1952.-1970.

Autor: Aleva a.d.

a 65 godina tradicije u proizvodnji hrane, kao jedan od vodeih proizvoaa prehrambenih proizvoda, Aleva je postala prepoznatljiva po kvalitetu i izgraenim brendovima iroke lepeze proizvoda: supe, zaini, sosovi, dodaci za peenje i konzervisanje, prelivi i prilozi, slatki program (pudinzi, lag, sladoledi)... Danas proizvodi vie od 160 proizvoda koji su poznati ne samo u Srbiji, ve i na tritima europskih zemalja, Rusije, Amerike, Australije i odnedavno Bliskog istoka.

vom Kneevcu, a kasnije Suara u Novom Kneevcu u sklopu industrije za preradu i mljevenje paprike u Horgou. Ime Aleva prvi put se javlja u toku 1952. godine. Tada se iz industrije za preradu i mljevenje paprike Horgo izdvajaju pogonske jedinice Novi Kneevac i Ostojievo i stvaraju samostalno preduzee pod imenom Aleva. Tako se uspostavila jedinstvena veza izmeu naziva firme i naziva brenda. Ovo je moda prvi marketinki potez kada je rije Aleva, koja na turskom znai crvena postala naziv firme i koja je odavno postala sinonim za crvenu mljevenu zainsku papriku kao Aleva paprika. Samo dvije godine kasnije, zabiljeeni su i prvi marketinki koraci kroz reklamnu kampanju preko radija i tampe. Krajnji potroai podsticani su na kupovinu i konzumiranje preko privlane ambalae Aleve paprike.

Aleva znak
Sve do 1960. godine osnovna djelatnost bila je prerada i mljevenje zainske paprike, a tada je uveden program prerade voa i povra (konzervisanjem visokim temperaturama i suenjem). Paprika se u to vrijeme pakovala iskljuivo runo, a krajem ezdesetih godina, nakon kupovine prve maine za pakovanje, i mainski. Poetkom sedamdesetih godina, osim mljevene zainske paprike, u asortiman se uvodi nova linija prakastih proizvoda, pod nazivom Agi proizvodi. Novi zatitni znak uveden je 1975. godine i umjesto naziva Agi ambalaa je bila oznaena elipsastim znakom Aleva, koji se, uz manje izmjene, i danas nalazi na ambalai kao zatitni znak svih Alevinih proizvoda.

Roenje brenda
A. D. prehrambena industrija Aleva Novi Kneevac je osnovana 1947. godine pod nazivom: Obili mlin za papriku u No-

Radnici Aleve 1948. godine

Cjenovnik i oglasno rjeenje, poetak 60-tih

juli 2013 www.instore.ba

61

Aleva Natur Na prirodan nain


Pratei trendove u ishrani, rastuu svijest i zahtjeve dananjih potroaa za prirodnom ishranom, kompanija Aleva je proizvela jedinstvenu liniju proizvoda Aleva Natur bez aditiva, vjetakih boja, zaslaivaa i pojaivaa okusa.
Prvo mainsko pakovanje 1967. razliita pakovanja i okusi zainske Aleva paprike

Aleva i marketing
Tokom godina, rukovodstvo Aleve imalo je odgovoran zadatak da se izbori za pozicije na tritu i izgradi sopstveni imid. Intenzivno se radilo na stvaranju nove prodajne sile zapoljavanjem novih zastupnika na terenu, a rezultat je pokrivenost cjelokupnog domaeg trita, kao i otvaranje zastupnitva. Redizajn ambalae pojedinih proizvoda kao i uvoenjem novih, obogatili su ponudu kako bi zadovoljili potrebe i zahtjeve svojih potroaa.

Konstantan kvalitet proizvoda, pravovremena distribucija i konkurentnost cijena preduslov su za sprovoenje kompletnog marketing miksa. Godine 1993. u okviru komercijale formirano je odjeljenje marketinga i zapoelo se sa znaajnim marketinkim akcijama u cilju propagande i promocije proizvoda. Snimaju se TV i radio spotovi, prate se istraivanja o rejtingu pojedinih medija i emisija, prave medija planovi, Ale postaje prepoznatljiva maskota firme. Poveava se prisutnost na svim sajamskim manifestacijama: u Novom Sadu, Budvi,

Aleva se zavjetovala potroaima da e da promovie zdravu i balansiranu ishranu zajedno sa nutricionistima i vrhunskim kuharima kako bi postala regionalni lider u razvoju visokohranljivih proizvoda za savremenu porodicu po novoj recepturi sa izbalansiranim odnosom soli, korisnih masti i funkcionalnih dodataka. Aleva Natur paletu ine Aleva Natur Kulinat, Aleva Natur Quik supe, Aleva Natur dodatak za pripremu jela. Uskoro e nas obradovati novim proizvodima u skladu sa Aleva zavjetom i zdravim principima ishrane, prije svega primijenjenim na proizvode iz Aleva slatkog progama.
Leskovcu, Beogradu, Budimpeti, Zagrebu. Dokaz uspjenog poslovanja kompanije Aleva je injenica da ove godine sa ponosom slavi 65 godina svog postojanja. Kompanija Aleva nastavlja da odgovara na potrebe savremene porodice primjenjujui bogato iskustvo i tradiciju u razvoju naprednih proizvoda koji doprinose zdravoj ishrani.

Oglas za ugovaranje paprike sredinom 50-tih godina

Ekskluzivno pakovanje delikates paprike 50-tih godina

62

juli 2013 www.instore.ba

poduzetnitvo
Marketinke strategije malog poduzetnitva

Temeljna marketinka strategija


Marketinka strategija oznaava ideju vodilju samog marketinkog planiranja, pa je marketinki plan, zapravo, detaljan program operacionalizacije marketinke strategije, to smo ve ranije u nekoliko navrata posebno apostrofirali. U razvojnoj politici tvrtke strategiju moemo odrediti kao sposobnost i umijee upotrebe svih resursa zbog ostvarenja planiranih ciljeva
Autor: mr.sci.Vinko Jaki, vii asistent na Ekonomskom fakultetu i direktor fondacije OdRaz

nim potrebama, implementacija trine strategije, izbor ciljnog trita te pozicioniranje pomou marketinke strategije). Dakako, valja razlikovati ciljni od masovnog marketinga. U prvom se sluaju definira marketinki miks za svako ciljno trite, dok se u masovnom marketingu s jedinstvenim marketinkim miksom nastupa na cijelom tritu. Takoer, mogue je razlikovati tri vrste strategija ovisno o hijerarhijskoj razini njihovog donoenja, odnosno hijerarhijskoj razini njihove primjenljivosti: Korporacijska strategija: Predstavlja skupnu ili zajedniku strategiju najvie hijerarhijske razine, dakle razine cjelokupne tvrtke kojom se, zapravo, predodreuje stvarni obujam njezinih poslovnih aktivnosti. To ne znai da ta strategija predstavlja puko premetanje osnovnih i dopunskih djelatnosti za koje je tvrtke registrirana, ve naprotiv, pomni izbor onih djelatnosti kojima se tvrtka prioritetno i dugorono usmjerava. Poslovna strategija: Predstavlja konkretnu implementaciju korporacijske strategije po pojedinim poslovnim podrujima tvrtke, a u cilju postizanja to vee konkurentnosti po pojedinim od tih podruja te i same tvrtke kao organizacijske cjeline. To se moe ostvariti konkurentnou, inovacijama proizvoda utemeljenim na novim tehnologijama, prodorom na nova trita, poslovnom fleksibilnou i slino. Funkcionalna strategija: Predstavlja konkretizaciju poslovne, a neizravno i korporacijske strategije, po pojedinim poslovnim funkcijama. Funkcionalne strategije moraju biti u komplementarnoj vezi, a polivalentnost im ujedno mora
3

O autoru:
Vinko Jaki se ve dvadesetak godina bavi poduzetnitvom, trgovinom, a njegov akademski rad je izuzetno priznat. U svojoj uspjenoj karijeri obavljao je poslove koji su mu omoguili da se profilira u vrsnog strunjaka za ekonomske odnose i razvoj. Do danas je objavljivao radove u strunim magazinima od kojih posebno istie Empirical recearhe into use marketing by small businesses, u TTEM-Technics Tehnologies Educatin Menagement, Thomson, Web of science, Web of knowledge, Ebsco i drugi.
biti temeljna znaajka. Dakle, marketinka strategija je jedna od funkcionalnih strategija, a prema naelu primus inter pares (prva meu jednakima) mora teiti ostvarenju postavljenih kvantitativnih i kvalitativnih marketinkih ciljeva, a istodobno uvaavati strateke ciljeve i ostalih funkcija te biti u funkciji dane poslovne i korporacijske strategije. Marketinka strategija oznaava ideju vodilju samog marketinkog planiranja, pa je marketinki plan, zapravo, detaljan program operacionalizacije marketinke strategije, to smo ve ranije u nekoliko navrata posebno apostrofirali. U razvojnoj politici tvrtke strategiju moemo odrediti kao sposobnost i umijee upotrebe svih resursa zbog ostvarenja planiranih ciljeva. Ciljevi pokazuju stanje u koje tvrtka namjerava doi, a strategije pokazuju temeljni smjer aktivnosti koje dovode do eljenog stanja (cilja). U tom kontekstu, spominje se i taktika, kao aktivnost koja upuuje na sredstva koja e poduzetnik koristiti u ostvarenju svog

arketinku strategiju moemo definirati kao sredstvo za ostvarenje marketinkih ciljeva poduzetnika. Unutar konkretnog okruenja, marketinka je strategija u meuzavisnosti s trima snagama koje se na engleskom nazivaju 3C (customer, competition, corporation), ili 3K (kupci, konkurencija, korporacija). Pritom, proces operacionalizacije marketinke strategije najee se dijeli u dvije faze, i to: izbor ciljne trine skupine (selekcija trine skupine kupaca ili potroaa koju poduzetnik eli pridobiti za svoje proizvode ili usluge); te definiranje marketinkog miksa (izbor i kombinacija marketinkih elemenata koje poduzetnik koristi kako bi zadovoljio izabranu trinu skupinu). Sukladno tomu, govori se i o tzv. ciljnom marketingu koji se promatra kroz etiri faze (identificiranje trita s nezadovolje-

