You are on page 1of 14

9.

Prirodni konstrukcijski materijali


9.1 Kamen ....................................................................................................................95
9.1.1 9.1.2 Graa i vrste kamena......................................................................................................... 95 Primjene i prerada kamena................................................................................................ 98

9.2 Drvo
9.2.1 9.2.2 9.2.3

99
Graa i svojstva drveta.................................................................................................... 100 Vrste, karakteristike i primjene drveta ............................................................................ 101 Prerada drveta.................................................................................................................. 103

9.3 Koa
9.3.1 9.3.2

105
Graa i svojstva koe ...................................................................................................... 105 Prerada koe .................................................................................................................... 106

9.4 Papir
9.4.1 9.4.2

107
Graa i svojstva papira.................................................................................................... 108 Prerada papira.................................................................................................................. 108

Za razliku od sirovina (rude, nafta), prirodni konstrukcijski materijali (dalje, prirodni materijali) nalaze se u prirodi u velikoj mjeri pripravni za izradu proizvoda. Obuhvaeni su: Raspoloive su koliine kamena neiscrpne, a drvo je prirodno obnovljivi, ekoloki materijal. Kou je prije uporabe potrebno obraditi, a papir se dobiva industrijskom preradom drveta.

9.1 Kamen
Kamen se u vrlo velikim koliinama koristi u graevinarstvu, a dobiva se buenjem, lomljenjem, rezanjem i drobljenjem razliitih stijena. Stijene su formirane od jednog ili vie minerala (anorganski spojevi) i tvore vei dio krute Zemljine kore litosfere.

9.1.1 Osnove kamena


Vaniji su minerali koji formiraju stijene od kojih se dobiva graevinski kamen: oksidi
hematit, Fe2O3 kasiterit, SnO2 korund, Al2O3 kvarc, SiO2 magnetit, Fe3O4

sulfidi
cinabarit, HgS galenit, PbS halkopirit, CuFeS pirit, PbS sfalerit, ZnS

fosfati
feldspati su: K2OAl2O36SiO2 Na2OAl2O36SiO2 CaOAl2O32SiO2 kaolinit, Al2O32SiO2nH2O

karbonati
dolomit, CaCO3MgCO3 kalcit, CaCO3 magnezit, MgCO3

silikati
anhidrit, CaSO4 gips, CaSO42H2O

hidroksidi
boksit, Al2O3nH2O limonit, Fe2O3nH2O opal, SiO2nH2O

96

MATERIJALI

1. kvarc

2. pirit

3. galenit

4. smjesa: 1, 2 i 3

5. kalcit

6. gips

7. kaolinit

8. dolomit

Prema postanku se razlikuju: eruptivne skruivanje magme sedimentne taloenje tvari metamorfne preobrazba eruptivnih i sedimenatnih stijena

Gabro
1. magnetit, 2. plagioklas, 3. piroksen

Bazalt
1. magnetit, 2. plagioklas, 3. piroksen, 4. plagioklas

Pjear
1. kvarc, 2. glinenac, 3. muskovit, 4. matriks

Mramor
monokomponentni agregat koji formira kalcit

1. gabro

2. pjear

3. vapnenac

4. mramor

Prema mjestu formiranja razlikuju se: Povrinske su formirane na povrini Zemlje, a dubinske u Zemljinoj kori Prema nainu formiranja se razlikuju: mehanike nagomilavanje i povezivanje raspadnutih eruptivnih stijena kemijske taloenje iz vodenih otopina biogene taloenje ostataka biljaka i ivotinja

Svojstva kamena ovise o svojstvima stijena iz kojih je kamen dobiven, a svojstva stijena od svojstava minerala iz kojih su stijene formirane, te njihovih sadraja i rasporeda (graa stijena). Prema tome, zbog razliitosti kemijskog i konstitutitucijskog sastava, u velikoj su mjeri

09 Prirodni konstrukcijski materijali

97

razliita svojstva stijena, time i kamena. Za primjenu kamena osobito su znaajna dva svojstva relativno visoka tlana vrstoa i niska cijena. Karakteristike stijena

