You are on page 1of 12

10.

Pogonski materijali
10.1 Goriva i izgaranja .................................................................................................109
10.1.1 Osnove goriva ................................................................................................................. 110 10.1.2 Goriva.............................................................................................................................. 111 10.1.3 Izgaranje.......................................................................................................................... 114

10.2 Tribologija i maziva 10.3 Vode

114 118

10.2.1 Osnove tribologije........................................................................................................... 114 10.2.2 Maziva............................................................................................................................. 117 10.3.1 Osnove voda.................................................................................................................... 118 10.3.2 Svojstva voda .................................................................................................................. 120 10.3.3 Postupci obrade voda ...................................................................................................... 120

Pogonski materijali koriste se za pogon i odravanje dijelova i sustava.


goriva osiguranje potrebnih koliina energija, maziva smanjivanje trenja i troenja, vode skladitenje/transport energija i tvari,

10.1 Goriva i izgaranja


Energija sposobnost obavljanja rada (u uem smislu), odnosno, pretvorbi (u irem smislu).

U prvi mah udi to je jo i danas razvoj tehnologija i drutva u znaajnoj mjeri ogranien problemima osiguranja dovoljnih koliina energija. Danas se bez veih potekoa tehnike prirode obavljaju uzajamne transformacije razliitih oblika energije, a neki su resursi energije praktino neogranieni (nuklearna energija, termika energija dubljih slojeva Zemlje). Meutim, ba su ti neogranieni resursi energije sa stajalita tehnike nepogodni za koritenje, a koliine su najpogodnijih resursa (kemijska energija) u velikoj mjeri ograniene. Gorivo (u uem smislu nisu obuhvaena nuklearna goriva) materijal koje je mogue podvri kontroliranoj kemijskoj redoks reakciji izgaranju. Izgaranje relativno brza kemijska redoks-reakcija (bra je eksplozija, sporija truljenje) goriva s kisikom iz zraka. Treba razlikovati:
1. sagorijevanje izgaranje goriva u cilju dobivanja topline i/ili rada (uvijek praeno gubicima energije), 2. spaljivanje izgaranje otpadnih tvari u cilju njihovog racionalnog odlaganja (bez koritenja energije)

110 MATERIJALI

Primjeri su primjene goriva/sagorijevanja za pogon: 1. toplane (T) komunalnog sustava (KS):

SG spremnik goriva, K kotao, G gorionik, L loite, IT izmjenjivai topline, VPT vodeno-parni trakt, O objekti daljinskog grijanja, PT potroai topline

2. motora s unutarnjim izgaranjem (MUI) vozila (V):

RG spremnik goriva, C cilindarski prostor, S/B okolica elektroda/sapnica, K elo klipa, KM klipni mehanizam, Kl klip, KV koljenasto vratilo, M,D mjenja i diferencijal, PK pogonski kotai

10.1.1 Osnove goriva


Podjela se goriva moe izvriti po vie osnova:

Uvjeti koje mora ispunjavati gorivo Uvjeti su koje mora ispunjavati gorivo: dovoljno velika toplinska vrijednost za dobivanje potrebne koliine energije, dovoljno brza kemijska reakcija za dobivanje potrebne snage, kemijska stabilnost za siguran transport i skladitenje, bezopasnost produkata izgaranja po okolinu, dovoljno mala brzina korozije (rastvaranja, starenja) materijala koji dolaze u dodir s gorivom i/li produktima izgaranja, dovoljno niska cijena za ekonominu aktualnu upotrebu.

Moraju se potovati granice izvan kojih je koritenje nekog goriva nedopustivo. Njih je mogue proiriti provedbom odgovarajuih mjera: mjere sigurnosti u transportu i skladitenju goriva zatita od poara i eksplozija, proiavanje dimnih plinova zatita okolia, izbor pogodnih konstrukcijskih materijala koji dolaze u dodir s gorivom i/ili dimnim plinovima dovoljno dug vijek trajanja.