Jain, S. C.: Marketing Planning & Strategy, 5th Edition, South-Western College Publishing, Cincinnati 1997, str. 21. 2 Isto, str. 37.
1

Belch, G. E. & Belch, M. A.: Introduction to Advertising & Promotion An Integrated Marketing Communications Perspective, Irwin, Boston-Sydney 1993, str. 158.

juli 2013 www.instore.ba

63

Ciljni marketing se promatra kroz etiri faze (identificiranje trita s nezadovoljenim potrebama, implementacija trine strategije, izbor ciljnog trita te pozicioniranje pomou marketinke strategije). Treba razlikovati ciljni od masovnog marketinga. U prvom se sluaju definira marketinki miks za svako ciljno trite, dok se u masovnom marketingu s jedinstvenim marketinkim miksom nastupa na cijelom tritu.
glavnog i pojedinanih ciljeva. Razlika je u tome to strategija zahtijeva kompleksno marketinko planiranje aktivnosti kao sustava, a taktika je usmjerena na pojedinane odluke koje se odnose na elemente marketinga kao sustava. Iz sheme 1. razabire se da je odreivanje i formulacija ciljeva i podruja na kojem tvrtka djeluje temelj odreivanja marketinkih ciljeva i marketinke strategije. Iz prikaza 1. vidljivo je da se proces stvaranja strategije moe podijeliti u tri faze, i to prikupljanje informacija, analiza i odreivanje ciljeva i politike te donoenje odluke, odnosno realizacija. Prikupljanje informacija iz internih i eksternih izvora kontinuiran je proces. Nositelji odreivanja strategije nastojat e ustanoviti to vie bitnih podataka o gospodarskim, drutvenim i politikim trendovima te tehnolokom razvoju koji utjee na odreenu tvrtku. Drugim rijeima, valja prikupiti informacije o okruenju koje utjee na aktivnost tvrtke. Analiza internih i eksternih informacija nuna je da bi se odredili mogui smjerovi akcije. Svaka mogunost mora se analizirati u

svjetlu pogodnosti, ali i razlika vezanih za nju, u neposrednoj budunosti i u duem razdoblju. Na temelju vie mogunosti, poduzetnik i vodstvo tvrtke donose odluku koja se moe izraziti na ovaj nain: To je ono to emo uiniti na temelju mogunosti koje nam prua okruenje, to su resursi koji e nam posluiti ostvariti ciljeve, a to je konano politika koja odreuje nain upotrebe resursa.

Marketinka strategija oznaava ideju vodilju samog marketinkog planiranja, pa je marketinki plan detaljan program operacionalizacije marketinke strategije. U razvojnoj politici tvrtke strategiju moemo odrediti kao sposobnost i umijee upotrebe svih resursa zbog ostvarenja planiranih ciljeva.
Ciljevi tvrtke

Shema 1. Marketinki ciljevi i strategija

Podruje na kojem tvrtka djeluje Marketinki ciljevi

initelji okruenja: - drutveni - tehnoloki - dravni - konkurencijski

Ocjena trinih mogunosti

Stvaranje strategije

Izbor najbolje strategije za daljnje analize

Formulacija detaljnog programa radi ostvarenja marketinkih ciljeva putem odreene strategije
Izvor: Senei, J.: Marketing turistikog gospodarstva, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2005. str. 52.

Marketinki plan

Prikaz 1. Proces odreivanja marketinke strategije


Informacije Podaci o okruenju: - ekonomsko - drutveno - tehniko - politiko - konkurentsko - meunarodno Interni podaci: - marketing - proizvodnja - financije - istraivanje i razvoj - inenjering - rukovoenje
4

Analiza

Izbor

Realizacija

Alternative i rizici

Strategija, ciljevi i politika

Podruje utjecaja

- Planiranje - Organizacija - Informacijski sustav - Nagraivanje - Upravljanje

Izvor: Senei, J.: Marketing turistikog gospodarstva, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2005. str. 53.
Prema Rocco, F.: Marketinko upravljanje, kolska knjiga, Zagreb, 2000. str. 33-35.; preuzeto od Thomas, H. & Gardner, D.: Strategic Marketing and Management, John Wiley & Sons, New York 1985, str. 48.
5

Senei, J.: Marketing turistikog gospodarstva, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2005. str. 51-58.

64

juli 2013 www.instore.ba

u maloj radnji: predstavljamo STR

Petnaest godina iskustva je njen adut


Pripremio: Mario Trojer

Naziv radnje: M&V Vlasnica: Mira Abramui Mjesto: epe Datum otvaranja: 1998. godina Broj kasa: 1 Zaposlenih: 1

ma kvalitetna ponuda svjeeg voa i povra koje svakodnevno nabavlja od lokalnih proizvoaa. Najvjerniji kupci kod gospoe Mire su njeni prijatelji, komije i lanovi porodice koji sve potrebne namirnice za svoja domainstva nabavljaju iskljuivo u njenoj radnji. Imam nekoliko porodica koji kod mene u radnji namire svakodnevne potrebe. To su moji najvjerniji kupci bez kojih definitivno ne bih mogla opstati, istie Mira Abramui te dodaje kako u toku kolske godine u njenu radnju navrati veliki broj aka koji ovdje najee kupuju sokove i grickalice. Dok traje kola, aci esto navrate kod mene. Takoer, u mojoj blizini je autobuska stanica i esto mi putnici navrate i kupe neke namirnice za put. Veliki trgovaki centri nisu zaobili ni epe. U neposrednoj blizini samoposluge gospoe Mire je nedavno otvoren veliki trgovaki centar to mnogo oteava poslovanje samoposluge. Od tada, veina mojih nekadanjih muterija u mojoj samoposluzi kupuje samo one artikle koje su zaboravili kupiti u trgovakom centru, rijei su gospoe Mire koja napominje kako je otvaranjem trgovakog centra otvoreno 30-ak radnih mjesta, ali s druge strane, zatvoreno je oko 15 malih radnji, ime je isto toliko porodica dovedeno na rub egzistencije. Velika nezaposlenost i relativna nerazvijenost privrede su, po rijeima nae sagovornice, osnovni razlozi za sve manju kupovnu mo stanovnitva. Trenutno u ep-

u radi samo jedan proizvodni pogon dok se planiraju otvoriti jo dva u narednom periodu. Tek sa otvaranjem novih radnih mjesta, moe se oekivati vei standard kupaca, a s tim i mogunost za veom kupovnom moi, rijei su Mire Abramui. U ljetnoj sezoni samoposluga biljei mnogo vei promet nego u ostalim dijelovima godine. Najbolje idu sladoledi i voe koje gospoa Mira za svoje muterije rashladi u hladnjacima. Dobra lokacija trgovine u ljetnim mjesecima se itekako isplati. Ljeti prodam puno sokova, sladoleda i mnogo voa. Takoer, naveer mnogi krenu u etnju pa usput svrate po sok ili vodu. Mnogo je vea koncentracija stanovnitva u gradu pa se to odmah osjeti na veem dnevnom prometu, istie vlasnica samoposluge M&V. Nekonkurenost malih radnji naspram velikih trgovaca je oita i ovom sluaju. Male mare s kojima su prisiljeni poslovati dovode u bezizlazazan poloaj te su prisiljeni zatvarati svoje radnje. Naa sagovornica istie kako je upravo ova godina moda

neka prola vremena, koja pamte nai stari, u malim mjestima je dobar trgovac bio veoma cijenjena i veoma potovana osoba. To je bila osoba od koje su se nabavljale namirnice i stvari neophodne za svakodnevni ivot. Kvalitetan trgovac je to znao cijeniti te svoje muterije opskrbljivao najkvalitetnijom robom. epe, mali gradi izmeu Zenice i Doboja koji lei na obalama rijeke Bosne, nije izuzetak po tome. Dobar trgovac je vrijedan kao dobar komija, kau stari ljudi. Mira Abramui je upravo taj profil trgovca. Trgovac koji svojim kupcima uvijek stoji na raspolaganju. Kako nam je istakla na poetku razgovora, trgovinom se bavi ve due vrijeme. Iskustvo je stekla radei kod jednog lokalnog trgovca da bi 1998. godine otvorila vlastitu samoposlugu. Nakon to sam stekla neophodno iskustvo, odluila sam otvoriti svoju samoposlugu. Tako je poelo i traje ve skoro 15 godina, sa osmijehom kae naa sagovornica. Asortiman robe koju gospoa Mira ima u svojoj samoposluzi su osnovne ivotne namirnice te higijenske potreptine. Ono to posebno istie je veo-

kljuna za opstanak njene samoposluge. Razmiljala sam ukljuiti jo neke lanove porodice u biznis, da ih prijavim da rade, ali trenutno je to neizvodivo. Ovu godinu bih ocijenila kao najloiju otkad poslujem. Nikad dosada nije bila ovako loa situacija. Posla je sve manje, prihodi se konstantno smanjuju dok se reije poveavaju. Situacija nije nimalo lagana, ali nadam se najboljem. Daak optimizma s kojim je Mira Abramui zavrila razgovor pokazuje traak nade za izlaz iz ove delikatne situacije te veoma jasno pokazuje u kakvom se poloaju trenutno nalaze svi mali trgovci u naoj zemlji. Pritisnuti sa svih strana konkurencijom, raznim porezima i prirezima relativno (ne)uspjeno spajaju kraj s krajem. Pomo drave je minimalna ili je skoro pa nema. Ali, kvalitetan rad ovih ljudi i neizostavna borba za egzistenciju zna donijeti i relativno miran sljedei mjesec bez razmiljanja o eventualnom stavljanju kljua u bravu njihove samoposluge.