Materijal
Sastav, % , kg/dm Rm, N/mm2 Rm,t, N/mm2 E, kN/mm2 , Re, N/mm2
3

granit
Al2O3-SiO2 2,62,66 20003000 1618 5172 0,240,3 1618

vapnenac
CaCO3 2,62,71 20002500 2025 5477 0,250,27 2025

pjear A
SiO2 2,062,64 200400 1020 57100 0,070,12 1020

pjear B
glinasta matrica / zrna kvarca

mramor
CaCO3 2,682,71 480600 810 3572 0,140,27 810

2,592,69 9501050 1227 127133 0,240,26 1227

98

MATERIJALI

A, % KIC, MPa/m3/2 HV Rd,is, N/mm2 tMax, C tmin, C c, J/(kgK) , W/(mK) , m/(mK) Ek, MV/m e0, cm kreciklinosti Cijena, kn Otpornost na: troenje oksidaciju (500C) paljenje UV zrake slatku vodu morsku vodu jake kiseline jake luine slabe kiseline slabe luine organska otapala

2870 698772 1416 330430 800900 1,74 1622 10131014 636 srednja srednja vrlo dobra vrlo dobra dobra dobra vrlo slaba srednja srednja dobra vrlo dobra

1932 7596 1821 330380 900940 1,22 2024 1081012 2 6 srednja srednja vrlo dobra vrlo dobra dobra dobra vrlo slaba srednja srednja dobra vrlo dobra

0 2021 200400 1113 330530 273 840920 0,93,2 2832 512 10101014 0,40,5 2 4 srednja srednja vrlo dobra vrlo dobra dobra dobra vrlo slaba srednja srednja dobra vrlo dobra

2047 285315 1517 330530 840920 5,55,7 812 10101014 2 4 srednja srednja vrlo dobra vrlo dobra dobra dobra vrlo slaba srednja srednja dobra vrlo dobra

1938 1215 7 8 230330 850890 2,53,8 1922 1081012 2 6 srednja srednja vrlo dobra vrlo dobra dobra dobra vrlo slaba srednja srednja dobra vrlo dobra

Materijal

granit

vapnenac

pjear A

pjear B

mramor

9.1.2 Primjene i prerada kamena


Gabro Gabro je zrnaste strukture, pri emu se zrna razliitih minerala uklapaju prodirui jedna u druge. Teko se obrauju, ali se mogu izglaati do savrenstva. Boja je gabra najee tamno smea i crna, ali moe bit siva, zelenkasta i zelena. Od gabra se izrauju kocke za kaldrmu i ploe za poploavanje trgova. Granit Graa je granita zrnasta sa zrnima dimenzija 0,1 10 mm. to su zrna sitnija to je granit kvalitetniji graevinski materijal obrada mu je laka i finija, a kamen se tee raspada. Sivu boju granitu daju feldspati, a moe biti i crvenkast, crven, bijelo-siv i zelenkast. Usprkos tee obrade, zbog lijepe boje, velike vrstoe i postojanosti granit se u graevinarstvu koristi kao dekorativni materijal, za zidanje fasada, izradu portala i spomenika. Vapnenac Graa je vapnenca zrnasta, a zrna mogu biti s otrim bridovima ili okruglasta. Vie je vrsta vapnenca, a najvie se koriste: (a) Jedri je vapnenac kristalne strukture. esto se koristi umjesto mramora. Tee se obrauje, a koristi se u obliku blokova za zidanje monumentalnih graevina, u obliku ploa za oblaganje zidova i poploavanje trgova, te za izradu spomenika.

09 Prirodni konstrukcijski materijali

99

(b) Oolitski vapnenac je formiran od CaCO3 zrnaca povezanih vapnenim vezivom. Mek je i lako se ree i tee. Koristi se za zidanje kao lomljeni kamen, u obliku tesanih blokova i ploa. isti vapnenac je bijele boje, a primjese (glina, oksidi eljeza, pijesak) daju mu manje ili vie tamnu i arenu boju. Mramor Dominantna je komponenta mramora kalcit, ali u manjim koliinama sadri i druge minerale. Kristalna su zrna dimenzija 0,25 1,25 mm. isti je mramor bijele boje. Mramor s primjesama moe biti ukast, svijetlo-mrk, plaviast, ruiast i crn. Mramor je cijenjen materijal i iroko se koristi u graevinarstvu i kiparstvu. Razlikuju se: stijene se lome u kamenolomima kamen se obrauje u kamenolomima, posebnim pogonima ili na samom mjestu koritenja