10 Pogonski materijali 111

Sastav goriva Od kemijskog i konstitucijskog sastava nekog goriva ovise njegova svojstva, uvjeti njegove primjene, stupanj/brzina transformacije kemijska energija goriva unutarnja energija dimnih plinova, kao i konstrukcijska rjeenja komponenti aktualnog sustava. Kemijski sastav goriva odreuje se postupcima kemijske analize pri emu se uglavnom ograniava na dominantne kemijske elemente (spojeve): ugljik, C, pri ijem se potpunom izgaranju formira ugljik-dioksid: C + O2 CO2 dok se pri nepotpunom izgaranju formira vrlo otrovni ugljik-monoksid: C + 0,5 O2 CO vodik, H, pri ijem se izgaranju formira voda: 2 H + 0,5 O2 H2O kisik, O smanjuje koliinu kisika, odnosno zraka, kojeg je potrebno osigurati za potpuno izgaranje, duik, N formiranje malih koliina oksida duika ima zanemariv energetski uinak, ali se esto ne moe zanemariti djelovanje oksida duika na okolinu i sumpor, S, pri ijem se izgaranju formiraju sumpor-dioksid i sumpor-trioksid : S + O2 SO2 + 0,5 O2 SO3 te na hladnijim mjestima trakta dimnih plinova kondenzira sulfatna kiselina: SO3 + H2O H2SO4 to dovodi do razvoja niskotemperaturne korozije. Konstitucijski sastav goriva prikazuje razliite komponente radne mase goriva koje se razliito ponaaju pri preradi i izgaranju goriva. Sorg sumpor vezan u gorivu u organskim spojevima Spir sumpor vezan u gorivu u obliku pirita Pepeo, P, inertni je balast (rezultat konstitucijske analize i njegov sadraj nije jednak sadraju mineralnih tvari u gorivu) i vlaga, W, takoer je balast, ali nije inertna jer je za isparavanje H2Ot H2Og potrebna izvjesna koliina topline, koju dimni plinovi predaju okolini pri kondenzaciji H2Og H2Ot , ime se smanjuje energetski uinak postrojenja (kondenzacija se odvija izvan oblasti izmjenjivaa topline kotla).

10.1.2 Goriva

112 MATERIJALI Kruta goriva primarna kruta goriva nalaze se u prirodi, sekundarna kruta goriva dobivaju se preradom primarnih. Primarnim krutim gorivima pripadaju: drvo dragocjena je sirovina za industriju i neracionalno ga je koristiti kao gorivo; treset vano je industrijsko gorivo, a najvei je problem eliminacija vlage. U sirovom je tresetu W0 = 80 90 %, a ostaje visok i nakon suenja W1 = 25 30 %; bituminozni kriljci koristi se kao gorivo i kao sirovina za destilaciju (produkti slini produktima destilacije nafte). Visok je sadraj mineralnih tvari (oko 50 %), a sadraj je ugljika u sagorljivoj masi wC = 60 70 %; ugljevi najire su koritena kruta goriva, a znatno se razlikuju po kemijskom sastavu, grai i svojstvima, ovisnim o: prirodi dominantnog izvornog bilja, geolokih uvjeta i starosti. Tijekom starenja uglja raste sadraja ugljika i opada sadraja kisika.

Elementarni je sastav suhih krutih goriva: Kemijski elementi, wE , % Vrsta goriva C H O N


drvo treset lignit mrki ugljen kameni ugljen antracit * sagorljivi sumpor 48 52 52 58 65 70 73 76 80 85 94 97 5,8 6,2 67 56 5,5 7,0 5,0 5,8 1,0 2,5 43 45 32 40 25 30 12 18 10 15 12 0,05 0,1 23 0,5 1,5 12 1,0 1,5 0,5 1,0

S*
0,1 1,0 0,5 3,0 0,5 3,0 0,5 1,5 0,5

Sekundarna kruta goriva jesu: Sirovina i proces dobivanja


ugljen fizikalna prerada ugljen pirogena prerada nafta destilacija rude i kemijski elementi sinteza

Proizvodi
oprani ugljen, osuen ugljen, ugljeni prah, briketi koks, polukoks, termoantracit, drveni ugljen petrol-koks metali i organo-metalni spojevi

Tekua goriva Prirodno je tekue gorivo nafta, a njenom se preradom dobiva i glavnina koritenih tekuih goriva. Sirovina i proces dobivanja Proizvodi
nafta odvajanje i termo-kemijska prerada derivati nafte i ugljena kemijska prerada poljoprivredni proizvodi prerada kemijski elementi sinteza petrolej, benzin, loiva ulja motorni benzin, dizel gorivo, alkoholi alkoholi goriva za raketne i reaktivne motore (npr. borovodici)

