You are on page 1of 14

5.

Metali
5.1 Osnove metala ....................................................................................................... 45 5.2 eljezni metali ....................................................................................................... 47
5.2.1 elici ....................................................................................................................................48

5.3 Neeljezni metali ................................................................................................... 52


5.3.1 5.3.2 5.3.3 5.3.4 5.3.5 Aluminij ...............................................................................................................................52 Bakar ....................................................................................................................................52 Nikal.....................................................................................................................................53 Titan .....................................................................................................................................54 Magnezij ..............................................................................................................................54

5.4 Korozija i zatita od korozije................................................................................. 54


5.4.1 Korozija................................................................................................................................54 5.4.2 Zatita od korozije................................................................................................................57 5.4.3 Kemijska korozija ................................................................................................................58

5.1 Osnove metala


U kemiji se pod metalima podrazumijevaju kemijski elementi lijevog dijela periodnog sustava, koji lako otputaju elektrone te formiraju metalne kristalne reetke i katione u spojevima ionskog tipa. Pod metalima se u ovoj knjizi podrazumijevaju: 1. jednokomponentni metali, s prisutnim prateim elementima i neistoama, te 2. viekomponentne legure smjese s dominantnim udjelima dva ili vie metala. Metali se dobivaju iz ruda (kemijski spojevi s nemetalima) metalurkim postupcima. U pravilu se dobivanje metala iz ruda odvija u koracima:

Provedba pojedinih koraka dobivanja razliitih metala je u velikoj mjeri razliita. Na primjer, redukcija je oksida eljeza kemijska (ugljik), a oksida aluminij elektrokemijska (talina). Metali imaju visoka talita i vrelita. Dobri su vodii elektrine struje i topline. vrsti su, plastini, tvrdi i ilavi. Metalni se komadi lako oblikuju u proizvode razliitim tehnolokim postupcima (lijevanje, plastina deformacija, skidanje strugotine, spajanje). Postojani su u organskim sredinama (ulja, alkoholi), ali ne i u anorganskim (voda, vodene otopine). Lako se dobavljaju u obliku razliitih poluproizvoda (limovi, trake, ipke, cijevi, specijalni profili), jeftini su i lako se recikliraju. Pogodnim izmjenama sastava i strukture, metali se mogu u irokom opsegu prilagoditi potrebama, npr. granica plastine deformacije kemijski istog eljeza je oko Re = 10 N/mm2, a legiranjem sa samo 0,8 % ugljika i pogodnom toplinskom obradom ona se pomie sve do oko Re = 2.000 N/mm2. Prema osnovnom metalu (komponenta s najveim udjelom), razlikuju se: Od neeljeznih materijala su najvaniji za konstrukcijske namjene po slijedu znaaja: aluminij (Al), bakar (Cu), nikal (Ni), titan (Ti).

46

MATERIJALI

Karakteristike metala

OSK osmij komercijalne istoe WK volfram komercijalne istoe NUAAISIP3 nisko-ugljini alatni elik AISI P3 NLAISI5160 nisko-legirani elik AISI 5160 ReK osmij komercijalne istoe LW25%Re legura wolframa s 25 % renija RhK rodij komercijalne istoe

NLBL nisko legirani bijeli lijev PdK paladij komercijalne istoe SLLG sivi lijev s lamelarnim grafitom PbK olovo komercijalne istoe BiK bizmut komercijalne istoe InK indij komercijalne istoe LiK litij komercijalne istoe

OSK osmij komercijalne istoe AAISIM46 alatni elik AISI M46 AAISIT6 alatni elik AISI T6 WK volfram komercijalne istoe TLB265 titanova legura LB 265 AL8091 aluminijeva legura 8091 BeLS-200 berilijeva legura S-200

PtK platina komercijalne istoe AuK zlato komercijalne istoe CaK kalcij komercijalne istoe TlK talij komercijalne istoe BiK bizmut komercijalne istoe InK indij komercijalne istoe LiK litij komercijalne istoe