9.2 Drvo
Termin "drvo ima znaenja: (a) specifian oblik pojavljivanja biljaka i (b) materijal koji se dobiva iz tih biljaka. Drvo kao biljka visine je preko 5 m. Formira ga: (a) podzemni korijen i (b) nadzemno stablo. Pod debljinom stabla podrazumijeva se promjer stabla bez kore na visini od 1,30 m. Kronja: grane, granice, lie, pupoljci, cvjetovi i plodovi. Razlikuju se debla: (a) pravo os je pravac, stablo okomito na tlo, (b) koso os je pravac, ali stablo nije okomito na tlo i (c) krivo os je krivulja.

Najveu visinu doseu australijski eukaliptusi (do 156 m) i kalifornijske sekvoje (do 110 m), a najvee obujme (35 40 m) afriki baobab. U Hrvatskoj jela i smreka doseu visine do 60 m, a bukva i hrast do 50 m.

100 MATERIJALI Drvo dosee najveu starost od svi ivih bia, drvo zmajevac do 6000 godina, sekvoja preko 4000, pitomi kesten 2000 3000, bukva 600 1000 godina. Dominantni su kemijski spojevi sadrani u drvetu: celuloza, (C6H10O5)n: 41,5 42,5 %; semiceluloza, spojevi slini celulozi: 22,5 30,3 %; lignin, (C10H13O3)n: 2,5 3,9 %. Manji su sadraji spojeva: smola, tanin, krob, eeri, ulja, guma, minerali. Kemijskom preradom drva se dobiva vie razliitih iroko koritenih proizvoda. Postupci
ekstrakcija suha destilacija koksiranje kemijska razgradnja

Proizvodi
celuloza za proizvodnju papira, eksploziva i tekstilnih vlakana smole (terpentin i kolofonij) za proizvodnju umjetnih tvari, boja i lakova tavila za industriju koe (tanin) drveni ugljen za metalurgiju, proizvodnju baruta i apsorbensa octena kiselina za kemijsku i prehrambenu industriju metil alkohol za kemijsku industriju lignina za stabilizaciju asfaltne emulzije

Po primarnoj funkciji, drvo formiraju dvije vrste stanica: (a) fizioloke koje provode drvni sok, izmjenjuju tvari i spremaju rezerve hrane, (b) mehanike koje daju drvu potrebnu vrstou. Tijekom debljanja unutarnji dijelovi drveta prestaju biti fizioloki aktivni i zadravaju mehaniku funkciju. Prema tome, vanjski sloj drveta "bijel" sadri fizioloki aktivne stanice, dok ih unutarnji dio "sr" ne sadri. Godovi se formiraju uslijed razliitih brzina debljanja drveta tijekom godine. Proljetni slojevi stanica su manje gustoe, meki i svjetliji, dok su ljetni i jesenji gui, tvri i tamniji. Kako drvo deblja radijalno, u vanjskim se slojevima javljaju vlane napetosti koje se smanjuju deformacijama i dijeljenjem stanica, dok se u kori javljaju napukline. Drvo kao konstrukcijski materijal obuhvaa deblo, granje i korijenje sa skinutom korom.

9.2.1 Graa i svojstva drveta


Graa drveta je mikro i makro heterogena.