65

66

juli 2013 www.instore.ba

u maloj radnji: kako opremiti radnju

Sve za komiju
Autor: Miodrag Dimi, direktor razvoja, Speccon d.o.o. Beograd, misa@speccon.rs

Dispozicija opreme u trgovinama do 150 kvadratnih metara

Koncept ovog marketa je osmiljen tako da potroa u njemu moe zadovoljiti sve svoje svakodnevne potrebe. Vie nee imati potrebu da odlazi na pijacu, u pekaru ili vei supermarket zato to asortimanska ponuda ove trgovine predstavlja supstituciju za sve to
kasa od opreme sadri, pored kasa pulta, stolicu za kasirku, policu za glavnu vagu, parazit policu, policu za cigarete i potroake korpe.  Zona minut shopa je konceptualno osmiljena kao samostalan dio prodajnog prostora sa zasebnom kasom. Namijenjen je pruanju vrhunske usluge kupcima luksuznijih proizvoda, bez ekanja u redovima. U ovoj zoni se izlau skuplji proizvodi kao to su estoka pia, vrhunska vina, bombonjere, duhan i duhanski asesoar, kozmetiki preparati i slino. U minut shopu radi prodavac obuen da prezentuje svaki artikal i po potrebi ga zapakuje u ukrasni papir. Dizajn minut shopa treba da bude usaglaen sa tipom robe koja se u njemu izlae i treba da ima naglaeniju rasvjetu od ostatka prodajnog prostora. Zonu pijace je uvijek poeljno pozicionirati na ulazu u prodavnicu. Kada potroa ue u market, prvo na ta naie su gondole napravljene od drveta u kojima je izloeno voe i povre. Prirodni ambijent obogaen mnotvom boja i mirisa ostavlja pozitivan ambijentalni utisak na potroaa. Formirana pijaca ima kapacitet 30 gajbica to odgovara pijacama velikih marketa i dodatno je obogaena korpama od pletenog prua sa krupnim voem i povrem. Zona pijace se po pravilu vezuje sa zonom rinfuza, inei jednu ambijentalnu cjelinu u konkretnom marketu. Praktinost vezivanja ove dvije zone se ogleda u formiranju jednog zajednikog pulta za vagu na kome se moe izmjeriti koliina kupljene robe.  Zona prehrambenih proizvoda se standardno pozicionira u centralnom dijelu marketa.  Zona pekare je konceptualno bazirana na samouslunom tipu prodaje. Prednosti samouslune prodaje, pored finansijske utede zbog jednog zaposlenog manje, ogledaju se i u psiholokom pristupu kupovini kod potroaa koji im omoguava da izaberu ba onaj hljeb ili komad peciva koji im je zapao za oko. Kako je u ovom marketu akcenat stavljen na svjee proizvode, pekara strateki obavezno sadri pe za peenje svjeeg hljeba i peciva. Pored neprevazienog ambijentalnog utiska koji stvara miris toplih pekarskih proizvoda, potroai e se navii da uvijek mogu raunati na svje topli doruak ili uinu u marketu. Zona pekare sadri dvije drvene neutralne police za izlaganje dnevnog hljeba, dvije tople vitrine za izlaganje svjeeg peciva, neutralnu ugaonu policu za pakovani hljeb i razne namaze i pult za vagu.  Zona delikatesa sa prodajnim retropultovima je pozicionirana na kraju putnih pravaca. Tri hladne vitrine za delikates pruaju mogunost izlaganja izuzetno irokog asortimana koji odgovara asortimanu velikih marketa. Intencija je da se potroaima stavi na izbor paleta raznih sireva, suhomesnih proizvoda i usoljene ribe, obogaena rinfuzno izloenom paletom maslina, turije i slatkog. Novi asortimanski segment prodaje rinfuznog mariniranog povra mora biti podran sa dobrim izborom soseva i preliva. Bliskost zone delikatesa sa zonom pekare dozvoljava potroaima da eventualno naprave i sendvi po svom izboru. U okviru zone delikatesa se nalazi i zona vina sa dvije mobilne promo police za vina ija je funkcija, pored stimulisanja vezane kupovine, i mogunost povremenog organizovanja raznih degustacija. Prodaja svjeeg mesa u zoni delikatesa je izostala, s obzirom na to da je za pripremu i prodaju ovog tipa proizvoda potrebno izdvojiti oko 50 kvadratnih metara prodajnog i internog prostora. Treba napomenuti da je odnos internog i prodajnog prostora kod svjeeg mesa 2:1 u korist internog prostora. Ipak svjee meso je mogue plasirati u obliku zapakovanih porcija koje se mogu izloiti u zoni rashlade, tako da ponuda svjeeg mesa nije izopena iz asortimana.  Zona rashlade se pozicionira u okviru jednog prodajnog segmenta, i to u dijelu marketa u kome postoje instalacije koje mogu da podre rad rashladnih vitrina kao i podstanica. U zoni rashlade su rasporeena pia, sezonski proizvodi, mlijeni proizvodi, sladoledi, namazi i prilozi, delikatesni proizvodi, svjee

trategija opremanja marketa se oslanja na jasno definisanje dva osnovna koraka preciziranje asortimana i pozicioniranje opreme. Prodajni prostor od 100 kvadratnih metara (plus dodatnih pedesetak kvadrata, koji se odnose na skladini prostor) dozvoljava realizaciju raznih pristupa u formiranju asortimana.

Ovoga puta smo se opredijelili za nestandardni pristup, koji se bazira na svjeim proizvodima i vrhunskoj usluzi. U odnosu na opredijeljeni asortiman sprovodi se zoniranje marketa na prodajne i interne zone i pozicioniranje opreme.  Zona kasa se standardno pozicionira u blizini ulaza/ izlaza iz marketa. Praktinost ovog rjeenja se ogleda u jasno definisanim putnim pravcima koji navode potroaa da obie itav market kako bi obavio i najjednostavniju nabavku, ime se potencijalno stimulie impulsivna kupovina. Zona

juli 2013 www.instore.ba

67

meso, smrznuta tijesta, voe i povre, riba i morski plodovi.  Zona nehlaenih pia se pozicionira u sistemu zidnih polica velike nosivosti zbog teine robe koja se na njima izlae.  Zona higijene je prostorno izolovana od zona koje sadre svjee proizvode i u njoj se izlau proizvodi papirne galanterije, kune higijene, line higijene i slino.  U zoni putnih pravaca 42 posto prodajnog prostora je predvieno za nesmetano kretanje potroaa, dok se 58 posto prodajnog prostora nalazi pod opremom. I dalje se odrava odnos ukupnog prodajnog prostora i internog prostora 2:1 u korist prodajnog - oko 67 posto pripada prodajnom prostoru.  Interne zone u marketu su zona magacina, zona kancelarija, zona garderoba i toaleta za zaposlene, kao i zona podstanice za rashladne vitrine i rek ormana za automatsko upravljanje opremom. Hladni dio magacinskog prostora sa pripremom delikatesa i proizvoda od brana ini polovinu internog prostora oko 25 kvadratnih metara. Koncept ovog marketa je osmiljen tako da potroa u njemu moe zadovoljiti sve svoje svakodnevne potrebe. Komije, koje predstavljaju ciljnu grupu ovog marketa, vie nee imati potrebu da odlaze na pijacu, u pekaru ili vei supermarket zato to asortimanska ponuda ovog marketa predstavlja supstituciju za sve nabrojano. Velika ponuda svjeeg voa i povra, raznih mariniranih proizvoda, uvijek toplo pecivo i hljeb, mogunost da potroa sam napravi svoj sendvi ili kupi zapakovan poklon za svaku priliku i slino, pomoi e vlasniku komijskog marketa da razmazi svoje potroae i navikne ih da postanu njegovi vjerni kupci i svakodnevni posjetioci.

PROJEKAT OGLEDNOG LAYOUTA ZA MALU PRODAVNICU DO 150 m2

O kompaniji

CIGARETE

pult za kese

Speccon d.o.o. je privredno drutvo za unapreenje potronje i proizvodnje. Osnovano je 1990. godine. Osnovna djelatnost je projektovanje, proizvodnja i distribucija neutralne opreme od drveta i metala kao i kasa pultova za velikoprodajne i maloprodajne objekte, uz izradu funkcionalnih projekata proizvoda, tehnolokih linija i dispozicije opreme prodajnog i magacinskog prostora.