10 Pogonski materijali 113

Proizvodni program INA-e (Industrija nafte d.d.) obuhvaa (nepotpun pregled): MOTORNI BENZINI (koriste se skladno preporukama proizvoaa vozila)
INA SUPER 98 benzin s olovom pogon vozila bez ugraenog katalizatora INA EUROSUPER 95 bezolovni benzin pogon vozila s ugraenim katalizatorom INA SUPER 95 bezolovni benzin pogon vozila s ugraenim katalizatorom INA SUPER PLUS 98 bezolovni benzin pogon vozila s ugraenim katalizatorom INA AB 100 LL avionski benzin pogon klipnih avionskih motora

, 15 C

Svojstvo

SUPER 98

EUROSUPER 95

SUPER 95

SUPER PLUS 98

AB 100 LL

pp , ljeti/zimi , kPa OB, istraivaki/motorni cPb , g/l Boja OB oktanski broj cPb koncentracija olova, g/l

725 780 720 775 725 780 3570 / 5590 4560 / 6090 3570 / 5590 > 98/87 > 95/85 > 95/85 0,15 0,005 0,013 plava

725 785 3570 / 5590 > 98/87 0,013

3849 (37,8 C) > 99,5 0,56 plava

DIZELSKA GORIVA
INA EURODIZEL eurodizel pogon brzohodnih dizel motora sa sustavima za obradu ispunih plinova INA DIZEL dizel pogon brzohodnih dizel motora INA EURODIZEL - PLAVI plavi dizel pogon dizel motora brodica i poljoprivredne mehanizacije

Svojstvo
, 15 C
tf , C tp , C CB/CI Boja

EURODIZEL 820 845 < 0 (10 , 15) > 55 > 51,0 / 46,0

DIZEL 820 860 < 0 (5 , 10 , 15) > 55 > / 46,0

EURO DIZEL PLAVI 820 860 < 0 (5 , 10 , 15) > 55 > / 46,0 plava

CB/CI cetanski broj / cetanski indeks tp toka paljenja, C , tf toka filtrabilnosti (vrijednost ovisi o godinjem dobu), C

LOIVA ULJA (lo ulja)


INA LU EKSTRA LAKO energent za domainstva i industriju, u ureajima bez grijaa goriva INA LU LAKO I energent za pei s grijaima goriva INA LU SREDNJE I energent za industrijske pei i kotlove velikih energana, s grijaima goriva

BRODSKA GORIVA destilatna pogon srednjohodnih i sporohodnih dizelovih pomonih brodskih motora
INA F DMX (vrlo lako), INA F DMA (lako), INA F DMB (srednje), INA F DMC (teko)

ostatna pogon srednjohodnih i sporohodnih dizelovih brodskih motora


INA F RBA 10 (vrlo lako A), INA F RBB 10 (vrlo lako B), INA F RBD 15 (vrlo lako D), INA F RBE 25 (vrlo lako E), INA F RBH 45 (srednje H), INA F RBK 45 (srednje K)

OSTALA GORIVA
INA PETROLEJ M petrolej za motore gorivo za motore s unutarnjim izgaranjem INA PETROLEJ L petrolej za loenje gorivo za pei bez dimnjaka INA JET A-1 gorivo za mlazne motore pogon turbomlaznih i turboelisnih aviona

Plinovita goriva U plinovita se goriva ubrajaju goriva koja se pod standardnim uvjetima (25 C, 1 bar) nalaze u plinovitom agregatnom stanju, te se u njih ubrajaju i ukapljeni plinovi (p > 1 bar). Najvie se koristi zemni plin, koji se vodi do potroaa magistralnim plinovodima (duljina i vie tisua kilometara) i gradskim plinskim mreama. Zemni se plin nalazi u tlu samostalno ili iznad slojeva nafte. U najveoj koliini sadri metan CH4 = 60 90 %, a ukupni je sadraj sagorljivih supstancija sag = 70 90 % (pored C2H6 , C3H8 , , tu pripada i CO). Nesagorljive su supstancije CO2 , O2 i N2 .