05 Metali

47

Materijal Sastav, %
, kg/dm3

ugljini nehrajui elik elik AISI 1020 AISI 304


0,170,23 C 36 Mn <0.04P <0.05S 17.520 Cr 811 Ni <2 Mn <1 Si

sivi lijev BS 100


3.64.0 C 2.42.6 Si 0.50.7 Mn

legirani aluminij 2024, T0


4,4 Cu 1,5 Mg 0,6 Mn

legirani titan B265 5


6 Al 4V

mesing C36000
60 Cu 36 Zn 3 Pb

7,87,9 Rm, N/mm2 355435 Rm,t, N/mm2 265325 E, kN/mm2 205215 , 0,290,30 Re, N/mm2 265325 A, % 2843 KIC, N/mm3/2 13002100 HV 110130 Rd,is, N/mm2 207240 tMax, C 340356 tmin, C 6843 c, J/(kgK) 465505 , W/(mK) 5054 , m/(mK) 11,512,5 Ek, MV/m 0,40,6 e0, cm 1618 kreciklinosti 0,80,9 Cijena, kn 3,05,5 Otpornost na: troenje vrlo dobra dobra oksidaciju (500C) paljenje vrlo dobra UV zrake slatku vodu dobra morsku vodu srednja jake luine slaba jake luine srednja slabe kiseline srednja slabe baze dobra organska otapala

5,26,4 510620 205310 190203 0,270,28 205310 3057 37607200 170210 175260 750925 273 490530 1417 1618 12 6577 0,650,75 21,631,2 dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra

7,858,06 100150 130200 80100 0,260,27 6598 0,50,7 630760 90216 4068 350450 15050 165360 5072 1113 0,40,6 8086 0,850,95 1,21,9

2,742,8 176194 7179 7377 0,330,34 7179 1922 11501200 5258 3943 77177 273 858893 189197 22,523,7 12 3,63,8 0,80,9 9,114,7

4,434,51 8621200 8481080 110119 0,310,37 786910 518 27003400 337373 259566 347417 273 553570 7,17,3 8,79,1 0,40,6 168170 0,550,65 180300 srednja dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra dobra vrlo dobra vrlo dobra

8,188,35 360400 150160 99105 0,340,35 150160 3640 19002000 7580 165177 97107 273 376378 120125 19,420,6 12 6,56,9 0,40,5 14,415,3 vrlo dobra srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra slaba vrlo dobra dobra vrlo dobra

vrlo dobra srednja dobra vrlo slaba vrlo dobra dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra srednja dobra slaba vrlo dobra srednja slaba dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra

5.2 eljezni metali


Sirovo je eljezo relativno jeftino jer se rude eljeza u prirodi nalaze u velikim koliinama, a proizvodnja mu je relativno jednostavna. Koriteno se eljezo lako reciklira (50 %). Pogodna svojstva Nepogodna svojstva
visoko talite (1540 C) velika vrstoa i pri visokim t (450 C) od uobiajenih metala najvei E (200 kN/mm2) dobra toplinska i elektrina provodljivost dobra duktilnost (kovanje, valjanje, izvlaenje) lako legiranje (Cr, Ni, Co, Cu) lako lijevanje lako zavarivanje mogua znaajna prilagodba svojstava toplinskom obradom niska cijena krhkost pri niskim t velika gustoa (preko 7,87 kg/dm3)

48

MATERIJALI

Pri hlaenju taline eljeza: talite: Fet -Fe pri t = 1538 C po formiranju krutine dolazi alotropskih modifikacija u tokama zastoja: A4 : -Fe -Fe pri t = 1392 C A3 : -Fe -Fe pri t = 898 C A2 : -Fe -Fe pri t = 769 C

Osnovna je komponenta eljeznih metala eljezo, a razlikuju se: elici su namijenjeni izradi proizvoda plastinim deformacijama, skidanjem strugotine i spajanjem, a eljezni lijevovi izradi proizvoda lijevanjem.