IZLAZ ULAZ

KAFA

BONBONJERE

PARFEMI, KREME DESODORANSI

CIGARETE
h=220cm

ESTOKA alkoholna PIA

EKSKLUZIVNI PROIZVODI

KVALITETNA VINA

PULT ZA UVIJANJE MINI KONDITORI

DUVAN i ASESOAR NEDELJNA TAMPA

DUVAN i ASESOAR NEDELJNA TAMPA

PIVO

apetisani

apetisani

parazit

parazit

BANANE I KRUPNO V&P - 5 nivoa -

kremovi
okolade

parazit

CIGARETE

+4C/+8C +4C/+8C +4C/+8C +4C/+8C +2C / +4C +2C / +4C


JAJA

bombonjere

-3 nivoa 12 gajbica

POVRE -3 nivoa 6 gajbica

PIVO
BEZALKOHOLNA PIA SOKOVI NEKTARI

bombone

VO]E i POVR]E

VODA

h=1 75 cm: w= 4 0cm

keks
ind.kolai ratluk

BEZALKOHOLNA PIA

RINFUZ 12 kutija V=20lit sa ka { ikom

slatki konditori

-3 nivoa 12 gajbica

VO]E i POVR]E

ele alva

SOKOVI i NEKTARI

AKCIJA

mini sokovi

parazit

mini sokovi

parazit

min i konditori

AKCIJA

h= 205 cm: w=

VODE
DELIKATES MLE NI NAMAZI i PRILOZI DELIKATES MESNI

SVE ZA KU]U

h=1 75 cm: w=

5 0cm

5 0cm

slani konditori

prerada povr } e konzerve

prerada vo } e

parazit

instant proizvodi
h=1 75 cm: w= 5 0cm

kafa aj

LINA HIGIJENA

sir } e

ulje
parazit apetisani

KUNA HEMIJA

+2C/+4C

+0C/+4C KOMORA ZA DELIKATES

+0C/+4C KOMORA ZA SIREVE

REK
+2C / +4C
JOGURT, MLEKA,SOKOVI mala i velika pakovanja

slani konditori

cerealije

sosovi

ke~api

za~ini

supe

MLEKO dugotrajno

so

PAPIRNA GALANTERIJA

testenine

"zdrava hrana"

bra { no

pirina~

KANCELARIJA POSLOVODJE

ORMAR administrator

SEF
ELEKTROORMAN

parazit prezle
SMRZNUTI PROGRAM SLADOLEDI
-18C/-22C

ODMOR ZAPOSLENIH

VINO 40 boca

+30C/+4 0C

PECIVA - 3 nivoa self-service

DNEVNI HLEB self-service 4 nivoa -

DNEVNI HLEB self-service 4 nivoa -

@ESTOKA PI]A 40 boca

AKCIJA

h=206cm: w= 4 0cm ENSKA GARDEROBA

SMRZNUTI PROGRAM POVR]E i VO]E

BAGET +30C/+40C

50 vekni

-18C/-22C

- 3 nivoa -

self-service

PECIVA

MAGACINSKE POLICE
MASLINE, TUR[IJE, USOLJENA RIBA

sve za kolae

RIBA , MORSKI PLODOVI

SMRZNUTI PROGRAM

prezle

-18C/-22C

+2C / +4C

AKCIJA

DELIKATES SUVOMESNATI

SMRZNUTI PROGRAM TESTA

MUKA GARDEROBA

-18C/-22C
+4C / +8C

h=220cm: w=70cm

i HLEBA za PE^ENJE

PRIPREMA TESTA, PECIVA

+2C / +4C

AKCIJA

DELIKATES KOBASI^ARSKI

-18C/-22C

+4C / +8C

MASLINE, TUR[IJE,SLATKA

VAGA
ROLL CAGE ROLL CAGE

+4C / +8C

+4C / +8C +4C / +8C

+2C / +4C

AKCIJA

DELIKATES MLE^NI

+4C / +8C

KOMORA ZA SMRZNUTA TESTA I PECIVA

+2C / +4C

+4C / +8C

+4C / +8C +4C / +8C

+4C / +8C

INTERNI PROSTOR

INTERNI PROSTOR

+2C/+4C

EKONOMSKI ULAZ
KOMORA ZA MLEKO i kiselomle~ne proizvode

KOMORA ZA JAJA

PODSTANICA

PRIPREMA DELIKATESA

68

juli 2013 www.instore.ba

u maloj ranji: za lake poslovanje


Savjeti pri prelasku sa starog na novi softver

Veliki i vaan projekat


Prenos podataka iz starog u novi poslovni program, tzv. migracija podataka, je najzahtjevniji dio procesa modernizacije softvera
Autor: Miroslav Saraevi, direktor poslovnog razvoja, Logosoft, www.logosoft.rs

kupcima/dobavljaima, itd.) mogu da se povuku izvezu iz starog programa. Ovo posebno vai za podatke o artiklima, koji su ubjedljivo najobimniji. Ako imate nekoga ko vam odrava stari program, traite mu ovu informaciju. On nee biti oduevljen ovim pitanjem, jer mu to znai kraj saradnje sa vama (i zarade od vas), pa ete uslugu izvoza podataka, ako je mogua, vjerovatno morati da platite. Saznajte koliko i ukalkuliite to u trokove projekta.

ijeili ste da konano preete na bolji softver. Stari je odsluio svoje, ne prua vam vie dovoljno podataka, troi vam suvie vremena, nema funkcije koje vam trebaju. Odabrali ste ve i nasljednika, i blii se trenutak uvoenja i poetka rada na novom poslovnom softveru. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoi u ovoj fazi.

Saznajte, takoer, i u kojem formatu mogu da se izvezu podaci najee je u pitanju Excel tabela, i to je u redu, jer i veina novih programa ima mogunost da se u njih uvoze podaci iz Excel tabela. Ako meutim nemate nikoga ko vam odrava stari program, traite pomo od firme koja vam prodaje novi softver: vidite da li oni pruaju uslugu unosa podataka (i po kojoj cijeni), a spremite se i na mogunost da sve podatke unesete runo. Ovo posljednje jeste moda najjeftinija varijanta, ali vam je ne preporuujem: oduzet e vam mnogo vremena, i neizbjeno ete napraviti greke pri unosu. Vano je da pitate dobavljaa novog softvera za uputstva prilikom unosa podataka, i da ta uputstva ispratite. Odvojite i dovoljno vremena za sve ovo. Migracija podataka traje

najdue, i najstresniji je dio cijelog procesa. Nekada se migracija podataka zavri relativno jednostavno i brzo, ali nekada traje po sedmicu-dvije, i vie, zavisno od aurnosti uesnika. Obuka Obuka u koritenju softvera je drugi po vanosti dio ukupnog procesa. Vremenski je mnogo manje zahtijevna od migracije podataka. Nemojte poinjati poslovno koritenje novog softvera bez obuke, ma kako bili samouvjereni: postoji opasnost da vi ili neko iz vaeg tima napravi greke ije bi ispravljane trajalo moda i due od trajanja obuke. Provjerite da li je cijena obuke ukljuena u cijenu softvera koji kupujete, i ako nije, koliko kota, koliko traje, zatim gdje i kako se izvodi. Poto e vam po zavrenoj obuci vjerovatno jo poneto biti nejasno, dogovorite sa dobavljaem softvera procedure kojima bi obnavljali svoje znanje. Instalacija softvera Dogovorite sa svojim dobavljaem softvera sljedee: da li e instalaciju softvera na

vae raunare izvriti dolazei kod vas, ili morate da nosite raunare kod njih, da li se instalacija dodatno naplauje, moe li se izvriti van vaeg radnog vremena (da ne bi trpio redovan posao). Instalacije softvera, zavisno od broja raunara, se zavravaju u jednom, najvie dva dana. Zakljuak Uvoenje novog softvera je veliki i vaan projekat, i ovom procesu se ne smije pristupiti olako. Osim novca, odvojte dovoljno vremena (i ivaca). Takoer, vano je da za sve faze procesa delegirate nekoga ko e biti direktno ukljuen nemojte se oslanjati samo na dobavljaa softvera. Tako ete imati punu kontrolu nad procesom i osigurati njegov uspjeh.

ta je najvanije u procesu prelaska na novi softver:


Prenos podataka Za nesmetan rad u novom softveru potrebni su vam uglavnom svi podaci koje ste imali i u starom. Prenos podataka iz starog u novi poslovni program, tzv. migracija podataka, je najzahtjevniji dio procesa modernizacije softvera. Zato morate provjeriti da li podaci (o artiklima, cijenama,

70

juli 2013 www.instore.ba

periskop

Globalizacija bijede

Autor: Kenan Utovi

njigu istoimenog naslova objavio je Michel Chossudovsky, kanadski ekonomist i profesor ekonomije na Univerzitetu u Ottawi. On pokazuje kako novi svjetski poredak preivljava hranei se ljudskom bijedom i unitavanjem ivotne sredine. S druge strane primjeuje stvaranje socijalne sagregacije, poticanja rasizama i sukoba, te ukidanja prava ena. Pojam globalizacije poeo se spominjati jo u Prvom svjetkom ratu, meutim aktuelan je postao u posljednjih dvadeset godina, odnosno od kraja Hladnog rata. Nakon velikog broja ratova koji su vladali u prolom stoljeu, globalizacija se promovisala kao rjeenje veine problema ratom osiromaenih svjetskih sila. Temu globalizacije ovaj put spominjem jer sam imao veliku ast da me kontaktirala moja mentorica sa magistarskog studija, prof. dr. sc. Zijada Rahimi, i saopila mi da je izdala sa svojom kolegicom doc. dr. sc. Najla Podrug novu knjigu pod nazivom Meunarodni menadment, te da mi jedan primjerak eli pokloniti. Prolo je tri godine od kako sam zavrio svoj postdiplomski studij i zaista mi je ovo bila velika ast i zadovoljstvo. Knjiga je zaista jako kvalitetno uraena, i svakako je preporuujem svim menaderima koji razmiljaju globalno, ali i ostalima jer je tema jako aktuelna i zanimljiva. U prvom dijelu autorice se dotiu tema globalizacije i internacionalizacije, te vanosti poznavanja okruenja i nacionalne kulture meunarodnih trita. U drugom dijelu su obraene teme meunarodnog stratekog menadmenta, menadmenta ljudskih potencijala, procesa organizacije i kontrole, dok na samom kraju autorice daju pregled leadershipa i etikih izazova u meunarodnom menadmentu. Globalizacija se u Bosni i Hercegovini najee gleda kroz prizmu siromatva. Naslovi koji se jo mogu nai u medijima su sljedei: Globalizacija u svijetu, a kod nas nema stranih investicija, Globalizacija je zapela na islam, Globalizacija je najvei krivac za.... Svi ekonomsti se slau u jednom. Najtee se sa globalizaci-