09 Prirodni konstrukcijski materijali 101

Za primjenu drva kao konstrukcijskog materijala osobito su znaajna dva svojstva: relativno visoka vrstoa pri niskoj gustoi, lako oblikovanje postupcima rezanja. Drvo je izrazito anizotropno, a kao konstrukcijski materijal se najvie koristi u graevinarstvu i industriji namjetaja, ali i u brodogradnji, industriji vozila, poljoprivredi i rudarstvu. Uslijed longitudinalnih vlakana je vlana vrstoa (Rm) pri longitudinalnom optereenju najvea, a pri transverzalnom najmanja. Pri longitudinalnom optereenju je zbog izvijanja vlakana je tlana vrstoa (Rm,t) oko polovice vlane (Rm,t 0,5oRm), dok je savojna (Rm,sav) izmeu te dvije vrijednosti (Rm,t > Rm,sav > 0,5oRm). Pri sminom optereenju je smicajna vrstoa (Rm,sm) vea pri transverzalnom optereenju. Zbog greaka grae konstruktori koriste relativno velike koeficijente sigurnosti. Utjecaj vlage Drvo bubri (iri se) tijekom primanja vlage i skuplja se tijekom otputanja vlage, mjenjajui pri tome karakteristike. Omjeri su promjena dimenzija za smjerove: aksijalno : radijalno : tangencijalno = 1 : 10 : 20 Sa svakim postotkom porasta sadraja H2O smanjuje se longitudinalna vrstoa Rm za 2 3 %, Rm,t za 4 do 6 %. Periodine promjene vlanosti drveta izloenog vlanom zraku dovode do truljenja. Stalno suho (suh zrak) ili stalno vlano drvo (pod vodom) moe trajati vrlo dugo. Preporueni su sadraji vlage po namjenama drva: graevno 20 25 % stolarsko 15 % za namjetaj 12 % za parkete 8% za ploe od ukoenog drveta 6%

9.2.2 Vrste i karakteristike drveta


Razlikuju se tri vrste drveta:

Liari imaju plosnato, manje ili vie iroko i dugako lie, a etinari igliasto ili ljuspasto lie. Egzote rastu u dalekim prekomorskim, osobito tropskim krajevima.

102 MATERIJALI

Kora

Daska

Karakteristike drveta

Materijal
Pravac vlakana , kg/dm3 Rm, N/mm2 Rm,t, N/mm2

hrast Quercus falcata


T 0,69 0,84 105128 5,26,4 5466 7,89,5 L

bukva Fagus grandifolia


T 0,65 - 0,79 86105 6,37,7 4555 6,37,7 L

jela Abies procera


T 0,39 0,48 6275 1,41,7 3846 3,23,9 L

09 Prirodni konstrukcijski materijali 103

E, kN/mm2 , Re, N/mm2 A, % KIC, MPam1/2 HV Rd,is, N/mm2 tMax, C tmin, C c, J/(kgK) , W/(mK) , m/(mK) Ek, MV/m e0, Gcm kreciklinosti Cijena, kn Otpornost na: troenje oksidaciju (500C) paljenje UV zrake slatku vodu morsku vodu jake kiseline jake luine slabe kiseline slabe luine organska otapala Materijal

1619 0,350,40 5567 1,82,2 6,58,0 8,19,8 3341

2,73,0 0,020,04 3,13,8 0,60,7 0,600,73 5,97,2 1,61,9

0,330,40 6011 0,40,6 0,060,2

0,120,15 3344 12 0,20,7

912

1214 2,22,5 0,350,40 0,020,04 4960 3,84,6 2,02,4 0 67,3 0,550,67 7,08,6 5,26,4 2834 1,92,3 120140 7020 16601710 0,310,38 0,150,19 211 3243 0,40,6 12 0,060,2 0,20,7 0,40,5 79 slaba vrlo slaba slaba dobra srednja srednja vrlo slaba slaba srednja dobra dobra