5.2.1 elici
elici su legure eljeza i ugljika (wC 2 %), s pratiocima (Si, Mn, ...) i neistoama (P, S, ...), te s jednim ili vie dodanih legirajuih elemenata. Svojstva elika ovise o kemijskom sastavu (osobito je velik utjecaj sadraja ugljika) i grai (struktura i greke). Prema kemijskom sastavu razlikuju se: Kod legiranih je udio najmanje jednog od elemenata vei od:
Si Mn Cr Ni W Mo V Co Ti Cu Al wi , % 0,60 0,80 0,20 0,30 0,10 0,05 0,05 0,05 0,05 0,03 0,05

Prema namijeni se razlikuju: Od konstrukcijskih elika izrauju se razliiti strojarski dijelovi i sustavi, a od alatnih se izrauju razliiti proizvodni (plastina deformacija, rezanje) i mjerni alati

05 Metali

49

Dijagram stanja FeFe3C (stanja ravnotee).

BCC reetka FCC reetka BCC reetka


Fe3C cementit Cw maseni postotak ugljika Few maseni postotak eljeza Fe3Cw maseni postotak cementita T F A P L C talina ferit austenit perlit ledeburit cementit

Rezultati oekivani na temelju dijagram stanja FeFe3C dobivaju se samo pri vrlo sporom hlaenju krutine (dovoljno vremena za odvijanje potpunih faznih pretvorbi). Za predvianje rezultata breg hlaenja (nedovoljno vremena za odvijanje potpunih faznih pretvorbi) koriste se "TTT" dijagrami (Time-Temperature-Transformation vrijeme-temperaturapretvorbe). Tvrdoe od 670 HB odnosno 330 HB dobivaju se hlaenjem komada iz austenitnog podruja u toploj vodi (bre) odnosno ulju (sporije). Pri jo sporijem hlaenju dobiva se jo manja tvrdoa 230 HB. B bainit M martenzit

50

MATERIJALI

elik s cw = 0,8 %, t > 723 C Graa austenit FCC austenit

elik ugrijan na temperaturu otvrdnjavanja Graa austenit FCC austenit

elik ohlaen ispod temperature od 723 C Graa perlit BCC perlit

Otvrdnuti elik Graa martenzit BCC martenzit

Pored oznaka elika prema Europskim normama (EN), danas se u Hrvatskoj esto sreu i oznake elika prema Hrvatskim normama (HRN), Jugoslavenskim normama (JUS), Njemakim normama (DIN), njemakim Brojevima elika (W.Nr.) i Amerikim normama (AISI). Usporedne oznake za elike nalaze se u literaturi "kljuevima" za elike. Oznake su elika normirane. U Europskim normama (EN) elici se oznaavaju: prema kemijskom sastavu, na primjer: visokolegirani elik: X20CrMoV12-1 X maseni udio najmanje jednog legirajueg elementa wX 5 %, 20 wC = 0,20 % , ( 100 = 20) Cr, Mn, V krom, mangan, vanadij, 12-1 maseni udjeli: wCr = 12 %, wMn = 1 %.

05 Metali

51

prema namjeni, mehanikim i fizikalnim svojstvima, na primjer: konstrukcijski elik: S235JRG2 S konstrukcijski elik, 235 granica razvlaenja, Re = 235 N/mm2 , JR udarni rad loma, KV = 27 J pri + 20 C, G2 jami se udarni rad loma, KV = 27 J pri + 20 C. brojano, na primjer: 1.3551 1 broj vrste materijala, 1 = elik, 35 broj skupine materijala, 30 39 = razni elici, 51 serijski broj. Konstrukcijski elici Od konstrukcijskih elika izrauju se razliiti dijelovi/sustavi za: preuzimanje sila i/ili momenata u mirovanju ili gibanju (nosai, mostovi, vratila, zupanici), skladitenje ili transport plinova i tekuina (spremnici, cijevi), zatvaranje i spajanje (oplata brodova, zavarena kuita, poklopci, vijci). Svojstva su konstrukcijskih elika: mehanike visoka granica razvlaenja, vrstoa, ilavost i dinamika izdrljivost, postojanost otpornost na troenje i koroziju, tehnoloka hladna oblikovljivost plastinom deformacijom, rezljivost i zavarivost. Prema namijeni se razlikuju:

Alatni elici Namijenjeni su izradi alata za oblikovanje metala odvajanjem estica i plastinim deformiranjem, kalupa za oblikovanje polimera te izradi mjernih alata. U pravilu su kruti (deformacije izazivaju promjene dimenzija izraivanih proizvoda), ilavi (alat mora biti otporan na udare) i tvrdi (troenje alata izaziva promjene dimenzija izraivanih proizvoda). Prema uvjetima koritenja se razlikuju: Radne su temperature: hladni rad, tr < 200 C topli rad, tr 200 C eljezni lijevovi Kod elinih je ljevova: 0 < wC < 2,03 %, u praksi: wC < 0,5 %. wC > 2,14 %, u praksi: 3,0 < wC < 4,5 %. Talite je lijevova izmeu 1150 i 1300 C znatno nie od talita elika.

52

MATERIJALI

Cementit je nestabilni spoj i pod odreenim uvjetima se razlae: Fe3C 3 Fe () + C (grafit) Uobiajen je kemijski sastav bijelog lijeva: C Si Mn P S wi , % 2,5 3,5 < 0,6 3,5 4,0 < 0,9 < 0,25 Graa: krupni kristali cementita u austenitnoj, perlitnoj ili martenzitnoj osnovi. Bijeli je lijev tvrd i krhak, izvrsne je otpornosti na troenje, te visoke tlane vrstoe. Zbog sklonosti formiranju upljina i napetosti pri lijevanju koristi se za izradu proizvoda jednostavnijih oblika.

5.3 Neeljezni metali


Najvie su koriteni neeljezni metali:

5.3.1 Aluminij
Vrlo niski kemijski potencijali oksida aluminija onemoguavaju njegovo dobivanje iz ruda kemijskom redukcijom uz koritenjem jeftinoga redukcijskog agensa (ugljik u obliku koksa). Aluminij se dobiva elektrolitskom redukcijom taline oksida. Pri hlaenju krutine aluminija od talita sobne temperature ne dolazi do faznih pretvorbi (FCC kristalna reetka). Glavni su legirajui elementi aluminija Cu, Mg, Mn, Si i Zn. Pogodna svojstva
mala gustoa (2,7 kg/dm3) povoljan omjer vlane vrstoe i gustoe velike elektrine vodljivosti (2,7 cm) velike toplinske vodljivosti (230 W/mK) izuzetno povoljan omjer elektrine vodljivosti i gustoe (vei nego kod Cu) dobra otpornost na atmosfersku koroziju i koroziju u vodama velika duktilnost, koja se zadrava i pri vrlo niskim temperaturama

Nepogodna svojstva
nisko talite (660 C)

isti se aluminij koristi za izradu elektrinih vodia (omjer elektrine vodljivosti i gustoe aluminija je najpovoljniji od svih metala), dok se legure koriste u izradi graevinskih konstrukcija, zrakoplovnoj industriji, industriji vozila, za izradu ambalae (veoma je povoljan omjer Rm/ vrst i lak proizvod) i prehrambenoj industriji (poetna brzina korozije je velika, ali je tanki korozijsko-zatitni sloj oksida svodi na zanemarive vrijednosti).

Osobito se mogu dobro oblikovati legure za plastinu deformaciju, s legirajuim dodacima Cu, Mn, Mg i Si. Imaju visoku vrstou i otporne su na atmosferske utjecaje. Od legura za lijevanje, uglavnom s legirajui dodatkom Si, mogu se odliti proizvodi s tankim stijenkama. Odliveni su proizvodi vrsti i uz pogodne legirajue dodatke otporni na djelovanje slatke i morske vode. Korozijska je otpornost legura Al-Mg dobra, a Al-Cu slaba.