114 MATERIJALI Proizvodni program INA-e (Industrija nafte d.d.) obuhvaa (nepotpun pregled): UKAPLJENI NAFTNI PLINOVI
INA UNP PB trgovaka propan-butan smjesa energent u industriji i domainstvu INA UNP A PB plin za automobile pogon vozila s OTTO motorom

Svojstvo
pp , 40 C , kPa OB Miris

UNP PB 1430 intenzivan

UNP A PB 1550 89 intenzivan

10.1.3 Izgaranje
Stehiometrija izgaranja Koliina zraka potrebnog za potpuno izgaranje i formirana koliina produkata izgaranja: izgaranje butana C4H10 + 6,5 O2 4 CO2 + 5 H2O molarna koliina 10 kg butana
1 mol 58 kg 10 kg + + + 6,5 mol 146 m3N 25 m3N 4 mol 90 m3N 16 m3N + + + 5 mol 112 m3N 19 m3N

Vzraka = 25 m3N o 5 = 125 m3N (O2 20 %) Ako je u proces izgaranja uvedeno vie zraka od potrebnog, javljaju se u produktima izgaranja O2 i N2 , a ako je uvedeno manje zraka, javlja se produkt nepotpunog izgaranja CO. Termodinamika izgaranja Osloboena se koliina topline pri potpunom izgaranju (Hizg , J/mol) dobiva kemijsko-termodinamikim bilanciranjem entalpija kemijskih reakcija formiranja (Hfor,i , J/mol): izgaranje Hizg,C4H10 = Hfor,C4H10 + 6,5 Hfor,O2 4 Hfor,CO2 5 Hfor,H2O, p molarno 10 kg butana Dobivene rezultate treba oprezno koristiti jer oni vrijede: (a) samo za standardne uvjete, a odstupanja aktualnih uvjeta reaktanta i produkata obraunavaju se termodinamikim izraunavanjima, (b) samo za potpuno izgaranje, a posljedice nepotpunog izgaranja izraunavaju se korekcijama stehiometrijskih koeficijenata. Kinetika izgaranja Uzroci netonosti rezultata stehiometrijskih i kemijsko-termodinamikih izraunavanja su: (a) prespore kemijske reakcije ili (b) znaajne koliine disociranih produkata izgaranja pri viim temperaturama. Brzine se kemijskih reakcija u pravilu odreuju provedbom pokusa, a koliine disociranih produkata izraunavaju na temelju zakonitosti kemijske ravnotee.
Hizg,C4H10 = (124700) 6,5 (0) + 4o(392200) + 5o(238300) Hizg,C4H10 = + 124700 1569000 1192000 = 2636000 kJ/kmol Hizg,C4H10 = 2636000 kJ/kmol o 5,8 mol/10 kg C4H10 = 454500 kJ/10kg C4H10

10.2 Tribologija i maziva


10.2.1 Osnove tribologije
Tribologija prouava i opisuje procese trenja, troenja i podmazivanja. Trenje otpor uzajamnom gibanju tijela koja se dodiruju. Trenje prate u pravilu tetni gubici energije. Kod konica je trenje korisno njime se namjerno sustavu oduzima energija.

10 Pogonski materijali 115

Troenje povrinski gubici materijala tijela koja se uzajamno gibaju. Brzinu troenja poveava: (a) mehaniko djelovanje prisutnih stranih tijela i (b) kemijski agresivno djelovanje okoline. (skidanje strugotine i troenje alata) Adhezija tijela prianjaju na mjestima dodira uslijed djelovanja meumolekulskih sila (mikrododiri neravnina mikrozavari). Lokalne deformacije na mjestima dodiria dolazi do deformiranja povrinskih slojeva tijela (elastine i plastine deformacije). Brazdanje pri gibanju vre mikro neravnine razaraju meke.

Vuna sila sila kojom se vue tijelo Sila trenja (FT) uvijek ima suprotan smjer od vune sile (FV); sila trenja sprjeava/usporava uzajamno gibanje tijela gdje je: Fn intenzitet normalne sile, N, (n ukazuje na okomitost) faktor trenja (makropristup), . Suho trenje trenje uz neposredan dodir uzajamno pokretnih tijela. (praktino ne postoji vlaga, praina, oksidi) Trenje uz podmazivanje trenje se znaajno smanjuje ako se izmeu uzajamno pokretnih tijela unese u pravilu sloj fluida. (suho trenje unutarnje trenje fluida maziva) FT = Fno Trenje Statiko trenje (neposredno prije pokretanja) je vee od dinamikog trenja (u pokretu), a trenje klizanja je vee od trenja kotrljanja. Problemi trenja se u pravilu rjeavaju makropristupom eksperimentalnim odreivanjem faktora trenja za aktualne uvjete gibanja: kl,st , kl,din , kot,st , kot,din . Materijali
drvo/drvo elik/elik, bez maziva elik/elik, s mazivom guma/beton, suho guma/beton, vlano elik/teflon

kl,st,Max
0,5 0,15 0,03 1,0 0,30 0,04

kl,dn
0,3 0,09 0,03 0,7 0,25 0,04

U tablici su date maksimalne vrijednosti faktora statikog trenja, naime, u odsutnosti vune sile: kl,st = 0 neposredno prije pokretanja tijela: kl,st = kl,st,Max Pri poetnom rastu vune sile (vlak) rastu u tijelu naprezanja sve do momenta savladavanja sile statikog trenja. Nadalje se tijelo giba uz savladavanje sile dinamikog trenja.