1214 0,350,40 3644 1,41,7 2,83,5 2,32,8 2024

0,50,56 0,020,04 0,841,0 0,81,0 0,260,32 1,62,0 0,40,5

0,190,242 211 0,40,6 0,060,2 67

0,010,08 2534 12 0,20,7

hrast Quercus falcata

bukva Fagus grandifolia

jela Abies procera

9.2.3 Primjena i prerada drveta


Primjeri su primjene:
1. bukva visokogradnja, niskogradnja i vodogradnja (impregnirana), gradnja rudnikih podgrada, aviogradnja (lamelirana/perovana), kolarstvo; izrada namjetaja (savijana), baava, klavira, gospodarskih i kuanskih orua, eljeznikih pragova; proizvodnja parketa, furnira, klompi, kundaka, etki, igraaka, sportske opreme, strojarskih dijelova, celuloze; grijanje hrast izrada pragova, podova i graevne stolarije; gradnja brodova, rudnikih podgrada; izrada namjetaja, baava, klavira, elisa za avione, ermova; proizvodnja eljeznikih pragova, parketa, furnira, vinogradarskog kolja, klinova, modanika, komadnog i briketiranog drvenog uglja, talina; grijanje orah aviogradnja, oblaganje; izrada namjetaja, kundaka, muzikih instrumenata; proizvodnja parketa, furnira javor gradnja vagona, brodogradnja (interijer), rezbarstvo; izrada namjetaja, elisa aviona, remenica za strojeve, muzikih instrumenata, kuhinjskog sua, bilijarskih tapova, elisa za avione, etki, kalupa za cipele; proizvodnja parketa, mjerila, igraaka, postolarskih avala, drvenog ugljena topola gradnja amaca, mostova, zgrada, aviona i vagona, kolarstvo; izrada namjetaja (unutarnje drvo, slijepi furnir), stolova i daski za crtanje; proizvodnja sanduka i kutija, ploa iverica i vlaknatica, igica (kutije i palidrvca), klompe; drvo za koenje, zamjena za pluto jela gradnja zgrada (dijelovi koji nisu izloeni djelovanju vlage), izrada stupova, namjetaja, muzikih instrumenata; proizvodnja vrata, furnira, ploa vlaknatica, sanduka, celuloze bor gradnja zgrada (dijelovi izloeni vlazi) i mostova (ipovi), vodogradnja; izrada podova, namjetaja, elisa aviona; proizvodnja jarbola, stupova za vodove, prozora, vrata, kocki za podove, ploa za pokrivanje krovova, brodskog poda, ploa vlaknatica, celuloze, drvenog ugljena

2.

3. 4. 5. 6. 7.

104 MATERIJALI
8. ari gradnja mostova i zgrada (nosai), vodogradnja; izrada jarbola, baava, cijevi; proizvodnja stupova za vodove, eljeznikih pragova, kocki za podove, ploa za pokrivanje krovova

U umama, nakon procjene (koliine i kvalitete sortimenta), obaraju se stabla, te djelom na terenu i dijelom u pilani, nakon uklanjanja kore, izrauje se sortiment trupci i namjenski proizvodi (piloti, jarboli, stupovi za vodove, tesane grede, rudniko drvo, eljezniki pragovi, celulozno i taninsko drvo, drveni ugalj, ogrjevno drvo, otpaci). Drvo se prerauje u pogonima drvne industrije u koracima: Izluivanje u vodi ili vodenoj pari uklanjanje biljnih sokova iz drveta; trajanje izluivanja ovisi o vrsti drveta, dimenzijama i tehnologiji suenja
o prirodno izluivanje dranjem u vodi jezera ili rijeke je dugotrajno (jedan mjesec do jedne godine); u morskoj vodi se drvo manje razara, ali je izluivanje sporije o prinudno je izluivanje bre u toploj vodi (temperature oko 70 C) traje desetak dana, u pari dva do tri dana

Suenje uklanjanje vlage iz drveta; poinje odmah po obaranju stabla, a trajanje suenja ovisi o vrsti drveta, njegovoj vlanosti, dimenzijama i tehnologiji suenja
o prirodno suenje na otvorenom zraku traje dugo (do nekoliko godina) o prinudno suenje propisanim reimima u suarama (strujanje zraka temperature oko 40 C) traje od jednog dana do jednog mjeseca

Mehanika prerada
o o o o rezanje pilom longitudinalno, lateralno i transferzalno cijepanje sjekirom uz koritenje klina longitudinalno, lateralno tesanje sjekirom lateralno ljutenje noem tangencijalno/spiralno

Pored skoenog razlikuju se:

Drvene ploe Rezanjem i ljutenjem dobivaju se tanke lamele (furniri) letvice. Pri formiranju ploa se lamele uz lijepljenje polau jedna preko druge s vlaknima pod kutovima:
(a) 0 relativno visoka vrstoa u smjeru vlakana; (b) 90 (ukoeno drvo) ili 45 (zvjezdasto drvo) jednolina vrstoa neovisna o smjeru.