05 Metali

53

vrstoa se dijela legura aluminija moe poveati toplinskom obradom "precipitacijskim ovrivanjem" tijekom koga se sporo formira disperzija submikroskopskih precipitata u kristalnoj reetki dobivenoj brzim ohlaenjem prezasiene krute otopine.

5.3.2 Bakar
Na bazi bakra proizvedena je prva legura kositrena bronca, koja se koristila ve prije oko 11000 godina. vrstoa je bakra mala i lako se plastino deformira, ali teko lijeva. Pogodna svojstva
velike elektrine vodljivosti (1,8 cm) velike toplinske vodljivosti (390 W/mK) vrlo velika duktilnost (valjanje, izvlaenje) dobra otpornost na koroziju legure bakra imaju razliite boje

Nepogodna svojstva
velika gustoa (8,9 kg/dm3) nepovoljan omjer vlane vrstoe i gustoe u dodiru s hranom se mogu formirati otrovne tvari

Tehniki ist bakar se koristi za izradu elektrinih vodia od metala veu elektrinu vodljivost imaju samo zlato i srebro. Bakar se dobro spaja mekim lemjenjem te se oko 50 % proizvedenog bakra koristi u elektronici i elektrotehnici. Zbog dobre se toplinske vodljivosti bakar koristi i za izradu cijevi protustrujnih i krinih cijevnih toplinskih izmjenjivaa. Svojstva se bakra mogu u velikoj mjeri prilagoditi potrebama legiranjem.

Mjedi su vrste, te otporne na troenje i koroziju, a mogu se vrlo dobro polirati. Lako se lijevaju, oblikuju deformiranjem i reu. Koriste se u izradi cijevnih spojnih elemenata, korozijski otpornih vijaka i opruga, sitnih dijelova, ali i posuda pod tlakom. Dodatak do oko 15 % Sn poveava se vrstou bronci i otpornost na troenje. Dio je bronci izuzetno otporan na koroziju, a dio ima dobra klizna svojstva. Bronce se koriste za izradu izmjenjivaa topline, te u brodogradnji, kemijskoj i petrokemijskoj industriji.

5.3.3 Nikal
Nikal ima feromagnetina svojstva (moe se magnetizirati), a najvanije mu je svojstvo izvrsna otpornost na koroziju. Legira se s Cr, Mn, Mg, Al, i Be, a u ovisnosti od legirajuih dodataka ima izraeno visoku vrstou, elastinost, temperaturnu i korozijsku postojanost. Pogodna svojstva
vrlo velika otpornost na koroziju

Nepogodna svojstva
velika gustoa (8,9 kg/dm3)

54

MATERIJALI

5.3.4 Titan
Titan ima vrstou i krutost slinu eliku, ali je 40 % manje gustoe ( = 4,5 g/cm3). Legure titana dostiu vrstou do 1400 N/mm2 i imaju dobra svojstva na povienim temperaturama. Talite je titana 1670 C. Pogodna svojstva
povoljan omjer vlane vrstoe i gustoe velika otpornost na koroziju implantati su kompatibilni s ljudskom organizmom

Nepogodna svojstva
visoka cijena

Pri hlaenju taline javljaju se dvije alotropske modifikacije (BCC), stabilna pri viim temperaturama, te (HCP), stabilna pri temperaturama ispod 880 C. Zbog izvrsne otpornosti na koroziju titan se koristi u kemijskoj industriji, brodogradnji i medicini. U zrakoplovnoj se industriji titan koristi za izradu dijelova trupa aviona i dijelova mlaznih motora. Legiranjem titana s niobijem moe se formirati supravodiki intermetalni spoj, a legura s niklom pokazuje efekt memoriranja oblika.

5.3.5 Magnezij
Magnezij ima najniu gustou od svih konstrukcijskih metala, ali se zbog niske vrstoe, otpornosti na troenje i umor, te kemijske otpornosti rijetko koristi bez legirajuih dodataka (Al do 10 %, Zn do 6 %, Mn 1 2 %, Cu, Si, Ce cer, Th torij i Zr cirkonij). Pogodna svojstva
vrlo mala gustoa (1,74 kg/dm ) povoljan omjer vlane vrstoe i gustoe izvrsna obradivost, dobra lijevljivost i zavarivost
3

Nepogodna svojstva
mala otpornost na koroziju visoka cijena

Legure za gnjeenje mogu se rezati velikim brzinama, ali treba poduzeti mjere osiguranja od paljenja strugotina. Legure za lijevanje (pjeani, kokilni i tlani lijev) pogodne su za izradu dijelova s tankim stjenkama koji moraju biti laki, npr. kuita runih elektrinih alata. Magnezijeve legure se upotrebljavaju za izradu dijelova aviona, prenosivih ureaja, raunala, instrumenata i fotoaparati. Povrina se dijelova se zatiuju kromiranjem.

5.4 Korozija i zatita od korozije


Jedan od oblika djelovanja okoline na metalne materijale je korozija tetno elektrokemijsko otapanje metala u elektrolitima, uz formiranja sloja produkata korozije ili bez njega. Pored gubitaka metala javljaju se i indirektne tetne posljedice korozije, koje u pravilu znaajno nadmauju tete uzrokovane gubicima metalnog materijala. Na primjer, kroz probojno korozijsko oteenje vodovodne cijevi promjera 1 mm, pod tlakom od 3 bar, dnevno e biti izgubljeno oko 1 m3 pitke vode.

5.4.1 Korozija
Korozija: elektrokemijska reakcija metala s agensima korozije sadranim u okolini, odvija se na dodirnoj povrini metal/okolina, izaziva mjerljive promjene svojstava metala i okoline.

05 Metali

55

Razvoj se korozije moe opisati na primjeru korozije ispod kapljice vode na metalnoj povrini. Uzrok je korozije neravnomjerna aeracija (razliite koncentracije otopljenog kisika). U biti, na tijek korozije uslijed neravnomjerne aeracije znaajno utjee formiranje produkata korozije. Brzina korozije je vea u podruju manje koncentracije kisika zbog odsustva sloja produkata korozije koji imaju uinak korozijski zatitnog sloja. Naime, u odsutnosti ovog uinka korozija bi bila najbra u podruju najvee koncentracije kisika. Korozijske veliine pokazatelji svojstava metala i okoline koja bitno utjeu na mogunost (termodinamika) i brzinu (kinetika) razvoja korozije. Razlikuju se: (a) vrste korozije, prema uzrocima:

(b) vidovi korozije, prema posljedicama:

Korozijsko oteenje gubitak funkcije metalnog dijela/sustava izazvan korozijom. Osnovni je uzrok korozije elektrokemijska neravnotea.

Metal se otapanju u elektrolitu opire formiranjem elektrinog dvojnog sloja. to je jaa tenja otapanja metala u elektrolitu i slabije privlaenje iona i elektrona u metalu to e za uspostavljanje elektrokemijske ravnotee biti potrebno formiranje jaega elektrinoga dvojnog sloja (npr. morska voda / cink), kao i obrnuto (npr. morska voda / bakar). Jakost se dvojnog

56

MATERIJALI

sloja moe opisati elektrodnim potencijalom, EM u V, te izmjeriti voltmetrom (V), koristei se usporedbom s referentnom elektrodom poznatog elektrodnog potencijala. U laboratorijima se najee koristi standardna zasiena kalomelova elektroda (SZKE). Uspostavljena elektrokemijska ravnotea se remeti: (a) elektrolitikim i elektrinim spajanjem metala s drugim metalom, (b) lokalnim promjenama svojstava metala ili elektrolita. Uslijed poremeaja ravnotee, uspostavlja se korozijski lanak (anoda | elektrolit | katoda) i razvija se korozija uz tenju: 1. ravnomjerne raspodjele elektrona u krutoj fazi metala elektroni gibaju iz podruja vee u podruje manje koncentracije, 2. zaustavljanja otapanja iona metala formiranjem dovoljno jakog dvojnog sloja opeg ili lokalnog. Brzina korozije se moe opisati jakou korozijske struje, IM u A , te izmjeriti ampermetrom (A). Tijekom razvoja korozije se u naelu mogu pratiti elektrodni potencijali i jakosti korozijske struje, ali se racionalna mjerenja u praksi teko provode. Sa stajalita elektrokemije korozija je anodna oksidacija metala praena katodnom redukcijom agensa korozije. U vodenim su sredinama najei agensi korozije otopljene molekule kisika i uvijek prisutni ioni vodika, a razvoj korozije se moe opisati jednadbama: anodna oksidacija metala: M n e M+n na primjer: 2 Fe 4 e 2 Fe+2 (oksidacija otputanje elektrona, anoda mjesto na kome se odvija oksidacija) katodna redukcija agensa korozije: utroak otopljenog kisika oslobaanje vodika 2 + (O2 ) 2 O + 4 e 2 O redukcija 4 H + 4 e 4 H redukcija 2 O2 + 2 H+ 2 (OH) spajanje 4 H 2 H2 spajanje Pokazatelj koncentracije vodikovih iona: pH = log c(H+) i moe se zakljuiti kako u oba sluaja tijekom razvoja korozije raste pH elektrolita. U neutralnim vodenim otopinama je c(H+) = 107 mol H+/l pH = 7. Termodinamika analiza korozije Termodinamikim pristupom se utvruje mogunost razvoja korozije, a u analizi se esto koriste Pourbaixovi dijagrami elektrokemijske ravnotee:
voda eljezo bakar

05 Metali

57

Razliito su oznaene oblasti: korozije metal oksidira, te ioni metala prelaze u elektrolit pasivnosti metal oksidira, a oksidi metala formiraju korozijski zatitni sloj imuniteta metal ne oksidira Na temelju Pourbaixovih ravnotenih dijagrama se ne moe pouzdano predvidjeti tijek elektrokemijskih i prateih kemijskih reakcija strogo uzevi, oni vrijede samo za ist metal i istu vodu. esto dodatak male koliine legirajueg elementa osnovnom metalu ili otapanje male koliine kemijskog spoja u vodi rezultira znaajnim izmjenama veliina i oblika oblasti u dijagramima elektrokemijske ravnotee.

5.4.2 Zatita od korozije


Zatita od korozije obuhvaa postupke spreavanja ili smanjivanja brzine korozije:

Pravilno konstruiranje Pravilnim se konstruiranjem strojarskih dijelova/sustava izbjegavaju pojave nehomogenosti metala i/ili elektrolita. Izmjene svojstava metala Izmjenama svojstava metala on se prilagoava zadanoj okolino.

58

MATERIJALI

Izmjene svojstava okoline Izmjenama svojstava se okoline prilagoavaju zadanom metalu.

Formiranje izolacijskih slojeva Formiranjem izolacijskih slojeva se korozijski neotporan metal elektrolitiki odvaja od okoline.

Elektrokemijska zatita Elektrokemijskom zatitom se metal iz oblasti korozije (dijagrami elektrokemijske ravnotee) prevode u oblasti imuniteta (katodna zatita) ili pasivnosti (anodna zatita).

Katodna se zatita provodi sa: (a) rtvenom anodom i (b) izvorom struje i korozijski otpornom anodom. Kako bi se smanjila potronja rtvene anode ili struje, tieni se metal prevlai elektrino izolacijskim slojem polimera (nalii).

5.4.3 Kemijska korozija


Kemijska se korozija odvija direktnim sudarima atoma reaktanata kisika i metala.

Znaajne se brzina kemijske korozije metala dostiu tek pri visokim temperaturama (kaljenje, visokotemperaturna korozija u loitima kotlova).