116 MATERIJALI

Ubrzanje gibanja tijela (porast brzine u jedinici vremena) odreuje rezultanta: F = FV FTR,din = moa Sila trenja klizanja (kl,dn) ne ovisi o brzini gibanja tijela do oko 1,5 m/s, dok se sila trenja klizanja pri daljem poveanju brzine gibanja smanjuje, to osobito dolazi do izraaja pri brzinama preko 600 m/s. Troenje Posljedice su troenja promjene geometrije povrina uzajamno pokretnih dijelova. Istraivanja su pokazala kako je preko 50 % zastoja strojarskih sustava izazvano oteenjima strojarskih pokretnih sklopova troenjem. Razlikuju se etiri vrste troenja: Adhezijsko troenje je posljedica djelovanja meuatomskih/meumolekulskih sila u tokama dodira tijela i formiranje mikrozavara, koji se raskidaju pri uzajamnom gibanja tijela uz "preraspodjelu materijala".

Abrazijsko troenje je posljedica prodiranja vrhova tvreg materijala u povrinske slojeve mekeg materijala i njegovim brazdanjem pri uzajamnom gibanju tijela. Adhezijska/abrazijska se troenja mogu smanjiti: (a) izborom parova materijala otpornih na adhezijsko/abrazijsko troenje, (b) obradom povrinskih slojeva postupcima inenjerstva povrina, kao i sprijeiti razdvajanjem povrina slojem fluida maziva. Erozijsko troenje je posljedica djelovanja djelia fluida (bez ili uz prisutnost krutih estica noenih fluidom) koji velikim brzinama udaraju o povrinu tijela. Erozijsko se troenje moe smanjiti: (a) eliminacijom krutih estica iz fluida, (b) smanjivanjem relativne brzine fluida, (c) promjenom kuta udara fluida u tijelo, (d) izborom pogodnog materijala i (c) pogodnim izmjenama povrine materijal postupcima inenjerstva povrina. Povrinski umor je posljedica stalnih promjena veliina i smjerova naprezanja povrinskih slojeva tijela pri uspostavljanju i prekidu kontakta tijela koja se uzajamno gibaju. Sve vrste troenja materijala, u veoj ili manjoj mjeri, ubrzava korozija. Podmazivanje Podmazivanje unoenje sredstva (plinovito, tekue ili kruto mazivo) koje smanjuje trenje i troenje tijela koja se uzajamno gibaju.

10 Pogonski materijali 117

Granino podmazivanje dolazi do neposrednog dodira tijela koja se uzajamno gibaju uslijed: (a) prevelikog optereenja tijela ili (b) nedovoljne koliine sredstva za podmazivanje. Hidrodinamiko podmazivanje tijela uzajamno gibaju u potpunosti razdvojena plinovitim ili tekuim sredstvom za podmazivanje. Suho podmazivanje tijela koja se uzajamno gibaju su razdvojena krutim sredstvom za podmazivanje (grafit, molibden-disulfid).

10.2.2 Maziva
Mazivo sredstvo namijenjeno prije svega podmazivanju primarni su zadaci maziva smanjenje trenja i troenja. Mazivo esto ispunjava i sekundarne zadatke: hlaenje, zatita od korozije, brtvljenje, odravanje istoe, smanjenje buke. Ne postoji idealno mazivo koje bi ispunjavalo sve zadatke koje nameu suvremeni strojarski sustavi, te se koristi iroka lepeza maziva, razliitih po vrstama i karakteristikama. Maziva se mogu klasificirati po vie osnova agregatnom stanju, porijeklu, sastavu, namjeni, karakteristikama. Agregatno stanje plinovito tekue maziva ulja polukruto mazive masti kruto Maziva ulja Tri su osnovne karakteristike mazivih ulja: 1. Viskoznost (dinamika), , moPaos. otpor ulja teenju. Uobiajeni je pokazatelj viskoznosti i SAE gradacija (s porastom broja gradacije opada ulja). 2. Indeks viskoznosti, IV, otpor ulja smanjivanju s porastom temperature, 3. Tecite, tt, C temperatura ispod koje se ulje skruuje. Primjeri su mazivih ulja iz proizvodni program INA-e: Sintetsko motorno mazivo ulje za osobna vozila "INA Millennium SAE 5W-40"
= 3500 (25 C) moPaos ( = 14,5 (100 C) mm2/s) = 3500 (15 C) moPaos ( = 14,5 (100 C) mm2/s) = 120 (40 C) mm2/s
IV = 165 IV = 150 IV = 130 tt, = 45 C tt, = 30 C tt, = 40 C