ulazi u green field investicije, ulaganje u manje razvijene zemlje je evidentno. Bilo kako bilo, injenica je da godinje 11 miliona djeca umire od gladi i izljeivih bolesti, a 840 miliona ljudi gladuje stalno. Novac koji je potreban da nahrani gladnu djecu, razvijene zemlje zapada plaaju za alkohol. Drave danas postaju premale za velike i prevelike za male probleme, a jaz izmeu bogatih i siromanih postaje sve vei. Veliki ele jo vie, bre, oni trae, kupuju i prodaju, svakodneveno. Za one koji manje poznaju globalizaciju definicija je sljedea: Globalizacija je momenat kada ode u neko zabaeno selo u dravi, i umjesto da vidi kako stanovnici tog sela muzu krave, na DVD-u gleda film Mamurluk 3, koji se tek prikazuje u kinima. Poenta nije u tome da narodi prosto ude modernim stvarima, nego da je ovo vrijeme promjena u svim sferama naih ivota, i da se svi prosto ustrojavamo u skladu sa nekim globalnim poretkom, koji niti znamo ta je, niti smo svjesni da se redamo i to nam je to potrebno. Danas niti jedno politiko obeanje nije validno ako se ne spomene globalizacija, niti jedna emisija na TV-u nee biti dovoljno propraena ako se ne dovede gost koji nam, gle sad uda, nee probati objasniti gdje se mi to zaista i redamo. Jo ako se smatra ekspertom, eto nama i objanjenja gdje smo mi u ovom kordinatnom sistemu konfuzije. Meutim veina njih danas ne razumije da globalizacija nije samo ekonomska, nego da je isto tako i politika, tehnoloka, kultura, obrazovna... Prije svega ona je komunikacijska. Vano je napomenuti da globalizacija nije neto to se dogaa tamo negdje, i da e Bosnu i Hercegovinu kao i veina drugih stvari zaobii. Globalizacija je svuda oko nas. Prema tome mi trebamo pouriti prema svijetu koji nam odmie, a ne gledati ga kako prolazi pored nas. Ako ne prihvatimo izazove, doi e vrijeme kada e nas svijet prestati izazivati, i onda je to problem. Znajte, da globalizacija nije neka sluajna i prolazna pojava. To je promjena naih ivota. To je na ivot danas. Na pjesnik Kemal Mujii je rekao: ...Globalizacija je neto to osjeamo na vlastitoj koi, ali o njoj ne znamo gotovo nita...

Za one koji manje poznaju globalizaciju definicija je sljedea: Globalizacija je momenat kada ode u neko zabaeno selo u dravi, i umjesto da vidi kako stanovnici tog sela muzu krave, na DVD-u gleda film Mamurluk 3, koji se tek prikazuje u kinima.
jom nose male zemlje i mali narodi. Bosna i Hercegovina naravno spada u ovu grupu. Jedini nain da se borimo sa ovim fenomenom jeste racionalnije koritenje prirodnih resursa, uspostavljanje efikasnijeg politikog, pravnog i ekonomskog okvira za svakodnevno djelovanje, kao i vraanje tradicionalnim vrijednostima. Postavlja se pitanje onda kako su najvee ekonomske europske sile u zadnjih par godina doivjele i najvee krize, pogotovo njihovi finansijski sektori. Upravo zbog finansijske krize pojam globalizacije u posljednje vrijeme spominje se sa negativnim konotacijama. Neke od njih su da ljudi Treeg svijeta ive u velikom siromatvu, globalizacija nije osigurala stabilnost, zapadne zemlje prisiljavaju siromane na ukidanje trgovinskih barijera. Okoli je uniten, politiki okvir korumpiran, a povean je i broj nezaposlenih. Pobornici globalizacije pak smatraju da je kretanje kapitala jedna od najpozitvnijih injenica dananjice. Bilo da se kupuje postojea ekonomska infrastruktura ili

juli 2013 www.instore.ba

71

72

juli 2013 www.instore.ba

periskop iz regije
Pogled iz Slovenije

Kulturna evolucija
Pie: doc.dr. Samo Uhan, Fakultet drutvenih nauka

EU i nacionalno resetovanje
Pie: prof.dr. Prof. dr Mladen Vedri

Pogled iz Hrvatske

ivimo u vrijeme kada skoro ne proe nijedan dan, a da zajedno sa dijagnozom drutvenog stanja ne dobijemo i ad hok rjeenje za budui drutveni razvoj. U Sloveniji, a naroito u dijelu njene politike i ekonomske struke, dugo vremena je bilo prisutno izjednaavanje drutvenog razvoja sa ekonomskim rastom. Strategija razvoja Slovenije, kao prvi prioritet navodi konkurentnost privrede i njen bri napredak iako u isto vrijeme kao drutveni cilj navodi i poboljanje kvaliteta ivota. U pripremama za novu strategiju ve moemo nai potrebu za raspravu o idealima, ali se ona pomjera u budunost, jer se ideali mijenjaju veoma sporo. Pitamo se moda da li je ba sporost promjena razlog, da se ova tematika mora postaviti na prvo mjesto? Savremene studije drutvenih promjena prevashodno proizlaze iz takozvane teorije modernizacije, koja drutvene promjene objanjava sa prelazom od tradicionalnih prema idealima racionalno-legalne vlasti. Ako je proces modernizacije povezan sa ekonomskim rastom, proces postmodernizacije povezuje se sa tendencijom maksimiranja kvaliteta ivota.

iroke rasprave da je osim ostatka svijeta i Europa stigla u zonu krize, a zatim hiljade stranica kako pronai izlaz, zamijenjeno je novim iznenaujuim dogaajima. I to ne samo injenicom da je Hrvatska izgubila od kotske ili Portugala, nego da nas tek nekoliko dana dijeli od ukidanja i kontrole pasoa na veini okolnih granica i da EU postaje realnost. Poevi od izdavanja novih linih dokumenata, do mogunosti koritenja znatno veih iznosa sredstava razliitih EU fondova. No, EU je i pria o novim odnosima s lanovima CEFTA-e, kao i rasprava jesmo li dalje ili blie uvoenju eura kao nacionalne valute. EU je i pitanje uvoenja viza za turiste iz drava s populacijom natprosjeno plateno sposobnih gostiju. Negdje u dubini je prisutno i pitanje to sa EU se moe i mora uiniti da se ekonomski stroj pokrene i stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovnitva (51%) priblii EU prosjeku od 65%. esto je percepcijski prisutno ogranienje; mala smo drava (56,542 km2) s tek nepunih 4,5 miliona ljudi. Prole godine izvezli smo robe za 9,6 milijardi eura, tek nas neto popravlja nerobni izvoz (itaj: turizam) sa 6,7 milijardi eura prihoda, to ini da smo bili u mogunosti pokriti ukupni uvoz od 16 milijardi eura. to je s dravom koja se prostire na 697 km2 u kojoj ivi priblino 5,5 miliona stanovnika. U toj dravi ostvaruje se ukupni BDP od 325 milijardi dolara, to je vie od 60 hiljada dolara per capita, te u proloj godini ostvaren je izvoz od 408 milijardi dolara. Gdje je to i ko je to? Podaci su to, i to aktuelni, za Republiku Singapur. Nedostaje joj teritorije povrine za izgradnju cesta, stanovanja i poslovnih zona. I to ini? Uvozi zemlju i nasipa more. Teren se kroz par godina slijee; odmah se urbano planira i sade zelene povrine. Istovremeno projektira i budue graevinske zone.

Ekonomska razvijenost drutva je nuni, ali ne i dovoljni uslov za drutveni razvoj, ako ga razumijemo u smislu postizanja kvaliteta ivota.
U posljednjih 30 godina, naroito u visokorazvijenim dravama, dolo je do blagostanja i takozvanog postmodernog kulturnog preokreta - sindroma promjena koje obiljeava nov odabir vrijednosti, koje su uobliene u stanju ekonomske (socijalne) i fizike sigurnosti. Dokazuju se takozvane emancipatorne vrijednosti, gdje prednjai pojedinac, njegova sloboda, samoispunjenje i stvaralako djelo. Mnogobrojne studije dokazuju da na stvaranje takve orijentacije ekonomski rast nema vie direktni utjecaj, ve je stvorena demokratska kultura tih drava. Govorimo o kvalitetno drugaijem sistemu vrijednosti i ubjeenja, to se iskazuje u tome kako ljudi gledaju na ivot i ta od njega oekuju. Novi sistem vrijednosti nije samo posljedica drutvenih promjena, nego ba u tolikoj mjeri te promjene i pravi. U zaotrenim recesijskim vremenima nije teko predstavljati argumente koji takvoj filozofiji zamjeraju nekritiki idealizam i odsutnost empirijske podloge. Ako se fokusiram samo na Sloveniju, odgovori iz najnovijeg svjetskog istraivanja vrijednosti ubjeuju u utemeljenost postmoderne teze. Ekonomska razvijenost drutva je nuni, ali ne i dovoljni uslov za drutveni razvoj, ako ga razumijemo u smislu postizanja kvaliteta ivota. Produbljena analiza koja ukljuuje i tvrde podatke, razotkriva, da na drutveni razvoj vrlo negativno utjee klimav integritet sistema i nisko povjerenje u djelovanje institucija, dok razvojno ubrzanje obezbjeuju ba gore pomenute emancipatorne vrijednosti. Suvie optimistiki za dananje vrijeme?