Tako izraene ploe se malo skupljaju, za razliku od koritenog drva. Panel ploe su troslojne unutarnji se sloj sastoji od lijepljenih letvica, a na unutranji sloj su obostrano izvana zalijepljeni furniri sa smjerom vlakana okomitom na vlakna letvica. Zatita drveta Drvo se od agresivnih gljivica i insekata titi:
(a) kemijski aktivnim sredstvima vodenim otopinama: cink-klorida, cink-klorida-bikromata, cinksilikon-fluorida, te soli fluora i spojeva s arsenom. Na taj se nain tite rubni slojevi polusuhog i suhog

09 Prirodni konstrukcijski materijali 105

drveta. Ove su otopine bez mirisa, ali mogu izazvati djelominu promjenu boje drveta. Ne ometaju naknadnu povrinsku obradu, ali tijekom vremena moe doi do njihovog izluivanja i izazivanja korozije metala. (b) katranskim uljima kojima se tite rubni i dublji slojevi drveta. Ulja se ne izluuju i ne korodiraju metale, ali imaju neugodan miris i znaajno mijenjaju boju drveta.

Za postizanje uinkovite zatite mora se uporabiti koliina vea od minimalno preporuene, koju drvo upija tijekom odgovarajueg vremena uranjanja. Za smanjenje gorivosti koriste se otopine fosfata, karbonata, oksida i silikata.

9.3 Koa
Termin koa ima dvostruko znaenje: organ koji pokriva i titi tijela ljudi i ivotinja od vanjskih utjecaja i materijal koji se dobiva preradom koa ivotinja.

9.3.1 Graa i svojstva koe


Na poprenom se presjeku koe kao organa razlikuju tri sloja: pokoni sloj proizvodi razliite pokone tvorevine, npr. dlake sisavaca, perje ptica potkoni sloj povezuje kou s unutarnjim organima Koa (cutis) obuhvaa: vezivne stanice i vlakanca koje koi daju vrstou i elastinost, miine i ivane stanice, krvne i limfne ile, razliite kone tvorevine, npr. ljuske riba, ploe gmazova. Kao materijal se koristi samo koa dok se tijekom prerade pokono i potkono tkivo uklanjaju. Koa se kao materijal dobiva preradom koe kao organa domaih i divljih sisavaca, gmazova i riba. Glavni su izvori sirove koe slabije nastanjene zemlje bogate panjacima i stokom. Vrste i karakteristike koe Koa je materijal koji ima vrlo razliite karakteristike, ovisne prije svega o porijeklu, postupku prerade, vlanost i starosti. Vrste koe se razlikuju prema:
(a) porijeklu, (b) namjeni i (c) postupku prerade.

domae ivotinje: goveda, konji i telad (boks), koze i ovce (evro), svinje; divlje ivotinje srne, divokoze, jeleni, krokodili, zmije, guteri, morski psi

Za razliite namjene se koriste koe razliitih karakteristika, na primjer, za gornje dijelove obue koa mora biti meka i elastina, a za onove je kruta i debela minimalno 5 mm.

106 MATERIJALI Razliitim postupcima prerade dobivaju se koe razliitih svojstava, na primjer: boks sa sjajnom prevlakom laka od lanenog ulja; evro koji je vrlo mekan i izdrljiv, dobiven kromnim sredstvom za tavljenjem; semi s barunastom prevlakom, dobiven masnim sredstvima za tavljenje. Karakteristike koe
Sastav, % , kg/dm3 Rm, N/mm2 Rm,t, N/mm2 E, kN/mm2 , Re, N/mm2 A, % KIC, MPam1/2 HV Rd,is, N/mm2 tMax, C tmin, C c, J/(kgK) , W/(mK) , m/(mK) Ek, MV/m e0, cm proteini, 12 % H2O 0,8 1,1 20 50 12 0,1 0,5 0,05 0,5 25 18 75 35 23 49 105 125 85 75 1530 1730 0,155 0,160 40 50 68 1108 11010 kreciklinosti Cijena, kn Otpornost na: troenje oksidaciju (500C) paljenje UV zrake slatku vodu morsku vodu jake kiseline jake luine slabe kiseline slabe luine organska otapala 0,2 0,4 90 120

dobra vrlo slaba slaba dobra dobra dobra vrlo slaba vrlo slaba srednja srednja slaba

9.3.2 Prerada koe


Vlana sirova koa brzo truli, dok vlana preraena koa ne truli, a kada se ponovo osui, ostaje meka i gipka. Zbog velike sklonosti truljenja, sirova se koa mora za skladitenje do prerade konzervirati suenjem i/ili soljenjem. Postupak prerade koe obuhvaa tri koraka: Priprema: kvaenje, pranje i luenje u vodenoj otopini vapna i natrijevog sulfida; mehaniko uklanjanje pokoice i potkoice; odvapnjivanje, mekanje fermentima i moenje u kiseloj otopini. tavljenje koa se prevodi u stabilno stanje (prestaje biti podlona truljenju), zadrava vrstou, elastinost i mekou, te postaje nepropusnija za vodu uz zadravanje propusnosti za zrak. Pri postupku tavljenja koa se kroz 6 10 bazena podvrgava djelovanju sve koncentriranijih otopina sredstava za tavljenje. Kao sredstva za tavljenje se koriste: vegetabilna koriste se koncentrirani biljni ekstrakti, kromna otopine soli kroma, bijela dobiva se vrlo meka, njena koa, masna dobiva se koa s barunastom prevlakom. Zavrna prerada neugledna tavljena koa se podvrgava razliitim zavrnim postupcima: mehanike obrade, suenja, maenja, zbijanja, glaanja, bojenja.

09 Prirodni konstrukcijski materijali 107

Koa se koristi u industrijama: obue, odjee, kone galanterije, tekstila, namjetaja, vozila i strojeva. Oko 80 % preraene koe se upotrebljava za proizvodnju obue, a ostatak za izradu kone odjee, rukavica, kaieva i remenja, torbi i kofera, dijelova luksuznog namjetaja, dekorativnih unutarnjih dijelova vozila, brtvi, pogonskog remenja. Proizvodi se oblikuju: rezanjem na mjeru, spajanjem (ivanje, lijepljenje, metalne spojke). Po potrebi, proizvodi se oblikuju uz koritenje kalupa.

9.4 Papir
Termin papir potjee od grke rijei (, papiros) i oznaava tanku, kao list plosnatu tvorevinu, formiranu od isprepletanih finih kratkih vlakanaca.

108 MATERIJALI

9.4.1 Graa i svojstva papira


Komponente su papira:

Sirovine su za dobivanje biljnih vlakanaca prije svega: celuloza dobivena iz drveta i drvenjaa (biljna vlakanca dobivena bruenjem drveta), ali se dobivaju i iz: krpa i otpadaka tekstila (lan, pamuk) slame i krumpirovih stabljika Celulozna vlakna se dobivaju iz drveta raznim kemijskim postupcima. Vrste i karakteristike papira
Sastav, % , kg/dm3 Rm, N/mm2 Rm,t, N/mm2 E, kN/mm2 , Re, N/mm2 A, % KIC, MPam1/2 HV Rd,is, N/mm2 tMax, C tmin, C c, J/(kgK) , W/(mK) , m/(mK) Ek, MV/m e0, cm celuloza 0,7 1,2 15 35 40 55 24 0,3 0,45 15 35 0 23 69 14 25 75 125 273 1340 1360 0,17 0,35 5 20 0,2 0,3 11013 11015 kreciklinosti Cijena, kn Otpornost na: troenje oksidaciju (500C) paljenje UV zrake slatku vodu morsku vodu jake kiseline jake luine slabe kiseline slabe luine organska otapala 0,4 0,5 12 72

vrlo slaba vrlo slaba vrlo slaba slaba vrlo slaba vrlo slaba vrlo slaba vrlo slaba vrlo slaba srednja slaba

9.4.2 Prerada papira


Namjena papira odreuje izbor vrsta i sadraja komponenti te proizvodnog postupka. Papir se koristi za pisanje i crtanje, tiskanje asopisa i knjiga, pakiranje, izradu fotografija i cigareta, filtriranje, izradu brtvi.