Porijeklo i sastav
zrak inertni plinovi prirodna biljna ivotinjska mineralna dobivena preradom nafte prirodna mineralna mineralna ulja + sapuni sintetska grafit molibden-disulfid pod tlakom sintetska zamaena mineralna + prirodna legirana mineralna + sintetska

suspenzije u ulju

Mineralno motorno mazivo ulje za osobna vozila "INA Delta 5 SAE 15W-40" Polusintetsko mjenjako mazivo ulje "INA Umol ZC SAE 75W-90"

118 MATERIJALI Mazive masti Dvije su osnovne karakteristike mazivih masti: 1. Konzistentnost otpor masti prodiranju krutog tijela. Uobiajeni je pokazatelj konzistentnosti NLGI broj (s porastom broja raste konzistentnost masti). 2. Kapljite, tk, C temperatura iznad koje se iz masti izdvaja ulje. Primjeri su mazivih masti iz proizvodni program INA-e: Vienamjenska mineralna/litijeva mast za valjne/klizne leaje "INA LIS 1"
NLGI 1 NLGI 1

Vienamjenska mineralna/kalcijeva mast za valjne/klizne leaje "INA EKS HD 1"


tk, = 85 C

tk, = 180 C

10.3 Vode
Vodu, kao kemijski spoj, formiraju dva atoma vodika i jedan atom kisika. U irem smislu vodom se naziva niz tekuih otopina s dominantnim sadrajem H2O destilirana voda, pitka voda, rashladna voda, tehnoloka voda, rijena voda, otpadna voda Ovisno o uvjetima (t, p), u prirodi se voda javlja u sva tri osnovna agregatna stanja krutom ("led"), tekuem ("voda") i plinovitom ("para"). U Povelji o vodi Europskog savjeta navodi se izmeu ostalog:
I II III X Bez vode nema ivota. Ona je dragocjeno dobro, neophodno u mnogobrojnim ljudskim djelatnostima. Slatkovodne rezerve vode nisu neiscrpne. Neophodno ih je sauvati, a po mogunosti i poveati. Zagaenjem se voda nanose ogromne tete ljudima i svim ivim biima. Voda je ope dobro iju vrijednost moraju svi poznavat. Zadatak je svakog njeno racionalno koritenje.

10.3.1 Osnove voda


Osnovna fizikalna svojstva vode Svojstvo
relativna molekulska masa ledite (1,013 bar) vrelite (1,013 bar) gustoa (20 C) dinamika viskoznost (20 C) specifina toplina (20 C) elektrina provodnost (20 C)

Oznaka
RMM tL tV c

Brojana vrijednost
18,02 0,00 100,00 998,2 1,002 4,182 4,2

Jedinica
C C g/dm3 mPaos J/(goC) S/m

Led na 0 C ima gustou 917 g/dm3, a pri njegovom topljenju dolazi do skokovitog porasta gustoe tekua voda na 0 C ima = 998,84 g/dm3. Pri grijanju iznad 0 C, s porastom temperature raste gustoa tekue vode do maksimalne vrijednosti na temperaturi od 3,98 C, a pri daljem grijanju, s porastom temperature, opada gustoa vode.