Negdje u dubini je prisutno i pitanje to sa EU se moe i mora uiniti da se ekonomski stroj pokrene i stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovnitva priblii EU prosjeku.
Hrvatska danas ima skoro 40 posto obradive povrine izvan funkcije. Nedavno, sudjelujui na konferenciji na Bledu, spomenuta je injenica da potronja mesa per capita u Kini vrtoglavo raste. I u zadnjih pet godina gotovo se udvostruila; na vie od 60 kg po glavi stanovnika u odnosu na EU potronju od 80 kg, nestvarno visokih 120 per capita u SAD, ali i nestvarno niskih, ispod 20 kg po stanovniku u Africi. I to sada? Povezati injenicu da i pojedine drave u EU to prepoznaju; proizvode i izvoze (Danska), a da istovremeno proizvodnja bijelog mesa najbre raste. Istovremeno, injenica je da ratarska proizvodnja tek svoju punu vrijednost ostvaruje kada se vri konverzija u mesne proizvode; gdje li je samo nestao onaj uveni nacionalni brend: baby beef?!

juli 2013 www.instore.ba

73

Pogled iz Srbije

Braa Liman iz naeg sokaka


Pie: Milan ulibrk, v.d. glavnog urednika NIN-a

da se sve vei dio biznisa seli u sivu i crnu zonu. Ni jedno, ni drugo nije dobro. Za sada tri glavna igraa, Dai, Vui i Dinki nisu uspjeli da nau zajedniki jezik. Pri tome Vui i Dinki alju signale da su spremni i na nepopularne mjere poput neke vrste ograniavanja, odnosno kontrole plata u javnom sektoru i penzija, ali Dai se tome otro protivi. Da zlo bude vee, ni zamrzavanjem plata i penzija do kraja godine ne bi moglo da se utedi vie od etiri-pet milijardi dinara, a to je tek nekih dva posto mogueg manjka u budetu. Rezovi e, dakle, morati da budu mnogo bolniji. A ako u Vladi ne mogu da se dogovore ni o kontroli plata, koje su uz to za 20 posto vee nego u privatnom sektoru, kakve li su tek anse da e postii konsenzus o paketu, iji bi dio morali da budu i otkazi za nekoliko desetina hiljada prekobrojnih u javnom sektoru. Oito je da e sastav novog paketa ekonomskih mjera, kao i do sada, biti plod politike odluke, prije svih Aleksandra Vuia da li e u dogledno vrijeme biti vanrednih parlamentarnih izbora. Ako se odlui za izbore, teko da e i Vui rizikovati da zamrzavanjem plata i penzija izgubi podrku 2,2 miliona budetskih abonenata, zaposlenih u javnom sektoru i penzionera. I on zna da nepopularne mjere nisu dobre za popularnost.

tanje u budetu Srbije sredinom godine u mnogome podsjea na situaciju u kojoj je prije pet godina bila Lehman Brothers banka, iji se bankrot i formalno tretira kao poetak globalne krize. Ako se negativni trendovi iz prvog dijela godine ne zaustave i preokrenu, premijer Ivica Dai, prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vui, ministar finansija i privrede Mlaan Dinki i njihove kolege iz Vlade rizikuju da ih jednog dana kritiari optue da su braa Liman iz naeg sokaka, jer drava klizi ka ivici bankrota. Kljuni problem Vlade je to ona u ovom trenutku i nema pravih rjeenja. Tim prije to je ovoga puta minus u dravnoj kasi od 700 miliona eura za samo etiri mjeseca prevashodno posljedica dramatinog podbaaja prihoda od PDV-a, akciza i poreza na dobit i dohodak graana. Dva su mogua razloga za to. Prvi je pad prometa i usporavanje privredne aktivnosti, to bi privredu ponovo moglo da gurne u recesiju, a drugi je

74

juli 2013 www.instore.ba

tehnologije studija sluaja

Revolucionarno otkrie
Autor: Per Anderson, specijalista Tetra Paka

Pria o prvoj aseptinoj kartonskoj boci na svijetu

Per Anderson, specijalista Tetra Paka za brizganje plastike, objanjava kako je stvaranje najbre maine za injekciono presovanje na svijetu bilo od presudne vanosti za lansiranje prve aseptine kartonske boce na svijetu za distribuciju na ambijentalnoj temperaturi
Koncept
Oslanjajui se na svoje iskustvo smislili smo koncept za injekciono presovanje pomou koga bismo mogli sniziti trokove i poveati brzinu proizvodnje. Na cilj je bio smanjiti veliinu opreme za injekciono presovanje i ugraditi je u samu mainu za punjenje, pojednostavljujui tako proces to je vie mogue. Jedan ciklus injekcionog presovanja traje 1,44 sekunde i ini ovaj sistem najbrim na svijetu i prvim koji je ugraen u mainu za punjenje aseptinih kartonskih boca. zahtjeva plastini vrh. Bio nam je potreban tanak vrh kako bi tena plastika mogla brzo da se zamrzne poslije oblikovanja, ali morao je da bude dovoljno robustan da izdri udarac u sluaju pada. Pored toga, bilo je potrebno da pronaemo novu svjetlosnu barijeru za zatitu proizvoda. Obino koristimo aluminijsku foliju, ali u sluaju TEA-e bi plastini vrh obavljao i tu zatitnu ulogu da garantuje rok trajanja proizvoda. Za to je bilo potrebno smisliti novi recept za mjeavinu polimera. Da bi se tijelo boce i poklopac spojili na proizvodnoj liniji, zatvara se stavlja u mainu za pakovanje gdje se postavlja na vrh rotirajue osovine, vrstu vretena koje rotira fazno. Ambalaa se sjee iz rolne i formira tijelo boce koje se postavlja na istu osovinu na koju i zatvara. Osovina sa zatvaraem i kartonskim tijelom se stavlja u kalup i plastini vrh se oblikuje. Otopljena plastika se zavari za zatvara i za ivicu kartonskog tijela prije nego to ovrsne u kalupu. Inovativna razlika u odnosu na tradicionalno injekciono presovanje se sastoji u tome to smo mi umjesto sistema sa jednim otvorom za ubrizgavanje napravili sistem sa etiri, odnosno kalupe sa etiri otvora.

evolucionarna tehnologija za injekciono presovanje razvijala se postepeno, zahvaljujui razmiljanju zasnovanom na iskustvu, tehnikoj strunosti i kreativnosti. Zahvaljujui tome, prva aseptina kartonska boca na svijetu, Tetra Evero Aseptic (TEA) postala je realnost. Stvaranje TEA-e zapoeli smo sa eljom da napravimo ambalau koja moe da se otvara kao boca, da se iz nje sipa kao iz boce, a da pri tome sauvamo ekoloku i funkcionalnu efikasnost kartonske ambalae. Meutim, za to je bilo potrebno da napravimo plastini vrh koji bi mogao da spoji otvor sa kartonskim tijelom boce, istovremeno vodei rauna o tome da tenost ostane bezbjedna i na mjestu. Injekciono presovanje je jedan od najeih proizvodnih procesa u svijetu i koristi se za proizvodnju, naprimjer mobilnih telefona, raunara, sportske opreme i DVD-jeva.

Vea vrijednost za kupca


Stalno nastojimo da pomjerimo granice mogueg u nastojanju da poveamo efikasnost proizvodnje za nae klijente. Meutim, za proizvodnju 10.000 komada ambalae po satu, u kalupima sa etiri otvora, blizu smo fizikih granica tehnologije za injekciono presovanje. Za prevazilaenje ove granice proizvodnih kapaciteta bit e potrebne inovacije na polju materijala koje koristimo. Naprimjer, ako bismo bili u mogunosti da koristimo tanke polimere koji bi imali iste fizike karakteristike kao i polimeri koje trenutno koristimo, onda bismo mogli jo vie da ubrzamo proces injekcionog presovanja.

Ka industrijskoj proizvodnji
Nakon to smo prevazili prvobitni izazov stvaranja ideje i njenog testiranja, suoili smo se sa jo teim zadatkom u razvoju projekta pretvoriti koncept i simulator u proizvodni proces koji bi mogao da funkcionie u industrijskim uslovima i mogao da se ugradi u mainu za punjenje. Meu mnogim izazovima u razvoju projekta bile su fizike karakteristike koje

juli 2013 www.instore.ba

75

76

juli 2013 www.instore.ba

trendovi
Kako postati gospodar sebe, svog vremena i prostora

Stereotip je sruen
Pretjerana sigurnost je nesloboda. Pretjerana sloboda je haos. Balans izmeu sigurnosti i slobode je stanje dobrog, domainskog upravljanja samim sobom, prostorom i vremenom koji su nam dati na upravljanje. Iskoristimo to do maksimuma. Bit emo efikasniji i sretniji
Autor: Dragan Petrovi, Management Consultant

stvari, nae radno mjesto? Odgovori lee u inovacijama koje lideri nemilosrdno uvode u svoj rad Vodee kompanije su ve krajem dvadesetog stoljea krenule u drastine promjene ovog faktora poslovnog trougla. U prvoj fazi, redefinisao se kancelarijski prostor od zatvorenih pojedinanih kancelarija, krenulo se ka skockavanju, a zatim i ka otvorenom prostoru, gdje svi zaposleni sjede za stolovima jedan do drugog, bez ikakve pregrade, gledajui i sluajui razgovore kolega oko sebe, sa ciljem da se bolje meusobno poveu. Kada sam prvi put doao u kontakt sa ovim nainom tretiranja radnog prostora, bio sam okiran. Percipirao sam veliku nehumanost poslodavca, koji od zaposlenih eli da stvori nevane mravce koji rade za njega, igrajui se njihovim egom. A zatim sam otkrio jo jedno udo; tu su bili i slobodni stolovi za goste koji mogu da sjednu i rade za bilo kojim stolom iji je stalni korisnik trenutno na slubenom putu, bolovanju, odmoru Za mene, tada, prosto nezamislivo! Vremenom sam shvatio da je ruenje ovog stereotipa najbolji nain za poveanje fleksibilnosti, fokusiranja na sutinu i ako hoete, ak i osjeaja pripadnosti organizaciji. Dakle, nije vano gdje sjedi, ve kako koristi instrumente za rad koji su ti na raspolaganju i kakve rezultate njima postie. Tajne unutar organizacije nestaju, a mudra izreka kae: Slab si onoliko koliko tajni nosi u sebi Eto razlike izmeu organizacija sa tajnama i organizacija u kojoj je otvorena komunikacija pokretaka snaga stvaranja dodatne vrijednosti. A za tajne poslovne razgovore predvieno je nekoliko sala za sastanke i to je to Stereotip je sruen. Umjesto svakog dana idem na posao da zasjednem na

svoju stolicu i uvam je objema rukama doli smo do realnosti: moj posao je svugdje i kod kue, i na putu I stvarati umjesto rtvovati se - postaje mogue.

VRIJEME
Stereotip II: Radno vrijeme je ogranieno Stres. Uglavnom uzrokovan nedostatkom vremena. Ne moe se bez njega, ako smo ozbiljno u biznisu. Ljekari kau da stres ne moe da se eliminie, ali moe da se znaajno smanji. Pa kako da to uradimo? Poznati menadment guru Zig Ziglar je rekao: Mi nemamo problem s vremenom, ve sa listom prioriteta i posveenosti istima, i dalje to opisao sindromom posljednjeg dana pred godinji odmor. Kako je mogue da tog dana stignemo da ispunimo sve zadatke koje smo sebi postavili za taj dan? Vjerovatno zato to smo fokusirani i radimo po shopping listi. Takoer, normalno je da elimo da nas, kada se vratimo sa odmora, eka to manje zadataka. Eto liste prioriteta i posveenosti. Znai li ovo da je stres, u stvari, haos koji sami sebi stvaramo u dvije dimenzije? U komunikaciji sa ljudima i u odnosu prema vremenu koje nam je na raspolaganju? Budimo gospodari vremena. Kako na poslu, tako i u privatnom ivotu. A kako? Deavalo mi se, kao rukovodiocu u firmama, da zaposleni ne odlaze kui prije nego to ja zatvorim vrata radnog dana i krenem iz kancelarije. E, sad, da li je to zbog identine koliine posla koju imaju kao i njihov rukovodilac ba i ne vjerujem. Da li je to zato to ele da budu primjeeni kao "vrijedni"? Vjerovatno da je to. I sad, ko je tu na dobiti, a ko na gubitku? Ne vidim dobit ni za firmu, a

U
PROSTOR

trouglu ovjek-prostor-vrijeme stvari su se promijenile. Kalup modernog vremena definie prostor i vrijeme na jedan novi nain. Samim tim, najvaniji faktor ovog trougla mi sami treba da se mijenja i bori protiv stereotipa dvadesetog stoljea. Nepovezanosti koje su nam se deavale usporile su vrijeme. Ubrzanje koje nam je potrebno da bismo uhvatili korak sa dvadeset prvim stoljeem mjeri se nauno-fantastinim vorpovima. Ali, ta su to stereotipi koje moramo da razbijemo kako bismo pojaali frekvenciju i poveali uinak?

Stereotip I: Radno mjesto je prostorno ogranieno Bilo to njiva, fabrika ili sto i stolica u kancelariji, teren radnog mjesta gubi svoje prostorne granice i samim tim mijenja smisao i fokus naeg posla. U eri digitalizacije, drutveno-poslovnih mrea, telecommutinga i pretjerane dostupnosti, a samim tim i vika informacija, ta je, u

juli 2013 www.instore.ba

77

definitivno ni za njih, njihove line ivote, kao ni za osobe koje su im drage, ve vidim samo tetu. A ti isti se esto i ale i hvale kako puno i dugo rade i nemaju vremena ni za ta osim posla. A ni na poslu ne stiu sve da zavre, dan im je praktino kratak... samo zbog nedostatka liste prioriteta i posveenosti pravim izazovima ije efikasno rjeenje donosi najveu dodatnu vrijednost. O emu govorimo ovdje? Da li je to strah od gubitka radnog mjesta, ili elja da se stalno bude pred oima onima koji odluuju o neijoj poslovnoj sudbini. U svakom sluaju, dodatna vrijednost je minimalna, a teta maksimalna, za sve zainteresovane strane. Pa sam se zapitao: Kako vrijedno i efikasno raditi ak i kad niko ne gleda radimo li i ta radimo? Stoga sam uveo praksu da se kompjuter gasi, a kancelarija naputa upravo kada je i formalni kraj radnog vremena, jer u u suprotnom smatrati da ni ja, a ni zaposleni, ne umijem efikasno da sebi organizujem radni dan, te u time biti percipiran kao neko ko ne doprinosi rezultatima u potpunosti. Naravno, postoje izuzeci kada mora da se radi due i intenzivnije, ali se to na vrijeme najavljuje. U drugoj firmi, komercijalisti su me pitali koje im je radno vrijeme, a ja sam na to odgovorio pitanjem: Koliko ti radnog vremena treba da bi ostvario svoje precizno definisane i pravedno dodijeljene radne ciljeve? Toliko? Eto, to ti je radno vrijeme, dragi moj. Ljudi oduevljeni, rezultati fantastini. Naravno, postoji i GPS tracking, i supervizor, ali to njima nije vie vano. Vano

je stvoriti organizaciju koja se upravlja ciljevima unutar vremena i prostora, a ne samo vremenom koje je obavezno provesti na nekom mjestu, bez obzira na efektivnost stvorenih rezultata. Moderne multinacionalne IT kompanije briu granice kako radnog prostora, tako i fiksnog radnog vremena. Nema vie check-in/check-out kartica, nije vano kad si doao i otiao s posla, radi li u kancelariji, u restoranu, prevozu ili kod kue Vano je da li si na vrijeme i kvalitetno uspio da rijei poslovni izazov koji ti je zadat i to je jedino mjerilo dodatne vrijednosti koju stvara organizaciji za koju radi. I onda izazov nae radno pravo ne poznaje fenomen rada od kue! Na Zakon o radu insistira ako radi van radnog vremena, sljeduje ti doplata za prekovremeni rad. Ovo je naravno dokaz o neusklaenosti naeg radnog zakonodavstva sa realnou vremena u kome ivimo i trendovima koji su nezaustavljivi. Ozbiljno pitanje za pravnike, specijaliste za radno pravo, zar ne?

moemo logiki da zakljuimo da budua motorna snaga razvoja naeg drutva sanja o sigurnosti posla. Vratimo se na esto koritenu floskulu Ne pitaj se ta drutvo moe da uradi za tebe, ve ta ti moe da uradi za drutvo logika je jasna, a ta je naa realnost? Jeste, ali ja vrijedno radim, ali to niko niti vidi, niti vrednuje, a jo manje nagrauje ta emo sa tim? Nita se u ivotu ne deava sluajno, pa se vrijedan i efikasan rad uvijek nagradi. Moda ta nagrada kasni i nije uvijek adekvatna, ali uvijek stigne. Kao i za nerad. Kazna uvijek stigne. I ta to mi treba da uradimo da bismo izbalansirali sigurnost injenice da smo zaposleni sa slobodom da radimo ono to volimo, druimo se sa ljudima sa kojima elimo, provodimo vrijeme na nain o kome matamo? Vjerovatno da se dobro preispitamo i shvatimo ta je to naa misija, ta je to to ba mi moemo da uradimo i stvorimo dodatnu vrijednost sebi, organizaciji i drutvu u kojima radimo i ivimo. Takoer, da shvatimo razliku izmeu naeg trenutnog kapaciteta i budueg potencijala, a onda da se pozabavimo tom razlikom i smanjujemo taj jaz. Jer, razlika izmeu sadanjeg i eljenog stanja jeste stres, frustracija, nezadovoljstvo koje nas ini neslobodnim. Time se mi niti na poslu, a ni u ivotu ne ponaamo onako kako elimo, to jest onako kako smo definisali svoju slobodu. Sve ovo dakle znai samo jedno: Budimo MI promjena koju elimo da vidimo oko nas. (Gandi)

OVJEK
Stereotip III: Sigurnost je vanija od slobode Nedavno istraivanje meu studentima Univerziteta u Beogradu je donijelo frapantne, ali moram da priznam i ne toliko iznenaujue injenice. Jedna od njih je, da je na pitanje ta je za njih idealan posao, 91 posto ispitanika odgovorilo da je to posao u dravnoj slubi. Tuga pregolema. Znai, na osnovu ove injenice mi

noviteti za police
okoladne bananice 80 gr
Vae omiljene mini okoladne bananice od sada u novom pakovanju u kesici od 80 gr! Odlian kvalitet po super cijeni! Telefon i fax: +387 51 490 440, Marketinka podrka: Print +387 51 490 445 Logistike informacije Fax: +387 51 314 838 Transportno pakovanje (kg): 2.88 Web site: www.pionir.rs Proiz. u trans.pak.: 36 e-mail: marketing@pionir.rs Proizvoa: PIONIR d.o.o. Beograd Uvoznik i distributer za BiH: PIONIR COOP d.o.o, Dunavska 1c, Banja Luka

Lenor Parfumelle Innocente


Nova Lenor Parfumelle Innocente mirisna varijanta odvest e Vaa ula na egzotino putovanje. Ovaj miris je posebno osmiljen kako bi sprijeio stvaranje neeljenih mirisa na tkaninama. Isprobajte ga na svojoj posteljini i osjetite dugotrajnu svjeinu i miris tokom cijele sedmice. Uvoznik: Orbico d.o.o., Luansko polje 7, 71000 Sarajevo

78

juli 2013 www.instore.ba

vjerovali ili ne
Najudnija alkoholna pia
Illinois. Pizza Margarita je pretvorena u kau te je od nje, u procesu koji traje sedmicu do dvije, napravljeno pivo, navode Seefurthovi.  Vino od rijene jegulje Mekong Vino, porijeklom iz Laosa, pravi se od rijenih jegulja iz rijeke Mekong, korijenja ginsenga i raznog bilja.  Viski od irvasovog roga Snani viski od bijele rie fermentirao je u glinenim loncima due od godinu dana, tokom kojih mu je dodavan irvasov rog i bilje.  Vino od galeba Narod Inuita kako bi napravio vino, ubaci mrtvog galeba u flau vode i dri na suncu dok ne fermentira. Kada biste otvorili Toyotin karburator i popili ostatke tenosti iz njega, to bi bilo priblian okusu ovog vina, navode sommelieri koji su uspjeli da ga probaju.

etkica za zube s kofeinom


Kompanija Colgate-Palmolive osmislila je etkicu za zube koja tokom upotrebe oslobaa razne vrste supstanci poput kofeina ili aspirina. Svi oni koji ujutro ne uspiju da otvore oi bez kafe, mogu da se opuste. Uskoro e svoju jutarnju dozu kofeina dobiti pranjem zuba. Kompanija Colgate-Palmolive osmislila je etkice za zube u kojima e se nalaziti odreena doza kofeina koju e spavalice primiti jednostavnim pranjem zuba.

vakaa guma na eBayu


vakaa guma Alexa Fergusona, koju je vakao tokom posljednje utakmice na klupi Manchester Uniteda, prodaje se na eBayju. Jedan navija je izgleda uspio da nae vaku na stadionu WBA, poslije utakmice s Manchester Unitedom na ijoj klupi je posljednji put sjedio Ferguson. Iako niko ne moe pouzdano da potvrdi da se zaista radi o vakaoj gumi Alexa Fergusona, ovaj predmet je na eBayju za kratko vrijeme izazvao veliko interesovanje, pa mu cijena raste iz minute u minutu. Meu posljednjim ponuenim ciframa, bila je suma od 95.100 funti (112.000 eura). Ukoliko vakaa guma nae ozbiljnog kupca, novac e biti usmjeren u humanitarne svrhe.

 Vino od zmija, korpiona i gutera Ova vina pravi su hit u Kini, Vijetnamu, Tajlandu i jo nekim azijskim zemljama. ivotinje zapravo i ne utjeu mnogo na okus i tu su vie zbog dekoracije.  Riino vino sa bebama mievima Tradicionalni kineski i korejski ljekoviti tonik pravi se od gomile malih mieva, ne starijih od tri dana.  Pizza pivo Mamma Mia! Pivo Mamma Mia! nastalo je 2006. godine u kunoj pivari Toma i Athene Seefurth u amerikoj saveznoj dravi

Pepsi White
Servis Ranker odabrao je deset najgorih jela i pia, ali i drugih proizvoda vezanih uz prehrambenu industriju, koje moete nai u trgovinama irom svijeta. Meu njima se naao proizvod Pepsi White. Pepsi White je izala samo na japanskom tritu, gdje bizarne kombinacije okusa zapravo nisu bizarne, tako da Pepsi s okusom jogurta nije izgledala kao udna ideja. Dok se u zapadnim dravama ovako neto ne bi prodavalo, u Japanu, osim Pepsi s okusom jogurta ovaj popularni gazirani napitak moete nai i u verziji s okusom svjeeg krastavca.

Vino u konzervama

Jela iz smea
Francuska kompanija Winestar dola je na ideju da na trite izbaci tri vrste vina u konzervama. elimo da postanemo 'nespreso' vina i da ga demokratizujemo, izjavio je predstavnik kompanije, dodajui da dosad na tritu nije bilo ponude kvalitetnog vina u malom formatu. Mnogi, meutim, smatraju skandaloznim potezom pakovati vino, kao simbol Francuske, na isti nain kao pivo i neka gazirana pia. Zabrinutima je kompanija poruila da tehnologija koju primjenjuju omoguava da se vino izoluje od aluminija, zahvaljujui specijalnim unutranjim slojem kojim je obloena unutranjost konzerve. Kako bilo, oni kojima to ne smeta, moi e da kupe pakovanje od 24 konzervi od po 187 mililitara (to je jednako est boca od 75 cl) za 59 eura. Pojedinane konzerve prodaju se po cijeni od 2,50 eura. Dvadesetogodinji student bostonskog Univerziteta Tufts Maksimus Taler planira da otvori restoran iji e meni zavisiti iskljuivo od toga ta se od povra, mesa i drugih namirnica tog dana nae u smeu, prije svega drugih restorana. Previe hrane se baca, i mi zato elimo da taj tzv. otpad pretvorimo u zdrav i ukusan obrok. To nee biti klasian restoran, ve neka vrsta javne kuhinje, izjavio je za Boston Globe Taler. Kako je on objasnio u njegovom restoranu e aj, kafa i supa od soiva biti uvijek dostupni, a ruak e se sluiti svakog dana u 18 asova. ta e biti na meniju zavisi od dostupnosti namirnica. Svaku namirnicu pronaenu u smeu, koju budemo koristili za pripremanje jela, prethodno emo kontrolisati koliko je kvalitetna, tvrdi tvorac restorana.

mart 2013 www.instore.rs

79

80

juli 2013 www.instore.ba

vox populi

Sretna im Unija
biti potrebno da preemo do juer prijateljsku granicu prijateljske Hrvatske. Paraelno s tim isti ti mediji donosili su reklame iz Crne Gore, u kojima nas se obavjetavalo kako oni nee u EU - to bi znailo da e nam kod njih biti obinije. Spisak stvari koje se mogu unijeti u novopeenu lanicu EU mi je bio posebno zabavan. Negdje odmah poslije napada na New York avio komapnije su na veliko negodovanje putnika odluile kako se u avion ne moe unijeti nikakva tekuina koja prelazi neku smijenu gramau. Da ne lupam o kojoj se cifri radilo, ali se uglavnom sjeam da sam sa velikom tugom na aerodromu pored turpije, makazica za nokte i pincete morala ostaviti i ampon za kosu, regenerator, mlijeko za tijelo i posebnmo skupu kremu za lice koju sam dobila na poklon, a koja se takoer podvodila pod tekuinu. Gubitak mi je pao tako teko da sam uradila ono to nikad ne radim - poela sa rapravom sa uniformisanim i naoruanim licem. Koje je bilo mnogo mirnije od mene. I mudrije. Pruio mi je kremu i rekao kako je ne moram ostaviti. Samo trebam da izaberem drugo prevozno sredstvo do kue. Ako mi se to vie isplati - bujrum. Ni ne trebam pisati ta sam odabrala. Ali mi je lista stvari koje se mogu prenijeti preko novoeuropske granice bila ba slatka. I vratila me na aerodrom. Te jedan parfem, te jedna krema, te toliko i toliko mililitara ampona.... Pa onda ta famozna stotina eura koja se mora pokazati na ulazu. Dragi moji, mi da imamo hiljadu i etiri stotine eura za sedam dana za dvoje, mi ne bi ni dolazili vama, pa je li? Uglavnom, isprepadana do krajnjih granica vrlo sam paljivo obavila kupovinu. ak sam kupila i mali paket pelena, da me ne bi radi onog veeg vratili, mada nisam nigdje vidjela da kae koliko se pelena smije unijeti u EU. Granicu sam, da skratim cijelu priu prola bez ikakvih proble-

To je, prirodo, mnogo bitnija stvar od toga ta taj ulazak znai za onu aicu jadnika koji jo uvijek ne odustaju od proizvodnje neega. ta znai za poljoprivredu, privredu, ekonomiju, za nas kao dravu koja sad, ako sam dobro shvatila, moe izvoziti med i ribu. Ali pusti to - more je prioritetno. Da mi ljetujemo, pa emo poslije o onome od ega se ivi.
ma. Vjerovatno im ena za volanom sa dvoje djece koja ni na granici nisu prestala da se svaaju oko toga koji e CD staviti u kasetofon nije izgledala sumnjivo. Samo malo slueno. A, ni oni nisu ba tako nabrijani kako se to iz naih medija moglo proitati, pa tako ni na euro strogou, iako su na radiovijestima ve poeli sa priama kako u EU ma to i to, pa kod nas u EU to i to, pa mi u EU to i to... Da su dohakali tim uvenim bosanskim turistima sa paradajzima i patetama o kojima su priali prije nego su postali Unija - naprosto nisam sigurna. Prvo, zato jer smo mi strunjaci za pronalaske rupa, a onda i zato jer ako bosancu zafali paradajza i patete jo uvijek stoji otvoreni crnogorski poziv. Po povoljnim cijenama. Osim toga, ako ne bude bosanskog paradajza, sudei po onom to vidim na plai bit e ruskog bora. A, taj specijalitet nisu mogle provariti ni mnogo vee turistike sile. U svakom sluaju, sretna im Unija. A nama sretno ljetovanje. Poslije kojeg emo vidjeti ta emo i kako sa tim europejcima na granici.

Pie: Vedrana Seksan

Uvijek me fascinirala naa sposobnost da uoimo najnebitnije stvari na svijetu, dozvolivi pri tome da nam krupne prou drito ispred nosa, a da za njima ni rukom ne mahnemo. Tako sam protekih dana sa velikim zanimanjem pratila sve to je naciju zanimalo, a ticalo se tog fenomenalnog ulaska Hrvatske u EU. Kako je ulazak upao tano u sezonu kad nacija ljetuje, prirodno, najvie se buke diglo oko toga kako emo sad, zaboga, na more. To je, prirodo, mnogo bitnija stvar od toga ta taj ulazak znai za onu aicu jadnika koji jo uvijek ne odustaju od proizvodnje neega. ta znai za poljoprivredu, privredu, ekonomiju, za nas kao dravu koja sad, ako sam dobro shvatila, moe izvoziti med i ribu. Ali pusti to - more je prioritetno. Da mi ljetujemo, pa emo poslije o onome od ega se ivi. Prvo je poela pria o tome kako preko granice ne moe nita prenijeti, a onda se nastavila istraivanjem domaih medija o tome koliko e nam para