10 Pogonski materijali 119

U vodi se dobro otapa niz anorganskih i organskih supstancije, a od plinova je osobito znaajno otapanje kisika (O2) i ugljik-dioksida (CO2). Ravnoteni su sadraji O2 i CO2 : t/C 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 wO2/(mg/kg) 69,45 62,32 53,68 48,02 43,39 39,31 35,88 33,15 30,82 28,58 26,57 wCO2/(g/kg) 3,346 2,774 2,318 1,970 1,688 1,449 1,257 1,105 0,973 0,860 0,761 Ako je sadraj plina manji od ravnotenog, plin se rastvara u vodi, a ako je vei, izdvaja iz vode. Ravnoteni je parcijalni tlak plina (pi): pi = wi/k bar gdje je: k konstanta ovisna samo o prirodi plina i temperaturi Pri atmosferskom tlaku od 1 bar je pO2 = 0,20946 bar, pCO2 = 0,00032 bar.

10.3.2 Svojstva voda


Svojstva se voda opisuju nizom opih i fizikih te kemijskih, fiziko-kemijskih i biolokih pokazatelja, koji se odreuju provedbom normiranih laboratorijskih analiza uzoraka. Osnovni opi i fiziki pokazatelji Neotopivi sadraji

Za razliku od grubo disperziranih estica, koloidno disperzirane estice se ne izdvajaju iz vode pod djelovanjem gravitacije. Okus i miris ista voda je bez mirisa i okusa. Temperatura vode ovisi prije svega o temperaturi okoline i strujanju vode. Osnovni kemijski pokazatelji svojstava vode Ukupne otopljene tvari odreuju se isparavanjem (na 105 C) uzorka vode iz koga su prethodno uklonjene netopivi sadraji filtriranjem. Sadraj vodikovih iona opisuje se s pH vrijednou: gdje je: c molarna koncentracija, mol/l pH = log cH+ U neutralnoj vodi, pri 24 C, pH = 7,0000 (cH+ = 107.0000 mol/l), a mijenja se s rastvaranjem kiselina (pH vrijednost opada), rastvaranjem luina (pH vrijednost raste) i s temperaturom (pH vrijednost opada s porastom temperature). Alkalitet opisuje sposobnost neutralizacije dodataka kiselina (H+ iona), a posljedica je prisutnosti najee OH, karbonatnih (CO32) i hidrogen-karbonatnih (HCO3) iona. Tvrdoa opisuje sadraj kalcijevih (Ca+2) i magnezijevih (Mg+2) iona, Otopljeni plinovi (prije svega, kisik i ugljik-dioksid) pri otapanju dolazi do elektrolitike disocijacije (razlaganja na ione) ugljik-dioksida (ali ne i kisika):

120 MATERIJALI CO2,p + H2O CO2,o + H2O HCO3 + H+ CO32 + 2 H+ Prema prirodi, razlikuju se tri dijela otopljenog ugljik-dioksida:
Dio CO2 je vezan (stehiometrijski) za katione otopljene u vodi, dio odrava otopinu u ravnotei (kemijska), a agresivni dio je sposoban otapati neke krutine s kojima voda doe u kontakt (Ca(CO)3 stijene), te korozijski zatitne slojeve koji se formiraju na metalnim dijelovima u dodiru s vodom.

Organski sadraji su u vodi otopljeni i dispergirani razlikuju se:


Organski sadraji se procjenjuju na temelju: "biokemijskog utroka kisika" (BPK) i "kemijskog utroka kisika" (KPK). Razlika upuuje na bioloki nerazgradive organske sadraje.

Vrste voda U tehnologiji voda se razlikuju: prirodne vode prema gibanju stajaice i tekuice, napojne vode pitke, energetske i procesne, otpadne vode oborinske, kuanske, industrijske energetske. Voda koju koriste potroai se dobiva iz izvora i nakon upotrebe isputa u recipijent.

Sustav za pripremu napojne vode prilagoava svojstva prirodne vode potrebama potroaa, a sustav za proiavanje otpadne vode prilagoava svojstva vode koju isputa izvor otpadne vode recipijentu. Tehnikim su zahtjevima odreena po pojedinim namjenama svojstva napojne vode, a zakonskim su propisima odreena svojstva proiene otpadne vode koja se isputa u pojedine recipijente.

10.3.3 Postupci obrade voda


Filtracija vode Vode koje koriste potroai u pravilu ne smiju sadrati netopive tvari, koje se u pripremi napojne vode odstranjuju filtracijom. Najee su filtri izvedeni u obliku otvorenih betonskih bazena (spori gravitacijski filtri) ili zatvorenih elinih posuda (brzi tlani filtri), ispunjenih pijeskom. Pri protjecanju vode kroz pjeanu ispunu filtra izdvajaju se iz nje grube neistoe i grubo disperzirane tvari. etiri su ciklusa pogona filtra: