Ostvarenja

Jedan čovjek čini razliku

Ostvarenja

RADIMIR ČAČIĆ

Nakladnik Za nakladnika Urednice

HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI Kneza Mislava 8, Zagreb Srećko Ferenčak Nikolina Herceg Andreja Horvat Friščić Andrea Zlatar Violić Fosca Demarin Nikolina Herceg Andreja Horvat Friščić Valentina Dominić Davor Brusović Valentina Dominić Arhiva MJROG-a Vjesnik d.d. Slavonska avenija 4, Zagreb 20 000 primjeraka

Lektorice

Dizajn i prijelom Fotografije Tisak

CIP – katalogizacija u publikaciji Zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 636578. ISBN 978-953-95799-0-4

Naklada

Suradnici

Filko Cezner Poticana stanogradnja - POS Filko Cezner, Igor Čičak Alimentacijski fond Filko Cezner, Danijel Ivanagić Cash pooling: financijski instrument koji nema negativnih učinaka Miljenko Ernoić, Dragutin Vincek Milko-VŽ Josip Galinec Fondovi ulaganja u nekretnine Goran Granić Energetika Jurica Gregurić Financijska industrija Andreja Horvat Friščić Turneja kandidata za premijera; O mobilnom timu Miroslav Huđek, Predrag Štromar Javno-privatno partnerstvo Stanko Kovač Ministar autocesta Nada Kozulić Aktiviranje stanova kao gospodarskog resursa

Sonja König Biografija Radimira Čačića Damir Kuštrak Problematika državnih potraživanja Pero Lučin Reforma obrazovanja kao odgovor potrebama modernog gospodarstva Anto Nobilo Slijed hitnih mjera u pravosuđu

OSTVARENJA Radimir Čačić

ilj iznošenja ovih ostvarenja i koncepata je doprinos realizaciji vizije pravednog društva. Pravednog društva, društva jednakih šansi, optimističnog i samopouzdanog s pozitivnom energijom. Svjesnog da Hrvatska novim suverenitetom kontrolira ključne poluge svoje budućnosti - prostor, energiju, vodne resurse, da građani zastupani predstavnicima u izvršnoj vlasti i direktno, na razinama lokalne i regionalne samouprave i države, kreativno i racionalno raspolažu novostvorenim vrijednostima, što otvara prostor za snažan gospodarski rast koji sam sebi nije cilj, ali je temelj kvalitetnijeg života svih građana. Goran Milić mi je 2001. godine pred prezentaciju projekta 300 km, 3 godine, 3 sata, 3 milijarde DM = A1, Autocesta Zagreb - Split, rekao: „Ne vjerujem da se i to događa, da netko iz politike javno preuzima obvezu i odgovornost da će nešto konkretno i mjerljivo biti napravljeno u definiranom roku, za definirani iznos.“ Goran je, naravno, bio u pravu. Nikad do tada, ali ni nakon toga nitko nije bio spreman javno preuzeti odgovornost za mjerljive rezultate konkretnog projekta u mandatu koji obnaša. Upravo projektni pristup izvršnoj vlasti razlikuje Hrvatsku narodnu stranku - liberalne demokrate od drugih. U koalicijskoj Vladi 2000.-2003., kao HNS-ov ministar i član užeg kabineta Vlade, sa suradnicima sam postavio koncept desetina velikih projekata od kojih smo neke realizirali, dok smo u realizaciji nekih, kao što su javno-privatno partnerstvo, državni fondovi za ulaganje u nekretnine, 100 luka i lučica za 1000 otoka, itd. bili zaustavljeni. Za neke od tih projekata, posebno model financiranja i izgradnje autocesta te POS i danas postoji veliki interes u nizu zemalja. Nažalost, nikada do danas ti modeli nisu cjelovito predstavljeni - ovom knjigom ćemo to ispraviti. Neki od projekata koje danas realiziramo u Varaždinskoj županiji, kao npr. projekt javno-privatnog partnerstva, nerealizirani su projekti iz koalicijske Vlade, a drugi kao cash pooling ili Milko-VŽ su novi projekti primjenjivi za cijelu zemlju, bilo da

C

Predgovor 

OSTVARENJA Radimir Čačić

su od strateškog ili kapilarnog značaja. Drugi dio knjige su koncepti rješenja za različita ključna područja u kojima država, nažalost, predstavlja dio problema, a ne dio rješenja. Tekstove su napisali ljudi s kojima sam surađivao, razgovarao i definirao projektni okvir i čija se razmišljanja i rad uklapaju u moje viđenje rješenja. Iako je najveći dio suradnika na knjizi iz redova HNS-a, neki od njih nisu članovi stranke, niti su uopće politički aktivni, a za najmanje jednog od mojih suradnika znam da je član druge stranke. Radi se, dakle, prvenstveno o želji svih nas da u okviru konzistentne vizije projektnim pristupom omogućimo stvarne, nužne pomake za bolju, pravednu i uspješnu Hrvatsku. Svima koji su omogućili realizaciju ove knjige i dali svoj doprinos konkretizaciji vizije najiskrenije zahvaljujem. Zahvaljujem i mobilnom timu, Sonji König, Andreji Horvat Friščić te Valentini Dominić. Taj tim je sa mnom prošao desetine tisuća kilometara i obišao stotine mjesta. Uz sve to, uspjeli su i autorski osmisliti dio knjige vezan uz kampanju. Također, zahvalu upućujem i suradnicima iz Ureda župana, Branku Heregi, Davoru Brusoviću te Dijani Vidak, čija je pomoć i suradnja nemjerljiva. Radimir Čačić 

OSTVARENJA Radimir Čačić 

OSTVARENJA Radimir Čačić

Sadržaj 

OSTVARENJA Radimir Čačić

INTERVJU ...........................................................................................................................16

I. KRATKE CRTICE IZ ŽIVOTA ....................................................23
Biografija Radimira Čačića
RAD, MIR I ČAČIĆI ...............................................................................................25 MALA I VELIKA ŠKOLA .................................................................................................................29 IDEMO U VARAŽDIN! ...................................................................................................................32 ZOO(N) POLITICON .....................................................................................................................35 PROJEKTOMANIJA ......................................................................................................................39

II. OSTVARENJA ............................................................................................................45
SNAGA POLITIKE I ZNANJE STRUKE ...........................................................47
Ministar autocesta
UVOD ............................................................................................................................................50 NOVI PRISTUP FINANCIRANJU I ORGANIZACIJI IZGRADNJE AUTOCESTA ..........................52 INSTRUMENTI - HRVATSKE AUTOCESTE I HRVATSKE CESTE ..............................................74 PRVI PROGRAM GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE OD ČETIRI GODINE (2001.-2004.) ........................................................................79 TROŠKOVI SANACIJE DIJELOVA POSTOJEĆIH AUTOCESTA .................................................97 FINANCIJSKI PLAN REALIZACIJE PROGRAMA GRAĐENJA ,ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA AUTOCESTAMA (2001.-2005.) ...........................................................................99 PERCEPCIJA MODELA NOVOG PRISTUPA I PROGRAMA U JAVNOSTI ...............................105 PROMJENA VLASTI I NOVI PROGRAM GRAĐENJA AUTOCESTA .........................................107 ALTERNATIVNI MODELI ORGANIZACIJE I FINANCIRANJA IZGRADNJE, ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA JAVNIM CESTAMA ............................................................................................113 RAZVOJ ZAKONSKE REGULATIVE ZA PODRUČJE GRAĐENJA, ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA JAVNIM CESTAMA ............................................................................................118 ZAKLJUČAK ................................................................................................................................120 KARTE .........................................................................................................................................121

KUPNJA STANA PO CIJENI NAJMA .............................................................127
Poticana stanogradnja - POS
STAMBENI PROGRAMI ..............................................................................................................130 STANJE KOJE JE PRETHODILO POS-u ...................................................................................132 

OSTVARENJA Radimir Čačić

CILJEVI I IDEJA POS-a .............................................................................................................135 PROGRAM I ZAKON O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI ...................................137 PREDUVJETI I NAČELA POS-a ................................................................................................139 PROGRAM DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE – POS ............................................142 POS NA TRŽIŠTU ......................................................................................................................149 A NAJAM STANOVA POS-a? .....................................................................................................160 REKAPITULACIJA ......................................................................................................................161

UZORAN PRIMJER VARAŽDINSKE ŽUPANIJE ..................................171
Javno-privatno partnerstvo
POSTAVLJANJE MODELA I PILOT-PROJEKT .........................................................................174 JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U ŠKOLSTVU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE .....................179 RAZVOJNI PROGRAMI .............................................................................................................188

OBJEDINJENIM VOĐENJEM RAČUNA DO BOLJEG UPRAVLJANJA SREDSTVIMA .......................................................................... 191
Cash pooling: financijski instrument koji nema negativnih učinaka
OSNOVNE ODREDNICE ...........................................................................................................197 MODELI, KARAKTERISTIKE I UGOVARANJE CASH POOLINGA ...........................................199

CASH POOLING I JAVNI SEKTOR ...........................................................................................206
ISKUSTVO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE .....................................................................................207 UMJESTO ZAKLJUČKA .............................................................................................................208

KAKO POVEĆATI PROIZVODNJU MLIJEKA I MESA? .................................................................................................................................211 Milko-VŽ
UVOD .........................................................................................................................................213 DOSADAŠNJI NAČIN POTICANJA GOVEDARSTVA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI ...............215 ANALIZA STANJA ......................................................................................................................217 PROGRAM PROIZVODNJE MLIJEKA I MESA – MILKO-VŽ ....................................................221 PROIZVODNJA MLIJEKA KAO OSNOVNA DJELATNOST .......................................................223 PROIZVODNJA MLIJEKA KAO DOPUNSKA DJELATNOST .....................................................227 REZULTATI .................................................................................................................................229 ZAKLJUČAK ...............................................................................................................................231

10

OSTVARENJA Radimir Čačić

III. HRVATSKA IZ PRVE RUKE ..............................................................233
TURNEJA KANDIDATA ZA PREMIJERA .................................................237
IDEMO CESTAMA ČAČIĆEVOG SMJERA! (18. rujna Đakovo, Podgorač, Našice, Đurđenovac, Orahovica) ............................................239 BEZ VELIKOG, PRAVOG, PROFESIONALNOG FOTOAPARATA (21. rujna Novska, Lipovljani, Kutina, Popovača, Sunja) ........................................................241 KONAČNO PUŠTENI S LANCA! (25. rujna Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Daruvar) ........................................................244 TRAŽEĆI GRUNT U GORSKOM KOTARU (28. rujna Delnice, Čabar, Vrbovsko, Plaški, Ogulin) ..............................................................247 ZEZNIJA GA OVI ČAČIĆ (3., 4. i 5. listopada Omiš, Dugi Rat, Podstrana, Split, Vis, Hvar, Supetar) .............................250 LIKA - O.K. ALI GDJE JE TAJ KRK? (11. i 12. listopada Gospić, Otočac, Senj, Krk, Mali Lošinj, Cres, Opatija, Matulji, Kastav) .....................................................................................................................253 PONOVNO U SLAVONIJI (16. listopada Garčin, Slavonski Brod, Sibinj, Brodski Stupnik, Oriovac, Okučani) ..............................................................................................................................256 MENS SANA IN CORPORE SANO (19. listopada Donja Dubrava, Kotoriba, Donji Kraljevec, Prelog, Mala Subotica) .....................................................................................................................258 U SUSJEDSTVU (23. listopada Križ, Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Rugvica, Velika Gorica) ................................260 PA JOŠ JEDNOM… (3. studenoga Jastrebarsko, Klinča Sela, Sveta Nedelja, Samobor) .....................................264 KVARNER JE OPET NAŠ (20. studenoga Bakar, Čavle, Rijeka, Viškovo) .......................................................................269 PRETVARAJ SE TI, DA SI DAMA! (23. studenoga Konjščina, Zlatar, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje) ....................................271 DA, PAZILI SMO! (28. i 29. studenoga Ilok, Vukovar, Borovo, Trpinja, Erdut, Čepin, Osijek, Bizovac, Donji Miholjac) .......................................................................................................................274 ČAČIĆ PRVI PUT NAJJAČI!!! (4. prosinca Pazin, Poreč, Umag, Buje, Buzet) .......................................................................278 AH, TA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA… (7. prosinca Dugo Selo, Brckovljani, Dubrava, Vrbovec, Sveti Ivan Zelina) ...........................281 KRAJNJI ISTOK. PRVI PUT, DRUGI PUT - PRODANO! (11. prosinca Nijemci, Nuštar, Vinkovci, Rokovci, Ivankovo, Vođinci, Stari Mikanovci) .....................................................................................................................283 KAKO DVIJE TRAKE ZAKREĆU KERAMIČKU PLOČICU? (14. prosinca Slunj, Vojnić, Karlovac, Duga Resa) .................................................................287

11

OSTVARENJA Radimir Čačić

IZGUBLJENI, NO NE U PRIJEVODU… (18. prosinca Pleternica, Kutjevo, Velika, Pakrac, Lipik) .........................................................289 HOĆEMO AUTOCESTU DO DUBROVNIKA!!! (16. i 17. siječnja Cavtat, Župa Dubrovačka, Sela Ljuta, Dubrovnik, Ston, Metković, Ploče, Makarska, Vrgorac, Zagvozd, Imotski, Runovići) .......................................................292 BEZ ŠEFICE (29. siječnja Otok, Županja, Gunja, Drenovci, Vrbanja) ..........................................................295 JA SEM PICOK! (1. veljače Đurđevac, Virje, Koprivnica, Sokolovac, Rasinja) ..................................................298 WE DON’T NEED NO SUPERVISION, WE DON’T NEED NO LOOSE CONTROL… ILI? (5. veljače Požega, Nova Kapela, Staro Petrovo Selo, Adžamovci, Rešetari, Nova Gradiška) .......................................................................................................................301 DAN KAD SMO UMJESTO PRETKAMPANJE PLANIRALI KUPANJE (15. veljače Čakovec, Mursko Središće, Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće) .............................303 TRINAEST KALKULATORA I PET FINANCIJSKIH SAVJETNIKA (19. veljače Hum na Sutli, Pregrada, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće) ............................306 TOTALNI KNOCK-OUT (22. veljače Krapina, Đurmanec, Brdovec, Zaprešić, Bistra) ...................................................308 BEZ PROTOKOLA? MA, NE… (5. ožujka Bjelovar, Rovišće, Sveti Ivan Žabno, Križevci, Sveti Petar Orehovec) ...................311 SRETAN VAM DAN ŽENA! (8. ožujka Rovinj, Pula, Medulin, Vodnjan, Labin) ...................................................................313 DOBAR MARKETING ZA DOBAR PROIZVOD (28. i 29. ožujka Kaštela, Trogir, Seget, Marina, Šibenik, Vodice, Drniš, Knin) .......................318 DAN JE POČEO DOBRO - SENDVIČIMA! (2. travnja Dvor, Glina, Petrinja, Sisak) ...................................................................................321 THAT’S ALL, FOLKS! (4. travnja Marija Bistrica, Gornja Stubica, Donja Stubica, Oroslavje, Zabok) ........................323

O MOBILNOM TIMU ................................................................................................327

12

OSTVARENJA Radimir Čačić

IV. VIZIJE PRAVEDNE HRVATSKE ..................................................335
GOSPODARSKA STRATEGIJA .....................................................................337
ULOGA DRŽAVE .......................................................................................................................339 STRATEGIJA RAZVOJA ............................................................................................................340 ELEMENTI RAZVOJA ................................................................................................................342 RAZVOJNE MOGUĆNOSTI ......................................................................................................348 ZAKLJUČAK ..............................................................................................................................356

POJEDINA KONKRETNA RJEŠENJA ......................................................361
REFORMA OBRAZOVANJA KAO ODGOVOR POTREBAMA MODERNOG GOSPODARSTVA .................................................................................................................... 363 SLIJED HITNIH MJERA U PRAVOSUĐU ..................................................................................377 FINANCIJSKA INDUSTRIJA ......................................................................................................383 FONDOVI ULAGANJA U NEKRETNINE ...................................................................................395 PROBLEMATIKA DRŽAVNIH POTRAŽIVANJA .........................................................................399 AKTIVIRANJE STANOVA KAO GOSPODARSKOG RESURSA ...............................................405 ALIMENTACIJSKI FOND ...........................................................................................................411 ENERGETIKA ............................................................................................................................417

POGOVOR .......................................................................................................................425

13

OSTVARENJA Radimir Čačić

14

OSTVARENJA Radimir Čačić

1

OSTVARENJA Radimir Čačić

Intervju

1

OSTVARENJA Radimir Čačić

O pola hrvatskoga BDP-a odlučuje 14 slučajno odabranih ljudi
Intervju Radimira Čačića za Poslovni dnevnik 7. veljače 2007. godine vodio Josip Jagić

Politička kampanja HNS-ova varaždinskog župana Radimira Čačića za parlamentarne izbore koji se održavaju potkraj ove godine već je u punom jeku. O visoko personaliziranoj kampanji, ekonomskom razvoju županije kojoj je na čelu i planovima za premijersku funkciju Čačić je govorio za Poslovni dnevnik. Kako sa strankom s deset posto potpore do mjesta premijera? - Rezultat izbora trebao bi biti između naših desetak posto potpore stranci, odnosno 14 posto glasača koji se opredjeljuju u potpori stranci i 25, odnosno 36 posto potpore meni kao kandidatu za premijera. O pokojnom Tuđmanu može se misliti svašta, ali je činjenica kako je u pravom trenutku prepoznao kako nositelj liste mnogo znači za rezultate stranke na parlamentarnim izborima. Na izborima u Županiji dobili smo 50 posto. Kako? Jer smo išli s visokopersonaliziranom kampanjom. Poruka je bila “Čačić župan“ i na tome smo dobili izbore. Ankete već sada pokazuju da naša kampanja podiže razinu potpore stranci. U krajevima gdje nikad nismo prelazili prag sada smo mnogo bolje zastupljeni. Ljudi jednostavno traže kontakt i konkretnu političku ponudu. Mi smo u dvije kampanje, jedna je ova moja, a druga je kampanja gospođe Pusić “od vrata do vrata” u gradu Zagrebu. One će biti nadograđene ciljanim skupinama i konkretnim projektima. Uvjereni smo da tome nitko ne može konkurirati, osim na razini floskula.

1

OSTVARENJA Radimir Čačić

S obzirom na Račanovu bolest, hoće li biti promjena u kampanji HNS-a? - Zadržat ćemo isti model kampanje. Iskustvo i utjecaj Ivice Račana nesumnjivo su bitno modelirali političku scenu u Hrvatskoj, a mi u HNS-u i ja osobno se nadamo da njegova odsutnost neće izazvati ozbiljnije potrese u SDP-u koji bi mogli ugroziti naš zajednički cilj smjene ove nesposobne Vlade. Napustili ste velike nacionalne teme? - Tako je. Ne možemo se zadržati na krilaticama tipa “Pokrenimo Hrvatsku” ili “Svima, a ne samo njima”. To su, prema našem sudu, prošla vremena. Građanima više ne možete prodavati maglu, a oni koji je prodaju ni sami ne znaju što bi s vlašću, znaju samo da je žele. Zbog sebe želimo za ključne teme imati definirane programe i mjerljive projekte. Što, kada, s kojim ljudima i s kojim krajnjim učincima u mandatu koji preuzimamo, a ne u nekom sljedećem. Planiramo izaći s knjigom projekata, realiziranih i planiranih. Financijski i tehnički model autocesta, poticana stanogradnja, cash pooling kao model poslovanja grada, to su rješenja i modeli koje smo realizirali što je temelj povjerenja birača da ćemo jednako uspješno realizirati i nove projekte. Decentralizacija, proračunska i politička, bit će jedna od okosnica politike za koju se zalažemo već godinama i bit će jedna od okosnica naše vlade. Ona otvara kreativnost i racionalnije ponašanje s novcem građana, otvara nešto što se izravno odražava na gospodarski rast i otvara prostor u krajnjoj liniji za pravednije društvo. Snažniji lokalni proračuni omogućavaju ravnomjerniji razvoj regija. U konačnici će ljudi u svim regijama imati ujednačenije mogućnosti liječenja i obrazovanja. Nitko ne misli ići u predizborne koalicije? Je li to vaša konačna odluka? - Političke stranke koje ključno utječu na politički život zemlje, s desnice HDZ i HSP, te lijevog centra, SDP i HNS, ne idu. HDZ i HSP su, jasno je, vlast. Opozicija su HNS i SDP. U sredini su interesne skupine. HSU ide s bilo kim tko bude na vlasti, pa čak i kad su tako izigrane kao ovaj put kad je umjesto potpisanog porasta prosječnih mirovina s 42,5 posto udjela u plaćama iz 2003. porast trebao biti na 50, a dogodio se pad na 39 posto do danas. Usput budi rečeno, taj pad je iznosio 2,5 milijarde kuna godišnje što je zapravo više od povrata mirovina. Manjine isto tako danas idu i ići će s vlasti. IDS je formalno opozicija, ali je jasno kako u ovoj visokocentraliziranoj državi regionalna stranka mora biti dobra sa strankom na vlasti da bi od središnje države mogli dobiti nekakva sredstva. HSS predstavlja prvenstveno selo i tako je vezan na vlast. HNS smatra da birači očekuju jasnoću stava za vladu ili protiv nje, HSLS-DC je izgubio na prošlim izborima zbog stava “Vi glasujte za nas, mi ćemo misliti za vas”. Tko bi bio u vašoj Vladi? - SDP svakako. Ali razgovarali bismo s malim strankama centra. Do sad nijedna vlada nije bila sastavljena od ljudi, čast iznimkama, koji su tamo bili u pravo vrijeme na pravom mjestu i znali točno što žele učiniti. O pola hrvatskog BDP-a koji završi u proračunu odlučuje četrnaest slučajno odabranih ljudi. Ključna tema u Hrvatskoj je gospodarstvo. U takvoj situaciji smatramo da u vladu treba ući spremno. Na

1

OSTVARENJA Radimir Čačić

hrvatskoj političkoj sceni jedini koji poznaje gospodarstvo dovoljno da se s tim na odgovarajući način uhvati u koštac sam ja. Mnogi su sposobniji od mene, ali nisu u politici, a vođenje vlade pretpostavlja i politički autoritet. Sa svojim referencama Vesna Pusić je svakako najbolji kandidat za ministricu vanjskih poslova. U segmentu znanosti imamo Peru Lučina, koji je u pregovorima o pristupu EU zaključio poglavlje o znanosti. Andro Vlahušić je kandidat za ministra zdravstva. Ključni čovjek prošle vlade za financije bio je Mato Crkvenac s kojim sam odlično surađivao, a naš kandidat bit će njegov tadašnji zamjenik Damir Kuštrak, koji je i uspješan gospodarstvenik. Imamo niz kvalitetnih ljudi poput Gorana Granića, Joze Radoša i Drage Lesara. Realno, u toj vladi imamo četiri do pet mjesta.
Što ćete prvo učiniti kao premijer? - Odmah ćemo usvojiti paket zakona vezanih uz decentralizaciju, o tome nema spora i već ćemo se do sljedećeg proračuna u određenoj mjeri time razvlastiti. Istovremeno ćemo ići sa snažnim paketom vezanim uz pravosuđe. Gospodarstvo u RH je velikim dijelom hendikepirano tragičnim stanjem u pravosuđu, naročito u trgovačkom sudstvu, ali i općenito. Ići ćemo s cijelim nizom mjera za zadržavanje kontrole nad ključnim instrumentarijem za očuvanje konkurentnosti i budućnosti. To su prirodni monopoli i ono što je pod kontrolom hrvatskih građana pod njihovom će kontrolom i ostati, a ono što nije, to ćemo pokušati vratiti, naročito kod onoga za što imamo pravne temelje poput DTK mreže. To su okviri s kojima izlazimo. Što više skandala ih pogodi, HDZ je popularniji. - To se samo čini. Njihovi se skandali talože u svijesti ljudi. Nažalost, HDZ je uspio javnosti nametnuti shvaćanje “Svi su oni isti”. Na svaku stvarnu aferu oni uzvraćaju sa spektrom prljavština kojima pokušavaju uravnotežiti situaciju iako to s ravnotežom nema ništa. To je općepoznati mehanizam. Prema podacima koje imamo, bio bih mnogo skloniji vjerovati istraživanjima koja se rade na uzorku od 3000 ljudi, nego onima koje radi Večernji list na uzorku od 900 ljudi. Večernji list će vjerojatno do izbora odraditi još nekoliko takvih istraživanja. Što još u Varaždinu treba napraviti na lokalnoj razini? - Mnogo toga planiramo ostvariti. Idemo u golemi projekt pretvaranja krutog otpada u energiju što je velik projekt koji zahtijeva i državnu strategiju koje, nažalost, nema, ali je mi ne možemo čekati. Formirali smo s Gradom jednu tvrtku u kojoj je Županija vlasnik 70 posto, a Grad 30, imamo lokaciju, odabrali smo jednu od najjačih svjetskih tvrtki u natječaju za tehnološki i financijski konzalting. Dizajn još nije gotov, ali ćemo ga dati putem tvrtke za tehnološki konzalting i na međunarodnom natječaju utvrdit ćemo sve parametre da bismo mogli jamčiti potrebe i kapacitete za preradu tog otpada u energiju. Da bi se neke od naših tvrtki uopće mogle dalje razvijati, takvo je postrojenje neophodno, a projekt će omogućiti još oko tisuću novih radnih mjesta. Zaštita okoliša se mora riješiti. Inače, trećina Varaždinske županije ima mehanički i biološki pročistač otpadnih voda, jedina u Hrvatskoj. Sustav ćemo dovršiti. Mulj iz tog pročistača je opet sirovina za naš projekt pretvaranja krutog otpada u energiju. To su vezane stvari. To je u isto

1

OSTVARENJA Radimir Čačić

vrijeme ekonomski i ekološki projekt. Idemo i s novom, objedinjenom kirurgijom, sve kirurške djelatnosti naše bolnice idu u novi objekt površine 14.000 četvornih metara. Projekti i dozvole su riješeni. Uskoro krećemo u projekt javno-privatnog partnerstva ili projektno financiranje za izgradnju te bolnice.
Kakva je perspektiva uspjeha novog programa izvozne ofenzive koji je Vlada predstavila u izbornoj godini? - To nije vrijedno komentara kao ni program restrukturiranja brodogradnje šest mjeseci uoči izbora. To je priča uoči izbora za izbore. Izvozne ofenzive se na taj način ne realiziraju. Kako planirate vratiti DTK mrežu pod kontrolu države? - Postoji nekoliko načina. Jedan je pravni temelj prema kojem se pokazuje što je uopće tu čije. Moje je duboko uvjerenje, a mi smo tu priču pokrenuli i u gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji, da Deutsche Telekom, odnosno T-HT, nema nijedan mehanizam ili papir kojim bi dokazao svoje vlasništvo. To što oni sebi pišu u bilancu ne znači ništa. Svatko bi jednako tako sebi koješta mogao pisati u bilancu, ali zapravo nemaju pravnog temelja. Ako je pak nejasno što je čije, treba ući u sudski spor ili arbitražu. DT je vlasnik samo 51 posto HT-a, pa se i u vlasničkoj strukturi otvara prostor za razgovore o preuzimanju DTK infrastrukture. U svakom slučaju, kao odgovorna država moramo zadržati kontrolu nad nečim što nije prirodni monopol poput hidroenergetike, ali potreba za takvim sredstvom koje je potrebno za razvoj zemlje to svrstava u prirodni monopol.

20

OSTVARENJA Radimir Čačić

21

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

Autorica ovog poglavlja je Sonja König.

22

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

I. POGLAVLJE

KRATKE CRTICE IZ ŽIVOTA
Biografija Radimira Čačića

23

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

24

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

RAD, MIR I ČAČIĆI

Upišete li u internetsku tražilicu Google „Radimir Čačić“, pojavit će se preko sto tisuća različitih poveznica koje će vas dovesti do informacija o tom hrvatskom političaru; kraće ili duže izjave, komentari ili osvrti na rad varaždinskog župana, bivšeg ministra javnih radova, obnove i graditeljstva te jednog od najuglednijih poduzetnika u Hrvatskoj. No, o njegovoj obitelji, usponima i padovima te životu između Varaždina i Zagreba nećete naći gotovo ništa. Stoga za sve one koje zanima, a i one druge, slijede kratke crtice iz Čačićeva bogatog života. Čačićev otac svog je sina, rođenog 11. svibnja 1949. u Zagrebu, nazvao po dvije temeljne odrednice kojima se rukovodio u životu, po radu i miru. Tim ga rijetkim imenom ispravno oslove otprilike iz svakog petog pokušaja pa se Radimir najčešće predstavi kao - Ratko. O prezimenu često priča: “Čačići su Hrvati Bunjevci, ali ne ona poznata grana koja se spustila u Panoniju. Moji preci ostali su u primorskom području, i to još početkom selidbe Bunjevaca, kad su tek krenuli od hercegovačke Bune preko Svilaja. Još uvijek postoji selo Čačići kod Cesarice, u okolici Karlobaga. Djedovi i pradjedovi bili su mornari i radnici u kamenolomima. Još u stara vremena svi su bili kršniji muškarci od mene. Ispao sam najmanji potomak te familije iako sam visok 190 cm”. Krševita loza, mora se priznati. “Moja baka je Slovenka iz malog mjestašca pokraj Ormoža”, nastavlja Čačić priču o obiteljskoj lozi. “Baka je bila iz obitelji nadlugara celjskih grofova i još zarana je dobila dobro obrazovanje. Naravno, nakon propasti feudalne administracije,

25

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

Dubrovčak, kod bake i djeda

26

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

nakon grofova i grofovija, propali su i nadlugari pa je baka, koristeći se s nešto njemačkih škola koje je završila u djetinjstvu, krenula prema istoku u potragu za novim ‘strukturalnim prilagođavanjem’ bez miraza. U Sisku upoznaje djeda Duju, koji nakon završene mornarice postaje željezničar“. U Sisku je rođen Čačićev otac Milan, pravnik, koji je godinama bio visoko pozicioniran u pravosudnoj hijerarhiji te republičkoj vladi. Očeva karijera završila je 1973., kad je sa 49 godina „ubrzano“ otišao u mirovinu s mjesta republičkog javnog tužitelja. „Očevo prerano umirovljenje ne pamtim traumatično. Zapravo, iskreno se divim stamenitosti i očuvanju intelektualnog mira kojim je zaštitio i okružio obitelj, posebice sestru Radmilu, koja je mlađa godinu dana“, prisjeća se Čačić. „Majka Dragica podrijetlom je iz Posavine, iz Radićeva kraja, rođena je u selu Dubrovčak. Djed je, kao i pradjed, vodio tesarsku zadrugu, a baka poljoprivredno imanje. Još i danas tamo stoji odlično očuvana hrastova hiža“, kaže ponosno Čačić, no priznaje da je rijetko obilazi.

27

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

Ratko s ocem Milanom

28

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

MALA I VELIKA ŠKOLA
"Svoj prvi ugovor potpisao sam s vlastitim ocem"
Radimir Čačić

Osnovnu školu, kao i 7. gimnaziju, Radimir Čačić završava u Zagrebu, nakon čega upisuje Arhitektonski fakultet, dok ga je poslijediplomski program odveo na J. F. Kennedy School of Government, na Harvard University. „Još kao mališa, u osam godina promijenio sam pet osnovnih škola i u tim neprekidnim upadima u kompaktne sredine razradio sam način kako se uklopiti i izboriti se za opstanak. To me naučilo prilagođavanju, očekivanju pravog trenutka i neispuštanju prilika iz ruku. Valja uvijek biti u stanju komunicirati sa sasvim novim ljudima i uživati u takvoj novini. Svih osam godina bio sam odličan učenik iako mi se danas čini da to možda i nije bilo tako jednostavno jer svaka nastavnička ekipa najčešće ima već formirane stavove o djeci, a i ona međusobno su prema novajlijama ili sažaljiva, ili rabijatna. Ne sjećam se da sam baš pretjerano učio, no iz svih tih škola ne bih mogao nabrojiti nijednu upečatljivu impresiju, osim poneke ljubavi…” „Još u gimnaziji otac mi je usadio obvezu da se odlučim o svojim životnim i poslovnim ciljevima te da sve to lijepo napišem na papir”, ponosno će reći, a papir na komu je kao gimnazijalac izložio svoj prvi petogodišnji plan podijeljen u deset točaka godinama se čuvao u obitelji. „Svake godine dobio bih po jedan ukor pred isključenje”, prisjeća se školskih dana. “Iako sam bio odlikaš, u četiri godine zaradio sam četiri isključenja, ali svaki puta posrijedi je bio drugi razlog. Na primjer, u četvrtom razredu gimnazije isključen sam jer sam bio drzak nakon što mi je profesor iz hrvatskog namijenio

29

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

vrlo dobar zato što je tvrdio da imam užasno loš rukopis i da niti jednu moju zadaću ne može pročitati pa sam ih morao čitati naglas. Rekao Promocija Arhitektonski fakultet sam mu da se ne šali s ocjenom, da ja ionako suvremenu književnost znam bolje od njega!“. Za književnost nismo sigurni, ali Čačićev rukopis je uistinu teško čitljiv. „ Nakon raznih ukora“, nastavlja tadašnji gimnazijalac, „svaki puta bi me vratili nazad jer sam bio odličan učenik i išao sam na razna natjecanja“. Uspjehe je Čačić nastavio nizati i kao student na Arhitektonskom fakultetu na neobičnom smjeru za arhitekta - konstrukcije. Diplomirao je prvi u svojoj generaciji, jednostavno zato što je u grupi od sedmero studenata koja je prva diplomirala bio prvi po abecedi. Očito mu je dosadilo studirati pa je, nakon što je apsolvirao, u najkraćem roku prijavio odjednom svih četrnaest preostalih ispita. Prisjeća se i da je tadašnji rekord bio tri položena ispita u jednom danu, dok ga on, zajedno s budućom suprugom, nije srušio. „ Ispite je držao profesor koji je tvrdio kako je bolje da to drugi ne rade“. Kakav izazov. „Uvjerio sam ga da me ispita sva četiri kolegija koja je držao u jednom danu. Ni jedan nisam pao, kao uostalom ni jedan drugi“. Nismo ni sumnjali. „Shvatio sam odmah da kod većine profesora kruži pedesetak istih osnovnih pitanja. Ako to naučiš, položio si.“, objašnjava Čačić svoj ispitni sustav koji je mnogo godina kasnije i sam primijenio kao izvanredni predavač na Zagrebačkom

30

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

sveučilištu. Naime, Čačić je više godina predavao Povijest i teoriju arhitekture i projektiranje. Na pitanje kakav je bio kao predavač, njegovi tadašnji studenti diplomatski odgovaraju: „Strog, ali pravedan“. „Svoje prve ugovore s ocem“, priča dalje Čačić, „koji su me naučili zacrtavanju osnovnih životnih i poslovnih ciljeva, ubrzo sam počeo unovčavati. Otac je sav sretan potpisao da će mi platiti za svaki ispit i kolokvije koje položim s ocjenom većom od tri, a snizim li prosjek meni to zaračunavati. Ubrzo sam počeo zarađivati. Posebno ga je uništila ona serija od četrnaest posljednjih ispita. Zadužio se i podigao kredit kojim sam kupio starog fićeka“. Početkom studija upoznaje buduću suprugu, Varaždinku Mariju s kojom je oženjen više od 30 godina. Shvativši da ipak malo pretjeruje s brzinom studiranja, zajedno s nekoliko prijatelja svake godine si odlučuje dati malo oduška i kreće na put po Europi.

31

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

IDEMO U VARAŽDIN!

Nakon “divljanja” Europom Ratko Čačić se 1973. zaposlio u poduzeću Interpublic u Zagrebu, uglavnom na poslovima za američko Ministarstvo vanjskih poslova za koje realizira međunarodne izložbe u Moskvi i Brnu. O prvom poslu u Interpublicu Čačić će, kao i o svemu, racionalno: „Interpublic je bila iznimno dobro postavljena i vođena zagrebačka inženjering tvrtka. Bili su neobično dobro povezani sa stranim tržištima. Nakon samo godinu dana iznajmili su me američkom Ministarstvu vanjske trgovine, pa u dvadesetčetvrtoj postajem ovlašteni predstavnik, odnosno direktor međunarodnih izložbi koje su tada bile organizirane u istočnoj Europi. Ubrzo sam dobio i ponudu za prelazak u njihovo sjedište u Švicarskoj, na mjesto stalnog predstavnika za Europu. U tri godine kao direktor projekata, više od godinu dana proveo sam radeći izvan zemlje, uz povlastice i prihode od nekoliko tisuća dolara. Ali ubrzo su se nazirali i limiti tog bogomdanog posla; u njemu zapravo nema širenja horizonata. Počeo sam se osjećati kao da sam dobrim autom zapao u snijeg. Ništa se novo poslovno nije događalo“. U to doba pao je i dogovor sa suprugom Marijom : “Idemo u Varaždin!”. Tamo se zapošljava u poduzeću Zagorje. „Bila je to osnovna organizacija udruženog rada - projektni biro bez menadžerskog zamašnjaka, koji je imao sedam zaposlenih, a uz nas dvoje novih, samo je jedan imao visoko obrazovanje. Iako su nas zaposlili samo zahvaljujući jednoj novoj zakonskoj odredbi koja je obvezivala da projektanti budu iz registriranih projektantskih

32

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

biroa, mi smo u samo dvije-tri godine kao arhitekti zamislili i ugledali sagrađene tvorničke hale, velike stambene blokove i hotele. U samo tri godine imali smo više od 100.000 m² izvedenih projekata. Neki arhitekti svoj prvi hotel sanjaju dvadeset godina, a većina ih za čitava radna vijeka nije odradila ono što smo mi nakon što smo napustili metropolu. Dio moje strategije, da ću nakon fakulteta najprije steći temeljna praktična znanja projektiranja i operativne zakonitosti, a onda se baviti globalnijim zahvatima, ubrzo je bio ispunjen“. U svom prirodnom dinamičnom okruženju, Čačić je od male tvrtke ubrzo napravio čuda. „Tvrtku sam preuzeo 1977., napravio program te smo startali s planom koji je predviđao da se širimo brže i više no što su bile potrebe matičnog kombinata Zagorje. Osnovna pretpostavka naše poslovnosti bila je da prije svega poštujemo rokove“. Od male projektne kuće sa sedmero zaposlenih Čačić 1978. godine, zajedno s nekolicinom suradnika, formira tvrtku CONING, kojoj je glavni direktor te, zajedno s menadžmentom, većinski vlasnik do 2000. godine. Od 1979. do 1989. godine prošao je put od optužbe za rušenje samoupravnog poretka do dobitnika nagrade za uspješne privrednike „8. maj“ i izbora za najuspješnijeg menadžera Hrvatske.
Prvi projekti, Varaždin, 1977.

33

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

Čovjek je s velikim profesionalnim iskustvom i postignućima, koji je u dva mandata kao tridesetogodišnjak bio predsjednik Udruženja projektnih i konzalting organizacija Hrvatske, a početkom 1990. godine i jedan od osnivača tvrtke ZAGAL, danas Croatia airlinesa. Njegovi zaposlenici kažu da je strog šef od kojega se može mnogo naučiti. Neugodan je kad se ljuti, ali ga srećom brzo prođe. Priznaje to i sam Čačić: „Brzo se naljutim, ali to je vjerojatno i zdrava osobina jer onda sve kažem i nisam zlopamtilo. Kad detektirate kvalitete pojedinih ljudi, valja ih dalje pratiti jer je pitanje kako će se one izražavati na nekim pozicijama na drugom mjestu. I prije svega, potrebna je stalna mijena, ljude treba, kao i sebe samog, kontinuirano poticati otvaranjem prostora za izazov i samopotvrđivanje!“.

34

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

ZOO(N) POLITICON
"Čovjek je po prirodi politička životinja"
Aristotel

Uspjehe niže i u političkim sferama; na izborima 1990. godine kao nezavisni kandidat u Koaliciji narodnog sporazuma Čačić ima najveći postotak glasova za oporbenog kandidata u Hrvatskoj, a iste je godine ukazom Predsjednika Republike imenovan u Ustavnu komisiju za izradu prijedloga novog Ustava Republike Hrvatske. Suosnivač je Hrvatske narodne stranke i član Predsjedništva od 1990. te potpredsjednik od 1993. godine, dok je od 1994. do 2000. predsjednik stranke. Izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru u tri mandata. O tome zašto je početkom 90-ih ušao u politiku Čačić će reći: „ U tranzicijskim zemljama u kojima su političko-upravne elite formirane na deformirani način – nisu se formirale u demokratskom procesu, višestranačju, parlamentarizmu, nego su proizašle iz iščašenog sustava u kojem nije bilo utakmice što je uzrokovalo i deformaciju svijesti i ponašanja – po meni, posebno je važno da u politiku ulaze ljudi koji potječu iz nekih drugih elita, kao što je poduzetnička. Isto tako, potreba za kontinuirano-intenzivnim procesom donošenja jakih, čvrstih, radikalnih odluka je u tranzicijskim zemljama prisutnija jer treba ubrzano stizati i mijenjati. Dakle, to nisu etablirane stvari – gospodarstva i društva koja funkcioniraju negdje blizu svog optimuma, koja su već odrasla, nego su u brzom rastu koji zahtijeva poduzimanje relativno brzih koraka i donošenje određenih odluka, a to je u prirodi stvari karakteristika poduzetnika, koji, da bi uopće preživjeli i opstali, moraju donositi odluke. U gospodarstvu nestajete, umirete, odlazite u deficit ako ne donosite odluke i ako veći broj odluka nije pozitivan u odnosu na negativne. Logična posljedica je

35

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

ačić je i u ratnim danima dao svoj obol; 1991. godine osnovao je vojnu jedinicu koja je sudjelovala u ratnim operacijama u Varaždinu i pobjedi nad jedinicama varaždinskog tenkovskog korpusa čijom predajom je stvoren materijalni temelj formiranja Hrvatske vojske. Kao član Gradskog kriznog štaba pregovarao je s JNA o odlasku iz grada te bio talac za poštovanje uvjeta predaje i sigurnost prebacivanja razoružanih pripadnika JNA u Srbiju. Brigadir je Hrvatske vojske. Odlikovan je spomenicom Domovinskog rata i Redom kneza Domagoja s ogrlicom.
36

Č

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

37

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

da niste u stanju financirati proizvodnju i plaćati svoje ljude. Time se, naravno, stječe navika i iskustvo kojim se uči preuzimanju odgovornosti jer je ta sposobnost i spremnost svakako jedna vrsta znanja…“. U izvršnoj vlasti događa se, kaže Čačić, proces sličan poduzetništvu: „Biti dijelom izvršne vlasti ne znači samo čast. To znači i vrlo brzo i nužno donošenje odluka te odgovornost za te odluke. Pritom nema isprike; može se ispričavati deset dana, mjesec dana, pa čak možda i godinu dana, ali vrlo brzo ljudi prepoznaju tko donosi odluke, odnosno kakve su one….Sve je, dakle, pitanje odluka i odgovornosti za te odluke“. U koalicijskoj Vladi formiranoj nakon izbora 2000. Radimir Čačić obavlja dužnosti ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo i član je užeg kabineta Vlade. U travnju 2000. godine na mjestu predsjednika Hrvatske narodne stranke zamjenjuje ga dr. Vesna Pusić, dok je Čačić izabran za predsjednika Središnjeg odbora.

38

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

PROJEKTOMANIJA
"Čačić istodobno rješava pet problema dok u glavi kreira novi projekt"
Ratkov bliski suradnik

Veliki projekti kao što su autoceste i Program društveno poticane stanogradnje danas se vežu uz ime Radimira Čačića i svakako su najveći projekti njegova ministarskog staža. Nije stoga ni čudno da je prema svim relevantnim istraživanjima izabran za najuspješnijeg ministra koalicijske Vlade. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo osmislilo je te Vladi i Saboru predložilo financijski model koji u potpunosti eliminira državu iz financiranja i otplate kreditnih obveza, ali i onemogućuje vlade u promjeni modela tijekom realizacije u cilju zadovoljavanja kratkoročnih političkih interesa. Vlada i Sabor su model prihvatili. Putem Hrvatskih autocesta, ARZ-a i koncesijskih ugovora te uz primjenu modela koji su osmislili Radimir Čačić i Stanko Kovač, do 2005. godine izgradilo se 450 kilometara autocesta i 81 kilometar poluautocesta, što je više no što je ukupno izgrađeno u Hrvatskoj od 1970. do 2000. godine. Od 2005. do 2008. godine bilo je potrebno izgraditi još 373 kilometra autocesta i 61 kilometar poluautocesta. Kako je 2003. došlo do promjene vlasti, dionice završene 2003. i 2004. otvorila je HDZova Vlada. Međutim, one su sve već bile u fazi izgradnje tako da je posao samo trebalo privesti kraju. Vlada RH usvojila je u ljeto 2000. godine na prijedlog Čačićeva Ministarstva Program društveno poticane stanogradnje koji se provodi od 11. prosinca 2001., nakon što je usvojen Zakon o društveno poticanoj stanogradnji. Cilj POS-a je uključivanje jedinica lokalne samouprave uz poticajna državna sredstva u gradnju

39

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

Omiš, 2006. godina

40

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

41

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

stanova po cijeni od najviše 910 eura po metru četvornom neto korisne površine stana. Riječ je o osiguravanju mogućnosti da mlade obitelji po povoljnim uvjetima, uz otplatu kredita na rok od 30 godina i kamatu od oko 4 posto te uz mogućnost počeka od jedne godine, same riješe svoje stambeno pitanje s osnovnom pretpostavkom da se za cijenu najma dobiva vlastiti stan. Do 31. kolovoza 2006. po ovom modelu izgrađeno je 3477 stanova, što znači da je toliko obitelji na ovaj način riješilo stambeno pitanje. U fazi izgradnje još je 1110 stanova. Uvjerljivom pobjedom na lokalnim izborima 2005. godine Čačić postaje župan Varaždinske županije gdje nastavlja s projektnim menadžmentom. Varaždinska županija je kao prioritet odredila obrazovanje jer samo kvalitetno obrazovanje jamči razvoj gospodarstva i društva u cjelini te je osmišljen „obrazovni paket“ Varaždinske županije koji se sastoji od projekta jednosmjenske nastave za osnovne i srednje škole, besplatnog prijevoza srednjoškolskih učenika te povlaštenih studentskih kredita za svakoga tko želi studirati, s obvezom povrata nakon zapošljavanja. Modelom javno-privatnog partnerstva (JPP), koji uspijeva promovirati i kao nacionalni projekt, Čačić u Varaždinskoj županiji gradi 54 000 m² školskog prostora - 44 škole s 15 sportskih dvorana. Dogradnja i adaptacija Županijske bolnice u Varaždinu, izgradnja sustava odvodnje (završetak mreže pročistača) i postrojenja za preradu krutog otpada u energiju te drugih infrastrukturnih objekata, zatim izgradnja sveučilišta i kampusa, cash pooling, Garancijska agencija, Impulsni centar, samo su dio projekata koje je u Županiji pokrenuo Čačić već na početku mandata. Jedan bliski suradnik kaže za njega da istodobno rješava pet problema dok u glavi već kreira novi projekt. Ništa neobično za čovjeka Čačićevih kapaciteta i energije; to je bez sumnje pravi recept za realizaciju njegova dosad najambicioznijeg projekta - preuzimanja premijerske pozicije u mandatu sljedeće vlade.

42

I. POGLAVLJE Kratke crtice iz života

43

II. POGLAVLJE Ostvarenja

44

II. POGLAVLJE Ostvarenja

II. POGLAVLJE

OSTVARENJA

45

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Autor ovog poglavlja je Stanko Kovač.

46

II. POGLAVLJE Ostvarenja

SNAGA POLITIKE I ZNANJE STRUKE
Ministar autocesta

Najveći i najzahtjevniji kompleksni projekt koji je Hrvatska ikada realizirala. Zajednički smo ga osmislili Stanko Kovač i ja, a usvojila ga je uz snažne otpore i, nažalost, mjesece odlaganja (i koncepcijski, ali i kadrovski) Vlada. Realiziran je pod pretežno stručnim vodstvom, uz zaista gigantski napor i entuzijazam stotina stručnjaka i tisuća izvođača. Svi koji smo sudjelovali u projektu, bez obzira u kojem njegovom dijelu, ponosni smo na to i svjesni da smo dio jedinog zaista veličanstvenog pothvata koji je ostvaren nakon gotovo dva desetljeća neovisne Hrvatske.
Radimir Čačić

47

IV POGLAVLJE: Kandidat II. POGLAVLJE Ostvarenja

48

II. POGLAVLJE Ostvarenja

“Sudjelujem danas u ovoj akciji jer čini mi se da je to zahvala hrvatskom narodu koji je prije tridesetipet godina u svojim srcima nosio ovu cestu i koji je imao prvi projekt i prvi pokušaj realizacije koji su bili prekinuti...” Savka Dabčević Kučar na otvorenju autoceste Zagreb-Split

49

II. POGLAVLJE Ostvarenja

UVOD

U ovom članku dani su osnovni podaci o razlozima uspostavljanja modela novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje autocesta u Hrvatskoj, o njegovim karakteristikama, o prvom srednjoročnom Programu izgradnje autocesta utemeljenom na mogućnostima koje model pruža te o realizaciji tog prvog Programa. Model je osmišljen u traženju odgovora na pitanje kako u Hrvatskoj izgraditi nedostajućih 895 km autocesta i 281 km poluautocesta (stanje 2000. godine) na realan način i u primjerenom roku. Nakon što je model osmišljen, primijenjen je na cijelo područje javnih cesta. U ovom članku model je obrazložen u odnosu na autoceste, zbog kojih je i nastao, dok je cijelo područje javnih cesta, radi svoje širine, spomenuto samo u mjeri koliko je potrebno za razumijevanje područja njegove primjene. Izgradnja autocesta u Hrvatskoj počela je 1970. godine dionicom ZagrebKarlovac (39 km) i dionicom Rijeka (Orehovica)-Kikovica (11 km), koje su puštene u promet 1971. godine (Orehovica-Kikovica) i 1972. godine (Zagreb-Karlovac). Do 1989. godine, u okviru bivše jugoslavenske države, u Hrvatskoj je izgrađeno i pušteno u promet ukupno 246 km autocesta i 50 km poluautocesta. Dinamika izgradnje autocesta u tih 20 godina bila je oko 13,5 km prosječno godišnje. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske 1990. godine, nastavljena je njihova izgradnja i do 2000. godine izgrađeno je i pušteno u promet daljnjih 145 km autocesta i 81 km poluautocesta, odnosno, u tih 11 godina pušteno je u promet prosječno oko 17 km autocesta godišnje. U cijelom razdoblju od 1971. do 2000. godine pušteno je u promet ukupno 391 km autocesta i 131 km poluautocesta, odnosno prosječno oko 15 km godišnje (za izračun navedenog prosjeka, 131 km izgrađenih poluautocesta uzeto je u račun kao 65 km punog profila autoceste). 
poluautocesta podrazumijeva nedovršenu autocestu, kod koje je izgrađen samo jedan krak i u prometnom smislu se ona koristi kao obična brza cesta s križanjima u različitim razinama, zaštićena je zaštitnim ogradama, ali se promet odvija dvosmjerno, bez traka za pretjecanje. Svakoj poluautocesti slijedi proširivanje u autocestu punog profila, izgradnjom drugog kolnika, s voznim, pretjecajnim i zaustavnim trakom.

50

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske, koju je Hrvatski sabor donio u studenom 1999. godine (NN br.139/99.), utvrđena je osnovna mreža autocesta potrebnih Hrvatskoj, ukupne dužine 1.492 km. Mreža autocesta izgrađena u 30 godina, od 1970. do 2000. godine, pokriva tek oko 30 posto ukupne potrebe. Da je izgradnja autocesta nastavljena prosječnom dinamikom kakva je bila u tih 30 godina, za njezino potpuno dovršenje trebalo bi oko 70 godina, što je za prometni razvitak, a s tim u vezi i za gospodarski razvitak Hrvatske, neprihvatljivo. U razdoblju od pet godina, od 2001. do lipnja 2005. godine, izgrađeno je i pušteno u promet novih 432 km autocesta i 59 km poluautocesta, dakle, podjednako koliko i u prethodnih 30 godina, a u novom Programu Vlade za razdoblje od lipnja 2005. do 2008. godine planira se izgraditi daljnjih 228 km autocesta i 75 km poluautocesta. Ovako značajno povećanje intenziteta izgradnje autocesta, počevši od 2001. godine nadalje, Republika Hrvatska uspjela je ostvariti zato što je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama (NN br.27/01.), objavljenom 30. ožujka 2001. godine, uspostavljen model novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje javnih cesta, pa time i autocesta koje su njihov iznimno važan i najskuplji dio. Svrha ovog članka je dati obrazloženu informaciju o nastanku ideje o potrebi uvođenja modela novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje javnih cesta, obrazložiti osnovne elemente tog pristupa te potvrditi njegovu uspješnost prikazom realizacije izgradnje autocesta u prvom planskom razdoblju njegove primjene od 2001. do lipnja 2005. godine. Iako je prvi Program građenja i održavanja javnih cesta Vlada donijela za razdoblje od 2001. do 2004. godine, u ovom članku se razdoblje prvog Programa tretira do 30. lipnja 2005. godine stoga što su u okviru formalnog razdoblja prvog Programa donesene sve ključne odluke i obavljene sve aktivnosti (osigurana sredstva, ugovoreni i započeti radovi) potrebne za potpuni dovršetak autoceste od Zagreba do Splita, čijih je 39 km završeno i pušteno u promet u lipnju 2005. godine. S obzirom na iznimno dobre rezultate ovog državnog projekta, čiji su efekti vidljivi i provjerljivi svakom korisniku novih hrvatskih autocesta, podaci iz ovog članka mogu biti zanimljivi široj javnosti - domaćoj, ali i inozemnoj, posebno u zemljama koje su suočene s problemima deficitarne autocestovne infrastrukture, s kakvima je bila suočena i Hrvatska prije uvođenja modela novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje javnih cesta.

51

II. POGLAVLJE Ostvarenja

NOVI PRISTUP FINANCIRANJU I ORGANIZACIJI IZGRADNJE AUTOCESTA

NASTANAK IDEJE O POTREbI NOVOG PRISTUPA
Nakon parlamentarnih izbora u siječnju 2000. godine, na kojima je vlast preuzela koalicija stranaka SDP-a, HSLS-a, HNS-a, HSS-a, IDS-a, LS-a, formirana je nova Vlada na čelu s premijerom Ivicom Račanom (SDP), a Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo preuzima ministar Radimir Čačić (HNS). Već u veljači 2000., Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN br.15/2000.), Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo dobiva, među ostalim, u nadležnost upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku i pripremanje prijedloga Vladi Republike Hrvatske za njihovo odobravanje te organiziranje odgovarajućih velikih infrastrukturnih investicijskih radova u izgradnji objekata te uređaja vodoprivredne i prometne infrastrukture, koji se u cijelosti ili u većoj mjeri financiraju sredstvima državnog proračuna. Uredbom Vlade o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (NN br.27/2000.) početkom ožujka 2000. osnovana je nova Uprava za kapitalne investicije, čiji je djelokrug pokrivao upravo opisanu novu nadležnost Ministarstva. Za voditelja Uprave za kapitalne investicije krajem veljače 2000. imenovan je u svojstvu pomoćnika ministra autor ovog teksta. Prva zadaća Uprave za kapitalne investicije bila je snimiti i analizirati stanje u području izgradnje autocesta u Republici Hrvatskoj, kako bi ministar mogao formulirati i Vladi predložiti strategiju uspješnog rješavanja ovog iznimno važnog područja javnog interesa iz nadležnosti Ministarstva.

52

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Snimka i analiza obuhvatila je sljedeće: ◊ zakonsku regulativu koja određuje planiranje, financiranje i organizaciju izgradnje autocesta; ◊ stanje plaćanja radova na autocestama čija je izgradnja bila u tijeku 1999. godine; ◊ ukupnu potrebu autocesta, po pravcima i dužinama prema Strategiji prometnog razvitka, sa stanjem izgrađenosti do 2000. godine i potrebom nove izgradnje; ◊ dinamiku građenja autocesta do 2000. godine; ◊ stanje održavanja postojećih autocesta; ◊ stanje studija i analiza potrebnih za ocjenu buduće izgradnje; ◊ stanje ugovora o gradnji novih autocesta zatečeno zaključno s 1999. godinom; ◊ stanje građevinskih dozvola. Snimka stanja i njegova analiza bili su dovršeni do kraja lipnja 2000. godine, a sažeti rezultati su sljedeći:

(1) Zakonska

regulativa koja određuje planiranje, financiranje i organizaciju izgradnje autocesta
Izgradnja autocesta, kao i svih ostalih javnih cesta, bila je regulirana Zakonom o javnim cestama (NN br. 100/1996.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama (NN br. 76/1998.). U nastavku će se citirati i komentirati članci Zakona o javnim cestama koji su od posebne važnosti za razmatranu problematiku planiranja, financiranja i organizacije izgradnje autocesta, ali i javnih cesta u cijelosti:

Članak 7. Strategiju razvitka javnih cesta (u daljnjem tekstu: Strategija) donosi Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na prijedlog Vlade. Strategija sadrži: » analizu stanja državnih, županijskih i lokalnih cesta i potrebe razvitka javnih cesta, » temeljna mjerila za građenje županijskih i lokalnih cesta i prijedlog prednosti građenja državnih i županijskih cesta, » potrebe održavanja postojećih javnih cesta, načela održavanja županijskih i lokalnih cesta i prijedlog prednosti održavanja državnih cesta.
Strategiju razvitka javnih cesta koju određuje članak 7. Zakona, Hrvatski sabor donio je tek u studenom 1999. godine pod nazivom „Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske“, pa se odredbe Zakona, koje su s njom povezane, nisu mogle formalno primijeniti prije 2000. godine.

53

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Članak 9. Program građenja i održavanja javnih cesta na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i veza (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) donosi Vlada za razdoblje od četiri godine u skladu sa Strategijom.
Nakon što je Zakon o javnim cestama stupio na snagu 1996. godine, vlade u razdoblju do 2000. godine nikada nisu donijele Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od četiri godine, kako propisuje članak 9. Zakona. U vrijeme izrade snimke stanja i njegove analize, moglo se samo spekulirati o razlozima zašto to nije učinjeno. Jedan od mogućih odgovora je taj da do 1999. godine nije donesena Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, na koju se taj Program trebao oslanjati, međutim, taj razlog ne bi bio valjano opravdanje jer su se, unatoč činjenici da Strategija još nije bila donesena, autoceste u tom razdoblju gradile u različitim intenzitetima na čak sedam pravaca, koji su kasnije potvrđeni Strategijom. Prema tome, za njihovu izgradnju mogao se donijeti četverogodišnji program u skladu sa Zakonom iako Strategija još nije bila formalno donesena. Drugi, vjerojatniji, razlog za nedonošenje četverogodišnjeg programa može se tražiti u činjenici da se financiranje izgradnje i održavanja javnih cesta prema Zakonu obavlja iz državnog proračuna. Ako bi Vlada donijela četverogodišnji program izgradnje i održavanja javnih cesta (autocesta i ostalih državnih cesta, s pripadajućom participacijom u izgradnji i održavanju županijskih cesta), time bi odredila i potrebna ulaganja u te radove za razdoblje od četiri godine, a to bi istovremeno značilo prejudiciranje izdataka državnog proračuna za te četiri godine, što nije dopustivo jer je državni proračun jednogodišnji financijski program države. Može se zaključiti da je već u samom Zakonu bila ugrađena kolizija između opravdane potrebe srednjoročnog planiranja investicija programima iz članka 9. i naravi državnog proračuna, koji se može prejudicirati unaprijed samo zakonom određenim izdacima, ali ne i programima ili sličnim dokumentima koji nemaju karakter zakona. Neovisno o spomenutim mogućim razlozima, činjenica je da srednjoročni Program nije donesen te da je građenje i održavanje javnih cesta bilo izloženo stihiji izraženoj u nizu sklopljenih ugovora o građenju, čije iznose i dinamiku trošenja sredstava državni proračun nije mogao podržavati, s posljedicama kakve su zatečene na početku 2000. godine.

Članak 10. Građenje i održavanje javnih cesta utvrđuje se godišnjim planom. Godišnji plan iz stavka 1. ovoga članka za državne ceste donosi Uprava za ceste, a za županijske i lokalne ceste donosi županijska uprava za ceste. Godišnji planovi iz ovoga članka donose se u skladu s propisanim postupkom i rokovima izradbe i donošenja državnog proračuna i proračuna županija i moraju biti usuglašeni s programom iz članka 9. ovoga Zakona.
Hrvatska uprava za ceste donosila je godišnje planove u skladu sa Zakonom, ali ti planovi se nisu oslanjali na četverogodišnji Program iz članka 9. Zakona stoga što takav Program nije niti postojao. Pri formuliranju godišnjih planova, stručnjaci

54

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Hrvatske uprave za ceste rukovodili su se postojećim sklopljenim ugovorima o građenju za pojedine dionice autocesta ili državnih cesta te potrebne novčane iznose utvrđivali u skladu s ugovorenom dinamikom i intenzitetom radova, s obzirom na ugovorene rokove dovršenja pojedine ceste. Također, na temelju usvojenih normativa i svojih stručnih prosudbi planirali su sredstva potrebna za tekuće i investicijsko održavanje postojećih javnih cesta. Tako utvrđeni novčani iznosi na godišnjoj razini unošeni su u prijedlog državnog proračuna za narednu godinu i u saborskoj proceduri donošenja proračuna bili su izvrgnuti, u pravilu, značajnom smanjivanju u odnosu na iskazane potrebe, a često su zastupnici svojim amandmanima uspjeli i promijeniti sadržaj takvog plana, ubacujući u njega izgradnju nekih pravaca ili dionica cesta, koje Hrvatska uprava za ceste nije predvidjela. Posljedica svega toga bilo je ili bitno smanjivanje intenziteta ili potpuni prekid radova na pojedinim ugovorenim i već započetim pravcima cesta, ili otvaranje radova na novim dionicama koje se u jednoj proračunskoj godini nisu mogle realizirati jer nisu za njih obavljene prethodne pripreme (projektiranje, lokacijske i građevinske dozvole, izvlaštenje zemljišta, prelaganje instalacija i slično).

V. UPRAVLJANJE JAVNIM CESTAMA 1. Uprava za ceste Članak 44. Ovim se Zakonom osniva pravna osoba čija je tvrtka: Hrvatska uprava za ceste - pravna osoba za upravljanje državnim cestama. Skraćeni naziv tvrtke glasi: Hrvatska uprava za ceste. Sjedište Hrvatske uprave za ceste (Uprava za ceste) je u Zagrebu. Na Upravu za ceste, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, primjenjuju se propisi koji vrijede za ustanovu.
Hrvatska uprava za ceste, koja je nositelj svih poslova vezanih uz organiziranje izgradnje i održavanja javnih cesta, ima svojstvo ustanove, a ne trgovačkog društva. Status ustanove čini je manje sposobnom za obavljanje investicijskih aktivnosti, a posebno stoga što nije u sustavu PDV-a, što znači da nema pravo na povrat PDV-a. Plaće zaposlenika su limitirane pravilima određenim za službenike državnih ustanova, što stvara poteškoće kod zapošljavanja ekspertnih stručnjaka koji nisu spremni raditi za takvu razinu plaća, a sustav odlučivanja je tromiji od onoga u trgovačkim društvima, odnosno, nije primjeren dinamici kakvu zahtijeva vođenje složenih investicija.

55

II. POGLAVLJE Ostvarenja

VI. FINANCIRANJE JAVNIH CESTA Članak 59. Izvori sredstava za financiranje javnih cesta jesu: 1. godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, 2. cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom (most, tunel, vijadukt i sl.), 3. naknada za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske, 4. naknada za izvanredni prijevoz, 5. naknada za prekomjernu uporabu javne ceste, 6. naknada za korištenje cestovnog zemljišta, 7. naknada za obavljanje pratećih djelatnosti, 8. naknada za koncesije, 9. sredstva državnog proračuna i proračuna županije, 10. ostali izvori. Članak 60. Sredstva iz članka 59. točke 1. ovoga Zakona uplaćuju se na račun županijske uprave za ceste i koriste se za županijske i lokalne ceste na području županije u kojoj su ostvarena. Sredstva iz članka 59. točke 2. i 3. ovoga Zakona uplaćuju se u državni proračun. Sredstva iz članka 59. točke 4. i 5. ovoga Zakona uplaćuju se na račun Uprave za ceste, odnosno županijske uprave za ceste koja je izdala dozvolu za izvanredni prijevoz, odnosno rješenje o prekomjernoj uporabi javne ceste. Sredstva iz članka 59. točke 6. i 7. ovoga Zakona uplaćuju se na račun Uprave za ceste, odnosno županijske uprave za ceste koja je s korisnikom sklopila ugovor o korištenju cestovnog zemljišta, odnosno ugovor o obavljanju pratećih djelatnosti. Sredstva iz članka 59. točke 8. ovoga Zakona prihod su državnog, odnosno županijskog proračuna. Članak 63. Sredstva, koja se Upravi za ceste osiguravaju u državnom proračunu, utvrđuju se na temelju programa iz članka 9. ovoga Zakona. Sredstva, koja se županiji osiguravaju u državnom proračunu, utvrđuju se u skladu s programom iz članka 9. ovoga Zakona, a prema sljedećim mjerilima: » ukupnoj duljini i prometnom opterećenju županijskih i lokalnih cesta kojima županija gospodari, » potrebama redovitog i izvanrednog održavanja prema propisu iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona.
Financiranje javnih cesta je određeno najvećim dijelom iz proračuna. Čak i izvorni prihodi, poput naplaćene cestarine na objektima s naplatom, prihod su državnog proračuna. I članak 63. se poziva na četverogodišnji Program građenja i

56

II. POGLAVLJE Ostvarenja

održavanja javnih cesta iz članka 9., kojega nije bilo, pa Hrvatska uprava za ceste, prilikom pravdanja planiranih sredstava u saborskoj proceduri donošenja državnog proračuna za pojedinu godinu, nije imala za svoje prijedloge čak niti formalno uporište u tom Programu. Kako se u Saboru odlučuje o potrebnim sredstvima za bilo što, pa i za ceste, obrazloženo je već uz članak 10. Međutim, čak da je i postojao Program, to ne bi priječilo zastupnike u Saboru da u proceduri donošenja proračuna umanjuju sredstva predviđena Programom za pojedinu godinu ili da amandmanima mijenjaju sadržaj godišnjih planova Hrvatske uprave za ceste i na taj način unose poremećaj u realizaciju Programa jer, kako je već rečeno, Program se donosi po Zakonu, ali njegov sadržaj nije zakon i podložan je raspravi i modificiranju u Saboru.

(2) Stanje plaćanja radova na autocestama čija je izgradnja bila u tijeku
1999. godine
U proračunu za 1999. godinu za građenje autocesta planiran je ukupan iznos od 455 milijuna kn. Analizom vrijednosti izvršenih radova, na temelju privremenih mjesečnih situacija izvođača autocesta koje je ovjerila Hrvatska uprava za ceste te obveza koje je Hrvatska uprava za ceste preuzela na ime plaćanja radova u 1999. godini, utvrđena je ukupna vrijednost izvršenih radova na autocestama u iznosu od 1.178 milijuna kn, što znači da je u proračunu za 1999. godinu osigurano manje novca od potrebnog, i to u iznosu od 723 milijuna kn. Dug od 723 milijuna kn, koji Hrvatska uprava za ceste nije platila jer u državnom proračunu za 1999. nisu osigurana ta sredstva, bio je dug prema sljedećim vjerovnicima: ◊ hrvatskim građevinskim društvima 238 milijuna kn; ◊ američko-turskom društvu Bechtel/Enka 207 milijuna kn; ◊ Hrvatskoj vojsci (66. pukovnija) 119 milijuna kn; ◊ Ministarstvu obrane (otkup mjenica) 59 milijuna kn; ◊ Ministarstvu financija (otkup mjenica) 100 milijuna kn. Dug od 723 milijuna kn odnosi se, kako je već navedeno, samo na radove na autocestama, dok eventualne razlike proračunom osiguranih sredstava i vrijednosti izvedenih radova na ostalim javnim cestama nisu bile predmet analize Ministarstva. Opisani dug potvrđuje komentar naveden uz članak 10.; Hrvatska uprava za ceste je radove na autocestama u 1999. godini organizirala i provodila temeljem ugovora sklopljenih s različitim izvoditeljima. Sklopljeni ugovor o građenju, koji je u pravilu višegodišnji, ima, pored cijene, ugovorene i rokove dovršenja radova; ti rokovi diktiraju potrebnu dinamiku radova, a dinamika radova određuje intenzitet i dinamiku trošenja sredstava po mjesecima i godinama. Hrvatska uprava za ceste je vjerojatno predložila Saboru, u okviru prijedloga proračuna za 1999. godinu, ispravan iznos od oko 1.178 milijuna kn, koliko je zahtijevala dinamika izvođenja ugovorenih radova (svaki drugačiji prijedlog nije realna pretpostavka jer

57

II. POGLAVLJE Ostvarenja

bi bio nekvalificiran), ali Sabor očigledno nije prihvatio prijedlog Hrvatske uprave za ceste, već je u usklađivanju različitih politika i interesa konačno za autoceste odobrio 455 milijuna kn, koliko je ušlo u proračun. Radovi su se odvijali logikom ugovorene dinamike i izvedeni su u navedenoj vrijednosti od 1.178 milijuna kn, a razlika izvođačima jednostavno nije plaćena. Da i nije došlo do promjene vlasti, vjerojatno bi se našlo rješenje da se navedeni dug plati i da se osigura nešto dodatnog novca za radove u 2000. godini, ali opet ne u skladu sa stvarnim potrebama, već jednako kao i za 1999., neki iznos kojega bi Sabor prihvatio pa što ispadne i tako unedogled. Takav pristup realizaciji višegodišnje investicije dovodi do nemoguće situacije, koja najviše šteti državi. S jedne strane, zbog državnog neplaćanja obveza stvara se nelikvidnost koja ugrožava stabilnost gospodarstva, a s druge strane, zbog neredovitog plaćanja radovi kasne, neka započeta gradilišta se zatvaraju, dok nedovršeni radovi, kao mrtvi kapital koji nije priveden svrsi, leže na teretu države, a prijete i velike štete od utjecaja atmosferilija i ostalih devastacija kojima su izloženi nedovršeni objekti. U gospodarstvu vlada nesigurnost, a cijene se povećavaju jer dobavljači u cijene ugrađuju negativna očekivanja od zakašnjelih plaćanja (troškovi kredita za financiranje poslovanja i slično). U tome je svakako najgore što se autoceste ne grade po unaprijed osmišljenom programu, već stihijski, sa svim negativnim posljedicama takvog načina građenja i održavanja.
Tablica 1

R. br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

PRAVAC
Istarski ipsilon Zagreb-Goričan Zagreb-Macelj Zagreb-Bregana Zagreb-Lipovac Zagreb-Karlovac-Rijeka Bosiljevo-Split Split-Ploče Ploče-Dubrovnik Rupa-Rijeka-Žuta Lokva B.Manastir-Osijekgr.BiH-Ploče Zagreb-Sisak Obilaznica Zagreba

DUŽINA (u km)
144 97 60 13 265 146 312 97 72 106 107 45 28

IZGRAĐENO DO 2000. AC
72 33 208 50 36 7

OSTALO ZA IZGRADITI AC
25 20 13 57 41 312 97 72 106 107 45 19

PAC
88

PAC
56

28

UKUPNO
* AC - autocesta ** PAC- poluautocesta

1.492

391

131

895

75

58

II. POGLAVLJE Ostvarenja

(3) Ukupna potreba

autocesta po pravcima u skladu sa Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske sa stanjem izgrađenosti do 2000. godine i potrebom nove izgradnje
Pored navedenog u tablici 1, kada intenzitet prometa to bude zahtijevao, poluautoceste (PAC), u dužini od 206 km (131 km izgrađen do 2000. i 75 km planirano iza 2000. godine), trebat će dograditi na puni profil autoceste (144 km na Istarskom ipsilonu, 55 km Zagreb-Rijeka i 7 km Zagreb-Macelj, dionica JankomirZaprešić).

(4) Dinamika građenja autocesta do 2000. godine
Građenje autocesta u Hrvatskoj počelo je 1970. godine autocestom ZagrebRijeka. Dionica Oštrovica-Kikovica (10 km) puštena je u promet 1971. godine, a dionica od čvora Lučko u Zagrebu do Karlovca (39 km) 1972. godine. Na sljedeće puštanje u promet novih dionica trebalo je čekati do 1980. godine, kada je pušteno u promet 7,40 km poluautoceste između Jankomira i Zaprešića i 77 km autoceste Zagreb-Lipovac, na dijelu od Ivanje Reke do Lipovljana. U razdoblju od 1971. do 1990. godine pušteno je u promet ukupno 246 km autocesta (AC) i 50 km poluautocesta (PAC) i to na sljedećim pravcima:
1.Zagreb–Rijeka 2. Istarski ipsilon 3. Zagreb–Macelj 4. Obilaznica Zagreba 5. Zagreb–Lipovac 49 km AC 28 km AC 169 km AC 8 km PAC 35 km PAC 7 km PAC

---------------------------------------------------------------------------------UKUPNO: 246 km AC 50 km PAC

U razdoblju od 1991. do 2000. godine pušteno je u promet ukupno 145 km novih autocesta (AC) i 81 km poluautocesta (PAC) i to na sljedećim pravcima:
1. Zagreb–Rijeka 2. Istarski ipsilon 3. Zagreb–Macelj 4. Zagreb Lipovac 5. Zagreb-Goričan 29 km PAC 53 km PAC

-----------------------------------------------------------------------------UKUPNO: 145 km AC 81 km PAC Dinamika puštanja u promet autocesta i poluautocesta, po godinama u navedenim razdobljima, bila je sljedeća:

33 km AC 40 km AC 72 km AC

59

II. POGLAVLJE Ostvarenja

RAZDOBLJE OD 1971. DO 1990. GODINE 73. do 79. -

Tablica 2
82. 7 UKUPNO 71. do 90. 83. do 84. 85. 36 -

71. AC/km PAC/km 10 -

72. 39

80. 77 7

81. 28 24

86. 7 12

87. -

88. 40 -

89. 9 -

90. -

246 50

RAZDOBLJE OD 1991. DO 2000. GODINE 91. AC/km PAC/km 29 7 92. 12 93. 89. 9 94. 90. 95. -

Tablica 3
96. 27 21 UKUPNO 71. do 90. 246 50 97. 16 7 98. 38 -

UKUPNO RAZDOBLJE OD 1971. DO 2000. GODINE 71. do 90. AC/km PAC/km
246 50

Tablica 4

91. do 00.
145 81

SVEUKUPNO 71. do 00.
391 131

Ako se izgrađenih 131 km poluautocesta uvjetno računa kao 66 km autocesta, proizlazi da je u razdoblju od 1971. do 2000. godine, odnosno u vremenu od 30 godina, u promet pušteno 457 km autocesta punog profila ili oko 15 km prosječno godišnje.

60

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Pored niskog prosječnog intenziteta gradnje autocesta, iz tablica 2 i 3 može se uočiti i vrlo neujednačena dinamika izgradnje u pojedinim razdobljima, što ukazuje na to da u cijelom promatranom vremenu nije bilo sustavne politike u građenju autocesta. Ako bi se izgradnja preostalih potrebnih 895 km autoceste i 75 km poluautocesta nastavila jednakim intenzitetom kakav je ostvaren u razdoblju od 1970. do 2000. godine, za potpuno dovršenje mreže autocesta predviđenih Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske bilo bi potrebno daljnjih 64 godine, što sa stajališta prometnih i razvojnih potreba Republike Hrvatske nije prihvatljivo.

(5) Stanje održavanja postojećih autocesta
Održavanje javnih cesta podrazumijeva poduzimanje aktivnosti kojima se kontinuirano osigurava nesmetano odvijanje prometa (redovito ili tekuće održavanje), odnosno kojima se osigurava stanje cesta na razini ispravnosti u kojem je cesta ili cestovni objekt bio u trenutku puštanja u promet (investicijsko ili pojačano održavanje). Redovito ili tekuće održavanje su aktivnosti koje se u kontinuitetu poduzimaju na cestama, a obuhvaćaju manje popravke kolnika, održavanje signalizacije, opreme, odvodnje, bankina i kosina, usjeka i nasipa, košnju trave te održavanje i manje popravke uređaja na objektima i u tunelima. U zimskom razdoblju redovito održavanje podrazumijeva zimsku službu, koja s kolnika uklanja snijeg i štiti ga od poledice. Investicijsko ili pojačano održavanje su periodične zamjene dijelova ceste ili objekata koji se troše redovitim korištenjem, kao, na primjer, zamjena trošećeg sloja asfalta kolovozne konstrukcije, zamjena izolacija, prijelaznih konstrukcija ili ležajeva na objektima, veći popravci ili zamjena instalacija u tunelima i slično. Radovi investicijskog održavanja ponavljaju se u razdobljima od pet, deset, ili petnaest godina, ovisno o vrsti i opterećenosti dijela ceste, koje povremeno treba zamijeniti novim. Ako se propusti pravodobna zamjena oštećenih dijelova ceste, oštećenja prodiru u dublje slojeve konstrukcije pa je cijena zakašnjelih intervencija na poslovima investicijskog održavanja znatno skuplja od pravodobnih intervencija, a ugroženost sudionika u prometu na neodržavanim cestama progresivno raste. Dobro gospodarenje cestovnom mrežom podrazumijeva pravodobno i dovoljno ulaganje u tekuće i investicijsko održavanje postojeće cestovne mreže, kako bi njezina uporabna i financijska vrijednost bila uvijek na jednakoj, zadovoljavajućoj razini, a ulaganja u novu mrežu cesta ne smiju biti na teret sredstava potrebnih za održavanje postojeće mreže cesta. Republika Hrvatska raspolaže mrežom od 28.123 km javnih cesta, od čega na mrežu državnih cesta otpada 6.823 km. Unutar mreže državnih cesta nalazi se i 391 km autocesta i 131 km poluautocesta. Sadašnja vrijednost javnih cesta u Hrvatskoj procijenjena je na oko 33 milijarde dolara i to značajno nacionalno bogatstvo zahtijeva krajnje smišljen i učinkovit pristup potrebnoj razini investicijskog održavanja.

61

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Pravilnikom o održavanju cesta određen je način utvrđivanja stanja kolnika na državnoj mreži cesta. Na temelju tog načina, stanje kolnika na 6.823 km državnih cesta u vrijeme izrade snimke stanja bilo je sljedeće: ◊ 25 posto mreže državnih cesta je u dobrom stanju, ◊ 59 posto mreže državnih cesta je u lošem stanju, ◊ 16 posto mreže državnih cesta je u izrazito lošem stanju te je potrebna potpuna rehabilitacija ceste. Ocjena stanja mreže županijskih i lokalnih cesta nije učinjena, no stanje tih cesta je također nezadovoljavajuće. Iako se autoceste i poluautoceste nalaze u navedenim zbirnim podacima, o njihovu stanju i načinu održavanja ističe se sljedeće: Autoceste i poluautoceste, jednako kao i sve ostale državne ceste, nisu investicijski održavane u potrebnom intenzitetu. Iznimno, iako je najstarija hrvatska autocesta, bolja situacija od prosjeka je na autocesti Zagreb-Karlovac, koja je od 1998. godine u koncesiji koncesijskog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., koje radove investicijskog održavanja izvodi uredno. Na ostalim autocestama, koje su u nadležnosti Hrvatske uprave za ceste, stanje je loše na starijim autocestama, dok je na onima koje su u promet puštene u kasnijim godinama stanje bolje, odnosno zadovoljavajuće, ali ne zato što je u njih više ulagano, već zato što još nisu istrošene prometom zbog relativno kratkog vremena uporabe. U najlošijem stanju su autoceste koje su najduže u uporabi, posebno obilaznica Zagreba (28 km) koja je puštena u promet 1981. godine te dionice autoceste Zagreb-Lipovac, između čeonih naplata u Ivanjoj Reki te u Brodskom Stupniku (150 km), koje su puštene u promet između 1980. i 1988. godine. Među velikim objektima koji zahtijevaju hitnu sanaciju su most kopno-otok Krk, most preko Save kod Ivanje Reke na obilaznici Zagreba te most preko Save kod Zaprešića na poluautocesti koja je dio autoceste Zagreb-Macelj. Oštećenja na navedenim dijelovima autocesta i objektima su, zbog nepravodobnog ulaganja u investicijsko održavanje, takve naravi (oštećenja su prodrla u dublje slojeve konstrukcije) da će morati biti izvršeni radovi sanacije koji su opsežniji i skuplji od radova koji bi trebali biti izvedeni u okviru pravodobnog obavljenog investicijskog održavanja.

(6) Stanje studija i analiza potrebnih za ocjenu buduće izgradnje
Za autoceste koje prema tablici 1 treba još izgraditi nakon 2000. godine (895 km autocesta i 75 km poluautocesta) nisu izrađene studije isplativosti, studije prometa i analize investicijskih vrijednosti. Iznimno, određene studije postoje za autoceste koje su bile razmatrane za ugovaranje ili su bile ugovorene u koncesijskom modelu: Istarski ipsilon, Rijeka-Zagreb i Zagreb-Goričan. Bez odgovarajućih studija i analiza za svaku autocestu posebno, i sve njih zajedno, nije moguće izraditi dugoročne i srednjoročne programe njihove izgradnje, programe njihova održavanja i gospodarenja i, temeljem svega toga, programe financiranja.

62

II. POGLAVLJE Ostvarenja

(7)

Stanje ugovora o gradnji novih autocesta zatečeno zaključno s 1999. godinom
Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo izradilo je detaljnu „Informaciju o svim ugovorima koji se odnose na izgradnju autocesta u Republici Hrvatskoj“, koja je Vladi dostavljena u listopadu 2000. godine, u sklopu obrazloženja prijedloga modela novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje autocesta. Kao skraćeni prikaz stanja u tom području ovdje se daju samo karakteristični izvodi iz te informacije. Autocesta Zagreb-Goričan (95 km): U kolovozu 1998. godine sklopljen je koncesijski ugovor s društvom Transeuropska autocesta u kojemu talijanski Astaldi ima udjel od 49 posto, a Republika Hrvatska 51 posto. U vrijeme kada je ugovor sklopljen, na tom pravcu je već bilo dovršeno i u prometu 54 km, a u izgradnji daljnjih 18 km autoceste. S obzirom na to da Transeuropska autocesta, odnosno Astaldi, nije osigurao zatvaranje financijske konstrukcije (rok je bio 30. prosinca 1999.), 23. prosinca 1999. Transeuropska autocesta i Astaldi raskidaju koncesijski ugovor s Republikom Hrvatskom i podnose protiv nje tužbu Međunarodnom arbitražnom sudu u Beču, s obrazloženjem da je Republika Hrvatska odgovorna što Astaldi, odnosno Transeuropska autocesta nisu mogli zatvoriti financijsku konstrukciju. U času raskida, nije niti započeta dionica od 23 km najtežeg dijela autoceste kroz brdovit teren, između Brezničkog Huma i Varaždina, zbog čije izgradnje je koncesijski ugovor i sklopljen. Ugovor s Bechtelom: S američkom tvrtkom Bechtel i turskom tvrtkom Enka, Vlada Republike Hrvatske sklopila je u travnju 1998. godine Okvirni ugovor, a temeljem njega Hrvatska uprava za ceste Ugovor o građenju za tri dionice autocesta, i to: I. dionica: Bregana-Zagreb (14 km), II. dionica: Zagreb-Sisak (40 km), III. dionica: Sisak-granica BiH (66 km). Sve tri dionice su ugovorene za okvirni iznos od 600 milijuna dolara (bez PDV-a), s tim da je Bechtel preuzeo obvezu da za financiranje ugovorenih radova osigura 200 milijuna dolara američkog izvoznog kredita uz jamstvo US EXIM banke, što je i učinio. U svibnju 1999. izmijenjen je Okvirni ugovor, a u srpnju 1999. Ugovor o građenju. Tom izmjenom se odustalo od III. dionice Sisak-granica BIH i umjesto nje ugovorena je nova III. dionica na pravcu autoceste Zagreb-Split, i to od čvora Bosiljevo do čvora Sveti Rok (134,5 km), dok se od II. dionice Zagreb- Sisak odustalo. I. dionica Bregana-Zagreb ostala je nepromijenjena i bila je u punom intenzitetu izgradnje. Ukupni ugovoreni okvirni iznos za promijenjene dionice povećao se na 790 milijuna dolara (bez PDV-a). Na početku 2000. godine nije bilo realnih izvora za pokriće razlike do ukupno ugovorene cijene. Povrh osiguranog kredita od 200 milijuna dolara, trebalo je pronaći izvore za financiranje ostatka cijene u iznosu od 590 milijuna dolara. Poseban problem predstavljala je činjenica što Hrvatska uprava za ceste nije bila u sustavu PDV-a, odnosno nije imala pravo na povrat plaćenog

63

II. POGLAVLJE Ostvarenja

PDV-a. Kreditna sredstva Bechtela nisu mogla biti korištena za financiranje PDVa, tako da je već do kraja 1999. godine prema Bechtel/Enki stvoren dug u iznosu od 207 milijuna kn, dijelom za izvedene radove, a najvećim dijelom za neplaćeni PDV. Na početku 2000. godine također je bilo veliko pitanje kako Bechtel/Enku uvesti u posao na III. dionici, odnosno na cijelom pravcu od čvora Bosiljevo do čvora Sveti Rok, kada još nije bila izrađena projektna dokumentacija, izvlašteno zemljište, ishođene lokacijske i građevinske dozvole. Ugovorom s Bechtel/Enkom nije bila obuhvaćena izgradnja tunela na potezu III. dionice pa je u sklopu ukupne problematike trebalo naći rješenje za izgradnju potrebnih tunela, vremenski usklađeno s gradnjom Bechtel/Enke na III. dionici, a sve to u okolnostima da početkom 2000. još nije počelo niti projektiranje tunela. Način sklapanja opisanog ugovora, posebno nagle bitne promjene njegova sadržaja te činjenica da u vrijeme njegova sklapanja nisu osigurani niti financijski izvori na hrvatskoj strani niti su obavljene neophodne pripreme (projektiranje, ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola, izvlaštenje zemljišta te projektiranje i ugovaranje tunela) ukazuje na to da je cijeli koncept vođen isključivo politički, bez nužne pratnje stručne organizacije koja bi političke odluke pratila i odgovarajućim tehničkim aktivnostima. Sklopljeni ugovor imao je sve uobičajene zaštitne klauzule za izvođača, koje su mu davale pravo na obračun zateznih kamata na zakašnjela plaćanja, pravo na obračun zastoja strojeva i opreme radi zakašnjelog uvođenja u posao te pravo na produženje rokova. Sva ta ugovorena prava Bechtel je uredno fakturirao i naplaćivao. Autocesta od tunela Sveti Rok do Splita (Dugopolja): Okvirni ugovor o financiranju i izgradnji Jadranske autoceste, od tunela Sveti Rok do Splita (Dugopolja), potpisan je 15. studenoga 1999. godine između Vlade Republike Hrvatske i dvije grupacije izvođača: a) STRABAG, Austrija, ILBAU, Austrija i IMPREGILO, Italija (grupacija SIM), b) KONSTRUKTOR-INŽENJERING, Split, VIADUKT, Zagreb, i HIDROELEKTRA, Zagreb (grupacija KVH). Ugovor nije sadržavao zemljane radove jer su oni trebali, po toj koncepciji, biti ustupljeni na izvođenje Hrvatskoj vojsci. SIM se obvezao da će u rokovima i po proceduri utvrđenoj u Okvirnom ugovoru osigurati kredite za financiranje radova u ukupnom ugovorenom iznosu (4,37 milijarde kn) i to pod sljedećim uvjetima: a) grace period: 3 godine od potpisa ugovora o kreditu, b) vraćanje kredita: 7 godina, c) kamate i troškovi: ne više od 7 posto godišnje. Ugovoreno financiranje nije osigurano i zbog toga je kasnije taj Okvirni ugovor bio raskinut. U prosincu 2001. godine donesen je Zakon o javnoj nabavi (NN br.117/2001.). U njemu je izričito zabranjeno da predmet nabave bude istodobno ustupanje radova i pribavljanje sredstava za financiranje te nabave.

64

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Dionica autoceste Zagreb – Split, od Masleničkog mosta do Zadra 2 (22 km): U vremenu između 1996. i 1999. godine inženjerijske postrojbe Hrvatske vojske (66. pukovnija) izvele su zemljane radove (iskope i nasipe), a različita građevinska poduzeća izgradila su pretežni dio objekata (propusti, nadvožnjaci, podvožnjaci i slično). Radovi su prekinuti, dionica nije dovršena i puštena u promet. Autocesta Zagreb-Macelj: Za dovršenje autoceste Zagreb-Macelj, dionica Jankomir-Zaprešić (druga traka autoceste 6,4 km) i dionice Krapina – Macelj 19,4 km (puni profil autoceste), sklopljen je 3. studenog 1997. godine Sporazum o realizaciji izgradnje autoceste Zagreb-Macelj između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Slobodne Države Bavarske. Temeljem tog Sporazuma radne grupe Vlade Republike Hrvatske i Walter Baua (građevinske tvrtke iz Bavarske koja je u spomenutom Sporazumu imenovana izvršiteljem na bavarskoj strani) usuglasile su sve prateće ugovore (Ugovor o zajedničkom ulaganju, Ugovor o koncesiji, Ugovor o menadžmentu) te ugovore o građenju koji su potpisani između Hrvatske uprave za ceste i Walter Baua. U srpnju 1999. godine Hrvatska uprava za ceste dostavila je Vladi obrazloženi prijedlog da se odobri osnivanje koncesijskog društva „ZagrebMacelj“ te da mu se dodijeli koncesija pod uvjetima iz opisanih usuglašenih ugovora. Vlada Republike Hrvatske traženu odluku nije donijela. U danom pregledu opisani su samo neki ugovori i stanja radova zatečeni u siječnju 2000. godine, kako bi se stekao dojam o načinu ugovaranja autocesta u tom razdoblju. Karakteristično je da se u svim opisanim ugovorima pojavljuje Vlada Republike Hrvatske kao ugovarač, dakle i pokretač inicijative o potrebi izgradnje pojedinih pravaca, a ne Hrvatska uprava za ceste, koja je prema tada važećem Zakonu o javnim cestama isključivo zadužena za poslove građenja. Inicijativa Vlade se može razumjeti u slučajevima koncesijskih poslova za autocestu ZagrebGoričan i Zagreb-Macelj, međutim, u slučajevima ugovora s Bechtelom za opisana tri pravca autocesta te sa SIM-om i KVH-om za autocestu tunel Sveti Rok-Split, koji su klasični ugovori o građenju, uloga Vlade je nejasna. Također je nejasna namjera Vlade kada od izvoditelja, kao u slučaju SIM-KVH, traži da osiguraju financiranje izgradnje, kada je notorno da izvođači radova nisu u mogućnosti kreditirati radove i jedino što u tom kontekstu mogu učiniti jest da Vladi predlože neku banku s kojom će sklopiti ugovor o kreditu i za njega banci dati državna jamstva. Takvu banku uspješnije od svakog izvođača može naći Ministarstvo financija, kojemu je to svakodnevni i rutinski posao. Posebno valja konstatirati da, od navedenih ugovora, onaj za autocestu Sveti Rok-Split i ZagrebGoričan nisu realizirani, da je ugovor za koncesiju na autocesti Zagreb –Macelj realiziran tek u mandatu sljedeće Vlade (2000. do 2003.), ali na drugačijim polaznim osnovama nego ugovor koji je opisan te da je ugovor s Bechtelom uspješno realiziran tek nakon što je 2001.godine uspostavljen novi pristup financiranju i organizaciji gradnje javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Opisano stanje prije i na kraju 1999. godine, čak kada se isključi i utjecaj činjenice da je 1999. godina bila izborna godina pa je uočljivo veliki broj značajnih ugovora pokrenut upravo u toj godini, moglo bi se obrazložiti i na sljedeći način: političke elite u prethodnim razdobljima bile su svjesne potrebe izgradnje autocesta

65

II. POGLAVLJE Ostvarenja

i njihove važnosti za gospodarski razvitak Republike Hrvatske, pokretale su njihovu izgradnju, međutim, nisu znale uspostaviti realan model financiranja i organizacije njihove izgradnje koji bi te želje pretočio u stvarnost.

(8) Stanje građevinskih dozvola
Autocesta Zagreb-Goričan: Niti za jednu dionicu autoceste, kako za one koje su dovršene i u prometu su, tako i za one čija gradnja tek predstoji, nisu ishođene sve potrebne građevinske dozvole. Od ukupno 61 potrebne, ishođene su tek 3 građevinske dozvole. Autocesta Zagreb-Macelj: Za dionice čija izgradnja predstoji (Jankomir-Zaprešić i Krapina-Macelj) građevinske dozvole nisu ishođene. Autocesta Bregana-Zagreb: Niti jedna građevinska dozvola nije ishođena iako je cijeli pravac u gradnji, a dio je već u prometu. Autocesta Bosiljevo-Sveti Rok: Niti za jednu dionicu nije ishođena građevinska dozvola, ali se niti radovi još ne izvode. Autocesta Zagreb-Split, dionica Maslenica-Zadar 2: Ishođene 2 građevinske dozvole od potrebnih 18. Zemljani radovi na trasi i objekti izvedeni, ali su radovi prekinuti. Autocesta Zagreb-Lipovac, dionica Velika Kopanica-Županja: Radovi su tijeku, a niti jedna od 5 potrebnih građevinskih dozvola nije ishođena. Autocesta Rijeka-Zagreb, dionice Karlovac-Bosiljevo, Bosiljevo-Vrbovsko i Vrbovsko-Kupjak: Radovi su u tijeku na svim dionicama, a od ukupno potrebne 54, ishođeno je 5 građevinskih dozvola. Razloge ovako nedopustivo lošeg stanja s ishođenjem građevinskih dozvola treba prvenstveno tražiti u nepostojanju dugoročnih i srednjoročnih planova građenja autocesta. Zbog toga Hrvatska uprava za ceste nema planske osnove za pravodobno pokretanje procedura za njihovo ishođenje, a te procedure iziskuju i značajne troškove i vrijeme jer obuhvaćaju, među ostalim, izradu projektne dokumentacije i izvlaštenje zemljišta. Uz pomanjkanje dugoročnih i srednjoročnih planova, na takvo stanje utječu i neuobičajene odluke, kao u opisanom slučaju Bechtel, kada se preko noći promijeni ugovor o građenju i kada se ukinu dva ugovorena pravca (Sisak-granica BiH i Zagreb-Sisak), a ugovori novi pravac (Bosiljevo-čvor Sveti Rok) dugačak oko 140 km. Međutim, dio problema treba tražiti i u zakonskoj regulativi koja bitno utječe na dugačko trajanje postupaka ishođenja građevinskih dozvola jer na jednak način tretira dokaz o pravu građenja za gradnju javne ceste za koju se zemljište stječe postupkom izvlaštenja, kao i za privatnu kuću. Stanje koje je detaljnije opisano u prethodnim točkama može se sažeti u sljedeće konstatacije: ◊ Nisu postojali nikakvi, niti dugoročni niti srednjoročni, programi izgradnje autocesta iako je Zakonom o javnim cestama bila utvrđena obveza Vlade da donosi četverogodišnje programe građenja i održavanja javnih cesta. ◊ Stanje zatečenih ugovora za građenje autocesta pokazuje da oni nisu slijedili neku jasnu dugoročnu ili srednjoročnu koncepciju građenja autocesta jer ona nije niti postojala.

66

II. POGLAVLJE Ostvarenja

◊ Ulaganje u investicijsko održavanje nije bilo primjereno potrebama. Cijela obilaznica Zagreba (28 km) i dio autoceste Zagreb–Lipovac, od Ivanje Reke do Brodskog Stupnika (oko 150 km) te niz velikih mostova (Krčki most, mostovi preko Save kod Zaprešića i kod Ivanje Reke i drugi) zahtijevaju hitna ulaganja u sanaciju. ◊ Ugovorena dinamika građenja nije bila usuglašena s mogućnostima državnog proračuna, odnosno državni proračun nije bio usuglašen s ugovorenim troškovima građenja, zbog čega je građenje pojedinih pravaca autocesta započeto pa prekidano, pojedina građenja su kasnila u odnosu na ugovorene rokove, a svako građenje bilo je praćeno teškoćama u financiranju, kašnjenjem plaćanja i stvaranjem velikih dugova prema izvođačima, zastojem radova i slično. Nakon analize opisanog stanja, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo zaključilo je da uz zadržavanje postojećih mehanizama nije moguće upravljati procesima niti je moguće realno utvrditi sredstva i rokove potrebne za izgradnju, a kamoli realizirati izgradnju preostalih 895 km autocesta i 75 km poluautocesta, odnosno ukupno 281 km poluautocesta do potpune izgradnje mreže autocesta utvrđene Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske. Naprotiv, potrebno je formulirati novi pristup načinu financiranja i organizaciji izgradnje autocesta, kako bi dinamika njihove izgradnje bila primjerena potrebama, a postavljeni ciljevi realno ostvarivi.

OSNOVE NOVOG PRISTUPA
Novi pristup organizaciji i financiranju autocesta, a jednako tako i svih državnih cesta, polazi od činjenice da je građenje i održavanje cesta prvorazredni investicijski pothvat čija je uspješna realizacija moguća samo: ◊ ako je svaka autocesta, odnosno pojedina njezina dionica, kao investicijski pothvat detaljno isplanirana u pogledu vrste radova i pratećih aktivnosti, iznosa troškova te redoslijeda i dinamike njezine realizacije; ◊ ako su temeljem dinamičkog plana realizacije investicije i pripadajućih troškova detaljno isplanirani iznosi i dinamika potrebnih financijskih sredstava, kao i sigurni izvori (vlastita sredstva i krediti) iz kojih će svaki iznos biti moguće platiti onda kada je to potrebno; ◊ ako su troškovi realizacije investicije minimalni, što se može ostvariti samo ako se radovi ustupaju putem javnih natječaja; ◊ ako je za kreditni dio financiranja moguće koristiti povoljne dugoročne kredite, sa što dužom ročnošću i što nižim godišnjim troškovima, a to je moguće ostvariti na međunarodnom i domaćem financijskom tržištu samo uz transparentno poslovanje, usklađeno s europskim standardima; ◊ ako investiciju vodi organizacija koja raspolaže osobljem primjerene stručnosti i kompetentnosti za vođenje takvih poslova i upravljanje složenim procesima; ◊ ako organizacija koja vodi investiciju raspolaže izvornim prihodima za njezinu realizaciju i ako ima ovlasti za nabavljanje potrebnih kreditnih sredstava na međunarodnom financijskom tržištu.

67

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Iz navedenih temeljnih načela proizlaze sljedeći zaključci: ◊ Državni proračun, koji predstavlja jednogodišnji financijski plan i financijski resurs države namijenjen financiranju javnih potreba u tekućoj godini, nije optimalno rješenje za financiranje dugoročnih investicija jer investicije zahtijevaju dugoročno financijsko planiranje pa bi obveze iz takvog plana predstavljale prejudiciranje državnog proračuna na dulji niz godina, što nije dopušteno. Realno je rješenje da organizacija koja vodi investiciju ima izvorne prihode potrebne za njezino financiranje. ◊ Hrvatska uprava za ceste, kao upravna organizacija, nije optimalan oblik organizacije za vođenje investicija, već se za takav posao treba osnovati nova organizacija sa svojstvom trgovačkog društva, koje je u sustavu PDV-a i čiji su mehanizmi odlučivanja primjereni potrebama upravljanja procesima koji su karakteristični za vođenje investicija. ◊ Potrebno je odmah pristupiti izradi studija isplativosti za sve autoceste predviđene Strategijom prometnog razvitka i svodne studije za sve njih zajedno, u okviru kojih će biti izrađena procjena troškova građenja, održavanja i upravljanja svake autoceste te procjena prihoda od naplate cestarina za rok od 30 godina, a sve to kao podloge za izradu dugoročnih i srednjoročnih programa građenja, održavanja i upravljanja autocestama te programa njihova financiranja. ◊ Potrebno je formulirati novi model organizacije i financiranja, građenja i održavanja autocesta s vlastitim izvorima financiranja, što omogućuje dugoročno planiranje i pouzdanu realizaciju investicija u autoceste. ◊ Kao model poželjne organizacije i načina financiranja može poslužiti slovenski model koji je uspostavljen 1993. godine i koji daje dobre rezultate u realizaciji srednjoročnih programa građenja autocesta u Sloveniji. Autoceste se financiraju iz naplate cestarine, naknade na naftne derivate i korištenjem kredita. Poslove investicija vodi posebno državno dioničko društvo „Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji“ (DARS).

FORMULIRANJE MODELA NOVOG PRISTUPA
Na zahtjev Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo Hrvatska uprava za ceste naručila je u srpnju 2000. godine od Instituta građevinarstva Hrvatske i Ekonomskog instituta studiju za sve pravce autocesta predviđenih za izgradnju Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske. U studiji su obrađeni svi bitni parametri potrebni za varijantnu obradu različitih mogućih rješenja i u pogledu dinamike izgradnje i u pogledu načina financiranja. Rad na izradi studije koordinirao je i pratio ekspert kojeg je predložila Svjetska banka, Mitchel Stanfield. U Studiji su obrađeni, za svaku autocestu posebno, sljedeći elementi: ◊ količine i vrste potrebnih radova (na temelju projekata za autoceste za koje su već postojali projekti, a za autoceste, ili za njihove dijelove, za koje projekti još nisu napravljeni, na temelju dobrih procjena stručnjaka angažiranih na izradi Studije); ◊ investicijski troškovi koji su obuhvaćali: troškove projektiranja, troškove otkupa zemljišta, troškove prelaganja postojećih instalacija, troškove građenja i troškove nadzora;

68

II. POGLAVLJE Ostvarenja

◊ prognoza prometa vozila po godinama do 2035. godine; ◊ prognoza prihoda od naplate cestarina po godinama do 2035. godine.; ◊ procjena troškova tekućeg i investicijskog održavanja te troškovi upravljanja po godinama do 2035. godine; ◊ financijsko-tržišna opravdanost putem ocjena likvidnosti i rentabilnosti preko interne stope rentabilnosti; ◊ društvena opravdanost preko analize direktnih koristi koje će imati korisnici autocesta i indirektnih koristi, koje se pojavljuju izvan prometnog sektora, ali su izazvane izgradnjom i postojanjem novih autocesta. Na temelju studija izrađenih za svaku autocestu posebno, izrađena je i Svodna studija u kojoj su sve autoceste zajedno tretirane kao jedinstvena investicija. Studija je dovršena početkom listopada 2000. godine. Koristeći podatke iz Studije, stručnjaci Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo u suradnji sa stručnjacima koji su sudjelovali u izradi Studije te stručnjacima Hrvatske uprave za ceste, izradili su plan izgradnje svih autocesta, praćen planom odljeva i planom priljeva financijskih sredstava potrebnih da se taj plan izgradnje realizira. U pronalaženje optimalnog plana izgradnje autocesta, koji je moguće realno financirati, krenulo se sa sljedećim polaznim pretpostavkama (u izvornim dokumentima sve novčane vrijednosti računate su u njemaačkim markama, a u ovom članku iskazane su u eurima, po odnosu 1,00 DEM=0,50 €): ◊ da će ukupna cijena investicije svih autocesta iznositi 4.305 milijuna eura; ◊ da će cestarina za prvu skupinu vozila (osobni automobili) iznositi 0,05 eura/ km; ◊ da će naknada na naftne derivate kojima će se sufinancirati izgradnja autocesta biti 113 milijuna eura godišnje i da će se povećavati po stopi od 3 posto godišnje povećanjem potrošnje naftnih derivata; ◊ da će krediti korišteni za financiranje izgradnje biti s troškovima od 10 posto, s grace periodom od 3 godine i rokom otplate od 10 godina; ◊ da će otplate anuiteta kredita koji su iskorišteni za financiranje autocesta do trenutka osnivanja novog društva koje će voditi investicije po novom modelu biti izvršene na teret državnog proračuna.

69

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Na temelju takvih pretpostavki te procijenjenih troškova građenja, održavanja i upravljanja iz Studije utvrđen je plan izgradnje svih autocesta, koji je ukazivao na sljedeće mogućnosti: ◊ sve još neizgrađene autoceste predviđene Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske mogu biti izgrađene u razdoblju od 2001. do 2013. godine. Prema tom planu autocesta od Zagreba do Splita trebala je biti dovršena do 31. prosinca 2008. godine; ◊ naknada na naftne derivate trebat će podržavati financiranje izgradnje autocesta u planiranom iznosu do 2014. godine, nakon čega se može ukinuti, odnosno preraspodijeliti na druge potrebe, ukoliko se analizirani program izgradnje autocesta naknadno ne bi povećavao; ◊ otplata anuiteta iskorištenih kredita trajat će do 2023. godine; ◊ autoceste će dobit početi ostvarivati od 2014. godine. Simulacija financijskog modela namjerno je rađena s elementima nepovoljnijim od stvarno očekivanih kako bi pretpostavke modela bile na strani sigurnosti, odnosno da u realizaciji izgradnje autocesta prema tom modelu eventualna odstupanja uvijek budu pozitivna, odnosno troškovi manji, a prihodi veći od pretpostavljenih. Osim globalne sigurnosti, koja je na opisani način ugrađena u provjeru modela, sam model omogućuje upravljanje procesima pa su negativna iznenađenja svedena na najmanju moguću mjeru. Kada se jedanput definira konkretan srednjoročni program, on se u svakom svom elementu, bilo na prihodovnoj, bilo na rashodovnoj strani, može precizno mjesečno pratiti. Ako bi se pokazalo da neke planirane pretpostavke počinju odstupati, recimo, prihodi od naplate cestarina su manji od pretpostavljenih ili se neki troškovi pokažu većima, može se odmah intervenirati na način da se globalna dinamika planirane investicije uspori (protegne na dulje vremensko razdoblje) i obratno, ako su prihodi veći, a troškovi manji od planiranih, investicija se u planskom razdoblju može povećati, odnosno ubrzati dinamika njezine izgradnje. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo ocijenilo je da je formiranje novog trgovačkog društva opremljenog kompetentnim stručnjacima, osposobljenima za upravljanje procesima složenih investicijskih radova i upravljanje autocestama u uporabi optimalni oblik organizacije za vođenje investicija. Također, optimalnim je ocijenjen novi model financiranja prema kojem se prihodi od naplate cestarina utvrđuju kao izvorni prihod tog novog društva te se zakonom određuje naknada na naftne derivate u potrebnom godišnjem iznosu, što bi također bio izravni priljev novog društva. Prema ocjeni Ministarstva, novo društvo ovlastit će se za ugovaranje 

u studiji je obrađena potreba izgradnje ukupno 745 km autocesta i 93 km poluautocesta, koliko je u tom času bilo sagledivo, na temelju tada raspoloživih spoznaja. konačne analize pokazuju da je potreba za novim autocestama od 2000. nadalje, do potpune razine izgradnje predviđene strategijom prometnog razvitka, 895 km autocesta, 75 km poluautocesta i još 206 km poluautocesta zbog dogradnje cijelog istarskog ipsilona i dijelova autoceste rijeka-zagreb na puni profil autoceste (vidi tablicu 1). u studiji nije tretirana autocesta zagreb-sisak jer je u to vrijeme imala status brze ceste te autocesta od ploča do dubrovnika, koja je također u to vrijeme razmatrana kao brza cesta. ta povećanja opsega građenja u odnosu na opseg analiziran u modelu nemaju utjecaja na sam model i konstataciju o njegovoj podobnosti, jedino što će neki iskazani zaključci o potrebnom vremenu izgradnje cijelog korpusa autocesta te zaključci o ukupnoj visini investicija, pa s tim u vezi i potrebnom vremenu korištenja naknada na naftne derivate, naknadno biti odgovarajuće korigirani i prilagođeni realnim okolnostima

70

II. POGLAVLJE Ostvarenja

kredita na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, uz državna jamstva, u iznosima koji su potrebni za financiranje opsega izgradnje autocesta utvrđenog u programima građenja za srednjoročna razdoblja koja donosi Vlada Republike Hrvatske.

IMPLEMENTACIJA MODELA NOVOG PRISTUPA
Vlada je prihvatila koncepciju modela novog pristupa koju je predložilo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, s tim da je u suglasnosti s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza, koje je prema tada važećem Zakonu o javnim cestama bilo nadležno ministarstvo za javne ceste u cjelini, odlučeno da se jednaki model primijeni i na ostale državne ceste te da se umjesto jednog trgovačkog društva za vođenje investicija na autocestama formiraju dva trgovačka društva, od kojih će jedno voditi investicije i upravljati autocestama, a drugo voditi investicije i upravljati ostalim državnim cestama. Nova trgovačka društva će biti društva s ograničenom odgovornošću u stopostotnom vlasništvu države, a formirat će se podjelom i preoblikovanjem postojeće Hrvatske uprave za ceste, i to: ◊ Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta; ◊ Hrvatske autoceste, društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje autocesta. S Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva usuglašeno je da se novim trgovačkim društvima za financiranje izgradnje javnih cesta stavi na raspolaganje naknada na naftne derivate, i to: ◊ Hrvatskim cestama, 0,60 kn/litri, s početkom korištenja od 1. siječnja 2002. godine, jer su financijske potrebe za javne ceste (osim autocesta) bile već predviđene u državnom proračunu za 2001. godinu; ◊ Hrvatskim autocestama, 0,40 kn/litri, odmah nakon stupanja na snagu zakona kojim će model novog pristupa biti implementiran, jer u državnom proračunu za 2001. godinu za financiranje potreba autocesta nisu predviđena nikakva sredstva, a 0,50 kn/litri, s početkom korištenja od 1. siječnja 2002, godine. Također je usuglašeno da se odobrena naknada na naftne derivate u ukupnom iznosu od 1,10 kn/litri osigura na način da će za iznos od 1,10 kn/litri biti smanjena trošarina na naftne derivate, dakle, da će za taj iznos biti smanjeni prihodi državnog proračuna, odnosno da zbog navedene promjene uvoznici i proizvođači naftnih derivata neće trebati povećavati njihovu prodajnu cijenu. Sva potrebna usuglašavanja obavljena su u resornim ministarstvima i Vladi u mjesecu prosincu 2000. godine, nakon čega je Hrvatskom saboru upućen na usvajanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama kojim je definiran model novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje javnih cesta. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama donesen je u ožujku 2001. godine (NN. br. 27/2001.).

71

II. POGLAVLJE Ostvarenja

72

II. POGLAVLJE Ostvarenja

73

II. POGLAVLJE Ostvarenja

INSTRUMENTI – HRVATSKE AUTOCESTE I HRVATSKE CESTE

USPOSTAVA DRUšTAVA HRVATSKE AUTOCESTE I HRVATSKE CESTE
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, kojim se uspostavlja novi model financiranja i organizacije izgradnje javnih cesta, Hrvatski sabor je usvojio 15. ožujka 2001., a objavljen je u Narodnim novinama broj 27/2001. 30. ožujka 2001. godine i danom objave stupio je na snagu. Već 5. travnja 2001. Vlada je donijela Odluku o podjeli i preoblikovanju Hrvatske uprave za ceste u dva nova trgovačka društva: Hrvatske ceste d.o.o., za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta i Hrvatske autoceste d.o.o., za upravljanje, građenje i održavanje autocesta. Istom odlukom, Vlada je ovlastila da u ime i za račun Republike Hrvatske pred javnim bilježnikom usvoje i potpišu izjave o osnivanju društava (u tekstu koji je priložen Odluci), izjave o preuzimanju temeljnog uloga te izjave o suglasnosti s Odlukom o podjeli i preoblikovanju: za Hrvatske ceste d.o.o. ministra pomorstva prometa i veza, a za Hrvatske autoceste d.o.o. ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Ministri, mr. Alojz Tušek (Ministarstvo pomorstva, prometa i veza) i Radimir Čačić (Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo), navedene izjave potpisali su 9. travnja 2001., a u Trgovačkom sudu u Zagrebu nova društva bila su upisana 11. travnja 2001. godine. Dogovorom među nadležnim ministarstvima Hrvatske ceste zadržale su u vlasništvu upravnu zgradu bivše Hrvatske uprave za ceste u Zagrebu, Vončinina 3, a Hrvatske autoceste su započele djelatnost u iznajmljenom prostoru, a naknadno su kupile vlastitu upravnu zgradu u Zagrebu, Širolina 4, gdje i sada djeluju. Zaposlenici Hrvatske uprave za ceste su raspodijeljeni u nova društva prema funkcijama koje su prije obavljali, što znači da su oni koji su obavljali poslove vezane za autoceste (naplata cestarina, održavanje autocesta i inženjeri pravaca pojedinih autocesta) raspodijeljeni u Hrvatske autoceste, dok su oni čiji rad je bio vezan

74

II. POGLAVLJE Ostvarenja

isključivo za ostale državne ceste raspodijeljeni u Hrvatske ceste. Zaposlenici zajedničkih i stručnih službi Hrvatske uprave za ceste, koji su pratili obje djelatnosti, istim dogovorom raspodijeljeni su u Hrvatske ceste, a samo manji broj djelatnika zajedničkih i stručnih službi, koji radi smanjenog opsega posla Hrvatskim cestama nisu bili potrebni, raspodijeljeni su u Hrvatske autoceste. Hrvatske autoceste imale su obvezu dopuniti nedostajući stručni kadar zajedničkih i stručnih službi. Do kraja listopada 2001. godine Hrvatske autoceste su bile opremljene osnovnim brojem i vrstama stručnih kadrova potrebnih za obavljanje svih poslova iz svoje nadležnosti.

ORGANIZACIJSKA SHEMA DRUšTVA HRVATSKE AUTOCESTE
Odlukom Vlade o podjeli i preoblikovanju Hrvatske uprave za ceste u dva nova društva, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, i nakon toga Izjavom o osnivanju, Hrvatske autoceste, osnovane su kao društvo s ograničenom odgovornošću u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske. Skupštinu društva čini Vlada Republike Hrvatske. Nadzorni odbor ima pet članova s mandatom od četiri godine koje bira Skupština (Vlada), i to po jednog na prijedlog Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (MJROG), Ministarstva pomorstva, prometa i veza (MPPV), Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU), Ministarstva financija (MF) i Ministarstva gospodarstva (MG). Predsjednik nadzornog odbora je član kojega predloži Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Uprava društva može imati jednog do tri člana, koje imenuje Skupština (Vlada), na prijedlog ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Prvi Nadzorni odbor Hrvatskih autocesta imenovala je Vlada svojom Odlukom od 5. travnja 2001. godine u sastavu: ◊ Radimir Čačić, ministar (MJROG) - predsjednik, ◊ Mijo Bezer, pomoćnik ministra (MPPV) - član, ◊ Roland Žuvanić, zamjenik ministra (MZOPU) - član, ◊ Juro Bajić, pomoćnik ministra (MF) - član, ◊ Roman Nota, pomoćnik ministra (MG) - član. Istom Odlukom, Vlada je imenovala prvog direktora Hrvatskih autocesta, Vladu Domesa, dipl. ing. građ., do tada načelnika odjela u Upravi za kapitalne investicije Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vlada je obvezala direktora da provede javni natječaj za izbor nove Uprave Hrvatskih autocesta. Na temelju provedenog javnog natječaja krajem rujna 2001. godine Vlada je imenovala novu Upravu od dva člana koju su činili:

75

II. POGLAVLJE Ostvarenja

◊ Stanko Kovač, dipl. ing. građ., do tada pomoćnik ministara u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo (Uprava za kapitalne investicije) - predsjednik Uprave, ◊ mr. Josip Sapunar, MBA, dipl. oec., do tada savjetnik za financije u koncesijskom društvu „Autocesta Rijeka-Zagreb“ – član. Hrvatske autoceste su nakon osnivanja organizirane u šest sektora: Sektor za građenje, s osnovnim zadaćama: organiziranje pripreme projektne dokumentacije (formuliranje projektnih zadataka, provedba javnih natječaja i ugovaranje projektiranja), provođenje upravnih postupaka (ishođenje lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola), ugovaranje poslova građenja (provedba javnih natječaja i ugovaranje), dinamičko planiranje svih aktivnosti vezanih uz građenje (projektiranja, otkupa zemljišta, prelaganja instalacija, razminiranja i građenja) s pripadajućim troškovima te praćenje i ažuriranje ostvarenja tih planova i implementacija aktivnosti vezanih uz građenje, koordinacijom svih ugovornih izvršitelja na terenu; Sektor za financijske i ekonomske poslove, s osnovnim zadaćama: pored tekućih poslova platnog prometa, vođenja poslovnih knjiga društva, obračuna plaća i drugog, nositelj je poslova u timovima za ugovaranje potrebnih kreditnih aranžmana, praćenje programa svih angažiranih kredita s dospijećem plaćanja anuiteta te upravlja financijskim resursima potrebnima za realizaciju Programa; Sektor za pravne i opće poslove, s osnovnim zadaćama: pored tekućih kadrovskih, pravnih i općih poslova za potrebe društva, organizira i vodi poslove na izvlaštenju i otkupu zemljišta potrebnog za gradnju novih autocesta te njegovom upisu u zemljišne knjige; Sektor za razvoj, s osnovnim zadaćama: pored poslova osmišljavanja razvoja za potrebe društva, nositelj je poslova na izradi dugoročnih planova priljeva i odljeva vezanih za realizaciju Programa, njihovo ažuriranje te prognoziranje očekivanih trendova, s obzirom na dinamičke zamjene simuliranih podataka realnima. Sektor također organizira gospodarenje poslovno uslužnim objektima uz autoceste (PUO), odnosno odmorištima na kojima se formiraju uslužne djelatnosti (benzinske postaje, ugostiteljski objekti, trgovine i slično); Sektor za naplatu cestarine, s osnovnim zadaćama: pored tekućih poslova vezanih uz organizaciju i provedbu naplate cestarine, u suradnji sa Sektorom za građenje, formulira projektne zadatke za sustave naplate cestarine na novim autocestama, koordinira implementaciju tih sustava te organizira opremanje novih naplatnih punktova odgovarajućom opremom i djelatnicima; Sektor za održavanje, s osnovnim zadaćama: pored tekućih poslova na redovitom ljetnom i zimskom održavanju postojećih autocesta te organiziranja investicijskog održavanja tih autocesta, u suradnji sa Sektorom za građenje formulira projektne zadatke za tehničke centre održavanja na novim autocestama, osmišljava potrebnu opremu za te centre i sudjeluje u provedbi javnih natječaja za njihovu nabavu. Organizira opremanje novih tehničkih centara odgovarajućom opremom i djelatnicima.

76

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Hrvatske autoceste su do kraja 2001. godine opremile sve sektore stručnim i kompetentnim djelatnicima, osposobljenima za upravljanje procesima te odgovarajućom opremom potrebnom za uspješnu realizaciju Programa.

bILANCIRANJE U DRUšTVU HRVATSKE AUTOCESTE
U početku djelovanja Hrvatskih autocesta pojavio se određeni problem u izradi godišnjih bilanci zato što u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama iz 2001. godine (NN br.27/2001.), kojim je uspostavljen model novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje javnih cesta te kojim su i formirane Hrvatske autoceste, prihodi za financiranje izgradnje i održavanje autocesta nisu bili dovoljno precizno definirani. U članku 21. Zakona definirani su izvori sredstava za financiranje javnih cesta, a u članku 22. određeno je da se ta sredstva uplaćuju na račun Hrvatskih autocesta. Zakonom nije precizno određeno koji od navedenih izvora predstavlja prihod Hrvatskih autocesta, a koji dio je javni kapital kojim se financira građenje i investicijsko održavanje javne ceste (autoceste), koja je javno dobro nad kojim se ne može stjecati vlasništvo i koje ne može ući u imovinu (vlasništvo) Hrvatskih autocesta. Stručnjaci Sektora za financijske i ekonomske poslove Hrvatskih autocesta, uz konzultaciju s mjerodavnim državnim institucijama i revizorskim kućama, našli su rješenje za ispravno bilanciranje. Međutim, s obzirom na navedeno nedovoljno precizno zakonsko rješenje, bilanciranje je bilo suštinski ispravno, ali nije imalo potporu u Zakonu. Pokrenuta je inicijativa da se taj ispravan način bilanciranja potvrdi i zakonom, što je i učinjeno u okviru novog Zakona o javnim cestama (NN br.180/2004.), članci 67. do 70., nakon čega je bilanciranje Hrvatskih autocesta bilo i ispravno i regularno. Sukladno novom Zakonu o javnim cestama, bilanca Hrvatskih autocesta se sastoji od dvije podbilance: ◊ podbilance za javno dobro, i ◊ podbilance koja iskazuje rezultate poslovanja trgovačkog društva Hrvatske autoceste. Naknade za financiranje i održavanje javnih cesta iz naftnih derivata, namjenske donacije za izgradnju javnih cesta od pravnih i fizičkih osoba i eventualne uplate iz državnog proračuna te ostali prihodi koji se mogu izravno pripisati izgradnji javnih cesta ne predstavljaju vlastite prihode Hrvatskih autocesta. Oni predstavljaju povećanje javnog kapitala koji služi za pokriće amortizacije, financijskih rashoda vezanih uz izgradnju javnog dobra i dijela rashoda održavanja javnih cesta u širem smislu (izvanrednog održavanja i sanacija). Razlika nepotrošenog dijela ostaje raspoloživa za daljnje investicije u javno dobro. Jednako tako, ni priljevi novčanih sredstava od kredita i emitiranja novčanih derivata, koji služe za financiranje izgradnje, investicijskog održavanja ili sanacija ne predstavljaju vlastiti prihod Društva.

77

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Svi ostali izvori financiranja (naplata cestarine, prihodi od poslovno-uslužnih objekata uz autoceste i slično) predstavljaju vlastite prihode Društva iz kojih se pokrivaju rashodi redovitog održavanja i ostali poslovni rashodi. Razlika između vlastitih prihoda i rashoda poslovanja Društva (dobit nakon oporezivanja) koristi se za pokriće dijela ili ukupnog ispravka vrijednosti (amortizacije) javnih cesta, odnosno javnog dobra. Ukoliko vlastiti prihodi nisu dostatni za pokriće rashoda poslovanja, manjak se pokriva iz naknade na naftne derivate.

78

II. POGLAVLJE Ostvarenja

PRVI PROGRAM GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA ZA RAZDObLJE OD ČETIRI GODINE (2001.-2004.)

Odmah nakon okončanja procedure formuliranja modela novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje javnih cesta i upućivanja prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama Saboru na usvajanje, Ministarstvo za javne radove (za autoceste) i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza (za ostale državne ceste), uz stručnu suradnju Hrvatske uprave za ceste, pristupili su izradi prijedloga četverogodišnjeg programa građenja i održavanja javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Program se oslanjao na nove mogućnosti koje su otvorene modelom novog pristupa i Vlada ga je donijela na svojoj sjednici održanoj 22. veljače 2001. godine, pod nazivom Program građenja i održavanja javnih cesta, za razdoblje od 2001. do 2004. godine (NN br. 19/2001.). To je ujedno bio i prvi četverogodišnji program građenja i održavanja javnih cesta koji je u Republici Hrvatskoj donesen u skladu s člankom 9. Zakona o javnim cestama iz 1996. godine. U okviru ovog prvog četverogodišnjeg Programa građenja i održavanja javnih cesta planirana je izgradnja autocesta, izraženo u njihovoj investicijskoj vrijednosti od ukupno 15,96 milijardi kn i to: - U organizaciji novoosnovanog društva Hrvatske autoceste, izgradit će se autoceste u vrijednosti od ukupno 10,56 milijardi kn; - U okviru koncesijskih društava koja su već osnovana, ili se planiraju osnovati, izgradit će se po modelu BOT (koncesijski ugovori) autoceste u vrijednosti od ukupno 5,40 milijardi kn, od čega: ◊ autocesta Rijeka-Zagreb, koja se već gradi u okviru koncesijskog društva „Autocesta Rijeka-Zagreb“, 2,90 milijardi kn; ◊ poluautocesta Istarski ipsilon, koja se već gradi u okviru koncesijskog društva „Bina Istra“, 1,30 milijardi kn; ◊ autocesta Zagreb-Macelj, za čiju izgradnju Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo pregovara za koncesijski način izgradnje s njemačkom tvrtkom Walter Bau, 1,44 milijarde kn.

79

II. POGLAVLJE Ostvarenja

S obzirom na to da je svrha ovog članka detaljnije objasniti model novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje autocesta, koji se provodi putem društva Hrvatske autoceste i koji je i osmišljen u početnom obliku u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo zbog gradnje autocesta, a u svojem konačnom obliku proširen i na sve javne ceste, u nastavku će se i dalje govoriti detaljnije samo o autocestama u realizaciji Hrvatskih autocesta, a o realizaciji autocesta BOT modelom (koncesijski ugovori) i ostalim državnim cestama samo u mjeri u kojoj kontekst osnovne zamisli bude zahtijevao. Prema tome, prvim srednjoročnim Programom, kako je već navedeno, u razdoblju od 2001. do 2004. godine planirana je izgradnja autocesta putem društva Hrvatske autoceste u vrijednosti od 10, 56 milijardi kn na ukupnoj dužini 265 km. Tim dijelom programa bilo je planirano dovršiti i pustiti u promet do 31. prosinca 2004. godine 123 km autocesta iz nadležnosti Hrvatskih autocesta, i to sljedećih dionica: ◊ Autocesta Zagreb-Goričan: dionice između Brezničkog Huma i Varaždina, ukupne dužine 23 km; ◊ Autocesta Zagreb-Bregana: dionice između interregionalnog čvora Jankomir i Bregane, ukupne dužine 13,7 km; ◊ Autocesta Zagreb-Lipovac: dionica od Velike Kopanice do Županje, u dužini od 26 km; ◊ Autocesta Rupa-Rijeka: dionice između granice sa Slovenijom kod Rupe i čvora Jušići, ukupne dužine 17,2 km; ◊ Autocesta Zagreb-Split: od čvora Sveti Rok do čvora Zadar 1 u dužini od 43 km, dok bi ostali dio, od interregionalnog čvora Bosiljevo 2 do čvora Sveti Rok u dužini od 142 km bio dovršen i pušten u promet do kraja 2006. godine. Istim programom, putem koncesijskih društava planirana je izgradnja sljedećih dijelova autocesta: ◊ putem koncesijskog društva „Autocesta Rijeka-Zagreb“, dovršenje autoceste Rijeka-Zagreb, ukupno 61 km između Karlovca i Kupjaka (oko 40 km punog profila autoceste i oko 21 km poluautoceste); ◊ putem koncesijskog društva „Bina Istra“, dovršenje Istarskog ipsilona kao poluautoceste, ukupno oko 55 km; ◊ putem budućeg koncesijskog društva (pregovori s Walter Bau), dovršenje autoceste Zagreb-Macelj, ukupno 26,8 km (7,4 km proširenja dionice između interregionalnog čvora Jankomir do Zaprešića na puni profil autoceste te 19,4 km dionica od Krapine do Macelja u punom profilu autoceste). Prvi srednjoročni program građenja i održavanja javnih cesta donesen je u veljači 2001. godine, dakle, prije nego što je Sabor usvojio novi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, odnosno prije no što su temeljem tog zakona osnovana društva Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste, koje će taj i daljnje takve programe provoditi. U međuvremenu, do osnivanja navedenih društava Program je provodila Hrvatska uprava za ceste, pod nadzorom Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, za autoceste, i Ministarstva pomorstva, prometa i veza za ostale državne i javne ceste.

80

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Pozornost valja obratiti na činjenicu da u tom prvom Programu u planiranim novčanim iznosima nisu bili obuhvaćeni iznosi za održavanje i upravljanje autocestama, već samo za građenje. Utvrđivanje tih potreba namjerno je ostavljeno detaljnijoj analizi, nakon što bude uspostavljeno društvo Hrvatske autoceste. Također, planirano je da će autocesta od Bosiljeva do Splita biti dovršena i puštena u promet, od čvora Sveti Rok do čvora Zadar 1 (43 km), do 31. prosinca 2004. godine, dio od interregionalnog čvora Bosiljevo 2 do čvora Sveti Rok (142 km) do 31. prosinca 2006., dok je preostali dio, od čvora Zadar 1 do Splita (čvor Dugopolje), u dužini od 130 km, po tom scenariju trebao biti dovršen i pušten u promet do 31. prosinca 2008. godine. Sve to predviđeno je na temelju simulacija koje su u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo napravljene u okviru pripreme modela novog pristupa i prema kojima je prvi Program i formuliran.

ODLUKA O UbRZANOJ IZGRADNJI AUTOCESTE ZAGREb – SPLIT
Autocesta Zagreb-Split zauzima posebno mjesto u mreži autocesta Hrvatske, ne samo zato što je pojedinačno najduža (376 km od Zagreba do Splita, odnosno 312 km od interregionalnog čvora Bosiljevo 2, gdje se odvaja od autoceste Zagreb -Rijeka), već i zato što je ta autocesta, počevši od 1970. godine kada je počela izgradnja autocesta u Hrvatskoj i njezina izgradnja na dijelu od Zagreba do Karlovca, u više navrata dolazila u prioritet izvođenja, ali svaki puta, zbog različitih razloga, od njezine se gradnje odustajalo. Do 2000. godine na pravcu od Bosiljeva do Splita izvršeni su samo neki radovi (izgrađen je Maslenički most, 1995. je započeo iskop tunela Sveti Rok, ali 2000. još nije bio dovršen, na dijelu trase od Masleničkog mosta do čvora Zadar 2 izvedeni su zemljani radovi i izgrađeni objekti, ali radovi su prekinuti) pa je u svijesti građana Hrvatske ta dugo godina željena autocesta dobila i emotivni status ceste, čija se izgradnja povezivala s dokazom hrvatskog suvereniteta, hrvatske slobode, s višedesetljetnim snovima hrvatskog naroda i slično. Ne čudi stoga da je već u kolovozu 2001. uži kabinet Vlade, potaknut mogućnostima koje je intenzitetu izgradnje autocesta otvorio model novog pristupa financiranju i organizaciji njihove izgradnje, zadužio Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo da ispita mogućnost ubrzane izgradnje autoceste Zagreb (Bosiljevo)-Split, točnije, da ispita mogućnost je li cijelu autocestu ZagrebSplit moguće završiti i pustiti u promet do kraja roka prvog Programa građenja i održavanja javnih cesta, 31. prosinca 2004. godine. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i stručni timovi Hrvatskih autocesta proveli su potrebne analize kako bi dobili odgovore na sljedeća pitanja: ◊ Može li uspostavljeni model financiranja izgradnje i održavanja autocesta podnijeti dodatno opterećenje troškovima izgradnje cijele dužine autoceste do Splita u roku skraćenom za četiri godine u odnosu na rok koji je simuliran u početnom modelu (2008.)? ◊ Je li objektivno moguće povećani opseg radova fizički realizirati u skraćenom roku?

81

II. POGLAVLJE Ostvarenja

82

II. POGLAVLJE Ostvarenja

83

II. POGLAVLJE Ostvarenja

◊ Je li moguće pravodobno izvršiti pripreme koje prethode radovima da bi radovi izgradnje mogli biti izvedeni u skraćenom roku? S obzirom na to da je u Hrvatskim autocestama već bio uspostavljen sofisticirani kompjutorski model praćenja plana prihoda i rashoda, odnosno priljeva i odljeva financijskih sredstava za tekući Program građenja autocesta, bilo je relativno jednostavno naći odgovor na prvo pitanje. Izrađeno je više različitih scenarija građenja jer je, pored odgovora na temeljno pitanje, je li moguće financijski pratiti ubrzanu izgradnju, odabrani ubrzani ritam izgradnje morao davati i prometno logični redoslijed dovršavanja i puštanja u promet pojedinih dijelova autoceste unutar ukupnog skraćenog roka. Analize su pokazale da postojeći model financiranja ne može podržati ubrzanu izgradnju, ali da se ona može podržati na način da se naknada na naftne derivate, počevši od 1. siječnja 2002., poveća sa Zakonom utvrđenih 0,50 lipa/litri na 0,60 lipa/litri te da se cestarine za I. skupinu vozila (važeće od 2002. godine) povećaju s 0,24 lipe/km na 0,33 lipe/km. Također, Ministarstvo financija trebat će provjeriti može li povećano zaduživanje Hrvatskih autocesta kreditima uz državna jamstva, koje će zahtijevati ubrzana izgradnja, podnijeti državni deficit u kojega se računaju i deficiti Hrvatskih autocesta. Da bi se odgovorilo na drugo pitanje, provjeren je kapacitet najvećih hrvatskih građevinskih poduzeća u području niskogradnje, vodeći računa o tome da je na pravcu autoceste Bosiljevo-Split na 143 km (od ukupno 315 km) već bila ugovorena izgradnja s američko/turskom tvrtkom Bechtel/Enka, čiji kapacitet nije bio upitan niti za ubrzani tempo izgradnje, ali s kojom zbog drugačije ugovorenih rokova predstoje pregovori o uklapanju ugovorenih rokova u željene ubrzane rokove izgradnje cijele autoceste Bosiljevo-Split. Analiza kapaciteta hrvatskih građevinskih poduzeća je pokazala da su ona u stanju sama izvesti radove u povećanom opsegu na preostalih 172 km autoceste, a s obzirom na činjenicu da za radove na hrvatskim autocestama pokazuju veliki interes i strane građevinske tvrtke, procijenjeno je da je realno moguće realizirati ubrzanu izgradnju autoceste Bosiljevo-Split s obzirom na kapacitet raspoložive građevinske operative. Posebnoj analizi bila su izvrgnuta dva objekta na potezu do Splita, koji su se po svojoj naravi nalazili na kritičnom putu - tunel Mala Kapela, dugačak 5.760 m s dvije tunelske cijevi (11.520 m jedne tunelske cijevi) i most preko Krke kod Šibenika, koji je podjednake konstrukcije i veličine kao već izgrađeni Maslenički most. Za most preko Krke procijenjeno je da bi uz pravodobni početak radova i besprijekornu organizaciju mogao biti dovršen do kraja 2004. godine. No, s obzirom na to da su zemljane mase iskopa i nasipa na trasi autoceste prije mosta i iza mosta u velikoj mjeri neizjednačene te da će ih na racionalan način biti moguće izjednačiti tek nakon što se most dovrši, barem do mjere da se preko njega može obavljati gradilišni promet, zaključeno je da most preko Krke, s dijelovima autoceste ispred i iza mosta, ne bi bilo moguće dovršiti i pustiti u promet prije kraja lipnja 2005. godine. Prethodni geološki istražni radovi upućivali su na to da će tunel Mala Kapela u cijeloj svojoj dužini biti iskapan u vrlo povoljnim geološkim formacijama, koje

84

II. POGLAVLJE Ostvarenja

omogućavaju brza napredovanja uz primjenu suvremenih tehnologija. S obzirom na to, procijenjeno je da bi, uz pravodobni početak radova na tunelu i besprijekornu organizaciju, iskop i betoniranje tunela bilo moguće završiti do kraja 2004. godine, ali da izradu kolničke konstrukcije, opremanje tunela instalacijama, ventilacijom, vatrodojavom i ostalom složenom opremom ne bi bilo moguće dovršiti prije kraja lipnja 2005. godine. To znači da ni dijelovi autoceste ispred tunela niti iza tunela, minimalno do čvora Brinje, ne bi mogli biti u prometu prije tog datuma. Najveći problem je predstavljala procjena mogućnosti pravodobnog obavljanja priprema koje prethode početku građenja, a to su: ishođenje lokacijskih dozvola, izrada glavnih projekata, izrada parcelacijskih elaborata, izvlaštenje zemljišta, ishođenje građevinskih dozvola, izmještanje postojećih instalacija, razminiranje terena tamo gdje je potrebno, provedba javnih natječaja za ustupanja radova te ugovaranje radova. Koliko je taj problem bio složen, može se razabrati iz činjenice da je u trenutku izrade analize stanje na pravcu autoceste Bosiljevo-Split, ukupne duljine 312 km, bilo sljedeće: ◊ lokacijske dozvole bile su ishođene za 267 km trase, potrebno ih je ishoditi za još 45 km; ◊ glavni projekti dovršeni su za 123 km trase, za daljnjih 145 km su u izradi i bit će dovršeni između prosinca 2001. i travnja 2002. godine. Za 44 km trase, između Žute Lokve i Ličkog Lešća još nije niti započeta izrada glavnih projekata jer je na tom dijelu tek u provedbi postupak odabira optimalnog toka trase, s obzirom na osjetljivost područja Gackog polja i ishođenje lokacijske dozvole; ◊ izvlaštenje zemljišta je dovršeno na 40 km trase, na 90 km je u postupku, a na 182 km još nije niti započeto; ◊ građevinske dozvole nisu ishođene još niti za jedan dio trase ili pojedinačni objekt (procjenjuje se da će biti potrebno ukupno oko 200 građevinskih dozvola); ◊ izmještanje postojećih instalacija izvršeno je na 80 km, a na 232 km trase još nije niti započeto; ◊ prema procjeni HCR-a (Hrvatskog centra za razminiranje), razminiranje je potrebno provesti na oko 1 milijun m2 trase. U postupku je razminiranje na oko 300.000 m2 trase, a na preostalih oko 700.000 m2 još nije niti započeto. Procijenjeno je da se radovi razminiranja uz besprijekornu organizaciju mogu dovršiti za 12 mjeseci; ◊ na dijelu trase od Bosiljeva do čvora Sveti Rok radovi su ugovoreni, osim radova na tunelima. Na dijelu trase od čvora Sveti Rok do Splita radovi nisu ugovoreni, osim radova na tunelu Sveti Rok. Procijenjeno je da se do 31. prosinca 2001. godine mogu raspisati natječaji i ugovoriti radovi na dijelovima trase koji moraju biti dovršeni u 2003. godini, a do lipnja 2002. mogu biti ugovoreni svi preostali radovi. Na temelju prethodno opisanog stanja, procijenjeno je da se do lipnja 2002. godine mogu obaviti pripremni radovi u opsegu koji će omogućiti započinjanje svih dijelova radova koji su na kritičnom putu, a da će se do kraja 2002. moći obaviti veći dio ostalih pripremnih radova, do mjere da stalan i siguran rad na svim dionicama bude omogućen u punom intenzitetu, u skladu s redoslijedima koji će

85

II. POGLAVLJE Ostvarenja

biti utvrđeni u dinamičkim planovima građenja. Sve to uz uvjet da Vlada putem resornih ministarstava osigura maksimalno efikasan rad svih državnih tijela koja na bilo koji način sudjeluju u poslovima pripreme, a posebno sljedeće: ◊ da putem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja provede odgovarajuću izmjenu Zakona o gradnji, čime će se ubrzati procedura ishođenja građevinskih dozvola; ◊ da putem Ministarstva pravosuđa provede osposobljavanje županijskih ureda za imovinsko-pravne poslove za efikasno obavljanje poslova na izvlaštenju zemljišta; ◊ da osigura punu suradnju Hrvatskog centra za razminiranje s Hrvatskim autocestama na zajedničkom određivanju redoslijeda i potrebne dinamike razminiranja; ◊ da putem Ministarstva pomorstva prometa i veza osigura usklađivanje programa Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta za pravodobnu izgradnju dijelova državnih cesta koje se priključuju na pojedine čvorove autoceste; ◊ da, s obzirom na složenost procesa pripreme i realizacije cijelog projekta ubrzane izgradnje autoceste Bosiljevo-Split, imenuje posebno povjerenstvo koje će bdjeti nad realizacijom Programa i pomagati Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo, kao nadležnom ministarstvu za realizaciju Programa izgradnje autocesta, u otklanjanju prepreka koje bi mogle nastati u međusobnom djelovanju nadležnih ministarstava te ostalih prepreka koje bi se mogle naći na putu njegove realizacije. Prethodne procjene i zaključci napravljeni su najvećim dijelom na temelju teoretskih stručnih analiza i procjena, bez mogućnosti oslanjanja na neka prethodna iskustva u realizaciji sličnih projekata ili u obavljanju poslova pripreme zato što projekata takvih dimenzija i u takvom roku željene realizacije u Hrvatskoj nije bilo. Dapače, oslanjanje na prethodna iskustva moglo je prije obeshrabriti, nego poduprijeti kreatore ideje o ubrzanoj izgradnji autoceste Zagreb-Split, što se jasno može zaključiti na temelju podataka o stanju izgradnje autocesta do 2000. godine i zatečenom stanju. Na temelju opisanih analiza i zaključaka u rujnu 2001. godine Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo dostavilo je užem kabinetu Vlade „Analizu mogućnosti izgradnje autoceste od Bosiljeva do Splita u roku od tri godine“, a početkom listopada 2001. godine „Analizu najkraćih mogućih rokova izgradnje autoceste od Bosiljeva do Splita“. Ključni zaključak u tim analizama je bio da je autocestu od Bosiljeva do Splita moguće izgraditi i pustiti u promet u roku od tri godine, s tim da taj rok počinje teći od kraja lipnja 2002. godine, do kada moraju biti obavljene pripreme u nužnom opsegu da svi radovi na kritičnom putu mogu započeti 1. srpnja 2002. godine te da se dalje od tog datuma i svi ostali radovi mogu odvijati u intenzitetu koji je potreban za pravodobni dovršetak radova i puštanje cijele autoceste u promet do kraja lipnja 2005. godine. Sve to uz uvjete koji su prethodno opisani. Na sjednici održanoj u Splitu 11. listopada 2001. godine Vlada je donijela Zaključak o ubrzanoj izgradnji autoceste Zagreb-Split (Klasa:340-03/00-01/03, Urbroj:530116-01-1) te kao rok dovršenja odredila 30. lipnja 2005. godine.

86

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Na istoj sjednici Vlada je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za ubrzanu izgradnju autoceste Zagreb-Bosiljevo-Sveti Rok-Zadar-Šibenik–Split. Za predsjednika Povjerenstva imenovan je predsjednik Vlade Ivica Račan, a za članove ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ministar pomorstva, prometa i veza, ministar pravosuđa, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja te predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta. Hrvatski sabor je na sjednici 7. prosinca 2001. godine donio Zakon o izmjeni Zakona o javnim cestama kojim je naknadu na naftne derivata za Hrvatske autoceste povećao s 0,50 na 0,60 lipa/litri, počevši od 1. siječnja 2002. godine (NN br.114/2001.). Hrvatski sabor je na sjednici 14. prosinca 2001. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (NN br.117/2001.), kojim su članku 50. dodana dva nova stavka, (5.) i (6.), kojima je postupak ishođenja građevinskih dozvola za autoceste bitno ubrzan:

„(5) Dokazom da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, kada se radi o građevinama iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen interes Republike Hrvatske za gradnju takve građevine. (6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka investitor je dužan vlasnicima nekretnina isplatiti naknadu sukladno posebnim zakonima.“.
Vlada je na sjednici održanoj 27. prosinca 2001. godine donijela Izmjene i dopune Programa građenja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine (NN br.01/2002.), kojima je u Program uvedena ubrzana izgradnja autoceste Zagreb-Split. Hrvatske autoceste su povećale cijenu cestarina s 0,24 kn/km na 0,33 kn/km za I. skupinu vozila, s početkom primjene od 1. srpnja 2002. godine. Na taj način su obavljene formalne pretpostavke za realizaciju Zaključka o ubrzanoj izgradnji autoceste Zagreb-Split, a slijedile su složene i teške aktivnosti na njegovoj faktičnoj provedbi.

PREGLED DOPUNA PROGRAMA GRAĐENJA I ODRŽAVANJA
AUTOCESTA U RAZDObLJU OD 2001. DO 2005. GODINE
Počevši od prve verzije Programa građenja i održavanja javnih cesta, donesenog u veljači 2001. godine, dio Programa koji se odnosi na građenje i održavanje autocesta dopunjavan je tri puta. U nastavku se daje pregled donesenih izmjena i dopuna, s obrazloženjem njihova razloga. Dakle, prikazuje se i komentira samo onaj dio Programa koji se odnosi na autoceste iz nadležnosti Hrvatskih autocesta, ali ne i onaj dio koji se odnosi na autoceste iz nadležnosti koncesijskih društava i ostale državne ceste.

87

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Osnovni Program je donesen u veljači 2001. godine (NN br. 19/2001.). Program je predvidio sljedeću veličinu izgradnje, izraženo u iznosu planiranih troškova:
Građenje autocesta Sanacija autocesta Održavanje i upravljanje 10.567 milijuna kn nije planirano nije planirano

-----------------------------------------------------------------------------------UKUPNO 2001. - 2004. 10.567 milijuna kn Program je obuhvatio radove koji će biti izvedeni do 2004. godine i pripadajuće troškove. Autocesta Bosiljevo-Split trebala je prema tom Programu 2004. godine biti dovršena na dijelu od čvora Sveti Rok do čvora Zadar 1 (43 km), a na cijeloj dužini od interregionalnog čvora Bosiljevo 2 do čvora Zadar 1 (185 km) do 31. prosinca 2006. godine. Preostalih 130 km od čvora Zadar 1 do Splita (čvor Dugopolje) trebalo je biti dovršeno do 31. prosinca 2008. godine. Prva izmjena osnovnog Programa donesena je u prosincu 2001. godine (NN br. 01/2002.). Dopunjeni Program je predvidio sljedeću veličinu izgradnje i ostalih aktivnosti, izraženo u iznosu planiranih troškova
Građenje autocesta Sanacija autocesta Održavanje i upravljanje 15.733 milijuna kn (do lipnja 2005.) 1.101 milijuna kn (do lipnja 2005.) 1.249 milijuna kn (do prosinca 2004.)

-----------------------------------------------------------------------------------UKUPNO 2001. - 2004. (i do 6. mjeseca 2005.)

18.083 milijuna kn

Prvom izmjenom osnovnom Programu dodano je sljedeće: ◊ ubrzana izgradnja autoceste Bosiljevo-Split. S obzirom na to da ubrzana izgradnja autoceste Zagreb-Split može biti dovršena tek do kraja lipnja 2005. godine, ovom prvom izmjenom prejudiciran je program za buduće srednjoročno razdoblje (2005. do 2008.) u dijelu navedene autoceste; ◊ sanacija postojećih autocesta, pri čemu pretežni dio otpada na sanaciju autoceste Zagreb-Lipovac, na dijelu od čvora Ivanja Reka do Brodskog Stupnika (150 km), obilaznice Zagreba (28 km) te sanaciju velikih mostova (most kopno-Krk, mostovi preko Save kod Ivanje Reke i kod Zaprešića). Trajanje sanacijskih radova je procijenjeno do lipnja 2005. pa je i taj dio djelomično prejudicirao sljedeći srednjoročni program; ◊ troškovi održavanja i upravljanja postojećom mrežom autocesta koji nisu bili obuhvaćeni osnovnim Programom. Druga izmjena osnovnog Programa donesena je u prosincu 2002. godine (NN br. 148/2002.). Dopunjeni Program je predvidio sljedeću veličinu izgradnje i ostalih aktivnosti, izraženo u iznosu planiranih troškova:

88

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Građenje autocesta 16.355 milijuna kn (do lipnja 2005.) Sanacija autocesta 1.101 milijuna kn (do lipnja 2005.) Održavanje i upravljanje 1.249 milijuna kn (do prosinca 2004.)

UKUPNO 2001. - 2004. (i do 6. mjeseca 2005.)

-----------------------------------------------------------------------------------18.705 milijuna kn

Drugom izmjenom prethodnom Programu dodano je sljedeće: ◊ izgradnja dionice Dugopolje-Bisko (11 km); ◊ izrada projektne dokumentacije za autoceste, čija će izgradnja biti predmet sljedećeg srednjoročnog programa od 2005. do 2008. (autocesta Split-Ploče, autocesta Rijeka-Žuta-Lokva i autocesta na koridoru Vc, Beli Manastir-OsijekĐakovo-granica BiH-Ploče). Treća izmjena osnovnog Programa donesena je u rujnu 2003. godine (NN br.145/2003.). Dopunjeni Program je predvidio sljedeću veličinu izgradnje i ostalih aktivnosti, izraženo u iznosu planiranih troškova:
Građenje autocesta 17.056 milijuna kn (do lipnja 2006.) Sanacija autocesta 1.101 milijuna kn (do lipnja 2005.) Održavanje i upravljanje 1.249 milijuna kn (do prosinca 2004.)

-----------------------------------------------------------------------------------UKUPNO 2001. - 2004.(i do 12. mjeseca 2006.) 19.406 milijuna kn Trećom izmjenom prethodnom Programu dodano je sljedeće: ◊ izgradnja posljednje dionice autoceste Zagreb-Lipovac, od Županje do Lipovca (30 km). Izgradnja ove dionice planirana je u razdoblju od travnja 2004. do lipnja 2006. godine. Na taj je način dodatno prejudiciran sljedeći srednjoročni program (2005. do 2008. godine).

KOMENTAR DOPUNA PROGRAMA GRAĐENJA I

ODRŽAVANJA AUTOCESTA OPISANIH U PRETHODNOM POGLAVLJU

Već je ranije rečeno da je Program pogodan za upravljanje procesima te da je mogućnost upravljanja procesima nužan uvjet za uspješno vođenje složenih investicijskih projekata. Prvi element uspješnog vođenja investicijskih radova je sposobnost onih koji investiciju vode da za potrebne rashode uvijek imaju osigurane prihode, odnosno da za planirane odljeve novca uvijek imaju na raspolaganju realne i dovoljne priljeve novca. To zahtijeva detaljan plan priljeva i odljeva novčanih sredstava za cijeli tijek realizacije investicije, do otplate posljednjeg anuiteta kredita koji je korišten za njezino financiranje. Drugi element uspješnog vođenja investicijskih radova je sposobnost onih koji investiciju vode da sve aktivnosti koje vode realizaciji investicijskog objekta, posebno one koje su na kritičnom putu, budu pravodobno započete i pravodobno

89

II. POGLAVLJE Ostvarenja

izvršene, kako bi se omogućio početak sljedeće aktivnosti koja bez dovršenja prethodne ne može započeti. To zahtijeva detaljan dinamički plan svih aktivnosti u kojemu su ispravno uspostavljene njihove međuzavisnosti. Stručni timovi Hrvatskih autocesta izradili su navedene planove i temeljem njih je formiran osnovni Program građenja autocesta te njegove daljnje dopune. U početnim verzijama financijskih planova prihoda i rashoda, odnosno priljeva i odljeva, najveći broj relevantnih podataka bio je simuliran na temelju dobrih procjena stručnjaka. Konkretno, cijene otkupa zemljišta, troškovi projekata, troškovi prelaganja instalacija, troškovi razminiranja, troškovi građenja, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja i drugi, procijenjeni su jer se nisu mogli temeljiti na stvarnim podacima, na količinama iz glavnih projekata i cijenama iz sklopljenih ugovora, s obzirom da je izrada projekata i ugovaranje poslova tek predstojalo. S druge strane, prihodi su se temeljili na poznatim podacima o prihodima od naplate cestarina na postojećim autocestama u trenutku izrade početnih planova, ali njihovo povećanje koje će se dogoditi ubuduće, zbog povećanja prometa generalno, a posebno zbog puštanja novih 400 km novih dionica u promet, moglo se samo dobro procjenjivati. Jednaka je stvar i s planiranim kreditima, čiji su realni troškovi u trenutku izrade planova nepoznati jer tada još nema konkretnih ugovora za kredite pa se i ti vrlo značajni troškovi procjenjuju. Kada realizacija investicije počne, simulirani troškovi i simulirani prihodi postupno se iz simuliranih vrijednosti pretvaraju u realne vrijednosti. Svaki konkretno sklopljeni ugovor o građenju za pojedinu dionicu, u globalnim planovima, njezinu simuliranu vrijednost zamjenjuje realnom ugovorenom vrijednošću, koja može biti veća ili manja od simulirane. Jednako je tako sa svim drugim vrstama troškova, ali i sa svim planiranim vrstama prihoda ili kredita. Svaka pojedinačna promjena ubačena u globalni plan priljeva i odljeva odmah pokazuje promjene novčanog toka na ukupni rok obrađen u modelu. Ako su tendencije negativne, odnosno ako se troškovi povećavaju u odnosu na planirane ili se prihodi smanjuju u odnosu na planirane, odgovorne osobe investitora moraju poduzeti korake koji će financijski model održati stabilnim. U pravilu, intervenira se na način da se dio investicije razumno smanji ili uspori, dok povećanje priljeva ili smanjenje drugih troškova u modelu ne dopusti nastavak. Ako su tendencije pozitivne, može se povećati opseg investicija ili ubrzati tempo njihove realizacije. Sve navedene aktivnosti, od planiranja, ažuriranja planova realnim veličinama te intervencije vezane uz uočene tendencije, zovu se upravljanje procesima. Opisani način upravljanja procesima, odnosno pozitivne tendencije nakon početnih planova, omogućili su da se rade izmjene u odnosu na početni Program građenja i održavanja autocesta. Za prvu izmjenu Programa, kojom je u Program uključena ubrzana izgradnja autoceste Zagreb-Split, pored korištenja pozitivnih tendencija odnosa planiranih priljeva i odljeva, trebalo je posegnuti i za povećanjem naknade na naftne derivate i povećanjem cijena cestarina. Druga i treća izmjena Programa izvršena je samo na temelju daljnjih pozitivnih tendencija planiranih priljeva i odljeva.

90

II. POGLAVLJE Ostvarenja

KONAČNI PLAN GRAĐENJA AUTOCESTA U NADLEŽNOSTI HRVATSKIH
AUTOCESTA PREMA PRVOM PROGRAMU GRAĐENJA (2001.-2005.)
U tablici 5 prikazan je plan puštanja u promet pojedinih dijelova autocesta koje su obuhvaćene u Programu građenja i održavanja autocesta iz nadležnosti Hrvatskih autocesta i njegovim dopunama. U tablici nisu navedene autoceste koje se prema istom Programu grade putem koncesijskih društava. Dijelovi autocesta čije je dovršenje planirano u 2003., 2004. i 2005. godini trebaju biti dovršeni i pušteni u promet u navedenim godinama do 30. lipnja pojedine godine. Ovakav ritam puštanja u promet dovršenih dijelova autocesta (do 30. lipnja) odabran je zato što 1. srpnja počinje turistička sezona i najveće prometno opterećenje na hrvatskim cestama pa je opravdano puštanje u promet pojedinih dijelova autocesta na planirani način ako je to ikako moguće. Dionica autoceste Zagreb-Lipovac, dionica Županja-Lipovac, koja je u Program uvedena trećom izmjenom, nije unesena u tablicu jer je njezino dovršenje planirano u 2006. godini. AUTOCESTA
1. ZAGREB-BREGANA 2. ZAGREB-LIPOVAC – V.Kopanica-Županja 3. ZAGREB-GORIČAN – B.Hum-Varaždin 4. RIJEKA-RUPA – Jušići –granica Slovenije (Rupa)

Tablica 5

KM
14 26 23 15

PLANIRANO (KM)
01 14 26 23 15 02 03 04 05

UKUPNO 1-4
5. BOSILJEVO-SPLIT 5.1. Bosiljevo-tunel Mala Kapela 5.2. tunel Mala Kapela 5.3. tunel Mala Kapela-Gornja Ploča 5.4. Gornja Ploča-Zadar 2 5.5. Zadar 2-Pirovac 5.6. Pirovac-Vrpolje 5.7. Vrpolje-Split (Dugopolje) 5.8. Dugopolje-Bisko

78
36 6 96 61 36 33 45 11

14

26

23
36

15
6 96 36 45 33 11

61

UKUPNO 5 SVEUKUPNO 1-5

324 402
91

97 14 26 120

177 192

50 50

II. POGLAVLJE Ostvarenja

REALIZACIJA IZGRADNJE AUTOCESTA PO PROGRAMU GRAĐENJA OD 2001. DO
2005. GODINE
Ispunjenjem formalnih uvjeta do kraja 2001. godine stvorena je mogućnost da Hrvatske autoceste pristupe realizaciji aktivnosti pripreme, s ciljem da se do kraja lipnja 2002. omogući početak radova na svim dionicama i objektima koji su na kritičnom putu. U tome se uspjelo te je otada Program izgradnje autocesta, proširen odlukom o ubrzanoj izgradnji autoceste Bosiljevo-Split, s rokom dovršenja do lipnja 2005. godine, mogao krenuti punim intenzitetom. Prema procjeni Hrvatskih autocesta, na realizaciji Programa bilo je angažirano oko petnaest tisuća ljudi, od čega deset tisuća direktnih sudionika: radnika i tehničkog osoblja na izvođenju radova, projektanata, nadzornih inženjera, pirotehničara na razminiranju, osoblja laboratorija za kontrolu kvalitete, kao i osoblja Hrvatskih autocesta koje je sve aktivnosti organiziralo, vodilo i kontroliralo. Oko pet tisuća bilo je angažirano u djelatnostima koje su predstavljale logističku potporu izvođačima: proizvođači građevinskih materijala, djelatnici na vanjskim transportima te u servisnim i remontnim radionicama, proizvođači opreme, davatelji usluga stanovanja, prehrane i drugi. Da bi ta ogromna instalirana snaga mogla u punom intenzitetu obaviti svoje zadaće na prostorno vrlo velikom području od ukupno 400 kilometara, Hrvatske autoceste imale su obvezu da na temelju unaprijed pripremljenih planova potrebnog početka i potrebnog završetka svake pojedinačne dionice autocesta pravodobno obave sve aktivnosti pripreme koje prethode početku radova, a nakon toga i sve aktivnosti koje su potrebne za njezinu izgradnju i puštanje u promet. Za bolje razumijevanje složenosti cijelog procesa u nastavku će se opisati elementarne aktivnosti koje je potrebno izvršiti da bi jedna dionica autoceste mogla biti izgrađena i puštena u promet. ◊ Lokacijske dozvole: na zahtjev Hrvatskih autocesta postupak pripremaju Hrvatske ceste putem projektantskih organizacija koje izrađuju idejna rješenja, po potrebi i u više varijanti, popraćene višekriterijskim analizama potrebnima za ocjenu optimalnih rješenja toka trase autoceste. Lokacijske dozvole izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. ◊ Glavni projekti: izradu glavnih projekata Hrvatske autoceste ugovaraju s projektnim organizacijama izabranima putem javnih natječaja. Glavni projekti se mogu raditi nakon što su ishođene lokacijske dozvole. ◊ Parcelacijski elaborati: nakon što su izrađeni glavni projekti, pristupa se izradi parcelacijskih elaborata. Na katastarskim kartama se ucrtavaju granice zahvata autoceste i ti elaborati su osnova i za izvlaštenje, odnosno otkup zemljišta i za upis zemljišta autoceste u katastar i gruntovnicu. ◊ Izvlaštenje, odnosno otkup zemljišta: postupak organiziraju pravnici Hrvatskih autocesta uz pomoć ovlaštenih sudskih vještaka koji procjenjuju tržišnu vrijednost zemljišta te županijskih ureda za imovinsko-pravne poslove koji provode postupak s vlasnicima zemljišta. U slučajevima kada se na trasi nađu stambeni objekti te ako vlasnik ne pristane na prodaju, već traži zamjenu s jednako vrijednim objektom na drugoj lokaciji, postupak je vremenski dugotrajniji jer se mora računati i s vremenom potrebnim za izgradnju zamjenskog objekta.

92

II. POGLAVLJE Ostvarenja

◊ Ishođenje građevinskih dozvola: s postupkom ishođenja građevinskih dozvola za pojedine dionice može se započeti kada je dovršen glavni projekt i kada je pokrenut postupak izvlaštenja zemljišta za tu dionicu. Postupak ishođenja građevinskih dozvola Hrvatske autoceste u pravilu ugovaraju s projektnim organizacijama koje rade glavni projekt za tu dionicu. Često se za pojedinu dionicu radi više građevinskih dozvola - posebno za trasu, za velike objekte i tunele, za različite vrste instalacija, a sve to da se dobije na vremenu te da radovi na kritičnom putu mogu što prije početi. Takav postupak je mnogo složeniji nego da se radi samo jedna građevinska dozvola za dionicu u cjelini, ali znatno ubrzava radove. Dozvole izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. ◊ Prelaganje instalacija: postojeće instalacije (dalekovodi, vodovodi, plinovodi, naftovodi i drugo) koje su u koliziji s trasom autoceste moraju se preložiti, odnosno izmjestiti izvan područja trase autoceste. Projekte tih zahvata Hrvatske autoceste naručuju u pravilu od vlasnika instalacija koje se prelažu, a radovi na izmještanju ustupaju se putem javnih natječaja ovlaštenim izvođačima. Instalacije moraju biti preložene prije nego što započnu radovi na autocesti u zoni njihova položaja. ◊ Razminiranje zemljišta: razminiranje zemljišta, srećom, ne spada u standardne aktivnosti kod izgradnje cesta, međutim, s obzirom na okolnost da je trasa autoceste Zagreb-Split jednim svojim značajnim dijelom položena područjem Like te zadarskog i šibenskog zaleđa na kojima su se tijekom Domovinskog rata odvijale ratne operacije, bilo je potrebno prije početka terenskih aktivnosti provesti protuminske preglede, a tamo gdje je utvrđeno kao potrebno, i razminiranje. Protuminske preglede obavljao je Hrvatski centar za razminiranje (HCR) na teret sredstava državnog proračuna, a razminiranja na područjima koja su pregledima ustanovljena kao minirana obavljala su profesionalna pirotehnička društva na teret Hrvatskih autocesta. Počevši od 2003. godine, i protuminske preglede plaćale su Hrvatske autoceste jer više nisu bili plaćani iz državnog proračuna. U kolovozu 2002. Hrvatske autoceste donijele su odluku da se pojas protuminskih pregleda i razminiranja, tamo gdje se to utvrdi potrebnim, proširi 200 m lijevo i 200 m desno od ruba buduće autoceste. To je učinjeno jer bi se u slučaju razminiranja unutar te zone, nakon što autocesta bude u uporabi, zbog opasnosti od eksplozija mina promet na autocesti morao obustavljati, a do toga bi, prije ili kasnije, svakako moralo doći. S obzirom na to da su radovi razminiranja dugotrajni, nastali bi veliki i dugotrajni poremećaji u prometu, a i veliki troškovi na izgubljenoj cestarini. Kao minski sumnjivo, pregledano je ukupno oko 244 km trase, od Bosiljeva do Skradina, a na razminiranje je utrošeno ukupno oko 114 milijuna kn, od toga 40 milijuna kn na pojas trase autoceste, a 74 milijuna kuna na dodatni pojas od 200 m plus 200 m sa svake strane trase. ◊ Ugovaranje radova: radovi su ugovarani nakon prethodno provedenih javnih natječaja u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Kako Zakonom utvrđena procedura ima propisane rokove trajanja natječaja te kako su mogući žalbeni postupci koji produžuju proceduru natječaja, a u pojedinim slučajevima moguće je i poništenje natječaja te pokretanje novog natječajnog postupka, Hrvatske autoceste morale su za svaku dionicu pokretati natječajne postupke s dovoljnim vremenskim rezervama kako bi početak radova na dionici bio prema utvrđenom planu. ◊ Osiguranje kredita za financiranje troškova izgradnje: paralelno s obavljanjem drugih aktivnosti, ali svakako prije početka radova na pojedinoj dionici ili pravcu autoceste, prikupljene su ponude na domaćem i stranom financijskom

93

II. POGLAVLJE Ostvarenja

tržištu i temeljem njih s najpovoljnijim ponuditeljem sklopljen je ugovor o kreditu kojim će se financirati radovi. ◊ Izvođenje radova: nakon sklopljenog ugovora o građenju za pojedinu dionicu autoceste, Hrvatske autoceste su izvođača uvele u posao, što podrazumijeva da su mu predale građevinsku dozvolu, glavni i izvedbeni projekt, plan iskolčenja trase i objekata te zemljište slobodno od ljudi i stvari. Hrvatske autoceste su, također putem javnih natječaja, odabrale i ugovorile nadzor nad izvođenjem radova te svojom organizacijom pratile tijek realizacije radova. Svaki pravac autoceste imao je direktora pravca. Autocesta Bosiljevo-Split bila je zbog svoje duljine podijeljena na dva pravca, Bosiljevo-čvor Sveti Rok (143 km) i čvor Sveti Rok-Dugopolje (170 km). Rad na pojedinim dionicama pravca organizirali su glavni inženjeri Hrvatskih autocesta. ◊ Tehnički pregled: nakon dovršenja radova na pojedinom dijelu autoceste ili pojedinom objektu koji je obuhvaćen jednom građevinskom dozvolom, povjerenstvo, koje imenuje Ministarstvo zašite okoliša i prostornog uređenja, obavlja tehnički pregled građevine. Uspješno obavljen tehnički pregled uvjet je za ishođenje uporabne dozvole. ◊ Uporabna dozvola: na temelju uspješno obavljenog tehničkog pregleda, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdalo je za svaku dovršenu dionicu autoceste uporabnu dozvolu nakon čega su Hrvatske autoceste tu dionicu mogle pustiti u promet. Navedenih dvanaest temeljnih aktivnosti koje je potrebno obaviti da bi dionica autoceste mogla biti izgrađena i puštena u promet dovoljno govori o složenosti cijelog postupka, a tu složenost dodatno povećava činjenica da su sve aktivnosti međusobno zavisne, odnosno većinu njih je moguće započeti tek nakon što je prethodna dovršena i, konačno, da je za njihovo obavljanje bilo na raspolaganju iznimno malo vremena. Zahvaljujući dobroj opremljenosti Hrvatskih autocesta stručnim i kompetentnim kadrovima te iznimno dobroj i efikasnoj suradnji svih sudionika koji su sudjelovali u realizaciji Programa, sve autoceste predviđene Programom od 2001. do 2005. godine realizirane su onako kako je planirano. Prvi veliki javni ispit Hrvatske autoceste imale su u ljeto 2003. godine kada je do 30. lipnja trebalo pustiti u promet 97 km novih autocesta na pravcu BosiljevoSplit (36 km od Bosiljeva do tunela Mala Kapela i 61 km od čvora Gornja Ploča s poveznicom na Udbinu do čvora Zadar 2) te do kraja godine još 23 km na pravcu Zagreb-Goričan, od Brezničkog Huma do Varaždina. Zima 2002./2003. bila je iznimno duga i surova. Velike hladnoće i snažne bure, posebno na području velebitskog dijela trase, od tunela Sveti Rok do Maslenice, ometale su radove, ali unatoč tome, zahvaljujući svakako i posebnom pozitivnom ozračju koje se stvorilo oko realizacije Programa, već početkom ljeta stručnjacima Hrvatskih autocesta bilo je jasno da će radovi biti dovršeni na vrijeme. Laicima to nije izgledalo tako, čak niti polovinom lipnja 2003. godine. Za sve odgovorne u provedbi Programa- Vladu, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Hrvatske autoceste - bilo je iznimno važno da se puštanje u promet izvrši točno na utvrđeni datum, ne zato što bi eventualno kašnjenje bilo od neke posebne važnosti za samu koncepciju modela novog pristupa i Program u cjelini, već zbog toga što se željelo pokazati da se ozbiljno osmišljeni programi mogu realizirati točno onako kako su zamišljeni

94

II. POGLAVLJE Ostvarenja

i u pogledu opsega i kvalitete radova i u pogledu postavljenih rokova. Puštanje u promet 97 km autocesta na pravcu Bosiljevo-Split izvršeno je točno na planirani dan, 30. lipnja 2003. godine. U studenom 2003. puštena je u promet i 23 km dugačka dionica između Brezničkog Huma i Varaždina, dakle ukupno 120 km te godine. U 2004. bilo je planirano pustiti u promet najduži dio novih autocesta, ukupno 192 km - 177 km na pravcu Bosiljevo-Split i 15 km na pravcu Rupa-Rijeka. Do 30. lipnja 2004. bilo je pušteno u promet 108 km na pravcu Bosiljevo-Split (GospićGornja Ploča 27 km, Zadar 2-Pirovac 36 km i Vrpolje-Dugopolje 45 km). Do istog datuma puštena je u promet i 4 km dugačka dionica između Jušića i čvora Jurdani na pravcu Rupa-Rijeka. Ostatak planiranih dionica na pravcu Bosiljevo-Split, 69 km dugačka dionica između Gospića i tunela Mala Kapela, pušteno je u promet sa zakašnjenjem od dvadesetak dana, 14., odnosno 24. srpnja 2004. godine. Javnost je ovo relativno beznačajno zakašnjenje puštanja u promet dijela planiranih dionica popratila vrlo negativnim kritičkim komentarima, što pokazuje da je, nakon što je prihvatila Program gradnje autocesta kao realan i ostvariv, vrlo osjetljiva na njegovu realizaciju u svakom detalju. Od planiranih 192 km novih dionica u 2004. godini, u promet je pušteno ukupno 181 km. Dovršenje dionica na pravcu Rupa-Rijeka, između čvora Jurdani i čvora Rupa (9 km), odloženo je za 2005. godinu, dok je 2 km od čvora Rupa do granice Slovenije odloženo do daljnjega zbog usuglašavanja točke graničnog spoja sa Slovenijom. U 2005. godini bilo je planirano pustiti u promet 50 km novih autocesta, 39 km na pravcu Bosiljevo-Split (6 km tunela Mala Kapela i 33 km dionica Pirovac-Vrpolje) te 11 km dionice Dugopolje-Bisko, na pravcu Split-Ploče. Do planiranog roka, 30. lipnja 2005. godine, dovršene su i puštene u promet preostale dionice na autocesti Bosiljevo-Split (39 km), čime je autocesta Bosiljevo-Split, odnosno Zagreb-Split, bila u potpunosti dovršena i u prometu te 9 km dugačka dionica između čvorova Jurdani i Rupa na pravcu Rupa-Rijeka. Od izgradnje dionice Dugopolje-Bisko, na pravcu Split-Ploče, se odustalo, odnosno odloženo je za realizaciju u okviru Programa 2005. do 2008. godine. Programom izgradnje autocesta iz nadležnosti Hrvatskih autocesta za razdoblje 2001.-2005. godine bilo je planirano izgraditi i pustiti u promet ukupno 402 km novih autocesta, a realizirano je 389 km, odnosno 97% od planiranog. Nije realizirano 11 km dionice Dugopolje-Bisko na pravcu Split-Ploče i 2 km spoja od čvora Rupa do granice Slovenije na pravcu Rupa-Rijeka. Koncesijska društva su, u okviru Programa izgradnje autocesta od 2001. do 2005. godine, izgradila i pustila u promet: ◊ Društvo Autocesta „Rijeka-Zagreb“: do 30. lipnja 2004. godine 42 km punog profila autoceste i 18 km poluautoceste na pravcu Zagreb-Rijeka, čime je na cijelom pravcu od Zagreba do Rijeke omogućen promet u kontinuitetu (91 km punim profilom autoceste i 55 km poluautocestom); ◊ Društvo „Bina Istra“: 41 km poluautoceste na zapadnom kraku Istarskog ipsilona, od Medaka do Buja; ◊ Društvo „Autocesta Zagreb-Macelj“: 1 km punog profila autoceste od Velike Vesi do Krapine.

95

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Koncesijska društva su pustila u promet ukupno 43 km autocesta i 59 km poluautocesta. Hrvatske autoceste i koncesijska društva su od 2001. do 2005. godine izgradila i pustila u promet novih 432 km autocesta i 59 km poluautocesta. Dinamika puštanja u promet autocesta (AC) i poluautocesta (PAC) iz nadležnosti Hrvatskih autocesta i koncesijskih društava po godinama Programa od 2001. do 2005. bila je sljedeća:

RAZDOBLJE OD 2001. DO 2005. GODINE

Tablica 6

2001. AC/ km PAC/ km
31 -

2002.
26 -

2003.
133 13

2004.
191 5

2005.
51 41

2001.-2005.
432 59

Dinamika puštanja u promet autocesta i poluautocesta, od 1971. do 2005. godine po razdobljima prikazanima u tablicama 2, 3 i 7, bila je sljedeća:

RAZDOBLJE OD 1971. DO 2005. GODINE
1971.-1990. (20 godina) AC/ km PAC/km
246 50

Tablica 7

1991.-2000. (10 godina)
145 81

Ukupno 1971.-2000.
391 131

2001.-2005. (5 godina)
432 59

SVEUKUPNO 1971.-2005.
823 190

96

II. POGLAVLJE Ostvarenja

TROšKOVI SANACIJE DIJELOVA POSTOJEĆIH AUTOCESTA

Već je ranije opisano stanje investicijskog održavanja postojećih autocesta, zatečeno 2000. godine. S obzirom na nedovoljna ulaganja u investicijsko održavanje, dijelovi starijih autocesta i pojedinih objekata pretrpjeli su takva oštećenja da njihovo dovođenje u ispravno stanje više nije bilo moguće standardnim postupcima investicijskog održavanja, već je bilo potrebno obaviti dublju rekonstrukciju kolničke konstrukcije, ovisno o dubini prodora oštećenja. Negdje je pored trošećeg sloja asfalta bilo potrebno zamijeniti i vezne i nosive slojeve asfalta, a negdje je bilo potrebno zamijeniti ili sanirati i nosive slojeve cementne stabilizacije ili tamponskog sloja. U okolnostima ispravnog gospodarenja javnim cestama, odnosno pravodobnog ulaganja u potrebne zahvate investicijskog (pojačanog) održavanja nije moguća prekomjerna devastacija kolničke konstrukcije pa tako u standardnoj terminologiji i ne postoji izraz za sanaciju, s obzirom na to da dovođenje ceste do tog stanja oštećenosti nije dopustivo. Unatoč navedenom načelu, u dugogodišnjem prethodnom razdoblju zbog raznih razloga, a najviše zbog nepostojanja konzistentne politike građenja i održavanja javnih cesta te odgovarajućeg modela financiranja, veliki je broj starijih cesta doveden u stanje devastacije koja zahtijeva sanaciju. Razumna politika razvoja cestovne mreže zahtijeva da ulaganje u gradnju novih cesta ne smije biti na teret sredstava namijenjenih održavanju postojećih cesta, odnosno ne smije se graditi novo, a postojeće prepustiti propadanju. Novim pristupom financiranju i organizaciji građenja i održavanja javnih cesta te, u sklopu tog novog pristupa, donesenim srednjoročnim Programom građenja i održavanja javnih cesta određen je izbalansirani opseg ulaganja u izgradnju novih cesta i održavanje postojećih i novih cesta. Naravno, da bi takav pristup bio konzistentan, bilo je potrebno i već devastirane dijelove autocesta dovesti u ispravno stanje, a daljnjim ispravnim gospodarenjem osigurati da se u budućnosti više ne ponove oštećenja koja nadilaze uobičajeno trošenje gornjeg stroja autocesta, što se otklanja standardnim postupcima investicijskog održavanja.

97

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Da bi se jednokratno ulaganje u sanaciju postojećih autocesta, posebno u pregovorima s bankama kreditorima, jasno razlikovalo od ulaganja u standardne poslove investicijskog održavanja, popravak postojećih autocesta je nazvan sanacijom i posebno iskazan u svim pratećim dokumentima Programa (planovima građenja, financijskim planovima i planovima priljeva i odljeva). Procijenjeno je da će troškovi sanacije postojećih autocesta - obilaznice Zagreba (28 km), autoceste Zagreb-Lipovac, od Ivanje Reke do Brodskog Stupnika (150 km), uključujući sanaciju mostova preko Save kod Ivanje Reke i kod Zaprešića - iznositi oko 96 milijuna €. Krediti za financiranje tih troškova osigurani su kod EIB-a i EBRD-a. Troškovi sanacije Krčkog mosta procijenjeni su na oko 15 milijuna eura, a kredit za financiranje tih troškova osiguran kod IBRD-a.

98

II. POGLAVLJE Ostvarenja

FINANCIJSKI PLAN REALIZACIJE PROGRAMA GRAĐENJA, ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA AUTOCESTAMA (2001.-2005.)

Prihodi za pokriće troškova od 2001. do 2005. su: ◊ naplaćena cestarina, ◊ naknada na naftne derivate, ◊ ostali prihodi (naknada za korištenje cestovnog zemljišta na odmorištima, dobit u koncesijskom društvu Bina Istra i ostali prihodi). Rashodi koje treba platiti od 2001. do 2005. su: ◊ investicijski troškovi izgradnje novih autocesta, ◊ troškovi sanacije postojećih autocesta i objekata, ◊ troškovi održavanja postojećih autocesta, ◊ troškovi upravljanja, ◊ troškovi realiziranih kredita (dospjele kamate i naknade), ◊ odljevi za povrat dospjelih glavnica realiziranih kredita. U kompjutorski obrađenom modelu Hrvatske autoceste imaju financijski plan, prikazan u tablici 8 u njegovom sumarnom stanju s priljevima i odljevima od 2001. do 2005. (dok traje investicijsko ulaganje), razvijen s daleko više detalja (svaki kredit posebno, svaki pravac autoceste posebno te razrađeniji elementi svih ostalih priljeva i odljeva) do 2024. godine, kako bi se mogle dugoročno pratiti sve promjene koje nastaju u bilo kojem planiranom elementu priljeva ili odljeva, u bilo kojem vremenu. Tako praćen financijski plan omogućuje upravljanje procesima u toku realizacije tekućeg Programa i sagledavanje mogućnosti formuliranja narednog srednjoročnog programa.

99

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 8 1 € = 7,40 kn 

Red. broj

OPIS PRIHODA I RASHODA ( priljeva i odljeva)
I. PRIHODI (PRILJEVI)

UKUPNO 2001.-2005. u 000 kuna u 000 €

1. 2. 3.

Prihodi od cestarina Naknada na naftne derivate Ostali prihodi

2.717.970 5.903.680 1.108.240

367.293 797.795 149.762

UKUPNO I. PRIHODI (PRILJEVI) II. RASHODI (ODLJEVI) 1. .2. 3. 4. 5. 6. Građenje novih autocesta (2001.-2005.)** Sanacije*** i investicijsko održavanje postojećih autocesta Tekuće održavanje postojećih autocesta Troškovi upravljanja autocestama Troškovi kamata i naknada na kredite Otplata glavnica kredita

9.729.890

1.314.850

17.745.493 772.280 1.189.750 858.030 1.319.190 879.300

2.398.040 104.362 160.777 115.950 178.269 118.824

UKUPNO II. RASHODI (ODLJEVI) DEFICIT (II. – I.)

22.764.043 13.034.153

3.076.222 1.761.372 

Tečaj od 1€=7,40 kn je odabran zbog matematičke korelacije iznosa iskazanih u kn i €. Stvarni tečajni odnosi su tijekom razdoblja od 2001. do 2005. varirali pa su zbog tog razloga iznosi iz tablice 8, i oni navedeni u kn i oni navedeni u €, samo približno točni.  Autoceste koje su građene u razdoblju od 2001. do 2005. i koje su puštene u promet do lipnja 2005. Dionica Dugopolje-Bisko nije u prikazanom iznosu jer se od njezine gradnje odustalo. Uključeni su troškovi građenja dionice Županja-Lipovac do zaključno s 2005., bez troškova u 2006., kada je dionica dovršena i puštena u promet.  Značenje radova sanacije već je objašnjeno.

100

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Ukupni iznos troškova građenja novih autocesta iz tablice 8 (II/1) po pravcima i dionicama novih autocesta prikazan je u tablici 9.
Tablica 9 1 € = 7,40 kn

Red. broj

PRAVAC AUTOCESTE/DIONICA

km

UKUPNO u 000 kuna

u 000 €

1. 1.1. 1.2.

Autocesta Bosiljevo –Split (Dugopolje) Bosiljevo-čvor Sveti Rok Čvor Sveti Rok-Split (Dugopolje) Ukupno 1. Bosiljevo-Spit (Dugopolje)

142 170 312 14 26 30 23 15

8.375.053 5.411.766 13.786.819 119.377 374.005 455.521 1.244.620 683.260 136.340 86.062 233.744 538.925 86.820

1.131.764 731.320 1.863.084 16.132 50.541 61.557 168.192 92.332 18.424 11.630 31.587 72.828 11.732

2. 3. 3.1. 3.2. 4. 4.1. 5. 5.1. 6. 7. 7.1. 7.2. 8. 9.

Autocesta Bregana-Zagreb(Jankomir)* Autocesta Zagreb-Lipovac Dionica Velika Kopanica-Županja Dionica Županja-Lipovac Autocesta Zagreb-Goričan Dionica Breznički Hum-Varaždin Autocesta Rupa-Rijeka Dionica Jušići-čvor Rupa
**

Razni radovi na starim autocestama*** Obveze prema koncesijskim društvima (otkup zemljišta i projekti) Bina Istra: Istarski ipsilon Zagreb-Macelj Projekti autocesta narednog Programa (Split-Ploče, Rijeka-Žuta Lokva, Zagreb-Sisak, B. Manastir-Osijek-granica BiH Novi sustav naplate cestarine

UKUPNO

17.745.493

2.398.040 

  

Izgradnja autoceste Bregana-Zagreb započeta je prije 2001. pa su Programom obuhvaćeni samo troškovi njezina dovršenja.  Dovršenje dionice Županja-Lipovac planirano u 2006. U Tablici 9 prikazani su troškovi zaključno s 2005. 

Razni radovi na autocestama koje su puštene u promet prije 2000., a nisu bile potpuno dovršene.

101

II. POGLAVLJE Ostvarenja

IZVORI ZA FINANCIRANJE DEFICITA
Deficit, prikazan u tablici 8, u iznosu od 13,03 milijardi kuna, odnosno 1,76 milijardi eura, financiran je kreditima koje su Hrvatske autoceste ugovorile na domaćem i svjetskom financijskom tržištu, uz jamstva Republike Hrvatske: ◊ kod komercijalnih banaka (međunarodne i domaće) 28 posto, ◊ kod izvoznih osiguravajućih agencija (NEXI, OPIC) 29 posto, ◊ kod izvoznih banaka (US EXIM) 12 posto, ◊ kod međunarodnih financijskih institucija (EBRD, EIB, IBRD) 12 posto, ◊ kod međunarodnih razvojnih banaka (KfW) 7 posto, ◊ na tržištu euro i domaćih obveznica 12 posto. Prosječna ročnost kredita iznosi 15 godina (od 6 do 25 godina), uz prosječni godišnji trošak (kamate i naknade) od 4 posto. Svakako najpovoljniji krediti, i po iznosu godišnjeg troška (kamate i naknade) i po ročnosti, krediti su ugovoreni s međunarodnim financijskim institucijama (ERBD, EIB, IBRD). Razlog što je za financiranje deficita iz Programa od 2001. do 2005. udjel tih najpovoljnijih kredita relativno mali, svega 12 posto, leži u činjenici da autocesta Bosiljevo-Split, koja u troškovima građenja iz Programa sudjeluje s 80 posto, nije na priznatom europskom cestovnom koridoru, a izgradnju takvih cesta navedene međunarodne financijske institucije ne podržavaju svojim kreditima. Već duže vrijeme postoji inicijativa da se Jadransko-jonski pravac, koji bi autocestom povezivao Grčku, Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju i koji se poklapa s trasom hrvatske autoceste od granice Slovenije kod Rupe, preko Rijeke i Žute Lokve do Ploča i dalje do Dubrovnika, uvrsti u europske koridore, međutim, za sada ta inicijativa još nije provedena. Zbog navedenog, krediti međunarodnih financijskih institucija dobiveni su namjenski za financiranje gradnje dionice autoceste Zagreb-Lipovac (dionica Županja-Lipovac) na europskom koridoru X (90 mil. eura: EBRD i EIB), za radove sanacija na obilaznici Zagreba i autoceste Zagreb-Lipovac, od Ivanje Reke do Brodskog Stupnika (150 km) s dva mosta preko Save (96 milijuna eura: EBRD i EIB) te za sanaciju Krčkog mosta (15,7 milijuna eura: IBRD). Stručni timovi Hrvatskih autocesta koji su vodili pregovore i aranžirali kredite potrebne za financiranje deficita u ukupnom iznosu od 1,81 milijarde eura imali su na raspolaganju snažan instrumentarij koji im je omogućio da taj veliki posao obave uspješno i u primjerenom roku: ◊ zakonski reguliran status Hrvatskih autocesta kao investitora; ◊ zakonski regulirane priljeve Hrvatskih autocesta od naplate cestarina i naknade na naftne derivate, što je izvor za otplatu rata angažiranih kredita; ◊ državna jamstva za jamčenje otplate kredita; ◊ srednjoročni Vladin Program gradnje autocesta donesen u skladu sa Zakonom;

102

II. POGLAVLJE Ostvarenja

◊ detaljno razrađene planove građenja autocesta iz Programa, s dinamikom i rokovima realizacije svake ključne aktivnosti; ◊ detaljno razrađene financijske planove priljeva i odljeva za svaki pravac autoceste iz Programa, s projekcijom financijskog toka do 2024. godine; ◊ ustupanje radova putem javnih natječaja u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi; ◊ stručnost i kompetentnost svih timova Hrvatskih autocesta koji su upravljali procesima na realizaciji Programa. Institucije i banke kreditori sve navedeno ocijenili su visokom ocjenom, što je omogućilo uspješno i pravodobno zatvaranje financijske konstrukcije Programa. Sklopljeno je ukupno 15 ugovora za kredite, i to s: Chase Manhattan Bank, 228.713.000 dolara uz osiguranje USEXIM, potpisan od strane Ministarstva financija u ožujku 1999. godine za financiranje gradnje dionica Bregana-Zagreb i Bosiljevo-čvor Sveti Rok (radovi Bechtela). Otplatu kredita preuzelo je Ministarstvo financija iz državnog proračuna; Deutsche Bank, 150.000.000 dolara, potpisan u studenom 2001. godine, za financiranje gradnje dionica Bregana-Zagreb i Bosiljevo-čvor Sveti Rok (radovi Bechtela). Kredit se otplaćuje jednokratno u 2011. godini; Kreditenstalt fur Wiederaufbau, 110.000.000 eura, potpisan u svibnju 2002. godine za financiranje gradnje autoceste Zagreb-Split, dionica Maslenica-Zadar 2 i Prgomet-Dugopolje. Otplata je u 20 polugodišnjih rata od 2006. do 2015. godine; Bank Austria, Bayerische Landensbank i Privredna banka d.d., 150.000.000 €, potpisan u srpnju 2002. godine, za financiranje gradnje autocesta iz Programa, bez izričitog usmjerenja na određeni pravac ili dionicu autoceste. Otplata je u 13 polugodišnjih rata od 2006. do 2012. godine. DEPFA Investment Bank i Zagrebačka banka d.d., 150.000.000 eura, potpisan u prosincu 2002. godine, za financiranje gradnje autocesta iz Programa, bez izričitog usmjerenja na određeni pravac, ili dionicu autoceste. Otplata je u 21 polugodišnjoj rati od 2006. do 2016. godine; Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), 46.500.000 eura, potpisan u prosincu 2002. godine, za financiranje sanacije obilaznice Zagreba (28 km), autoceste Zagreb-Lipovac, između Ivanje Reke i Brodskog Stupnika (150 km) te mostova preko Save kod Ivanje Reke i Zaboka. Otplata je u 24 polugodišnje rate od 2006. do 2017. godine; Europska investicijska banka (EIB), 50.000.000 eura, potpisan u prosincu 2002. godine, za financiranje sanacije obilaznice Zagreba (28 km), autoceste ZagrebLipovac, između Ivanje Reke i Brodskog Stupnika (150 km) te mostova preko Save kod Ivanje Reke i Zaboka. Otplata počinje 4,5 godine od povlačenja svake tranše, a krajnji rok povrata je 15 godina; EUROBOND, Euro obveznice, 150.000.000 eura, potpisano od strane Ministarstva financija u ožujku 2003. godine, za financiranje gradnje autocesta iz Programa, bez izričitog usmjerenja na određeni pravac ili dionicu autoceste. Otplata je jednokratna u 2010. godini;

103

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Domaće obveznice, 100.000.000 eura, potpisano od Ministarstva financija u listopadu 2003. godine, za financiranje gradnje autocesta iz Programa, bez izričitog usmjerenja na određeni pravac, ili dionicu autoceste. Otplata je jednokratna u 2012. godini. Deutsche Bank Tokio, The Bank of Tokyo – Mitsubishi, Ltd. i Mizuho Corporate Bank, Ltd., uz osiguranje NEXI, 250.000.000 eura, potpisan u listopadu 2003. godine, za financiranje gradnje dionica od Zadra 2 do Prgometa. Otplata je u 20 polugodišnjih rata od 2007. do 2016. godine; Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), 45.000.000 eura, potpisan u studenom 2003. godine, za financiranje izgradnje dionica Županja-Lipovac. Otplata je u 30 polugodišnjih rata od 2007. do 2021. godine; Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), 15.700.000 eura, potpisan u srpnju 2003. godine, za financiranje sanacije Krčkog mosta. Otplata je u 20 polugodišnjih rata od 2008. do 2018. godine; PEFCO, uz osiguranje Overseas Private Investment Corporation (OPIC), 250.000.000 dolara, potpisan u lipnju 2004. za financiranje gradnje autoceste, dionice od tunela Mala Kapela do čvora Sveti Rok (radovi Bechtela). Otplata je u 20 polugodišnjih rata, počevši od prosinca 2008. godine; Europska investicijska banka (EIB), 45.000.000 eura, potpisan u srpnju 2004., za financiranje gradnje dionice Županja-Lipovac (30km), u suradnji s EBRD-om. Otplata kredita 25 godina (door-to-door); Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d., 150.000.000 eura, potpisan u ožujku 2005. godine, za financiranje gradnje autocesta iz Programa, bez izričitog usmjerenja na određeni pravac ili dionicu autoceste. Otplata kredita 14 godina (door-to-door). Ukupna vrijednost navedenih 15 kredita, ugovorenih u dolarima i eurima iznosima, izražena u eurima ( tečaj $/€ na dan sklapanja ugovora o kreditu) iznosi 1.813,3 milijuna eura. Dio u iznosu od 1.761 milijuna eura iskorišten je za financiranje deficita prikazanog u tablici 8, za program izgradnje i održavanja autocesta od 2001. do lipnja 2005., a ostatak je već bio u funkciji financiranja deficita narednog Programa (2005.-2008.).

104

II. POGLAVLJE Ostvarenja

PERCEPCIJA MODELA NOVOG PRISTUPA I PROGRAMA U JAVNOSTI

Uspostavljanje modela novog pristupa financiranju i organizaciji građenja javnih cesta donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama u ožujku 2001., kao i donošenje prvog Programa građenja i održavanja javnih cesta u veljači 2001. godine, nije pobudilo neku posebnu pažnju javnosti. Međutim, kada je Vlada u listopadu 2001. objavila zaključak o ubrzanoj izgradnji autoceste ZagrebSplit, s rokom puštanja u promet do kraja lipnja 2005. godine, izgradnja autocesta u Hrvatskoj po Programu Vlade došla je u prvi plan interesa javnosti i od tada pa do potpunog uspješnog dovršenja, u lipnju 2005. godine, bila je praćena interesom kakav je malo koji javni projekt do tada pobudio. Prve reakcije javnosti karakterizirala je nevjerica i skepsa. Vjerojatno na temelju dotadašnjeg iskustva, posebno kada je riječ o autocesti Zagreb-Split, čija je izgradnja u prošlosti mnogo puta bila najavljivana, a nikada ostvarena, mnogi su i ovaj Program Vlade u početku dočekali kao predizborni trik, mada je Program donesen na početku mandata Vlade, a ne na kraju, kada se i ako se, po naravi stvari, eventualno lansiraju predizborni trikovi. Program u početku nije percipiran kao realni plan utemeljen na uspostavljenim mehanizmima koji njegovu realizaciju čine ostvarivom, već kao još jedno olako dano obećanje, koje se, kao i niz prethodnih, neće ostvariti. Unatoč tome, Program je pobudio veliki interes i novinari svih medija počeli su intenzivno istraživati pozadinu Programa; na čemu se takav program temelji, koji su mehanizmi za njegovo ostvarenje, kako će se financirati, kako će se realizirati, koje su prepreke na putu njegova ostvarenja i slično. I Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Hrvatske autoceste, a jednako tako i Vlada, posebno Povjerenstvo za ubrzanu izgradnju autoceste Zagreb-Split, davali su medijima iscrpne informacije o svim aspektima ovog velikog pothvata i u relativno kratkom vremenu javnost je realizaciju Programa počela prihvaćati kao realni projekt, ali su i dalje postojale sumnje u mogućnost njegova ostvarenja u postavljenim rokovima: 14 km u 2001., 26 km u 2002., 120 km do lipnja 2003., 192 km do lipnja 2004. i 50 km do lipnja 2005. godini, dakle, ukupno 402 km u organizaciji Hrvatskih autocesta

105

II. POGLAVLJE Ostvarenja

te daljnjih 42 km punog profila autoceste i 18 km poluautoceste na pravcu ZagrebRijeka u organizaciji koncesijskog društva „Autocesta Rijeka-Zagreb“, do lipnja 2004. i 41 km poluautoceste na zapadnom kraku Istarskog ipsilona u organizaciji koncesijskog društva „Bina Istra“, također do 2004. godine. Dakle, ukupno 444 km novih autocesta i 59 km novih poluautocesta, što je podjednako dužini svih autocesta i poluautocesta koje su izgrađene u prethodnih trideset godina. Za cijelo vrijeme odvijanja izgradnje autocesta po prvom Programu Vlade mediji su stalno i iscrpno obavještavali javnost o svakom detalju realizacije, o tijeku priprema, o ugovaranju kredita i radova, o projektiranju, o ishođenju lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, o detaljima građenja u surovim zimskim uvjetima i ljetnim pripekama u kojima se odvijao danonoćni rad tisuća radnika, o napredovanju radova, o puštanju u promet pojedinih dionica… Novinari su objavili mnoštvo razgovora s neposrednim sudionicima u izgradnji, radnicima i inženjerima koji su izvodili radove, s projektantima, s građanima i čelnicima gradova, općina i županija uz koje, ili kroz koje, su se autoceste gradile. Ovako velik interes za izgradnju autocesta bio je razumljiv jer je to bio projekt koji je, nakon što je javnost shvatila da je riječ o realnom pothvatu, uživao njezinu punu podršku. Međutim, pokazalo se također da je ta velika pažnja medija posvećena realizaciji Programa znatno doprinijela i uspješnosti njegove realizacije. Kako? Jedan od važnih preduvjeta za uspješnu realizaciju Programa bio je da svaki sudionik u tom pothvatu, a njih je bilo na tisuće, u raznim svojstvima i s različitim zadaćama, obavi svoj dio posla na vrijeme i na najbolji mogući način. Ovako velika medijska pažnja usmjerena na realizaciju Programa dala je svim sudionicima u njegovoj realizaciji osjećaj važnosti, pripadnosti jednom velikom zajedničkom pothvatu, saznanje o radu drugih na istom zadatku i svijest o značenju vlastite uloge u postizanju konačnog cilja. To postignuto zajedništvo, zajednička pozitivna energija, osjećaj odgovornosti svih sudionika za izvršenje svojih zadaća nije postignuto na neki formalan način, ali se stvorilo i bilo je uočljivo na svakom koraku, naročito ljudima koji su rukovodili ovim cijelim projektom. Veliku zaslugu za to imaju i mediji te ne bi bilo pogrešno ustvrditi da je jedan od aktivnih sudionika u uspješnoj realizaciji Programa bila i hrvatska javnost, odnosno novinari elektronskih i pisanih medija.

106

II. POGLAVLJE Ostvarenja

PROMJENA VLASTI I NOVI PROGRAM GRAĐENJA AUTOCESTA

PROMJENA VLASTI 2003. GODINE
Nakon parlamentarnih izbora u studenom 2003. godine došlo je do promjene vlasti. Vlast je formirala koalicija HDZ-a, SDSS-a, HSU-a i HSLS-a. Dotadašnjeg predsjednika Vlade Ivicu Račana zamijenio je dr. Ivo Sanader, a dotadašnjeg ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimira Čačića zamijenio je Božidar Kalmeta. Nova vlast promijenila je ustrojstvo i djelokrug nadležnosti ministarstava, među ostalim, spojeno je dotadašnje Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo pomorstva prometa i veza i Ministarstvo turizma te je formirano novo, zajedničko Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvoja, koje vodi ministar Božidar Kalmeta. Novo ministarstvo nadležno je za sve javne ceste. Područje graditeljstva prešlo je u nadležnost novog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (prije Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja). Promjena vlasti i promjene u organizaciji državne uprave nisu utjecale na odvijanje Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine (s već prejudiciranim dijelom narednog programa za 2005.-2008., ubrzanom izgradnjom autoceste Zagreb-Split do lipnja 2005. i izgradnjom dionice Županja-Lipovac do 2006. godine). Nova vlast je prihvatila i model novog pristupa i nastavila realizaciju Programa koji je temeljem njega donesen.

107

II. POGLAVLJE Ostvarenja

108

II. POGLAVLJE Ostvarenja

109

II. POGLAVLJE Ostvarenja

NOVI PROGRAM GRAĐENJA AUTOCESTA ZA RAZDObLJE OD 2005. DO 2008.
GODINE
U travnju 2004. godine Hrvatske autoceste su izradile analizu mogućih ulaganja u nove pravce autocesta kao pripremu novog Programa, koji do kraja 2004. godine mora biti formuliran za razdoblje od 2005. do 2008. godine. U toj analizi su ulaganja u autocestu Zagreb-Split i Rupa-Rijeka, iako se dovršavaju u 2005. u novom Programu, tretirana kao dio prethodnog programa (2001. do 2004.), a ulaganja u dionice Županja-Lipovac, Dugopolje-Bisko i Zagreb-Sisak, koje su već bile prejudicirane prethodnim programom, kao ulaganje u nove autoceste po novom Programu za razdoblje od 2005. do 2008. godine. Analiza je provedena na način da je u financijskom modelu priljeva i odljeva, koji je razrađen do 2024. godine, provjereno koliko se u razdoblju od 2005. do 2008. godine može angažirati novih dugoročnih kredita za financiranje izgradnje novih autocesta, a da budući priljevi od cestarina i naknada na naftne derivate te ostalih prihoda Hrvatskih autocesta budu dostatni da pokriju otplate tih novih kredita, povrh otplata kredita koji su angažirani za prvi Program (2001. do 2005.) te tekućih troškova Hrvatskih autocesta (troškovi tekućeg i investicijskog održavanja te upravljanja). Utvrđeno je da bi se uz povećanje cestarina na 0,40 kn/km za I. skupinu vozila, a bez promjene visine naknade na naftne derivate, u promatranom razdoblju moglo angažirati 1,15 milijardi eura novih kredita. Istovremeno, na temelju projektne dokumentacije koja je izrađena i plaćena u okviru prvog Programa, napravljena je procjena cijena svih pravaca autocesta iz nadležnosti Hrvatskih autocesta u ukupnoj dužini od 435 km, koje još treba izgraditi nakon dovršenja Programa 2001. do 2005. godina. To su: ◊ autocesta Zagreb-Lipovac, dionica Županja-Lipovac, 30 km (ostatak vrijednosti); ◊ autocesta Zagreb-Sisak 46 km; ◊ autocesta Zagreb-Split-Ploče-Dubrovnik, dionica Split (Dugopolje)-Ploče 96 km i Ploče-Dubrovnik 67 km; ◊ autocesta (Koridor Vc) Beli Manastir-Osijek-Sredanci-granica BiH 89 km te granica BiH-Ploče 15 km; ◊ autocesta Rijeka-Žuta Lokva, interregionalni čvor Permani-Križišće 36 km i Križišće-Žuta Lokva 56 km. Na temelju procjene prioriteta i moguće veličine novih ulaganja te cijene pojedinih dionica autocesta, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka je formuliralo, a Vlada donijela novi Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine (NN br.03/2005.), u kojemu je predviđena izgradnja sljedećih pravaca novih autocesta, s rokovima njihova puštanja u promet:

110

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 10

AUTOCESTA

KM

PLANIRANO (KM) 2005. 2006.
1 29

2007.
23 8 37

2008.
32 20 59

1..Goričan-spoj s Mađarskom 2. Županja-Lipovac 3.Sredanci-Đakovo-Osijek 4. Zagreb-Velika Gorica-Lekenik 5. Dugopolje-Ploče

1 29 55 28 96

UKUPNO 1-5

209

30

68

111

Za navedene nove autoceste Programom je planiran trošak u iznosu od 8.356 milijuna kn (ukupno građenje je planirano s 11.229 milijuna kn, ali u tom iznosu je i 2.873 milijuna kn za 2005. godinu, čime se pokriva trošak dovršenja autocesta iz prethodnog programa), odnosno oko 1.130 milijuna eura, što je u skladu s kapacitetom financijskog modela kako je obrazloženo prije. Koncesijska društva u svojim planovima za razdoblje od 2005. do 2008. godine namjeravaju izgraditi i pustiti u promet sljedeće dionice autocesta iz svoje nadležnosti: ◊ „Autocesta Rijeka-Zagreb“ planira do kraja 2008. godine dovršiti drugu traku autoceste na svim dijelovima gdje je sada poluautocesta, u ukupnoj dužini od 55 km, i na taj način dovesti cijeli pravac Zagreb-Rijeka na puni profil autoceste; ◊ „Bina Istra“ planirala je i do travnja 2006. godine dovršila dionicu VodnjanPula (13 km) na Istarskom ipsilonu; ◊ „Autocesta Zagreb-Macelj“planirala je te do lipnja 2006. izgradila i u promet pustila drugu traku dionice Jankomir-Zaprešić (7,40 km) i tu dionicu dovela na puni profil autoceste te do kraja travnja 2007. godine dovršila i pustila u promet 19 km dugu dionicu autoceste od Krapine do Macelja, čime je cijeli pravac autoceste od Zagreba do Macelja dovršen. Drugim Programom Hrvatskih autocesta i koncesijskih društava planirano je u razdoblju od 2005. do 2008. godine dovršiti i pustiti u promet ukupno 228 km novih autocesta i 75 km poluautocesta. Hrvatske autoceste su od 1. srpnja 2005. godine povisile cijenu cestarine s 0,33 kn/km na 0,40 kn/km za I. skupinu vozila, kako je zahtijevala projekcija financijskog plana zbog investicija u nove autoceste prema Programu 2005. do 2008. godine. U sljedećoj tablici daje se prikaz promjena cijena cestarina od 2000. godine:

111

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 11

promjena cijene

GODINA

2000.

01.07.2002.

01.07.2005.

Skupina vozila I. II. III. IV.

Odnos cijena 1 1,5 2,46 4,92

Cijena kn/km 0,24 0,36 0,59 1,18

Odnos cijena 1 1,48 2,48 3,97

Cijena kn/km 0,33 0,49 0,82 1,31

Odnos cijena 1 1,50 2,25 3,28

Cijena kn/km 0,40 0,60 0,90 1,31

112

II. POGLAVLJE Ostvarenja

ALTERNATIVNI MODELI ORGANIZACIJE I FINANCIRANJA IZGRADNJE, ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA JAVNIM CESTAMA

Pored modela direktnog financiranja izgradnje i održavanja javnih cesta iz državnog proračuna i modela novog pristupa opisanog u ovom tekstu, koji predstavlja također oblik financiranja, sličan onome iz proračuna (naknade na naftne derivate koje su priljev Hrvatskih autocesta bile bi prihod državnog proračuna u obliku trošarina u slučaju direktnog financiranja iz proračuna, a krediti koji se koriste za financiranje imaju jamstva države), samo bolje prilagođenog organizaciji i načinu financiranja velikih i dugoročnih investicijskih projekata, postoji i način financiranja izgradnje, održavanja i upravljanja putem ugovora o koncesiji koji se djelomično koriste i u izgradnji hrvatskih autocesta (Istarski ipsilon, Zagreb-Macelj, Zagreb-Rijeka). Ugovaranje izgradnje velikih infrastrukturnih objekata uz sudjelovanje privatnog sektora, privatni organizatori izgradnje (sponzori) preuzimaju organizaciju i odgovornost za financiranje i gradnju takvog objekta te nakon izgradnje odgovornost za njegovu uporabu, održavanje i upravljanje tijekom određenog razdoblja zove se u najopćenitijem obliku javno-privatno partnerstvo (JPP), ili Public-Private Partnership (PPP). U izgradnji javnih cesta takav oblik ima uobičajen međunarodni naziv Build Operate Transfer (BOT), odnosno „izgradi, upravljaj, prenesi“. BOT način znači da sponzori gradnje objekta infrastrukture čine to kao privatni pothvat koji oni organiziraju i financiraju, očekujući da će od takvog ulaganja imati primjerenu korist. U Hrvatskoj su ugovori BOT poznatiji kao ugovori izgradnje putem koncesije ili samo kao koncesije, a manje pod općepoznatim nazivom BOT. U Zakonu o javnim cestama taj alternativni model, u kojemu država daje privatnom partneru pravo gospodarskog korištenja javne ceste da bi je djelomično ili u cijelosti izgradio, a nakon toga održavao i njom upravljao kroz određeno vremensko razdoblje, naziva se koncesijom, a ugovara se koncesijskim ugovorom. Naš naziv, koji ističe koncesiju kao najvažniji dio takvog posla, nije posve pogrešan jer se ugovaranjem o izgradnji objekta infrastrukture ugovara i koncesija. Međutim, koncesija nije najvažnije obilježje takvog načina ugovaranja gradnje, već

113

II. POGLAVLJE Ostvarenja

114

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Dugi sati provedeni u helikopteru (oblizak autoceste Zagreb-Split, 2003. godina)

115

II. POGLAVLJE Ostvarenja

je to organiziranje i financiranje gradnje te upravljanje objektom do njegova povrata državi, a koncesija je samo nužni sastavni dio takvog odnosa. U najopćenitijem smislu, „koncesija“ znači obavljanje neke javne službe (ovlasti) za potrošače na temelju dozvole javne vlasti. Sponzori imaju interes za BOT modele izgradnje autocesta ako prognozirani prihodi od naplate cestarine obećavaju povrat svih troškova i pristojnu zaradu, a država pokazuje interes za BOT jer tako izbjegava trošenje novca iz državnog proračuna i davanje državnih jamstava za kredite kojima se financira izgradnja. BOT modelom se mogu graditi i autoceste čiji prihod od prometa nije dovoljan za pokriće svih troškova i očekivanu zaradu sponzora, ali u takvim slučajevima sponzori će od koncedenta (države) tražiti da subvencijama iz državnog proračuna pokrije nedostajuće prihode. Kod autocestovne infrastrukture kao sponzori se najčešće javljaju građevinska poduzeća, koja, osim zarade od cijelog pothvata, očekuju zapošljavanje vlastitih kapaciteta na građenju pa i značajnu dopunsku zaradu putem takvog svog angažmana. Vrlo često takvi sponzori veću pažnju posvećuju postizanju visoke cijene građenja s ciljem da veći dio očekivane zarade povuku u kraćem roku građenjem, dok prema zaradi na dugo razdoblje koncesije pokazuju manje zanimanje. BOT način građenja je uvijek skuplji nego građenje iz proračuna (25 posto30 posto) jer se privatni kapital višestruko osigurava od rizika i teži što većoj zaradi, dok građenje iz proračuna pokriva samo troškove građenja, održavanja i upravljanja bez zarade. Ostvari li se zarada, kao u slučaju aktualnog hrvatskog modela novog pristupa, ona se po Zakonu koristi za daljnja ulaganja u razvoj cestovne infrastrukture. BOT ugovori (koncesijski ugovori) spadaju među najkompliciranije ugovore uopće. Priprema i provedba javnih natječaja, odabir najpovoljnijih sponzora, pregovaranje o ugovorima i njihovo sklapanje vrlo je složen, dugotrajan, ali i skup proces pa je od iznimne važnosti da Vlada kao koncedent na svojoj strani ima angažirane ekspertne savjetnike i kompetentne stručnjake u svakoj fazi pripreme i realizacije BOT ugovora. U prilog tvrdnji da su koncesijski ugovori složeni i dugotrajni u pripremi, a onda i osjetljivi u realizaciji govore i hrvatska iskustva u tom području: ◊ koncesijski ugovor s Bina Istrom za izgradnju Istarskog ipsilona sklopljen je u rujnu 1995. (autoru nije poznato kada su započeli pregovori o tom ugovoru). Financijska konstrukcija za I. A fazu izgradnje (istočni krak Istarskog ipsilona) zatvorena je u listopadu 1997., dakle dvije godine nakon sklapanja ugovora, a građenje je počelo u prosincu iste godine. Izgradnja I. A faze (35.5 km poluautoceste) dovršena je u prosincu 1999. godine. Zatvaranje financijske konstrukcije za II. A fazu (zapadni krak Istarskog ipsilona) i njezina izgradnja (41 km poluautoceste) trajalo je do 2005. godine, što znači da je od sklapanja koncesijskog ugovora (bez prethodnih pregovora) do dovršenja izgradnje 76,5 km poluautoceste I. faze Istarskog ipsilona proteklo 10 godina; ◊ proces ugovaranja koncesijskog ugovora za izgradnju 23 km autoceste Zagreb-Goričan (dionice od Brezničkog Huma do Varaždina) počeo je s talijanskim Astaldijem 1995. godine. Ugovor je sklopljen u kolovozu 1998., a u prosincu 1999. je razvrgnut, a da realizacija izgradnje dionice Breznički Hum-

116

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Varaždin nije niti započela. Dakle, proteklo je 4 godine rada na ugovoru i osiguranju financijske konstrukcije da bi se ugovor neuspješno okončao. Ne ulazeći u detalje razloga neuspjeha, ovaj slučaj također potvrđuje složenost i osjetljivost koncesijskog (BOT) načina ugovaranja izgradnje; ◊ proces pregovaranja o koncesijskom ugovoru za izgradnju preostalih 19 km autoceste Zagreb-Macelj počeo je također 1995. godine. Koncesijski ugovor je potpisan u srpnju 2003., a u kolovozu 2004. je zatvorena financijska konstrukcija i započeti su radovi koji će biti dovršeni u travnju 2007. godine, što znači da će od početka pregovora do kraja izgradnje proteći 12 godina. „Autocesta Rijeka-Zagreb“ koja kao koncesijsko društvo gradi, održava i upravlja autocestom Zagreb-Rijeka nije pravi BOT model jer je u potpunom državnom vlasništvu pa je u tom slučaju država sama sebi dala koncesiju, a za kredite koji se koriste za financiranje radova izdaju se državna jamstva, što nije karakteristično za BOT modele. Zbog navedenog razloga „Autocesta Rijeka-Zagreb“ kao neprirodan sponzor (država) u koncesijskom (BOT) ugovoru treba prestati djelovati, a autocesta Zagreb-Rijeka treba biti uključena u nadležnost Hrvatskih autocesta jer je to prirodno, ali i racionalno. Na temelju navedenog može se zaključiti da BOT model izgradnje budućih pravaca autocesta u Hrvatskoj treba imati na umu kao jednu od mogućnosti, ali ne smiju mu se pripisivati „čudotvorna“ svojstva, kao modelu po kojemu se autoceste mogu graditi besplatno, kako se u političkoj, ali i u dijelu stručne javnosti često može čuti. Umjesto toga, Vlada mora putem stručnih službi Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka ili Hrvatskih autocesta pravodobno izraditi vrlo ozbiljne i stručne analize kojima bi se utvrdila eventualna oportunost gradnje preostalih autocesta po BOT modelu, vodeći računa o svim njegovim prednostima, ali i manama i ograničenjima.

117

II. POGLAVLJE Ostvarenja

RAZVOJ ZAKONSKE REGULATIVE ZA PODRUČJE GRAĐENJA, ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA JAVNIM CESTAMA
Zakon o javnim cestama (NN br. 100/1996.) odredio je način financiranja i organizaciju izgradnje javnih cesta u Hrvatskoj prije nego što je formuliran model novog pristupa. Model novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje autocesta u Hrvatskoj uobličen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, donesenim u ožujku 2001. godine (NN br. 27/2001.). U istim Narodnim novinama (NN br. 27/2001.) objavljen je Zakon o izmjeni Zakona o posebnom porezu na naftne derivate u kojemu je trošarina na naftne derivate smanjena za 1,10 kn/litri, čime se državni proračun odrekao tog prihoda, a uvoznicima i proizvođačima naftnih derivata omogućio da novouvedenu naknadu na naftne derivate od 1,20 kn/litri (0,60 kn/litri za Hrvatske autoceste i 0,60 kn/litri za Hrvatske ceste) mogu plaćati uz povećanje cijena naftnih derivata za samo 0,10 lipa/litri plus PDV, koliko iznosi razlika novih naknada na naftne derivate (1,20 kn/litri) i smanjenja trošarina na naftne derivate (1,10 kn/litri). Nakon što je u listopadu 2001. godine donesen Zaključak o ubrzanoj izgradnji autoceste Zagreb-Split, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (NN br.117/2001.) čime je olakšano i ubrzano izdavanje građevinskih dozvola za javne ceste i ulaženje u posjed zemljišta i to na način: » u članku 50. dodani su stavci 5. i 6.: „(5) Dokazom da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, kada se radi o građevinama iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je određen interes Republike Hrvatske za gradnju takve građevine. (6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka investitor je dužan vlasnicima nekretnina isplatiti naknadu sukladno posebnim zakonima.“ » članak 20., stavak 1., izmijenjen na način da je omogućeno prijevremeno stupanje u posjed: » „(1)Ako korisnik izvlaštenja želi stupiti u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, podnosi zahtjev za stupanjem u posjed nadležnom uredu za imovinsko-pravne poslove županije, odnosno Grada Zagreba.“

118

II. POGLAVLJE Ostvarenja

» u članku 20., stavku 5., propisano je da nekretnine koje su izvlaštene radi izgradnje javne ceste izvlaštenjem dobivaju status općeg dobra (znači isti vlasničko-pravni status koji po Zakonu o javnim cestama ima izgrađena javna cesta), što je ranije bilo neodređeno pa je praksa bila različita (na primjer, da se kao vlasnik izvlaštenog zemljišta upisivala Hrvatska uprava za ceste). Zakon o dopuni Zakona o javnim cestama (NN br. 65/2002) na inicijativu zastupnika u Saboru donio je dopunu u članku 9. Dodao se stavak 2. koji glasi: „(2)Izvješće o ostvarivanju dugoročnih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture utvrđenih Strategijom o izvršenju Programa iz stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje podnosi Hrvatskom saboru.“. Novi Zakon o javnim cestama, donesen je 2004. godine (NN br.180/2004.), najvećim je dijelom pročišćeni tekst prethodnih izmjena i dopuna Zakona o javnim cestama, a važnija nova rješenja su sljedeća: ◊ autoceste se uvode kao nova, zasebna, četvrta skupina u kategorizaciji javnih cesta, dok su prije bile razvrstane u skupinu državnih cesta (članak 4.); ◊ mogućnost uvođenja naplate cestarine ograničava se samo za autoceste i za cestovne objekte na državnim cestama, odnosno samo za korištenje javnih cesta najviše razine usluge (članak 6.); ◊ Hrvatskim autocestama se omogućuje da za radove redovitog održavanja i za pružanje usluga naplate cestarine osnuju posebno trgovačko društvo (članak 24., stavak 5.); ◊ koncesija se dodjeljuje isključivo na javnom natječaju, za razliku od mogućnosti iz prijašnjeg Zakona da se koncesija dodijeli izravno, bez javnog natječaja (članak 49.) Dodjela koncesije ograničena je isključivo na autocestu i pojedini cestovni objekt pod naplatom na državnoj cesti (članak 48.); ◊ propisuje se da naknada za financiranje, građenje i održavanje javnih cesta (iz cijene goriva 0,60 kuna za Hrvatske autoceste i 0,60 kuna za Hrvatske ceste) nije prihod Hrvatskih autocesta niti Hrvatskih cesta, već predstavlja javni kapital kojim Republika Hrvatska financira građenje i održavanje javnih cesta te povrat kredita kojima se financira građenje i dokapitalizacija ovih društava. Razlika između vlastitih prihoda i rashoda u poslovnoj godini nadoknađuje se iz javnog kapitala, u skladu s odobrenim planom poslovanja Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta (članci 67., 68. i 69.); ◊ Zakonom je ovlaštena Vlada za utvrđivanje stope amortizacije za pojedine skupine javnih cesta (članak 70.). Pitanje amortizacije javnih cesta prije nije bilo uređeno posebnim propisom, a visinu amortizacije javnih cesta određivale su Hrvatske autoceste, koncesionari, Hrvatske ceste i županijske uprave za ceste prema vlastitom nahođenju, odnosno prema vlastitoj računovodstvenoj politici. Amortizacija će po novom Zakonu teretiti prvenstveno pravnu osobu koja javnom cestom upravlja, a u dijelu koji se ne može nadoknaditi iz prihoda, teretit će javni kapital; ◊ propisana je obveza formiranja i vođenja jedinstvene baze podataka o javnim cestama (članak 77.).

119

II. POGLAVLJE Ostvarenja

ZAKLJUČAK

Uspješna realizacija Programa građenja i održavanja autocesta za razdoblje od 2001.-2005. godine ukazuje da je model novog pristupa financiranju i organizaciji izgradnje i održavanja javnih cesta, a unutar toga i autocesta, ustanovljen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama iz 2001. godine, dobar jer: ◊ omogućuje izradu realnih i ostvarivih dugoročnih i srednjoročnih programa građenja i održavanja autocesta; ◊ omogućuje realizaciju izgradnje i održavanja autocesta onako kako je srednjoročnim Programom planirano; ◊ omogućuje uspješno upravljanje složenim procesima i visoki stupanj kontrole svih kritičnih aktivnosti; ◊ omogućuje korištenje najpovoljnijih kreditnih izvora na svjetskom i domaćem financijskom tržištu; ◊ dugoročno javno planiranje izgradnje i održavanja javnih cesta, uključujući autoceste, omogućuje gospodarskim subjektima iz područja graditeljstva i pratećih djelatnosti izradu realnih višegodišnjih vlastitih poslovnih planova; ◊ omogućuje županijama, općinama i gradovima čijim područjima autoceste prolaze izradu realnih razvojnih programa vezanih uz razvoj mreže javnih cesta, uključujući autoceste. Uspješnost ovog modela također pokazuje da na sličan način država može osmisliti, uspostaviti i realizirati i druge velike državne projekte, bilo iz sfere državnih investicija, bilo iz sfere društvenih reformi, držeći se jednakih načela koja su primijenjena u modelu novog pristupa financiranju i organizaciji javnih cesta, koja su izražena Zakonom precizno utvrđenim instrumentima (organizacija, financiranje, predmet izvršenja i rokovi) potrebnim za uspješnu realizaciju zamišljenog pothvata. Model novog pristupa uspostavljen je zahvaljujući činjenici da je 2000. godine u ovom konkretnom slučaju ostvarena potrebna harmonična suradnja snage politike i znanja struke.

120

II. POGLAVLJE Ostvarenja

KARTE

Na priloženim kartama prikazana je osnovna mreža autocesta predviđena Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske. Na kartama su prikazane sve autoceste, neovisno o tome u čijoj su nadležnosti, Hrvatskih autocesta ili koncesijskih društava, a planirani i realizirani pravci također su prikazani za sve autoceste, a ne samo za one iz nadležnosti Hrvatskih autocesta. Zbog velikog mjerila karata, poluautoceste (Istarski ipsilon i pojedine dionice autoceste ZagrebRijeka) na kartama su prikazane jednakim simbolima kao i autoceste. Autocesta Zagreb-Split (Dugopolje) je zbog dominantnog značaja u Programu 2001. do 2005. prikazana s više detalja i na posebnoj karti III.

121

Na karti I. prikazana je mreža autocesta utvrđena Strategijom prometnog razvitka sa stanjem izgrađenosti 2000. godine.

UKUPNA DUŽINA: IZGRAĐENO DO 2000. g.:

1.492 km autocesta 391 km autocesta 131 km ½ autocesta POTREBNO JOŠ IZGRADITI: 895 km autocesta 75 km ½ autocesta 206 km ½ autocesta, dopuna na puni profil autoceste

Na karti II. prikazano je stanje planirane izgradnje autocesta prema Programu za razdoblje od 2001. do 2005. godine.

UKUPNA DUŽINA: IZGRAĐENO DO 2000.g PROGRAM 2001.- 2005. g OD TOGA: Hrvatske autoceste: Koncesionari: OSTAJE IZA 2005.g:

1.492 km autocesta 391 km autocesta 131 km ½ autocesta 442 km autocesta 60 km ½ autocesta 402 km autocesta 40 km autocesta 60 km ½ autocesta 453 km autocesta 15 km ½ autocesta 206 km ½ autocesta, dopuna na puni profil autoceste

Na karti III. prikazana je trasa autoceste Bosiljevo–Split (Bisko) s rokovima dovršenja pojedinih dionica.

Na karti IV. prikazano je stanje planirane izgradnje autocesta prema Programu za razdoblje 2005. do 2008. godine.
KARTA IV

UKUPNA DUŽINA: IZGRAĐENO DO LIPNJA 2005.g PROGRAM OD LIPNJA 2005.- 2008.g OD TOGA: Hrvatske autoceste: Koncesionari: OSTAJE IZA 2008.g:

1.492 km autocesta 823 km autocesta 190 km ½ autocesta 228 km autocesta 75 km ½ autocesta 209 km autocesta 19 km autocesta 75 km ½ autocesta 235 km autocesta 144 km ½ autocesta, dopuna na puni profil autoceste (Istarski ipsilon-2.traka)

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Autor ovog poglavlja je Filko Cezner.

126

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

KUPNJA STANA PO CIJENI NAJMA
Poticana stanogradnja - POS
Koncept POS-a posljedica je jednostavne činjenice da amortizacija stambenog fonda Hrvatske traži izgradnju 10000 stanova godišnje, a da je na tržištu od 1990. - 2000. prosječno prodavano 900 godišnje. Kroz 10 godina zaostali smo, dakle, s izgradnjom 90 000 stanova zbog toga što koncept društvene izgradnje stanova iz socijalizma, sa 2 posto izdvajanja iz dohotka za stambenu izgradnju nakon njegova napuštanja nije zamijenjen ničim, a novac iz njihove prodaje je u velikoj mjeri pokraden pod krinkom naoružanja Hrvatske. Stan je u tom desetljeću postao roba za čiji je m2 trebalo izdvojiti 5-10 osobnih dohodaka uz kreditne uvjete od 5-15 godina otplate i 8-15 posto godišnje kamate.Pritom je građanima poručeno da je tržište jedino odgovorno za ostvarenje njihovog ustavnog prava na stan. Istovremeno su gradovi prestali planirati svoj razvoj, nestalo je urbane komasacije, a sve je to začinjeno spregom korupcije lokalne politike i administracije s novonastalim privatnim poduzetništvom. Ograničena kreditna sposobnost građana time je nužno usmjerena ka dostupnim objektima potrošnje, prvenstveno kupovini automobila. Koncept POS-a bez ijedne kune proračunskih sredstava koja ne bi bila višestruko vraćena već u istoj proračunskoj godini, dugoročno, uz poštovanje najviših europskih tehničkih standarda, a u koordinaciji s lokalnom samoupravom, putem tržišnih mehanizama otvara mogućnost da deseci tisuća ljudi, pod osnovnom idejom, za cijenu najma kupe vlastiti stan i riješe stambeno pitanje. Otpori neposredno materijalno ili politički ugroženih bili su i jesu ogromni, uključivši i tzv. HDZ-ov model koji je urodio izgradnjom jednog cijelog stana. Danas i struka i javnost potvrđuju vrijednost ovog projekta.
Radimir Čačić

127

IV POGLAVLJE: Kandidat II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Krk. 2003. godina

6
128

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

129

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

STAMBENI PROGRAM

U fokusu gotovo svih stambenih programa je pitanje kako se ograničena javna sredstva mogu najbolje upotrijebiti da bi se u ciljanom segmentu omogućilo zadovoljavanje stambenih potreba stanovništva. Stambeni programi u pravilu su vrlo zahtjevni i kompleksni, povezani s mnoštvom različitih financijsko-tehničkih, pravnih, gospodarskih, administrativnih i drugih segmenata te obuhvaćaju niz raznih aspekata o kojima se pri oblikovanju tih programa zbog postizanja zacrtanih ciljeva mora voditi računa. U modeliranju programa potrebno je identificirati ključne potrebe sektora. Da bi ti programi bili uspješni, moraju ih pratiti građani - korisnici koji bi trebali zadovoljiti svoje stambene potrebe, kao i ostali subjekti uključeni u provedbu programa, odnosno banke, građevinske tvrtke, centralne i lokalne vlasti te drugi sudionici. Pri koncipiranju i planiranju programa moraju se sagledati osnovni elementi plana te definirati ciljevi i realna veličina, izvori financiranja, institucionalni kapacitet i pravna regulativa te zacrtati vremenski okvir i plan. Kod izrade stambenih programa ne treba zaboraviti ni institucionalni kapacitet administracije koji treba ispuniti posebne zahtjeve koje nužno postavlja realizacija. Izgradnja stambenih jedinica u većem opsegu često je ograničena zbog neodgovarajućih prostornih planova, koji nisu prilagođeni novostvorenim uvjetima i potrebama, a izmjene tih planova zahtijevaju određeno vrijeme pa to može biti ozbiljna prepreka u realizaciji dobro osmišljenih i financijski vrlo održivih programa. Katkada je radi omogućavanja provedbe nekog programa potrebno i revidirati pravne propise. Zastoji u izdavanju različitih dozvola mogu znatno povećati troškove i rokove, čime se ruši koncept održivosti. Uz to, uvijek postoji i mogućnost opstrukcije programa na raznim razinama odlučivanja zbog prizemnih političkih razloga, bez argumentacije i adekvatnog opravdanja. Da bi program bio djelotvoran, mora imati vrlo jasne ciljeve koji udovoljavaju prepoznatim potrebama. Planovi moraju jasno naznačiti što su cilj i rezultati te koje su sve aktivnosti potrebne, a od velike je važnosti i da programi imaju razrađene sustave praćenja. Rezultati postaju mjere uspjeha i poduprti su odgovarajućim

130

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

aktivnostima. Standardni zahtjevi većine sustava praćenja odnose se na vremenski plan i financijsko rasterećenje. Oni pomažu pri identificiranju problema, odnosno daju odgovor na pitanje jesu li razlozi problema vanjske prirode u odnosu na projekt (npr. odgađanja zbog propisa ili vremenskih prilika) ili su interni (loš projekt ili slabo upravljanje). Uz to, praćenje mora pažljivo promatrati i rezultate koji se postižu provedbom programa u odnosu na željene ciljeve. Jasan vremenski plan nužan je kako bi se osiguralo zadovoljavanje planiranih potreba unutar raspoloživog roka, što pomaže i pri identificiranju točaka gdje postoje problemi ili zastoji. Stambeni programi, iako se radi o vrlo kompleksnom opsegu aktivnosti, trebali bi u osnovi biti što jednostavniji i realnih veličina. Katkada programi propadaju zato što su u startu bili previše ambiciozno i nerealno zamišljeni, opsežni i preširoko postavljenih ciljeva, bez pravodobnog sagledavanja svih aspekata i elemenata provedbe.

131

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

STANJE KOJE JE PRETHODILO POS-u

Početkom 80-ih godina broj novoizgrađenih stambenih jedinica u Hrvatskoj bio je ukupno preko 30 tisuća godišnje, od čega je broj stanova u višestambenim zgradama iznosio oko 12 tisuća. U 90-im godinama stanogradnju u Hrvatskoj karakterizira stagnacija. Od 1990. godine broj novoizgrađenih stambenih jedinica počeo je rapidno padati da bi se 1995., dakle, krajem 90-ih, ustalio na ukupno oko 12 tisuća jedinica godišnje. No, od tih 12 tisuća tek nešto više od 1.000 se odnosilo na stanove u višestambenim zgradama namijenjenim tržištu.

Slika 1 Broj novoizgrađenih stanova po godinama

132

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Statistički podaci o prodanim stanovima na tržištu pokazuju da je od 1994. do 2000. godine u Hrvatskoj u prosjeku godišnje prodano samo 1.215 stanova, od čega je prosječno 60 posto prodano u Zagrebu. Kritični minimum dosegnut je 1999. godine kada je na tržištu prodano svega 782 novoizgrađena stana, što je vidljivo iz tablice 1 u nastavku.
Tablica 1 Pregled broja novosagrađenih stanova u RH prodanih na tržištu u razdoblju 1994. - 2000.

Godina
1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.

Ukupno
1,409 1,092 1,219 1,635 1,333 782 1,036

Zagreb
819 720 817 975 677 462 670

Ostala naselja
590 372 402 660 656 320 366

Prosječno godišnje

1,215

734

481

Opadanje broja novosagrađenih stanova u Hrvatskoj u to vrijeme povezano je s ratom i ratnim razaranjima, gospodarskom krizom te nepostojanjem organiziranog sustava stambene opskrbe. Sustav „društveno usmjerene stambene izgradnje“ (DUSI) bivše države praktično je prestao egzistirati krajem 80-ih godina i od tada nije postojao širi organizirani pristup poticanju stanogradnje, osim ciljanih programa države za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata te obnovu porušenih i oštećenih objekata. U 90-im godinama izgradnja stanova najvećim je dijelom bila prepuštena tržištu. Uz spori obrt kapitala, njegovu visoku cijenu na tržištu, odnosno nedostatak novca za pokretanje proizvodnje i uz nisku kupovnu moć potencijalnih kupaca, vrlo malo investitora je našlo stvarnih mogućnosti i interesa da gradi i prodaje stanove. To je razumljivo s obzirom na ratne godine, no i nakon toga, od 1995. godine nije bio vidljiv znatniji pomak u stanogradnji, bez obzira što su potrebe za stanovima porasle zbog raznih razloga. Uz to, graditeljstvo u cjelini nije se oporavljalo niti poslije rata, nego je i dalje padalo, i po obujmu izvedenih radova i po broju uposlenih, što je svakako svojevrstan paradoks. Tržišne cijene novih stanova u Hrvatskoj u drugoj polovici 90-ih konstantno rastu, dijelom i kao posljedica okončane privatizacije društvenih stanova koja je otvorila prostor za promet nekretninama. Kreditna ponuda poslovnih banaka u to je vrijeme bila vrlo selektivna i nepovoljna. Stambeni krediti bili su u pravilu odobravani samo s depozitima i uz vrlo visoke kamatne stope. Kredit banke tada si je mogao 
Sustav opskrbe, odnosno izgradnje stanova na kojima se dodjeljivalo stanarsko pravo

133

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

priuštiti samo najuži krug onih s najvišim primanjima, dok je najveći broj prosječnih građana ostao uskraćen za tu mogućnost. Iz perspektive visine primanja, kupnja vlastitog stana uz kredit banke prosječnim je građanima definitivno bila nedostižna. Čak i građani s natprosječnim primanjima, bez stana i vlastitog kapitala, posebice podstanari, objektivno su vrlo teško mogli sami trajno riješiti svoje stambeno pitanje, ni putem kupnje vlastitog stana ni uređenim sustavom najma. U razvijenim zemljama zapadne Europe, ne ulazeći u analizu kupovne moći općenito, terećenje domaćinstva na osnovi najamnine ili mjesečnog anuiteta stambenog kredita kreće se prosječno od 1/4 do 1/3 njihovog mjesečnog prihoda. Socijalno ugrožene skupine građana koje ne mogu podmirivati troškove najamnine, subvencioniraju se putem sustava socijalne skrbi, neovisno o troškovima stanovanja koji imaju ekonomsku podlogu. Najamni sektor u Republici Hrvatskoj nije razvijen niti uređen kao u zapadnoeuropskim zemljama s vrlo dugom tradicijom najamnog stanovanja i jasno određenim vlasničko-pravnim odnosima na području stanovanja. Na slobodnom nereguliranom tržištu stanova za najam u Hrvatskoj, nekontrolirane i najčešće samo usmeno dogovorene najamnine za najveći dio građana-podstanara neprimjereno su visoke i predstavljaju ogroman financijski teret, a to su u pravilu mlađe osobe. Budući da nisu u mogućnosti kupiti stan, ipak su prisiljeni na podstanarska rješenja bez svijetle perspektive izlaska iz toga statusa i pronalaska trajnog rješenja njihova stambenog pitanja. Ratna zbivanja samo su dodatno multiplicirala i potencirala taj problem. Krajem 90-ih sve to rezultiralo je ogromnim padom stanogradnje i u konačnici dovelo do velikog nerazmjera između ponude i potražnje za stambenim prostorom te raskoraka između želja i stvarnih mogućnosti građana, a samim time i do nedostatnog zadovoljavanja stambenih potreba širih slojeva stanovništva, nezaposlenosti građevnih poduzeća i stečajeva tih tvrtki uz gubitak velikog broja radnih mjesta. Prema podacima stanje u stanogradnji 2000. godine po svojoj kvantiteti bilo je na najnižoj razini u prethodna četiri desetljeća. S cijenama stanova i uvjetima (ne)plaćanja koji su egzistirali i u gospodarstvu i na stambenom tržištu za prosječne građane koji nisu imali riješeno stambeno pitanje kupnja vlastitog stana bila je potpuno nedostupna. S druge strane, u uvjetima recesije i općeg dugovanja u gospodarstvu, stanogradnja kao gospodarska grana bila je isto tako u nezavidnoj situaciji.

134

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

CILJEvI I IDEJA POS-a

DEfINIRANJE CILJEvA
Sagledavajući stanje u području stanovanja i stanogradnji 2000. godine, situacija se nije mogla ocijeniti drugačije nego alarmantnom. Imajući u vidu velike stambene potrebe, ali istovremeno i nepristupačnost stanovima s obzirom na stvarne financijske mogućnosti prosječnih građana te nepremostiv jaz između njihovih želja i mogućnosti, nužno se nametnula potreba sustavnog poticanja stanogradnje uz potporu društva, a samim time i rješavanja stambenog pitanja širih slojeva stanovništva. Prepoznati su problemi te su postavljena dva osnovna cilja, i to: ◊ zadovoljavanje stambenih potreba građana, na način da im se olakša rješavanje njihova stambenog pitanja i stan učini dostupnijim; ◊ poticanje stanogradnje i unapređenje graditeljstva koje je pokretački element razvoja cjelokupnog gospodarstva. Postavljen je na prvi pogled jednostavan, ali u suštini vrlo kompleksan zadatak - oblikovati model sustavnog poticanja stanogradnje javnim sredstvima, kojim će se zatvoriti financijska konstrukcija i osigurati izgradnja većeg broja stanova, a istovremeno uz pristupačne uvjete omogućiti prosječnim građanima rješavanje stambenog pitanja. Temeljem definiranog modela potrebno je uspostaviti sustav poticanja, odnosno program koji će dugoročno osigurati stambenu opskrbu i omogućiti kontinuirano rješavanje stambenih potreba širih slojeva građana.

135

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

OSNOvNA IDEJA
Dilema je bila najam ili vlasništvo, ili oboje. Nametnulo se pitanje da li koncipirati model za izgradnju stanova namijenjenih za najam građanima ili za kupnju, odnosno prodaju tih stanova korisnicima i drugim potencijalnim kupcima? Imajući u vidu održivost financiranja i modela, važeći porezni sustav, cijenu novca na tržištu kapitala i potrebu vraćanja uloženog te psihološki aspekt većine građana koji najam u Hrvatskoj ne percipiraju kao prihvatljivo i trajno rješenje stambenog pitanja, prodaja se nametnula kao primarno rješenje. Sekundarna mogućnost je dana jedinicama lokalne samouprave i drugim pravnim osobama da kupe stan te ga daju u najam prema njihovim mjerilima stambenog zbrinjavanja.

Osnovna ideja bila je osmisliti program, odnosno sustav kojim će se građanima osigurati mogućnost kupnje vlastita stana po cijeni najma, odnosno pod uvjetima da mjesečna otplata za kupnju stana iznosi jednako ili manje od cijene mjesečne najamnine koju građani kao podstanari plaćaju za najam stana na stambenom tržištu.

136

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

PROGRAM I ZAKON O DRUŠTvENO POTICANOJ STANOGRADNJI

U prvoj polovici 2000. godine tadašnje Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, nadležno za strateška pitanja razvoja graditeljstva, osmislilo je model stanogradnje uz poticanje javnim sredstvima, u okviru kojega se građanima daje mogućnost kupnje vlastita stana na dugoročnu obročnu otplatu do 31 godinu uz prosječnu kamatu od oko 4 posto godišnje. Ako se prisjetimo da su se kamatne stope tadašnjih stambenih kredita poslovnih banaka kretale u rasponu od 8 do 12 posto, na rok otplate do 20-ak godina i u pravilu uz obavezni depozitni dio, onda je jasno da su takvi, modelski, uvjeti bili mnogo prihvatljiviji i financijski povoljniji nego stambeni krediti na tržištu, koje si najveći dio građana tada nije mogao priuštiti. Pri tome je postignut zadani cilj - za kupnju vlastita stana mjesečno se plaćalo jednako ili čak i manje nego što bi se plaćao najam istog takvog stana. Taj model stanogradnje predstavljen je javnosti 12. srpnja 2000. godine, kada je Ministarstvo i formalno utvrdilo Program društveno poticane stanogradnje, ili skraćeno POS, koji je potom usvojila i Vlada Republike Hrvatske. U osnovi se radi o stambenom programu mješovita tipa, gdje centralna Vlada predlaže program sektoru i otvara mogućnosti rješenja, dok lokalne vlasti tijekom realizacije odlučuju o prioritetima, ovisno o njihovim potrebama i mogućnostima. Za samu provedbu Programa prethodno je bilo potrebno ostvariti neke pravne i financijske pretpostavke. S tim ciljem već u ljeto 2000. na odgovarajući je način dopunjen Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Zakon o dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - NN br. 73/2000.), dok su u suradnji s poslovnim bankama osigurani izvori financiranja. Prve konkretne ugovore Ministarstvo je potpisalo krajem 2000., dok je građenje prvih zgrada pokrenuto već u proljeće 2001. godine. U cilju uspostave dugoročnog i kontinuiranog sustava poticanja stanogradnje i osiguravanja stambenog zbrinjavanja građana, POS je odgovarajuće pravno oblikovan i uređen Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji (NN br. 109/01.) koji je krajem 2001. godine donio Hrvatski sabor. Zakon daje široku lepezu mogućnosti za podmirenje stambenih potreba; između ostalih, otvara se prilika gradovima te

137

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

općinama da, radi stambenog zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba kroz sustav najma, kupe stanove pod istim uvjetima obročne otplate kao i građani. Zakon daje pravni okvir unutar kojega se prava i obveze vezane uz izgradnju i prodaju stanova uređuju ugovorima između pojedinih sudionika u poslovnim procesima. Svaki posao nosi niz predvidivih, ali i nepredvidivih situacija i rizika, te Zakon ne definira, a niti može obuhvatiti sve te slučajeve, nego predstavlja pravni okvir unutar kojeg se trebaju odvijati poslovni procesi u vezi s izgradnjom i prodajom stanova POS-a. Konkretne poslovne situacije i problemi rješavaju se donošenjem poslovnih odluka u skladu s pravilima poslovanja i važećim propisima nakon kojih njihovi donosioci trebaju snositi odgovornost.

138

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

PREDUvJETI I NAČELA POS-a

PREDUvJETI I POSTAvKE
Za poticanje stanogradnje, kao uostalom za bilo koju vrstu poticanja od strane države, potrebno je nekoliko osnovnih preduvjeta, a to su jaka politička volja, osiguranje sredstava te pravni i organizacijski okvir. Za poticanje je nužno najprije osigurati javna sredstva koja na određeni način modelirana u sustav predstavljaju vid subvencije centralnih i/ili lokalnih vlasti, s intencijom stvaranja pristupačnijih uvjeta za rješavanje stambenih potreba građana. U svim sustavima poticanja stanogradnje javnim sredstvima uvijek se traži tzv. visoki učinak ili visoka produktivnost. To znači da se tim sredstvima osigura gradnja odgovarajuće količine stambenog prostora tražene kvalitete uz najniže troškove. Sufinanciranjem se utječe na određene elemente vezane uz građenje i korištenje stanova, što rezultira reduciranjem troškova stanovanja za krajnjeg korisnika. Pri oblikovanju modela stanogradnje potrebno je zatvoriti financijsku konstrukciju u skladu sa zdravom ekonomskom logikom uz uvažavanje objektivnih tržišnih uvjeta, a ujedno je, u okvirima takvog ekonomskog pristupa, potrebno pronaći način da stan bude pristupačan za krajnjeg korisnika, odnosno građanina. Zajedničko svim sustavima poticanja stanogradnje jest postojanje više izvora financiranja, u kojima, u većoj ili manjoj mjeri, u pravilu participiraju i poslovne banke, odnosno sudjeluju i sredstva s tržišta kapitala. Sredstva koja se osiguravaju iz nekoliko izvora povezuje jedan nositelj projekta. Javna sredstva se osiguravaju uz uvjete koji su povoljniji od onih na tržištu kapitala, pa tako modelirana u sustav na određeni način predstavljaju subvenciju centralnih i/ili lokalnih vlasti. Pritom se administrativno ograničavaju troškovi izgradnje i definiraju određeni cjenovni parametri u odnosu na zonu tzv. skupog stanovanja. U sustav treba biti uključeno više razina vlasti (država, gradovi i općine i dr.) jer se pokazalo da takav pristup osigurava bolju realizaciju zajedničkih ciljeva,

139

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

povećavajući interesni krug u ostvarivanju konkretnih zadataka. Takav stambeni program je u osnovi program tzv. mješovitog tipa, gdje centralna vlada predlaže program sektoru i otvara mogućnosti rješenja, dok lokalne vlasti tijekom realizacije odlučuju o prioritetima, ovisno o njihovim potrebama i mogućnostima. Model poticanja treba koncipirati jednostavno, ali i fleksibilno kako bi se mogao prilagođavati vremenu, raznim situacijama u okruženju i promjenljivim tržišnim uvjetima, u kojima su moguće i druge intervencije koje se nadograđuju na model, neovisno o njemu samom (npr. subvencije kamata i najamnina, angažman stambenih štedionica i sl.), sve u cilju postizanja traženog učinka.

ASPEKTI I NAČELA
Kod koncipiranja modela poticanja stanogradnje treba imati u vidu niz aspekata, od kojih su naznačajniji gospodarski, socijalni, psihološki, demografski u kontekstu demografske i populacijske politike, itd. Pri tome se treba uvažavati i sustav prostornog uređenja, upravno-administrativni kapaciteti i zakonodavstvo, a u vidu treba imati i tradiciju građenja, kao i način stanovanja na određenim prostorima. Posebno je važan gospodarski efekt koji ima stanogradnja. Kao gospodarska aktivnost, stanogradnja indirektno i direktno aktivira veliki broj djelatnosti, troši proizvode i usluge različitih poslovnih subjekata i na taj način zapošljava znatan broj radnika raznih struka i zanimanja. Ona dinamizira i potiče cjelokupno gospodarstvo neke zemlje. S druge strane, stanogradnja je vrlo važna jer osigurava opskrbu i raspoloživost stambenog prostora unutar kojeg se otvara mogućnost oblikovanja mjera za ostvarivanje pristupačnosti u stanovanju. Jedan od najvažnijih je socijalni aspekt, odnosno tzv. koncept socijalne pravičnosti, koji se temelji na načelu da bi stan prvenstveno trebao “dobiti” onaj tko nema riješeno stambeno pitanje. Treba voditi računa i o psihološkom aspektu u pogledu vlasništva ili najma s obzirom na tradiciju stanovanja i izgrađenost sustava najamnog stanovanja u nekoj zemlji. U Hrvatskoj je 96 posto stambenog fonda u privatnom vlasništvu, dok se u zapadnoeuropskim zemljama taj postotak kreće između 40 i 70 posto. Najamni sektor stanovanja u Hrvatskoj niti je razvijen, ni pravno uređen kao u razvijenim zemljama zapadne Europe. Najam stana u Hrvatskoj s psihološkog gledišta, a posebno što se tiče najma na tzv. slobodnom tržištu, sa stajališta najmoprimaca ne smatra se niti ne doživljava sigurnim stambenim statusom i dugoročno riješenim stambenim pitanjem. U Hrvatskoj je tradicionalno duboko ukorijenjeno pravo vlasništva, a težnja za vlastitim stanom je sveprisutna.

140

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Sagledavajući aspekte i dugoročnu održivost modela, definirana su osnovna načela Programa, a to su: ◊ načelo pokrića svih troškova, što znači da nema nikakvih poklona i bespovratnih subvencija te se uložena sredstva trebaju u cijelosti vratiti investitorima, odnosno troškovi izgradnje se moraju u potpunosti namiriti; ◊ svrhovito korištenje sredstava, odnosno sredstva se trebaju namjenski i učinkovito koristiti te se mora osigurati odgovarajuća kontrola provedbe i korištenja sredstava; ◊ izgradnja je na neprofitnoj osnovi, odnosno investitor ne ostvaruje za sebe profit, ali prodajom stanova obvezno pokriva troškove izgradnje i svoje troškove poslovanja; ◊ građenje se provodi na tržišnoj osnovi, a prodaja stanova omogućava se na obročnu otplatu pod povoljnijim uvjetima od tržišnih, odnosno bankovnih uvjeta za stambene kredite na tržištu; ◊ najviša prodajna cijena stana je administrativno ograničena, odnosno ukupni troškovi izgradnje se moraju kretati unutar limitirane cijene; ◊ osiguranje povratnog dotoka javnih sredstava uloženih u izgradnju, koja se nakon povrata opet koriste za poticanje stanogradnje, čime se u osnovi zatvara krug financiranja i time stvaraju postavke za dugoročnu održivost modela poticanja.

141

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

PROGRAM DRUŠTvENO POTICANE STANOGRADNJE – POS

TEMELJNE ODREDNICE POS-

a

Program Društveno poticane stanogradnje – POS nije izgradnja stanova isključivo za socijalno ugrožene grupe građana, već se radi o sustavno organiziranoj stanogradnji financiranoj uz sudjelovanje javnih sredstava koja osigurava država i lokalne vlasti kao poticaj društvu. Model se temelji na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje jedan nositelj projekta – posebna državna agencija. Nositeljem investitorskih poslova vezanih uz izgradnju i prodaju stana određena je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina (APN), koja u okviru svog poslovanja objedinjuje izvore financiranja te povezuje sve sudionike u provedbi programa POS, odnosno pojedinih projekata izgradnje. Sredstva za izgradnju stanova osiguravaju se iz više izvora financiranja koje objedinjuje APN. Izgradnja se financira uz sudjelovanje sredstava države i jedinica lokalne samouprave, kupaca stanova te poslovnih banaka, a predviđena je i mogućnost sudjelovanja drugih pravnih i fizičkih osoba koje nalaze interes u toj izgradnji. Na taj način se, uz realne izvore sredstava, zatvara financijska konstrukcija izgradnje, a istovremeno se omogućuje da trošak za kupca stana bude prihvatljiviji u odnosu na stvarne platežne mogućnosti. Izgradnja stanova temeljena je na tržišnim načelima pokrića svih troškova izgradnje, uz kontrolu pojedinih elemenata financiranja, izgradnje i korištenja stanova. Sredstva uložena u tu izgradnju obvezno se vraćaju prodajom stanova, na način da se vraćena državna sredstva koriste ponovo za daljnje poticanje stanogradnje prema modelu POS-a. Program, odnosno Zakon sadrži i niz detalja vezanih za provedbu i prodaju stanova POS-a, no o njima će kasnije biti riječi. Izgrađeni stanovi prvenstveno su namijenjeni za prodaju građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Kupnjom stana uz obročni način plaćanja kupcu se

142

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

omogućuje otplata javnih sredstava pod znatno povoljnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova plaćanja, što na određeni način predstavlja subvenciju cijene kapitala. Također, otvorena je i mogućnost da jedinica lokalne samouprave, kao i poduzeća te sve druge pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mogu kupiti stan pod istim uvjetima obročne otplate kao i građani, radi davanja tog stana u najam. Ako su pri tome gradovi ili općine ili druge pravne osobe osigurale i sredstva za izgradnju, kod kupnje stana im se ta sredstva priznaju kao plaćeni dio cijene. Na taj način otvara se široka mogućnost stambenog zbrinjavanja različitih kategorija građana, uključivši i one socijalno ugrožene, koje na taj način grad ili općina može zbrinuti sustavom najma. Pružanjem mogućnosti da trgovačka društva, ustanove i druge prave osobe kupe stan uz obročnu otplatu radi davanja stana u najam, stvaraju se preduvjeti da na određeni način riješe stambeno pitanje svojih zaposlenika i članova. Stanovi se prodaju uz obročnu otplatu, na rok otplate najduže do 31 godinu, uz mogućnost počeka od godinu dana. Kupac osigurava vlastiti udjel od najmanje 15 posto prodajne cijene stana. Obročna otplata je strukturirana iz dva dijela; u prvom dijelu koji ne može biti duži od 20 godina kupac najprije plaća kredit banke, a nakon što ga u cijelosti otplati, počinje vraćati javna sredstva, s time da ukupan rok otplate ne može biti duži od 31 godinu. Javna sredstva se vraćaju državi i jedinici lokalne samouprave s kamatom od 2 posto godišnje na razdoblje počeka te 5 posto godišnje na razdoblje otplate, obračunato dekurzivnom metodom, sve uz valutnu klauzulu vezanu uz euro. Mjesečni obrok utvrđuje se na način da je njegova visina za cijelo razdoblje otplate ujednačena, odnosno da je približno isti i u prvom i drugom dijelu. otplate. Takva struktura obročne otplate rezultira time da prosječna kamatna stopa u odnosu na cijelo razdoblje otplate od 31 godinu za kupca stana iznosi oko 4 posto godišnje. Prema kalkulacijama, mjesečni anuitet po m² neto površine kupljenog stana, ovisno o strukturi cijene stana i trenutačnim uvjetima kreditiranja poslovnih banaka, kreće se od 3 do 3,5 eura po m² stambene površine. Proizlazi da se u slučaju kupnje stana od 50 m² na obročnu otplatu, visina mjesečnog anuiteta kreće u protuvrijednosti od 175 eura. Na taj način visina mjesečne obročne otplate kod kupnje stana približava se ili čak izjednačava s visinom najma na slobodnom tržištu, a u nekim gradovima postaje i povoljnija u odnosu na visinu slobodno ugovorene najamnine, tj. tržišne cijene najma. Osiguravanjem takvih uvjeta u okviru programa POS za veći dio građana s prosječnim primanjima teoretski je ostvareno pitanje priuštivosti kupnje vlastitog stana, no drugo pitanje je zašto nema dovoljno tih stanova.

143

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

ZAŠTO APN ?
Nositelj investitorskih poslova vezanih uz izgradnju i prodaju stanova POS-a je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN (u daljnjem tekstu Agencija) koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske 1997. godine u skladu sa Zakonom o ustanovama. Sredstva za redovitu djelatnost APN-a osiguravaju se iz državnog proračuna i vlastitih izvora sukladno Uredbi o APN-u. Agencija kao ustanova posluje po pravilima poslovanja neprofitnih organizacija u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija. Ona nije trgovačko društvo - pravna osoba koja dijeli dobit, već ustanova koja provodi operativne poslove za račun države, pri čemu ministarstva imaju zadaću koordinirati i kontrolirati tu provedbu. To što Agencija posluje u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, pruža odgovarajuće jamstvo kupcima, bankama i svim drugim osobama koje sudjeluju u procesu stanogradnje osiguravajući sredstva za tu izgradnju. Imajući u vidu dugoročnost i intenzitet odnosa koji se u bilo kojem sustavu stanogradnje u pravilu zasnivaju na povjerenju i ulaganju sredstava više subjekata uz jamstvo njihova povrata, svakako je nužno osigurati sigurnost i stimulativnost. Stoga, u cilju sigurnosti kapitala, nadzora namjenskog trošenja sredstava i kontrole izvršenja projekata izgradnje, prodaje stanova, kao i osiguranja povrata uloženih sredstava, investitorske poslove POS-a objedinjuje Agencija za čije obveze, u skladu s odredbom članka 8. stavka 2. Uredbe o Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama, solidarno i neograničeno odgovara Republika Hrvatska. Agencija je nositelj investitorskih poslova, odnosno investitor zakonski definiran kao „pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina“. Agencija nije i ne mora biti gospodarski subjekt ovlašten za obavljanje poslova projektiranja, građenja ili nadzora, već te poslove povjerava pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje određenih djelatnosti, na temelju ponuda izvoditelja, odnosno javnih nadmetanja. Svi poduzetnici kao trgovačka društva, obrtnici, ovlašteni arhitekti i druge osobe registrirane za obavljanje određenih poslova ili radova mogu uvijek na temelju ponuda obavljati poslove u skladu sa svojom registracijom, po tržišnim uvjetima i ponuđenoj cijeni. Agencija kao investitor - osoba u čije ime se gradi građevina, preuzima prava i obveze investitora te jamči postizanje ciljeva vezanih uz provedbu ovog Zakona. Takav pristup u aktualnim gospodarskim okolnostima i uvjetima nepovjerenja sudionika u izgradnji i financiranju stanova omogućuje odgovarajući nadzor i kontrolu nad izvršenjem projekata izgradnje te daje jamstvo da će se ti poslovi i realizirati. Kada bi stanogradnju sagledavali isključivo s aspekta tržišta i poduzetništva, jasno je da je u tom slučaju konačni ishod u realizaciji u određenoj mjeri nesiguran, jer ovisi o sposobnostima poduzetnika, tržišnim uvjetima, kretanjima na tržištu kapitala, gospodarskim prilikama i okruženju te povjerenju sudionika (izvođača, kupaca, banaka i dr.). O toj nesigurnosti u sektoru stanogradnje svjedoči i niz sudskih postupaka stoga što investitori prema izvođačima radova, kupcima stanova, bankama ili drugim sudionicima u izgradnji nisu izvršili svoje ugovorne obveze.

144

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

fINANCIRANJE IZGRADNJE
Da bi se osigurala održiva financijska konstrukcija, u financiranje stanogradnje bilo je potrebno uključiti sve sudionike Programa, odnosno građane kao buduće vlasnike stanova, državu i jedinice lokalne samouprave na čijem području će se graditi stanovi te poslovne banke. Izgradnja stanova financira se uz sudjelovanje sredstava države, jedinica lokalne samouprave i njezinih građana te poslovnih banaka, a predviđena je i mogućnost sudjelovanja drugih pravnih i fizičkih osoba koje nalaze interes u toj izgradnji. Na taj način se, uz realne izvore sredstava, zatvara financijska konstrukcija izgradnje, a modeliranjem načina plaćanja cijene stana kroz obročnu otplatu istovremeno se omogućuje da trošak za krajnjeg korisnika bude pogodniji i prihvatljiviji u odnosu na tržišne prilike stambenog financiranja. Sredstva povezuje jedan nositelj investitorskih poslova, a to je državna Agencija za promet i posredovanje nekretninama - APN. Financijska konstrukcije izgradnje zatvorena je na sljedeći način: ◊ Država osigurava dio sredstava za građenje, i to u fiksnom iznosu po m² korisne površine stana u visini od 175 eura. Taj iznos se određuje u postotku (25 posto) od etalonske cijene građenja koju utvrđuje ministar nadležan za poslove graditeljstva, a vrijednost parametra je definirana u iznosu 700 eura/ m². ◊ Jedinica lokalne samouprave osigurava građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture te priključke na infrastrukturu. Taj iznos je limitiran do 30 posto etalonske cijene građenja, odnosno može iznositi najviše 210 eura/ m² stana. ◊ Kupac kod kupnje stana osigurava vlastiti udjel u visini 15 posto prodajne cijene stana, što u odnosu na najvišu cijenu od 910 eura/m² stana iznosi do 136,50 eura/m² stana. Taj dio se u pravilu plaća odmah nakon sklapanja kupoprodajnog predugovora, a investitor ga koristi za financiranje izgradnje. ◊ Preostali dio potreban za izgradnju osiguravaju poslovne banke putem kredita građanima koji kupuju stanove, a taj dio varira ovisno o troškovima izgradnje i kreće se oko 40-50 posto od ukupne cijene stana. U iznimnim slučajevima vezanim uz pribavljanje zemljišta (ako zemljište ne osigurava jedinica lokalne samouprave) bankovni dio može iznositi i do 60 posto cijene stana. Struktura financiranja u postotku nije fiksna, već ovisi o stvarnim troškovima izgradnje konkretne građevine. Fiksni su samo određeni parametri unutar kojih se struktura treba kretati. Osnovni parametar je tzv. etalonska cijena građenja, koja je utvrđena u vrijednosti od 700 eura po m² neto korisne površine stana, a u odnosu na nju definiraju se ostali troškovni i cjenovni elementi. Etalonsku cijenu građenja utvrđuje ministar nadležan za graditeljstvo, ovisno o prosječnim cijenama građenja m² korisne površine stana u Republici Hrvatskoj te se ona može i treba mijenjati u skladu s promjenama na tržištu i u okruženju. Najviša cijena m² stana administrativno je ograničena u visini 130 posto etalonske cijene građenja, odnosno u iznosu 910 eura/m². Ta najviša cijena u osnovi predstavlja gornju granicu troškova izgradnje, što znači da projekt treba definirati na takav način i s takvim elementima da ukupni troškovi u konačnici izraženi po m² neto površine novoizgrađenog stana

145

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

ne prelaze 910 eura. Unutar okvira te najviše jedinične cijene, struktura troškova izgradnje varira za svaki objekt ovisno o cijeni zemljišta i komunalne infrastrukture, specifičnostima određenog projekta i stvarnim troškovima građenja svake pojedine zgrade. Slika 2 Struktura financiranja m² stana (maks. cijena 910 €/m²)

Predviđeno je da gradovi i općine mogu koristiti sredstva ostvarena od prodaje društvenih stanova (prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo), i za kupnju stanova i za pribavljanje građevinskog zemljišta, uređenje komunalne infrastrukture i podmirenje troškova priključaka na infrastrukturu. Ta sredstva potječu od privatizacije stambenog fonda pa je opravdano da se i namjenski vrate u stanovanje, odnosno stanogradnju. Ovakvim modeliranjem financiranja izgradnje iz više izvora te strukturiranjem načina plaćanja cijene stana postignuta je mogućnost kupnje novoizgrađenih stanova pod povoljnijim kreditnim uvjetima od tržišnih. Pogodnost za građane očituje se u tome što mjesečni anuitet kod kupnje vlastitog stana postaje približno jednak ili čak manji od iznosa najamnine za isti takav stan na slobodnom tržištu najma. Program, odnosno Zakon predviđa da se sva sredstva uložena u izgradnju obvezno vraćaju te nakon povrata opet namjenski koriste za daljnje poticanje stanogradnje. Kontinuiranim osiguranjem javnih sredstava svake godine za poticanje stanogradnje, ti povratni efekti se multipliciraju te se osigurava povratni dotok sredstava. Novčani priljev bi nakon određenog broja godina teoretski mogao i sam, bez dodatnih sredstava iz državnog proračuna, biti dostatan za provedbu, odnosno održavanje POS-a na jednakoj godišnjoj kvantitativnoj razini određenog broja novoizgrađenih stambenih jedinica. No, to je ipak samo teoretska mogućnost

146

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

teško ostvariva u praksi za dugoročno razdoblje zbog više razloga (npr. inflacija, promjena cijena, zahtjeva kvalitete, poreznog sustava, standarda, globalizacije i dr.), a to su pokazala i iskustva drugih država.

PRIBAvLJANJE GRAđEvINSKOG ZEMLJIŠTA
Pribavljanje zemljišta je za POS od presudne važnosti; ako nema zemljišta, nema niti izgradnje. Osnovna postavka modela jest da, u suštini, svi mogu i smiju osigurati zemljište za izgradnju, no, nameće se pitanje uvjeta i cijene tog zemljišta, odnosno prepoznavanja i nalaženja interesa pojedinih subjekata. Prema temeljnim postavkama POS-a, u skladu sa Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji iz 2001. godine, postoji niz mogućnosti u pogledu osiguranja zemljišta za izgradnju stanova POS-a. U pravilu, građevinsko zemljište za izgradnju stanova POS-a osiguravaju jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine. Naime, u cilju provođenja mjera za zadovoljavanje stambenih potreba i poboljšanja kvalitete stanovanja građana, jedinica lokalne samouprave utvrđuje stambene potrebe te u skladu s tim potrebama i svojim mogućnostima osigurava odgovarajuće građevinsko zemljište za izgradnju stanova. No, u slučaju da JLS nema zemljišta, nema mogućnosti ili pak zbog drugih razloga ne želi osigurati zemljište, a na određenom području postoji potreba za stanovima, otvorena je i mogućnost da zemljište za izgradnju kupi direktno APN. Tada je cijena zemljišta ograničena u odnosu na m² neto korisne površine stanova koja će se graditi na tom zemljištu. Taj limit je 10 posto etalonske cijene građenja koju objavljuje ministar, a koja iznosi 700 eura po m² neto korisne površine stana, odnosno do 70 eura/m². To konkretno znači da cijena zemljišta koja je sadržana u strukturi cijene m² korisne površine stana ne može biti viša od 70 eura/m². No, taj limit se ne odnosi na poslovni prostor gdje udio cijene zemljišta u prodajnoj cijeni poslovnog prostora može biti i znatno veći. Uz to, dana je i mogućnost da neka građevinska tvrtka koja u svom vlasništvu ima građevinsko zemljište, sa ili bez projektne dokumentacije za gradnju, ponudi to zemljište Agenciji za izgradnju stanova POS-a, s tim da ta ista tvrtka može onda i graditi stanove na tom zemljištu bez javnog natječaja, ali pod uvjetima propisanim Zakonom. Osnovni uvjeti su odgovarajući tehnički i stambeni standard uz limitiranu cijenu zemljišta i ukupnu prodajnu cijenu stana te da istovremeno postoji i odgovarajući interes za kupnju tih stanova pod prethodno definiranim uvjetima. U slučaju da je izgradnja stanova na određenom zemljištu u vlasništvu neke građevinske tvrtke moguća, izrađen je odgovarajući projekt za gradnju, a isto tako postoji i interes za kupnju stanova pod definiranim cjenovnim parametrima, tj. prodaja stanova je neupitna, nema nekih jačih argumenata da ta ista građevinska tvrtka sama ne izvodi radove, naravno, uz odgovarajuća jamstva te ukoliko je za to ovlaštena i osposobljena. Naime, mogućnost da građevinska tvrtka koja je vlasnik zemljišta u skladu s propisanim uvjetima sama izvodi radove te tako zaposli

147

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

svoje proizvodne kapacitete i radnike, značajno povećava potencijalni interes da u okviru limitiranih cijena svoje zemljište i eventualno odgovarajući projekt ustupi za stanove POS-a. Stoga, odlučujući faktor pri sklapanju ugovora o građenju bez javnog nadmetanja jest ustupanje građevinskog zemljišta, bez kojeg ta gradnja nije moguća. Građevinsko zemljište, kao i druga sredstva za izgradnju stanova Agenciji mogu osigurati i trgovačka društva, stambene zadruge, ustanove i druge pravne i fizičke osobe radi rješavanja svojih stambenih potreba, odnosno za stambeno zbrinjavanje svojih zaposlenika i članova. Pritom se sva prava i obveze u pogledu osiguranja tih sredstava vezanih uz izgradnju i prodaju stanova uređuju ugovorima između Agencije i osobe koja osigurava zemljište i druga sredstva. To znači da neko trgovačko društvo može za izgradnju stanova osigurati zemljište i eventualno druga sredstva te se ugovorom definira da jedan dio ili sve stanove Agencija prodaje zaposlenicima tog trgovačkog društva ili, alternativno, da će ta tvrtka sama kupiti stanove koje onda daje u najam svojim zaposlenicima. Kupcu koji je za izgradnju osigurao građevinsko zemljište i druga sredstva njihova se vrijednost prilikom kupnje stana tretira kao plaćeni dio cijene stana, odnosno za taj se dio u strukturi cijene smatra da ga je kupac platio. Zakonom je propisano i da država, odnosno Republika Hrvatska može za izgradnju stanova osigurati i građevinsko zemljište i druga sredstva, posebice radi rješavanja stambenih potreba djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika te drugih državnih službenika i namještenika, i u tom slučaju o kupnji i načinu korištenja tih stanova, odnosno prvenstvu na kupnju stana odlučuje Vlada RH ili od nje ovlašteno tijelo ili osoba. Model POS-a nesporno daje vrlo široku paletu mogućnosti pribavljanja i osiguranja građevinskog zemljišta za izgradnju stanova. Ostaje činjenica da sve te mogućnosti u praksi nisu dovoljno iskorištene, pri čemu je (ne)prepoznavanje interesa i volje potencijalnih subjekata jedna od glavnih prepreka.

148

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

POS NA TRžIŠTU

IZGRADNJA STANOvA I TRžIŠTE
Izgradnja stanova POS-a provodi se na tržišnoj osnovi. Agencija je samo nositelj investitorskih poslova u izgradnji, a izvođači radova biraju se prema tržišnim načelima putem javnog natječaja. Stan je roba koja ima svoj trošak proizvodnje i konačnu cijenu. Kada je jednom definiran projekt i tražena kvaliteta stana, cijena proizvodnje ima svoju optimalnu donju granicu, koja se u realizaciji može utvrditi javnim nadmetanjem na tržištu. Kod bilo koje izgradnje potrebno je zatvoriti financijsku konstrukciju, odnosno pokriti troškove investicije, a cijena same proizvodnje je u načelu neovisna o tome tko plaća ili participira u financiranju. Ukoliko investitor nema dovoljno vlastitih sredstava za izgradnju, mora osigurati novac na tržištu kapitala, a cijena tog novca tada dodatno opterećuje prodajnu cijenu. Ako se stan prodaje na neprofitnom načelu, kao u konkretnom slučaju Agencije kod stanova POS-a, komponenta profita je isključena, no, radi održivosti takve proizvodnje svi troškovi nesporno moraju biti pokriveni. Cijena građenja može odstupati ovisno o ponudama izvođača, odnosno sposobnostima tvrtke koja gradi. No, kada investitor jednom ima jasno definiran projekt i točno određene zahtjeve kvalitete, odabire prihvatljivog izvođača radova prema najpovoljnijoj ponudi u odnosu na najnižu cijenu. Tim nadmetanjem se evidentno postiže samo ona cijena koju tržište tog trenutka nameće, odnosno najniža tržišna cijena. Najpovoljnija cijena bi svakako trebala jamčiti da će projekt stvarno biti i realiziran, odnosno da će se radovi izvesti u opsegu i kvaliteti u skladu sa zahtjevima investitora. To bi značilo da se, u slučaju da se za određenu zgradu koja se treba graditi na temelju definiranog projekta želi još pojeftiniti građenje, moraju smanjiti zahtjevi tražene kvalitete i opremljenosti pa primjereno tome troškovi samog građenja mogu biti i nešto niži. No, POS je u tom pogledu postavio pravila, odnosno tehničke smjernice u pogledu veličine, sobnosti i opremljenosti stanova koji su propisani posebnim Pravilnikom koji temeljem Zakona donosi nadležan ministar.

149

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Slavonski Brod, 2002. godina

150

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

151

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Drugo pitanje je kvaliteta projekta u smislu ekonomičnosti i racionalnosti u odnosu na troškove građenja. Tu u načelu postoje određene rezerve, ali na to treba računati u fazi planiranja i projektiranja, prije početka samog građenja. POS je i u tom smislu uveo pravila idejnih arhitektonskih natječaja i tako dao priliku brojnim arhitektima da svojim znanjem i vizijama o kvalitetnom stanovanju daju svoj doprinos realizaciji Programa te razvoju arhitektonskog i urbanističog oblikovanja naših naselja.

UTvRđIvANJE CIJENE I OBROČNA OTPLATA
Prije početka građenja na određenoj lokaciji Agencija treba izraditi kalkulaciju predvidivih troškova izgradnje s projekcijom financijske konstrukcije prema izvorima financiranja, zatim utvrditi predvidivu prodajnu cijenu te izraditi kalkulacije priljeva sredstava od prodaje. Nakon što građevinska dozvola za određeni objekt postane važeća, Agencija s kupcem stana sklapa predugovor o kupoprodaji s okvirno utvrđenom predvidivom cijenom stana temeljem kojeg kupac plaća udjel od 15 posto i ta se sredstva koriste za financiranje izgradnje. Kupac može osigurati i viši iznos, a za tu razliku odgovarajuće se umanjuju kreditna sredstva banke te mu je stoga i obročna otplata povoljnija. Nakon dovršetka izgradnje i obračuna stvarnih troškova utvrđuje se i konačna cijena stana, koja može biti maksimalno 7 posto veća od predvidive cijene utvrđene predugovorom. Kada je ta cijena poznata, Agencija s kupcem stana sklapa ugovor o kupoprodaji s konačnom prodajnom cijenom te se u skladu s njom i strukturom financiranja za konkretan objekt radi i kalkulaciju obročne otplate. Koncept obročne otplate stana je vrlo jednostavan i logičan. Izgradnja se financira iz nekoliko izvora, koji imaju različitu cijenu kapitala. Prilikom povrata uloženih sredstava najprije se vraćaju najskuplja sredstva, a potom ona jeftinija. Najskuplji dio financiranja čini kredit poslovne banke koji je temeljen na tržišnim načelima, dok su javna sredstva koja osigurava država i jedinica lokalne samouprave jeftinija od tržišne cijene kapitala, i u pogledu kamata i rokova plaćanja. Obročnom otplatom najprije se vraćaju najskuplji novci, tj. kreditna sredstva banke, a nakon što je taj dio otplaćen i banka podmirena u cijelosti, vraćaju se javna sredstva. Upravo ti povoljniji uvjeti povrata javnih sredstava na određeni način predstavljaju indirektno subvencioniranje kupaca stanova, odnosno subvenciju cijene kapitala, a ne cijene stana kao proizvoda. Najduži rok otplate je 31 godinu, ali taj rok može biti i kraći, ovisno o želji i financijskim mogućnostima kupca, imajući u vidu da mu skraćivanjem roka otplate raste mjesečna rata. Kupcima stanova dana je i mogućnost počeka plaćanja od godinu dana, kako osobe koje su podstanari dok čekaju da građevina bude završena ne bi morale istovremeno plaćati i najam i anuitet za kupnju, što bi moglo financijski ugroziti njihovu egzistenciju. Obročna otplata je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu obročne otplate, koji ne može biti duži od 20 godina, kupac otplaćuje kreditna sredstva banke na ime odobrenog kredita, a u drugom dijelu, nakon podmirenja duga banci, otplaćuje javna sredstva, odnosno sredstva koja

152

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

je za izgradnju osigurala država te grad ili općina. Mjesečni obrok utvrđuje se na način da je njegova visina približno jednaka u prvom i u drugom dijelu otplate. Zakonom je propisano da iznos tog obroka ne može biti niži od 0.25 posto prodajne cijene stana, što u najskupljoj varijanti iznosi oko 17 kuna po m² stana mjesečno. Osiguranje otplate je založno pravo na kupljenu nekretninu, uz napomenu da se prvo mjesto založnog prava upisuje u korist banke. Kamata na vrijednost javnih sredstava sadržanih u cijeni stana za razdoblje počeka do podmirenja duga banci obračunava se po kamatnoj stopi u visini od 2 posto godišnje, konformno, i pripisuje glavnici, a za razdoblje otplate obračunava se po kamatnoj stopi u visini od 5 posto godišnje, dekurzivno. Cijena stana i obročna otplata vezani su valutnom klauzulom uz euro. Navedena struktura otplate i povrat javnih sredstava pod povoljnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova plaćanja omogućavaju da kamatna stopa uprosječena za cijelo razdoblje otplate u konačnici iznosi oko 4 posto. Naime, uzimajući u obzir iznos glavnice, visinu anuiteta i ukupan rok otplate, za kupca stana prosječna kamatna stopa za cijelo razdoblje otplate iznosi oko 4 posto godišnje, a visina mjesečnog obroka kreće se od 3 do 3,5 eura po m² stana. Pod tim uvjetima iznos mjesečnog troška izjednačava se s cijenom najma, a u nekim sredinama postaje i povoljniji od najma. Time je postignut osnovni cilj Programa, a to je da građani za kupnju vlastitog doma mjesečno plaćaju isto ili čak manje no što bi plaćali najam takvog stana na slobodnom tržištu. Kombinacija kamatnih stopa 2 + 5 posto za povrat javnih sredstava nije utvrđena slučajno; kamatna stopa od 2 posto za vrijeme dok kupac ne otplati najprije bankovna sredstva, barem minimalno, zajedno s deviznom klauzulom, osigurava zaštitu vrijednosti tih sredstava od inflacijskih utjecaja. U kombinaciji s kamatnom stopom od 5 posto za razdoblje plaćanja javnih sredstava u drugom dijelu otplate, ostvaruje se mogućnost da se u određenom ukupnom roku otplate (npr. 31 godinu) javna sredstva vrate s približno jednakim nominalnim iznosom kamata, neovisno o tome koliko je dugo razdoblje počeka, tj. prvi dio otplate u kojem se plaća banci. Na taj se način pogoduje građanima koji nemaju dovoljno vlastitog novca za jednokratno plaćanje cijene stana i moraju uzeti kreditna sredstva banke. Što je duži poček vraćanja javnih sredstava radi otplate bankovnog kredita, to je u osnovi subvencija cijene kapitala za javna sredstava veća. Ako kupac kupi stan jednokratnim plaćanjem, proizlazi da nije dobio nikakvu subvenciju cijene kapitala, već je odmah pokrio troškove svim sudionicima, ali bez direktnog profita investitora jer Agencija posluje na neprofitnoj osnovi. Indirektni profit sudionika su porezni prihodi, zapošljavanje, rješenje konktretnog stambenog pitanja te gospodarski i širi socijalni učinci. Na slici 1 i 2 vidljive su razlike u strukturi obročne otplate, odnosno udjela glavnice i kamate u mjesečnom anuitetu standardnog kredita poslovne banke te obročne otplate stana POS-a. U primjeru bankovnog kredita kalkulirano je s kamatnom stopom od 7 posto godišnje na rok otplate od 30 godina, uz plaćanje u jednakim mjesečnim anuitetima. U primjeru stana POS-a kalkulirano je sa stanom površine 65 m², glavnica za otplatu je 50.000 eura, a prosječna kamata na 31 godinu je 3,72 posto.

153

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Slika 3 Struktura obročne otplate kod standardnog kredita poslovne banke Stabeni kredit poslovne banke na 30 godina otplate (kamata 7%)

Slika 4 Struktura obročne otplate stana POS-a Obročna otplata stana kod POS-a (31 godina)

154

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

PRIMJER IZRAČUNA CIJENE I OBROČNE OTPLATE
Kada je 2001. godine započela provedba POS-a, kamatne stope stambenih kredita banaka na tržištu kretale su se od 9 do 12 posto, a bankovna kamatna stopa za POS te je godine iznosila 7,85 posto godišnje (Splitska banka), promjenljiva i vezana uz EURIBOR. Danas je u financiranje izgradnje stanova POS-a uključeno nekoliko poslovnih banaka, dok se kamatna stopa tih banaka za kredit vezan uz euro trenutačno kreće oko 5,6 posto godišnje i promjenljiva je. Takvi kreditni uvjeti banaka omogućuju postizanje prosječne kamatne stope prilikom kupnje stana POS-a i ispod 4 posto godišnje. Donosimo tri primjera izračuna obročne otplate; dva su za stan površine 70 m² - jedan s najvišom cijenom stana od 910 eura/m² te jedan primjer s jediničnom cijenom od 840 eura/m², bez počeka plaćanja. Treći primjer izračuna je za stan površine 46 m², jedinične cijene 874 eura/m², uz poček plaćanja od godine dana. Napominjemo da svaki izračun ovisi o strukturi troškova, tako da svi stanovi iste jedinične cijene m² stana ne moraju imati istu kalkulaciju obročne otplate. Naime, udjeli troškova građenja, zemljišta i infrastrukture u ukupnoj cijeni u pravilu su različiti i ovise o specifičnostima svakog pojedinog objekta. U primjeru 3 vidljivo je da je prosječna kamatna stopa nešto viša nego u primjerima 1 i 2 te iznosi 4,04 posto godišnje. To je zbog počeka plaćanja od godinu dana, a za to se razdoblje kamata pripisuje glavnici. Bez počeka bi anuitet bio 154,88 eura ili 3,37 eura po m², a prosječna kamata za cijelo razdoblje otplate 3,72 posto godišnje.

155

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Primjer 1

156

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Primjer 2

157

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Primjer 3

158

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

UvJETI KUPNJE I ODREđIvANJE PRIORITETA
Pravo na kupnju stana uz obročnu otplatu imaju svi građani državljani Republike Hrvatske. Isto tako, pravo imaju i jedinice lokalne samouprave te druge pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Znači, samo pravo na kupnju ne isključuje nikoga, ako je državljanin Republike Hrvatske ili pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, no drugo je pitanje financijskih mogućnosti i određivanja prvenstva. Jasno je da u svakoj situaciji kada je neka potražnja veća od ponude treba na određeni način odrediti redoslijed, pa makar se on svodio i na načelo „tko prije - njegovo“. Prvenstvo na kupnju stana POS-a, i to neovisno o načinu plaćanja, imaju građani koji prvi puta stječu stan u vlasništvo za potrebe svoga stanovanja. Red prvenstva za kupnju stana za građane određuje se prema uvjetima i mjerilima koji se utvrđuju ovisno o uvjetima stanovanja i stambenom statusu, s time da prednost za kupnju imaju osobe koje nemaju na odgovarajući način riješeno stambeno pitanje. Uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za kupnju stana utvrđuje samostalno jedinica lokalne samouprave koja za izgradnju osigurava zemljište i komunalnu infrastrukturu. Određivanje reda prvenstva za kupnju prepušteno je lokalnim vlastima koje najbolje poznaju lokalne stambene prilike i potrebe, a u skladu s takvim redoslijedom Agencija prodaje stanove. Neke od jedinica lokalne samouprave nisu shvatile da je kod POS-a najvažnije prodati stan i na taj način zatvoriti financijsku konstrukciju izgradnje pa su uvele rigorozne i birokratizirane uvjete već i za postavljanje na listu prvenstva. No, treba shvatiti da prema osnovnoj ideji i prema Zakonu, svi imaju pravo biti na listi, jer svi državljani imaju pravo kupiti stan, a drugo je pitanje koji su uvjeti bodovanja i na kojem mjestu na listi prvenstva će biti. Budući da građani ulažu znatna vlastita sredstva za kupnju svog stambenog prostora, odnosno kupnjom stana preuzimaju veliku i dugoročnu financijsku obvezu, potrebno je šire sagledati tu situaciju, te po mogućnosti pojednostaviti proceduru i uvjete kupnje. Naime, uvijek uz niz poslovnih rizika postoji i veća ili manja potencijalna opasnost da se stanovi ne prodaju na vrijeme ili pak uopće ne prodaju, što onda dovodi u pitanje zatvaranje financijske konstrukcije i konkretnu izgradnju, a time u konačnici i provedbu Programa u cjelini. S tog stajališta, načelno s liste potencijalnih kupaca ne bi trebalo isključiti nikoga tko je zainteresiran za kupnju stana, jer se time smanjuje rizik u smislu da se stanovi neće pravodobno prodati.

159

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

A NAJAM STANOvA POS-a?

POS ne rješava pitanja socijalno ugroženih osoba, ali otvara i tu mogućnost jedinicama lokalne samouprave, u čijoj nadležnosti su pitanja socijalne skrbi i stambenog zbrinjavanja socijalno ugroženih. Naime, Zakon daje priliku da gradovi i općine mogu kupiti stanove pod istim uvjetima obročne otplate kao i građani, radi davanja tih stanova u najam i to prvenstveno socijalno ugroženim, ali i drugim kategorijama građana, u skladu s kriterijima o kojima ti gradovi i općine samostalno odlučuju. Nekoliko gradova je tu priliku iskoristilo, kao npr. Rijeka, Varaždin i drugi, no ostaje činjenica da veći dio jedinica lokalne samouprave nije prepoznao tu priliku. Opravdan razlog može jednim dijelom biti i u nedostatku sredstava, no jedan dio lokalnih vlasti nije imao političke volje da na taj način riješe stambeno pitanje socijalno ugroženih sugrađana, već su zbog raznih političkih pobuda samo na demagoškoj razini nudili svoje modele rješavanja tog pitanja, ali bez konkretnih rezultata. Predviđena je i mogućnost da u izgradnji, odnosno kupnji stanova za svoje potrebe sudjeluje i Republika Hrvatska, na isti način kao i jedinica lokalne samouprave. Stanove mogu kupiti uz obročnu otplatu i sve pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj radi davanja tih stanova u najam. Otvaranjem mogućnosti trgovačkim društvima, javnim poduzećima, ustanovama i udrugama, kao i drugim pravnim osobama da kupe stan uz obročnu otplatu radi davanja u najam, stvaraju se preduvjeti da te osobe mogu na određeni način riješiti stambeno pitanje svojih zaposlenika i članova. Time se na određeni način stimulira najamni sektor u stanovanju, koji je u Republici Hrvatskoj u načelu nerazvijen, odnosno znatno je ispod razine sustava najamnog stanovanja u drugim razvijenim zemljama.

160

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

REKAPITULACIJA

ŠTO DRžAvA DAJE, A ŠTO DOBIvA POS-

om?

Stanogradnja angažira niz gospodarskih grana i mnoštvo raznih poslovnih subjekata te zapošljava veliki broj radnika, ne samo u graditeljstvu direktno, nego i u drugim pratećim industrijama i djelatnostima. Za izgradnju stanova po modelu POS-a država osigurava financijska sredstva u fiksnom iznosu od 175 eura po m² stana, s tim da su ta sredstva povratna, tj. kupac stana ih obročnom otplatom cijene vraća u određenom razdoblju. Agencija koja je nositelj investitorskih poslova u izgradnji i prodaji stanova POS-a je pravna osoba u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV). Kod izgradnje i prodaje novoizgrađenih stanova POS-a plaća se PDV, izuzev na dio cijene koji se odnosi na zemljište, doprinose i takse na koje se ne obračunava taj porez. Matematika pokazuje da se tako dio sredstava države koji je uložen u izgradnju, po prodaji nekretnine samo na osnovi poreznih davanja od PDV-a najvećim dijelom (preko 85 posto) odmah vraća u državni proračun. Ako se tome doda i porez na promet nekretnina koji se plaća na dio cijene novoizgrađenog stana koji se odnosi na zemljište te uzimajući u obzir efekte poreza na dohodak, poreza na dobit, davanja za mirovinsko i zdravstveno, komunalne i sve druge naknade koje su prihod države i jedinica lokalne i regionalne samouprave, proizlazi da država već u startu financijski dobiva više no što je uložila. Uz to, ne treba zaboraviti i da će se sva uložena javna sredstava, obročnom otplatom u određenom razdoblju vratiti državi i jedinicama lokalne samouprave, i to sa zakonom propisanim kamatama. Sekundarne, ali ključne učinke u pogledu stambenog zbrinjavanja građana, zapošljavanja, unapređenja graditeljstva i proizvodnje te rasta gospodarstva u cjelini nije potrebno posebno obrazlagati.

161

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Zadar, 2003. godina

162

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

163

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

U osnovi proizlazi da poticanjem stanogradnje po modelu POSa država ništa na račun poreznih obveznika ne daje „na poklon“, nego naprotiv tom investicijom samo dobiva, i financijski u kontekstu povećanih proračunskih prihoda i s općeg gospodarskog i socijalnog aspekta.

ARHITEKTURA I URBANIZAM
Programom POS-a je, nakon više od dva desetljeća, zaživio sustav javnih natječaja u arhitekturi. Naime, putem natječajne komisije sastavljene od niza stručnjaka, na arhitektonskim natječajima birana su najbolja idejna rješenja za pojedine stambene zgrade i komplekse. To je rezultiralo pojavom niza mlađih arhitekata koji do tada nisu imali prilike pokazati svoje mogućnosti i ideje. Iz tih arhitektonskih natječaja proizašlo je niz kvalitetnih i vrhunskih ostvarenja stambene arhitekture, od kojih su neki radovi nagrađeni visokim domaćim te međunarodnim nagradama za arhitekturu. Budući da je POS u provedbi obuhvatio i nekoliko cijelih novih naselja s više od tisuću stanova, i urbanističko planiranje je putem natječaja došlo do izražaja.

UČINCI I POSLJEDICE POS-

a

Učinci gotovo svakog stambenog programa, a posebice programa POS, jasno su vidljivi i konkretno mjerljivi. Vidljivi su u izgrađenim zgradama, pa čak i cijelim naseljima, a mjerljivi raznim brojčanim podacima, kao što su broj izgrađenih stanova, broj stambeno zbrinutih osoba, vrijednost investicija, broj uključenih jedinica lokalne samouprave te drugi financijski i ini podaci. Detaljni podaci o realizaciji Programa POS dostupni su na internetu na web stranicama APN-a www.apn.hr, kao i na stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva www. mzopu.hr. Prema podacima s navedenih web stranica, u Program POS-a od početka njegove provedbe 2001. godine do 2007. godine uključena su ukupno 74 grada i općina iz svih hrvatskih županija, uključivši i Zagreb, u kojima se već gradi ili priprema gradnja na 132 lokacije. Do sada je izgrađeno ili je u fazi građenja ukupno 4.619 stanova, a u fazi pripreme 645 stanova, što u svim fazama daje sumarno 5.273 stana ukupne neto stambene površine blizu 380 tisuća m². U nastavku slijedi tablica s podacima rekapitulacije iz APN-ovog Izvješća o realizaciji Programa POS od 28. veljače 2007. godine, preuzeta s web stranica nadležnog Ministarstva.

164

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Tablica 2 Rekapitulacija iz APN-ova Izvješća o realizaciji Programa POS od 28. veljače 2007. godine

faza

broj lokacija

broj stanova

neto površina stanova (m2)

broj garaža

neto površina garaža

broj poslovnih prostora

broj prodanih stanova

završeno - izdana uporabna dozvola u fazi izgradnje u fazi pripreme

111

3.869

272.911

695

8.634

155

3.838

9 12

750 654

57.288 49.268

752 145

5.818 1.626

36 22

656 0

ukupno

132

5.273

379.467

1.592

16.078

213

4.494

Tablica 3 donosi rekapitulaciju iz Operativno-financijskog plana POS-a za 2006. i 2007. godinu preuzetu s web stranica APN-a. Rekapitulacija je izvod iz tog plana te su iz nje vidljivi detaljniji tehnički i financijski podaci u pogledu vrijednosti investicije, uloženih sredstva države i dr., u odnosu na vremenska razdoblja do 2005. i planove za 2006. i 2007. godinu.

165

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Tablica 3 Rekapitulacija iz Operativno-financijskog plana POS-a za 2006. i 2007. godinu

Državni zavod za statistiku je prodaju stanova POS-a počeo pratiti od 2004. godine. Prema tim statističkim podacima, stanovi POS-a čine više od 30 posto ukupno prodanih novih stanova na hrvatskom tržištu. U svakom slučaju, POS je imao, i još uvijek ima, veliki direktni, ali i indirektni utjecaj na stanogradnju u Republici Hrvatskoj. Putem POS-a stvoreno je povjerenje u segment stanogradnje i stanovanja te se ohrabrio niz investitora. Na temelju velikog broja zahtjeva građana za kupnju stanova POS-a različiti poduzetnici i banke prepoznali su potražnju i mogućnosti te našli svoj interes za ulaganja u izgradnju stanova. Prilike su se bitno promijenile od 2001. godine kada je POS krenuo; od bankovnih, gopodarskih pa sve do tržišnih uvjeta. Stanogradnja je poprimila drugi opseg, a podaci o broju stanova za koje je izdana građevinska dozvola govore da se vratila na razinu na kojoj je bila 1990. godine, kako je to vidljivo na slici 5.

166

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

Slika 5 Pregled broja stanova za koje su izdane građevinske dozvole

POS je, uz sve gospodarske i socijalne, kao indirektnu posljedicu imao i to što su pitanja stanovanja i stanogradnje isplivala u prvi plan. Pokazao je da je moguće osmisliti, postaviti i u praksi provesti financijski održivi stambeni program koji je u stanju odgovoriti zahtjevima i stambenim potrebama prosječnih građana ove države. Građani su vrlo brzo shvatili pogodnosti POS-a i prihvatili taj Program, prepoznavši u njemu priliku i mogućnost da riješe svoje stambeno pitanje. I banke su s vremenom prepoznale POS kao sigurnu priliku plasmana kredita, tako da je danas u POS uključeno više poslovnih banaka, a kupcu se daje mogućnost da sam odabere banku prema ponuđenim uvjetima kreditiranja. Na inicijativu nadležnog Ministarstva, po prvi puta u Republici Hrvatskoj, uvedene su i porezne olakšice vezane uz stanovanje. Od početka 2003. godine plaćena kamata stambenih kredita te investicijsko ulaganje u stan priznaju se kao porezna olakšica kod poreza na dohodak, kao i dio slobodno ugovorene najamnine koja ima isti porezni tretman. Uz to, uvedena je i pogodnost kojom su građani koji po prvi puta kupuju vlastiti stan oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina, što je jednom dijelu stanovništva, posebno mlađim ljudima, značajno olakšalo inicijalno rješavanje njihovog stambenog pitanja. I brojni političari su se najednom zainteresirali za područje stanogradnje i stanovanja. Neki od njih i ignorirajući POS te predlažući svoja rješenja, koja su u konačnici ipak ostala samo u domeni priča. Nažalost, na štetu građana Republike Hrvatske, još uvijek niti jedan konkretan novi model nije zaživio u praksi. U prilogu je, kao informacija, dana i preslika dopisa APN - Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama pod Ur. broj: 1-06-07/3166 od 3. travnja 2006. godine, iz koje se vide najznačajniji aspekti i učinci programa POS.

167

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

168

II. POGLAVLJE: Ostvarenja

169

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Autori ovog poglavlja su Predrag Štromar i Miroslav Huđek.

170

II. POGLAVLJE Ostvarenja

UZORAN PRIMJER VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Javno-privatno partnerstvo

Europska država, a naročito država u tranziciji s ograničenim proračunskim potencijalom, koja prepoznaje potrebu dugoročnog ulaganja u svoju budućnost, a obrazovanje to nesporno jest, gotovo da i nema na raspolaganju drugi instrument osim JPP-a. Novostvorena vrijednost - obrazovano stanovništvo, dugoročno je u stanju vratiti uloženo, a trenutačno se bez neizdrživog proračunskog opterećenja u suradnji s privatnim kapitalom pokreće investicijski ciklus, uz pojeftinjenje, standardizaciju i kontrolibilnost troškova. Uvijek postoji opasnost nerazumijevanja, zloupotrebe i neodgovornosti, primjerice poticanjem izgradnje desetak sportskih dvorana kapaciteta šezdesetak tisuća mjesta, umjesto nužne tri, kao primjer ulaganja u potrošnju, a ne u novi proizvod kakav je obrazovanje.
Radimir Čačić

171

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Zgrada Varaždinske županije prvi je ostvareni projekt JPP-a u Hrvatskoj

172

II. POGLAVLJE Ostvarenja

173

II. POGLAVLJE Ostvarenja

POStAVlJANJE MODElA I PIlOt-PROJEKt

OSVRt NA INVEStIcIJE U ObRAZOVNOM SUStAVU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Obrazovna struktura Varaždinske županije niža je od hrvatskog prosjeka, što je u korelaciji sa strukturom gospodarstva, visinom prosječne plaće i proračunskim prihodom. Proračun Varaždinske županije 2005. godine iznosio je 140 milijuna kuna, što niti približno nije dovoljno za strateške pomake u obrazovanju - kvalitetnu nastavu, uvođenje jednosmjenske nastave u sve osnovne i srednje škole te stvaranje uvjeta u kojima će srednju školu pohađati preko 90 posto djece. Utvrđeno je kako je za ostvarivanje navedenih pomaka potrebno izgraditi 54 000 m² školskog i dvoranskog prostora, za što bi, prema klasičnom modelu gradnje i cijenama na tržištu, trebati izdvojiti 350 milijuna kuna.

KAKO JE MODEl OSMIšlJEN
Ideja za realizaciju projekta izgradnje i dogradnje dvorana i škola u Varaždinskoj županiji utemeljena je na projektu Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, postavljenog 2002. godine, koji zbog nerazumijevanja nove vlasti, nažalost, nikad nije realiziran. Projektom Ministarstva se modelom javno-privatnog partnerstva planiralo vojarnu u Vlaškoj ulici u Zagrebu preurediti u prostorije za nekoliko ministarstava koja su koristila unajmljene prostore. Angažiranjem tvrtke Himk d.o.o. i dr.sc. Saše Marenjaka te dr.sc. Vladimira Skendrovića i prof. dr.sc. Branka Vukmira iz Poglavarstva Varaždinske županije podrobno je analizirana zakonska regulativa, definirana procedura te utvrđeni svi dokumenti i odluke nadležnih tijela potrebni za realizaciju projekta.

174

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Javni partner (općina, grad, županija, država i tvrtke u njihovu vlasništvu) vlasnik je zemljišta i daje privatnom partneru pravo građenja. Privatni partner gradi objekt potreban javnom partneru te mu ga, nakon što je izgrađen, iznajmljuje. Javni partner plaća najamninu privatnom partneru 20 do 30 godina, nakon čega se građevina spaja sa zemljištem i automatizmom postaje vlasništvo javnog partnera. Za vrijeme najma privatni partner je obvezan osigurati raspoloživost prostora za djelatnosti koje se odvijaju u objektu i održavati ga prema ugovoru s javnim partnerom. Ovaj model javno-privatnog partnerstva zove se privatna financijska inicijativa (PFI), a u njemu najviše rizika snosi privatni partner; obveza javnog partnera je samo plaćanje najma. Nakon početnog nerazumijevanja i otpora, Vlada i Hrvatski sabor su na temelju tako razrađenog modela donijeli Smjernice za primjenu ugovornih oblika javnoprivatnog partnerstva, koje se ne odnose na projekte Varaždinske županije jer je hrvatsko zakonodavstvo i prije omogućavalo njihovu realizaciju.

ANAlIZA tRENUtAčNOg StANJA I UtVRđIVANJE POtREbA U šKOlStVU
U Varaždinskoj županiji 74 objekata su u funkciji osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. U tek nekoliko škola učenici pohađaju nastavu u jednoj smjeni. Demografskom analizom i analizom prostora te na osnovi standarda Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, utvrđene su potrebe za dogradnjom postojećih te gradnjom novih škola. Utvrđeno je da je radove potrebno izvesti na 44 objekta; dvije nove škole, petnaest novih sportskih dvorana i 27 dogradnji škola. Ukupno je potrebno izgraditi 54 000 m² novog prostora te sanirati 20 000 m² postojećeg prostora.

IZRADA PROJEKtNIh ZADAtAKA, UtVRđIVANJE POtREbNOg ZEMlJIštA,

OtKUP I PRIlAgOđAVANJE PROStORNO-PlANSKOJ DOKUMENtAcIJI tE PROJEKtIRANJE

Prema izrađenim idejnim projektima pristupilo se utvrđivanju zemljišta potrebnog za izgradnju svakog objekta, a potom otkupu i parcelaciji, što je bila obveza općine ili grada na čijem teritoriju se nalazi objekt. Županijski Upravni odjel za školstvo analizirao je stanje za svaki od 44 objekta, uz pomoć Upravnog odjela za gospodarstvo i Tajništva Županije; za jedan dio objekata imovinsko-pravni poslovi riješeni su u kratkom roku bez problema, dok kod drugih to nije bio slučaj.

175

II. POGLAVLJE Ostvarenja

EDUKAcIJA
Vrlo mali broj ljudi u Hrvatskoj se dosad susretao s ovim modelom izgradnje javnih objekata koji se početkom devedesetih počeo primjenjivati u Velikoj Britaniji, a ubrzo potom proširio i na ostale zemlje Europske unije. U Hrvatskoj još ne postoji konkurencija u konzultantskim uslugama javnoprivatnog partnerstva, jedina zasad licencirana tvrtka je Himk d.o.o. U svim europskim zemljama u primjenu modela bile su uključene banke, no nijedna hrvatska banka nema odjel koji bi se bavio javno-privatnim partnerstvom iako su gotovo sve u stranom vlasništvu. Hrvatske građevinske tvrtke nisu bile upoznate s modelom te je trebalo uložiti dosta vremena u educiranje njihovih stručnjaka za izradu obvezujuće ponude. Varaždinska županija održala je desetak sastanaka i radionica na temu javnoprivatnog partnerstva kojima su prisustvovali predstavnici banaka i građevinskih tvrtki. Posebne radionice održane su za predstavnike političkih stranaka te načelnike i gradonačelnike gradova i općina. Pored toga, članovi Županijskog poglavarstva obilazili su gradska i općinska poglavarstva te vijeća u svrhu pojašnjavanja modela. Unatrag dvije godine održan je i niz seminara po cijeloj Hrvatskoj na kojima su se stjecala osnovna znanja o javno-privatnom partnerstvu.

POZIV ZA ISKAZ INtERESA I ObVEZUJUćE PONUDE
Nakon završetka projektiranja uslijedila je procedura odabira privatnog partnera. Natječaj se provodio u dva kruga; u prvom krugu objavljen je poziv za iskaz interesa. U prvom iskazu interesa, u četiri grupe objavljene su potrebe za 23 objekta, u drugom je u pet grupa objavljen 21 objekt, a u trećem su u jednoj grupi objavljena tri objekta. Potencijalni privatni partneri izabrani su prema kriterijima ukupnog prometa u zadnjoj godini poslovanja, ostvarenoj dobiti te po referencama u izgradnji istovrsnih objekata. Na osnovi glavnog projekta, od potencijalnog privatnog partnera zatraženo je da u određenom roku dostavi ponudu za mjesečni najam objekata po grupama kako su odabrani. U ponudu za najam trebalo je uključiti sljedeće troškove: ◊ troškove izgradnje objekta, uključujući stručni nadzor, izvedbeni projekt te namještaj i opremu prema specifikaciji, ◊ troškove održavanja objekta, ◊ bankovne troškove. Ponude su se otvarale u prisutnosti komisije sastavljene od predstavnika konzultanta (Himk.o.o.), županijskih stručnih službi, oporbenih stranaka iz Skupštine te predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, a najpovoljniji ponuđač izabran je na osnovi dva kriterija - najniže cijene i ovjerene reference na sličnim poslovima.

176

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Nakon odabira najpovoljnijeg ponuđača, konzultant je pristupio analizi koja je trebala utvrditi je li ponuda realna te ima li ponuđač još prostora za snižavanje cijene, kao i je li s tom cijenom model javno-privatnog partnerstva povoljniji od klasičnog modela gradnje. Potpisivanje ugovora uslijedilo je nakon što je ponuda ocijenjena pozitivnom. U ugovoru su definirani rokovi za izgradnju, rokovi za ishođenje pravomoćne uporabne dozvole te uvjeti održavanja i raspoloživosti prostora. Također su definirani i kazneni bodovi u slučaju neraspoloživosti prostora te nepravodobnog reagiranja na obveze otklanjanja kvarova (raspoloživost prostora je termin koji definira u kakvom stanju prostor mora biti da bi služio namjeni). Kaznenim bodovima smanjuje se cijena utvrđenog najma za sljedeći mjesec, a u slučaju ponavljanja istih pogrešaka i većih problema postoji mogućnost prelaska objekta u javno vlasništvo i prije roka utvrđenog ugovorom.

PIlOt-PROJEKt – ŽUPANIJSKA PAlAčA
Obnova Županijske palače u Varaždinu bila je odlična prilika za prvu primjenu modela javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj. Nakon što se godinama ništa nije ulagalo u njezino održavanje, 2002. obnovljena je fasada na pročelju i rekonstruirano krovište, a 2005. uređeno 400 m² prostora na prvom katu. Međutim, urediti je trebalo još 2240 m² prostora te obaviti sve strojarske radove. Uz dotadašnji tempo uređivanja, preseljenje svih županijskih službi u povijesnu Županijsku palaču bilo bi moguće tek za petnaest godina. Poziv za iskaz interesa objavljen je 27. veljače 2006. godine. Nakon odabira 4 ponuđača, od prijavljenih 11 zatražene su ponude na osnovi prije izrađenih projekata, a s najpovoljnijim ponuđačem sklopljen je ugovor. Ugovor je sklopljen na 20 godina, s cijenom mjesečnog najma 84.635,55 kuna neto. Otvorenje i preseljenje je obavljeno u rokovima. Ovim projektom razuvjereni su mnogi skeptici u javno-privatno partnerstvo, a pokazalo se i da je u vrlo kratkom roku moguće urediti objekt koji je pod zaštitom Ministarstva kulture. Na osnovi Smjernica Vlada je 19. veljače 2007. godine donijela Uredbu o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu po PFI modelu. Na osnovi te uredbe definirani su načini davanja prethodne suglasnosti. Jedan od uvjeta je i maksimalni godišnji iznos koji se može koristiti za plaćanje najma privatnom partneru - 35 posto od ukupnog proračuna umanjenog za kapitalne prihode, s time da se prema Zakonu o izvršenju proračuna za 2007. godinu od ukupnog proračuna oduzimaju i decentralizirana sredstva. Iz navedenog proizlazi da bi za Varaždinsku županiju ograničenje bilo 60 milijuna kuna, a Zakonom se taj iznos smanjuje na 22 milijuna kuna. Kako su do 19. veljače 2007. sklopljeni ugovori u vrijednosti 31 milijun kuna, Županija nije bila u mogućnosti ugovarati nove projekte po modelu javno-privatnog partnerstva.

177

II. POGLAVLJE Ostvarenja

U financiranju najma za sve osnovne i srednje škole sudjeluju općine i gradovi na čijem se teritoriju škola nalazi. Jedinica lokalne samouprave osigurava 20 posto, a Županija 80 posto sredstava. Troškove najma za sve srednje škole snosi Županija, dok u financiranju najma za dvorane uz srednje škole u Varaždinu Grad sudjeluje s 20 posto sredstava. Županijska sredstva osiguravaju se iz sljedećih izvora: ◊ decentralizirana sredstva za srednje i osnovne škole za nabavu nefinancijske imovine; ◊ sredstva širih javnih potreba iz proračuna Županije koja se redovito izdvajaju za kapitalnu izgradnju iz izvornog dijela proračuna; ◊ dio vlastitih prihoda škola, za koje Županija plaća materijalne izdatke.

178

II. POGLAVLJE Ostvarenja

JAVNO-PRIVAtNO PARtNERStVO U šKOlStVU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

JPP - NOVA DIMENZIJA
Po modelu javno-privatnog partnerstva u osnovnom školstvu planirano je izgraditi i dograditi 24 škola te izgraditi 12 sportskih dvorana, a u srednjem školstvu dograditi 5 škola i izgraditi 3 sportske dvorane (slika 1). Do sada su završena tri projekta, a tijekom 2007. godine još 17 000 m² prostora bit će spremno za korištenje. Projekt će biti dovršen do 1. rujna 2008. godine. Model javno-privatnog partnerstva uvodi novu dimenziju u izgradnju objekata jer rokovi izgradnje ovise isključivo o tehnološkim ograničenjima. To pojeftinjuje trošak izgradnje po neto korisnoj površini u odnosu na tradicionalni način financiranja iz proračuna, kod kojeg rokovi izgradnje ovise o osiguranim proračunskim financijskim sredstvima. Model javno-privatnog partnerstva donosi prednosti i u održavanju građevina jer omogućuje tekuće i investicijsko održavanje prema stvarnim potrebama te osigurava praćenje svih zakonskih promjena u sigurnosnim, sanitarnim i drugim područjima značajnima za funkcioniranje građevine. Dosadašnji tradicionalni način održavanja (preko sredstava iz decentraliziranih funkcija) ne osigurava dostatna financijska sredstva za kvalitetno održavanje građevine, što dovodi do potrebe za dodatnim financijskim sredstvima iz širih javnih potreba.

179

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Slika 1

Slika 2 Područna škola Završje izgrađena po modelu javno-privatnog partnerstva

RAVNOMJERNI StANDARD IZgRAđENOStI I OPREMlJENOStI šKOlA
Srednje škole čiji osnivač je Varaždinska županija ukupno imaju 45.688 m² neto korisnog prostora u kojem nastavu pohađa 7882 učenika u 284 razredna odjela, sa 703 zaposlena. Županijski prosjek je 27,8 učenika po razredu, odnosno 11,2 po zaposlenom. Neto korisni prostor po učeniku je 5,8 m². Prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji, za organizaciju nastave u jednoj smjeni potrebno je izgraditi 10.620 m² neto korisnog prostora, što predstavlja povećanje od 23,2 posto (tablica 1). Od potrebnog učioničkog prostora, 8.020 m² izgradit će se po modelu javnoprivatnog partnerstva, i to za sljedeće škole: Prva gimnazija Varaždin, Gospodarska škola Varaždin, Elektrostrojarska škola Varaždin, Strojarska škola Varaždin te

180

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Rudarska i kemijska škola Varaždin. Od potrebnih 5.400 m² dvoranskog prostora, 4.200 m² realizira se modelom javno-privatnog partnerstva; od ukupno potrebnih 16.020 m² neto korisnog prostora, po modelu javno-privatnog partnerstva realizira se izgradnja 12.220 m² (tablica 2) Izgrađeni prostor predstavlja povećanje od 35,6 posto, a osigurat će dodatnih 7,83 m² neto korisnog prostora po učeniku. Trideset i tri osnovne škole s ukupno 82.357 m² neto korisnog prostora pohađa 12.212 učenika u 623 razredna odjela, dok je u njima zaposleno 1.405 osoba. Županijski prosjek je 19,6 učenika po razredu, odnosno 8,7 po zaposlenom. Neto korisni prostor po učeniku je 6,47 m². Prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji, za
Tablica 1

r.br.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

škola
Prva gimnazija Varaždin Strukovna škola Varaždin Gospodarska škola Varaždin Druga gimnazija Varaždin Elektrostrojarska škola Varaždin Strojarska škola Varaždin Rudarska i kemijska Varaždin Srednja škola Ivanec Poljoprivredna škola Vinica Medicinska škola Varaždin Glazbena škola Varaždin

m2 učioničkog prostora
3.358 5.376 2.897 3.079 6.800 3.650 3.650 7.826 4.652 2.000 2.400 45.688

potrebno učioničkog prostora u m2
3.500 400 1.000 920 1.350 1.250

ukupno novi prostori u m2
6.858 5.776 3.897 3.079 7.720 5.000 4.900 7.826

500 800 900 10.620

5.152 2.800 3.300 56.308

UKUPNO

povećanje prostora smanjenje sati punog pogona rada škole

23,24% 23,08%

organizaciju nastave u jednoj smjeni treba izgraditi 24.154 m² dodatnog učioničkog neto korisnog prostora, što je povećanje od 29,3 posto (tablica 3). Od potrebnog učioničkog prostora 16.795 m² izgradit će se po modelu javnoprivatnog partnerstva, i to za sljedeće za škole: Područna škola Salinovec (Osnovna škola Ivanec), Osnovna škola Radovan, Osnovna škola Bednja, Osnovna škola Maruševec, Područna škola Druškovec (Osnovna škola Maruševec), Osnovna škola Višnjica, Područna škola Završje (Osnovna škola Podrute), Osnovna škola Varaždinske Toplice, Osnovna škola Ludbreg, Osnovna škola Sveti Đurđ, Osnovna

181

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 2

r.br
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

škola
Prva gimnazija Varaždin Strukovna škola Varaždin Gospodarska škola Varaždin Druga gimnazija Varaždin Elektrostrojarska škola Varaždin Strojarska škola Varaždin Rudarska i kemijska Varaždin Srednja škola Ivanec Poljoprivredna škola Vinica Medicinska škola Varaždin Glazbena škola Varaždin

m2 učioničkog prostora
3.358 5.376 2.897 3.079 6.800 3.650 3.650 7.826 4.652 2.000 2.400 45.688

ukupno potrebno m2 novi prostori u m2
4.700 400 2.800 1.200 920 1.350 1.250 500 2.000 900 16.020 8.058 5.776 5.697 4.279 7.720 5.000 4.900 7.826 5.152 4.000 3.300 61.708

UKUPNO

povećanje prostora smanjenje sati punog pogona rada škole

35,06% 23,08%

škola Cestica, Osnovna škola Kneginec, Osnovna škola Vidovec, Osnovna škola Trnovec, Osnovna škola Šemovec, Osnovna škola Vinica i Osnovna škola Tužno. Preostali potreban školski prostor odnosi se na područne škole koje će se zbog svoje male površine dograditi na tradicionalan način ili pomoću sredstava državnog proračuna. Od potrebnih 16.070 m² dvoranskog prostora 11.308 m² realizira se modelom javno-privatnog partnerstva za sljedeće škole: Osnovna škola Maruševec, Osnovna škola Cestica, Osnovna škola Kneginec, Osnovna škola Trnovec, Područna škola Salinovec (Osnovna škola Ivanec) i Osnovna škola Tužno. Preostali potreban dvoranski prostor realizira se programom EIB2. Od ukupno potrebnog 38.211 m² neto korisnog prostora po modelu javno-privatnog partnerstva realizira se 28.103 m². Novoizgrađeni prostor predstavlja povećanje od 46,4 posto, a po učeniku će osigurati povećanje od 3,13 m² ravnomjernog standarda izgrađenosti, odnosno ukupno 9,87 m² neto korisnog prostora po učeniku.

StAbIlIZAcIJA tROšKOVA POSlOVANJA
U srednjem školstvu financijska sredstva za poslovanje škola osiguravaju se za energente, prijevoz zaposlenika, zakupe dvorana, smještaj učenika u učeničkim domovima te za troškove koji se financiraju prema kriteriju broja zaposlenih, broja

182

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 3

r.br.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33

škola
OŠ Ivanec OŠ Radovan OŠ Ludbreg OŠ Novi Marof OŠ Podrute OŠ Cestica OŠ Kneginec OŠ Jalžabet OŠ Vidovec OŠ Petrijanec OŠ Sveti Ilija OŠ Beletinec OŠ Trnovec OŠ Šemovec OŠ Vinica OŠ Sračinec OŠ Bednja OŠ Maruševec OŠ Klenovnik OŠ Donja Voća OŠ Lepoglava OŠ Kamenica OŠ Višnjica OŠ Martijanec OŠ Sveti Đurđ OŠ Veliki Bukovec OŠ Vž Toplice OŠ Svibovec OŠ Breznički Hum OŠ Ljubešćica OŠ Bisag OŠ Visoko OŠ Tužno

površina škole u m2
4.124 2.197 6.732 6.776 1.325 2.962 2.530 1.882 4.350 3.060 2.000 1.039 2.930 1.752 1.574 3.000 2.120 3.038 2.000 2.050 3.700 1.421 2.919 2.200 2.106 2.400 2.300 1.940 2.218 1.153 720 770 1.069

dodatni prostor u m2
2.620 680 1.600 3.920 470 1.425 1.050 520 1.062 1.360 300 730 480 1.025 914 450 1.225

ukupno novi prostor u m2
6.744 2.877 8.732 10.696 1.795 4.387 3.580 2.402 5.412 4.420 2.300 1.039 3.660 2.232 2.599 3.914 2.570 4.263 2.000 2.050 3.700 1.591

500 400 840 501 862 200

3.419 2.600 2.946 2.901 3.162 2.140 2.218 1.153 720 770

292

1.519

UKUPNO povećanje prostora

82.357

23.426 28,44% 27,27%

106.511

smanjenje sati punog pogona rada škole

183

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 4

r.br.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33

škola

OŠ Ivanec OŠ Radovan OŠ Ludbreg OŠ Novi Marof OŠ Podrute OŠ Cestica OŠ Kneginec OŠ Jalžabet OŠ Vidovec OŠ Petrijanec OŠ Sveti Ilija OŠ Beletinec OŠ Trnovec OŠ Šemovec OŠ Vinica OŠ Sračinec OŠ Bednja OŠ Maruševec OŠ Klenovnik OŠ Donja Voća OŠ Lepoglava OŠ Kamenica OŠ Višnjica OŠ Martijanec OŠ Sveti Đurđ OŠ Veliki Bukovec OŠ Vž Toplice OŠ Svibovec OŠ Breznički Hum OŠ Ljubešćica OŠ Bisag OŠ Visoko OŠ Tužno

površina škole u m2
4.124 2.197 6.732 6.776 1.325 2.962 2.530 1.882 4.350 3.060 2.000 1.039 2.930 1.752 1.574 3.000 2.120 3.038 2.000 2.050 3.700 1.421 2.919 2.200 2.106 2.400 2.300 1.940 2.218 1.153 720 770 1.069

dodatni prostor u m2
3.220 680 1.600 5.120 470 2.550 2.550 520 1.062 2.960 1.500 700 2.300 480 1.025 914 450 2.425 600

ukupni prostor u m2
7.344 2.877 8.332 11.896 1.795 5.512 5.080 2.402 5.412 6.020 3.500 1.739 5.230 2.232 2.599 3.914 2.570 5.463 2.000 2.650 3.700 1.421 4.019 2.600 2.836 2.901 3.162 2.740 2.218 1.753 1.320 1.370 1.961

1.100 400 730 501 862 800 600 600 600 892

ukupno povećanje prostora

82.357

38.211 46,40% 27,27%

120.568

smanjenje sati punog pogona rada škole

184

II. POGLAVLJE Ostvarenja

razrednih odjela i broja učenika, a predstavljaju stručno usavršavanje nastavnika, nabavu uredskog materijala, zdravstvene preglede zaposlenika, komunalne usluge, nabavu materijala i sirovine, nabavu pedagoške dokumentacije i drugo. Kao model izgradnje najvećeg dijela potrebnog učioničkog i dvoranskog prostora, javno-privatno partnerstvo omogućit će stabilizaciju troškova poslovanja. Povećani učionički prostor omogućit će organizaciju nastave u jednoj smjeni, što će smanjivanjem rada punog pogona škole za 23,1 posto (umjesto od 7 do 19 sati, od 8 do 16 sati) dovesti do stabilizacije troškova za energente. Izgradnjom sportskih dvorana po modelu javno-privatnog partnerstva neće se više plaćati najam dvorana, za što se do sada izdvajalo 8 posto financijskih sredstva iz decentraliziranih funkcija, s time da cijena najma nije bila fiksno definirana. Također se stabilizira i trošak prijevoza zaposlenika, koji sada rade u jednoj smjeni. Ti učinci javnog-privatnog partnerstva omogućili su da se najveći postotak financijskih sredstva za poslovanje škola troši na najvažnije rashode: stručno usavršavanje nastavnika, nabavu uredskog materijala, zdravstvene preglede zaposlenika i ostale usluge koje omogućavaju kvalitetan rad škola. Odnos troškova za poslovanje srednjih škola prikazan je na slici 3.
Slika 3

U osnovnom školstvu financijska sredstva za poslovanje škola osiguravaju se kao i u srednjem školstvu, osim što se umjesto za prijevoz zaposlenika osiguravaju sredstva za prijevoz učenika. I u osnovnom školstvu javno-privatno partnerstvo stabilizira troškove poslovanja na jednak način kao u srednjem školstvu. Novom organizacijom nastave stabilizira se i trošak te organizacija prijevoza učenika. Odnos troškova za poslovanje srednjih škola prikazan je na slici 4.

185

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Slika 4

Stabilizacija troškova za energente te troškova prijevoza učenika u osnovnom i zaposlenika u srednjem školstvu (koji zajedno prelaze preko 50 posto troškova poslovanja) snažan je oslonac za razvojne programe.

PEDAgOšKI POKAZAtElJI
Organizacijom nastave u jednoj smjeni, koja je omogućena modelom javnoprivatnog partnerstva, došlo je do poboljšanja discipline učenika. Učenici i nastavnici su motiviraniji, koncentriraniji na nastavu, odgovorniji i mnogo aktivniji na satovima. Kod škola koje rade u jednoj smjeni broj neopravdanih izostanaka je smanjen za 18 posto (slika 5). Također je i manje negativno ocijenjenih učenika - za 11 posto (slika 6). Takva organizacija omogućava svim učenicima bavljenje izvannastavnim aktivnostima, na primjer sportom, a roditeljima bolji nadzor nad djecom. Škole su evidentirale smanjenje šteta na objektima za 75 posto. Učenici u školu dolaze odmorniji jer nastava za više razrede počinje u 8,00 sati, a za niže u 8,50 sati, što je posebno važno za učenike-putnike. Razvija se i međusobno pomaganje učenika viših i nižih razreda. Sva kulturnoumjetnička događanja u školi lakše je organizirati, a imaju veće značenje i bolji učinak zbog zajedništva učenika i učitelja koje je omogućio rad u jednoj smjeni.

186

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Slika 5

Slika 6

187

II. POGLAVLJE Ostvarenja

RAZVOJNI PROgRAMI

Podizanjem i uravnoteženjem standarda izgrađenosti i opremljenosti škola na cijelom području Varaždinske županije te stabilizacijom troškova poslovanja, javno-privatno partnerstvo omogućava maksimalnu posvećenost razvojnim programima.

cJElODNEVNA NAStAVA
Modelom javno-privatnog partnerstva izgrađen je školski prostor koji omogućava organizaciju nastave u jednoj smjeni, koja daje dobre pedagoške učinke te stabilizira troškove poslovanja. Program cjelodnevne nastave zahtijeva dodatna financijska sredstva za prehranu učenika, povećan broj sati rada nastavnika i opremu za izvođenje dodatnih sadržaja. Cjelodnevnom nastavom nastavni proces postaje manje stresan, omogućava se zajednički boravak učenika različite dobi i sposobnosti te dodatne izvannastavne aktivnosti koje razvijaju socijalizaciju i međusobnu solidarnost učenika.

cJElOŽIVOtNO UčENJE
Modelom javno-privatnog partnerstva i novom organizacijom nastave osigurani su prostorni uvjeti za programe cjeloživotnog učenja. Potrebe za cjeloživotnim obrazovanjem proizlaze, prije svega, iz suvremena načina života, globalizacije, razvoja informatizacije i rada u uvjetima brzih promjena u društvenom i ekonomskom životu, brzog razvoja i primjene novih tehnologija te potrebe njihova upoznavanja i svladavanja suvremenim obrazovnim metodama i tehnologijama kroz najmodernije informacijsko-komunikacijske tehnologije, kao što je e-learning i sl.

188

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Današnje obrazovanje mora se temeljiti na cjeloživotnom učenju te je stoga Varaždinska županija osnovala Institut cjeloživotnog učenja (slika 7). Cilj osnivanja Instituta cjeloživotnog učenja i novih obrazovnih tehnologija je pružanje mogućnosti mladim ljudima u osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima, zaposlenima s određenim stupnjem obrazovanja ili bez potrebnog stupnja obrazovanja, nezaposlenima, kao i osobama u kasnijoj životnoj dobi da na jednom mjestu razvijaju i stječu potrebne vještine i sposobnosti nužne za uključivanje u željene sfere društvenog i ekonomskog života.
Slika 7

DODAtNA NAStAVA I RAD S NADARENIM UčENIcIMA
Modelom javno-privatnog partnerstva i novom organizacijom nastave osiguran je prostor za programe rada s nadarenim učenicima u dodatnoj nastavi. Varaždinska županija provodi dodatnu nastavu u svrhu poticanja interesa za matematiku, fiziku i informatiku kod učenika osnovnih i srednjih škola te unapređivanja rada s učenicima koji pokazuju interes i nadareni su za ove predmete. Matematika i fizika bile su temelj razvoja tehničkih, tehnoloških, bioloških, medicinskih i drugih znanosti u prošlosti, a zajedno s informatikom imaju posebno značenje za razvoj tih, ali i mnogih drugih, znanosti i djelatnosti. O njihovoj važnosti, uz ostalo, govori i podatak da se za upis učenika u srednje škole najčešće traži uspjeh iz matematike i fizike. Poznato je i da se u Hrvatskoj sve manji broj učenika odlučuje za prirodoslovnomatematičke i tehničke studije, dok su u razvijenim zemljama znanje i stručnost u tim područjima najvažniji čimbenici napretka.

189

II. POGLAVLJE Ostvarenja

SlObODNE AKtIVNOStI
Modelom javno-privatnog partnerstva i novom organizacijom nastave osiguran je prostor za slobodne aktivnosti učenika koje se provode kao izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Njima je posvećena posebna pozornost i zauzimaju visoko mjesto u procesu odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Tim aktivnostima velikom broju učenika omogućuje se zadovoljavanje interesa i razvoj sposobnosti za određena područja i specijalnosti. Zbog boljeg ustrojstva i organizacije te profesionalizacije pristupa izvannastavnim aktivnostima, bitno je izraditi planove i programe za njihovu provedbu. Važnost tih programa je u razvijanju sposobnosti otkrivanja, poticanja i praćenja darovitih učenika. Učenici se za izvannastavne aktivnosti opredjeljuju dobrovoljno, u skladu s interesima i sposobnostima. Škola kao odgojna ustanova, s osiguranim potrebnim kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima, mora postati poticatelj i voditelj slobodnih aktivnosti djece i mladeži. Dobrovoljno uključivanje i sudjelovanje djece i mladeži u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima u kojima provode dio svog slobodnog vremena u zdravom okruženju, baveći se sadržajima za koje imaju sklonosti i pokazuju interes, iznimno je važno za razvoj njihove osobnosti te u velikoj mjeri doprinosi smanjenju negativnih pojava, a mnoge usmjerava u daljnjem školovanju i izboru zanimanja. Brojni primjeri pokazuju da je upravo ovakav način izbora zanimanja najuspješniji za učenike te da u nastavku obrazovanja postižu velike uspjehe i postaju izvrsni stručnjaci, znanstvenici i umjetnici poznati unutar i izvan granica Hrvatske.

INfORMAtIKA
Izgradnja praktikuma i osiguranje prostora za opremanje informatičkih učionica koje omogućavaju multimedijalni pristup nastavi kod gimnazijskih, umjetničkih i strukovnih programa.

MREŽA šKOlA – MREŽA PROgRAMA
Izgradnjom školskog prostora modelom javno-privatnog partnerstva omogućava se dislokacija pojedinih nastavnih srednjoškolskih programa u osnovne škole. Time se stvaraju uvjeti za novu mrežu škola i programa, čime se mogućnost srednjoškolskog obrazovanja približava mjestu stanovanja i na taj način smanjuju troškovi obrazovnog sustava.

190

II. POGLAVLJE Ostvarenja

SURADNJA S VISOKIM šKOlStVOM
Izgradnjom školskog prostora u srednjem školstvu omogućit će se suradnja s visokim školstvom na način da će se osiguravati prostor za organizaciju stručnih i sveučilišnih studija potrebnih tržištu rada. Time će se studentima omogućiti studiranje u mjestu stanovanja, što pojeftinjuje studiranje, a i povećava upis u srednje škole za deficitarna zanimanja. Po ovom modelu razvilo se Veleučilište u Varaždinu, a fakulteti Sveučilišta u Zagrebu otvaraju podružnice u prostorima srednjih škola Varaždinske županije.

SREDNJOšKOlSKI KAMPUS
Model javno-privatnog partnerstva omogućio je organizaciju srednjoškolskog kampusa u kojem se nalazi šest srednjoškolskih ustanova s gimnazijskim, strukovnim i umjetničkim programima, zatim četiri sportske dvorane, četiri multimedijalne dvorane, tri restorana i učenički dom. Takva organizacija omogućava optimalno korištenje prostora i opreme te optimizaciju nastavnih programa. Jednako tako, osigurava stručnu zastupljenost nastavničkim kadrom.

Slika 8

191

II. POGLAVLJE Ostvarenja

SPORt
Izgradnjom sportskih dvorana po modelu javno-privatnog partnerstva udvostručilo se broj trodijelnih dvorana (OŠ Kneginec, OŠ Trnovec, OŠ Cestica, Gospodarska škola Varaždin) koje omogućavaju odvijanje svih dvoranskih sportova. Također je omogućena i njihova ravnomjerna teritorijalna pokrivenost (slika 9). Pomoću javno-privatnog partnerstva udvostručit će se i broj jednodijelnih i dvodijelnih sportskih dvorana tako da će u školama Varaždinske županije biti ukupno 37.485 m² neto korisnog dvoranskog prostora, što će omogućiti kvalitetne uvjete za razvoj školskog sporta.
Slika 9

192

II. POGLAVLJE Ostvarenja

PODIZANJE DRUštVENOg StANDARDA lOKAlNE SREDINE
Uz Županiju, u primjeni modela javno-privatnog partnerstva u obrazovanju sudjeluju i jedinice lokalne samouprave. Gradovi i općine sudjeluju u osiguranju zemljišta za izgradnju škola, gdje je to potrebno, financiraju troškove izrade projektne dokumentacije s 50 posto sredstava, oslobađaju od plaćanja komunalnih doprinosa u procesu pribavljanja građevinske dozvole te plaćaju najam učioničkog i dvoranskog prostora u visini 20 posto iznosa. Pritom, za dvoranski prostor koji je iznad standarda, a izgradio se na zahtjev jedinice lokalne samouprave, plaćaju cijeli iznos. Takva snažna potpora modelu javno-privatnog partnerstva omogućava korištenje školskih i dvoranskih prostora nakon nastave te vikendom, za manifestacijske, rekreativne i druge potrebe udruga i mještana grada ili općine. Time se podiže društveni standard jedinice lokalne samouprave, a škola postaje središnje mjesto svih tih zbivanja.

193

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Autori ovog poglavlja su Danijel Ivanagić i Filko Cezner.

194

II. POGLAVLJE Ostvarenja

OBJEDINJENIM VOĐENJEM RAČUNA DO BOLJEG UPRAVLJANJA SREDSTVIMA
Cash pooling: financijski instrument koji nema negativnih učinaka
I veliki i mali narodi i države imaju specifične prednosti. Jedna od prednosti manjih sustava, kao što su veći hrvatski gradovi, sve županije pa i hrvatska država, jest mogućnost da se na području praćenja i upravljanja financijskim sredstvima implementiraju korporativni modeli kakav je i cash pooling, i to uz značajne pozitivne efekte. Model je posebno važan za županijsku razinu zbog nedovoljne definiranosti pozicije županija, niske razine proračuna i ovlasti. Sustavom objedinjenog vođenja računa (cash poolingom) kapitalizira se institucionalni utjecaj županija u školama, bolnicama i javnim tvrtkama, poslovanje čini transparentnijim, istovremeno ne zadirući u ovlasti.
Radimir Čačić

195

II. POGLAVLJE Ostvarenja

196

II. POGLAVLJE Ostvarenja

OSNOVNE ODREDNICE

ŠTO JE CASh POOLING?
Financijski izraz cash pooling dolazi iz engleskog rječnika; cash znači „gotovina“ ili „gotov novac“, dok pooling znači „udruživanje“. U stručnom financijskom rječniku u Hrvatskoj taj se pojam naziva „sustav objedinjenog vođenja računa“, a označava jednu od inovativnih metoda zbirnog vođenja računa više poslovnih pravnih subjekata, koja se realizira u okviru usluga bankarskog sektora. Budući da je izraz cash pooling globalno prihvaćen i uobičajen financijski termin, koristit će se i dalje u ovom tekstu. Cash pooling je financijski instrument, odnosno usluga koja omogućava da se pozitivna i negativna stanja na različitim poslovnim računima unutar iste banke sagledavaju kao jedan zbirni saldo. U okviru tog sustava, više računa jednog poslovnog subjekta ili grupe interesno povezanih pravnih osoba povezuje se u umreženu strukturu koja omogućava objedinjavanje stanja po računima unutar grupe.

OPćE zNAČAJkE I CILJEVI
Cash pooling je za poslovne subjekte posebno važan u procesima upravljanja novcem, koji obuhvaćaju aktivnosti vezane uz priljeve i odljeve novčanih sredstava s poslovnih računa, upravljanje tim poslovnim računima te upravljanje viškovima sredstava. Osnovni ciljevi cash poolinga su bolje upravljanje sredstvima te 
uobičajeni financijski termin – cash management.

197

II. POGLAVLJE Ostvarenja

učinkovitije financijsko poslovanje, uz istovremeno smanjenje kamatnih i drugih troškova. Pogodnosti cash poolinga za poslovne subjekte su: ◊ jednostavnije i uspješnije upravljanje likvidnošću, ◊ optimiziranje kamata, odnosno smanjenje kamatnih i transakcijskih troškova, ◊ transparentnost informacija, ◊ brže i bolje praćenje novčanih tokova uz jednostavniju administraciju. Time dolazi do povećanja učinkovitosti financijskog poslovanja te ostvarivanja ušteda. Pored dobitka u većoj transparentnosti, dodatna je prednost što se u okviru “grupe računa” negativna stanja na računima učinkovito pokrivaju sredstvima drugih računa s pozitivnim stanjem. Takvo objedinjeno vođenje računa olakšava upravljanje likvidnošću i optimizira kamatu koju banka plaća ili naplaćuje jer se obračunava na zbirni saldo. Kod povezivanja računa grupe poslovnih subjekata postoji mogućnost međusobnog ili tzv. internog financiranja uz internu kamatnu stopu, pri čemu određeni subjekti mogu, uz uštede, ostvarivati i veći kamatni prihod od redovite bankovne kamate. Cash pooling primjenjiv je i efikasan instrument za sve poslovne strukture koje se sastoje od više međusobno povezanih poslovnih subjekata. Pogodan je za skupine poslovno ili vlasnički povezanih pravnih osoba (trgovačka društva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove, itd.), ali i za pojedinačne poslovne subjekte koji imaju više računa i podračuna.

198

II. POGLAVLJE Ostvarenja

MODELI, kARAkTERISTIkE I UGOVARANJE CASh POOLINGA

MODELI CASh POOLINGA
Postoje dva osnovna modela cash poolinga, koji se u suštini razlikuju po tome dolazi li unutar sustava do stvarnog prijenosa sredstava s računa na račun ili ne. To su: ◊ stvarni (physical) pooling - stvarni transfer sredstava; ◊ obračunski (notional) pooling - objedinjavanje računa je samo fiktivno, bez stvarnog prijenosa novca, a kamata se obračunava na zbirni saldo.

Physical pooling ili stvarno objedinjavanje računa funkcionira na način da se pozitivna salda prebacuju na vodeći središnji račun odakle se transferiraju na račune u minusu. Kod ovog poolinga dolazi do stvarnog prijenosa novca s jednog na drugi račun. Ovu vrstu poolinga u Hrvatskoj najčešće koriste velike kompanije, odnosno poslovni sustavi koji imaju niz računa. Na taj način tvrtke efikasnije upravljaju svojom likvidnošću vršeći preraspodjelu sredstava po računima unutar grupe, u skladu s planovima i potrebama njihova poslovanja. Obračunski ili notional pooling je sustav kod kojeg ne dolazi do stvarnog transfera sredstava s računa na račun, već se stanja po računima u okviru pooling strukture samo obračunski objedinjavaju. Naime, salda po participirajućim računima ostaju neizmijenjena jer se novac ne transferira s računa na račun pojedinih pravnih osoba, nego se stanja po računima samo fiktivno povezuju na način da se negativna salda jednih računa pokrivaju pozitivnim saldima drugih računa, a na tako objedinjeno stanje se obračunava kamata. 

engl. “physical” - “fizički; stvaran”  naziva se još i „efektivni“ – engl. „effective pooling“  engl. „notional“ - „fiktivni; apstraktan ili zamišljen“

199

II. POGLAVLJE Ostvarenja

zAŠTO NOTIONAL POOLING ILI OBRAČUNSkO OBJEDINJAVANJE SREDSTAVA ?
Za povezivanje računa više pravnih osoba u sustav cash poolinga u Hrvatskoj optimalno rješenje je notional pooling ili obračunsko objedinjavanje računa, koje se provodi bez stvarnog transfera sredstava. Razlog tomu leži u hrvatskom poreznom sustavu; kada bi između poslovnih subjekata objedinjenih poolingom dolazilo do stvarnog transfera sredstava uz plaćanje određenih kamata, ostvareni prihod po tim kamatama ulazio bi u poreznu osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost (PDV). Jednostavnije rečeno, kada jedna pravna osoba posuđuje sredstva drugoj pravnoj osobi s određenim kamatama, na te kamate se u skladu s važećim propisima mora obračunavati i PDV. Iznimka od toga su banke i druge financijske institucije čije su usluge prema važećem Zakonu o porezu na dodanu vrijednost oslobođene plaćanja tog poreza. Uz plaćanje PDV-a, u slučaju stvarnog prijenosa novca s računa jedne pravne osobe na račun druge, članovi grupe bi još morali i knjigovodstveno pratiti dane i primljene pozajmice jer se radi o transferima novca između različitih poslovnih subjekata. Kod obračunskog ili notional poolinga nema stvarnog transfera sredstava između poslovnih subjekata pa se na tako ostvarenu kamatu PDV ne plaća. Model notional poolinga se stoga nameće kao oportuno i prihvatljivo rješenje za objedinjavanje poslovnih računa više različitih pravnih subjekata.

NAČIN fUNkCIONIRANJA NOTIONAL POOLINGA
U cash pooling mogu biti objedinjeni samo redoviti poslovni računi i podračuni pravnih subjekata preko kojih se obavlja kunski ili devizni platni promet; depozitni i kreditni računi u načelu ne mogu biti uključeni u pooling strukturu. Po svakom poslovnom računu u banci dnevno se obračunavaju kamate; na pozitivno stanje obračunava se tzv. pasivna kamata koju banka plaća korisniku računa, a na negativno tzv. aktivna kamata koju banka naplaćuje od pravnog subjekta, u skladu s odobrenim okvirnim kreditom ili dopuštenim prekoračenjem po računu. Za razliku od tog redovitog stanja, kod cash poolinga kamata se obračunava na zbirni saldo grupe računa, odnosno na objedinjeno sumarno stanje po svim računima (tablica 1). U skladu s međusobnim sporazumom članova poolinga te prema dogovoru s bankom, otvorena je mogućnost tzv. internog financiranja između subjekata skupine, uz plaćanje interne kamate. Visinu interne kamatne stope članovi poolinga dogovaraju sporazumno te se ona obično kreće negdje između pasivne i aktivne bankovne kamatne stope. Na taj način poslovni subjekti koji koriste okvirni kredit, odnosno imaju odobreno prekoračenje po računu, ostvaruju mogućnost pokrivanja negativnog stanja po svom računu s pozitivnim stanjima računa drugih članova grupe. Za to plaćaju manju, internu kamatu umjesto bankovne kamate ugovorene za okvirni kredit, čime ostvaruju određenu uštedu. Kamata za okvirni kredit na sredstva banke plaća se samo ako sredstva iz poolinga nisu dostatna

200

II. POGLAVLJE Ostvarenja

za podmirivanje ukupnog negativnog salda u okviru skupine te se za pokrivanje tog minusa angažiraju dodatna sredstva banke. Istovremeno, poslovni subjekti s pozitivnim stanjem po računu ostvaruju internu kamatu na svoja sredstva kojima su pokrili negativno stanje druge pravne osobe, koja je viša od redovite kamate koju daje banka. U konačnici to rezultira manjim kamatnim rashodima za subjekte s negativnim stanjem računa te većim kamatnim prihodima za one s pozitivnim saldom. Mogućnost fiktivnog međusobnog financiranja članova poolinga minimalizira potrebu direktnog zaduživanja kroz okvirni kredit banke. Naime, banka u suštini nema troškova kapitala koji bi teretili takvo interno pokrivanje negativnog stanja po računu, izuzev u situaciji kada je ukupni negativni saldo veći od pozitivnog te za pokrivanje tog minusa treba angažirati bankovna sredstva. S obzirom na to da se na prvi pogled čini da cash poolingom banka gubi dio zarade na kamati, postavlja se pitanje njezina interesa. Naime, banka možda ostvaruje nešto manji kamatni prihod, ali, s druge strane, dobiva te poslovne subjekte kao svoje stalne klijente te njihov cjelokupni platni promet, naknade i depozite. Uz to, ima otvorene mogućnosti plasmana svih ostalih bankovnih proizvoda i usluga tim pravnim osobama, kao i njihovim zaposlenicima. Cash poolingom banka u osnovi proširuje poslovnu suradnju sa svojim postojećim i novim klijentima, ostvarujući tako preduvjete za dugoročan partnerski odnos i jačajući svoju poziciju na vrlo konkurentnom bankarskom tržištu.

kOMPARATIVNI PRIkAz OBRAČUNA kAMATA BEz I Uz CASh POOLING
PRIMJER A – obračun bez internog financiranja U tablici 1 prikazan je jednostavan primjer komparacije obračuna kamate bez objedinjenog vođenja računa i uz objedinjeno vođenje računa (obračunsko) ili notional pooling. Pooling je ovdje vrlo pojednostavljen, bez tzv. internog financiranja uz internu kamatu. Grupa se sastoji od tri računa tri različita poslovna subjekta, A, B i C. Kamatne stope su okvirne i uzete samo za primjer u cilju komparativnog prikaza, a kamata je obračunata na dnevnoj osnovi (365 dana u godini).
Komentar tablice 1 Vidljivo je da se kod obračunskog ili notional poolinga kamata obračunava na zbirni saldo po svim računima u okviru grupe. U konkretnom primjeru vidljivo je da skupina s cash poolingom ostvaruje dnevni kamatni prihod u iznosu od 31 kune. Za razliku od toga, bez objedinjenog vođenja računa se svakom subjektu pojedinačno obračunava kamata prema stanju na njegovom računu. U konkretnom primjeru, za potpuno isto stanje po računima, ali bez cash poolinga, sumarni dnevni kamatni trošak iznosi 565 kuna. Zbirno promatrano, proizlazi ne samo da je kamatni trošak veći bez cash poolinga, nego štoviše, da se kod objedinjenog vođenja računa u slučaju pozitivnog salda ostvaruje kamatni prihod, a ne rashod.

201

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Kamatne stope Pasivna - 0,75% godišnje (koju banka daje na pozitivno stanje po viđenju) Aktivna - 8,00% godišnje (koju banka zaračunava na negativni saldo po okvirnom kreditu) Iznosi u kunama Tablica 1

Bez objedinjenog vođenja
Račun / Poslovni subjekt Račun 1 Poslovni subjekt A Račun 2 Poslovni subjekt B Račun 3 Poslovni subjekt C Ukupno trošak kamata - 565 4.500.000 92 Stanje računa Kamata

Uz objedinjeno vođenje - Cash pooling
Račun / Poslovni subjekt Račun 1 Poslovni subjekt A Račun 2 Poslovni subjekt B Račun 3 Poslovni subjekt C Ukupno na razini grupe 1.500.000 31 4.500.000 Stanje računa Kamata

-1.000.000

- 219

-1.000.000

-

-2.000.000

- 438

-2.000.000

-

PRIMJER B - obračun s internim financiranjem Prikazana je komparacija obračuna kamata sa i bez notional poolinga. Kamata je kalkulirana na godišnjoj razini, a po potrebi se može svesti i na dnevnu osnovu tako da se podijeli s 365 (dani u godini). Notional pooling je kalkuliran uz primjenu međusobnog, tj. (internog) financiranja po internoj kamatnoj stopi koju članovi poolinga dogovaraju sporazumno između sebe. U tablicama 2a i 2b prikazani su primjeri pozitivnog i negativnog godišnjeg stanja. Skupina se sastoji od tri poslovna subjekta, A, B i C, koji imaju svoje račune unutar poolinga, a u koloni „stanje“ prikazano je prosječno godišnje stanje njihova računa. Kamatne stope uzete za kalkulaciju su okvirne i služe samo za komparativni prikaz.

202

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Kamatne stope Pasivna - 0,75% godišnje (koju banka daje na pozitivno stanje po viđenju) Aktivna - 8,00% godišnje (koju banka zaračunava na negativni saldo po okvirnom kreditu) Interna - 4,00% godišnje (koju su za interno financiranje međusobno dogovorili članovi grupe) Tablica 2a Pozitivno stanje na razini skupine (poola)

Račun Stanje

Distribucija stanja

Iznos kamata Odobreno
za (5) (9) 40,000 80,000 -120,000 3,000,000 3,000,000 -120,000 120,000 22,500 za (6) (10) 7,500 15,000

Ukupno kamata Cash pooling
DA (11) 47,500 95,000 -120,000 22,500 NE (12) 15,000 30,000 -240,000 -195,000

(subjekt) (godišnje) Negativna stanja Pozitivna stanja Terećeno
pokriveno (1) A B C Ukup. (2) 2,000,000 4,000,000 -3,000,000 3,000,000 (3) 0 0 -3,000,000 -3,000,000 nepokriveno za pokriće slobodna (4) (5) (6) za (3) (7) za (4) (8)

1,000,000 1,000,000 2,000,000 2,000,000

Tablica 2b. Negativno stanje na razini skupine (poola)

Račun

Stanje

Distribucija stanja

Iznos kamata Odobreno
za (5) (9) 40,000 120,000 -160,000 -160,000 -80,000 -80,000 160,000 0 za (6) (10) 0 0

Ukupno kamata Cash pooling
DA (11) 40,000 120,000 -240,000 -80,000 NE (12) 7,500 22,500 -400,000 -370,000

(subjekt) (godišnje) Negativna stanja Pozitivna stanja Terećeno
nepokrivepokriveno no za pokriće slobodna za (3) (1) A B C Ukupno (2) 1,000,000 3,000,000 (3) 0 0 (4) (5) (6) (7) 1,000,000 0 3,000,000 0 za (4) (8)

-5,000,000 -4,000,000 -1,000,000 -1,000,000 -4,000,000 -1,000,000 4,000,000 0

Komentar tablica 2a i 2b Opširniji komentar tablica nije potreban. U zadnje dvije desne kolone vidljiva je kamatna razlika na razini skupine s cash poolingom i bez njega. Brojke pokazuju da je kamatni prihod za subjekte A i B u varijanti cash poolinga višestruko veći nego izvan njega. Uz to, vidljivo je da je unutar poolinga kamatni rashod za poslovni subjekt C značajno manji nego da je negativno stanje po njegovom računu pokriveno u cijelosti okvirnim kreditom banke.

203

II. POGLAVLJE Ostvarenja

kARAkTERISTIkE I POGODNOSTI CASh POOLINGA
Na današnjem globalnom financijskom tržištu pojedine banke mogu imati različito strukturirane forme objedinjavanja računa u sustavu cash poolinga, ovisno o raznim specifičnostima. No, u pravilu im je svima zajedničko da subjekti u okviru poolinga ostvaruju određene kamatne bonuse, ali i druge prednosti. Jedna od temeljnih postavki cash poolinga je da subjekti u poolu ne gube autonomnost, već i dalje slobodno i potpuno samostalno raspolažu svojim sredstvima. Glavna prednost za članove cash poolinga, i prije nego što je u stvarnosti realiziran, jest to što skupina međusobno povezanih poslovnih subjekata prema banci u pravilu nastupa s pozicije velikog klijenta. Time se u pregovorima s bankom oko modaliteta suradnje i načina korištenja bankovnih usluga i proizvoda mogu ostvariti znatno povoljniji uvjeti nego da svaki od tih subjekata nastupa samostalno. Poslovanje cash poolingom osigurava uvjete za efikasno upravljanje novčanim sredstvima, bolje planiranje i veću učinkovitost te, uz promptnu alokaciju sredstava, bolje i uspješnije upravljanje likvidnošću, pri čemu se postižu i značajne uštede. Tim instrumentom pojednostavljuje se upravljanje financijskim poslovanjem, a trenutačne informacije o svim računima omogućavaju veću transparentnost i kontrolu u poslovnim procesima. S otvorenom mogućnošću internog financiranja, svi poslovni subjekti unutar cash poolinga ostvaruju dodatnu kamatnu pogodnost. Pozitivna razlika kamatnog prihoda na razini grupe može se upućivati na jedan glavni račun ili se može alocirati proporcionalno po participirajućim računima, prema dogovoru članova. Kamatne pogodnosti u objedinjenom vođenju računa te snižavanje troškova financijskog poslovanja, zajedno s ostalim komparativnim prednostima, jaki su argumenti za primjenu cash poolinga u odgovornom i učinkovitom financijskom poslovanju pravnih subjekata. U pogledu operativnih pogodnosti za pojedine članove skupine, poslovni subjekti imaju na raspolaganju mogućnost unaprijed definiranog načina upravljanja dnevnom likvidnošću što rezultira optimalizacijom njihove dnevne likvidne pozicije. Svaki član ima uvid u stanje svog računa u realnom vremenu, dok svoje redovite dnevne izvode o prometima po računu dobiva preko kanala te u formatu prema vlastitom odabiru, sukladno dogovoru s bankom. Kod osnivanja cash poolinga, poslovni subjekti određuju glavnog člana, odnosno središnji obračunski račun skupine (master account). Taj glavni član, pored pogodnosti koje imaju ostali članovi, ima i dodatnu mogućnost uvida u trenutačno stanje po svim računima skupine te mogućnost dnevne rekapitulacije stanja računa svih subjekata u okviru pooling strukture. Uz to, dobiva i kamatni list za skupinu te uvid u kamatne listove za sve račune članova. Sve te mogućnosti mogu koristiti i ostali članovi poola ukoliko je o tome postignut međusobni sporazum. Neke banke u okviru usluge cash poolinga već nude potencijalnim klijentima i nove dodatne pogodnosti u obliku kamatnih premija, odnosno tzv. step-up kamate, koje na dnevnoj osnovi, ovisno o visini sredstava na računima, za svakoga pojedinog člana kao klijenta banke donose veće prinose od standardnih kamatnih stopa.

204

II. POGLAVLJE Ostvarenja

UGOVARANJE CASh POOLINGA
Cash pooling realizira se sklapanjem ugovora s poslovnom bankom; poslovni subjekti koji se odluče za njegovu implementaciju sve pojedinosti procesa dogovaraju s bankom. Za uspješnu provedbu nužno je da svi potencijalni članovi načelno definiraju osnovne uvjete poolinga. To se odnosi na određivanje glavnog računa, način internog financiranja i dogovaranja interne kamate, način izvještavanja te druge pojedinosti. Pri definiraju parametara cash poolinga treba koristiti ekspertno znanje financijskih i bankarskih stručnjaka te uvažavati mogućnosti bankovnog sustava. Bankovni uvjeti (visina kamata, naknade i cijena usluge) definiraju se u neposrednim pregovorima s bankom. Iskustva pokazuju da se, nastupajući kao veliki klijent, može znatno utjecati na povećanje pasivne kamatne stope, premijske kamate na dnevno stanje računa, smanjenje troškova platnog prometa i druge naknade banke. Članovi poola s bankom sklapaju komisioni ugovor o objedinjenom vođenju računa - cash poolingu, koji sadrži detaljne uvjete korištenja bankovnih usluga. Ovim ugovorom reguliraju se međusobna prava i obaveze u provedbi cash poolinga, a ugovor potpisuju svi članovi poola s jedne te banka s druge strane. Uz to, s bankom se sklapa ugovor o okvirnom kreditu, odnosno dopuštenom prekoračenju po računu, koji je posebno važan za poslovne subjekte koji mogu imati problema s likvidnošću. Mogući su i pojedinačni naknadni zahtjevi članova u tom smislu, ali obično uz prethodnu suglasnost ostalih članova skupine ili glavnog člana, u skladu s uvjetima navedenima u komisionom ugovoru. Ugovor o kratkoročnom kreditu potpisuje pojedinačno svaki član poola i banka.

205

II. POGLAVLJE Ostvarenja

CASh POOLING I JAVNI SEkTOR

Javni sektor obuhvaća niz pravnih osoba koje su direktno ili indirektno vezane uz javni interes. Na lokalnoj razini javni sektor uključuje korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno županije, gradove i općine te ustanove iz njihove nadležnosti. Javni sektor na lokalnoj razini obuhvaća i niz izvanproračunskih korisnika, koje čine komunalna i druga trgovačka društva te ostale pravne osobe kojima upravlja lokalna ili regionalna vlast. Usmjeravanje i nadziranje poslovanja pravnih osoba u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave jedna je od obveza lokalne vlasti. Za javni sektor posebno je važno da bude efikasan, racionalan i transparentan servis građana koji financiraju i koriste usluge tog sektora. Konačna odgovornost učinkovitog funkcioniranja javnog sektora na lokalnoj razini je na jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a izgradnja efikasne financijske infrastrukture u tom sektoru trebala bi biti cilj svake moderne i učinkovite izvršne vlasti. Obračunski cash pooling je naročito pogodan financijski instrument za javni sektor na razini županija, općina i gradova. Sagledavajući način njegova funkcioniranja te učinkovitost i transparentnost informacija, nesumnjivo je da taj sustav na određeni način predstavlja vrstu centralne riznice. Naime, on jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz jeftinije i učinkovitije financijsko poslovanje, osigurava i konstantan uvid u stanje poslovnih računa svojih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Time se otvara mogućnost za potpuni nadzor i kontrolu kretanja novčanih tokova financijskog poslovanja tih subjekata javnog sektora te za efikasnije planiranje, kao i promptne reakcije lokalnih vlasti u slučaju potrebe. Objedinjenim načinom vođenja računa svi subjekti javnog sektora uključeni u pooling strukturu zadržavaju sva prava i autonomnost upravljanja sredstvima, ostvarujući novu dobit bez dodatnog rizika. Time se ostvaruju preduvjeti efikasnijeg i racionalnijeg upravljanja sredstvima poreznih obveznika, stvarajući tako dodatne koristi i vrijednosti za ulaganje i boljitak zajednice.

206

II. POGLAVLJE Ostvarenja

ISkUSTVO VARAŽDINSkE ŽUPANIJE

Varaždinska županija prva je od svih jedinica lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj započela ovaj inovativni projekt. Početkom 2006. godine u okviru dvije poslovne banke formirana su dva poola subjekata javnog sektora. U jedan su uključeni proračunski računi Županije, svih gradova te desetak općina na području Varaždinske županije. U drugom poolu objedinjeni su poslovni računi javnih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Županije, što uključuje 53 pravna subjekta. Poolingom ustanova i javnih poduzeća omogućen je efikasan nadzor i stalna kontrola svih prometa po računima korisnika županijskog proračuna i trgovačkih društava u vlasništvu Županije. Praksa iz 2006. godine pokazuje da se prosječno dnevno stanje svih objedinjenih proračunskih računa u okviru proračunskog poolinga (Županija, gradovi i općine) kreće na pozitivnoj razini od oko 30 do 35 milijuna kuna dnevno. U drugom poolu županijskih javnih ustanova i trgovačkih društava, ukupni dnevni saldo po računima u istoj se godini kretao u rasponu između 5 i 12 milijuna kuna. Nesporno se pokazalo da je pooling svim korisnicima sustava omogućio značajne uštede i efikasnije financijsko poslovanje. Podaci govore da će proračunima jedinica lokalne i područne samouprave primjena poolinga donijeti direktnu godišnju korist veću od 2,3 milijuna kuna. Uštede proizašle iz uvođenja objedinjenog vođenja računa u poslovni sustav županijskih ustanova i poduzeća na godišnjoj razini iznose ukupno oko 1,2 milijuna kuna. Uz te jasno vidljive novčane uštede, evidentne su i indirektne koristi proizašle iz boljeg i efikasnijeg financijskog poslovanja tih javnih službi i pravnih osoba javnog sektora.

207

II. POGLAVLJE Ostvarenja

UMJESTO zAkLJUČkA

Nakon Varaždinske županije, do travnja 2007. godine cash pooling je u svoj sustav poslovanja uvelo nekoliko gradova, primjerice, Varaždin, Osijek, Makarska, Duga Resa i dr., dok se jedan broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave priprema za njegovo uvođenje. Postupno prepoznavajući kvalitete cash poolinga, treba očekivati da će županije, gradovi i općine sve više implementirati taj financijski instrument, u cilju suvremenog i efikasnog upravljanja svojim financijskim poslovanjem. Bankama preostaje da prepoznaju taj potencijal i priliku te tu financijsku uslugu aktivno prezentiraju i promptno ponude potencijalnim klijentima javnog sektora, kako ih tržišna konkurencija ne bi preduhitrila. Bankarski sektor morat će u budućnosti konstantno biti u tijeku novih saznanja i prakse kako bi inovativna rješenja za upravljanje tokovima novca primijenio na korist svojih klijenata. Neke poslovne banke koje u svojoj ponudi imaju cash pooling, tu uslugu, ne bez razloga, prezentiraju i promoviraju kao „financijski instrument koji nema negativnih učinaka“.

208

II. POGLAVLJE Ostvarenja

209

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Autori ovog poglavlja su Dragutin Vincek i Miljenko Ernoić.

210

II. POGLAVLJE Ostvarenja

KAKO POVEĆATI PROIZVODNJU MESA I MLIJEKA?
Milko-VŽ

Vlada koja uočava problem reda veličine hrvatske poljoprivrede te posebice hrvatskog stočarstva i pri tome zacrtava cilj kakav je 1200 farma u četiri godine bez osmišljavanja i realizacije sustava mjera, dvostruko je štetna. Takva vlada otvara prostor lažnim nadama i onemogućuje svaki stvarni pomak. Ovdje prezentiran konkretni primjer operativnog programa u realizaciji pokazuje što stvarno treba učiniti da bi se 1200 farma realiziralo i tržišno potvrdilo u četiri, a ne 14 ili 24 godine.
Radimir Čačić

211

II. POGLAVLJE Ostvarenja

212

II. POGLAVLJE Ostvarenja

UVOD

Kada se govori o visokom društvenom standardu pojedine zemlje i zadovoljstvu njezinih stanovnika, vrlo važan čimbenik je kvalitetno organizirana i jasno određena poljoprivredna proizvodnja s točno određenim odnosima svih sudionika u procesu proizvodnje. Ukoliko se na kvalitetan način riješi pitanje jeftine, ali zdrave prehrane stanovnika, društvo u cjelini postaje bogatije (jeftina hrana dostupna svima – veća potrošnja, a dio stanovništva ostvaruje dohodak u vlastitoj proizvodnji u obitelji). Osim toga, samodostatnost u proizvodnji hrane podiže stupanj neovisnosti u međunarodnim integracijama te gospodarski i strateški jača svaku zemlju. U većini poljoprivredno razvijenih zemalja u Europi stočarstvo čini više od 60 posto bruto prihoda poljoprivrede. Primjeri su Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Austrija, u kojima stočarstvo u ukupnom bruto prihodu poljoprivrede sudjeluje s više od 65 posto. Unutar stočarstva pak najveći udio u bruto prihodu zauzima govedarstvo, i to u pravilu s više od 50 posto. Govedarska proizvodnja najučinkovitije pretvara manje vrijedne poljoprivredne sirovine (travu, kukuruz) u visokovrijedne prehrambene proizvode (mlijeko i meso). Prema tome, govedarstvo, odnosno uzgoj krava, predstavlja temelj dohodovnosti poljoprivrede neke zemlje. U Hrvatskoj je situacija, nažalost, prilično nesređena i nepovoljna u odnosu na ratarsku i stočarsku proizvodnju; još uvijek smo zemlja s velikim tržišnim viškovima pšenice i nesređenim tržištem mesa i mlijeka, odnosno hrane uopće. Udio stočarske proizvodnje je otprilike 40 posto i pokazatelj je niskog stupnja razvijenosti poljoprivredne proizvodnje. Iako govedarstvo ima najveći udio u stočarskoj proizvodnji, zbog ukupno slabo razvijene stočarske djelatnosti i ono je nerazvijeno i nedostatno. S današnjih 230.000 krava pokrivamo tek oko 70 posto vlastitih potreba za mesom i mlijekom. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja, usprkos pogodnim uvjetima, ne proizvodi dovoljno mlijeka za svoje potrebe. Strateški cilj u proizvodnji mlijeka mora biti bolje iskorištavanje postojećih resursa za ostvarenje proizvodnje dostatne za domaće tržište. Prilikom osmišljavanja modela govedarske proizvodnje treba

213

II. POGLAVLJE Ostvarenja

voditi računa o optimalnom korištenju svih postojećih resursa (zemljišta, radne snage, genetskih kapaciteta životinja, kapitala). Pritom prvo mjesto zauzima poljoprivredno zemljište jer je općepoznato da dohodovnost u proizvodnji mlijeka isključivo ovisi o mogućnostima proizvodnje potrebne stočne hrane. Bez ispunjavanja ovog uvjeta mliječna farma ne može biti dohodovna i ne isplati se uopće pristupati bilo kakvom povećanju broja mliječnih krava.

214

II. POGLAVLJE Ostvarenja

DOSADAŠNJI NAČIN POTICANJA GOVEDARSTVA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Varaždinska županija više od desetak godina provodi program kojim se potiče razvoj govedarstva. Program je u tom vremenu doživio više izmjena i dopuna kojima je unapređivan uzgoj goveda na varaždinskom području. Od 2002. godine provodi se Program poticanja razvoja proizvodnje mlijeka i mesa u govedarstvu na području Varaždinske županije, koji je donijela Županijska skupština Varaždinske županije (Klasa: 320-01/02-01/4, Ur. broj: 2186/1-01-02-1, od 27. 3. 2002.). Ovim programom potiče se uzgoj rasplodnih junica s izravnom novčanom potporom od tisuću kuna po svakoj registriranoj rasplodnoj junici pod uzgojno-selekcijskim radom. Na taj način se godišnje potiče uzgoj oko 950 junica (tablica 1). Cilj Programa poticanja razvoja proizvodnje mlijeka i mesa u govedarstvu na području Varaždinske županije je motivacija uzgajivača s manjim brojem krava da povećaju svoja stada te da se veći uzgajivači opredijele za daljnji razvoj proizvodnje mlijeka na svom gospodarstvu. Jedan od ciljeva je i unapređenje govedarstva junicama koje se osjemenjuju s poznatim pozitivno testiranim bikom, prema Uzgojnom programu u govedarstvu Hrvatske. Jednako tako, proizvodnja goveđeg mesa jedan je od prioritetnih ciljeva. S obzirom na pasminsku strukturu, Varaždinska županija ima sve prednosti za proizvodnju kvalitetnog junećeg mesa, što je u ne tako davnoj prošlosti bio prepoznatljiv proizvod tih krajeva Hrvatske. Tijekom 2003. godine započet je projekt osnivanja marketinške zadruge za proizvodnju mlade junetine tržišne marke „Zagorje beef“. Cilj ovog projekta je uspostava sustava kontrole i praćenja proizvoda od rođenja životinje, tova, klanja i prerade do ponude potrošaču, čime se nedvojbeno dokazuje porijeklo mesa te utvrđuje njegova kvaliteta. Ujedno se zaštićuje tradicionalni menadžment proizvodnje junećeg mesa i nudi se tržištu kao poseban proizvod visoke zdravstvene sigurnosti i prehrambene kakvoće.

215

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 1 Poticanje uzgoja junica pod selekcijskim obuhvatom od 1999. do 2005. godine

Godina 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. UKUPNO

Broj junica 895 876 1299 916 827 1040 978 6.831

Iznos 895.000,00 876.000,00 1.299.000,00 916.000,00 827.000,00 1.040.000,00 978.000,00 6.831.000,00

Grafikon 1 Kretanje veličine stada od 2001. do 2005. godine u Varaždinskoj županiji

UZGAJATELJ

VELIČINA STADA (kom)

216

II. POGLAVLJE Ostvarenja

ANALIZA STANJA

BROJNO STANJE KRAVA I VELIČINA STADA
Proizvodnja mlijeka i mesa u govedarstvu u Varaždinskoj županiji odvija se gotovo isključivo na obiteljskim farmama (više od 90 posto), koje su uglavnom usitnjene. Veličina obiteljske farme pod selekcijskim obuhvatom u Varaždinskoj županiji iznosi 5.3 krave. Ovo je izrazito mali broj ako znamo da se pod selekcijskim obuhvatom uglavnom nalaze veće farme te to znači da je taj broj na široj populaciji krava u Županiji još niži. Na području Varaždinske županije 2005. godine registrirano je 38 obiteljskih farma za uzgoj mliječnih krava s više od 15 krava, dok je prosjek 19 krava. U strukturi farma koje se nalaze pod selekcijskim obuhvatom prisutan je trend gašenja farma koje drže 1 do 3 krave, a neznatno se pojavljuju gospodarstva s većim brojem životinja u stadu (grafikon 1). Kako su uzgajivači na tržištu prepušteni sami sebi, prilikom donošenja odluka o povećanju stada kod većine uzgajivača prisutan je veliki oprez. Ako usporedimo podatke Varaždinske županije s podacima Hrvatske, vidimo da se broj krava (gledajući razdoblje od 1993. do 2005. godine) na razini Hrvatske smanjio za 10.364, a na razini Varaždinske županije za 11.008 krava (tablica 2).

217

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 2 Kretanje brojnog stanja krava u RH i Varaždinskoj županiji

Godina

Broj krava u RH
241.997 233.477 230.650 228.014 214.666 219.782 224.078 223.954 229.042 231.633

Broj krava u Vž. žup.
19.257 17.207 14.218 14.910 13.028 14.060 15.916 14.021 11.178 8.249

% udio

Broj krava pod selekcijom
1.364 2.589 4.436 4.947 5.241 5.980 5.813 6.161 6.581 6.015

% udio

1993. 1996. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

7.96 7.37 6.16 6.54 6.07 6.40 7.10 6.26 4.88 3.56

7.1 15.1 31.2 33.2 40.2 42.5 36.5 43.9 58.9 72.9

PASMINSKA STRUKTURA KRAVA I PROIZVODNJA MLIJEKA
Prema pasminskom sastavu Hrvatska je najsličnija Austriji, Bavarskoj i Sloveniji. U pasminskoj strukturi zastupljene su dvije pasmine: simentalska (kombinirana pasmina mlijeko-meso) i holstein-friesian (mliječna pasmina). Po zastupljenosti dominira simentalska pasmina s udjelom od otprilike 90 posto. Trenutačna razina proizvodnje mlijeka nije zadovoljavajuća; genetski potencijal nije iskorišten te se na širokoj populaciji krava koristi ispod mogućnosti (tablica 3). Proizvodnja mlijeka kod simentalskih i holstein pasmina krava je prema količini mlijeka iznad prosjeka Hrvatske, zajedno s postotkom mliječne masti. Sadašnja razina proizvodnje mlijeka kontrolirane populacije krava pokazuje da je genetski potencijal kod simentalske pasmine iskorišten oko 70 posto, a kod holstein pasmine oko 60 posto. Također, treba spomenuti da bi proizvodnja po kravi bila mnogo veća da suša iz 2003. godine nije utjecala na ukupan menadžment gospodarstva (grafikon 2). Kao što se može vidjeti, strpljivim uzgojno-selekcijskim radom godinama se podizala proizvodnja po kravi, međutim, utjecaji okoline su uvjetovali pad proizvodnje vidljiv u zadnje dvije godine. No, ohrabruje činjenica da se kod simentalca, najzastupljenije pasmine, proizvodnja ponovno povećava. Prema podacima o poticanju proizvodnje mlijeka, u Varaždinskoj županiji je tijekom 2005. godine predano u otkup 26.758.492 litara kravljeg mlijeka. Ako uzmemo u obzir da je 2005. godine evidentirano oko 2.800 gospodarstava koja proizvode i prodaju mlijeko, tada je prodaja mlijeka po gospodarstvu te godine iznosila oko 9.560 litara.

218

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 3 Usporedba kontrole mliječnosti Varaždinske županije i RH u 2005. godini

REZULTATI KONTROLE MLIJEČNOSTI PASMINA
Hrvatska kg mlijeka % m.m. Varaždinska županija kg mlijeka % m.m.

% prot. 3.37

% prot. 3.42

Simentalac

4.425

4.08

4.557

4.21

HF

5.562

4.07

3.26

5.691

4.11

3.24

Grafikon 2 Proizvodnja po kravi kroz godine

PROIZVODNJA MLIJEKA

219

II. POGLAVLJE Ostvarenja

DOBRE I LOŠE STRANE TRENUTAČNOG STANJA UZGOJA GOVEDA U ŽUPANIJI
Varaždinska županija posjeduje niz komparativnih prednosti u odnosu na druge županije, koje se očituju u sljedećem: ◊ blizina Zagreba, najvećeg tržišta u Hrvatskoj, ◊ prirodne pogodnosti za stočarsku proizvodnju - 20.500 ha livada i pašnjaka, ◊ dobro razvijena prerađivačko-prehrambena industrija (mlijeko i meso), ◊ mali udio državnog zemljišta – od 73.331 ha poljoprivrednog zemljišta, 68.319 ha je u vlasništvu obiteljskih gospodarstava, a 5.012 ha u državnom vlasništvu, ◊ duga tradicija uzgoja i selekcije goveda (prve udruge uzgajivača datiraju od 1907. godine). Nažalost, sadašnje stanje u stočarstvu Varaždinske županije prati i cijeli niz nepovoljnih čimbenika koji otežavaju razvoj te djelatnosti. Nabrojat ćemo samo najvažnije: ◊ mala i usitnjena obiteljska gospodarstva (prosječno oko 2 ha, više od 15 parcela po gospodarstvu), ◊ vrlo skupa i pogrešna tehnologija uzgoja domaćih životinja, što ima posljedicu lošeg menadžmenta na farmama, ◊ nedovoljna educiranost stočara za primjenu suvremenijih i jeftinijih tehnologija, ◊ nedostatne i nedovoljno funkcionalno organizirane vladine institucije koje pružaju potporu razvoju i radu obiteljskih gospodarstava, ◊ neorganiziranost stočara unutar interesnih (udruge uzgajivača) i profitabilnih (zadruge) asocijacija, ◊ nezainteresiranost poslovnih banaka za kreditna ulaganja u tu djelatnost, ◊ nepovoljna dobna struktura stočara – staračka gospodarstva, ◊ kriteriji mljekara, diskriminacija u plaćanju otkupljenog mlijeka, osiguravanje laktofriza, ◊ skupa dokumentacija i spora birokracija za ishođenje kreditnih linija za adaptaciju ili izgradnju novih staja, ◊ prostorni planovi općina i gradova.

220

II. POGLAVLJE Ostvarenja

PROGRAM PROIZVODNJE MLIJEKA I MESA – MILKO-VŽ

SVRhA I CILJ PROGRAMA
Da bi se povećala proizvodnja mlijeka na gospodarstvima u Varaždinskoj županiji, potreban je znatan kapital. Bude li povećanje gospodarstava ovisilo o financijskom uspjehu samih gospodarstava i o vlastitu investiranju, proizvodnja mlijeka će uz sadašnje uvjete još više padati zbog niske proizvodnosti i gospodarske nedjelotvornosti. Dok je državna politika neučinkovita, ne može se očekivati djelovanje gospodarskih zakonitosti koje će poticati povećanje gospodarstava i naglo povećanje proizvodnje mlijeka po kravi. Iako ima sve prirodne prednosti, kao i poznatu, dugu tradiciju u govedarstvu, Varaždinska županija bilježi pad ukupnog broja krava od početka devedesetih godina prošlog stoljeća uz određena kolebanja sve do danas. Uz to, u sadašnjoj nepovoljnoj strukturi stada neophodno je mogućnost za održivost dati i malim farmama te ih poticati na držanje minimalno 10 simentalskih Kako je sadašnja veličina stada i poljoprivrednog zemljišta izrazito loša, potrebno je provesti postupno povećanje i okrupnjavanje obiteljskih farma. Cilj programa Milko-VŽ je zaustavljanje daljnjeg pada broja krava i povećanje proizvodnje mlijeka, održavanje krajobraza, ostvarivanje dodatnog izvora prihoda u domaćinstvima i zadržavanje ljudi u ruralnim područjima.

krava, s razinom prodaje mlijeka od 4.000 litara naviše. Na taj način omogućila bi se povoljna pasminska struktura i povećala proizvodnja kvalitetnog junećeg mesa. Gubitak krava u proizvodnji mlijeka može se donekle, ali ne u potpunosti, kompenzirati

221

II. POGLAVLJE Ostvarenja

povećanom proizvodnjom po kravi. Gubitak teladi, odnosno proizvodnja goveđeg i junećeg mesa isključivo je određena brojem krava, pasminskom strukturom i plodnošću.

KRITERIJI POTICANJA PROGRAMA
Varaždinska županija odredila je sljedeće kriterije: ◊ nositelji stočarske proizvodnje u županiji su obiteljska gospodarstva, odnosno obiteljske farme; ◊ naglasak na iskorištavanju ekstenzivnih sustava proizvodnje (na pašnjacima), ◊ veća pažnja posvetit će se institucionalnoj potpori obiteljskim gospodarstvima, zadržavanju ljudi u ruralnim područjima te prirodnom održavanju krajobraza.

PROVOđENJE PROGRAMA
U tablici 4 navedene su mjere i projekti te njihov vremenski plan provedbe u intervalu između 7. mjeseca 2006. i 2008. godine.

Tablica 4 Pregled projekata i mjera u sklopu programa i vremenski plan provedbe

Projekt/mjera
4.1. Proizvodnja mlijeka kao osnovna djelatnost 4.1.1. Katalog idejnih rješenja farmi 4.1.2. Ishođenje projektne dokumentacije 4.1.3. Izmjene i dopune prostornih planova općina i gradova 4.2. Proizvodnja mlijeka kao dopunska djelatnost 4.2.1. Nabava laktofriza 4.2.2. Školsko mlijeko 4.2.3. Mini mljekara 4.2.4. Plasman proizvoda na tržište 4.2.5. Garancijska agencija Varaždinske županije

Vremenski plan provedbe
Prema potrebi Prema potrebi Konstantno

Prema potrebi Konstantno Prema potrebi Konstantno Konstantno

222

II. POGLAVLJE Ostvarenja

PROIZVODNJA MLIJEKA KAO OSNOVNA DJELATNOST

KATALOG IDEJNIh RJEŠENJA fARMA
Potrebno je izraditi pregledan katalog farma za proizvodnju mlijeka i mesa namijenjen obiteljskim gospodarstvima te ponuditi cjelovito rješenje za izgradnju farme. Na taj će se način sadašnjim i budućim potencijalnim proizvođačima omogućiti lakši pristup gotovim idejnim rješenjima obiteljskih farma i omogućiti im donošenje pravilne odluke pri izboru modela i veličine farme. Prilikom osmišljavanja idejnih projekata za izgradnju ili adaptaciju objekata za držanje mliječnih krava treba voditi računa o sljedećem: ◊ objekti moraju biti izgrađeni i opremljeni tako da se životinje drže na što prirodniji način. Pri tome treba voditi računa o osiguravanju uvjeta u kojima životinje nisu izložene stresovima; ◊ treba graditi što jeftinije objekte, a kapital ulagati u opremu koja mora biti funkcionalna i osigurati visoku produktivnost rada; ◊ unutrašnje uređenje objekta mora osigurati logičan tijek svih dnevnih operacija, a da pri tome ne remeti normalno ponašanje životinja. Najbolji je slobodan način držanja goveda s pojedinačnim boksovima za ležanje ili zajedničkim prostorom za ležanje na dubokoj ili potiskivanoj stelji. Na svim novijim farmama (sagrađenim u posljednjih 10 godina) krave se drže slobodno; Njemačka danas ima 25 tisuća takvih farma, a tamošnji stručnjaci preporučuju svim uzgajateljima adaptaciju starih objekata u staje sa slobodnim načinom držanja. Temeljne karakteristike tih farma su: ◊ specijalizacija za proizvodnju mlijeka, s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i automatizacijom, tamo gdje je to moguće i isplativo; ◊ simentalaska pasmina s ostvarenom godišnjom proizvodnjom od 5500 do 6500 litara mlijeka; holstein-friesian pasmina s očekivanom proizvodnjom od 7000 do 8000 litara mlijeka po kravi godišnje;

223

II. POGLAVLJE Ostvarenja

◊ ◊ ◊ ◊

slobodan način držanja; funkcionalno izmuzište; hranidba koncentratom; tekuće (rešetkasti pod) ili kruto izgnojavanje (automatski potiskivatelj gnoja ili duboka stelja), ◊ napajanje teladi mliječnom zamjenom odmah nakon kolostralnog razdoblja. Osnovna strategija prilikom izgradnje staja za mliječne krave mora biti što jeftinija izgradnja.

IShOđENJE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
U sklopu projekta Županija financira i vodi kroz postupak svakog potencijalnog proizvođača mlijeka koji želi ići u adaptaciju postojeće ili izgradnju nove staje. Županija financira ishođenje idejnog i glavnog projekta, lokacijske i građevinske dozvole, vodnog doprinosa, a svaki potencijalni korisnik oslobođen je i komunalnog doprinosa. Tradicijski način uzgoja u govedarstvu mora se iz temelja mijenjati. Male farme s neprikladnim objektima (izrazito loše mikroklime), neadekvatnom hranidbom i lošim menadžmentom ne mogu biti nositelji govedarske proizvodnje. Najprikladnije farme za mliječne krave su staje vanjske klime. Ovisno o stupnju opremljenosti suvremenom opremom, investicija za takve farme iznosi od 30.000 do 35.000 kn po proizvodnom mjestu (u ulaganje je uračunata i nabava visokobređih junica). Porijeklom polarna životinja, govedo puno lakše podnosi hladnu i suhu nego toplu i vlažnu klimu te stoga gradnja masivnih, zatvorenih i skupih objekata nema ekonomskog opravdanja. Ako se takve farme grade, treba težiti što jeftinijoj izvedbi, što znači da nije potrebna toplinska izolacija (što se u praksi često čini), već dobra prirodna ventilacija. Takvi objekti moraju biti visoki zbog što većeg volumena zraka te dobro osvijetljeni. Kako su razdoblja izrazito niskih temperatura kratkotrajna, ne predstavljaju posebno ograničenje za gradnju staja vanjske klime. Iskustva u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj toliko su dobra da tamošnji stručnjaci u budućnosti preporučuju gradnju isključivo takvih staja. Ulaganja po proizvodnom mjestu, koja uključuju investiciju za izgradnju (uključujući infrastrukturu) i kompletno opremanje objekata te nabavu osnovnog stada, jednaka su za simentalske i holstein-friesian krave, a cijene junica se neznatno razlikuju. Treba težiti, a takva gospodarstva i pomagati, minimalnoj veličini mliječne farme od 20 krava, organizirane kao kompletne proizvodne i uzgojne jedinice. Takva farma, pored 20 krava, ima 3 do 4 teleta do 100 kg težine, 13 do 15 rasplodnih junica različite dobi te 8 do 10 junadi u tovu. Ovisno o visini prinosa za proizvodnju voluminozne hrane (sijena, travne silaže, kukuruzne silaže, zelene krme), za takvu farmu treba minimalno 12 do 15 ha zemlje. Krajem 2004. godine na razini Hrvatske započela je provedba Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje. U sklopu Programa do 2008. godine

224

II. POGLAVLJE Ostvarenja

planira se izgradnja oko 1.200 novih mliječnih farma (20 do 100 krava) te adaptacija 6000 postojećih farma prosječne veličine 15 krava, za što će se utrošiti oko 2.5 milijarde kuna. Kreditna linija je vrlo povoljna, međutim, da bi se uzgajivači uopće mogli kandidirati za kreditna sredstva, moraju uložiti preko 100 tisuća kuna za ishođenje projektne dokumentacije (tablica 5).

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNIh PLANOVA OPĆINA I GRADOVA
Upravni odjel za poljoprivredu te Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije su u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu napravili verziju preporuka koje bi se trebale ugraditi u buduće prostorne planove (tablica 6). Dodatne pogodnosti u korist seljaka predstavljale bi još veći stimulans (npr. omogućiti da se drži barem 20 uvjetnih grla unutar građevinske zone, a ako ima potrebe i mogućnosti dopustiti da to bude 30 i više uvjetnih grla).
Tablica 5 Trošak ishođenja projektne dokumentacije

Samostalno ishođenje
Projektna dokumentacija Komunalni doprinos Lokacijska dozvola Vodni doprinos Građevinska dozvola 70.000,00 kn 17.800,00 kn 800,00 kn 25.740,00 kn 1.000,00 kn

Milko-VŽ
40.000,00 kn 0,0 kn 800,00 kn 25.740,00 kn 1.000,00 kn

UKUPNO

115.340,00 kn

67.540,00 kn 

kalkulacija odnosa cijena napravljena je na osnovi staje kapaciteta 30 muznih krava u jednoj općini u Varaždinskoj županiji

225

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Tablica 6 Preporuke u definiranju udaljenosti izgradnje staja ovisno o broju grla

Minimalne udaljenosti Broj uvjetnih grla 20-50 51-80 81-100 101-150 151-200 201-300 301 i više od građevinskih područja (m) 30 50 90 140 170 200 400 od državne ceste(m) 50 75 75 100 100 150 200 od županijske ceste (m) 30 40 50 50 60 60 100 od lokalne ceste(m) 10 15 20 30 40 40 50

226

II. POGLAVLJE Ostvarenja

PROIZVODNJA MLIJEKA KAO DOPUNSKA DJELATNOST

NABAVA LAKTOfRIZA
Jedna od aktivnosti u sklopu Programa bit će nabava i kupnja laktofriza, kako bi se malim proizvođačima omogućio daljnji otkup mlijeka tamo gdje velike mliječne industrije prestaju s otkupom. Velike mljekare zbog smanjenja troškova sve više podižu prag otkupa mlijeka te malim proizvođačima u ruralnim dijelovima Županije jednostavno otkazuju daljnji otkup. Zbog toga proizvođači zadnju slamku spasa vide u malim mljekarama koje se nalaze u bližoj ili daljoj okolici. U Hrvatskoj postoji oko 30 malih mljekara etabliranih na tržištu, kojima je zbog povećanja potrošnje njihovih proizvoda te nemogućnosti uvoza bilo kakvih mliječnih prerađevina svaki mali proizvođač interesantan. Budući da ovdje postoji zajednički interes svih triju strana – seljaka koji želi i dalje ostvarivati dodatni izvor prihoda, male mljekare koja želi povećati svoje prerađivačke kapacitete i Županije koja podržava proizvođača mlijeka i želi da ostane u ruralnom području – mogućnost sudjelovanja u obliku subvencije za nabavu laktofriza čini se i više nego opravdana.

ŠKOLSKO MLIJEKO
Uz prethodne aktivnosti, doprinos povećanju potrošnje mlijeka s obiteljskih farma može se dodatno ostvariti putem školskog mlijeka. Cilj nije samo naručiti mlijeko od mljekare i ponuditi ga djeci u školi, već ostvariti i više, i to u području obrazovanja, zdravlja i poljoprivrede. Vlade mnogih zemalja provode program školskog mlijeka; financiraju ga putem ministarstava, negdje taj program provode sami farmeri, dok su u nekim zemljama uključeni i roditelji. Europska unija čak isplaćuje subvencije

227

II. POGLAVLJE Ostvarenja

za školsko mlijeko, a dobar primjer su Austrija, Kanada i Švicarska. Gledajući sa zdravstvenog stanovišta, mlijeko je najkompletniji obrok za pravilan rast i razvoj djece. Mnoga djeca ujutro ne doručkuju, u školama je velika ponuda štetne hrane pa usvajaju loše prehrambene navike što dovodi do pretilosti i problema sa zdravljem. Pozitivan učinak ostvaruju i mali proizvođači mlijeka koji udruživanjem u malu zadružnu mljekaru (ili putem već formiranih mljekara) obrađuju i pakiraju mlijeko te vrše distribuciju do škola. U ovom slučaju ne treba se ograničiti samo na škole, već tu paletu treba ponuditi i vrtićima, staračkim domovima, bolnicama i ostalim ustanovama.

MINI MLJEKARA
U suradnji s proizvođačima mlijeka pokrenut će se projekt izgradnje mini mljekare u sjeverozapadnom dijelu Županije. Osnovna nit vodilja je stvaranje zadružne mljekare uz pomoć lokalne samouprave i Županije. Naime, proizvođači mlijeka su potpuno ovisni o mliječnoj industriji i u svojoj dugoročnijoj projekciji ne mogu ništa planirati jer im se otkup može otkazati trenutačno. Također, ne sudjeluju u formiranju cijena i na kraju ne dijele nikakvu dobit. Intencija je Županije, stoga, osnovati zadružnu mljekaru u kojoj bi mlijeko predavali najmanji proizvođači mlijeka od kojih mliječna industrija više ne želi sakupljati mlijeko. U zadružnoj mljekari glavnu riječ vodili bi sami proizvođači mlijeka te sami odlučivali o svojoj sudbini. Varaždinska županija razmatra načine plasmana proizvedenog mlijeka na tržište; namjera je mliječne proizvode plasirati u bolnice i škole, a u planu je i otvaranje novih putova prodaje.

GARANCIJSKA AGENCIJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE – GARA
Garancijska agencija Varaždinske županije osnovana je s namjerom potpore projektima iz područja gospodarstva s primjenom na području Županije. Garancije se izdaju za kredite u svrhu ulaganja u poljoprivredu, kupnju poljoprivrednog zemljišta te kupnju osnovnog stada životinja. Maksimalni iznos pojedinačne garancije može iznositi 45 posto glavnice kredita.

228

II. POGLAVLJE Ostvarenja

REZULTATI

Pomoću kataloga idejnih rješenja farma potencijalne investitore nastojat će se uputiti na izgradnju funkcionalnih, ali najjeftinijih objekata, budući da je u interesu investitora (proizvođač mlijeka) i Županije da kreditna sredstva uložena u staju budu što manja, kako bi kasnije manje opterećivala daljnji razvoj gospodarstva. Ishođenjem projektne dokumentacije te sudjelovanjem Županije u sufinanciranju doprinosa poljoprivrednicima se omogućava lakše korištenje kreditnih linija za gradnju modrenih staja u sklopu Operativnog programa razvika govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Također, smanjuje se vrijeme ishođenja dokumentacije. Trenutačno se vodi postupak ishođenja 27 lokacijskih dozvola za izgradnju ili adaptaciju staja proizvođača mlijeka uključenih u ovaj projekt. Sudjelovanjem u izmjenama i dopunama prostornih planova pojedinih općina i gradova nastoje se sugerirati liberalnije norme smještaja staja u prostoru (udaljenost od građevinskog područja, udaljenost od županijske ceste i sl.), kao i mogućnost povećanja broja krava unutar građevinske zone. Na primjeru nabave laktofriza, pri čemu je do sada obrađeno područje južnog dijela Županije, očekivani rezultat u samo tri općine je sljedeći: uz nabavu 14 laktofriza, 97 proizvođača mlijeka će moći i dalje proizvoditi i prodavati mlijeko. Svi proizvođači zajedno imaju oko 400 krava, koje će tijekom jedne godine proizvesti oko milijun i sto tisuća litara mlijeka. Bez obzira na klasu mlijeka, uz cijenu od dvije kune godišnje ostvaruju zaradu od 2,2 milijuna kuna. Dakle, pomoć Županije u vrijednosti nabave laktofriza (oko 200 tisuća kn) omogućila je deset puta veću zaradu od proizvodnje mlijeka. Tri osnovne škole na području Županije uvele su u prehranu djece “školsko mlijeko“, što podrazumijeva prehranu mlijekom i mliječnim prerađevinama svih pet dana u tjednu. Spremnost za izgradnju mini mljekare izrazilo je tridesetak proizvođača; jedinice lokalne samouprave pronaći će adekvatan prostor, Županija osigurati opremu, a za jedan dio investicije zadruga će podići kreditna sredstva.

229

II. POGLAVLJE Ostvarenja

Garancijskom agencijom omogućava se lakše podizanje kredita u svrhu razvoja svinjogojske proizvodnje (kupnja grla), pri čemu se dobiva garancija za 45 posto vrijednosti kredita. Ova mjera, uz operativni program razvoja govedarstva, omogućava ulaganja jer je većina gospodarstva kreditno zadužena. Do sada su izdane garancije vrijednosti 273 tisuće kuna za tri obiteljska gospodarstva, u svrhu kupnje 46 junica.

230

II. POGLAVLJE Ostvarenja

ZAKLJUČAK

Sve navedeno upućuje na to da govedarstvo na području Varaždinske županije, nažalost, već duži niz godina prate promjene koje su urodile smanjenjem broja goveda, a time i ukupne proizvodnje mesa i mlijeka. Razlozi opadanja broja krava u Varaždinskoj županiji višestruki su. Jedan od najvećih problema je promjena strukture seoskog domaćinstva, što znači velik udio staračkih domaćinstava koja se rješavaju stoke, dok se mlađa populacija teško odlučuje za ostanak na selu. Problemi oko naplate isporučenog mlijeka i državnih premija također doprinose trendu smanjenja broja krava u Županiji. Male obiteljske farme nemaju mogućnost zapošljavati ili uslužno plaćati sve stručne profile u stočarstvu koji bi im trebali dati dobar servis i unaprijediti njihovu proizvodnju. Menadžment obiteljskih farma je uglavnom loš i neorganiziran; uzgoj goveda je inertna djelatnost, najsporija od svih stočarskih grana te treba uložiti mnogo vremena i znanja da bi se polučili pozitivni proizvodni rezultati. Stoga će se poticaji u proizvodnji mlijeka i mesa osiguravati i sljedećih godina, s time da će se u sklopu projekta Milko-VŽ osmisliti i drugi vidovi poticanja.

231

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Autorica ovog poglavlja je Andreja Horvat Friščić.

232

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

III. POGLAVLJE

HRVATSKA IZ PRVE RUKE

233

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Mobilni tim (slijeva na desno) Sonja König, Radimir Čačić, Andreja Horvat Friščić, Valentina Dominić

234

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

235

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

236

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

TURNEJA KANDIDATA ZA PREMIJERA

Mali čovjek najčešće nema priliku reći što ga tišti, kakvi su njegovi problemi i na koji način bi mu se najlakše moglo pomoći. Ako to i kaže, uglavnom ga se ne čuje, a ponajviše ga se niti ne želi čuti… Mi smo, kao i obično, prvi otkad je hrvatske politike, učinili upravo to – okrenuli smo se malom čovjeku čiji se glas ne čuje! Odlučili smo obići dvjestotinjak gradova i mjesta u Hrvatskoj kako bismo saslušali naše građane, razmijenili mišljenja i uvažili njihove stavove koje ćemo potom ugraditi u HNS-ovu programsku platformu za nadolazeće parlamentarne izbore te ih pretočiti u konkretne projekte. U nastavku donosimo dnevnički zapis s puta…

237

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

“A već je za Hrvatsku sve od sebe dao, biti ministrom još kako je znao...”

238

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

IDEMO CESTAMA ČAČIĆEVOG SMJERA!
Đakovo, Podgorač, Našice, Đurđenovac, Orahovica 18. rujna 2006. godine

Prvi dan Čačićeve pretkampanje! Sve pripreme su odrađene, teren je skeniran, svatko je dao svoj obol; sad – što je, tu je! Nervozu pokušavamo prikriti ili barem svesti na minimum; naime, s nama je Tina Lakić, novinarka Jutarnjeg lista koja prati HNS i njezin fotograf, Story Super Nova Marin Tironi. Dok se ne uhodamo, mobilni tim putuje pod budnim okom Srećka Ferenčaka, glavnog tajnika stranke. Ah, da, tko je mobilni tim uopće? Tina, naš Marin Tironi, Sonja, kao šefica tima i Andreja Horvat Friščić, čija glavna zadaća je bedinanje lokalnih medija. Hrvatskom putujemo u kombiju oslikanom „velikim Čačićem“ te oblijepljenim stranačkim sloganima i naslovima četiriju velikih područja iz HNS-ove programske platforme nazvane HNS-ov četverolist. To su novi hrvatski suverenitet, decentralizacija, pravedno društvo te ubrzani gospodarski rast. Već u Đakovu su nas, uz naše Mandića, Dominića, Vrdoljaka, Kapraljevića, Alerića i mnoge druge, dočekali tamburaši. Naši HNS-ovci iz Đakova napisali su i uglazbili pjesmu za Čačića! A već je za Hrvatsku sve od sebe dao, biti ministrom još kako je znao, idemo cestama Čačićevog smjera jer on je čovjek za premijera, orilo se đakovačkim Korzom. Novinari nisu mogli dočekati presicu, već su nas hvatali na putu do Gradskog podruma. Naš moto u ovoj kampanji neće biti „Mi ćemo učiniti“, nego „Mi jesmo učinili!“, poručio je Čačić iz Đakova pozivajući se na niz projekata koji već drugu godinu uspješno funkcioniraju u Varaždinskoj županiji. Besplatni prijevoz srednjoškolskih učenika, povlašteni studentski krediti i oni za srednjoškolce, jednosmjenska nastava, izgradnja novih škola, sportskih dvorana i bolnica po modelu javno-privatnog partnerstva, zatim sveučilišta i kampusa, pokazatelji su da se može. Pitanje je samo zna li se… Podijelivši na Korzu jabuke prigodno upakirane u HNS-ove vrećice, krenuli smo prema gradskom radiju. Razgovor s poduzetnicima čiji je inicijator Davor Matković, također mladi poduzetnik, pa u eter! Bacam oko na potpisnu listu i vidim da nas mediji prate. Doduše, prvi je dan, no pitam se hoće li i dalje biti tako… Sonja pazi na vrijeme, a Tina se s Tironijem nadmeće tko će napraviti bolju fotografiju. Ona

239

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

druga Tina, Tina Lakić, pažljivo sve bilježi. Glavni tajnik joj objašnjava da ćemo obići 200-tinjak gradova i mjesta kako bismo snimili situaciju na terenu te nakon toga mogli sugestijama građana upotpuniti svoju programsku platformu. Tko li će samo izdržati do proljeća ovakav tempo, pitamo se. Na rally Slavonijom poveo nas je naš Goran Đanić. Buduća Poduzetnička zona u Podgoraču bila je mjesto susreta s mještanima, a neminovno je bilo spominjanje Slobodne zone u Trnovcu, u Varaždinskoj županiji. Kakve Plive i Podravke! Tri posto hrvatskog izvoza, a tek je jedna trećina zone u pogonu, govori Čačić. Tri posto u jednom malom selu, naglašava još jednom. Mi za to vrijeme vodimo bitku s tehnikom u kombiju. Naravno, zaštekalo je tu, usred Slavonije, a u Zagrebu je funkcioniralo besprijekorno! Ti Murphijevi zakoni! U Našicama nas je dočekala kiša, no to Čačića nije spriječilo da prošeta gradskim ulicama i pozdravi prolaznike, a zatim je sa srednjoškolcima popio kavu na jednoj terasi. U hotelu Park prisutnima je u nekoliko rečenica predstavio HNS-ov reformski četverolist, a tu smo slomili i otpor tehnike. Bravo za Tinu! Gotovo je nevjerojatno da djeca u 21. stoljeću nastavu tjelesnog obavljaju u učionicama ili na hodniku! No, ipak je tako, i to u Đurđenovcu gdje se školska sportska dvorana gradi dvanaest, ali dvanaest godina! Pedesetak mještana skeptično je slušalo kako Čačić, u čijoj je županiji obrazovanje prioritet, modelom JPP-a gradi nekoliko desetaka škola i sportskih dvorana. Odlično pogođena tema, namigujemo Vinčiću. Leteća šetnja tvornicom namještaja, kratko zadržavanje na štandu, nekoliko fotografija, obećanje da ćemo ih uistinu poslati pa u Orahovicu, koja nas je dočekala u punoj spremi. Kod Švabe je za Čačića osiguran i razglas, kao da nije dovoljno glasan, dodajemo. Red pitanja pa red odgovora, uhodavamo se. Srećko nas ne kori, dobro je… U zadruzi Eurovoće čeka nas večera. No, pripremili su i kratku prezentaciju. Kao ograničavajuće faktore navode tehničku neopremljenost, otpor prema novim tehnologijama, dugi vijek povrata uloženih sredstava, težak pristup izvorima financiranja te nepovjerenje građana zbog dosadašnjih neugodnih iskustava. No, doskočili su im; zadruga nabavlja adekvatna tehnička sredstva, educira kooperante u suradnji sa strukom, a inzistira i na kombinaciji kultura koje donose brz povrat sredstava s podizanjem višegodišnjih nasada. Primjer koji vrijedi upamtiti, bilježimo, imajući na umu teglice s pekmezom i ukiseljenim povrćem.

240

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

BEZ VELIKOG, PRAVOG, PROFESIONALNOG FOTOAPARATA
Novska, Lipovljani, Kutina, Popovača, Sunja 21. rujna 2006. godine

U pratnji glavnog i odgovornog Srećka Ferenčaka i regionalne tajnice Jadranke Jadre Cesarec, a bez velikog, pravog, profesionalnog fotoaparata, ali zato s dva manja, mobilni tim stigao je u maglovitu Novsku. I za jurnjavu kroz zagrebačku gradsku gužvu, za zaboravljeni fotić, za maglu u Novskoj, za sve je kriv Toma Sojer, razgovaram sama sa sobom. Trebalo je na nekoga baciti krivnju... Na terasi Gradske pivnice upriličen je susret s predstavnicima udruga pčelara, filatelista, moto-kluba, a pridružio nam se i gradonačelnik. Umjesto da se subvencije dobivaju po košnici, dakle da ih dobivaju pčelari, HDZ-ova vlast ide na ruku trgovcima koji nisu proizvođači, objašnjava Čačić i dodaje kako to treba promijeniti. Dumbović i Marjanović, županijski predsjednik i tajnik, pridružili su se razgovoru o poticajima u pčelarstvu; tu je i Sonja, to je i njezina tema, dok Marija Bilman još jednom utvrđuje gradivo i prelijeće današnji raspored. Tu smo započeli cjelodnevno ugodno druženje s novinarima Nacionala i Novog lista. Prve smo tijekom dana jednom izgubili, a drugi su nas zbog nekog požara napustili relativno brzo. Nakon odrađenih medijskih zadataka, konferencije za novinare i gostovanja na lokalnom radiju, u Lipovljanima se razgovaralo o inicijativi obnove Lipovljanskih susreta. Već nekoliko godina pokušavamo obnoviti Lipovljanske susrete, ali za to nitko nema razumijevanja, žali se predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Emil Ovad. Naime, ovo tradicionalno multinacionalno događanje održavalo se svake godine do 1991. , a potom je tijekom rata palo u zaborav. Ignorancija ovih na vlasti je sramotna, zaključio je Čačić. U seoskom gospodarstvu Klet Romić organiziran je kratki ručak, a već nakon pola sata od stola nas diže Sonja i govori da za deset minuta moramo biti u eteru Radio Moslavine. Al’ se nekad dobro jelo, pada mi na pamet dok vodim unaprijed izgubljeni boj s papirima. Nužnost gospodarskog rasta te projekti Varaždinske županije koji bi se mogli preslikati na cijelu Hrvatsku tema su razgovora. Stvarna uloga ljudi u izvršnoj vlasti trebala bi biti da proračun koriste samo kao točku na koju treba staviti polugu koja se sastoji od sposobnosti, znanja i vizije da bi se

241

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

“Daj pet, realizirali projekti koji su i deset puta veći od proračuna, majstore!” govori Čačić. Poziv građanima da nam se pridruže ispred Robne kuće u Kutini urodio je plodom; okupilo se mnoštvo ljudi, stranački aktivisti dijelili su vino i još tople kifle, a prisutne je uveseljavao tamburaški sastav. Osim što smo razgovarali s građanima i predstavnicima Udruge vinara i vinogradara, u Popovači smo lokalnoj knjižnici uručili donaciju od nekoliko knjiga. Koja je razlika između terorista i protokola, pita šef uz kavu. Pa, ta, govori on, što se s teroristima može razgovarati, a s protokolom ne. Sonja nas, uz smijeh građana, diže sa stolaca i krećemo dalje, u proizvodnju Košćal gdje smo obišli halu u kojoj se proizvode drvene palete te proizvodi od drva i pluta. Tamo je jedan od zaposlenika HNS-ovu kandidatu za premijera održao i kratak tečaj rukovanja viličarom, a zastali smo i u Gornjoj Jelenskoj; nismo odoljeli prekrasnim konjima obitelji Veterin te smo ih zamolili da napravimo nekoliko fotografija... Kako je s nama ipak bivši ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, u Petrinji smo prisustvovali otvorenju lokalne ceste, odradili kraći foto-sešn, a potom se uputili u Sunju, koja je posljednje mjesto današnjeg puta. Da, negdje usput, prije Petrinje izgubili smo ekipu NCL-a, ali kako su nam bili full dragi ipak smo ih zovnuli natrag. Zbog izgubljenih novinara, sešn je kasnio desetak, petnaestak minuta.

242

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Nismo izgubili puno živaca... Samo kilu, ističe Sonja. Dupkom puna terasa caffe bara Piccolo u Sunji. Kratko pozdravljanje, a onda nešto što je više nalikovalo kvizu nego razgovoru. Građani su ispitivali Čačića, a on im je revno odgovarao. Odgovarajući na pitanje po čemu je bolji od Sanadera, Čačić je odgovorio da su njegovi osnovni interesi vrlo široki te da je cijeli život proveo u vođenju velikih sustava. Nisam stao na razini vođenja kazališta u Splitu, nego sam u životu radio i puno ozbiljnije stvari, zaključio je. Večera ili put za Zagreb? Pobijedila je večera!!! Čuli smo kad je šef Plamenku na pitanje kako će izdržati još šest mjeseci ovakve kampanje rekao da jest umoran, ali da će izdržati jer je navikao malo spavati. I mi ćemo, uz dobru hranu i kvalitetne kapi za oči…

“Još uvijek valjam ceste!”

243

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

KONAČNO PUŠTENI S LANCA!
Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Daruvar 25. rujna 2006. godine

Ne, nismo se razularili. Samo je Ferenčak zaključio da možemo sami. Prinudno, doduše, budući da je bio na poslovnom saborskom putu u SAD-u. I da, bili smo opremljeni pravim, velikim profesionalnim fotićem! Nakon što smo tjedan dana s našim lokalcima igrali dječju igru povuci–potegni, popustili smo; Čazma je prvo odredište! Tog je dana bilo prilično maglovito, ako se dobro sjećam... Društvo iz Bjelovarsko-bilogorske županije čekalo nas je u punom sastavu: Alić, Shejbal, Karakaš, Ožegović, a bili su pojačani našim jedinim saborskim zastupnikom iz te (II.) izborne jedinice. Bio je tamo i regionalni tajnik Matija Posavec, koji nas je, kao i Jozo Radoš, pratio u stopu cijelim putem. Gradska vijećnica, u kojoj je predviđeno druženje s građanima po sistemu – vi pitate, a Čačić odgovara. Zaboravih pripomenuti da je Vijećnica vrvjela građanima. Pardon, pardon; cjelovitog izvještavanja javnosti radi - i HNS-ovcima. I to, po evidenciji Ljerka pl. Ožegovića (najvišeg bivšeg županijskog tajnika HNS-a ikad!!!), sljedećim redom: Čazmanci 41, sugrađani Đ.A. (kao Đurđa Adlešić) 12, predstavnici HNS-a ŽVŽO komada 2, te desetak ostalih, reklo bi se građana. Bilježimo da su prostorije bile oblijepljene HNS-ovim plakatima, kao i cijeli grad, a svi koji su to trebali biti, bili su “bedžirani“. Mi također! Od Čazme nas je cijelim putem pratio novinar lokalne TV B1 Željko Šmid. Gotovo smo uvjereni da će nam, nadamo se polsatni, prilog biti naklonjen jer bili smo nadasve pristojni. I previše, rekli bi neki... Tu smo posjetili i Željka Zajčeka, koji je pretrpio moždani udar i nepokretan je, a nalazi se u teškoj materijalnoj situaciji. Nastojeći barem malo ublažiti tragediju koja ga je snašla, HNS-ov kandidat za premijera uručio mu je donaciju tjednog boravka u Varaždinskim toplicama. Ručak na obiteljskom gospodarstvu Škrinjar protekao je u dobrom raspoloženju, a budući premijer s tamburašima je zapjevao i onu Jesen stiže, dunjo moja... Nakon lude i opasne vožnje cestama Čačićevog smjera stigli smo u garešničku Modeu, tvornicu tekstila. To je bio pun pogodak; dočekalo nas je tristotinjak radnica tvornice za koje su se, osim lijepe riječi, našli i pokloni, a direktor tvornice

244

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

u nekoliko je rečenica predstavio poslovanje. Nešto kasnije, svoje „poslovanje“ predstavio je i Čačić, na tamošnjoj radijskoj postaji, a u studiju je bio prisutan i Jozo Radoš, potpredsjednik stranke, kako je sam naglasio. Potonje smo tijekom dana ponovili još dva puta, u Grubišnom Polju i Daruvaru... Ispred hotela, disco bara i kemijske čistionice Bilogora (to se zove biznis!) u Grubišnom Polju ponuđeni smo voćem, sokovima i palačinkama. Svaka čast onome kome je to palo na pamet! U Daruvaru smo posjetili Centar za rehabilitaciju

Rudolf Steiner u kojem borave štićenici, uglavnom djeca, s lakšom mentalnom retardacijom. Mališanima smo poklonili TV-prijamnik, a ravnatelj Centra Farkaš upoznao nas je s njihovim djelovanjem. A potom, restoran Terasa te još jedno predstavljanje projekata, što za poduzetnike, što za građane, što za naše članove... A tako smo mogli prošetati onim divnim centrom grada, palo nam je na pamet. Drugi put...

HNS-ov kandidat za premijera s radnicama Modee

245

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

S klincima iz Centra Rudolf Steiner

246

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

TRAŽEĆI GRUNT U GORSKOM KOTARU
Delnice, Čabar, Vrbovsko, Plaški, Ogulin 28. rujna 2006. godine

Ispred hotela Risnjak dočekala nas je kompletna delegacija VIII. izborne jedinice, od zastupnika Dorića, regionalne tajnice Lelas, šefa joj Poropata, županijske predsjednice i dožupanice Turine-Đurić pa do tajnika Grujičića i glasnogovornika Oblaka. Bili su tu i voditelji timova, ali i predsjednici podružnica te, kako je rekla Sonja, Matko Županić iz Afrike. S obzirom na to da smo u Delnicama, šalovi i donje majice bili su pun pogodak, glasno hvalimo svoju intuiciju. U obilasku delničke tržnice pridružio nam se i gradonačelnik, inače PGS-ovac, a moramo pripomenuti da smo „bedžirali“ i njega. Prva od mnogih, kako je na kraju ispalo, šetnja među štandovima na sajmeni dan u Delnicama, pun je pogodak i odlična ideja domaćina! Ljudima je dosta pametovanja i visoke politike. U Delnicama se nisu ustručavali prići Čačiću i zapodjenuti razgovor s njim. A koliko vam košta ovo, radoznalio se naš kandidat za premijera. Dobar recept, ove tržnice. Iskoristit ćemo to i u drugim gradovima, bilježimo. Šumarstvo je očiti problem Gorskog kotara, naglasio je Čačić na konferenciji za novinare; naime, drvna industrija drugi je najveći izvoznik Hrvatske i nalazi se na umoru, a ljudi koji vode ovu državu nemaju apsolutno nikakvu viziju kako je pokrenuti. Ekologija, i kad govorimo o vodi, i kad govorimo o zraku i okolišu, također je jedna od tema koja je od presudne važnosti za Gorski kotar, apostrofirao je HNS-ov kandidat za premijera te je dodao kako sustavi pročistača voda moraju biti predmet interesa, ali i intervencije središnje državne vlasti. Evidentno je i logično da Delnice, Čabar ili bilo koji drugi grad kadrovski i u svakom drugom pogledu ne mogu sami riješiti taj problem, rezolutan je bio Čačić, a dobar dio ovih stavova ponovio je u ugodnom i ležernom gostovanju na tamošnjem radiju. Tražeći usput lokaciju za našu Tinu, koja planira kupiti grunt u Gorskom kotaru, nakon duge i vijugave vožnje stigli smo u Gerovo. Tabletice protiv mučnine nisu djelovale. Možda zato što ih nismo popili na vrijeme… Intuiciju za vijuge na cesti još nemamo. Na terasi restorana Lipovac dočekao nas je Ivan Janeš koji se odlično snašao u ulozi moderatora razgovora Čačića i građana. U pauzi za ručak smo, za

247

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

divno čudo, snimili emisiju i komentirali Letičine eskapade o tzv. prevari birača ovakvom kampanjom, a uspjeli smo i ručati! Za svaki slučaj, pala je još jedna tabletica. U Vrbovskom smo popili kavu s nogu, a prisutne je razveselila Tina podijelivši im netom uslikane fotografije s HNS-ovim kandidatom za premijera. Naime, u našem super-truper kombiju, osim laptopa puta dva, printera, raznih punjača i kablova te priručne apoteke što bi rekle naše bake, imamo i super fancy srebrni printer fotografija!!! Koje u tren oka mogu postati razglednice. Uuu! Profesionalci samo takvi… Profesionalno smo zamijenili i ekipe naših domaćina. Gorane za HNS-ovu vrhušku Karlovačke županije! Preuzeli su nas Šantić, Šetinc i Vuljanić. Na putu za Plaški smo, naglašava Sonja - već rutinski, ali odlično, odradili gostovanje na Radio Ogulinu. Doduše, odrađivao je šef, a mi smo brojili. Minute. Bilo ih je 35. I sve pet, no protokolom je bilo određeno dvadeset. Oni teroristi iz Popovače su nas nekako nadjačali… Doskočit ćemo i tom problemu. Iako je već padao mrak, u Plaškom nas je dočekalo sto i dvadeset, ali stvarno sto i dvadeset ljudi! Mi smo ostali bez teksta, no ne i naš šef. Dobra večer, gospođo, kako ste, pa fotografija za sjećanje, pa bezbroj pitanja i još toliko odgovora… Trajalo je duže od sata, a mi gladni. Pronašli smo pekarnicu, a u kombiju smo imali još vode. S obzirom na situaciju - zadovoljavajuće. Prava večera dočekala nas je kasno navečer u Ogulinu. A pred Čačićem je bilo još jedno medijsko pojavljivanje; na televiziji, u emisiji Otvoreno.

Čačić revno tumači svoje projekte mještanima Gerova

248

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Luđaci, zasigurno će primijetiti neki. Pa, mnogo lakše bi bilo skrpati neku ad hoc koaliciju, pa makar i neprirodnu. Možda, no nas nekako više veseli ovaj teži put. A i ne kročimo prvi puta njime… E, da, grunt nismo našli.

U razgovoru s Delničankama

249

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

ZEZNIJA GA OVI ČAČIĆ
Omiš, Dugi Rat, Podstrana, Split, Vis, Hvar, Supetar 3., 4. i 5. listopada 2006. godine

I to sa čak dva noćenja! Bio je to mali test izdržljivosti mobilnog tima, koji smo, vidjet ćete ako okrenete još koji list, položili. Večera, noćno kupanje i kišno jutro u Omišu. Ranim jutrom Čačić je u luci porazgovarao s nekolicinom ribara o problemima u ribarstvu, a bilo je govora i o širenju gradske luke. Koraknuli smo još koji put, zaustavljajući se svako malo kako bi se Omišani pozdravili sa Čačićem, dok smo mi brojili stranačke plakate koji su najavljivali naš dolazak, i eto nas na tržnici. Tu je naš kandidat za premijera kušao soparnik, tamošnji lokalni specijalitet, koji je nama nekako promaknuo. Šodan, županijski tajnik, zapitkivao je svako malo je li sve O.K. Ma, je, Neno, je, već bi skužio da nije, odvraćamo. Ako ne po nama, onda po šefu… Nešto mirniji bio je vođa ove dvodnevne parade, stameni Srđan Gjurković, dok se naš saborski zastupnik Marasović jednako posvećivao i nama i budućem premijeru što, naime, nije čest slučaj. Čačić nas u broju „posvećivanja“ debelo vodi! Mahnuli smo Ivanu Pajdeku i krenuli put Dugog Rata. Tu nas je preuzeo Vojnović i prošetao kroz 10-ak ugostiteljskih, trgovačkih i uslužnih obrta, a potom je u jednom od kafića upriličen razgovor s predstavnicima nevladinih organizacija. Ponuđeni HNSovim četverolistom i čajnim kolačićima čijeg proizvođača nećemo reklamirati, predstavnici Turističke zajednice, Rukometnog kluba Orka, Kulturno umjetničkog društva Dalmacija za tili čas su poveli vrlo živi razgovor sa Čačićem. Podstrana je zaista po strani. Brzinska šetnja trgovačkim centrom koji također ima svoj četverolist pa u Split. U Marmontovoj u letu potpisujemo peticiju u organizaciji lokalnog HNS-a protiv tehnobetona na Rivi i trčimo pred sedmu silu. Ulaganje u znanje ulog je u sigurnu budućnost, tumači Čačić na presici okupljenim novinarima i poziva se na svoj, varaždinski primjer, gdje je obrazovanje apsolutni prioritet. Šetnju tržnicom remeti dosadnjikava kiša. Kupujemo kišobran dok šefa neka baka uspijeva nagovoriti da pazari stručak lavande. Tražeći novčanik, lupka se po džepovima. A mi navrat-nanos vadimo svoje novčanike, za slučaj da su šefovi novci u autu. Deca, kaj je, smije se pobjedonosno izvlačeći novčanicu od 50 kuna.

250

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Tri štanda dalje primjećujemo da lavanda stoji 25 kuna. Naravno, kad je ne kupuje Čačić... Bravo za bakinu tržišnu ekonomiju! Na radnom ručku u restoranu F1 prisutni su predstavnici udruga Domina, Zeleni, Mirta, MI, Anđeli, Sunce, Zdravi grad Split, Udruge za borbu protiv droge … Potrajao bi taj razgovor, no, zgusnuti raspored tjerao je dalje. Snimanje emisije, razgovor sa splitskim poduzetnicima i otkazivanje puta za Vis!!! Dok jednom ne omrkne, drugom ne osvane, komentirali su Splićani žalosna lica mobilnog tima sretni što će Čačić cijelo popodne provesti u njihovu gradu. Šetnja gradom, kratak odmor u hotelu pa na večeru. I to ne Razgovor bilo kakvu, nego Jakšinu rođendansku! U dobrom društvu i još ugodni boljem raspoloženju potrajala je do iza ponoći… u Hvaru

251

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Bakina tržišna ekonomija

Kratko smo spavali, doručkovali malo ili nimalo, a onda nas je Skitnica odvela u novu avanturu. Ne, nismo tako prozvali Čačića! Bila je to naša brodica-skitalica kojom smo krenuli u pravcu Hvara. Još pospani prepustili smo se ljuljuškanju valova. Jedino se Jakša žalio kako ga je „zeznija ovi Čačić“. Naime, on je bio u odijelu, a premijerski kandidat i naš kapetan, all in one, u sportivo izdanju. Prva postaja – mondeni Hvar. Predsjednik tamošnje podružnice Bičanić „navigao“ nas je tržnicom i terasama kafića, a mi smo, guštajući k’o gušteri na suncu, ispijali kavu za održavanje budnosti. Ručak s gradskim uglednicima i poduzetnicima bio je radni, a Jakšu je s pritužbama zamijenila šefica; riba i još k tome lešo, pa to nije istina! O, da, bila je istina, i to prilično ukusna… Punim gasom, ako se tako kaže u brodskom žargonu, stigli smo u Supetar. Radioemisija u koju su se direktno javljali slušatelji s pitanjima, koja su bila kao naručena, bila je odlična. Zbog izuzetnog zanimanja slušatelja potrajala je gotovo cijeli sat. Mještani okupljeni u kafiću na rivi nisu nam zamjerili na kašnjenju. A kako i bi kad smo ih ostavili u društvu neponovljivog Jakše… Brodeći put Splita pokušavali smo napisati tekst za Slobodnu, dnevne novine br. 1 ovog kraja. Kad su se i slova počela ljuljati, zaključili smo da to nekako nije aktivnost za brod. Bar ne bez već spominjanih tabletica…

252

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

LIKA - O.K. ALI GDJE JE TAJ KRK?
Gospić, Otočac, Senj, Krk, Mali Lošinj, Cres, Opatija, Matulji, Kastav 11. i 12. listopada 2006. godine

Prvo što odrađujemo u Gospiću su mediji; izjava za HTV, a potom radio. Susreti s građanima i čelnicima stranke na raznim razinama ono su što nam predstoji u sljedeća dva dana. Jupiii! I mnogo kilometara… Pijemo jutarnju kavu s građanima i ćakulamo, dok u Otočcu odrađujemo ozbiljnije stvari. Na presici šef ističe kako je stanje u hrvatskom gospodarstvu stagnirajuće; naime i dalje se nalazimo na samom dnu među tranzicijskim zemljama po gospodarskom rastu, imamo tragičnu situaciju kada je u pitanju deficit, a zemlja usprkos obećanjima, nije pokrenuta unaprijed. Ma, vidi molim te?! Pa nije valjda? Kao rješenje nudimo četverolist, a samo decentralizacijom, koja je itekako presudna za ovu županiju, dva i pol puta povećali bi se izvorni prihodi općina i gradova za strateške projekte, dok bi se dva puta povećala sredstva za socijalu, poljoprivredu i razvitak industrijskih zona, naglasio je HNS-ov kandidat za premijera. U šetnji tržnicom fotografiramo ljignje koje nam je naš drajver obećao staviti na majice. Na obećanju je i ostalo, barem zasad… I ono „lj“ ne znači da smo nepismeni! Ljignjatori su u našem žargonu oni koji šefa jako, iznimno, urnebesno, puno do neba vole, obožavaju, ljube njegovu sliku… Naravno, ne radi se nužno samo o ženama. Šefu gospođe uz hihot u prolazu mjere tlak. Dobar je, dobar, zadovoljno klimaju glavom. Ručak je, uz laptop, skidanje Adobe readera i sprej za uklanjanje mrlja, prošao brže nego što smo željeli - bilo je vrijeme da se krene! Čije mrlje? Pa to je nepristojno pitanje! Senj bez senjske bure. A nadali smo se da se nećemo trebati čuvati ni senjske ruke. U jednom od restorana građane častimo kavom, a oni nas pitanjima. U obližnjoj ljekarni kupujemo vitamine, za snagu, i potom ostavljamo Jurčića, Čopa i ostalu ekipu HNS-ovce iz Ličko-senjske županije, a preuzimaju nas drugi, ovi s mora. A put do Krka na Krku je…, u najmanju ruku beskonačan! Ili se barem nama tako činilo.

253

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Ima li još puno, papa Štrumf, bilo je najčešće postavljano pitanje. Slijedilo je „Kad će više taj Krčki most?“. Kad smo napokon došli do mosta, mislili smo da smo spašeni. Nije bilo tako… Vozili smo se, činilo se, godinama i jedino što smo imali na umu bila je večera. No, naši domaćini to baš i nisu tako isplanirali… Čačića je na središnjem trgu, uz okupljene građane, dočekala i Klapa Rašketa iz Punta te djevojke u narodnim nošnjama, a razgovor je bio začinjem kolačima i pićem za sve okupljene. Budući da je šef jurio na Otvoreno, a mi na večeru, nismo se dugo zadržali. Politički govori u deset? Tko još drži govore u deset navečer? Tad jedva imamo energije za sebe same… Preživjeli smo i to.
Mjerenje tlaka u Opatiji

254

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Negdje oko ponoći javio se šef. Deca, dajte mi nađite nekakav sendvič, zamolio je. Taman smo produbljivali poznanstvo s našim dečkima, Kikijem i Zenilom, i to u jednom kafiću u kojem su, gle čuda, držali i sendviče! Pridruženi članovi mobilnog tima trajektima su otplovili u nepoznatom smjeru, a mi smo, stacionirani u jednoj od soba, čekali šefa i Branka, njegovog drajvera. Došli su oko pola dva i ostali s nama razgovarati do četiri. Otkud tom čovjeku tolika snaga, još uvijek se pitam. Da nije robot? Ujutro smo, polumrtvi, a onda i izgubljeni zamalo zakasnili na trajekt. Na svu sreću, pričekali su nas koju minutu. Pa, ipak, neki od nas su uspjeli izgubiti šal… Šutke smo dodavali vitamine jedni drugima i pili kavu. Još jedan cijeli dan!!! Tko će to izdržati? U Malom Lošinju obilježavali su se Dani kruha, a onih koji su željeli izmijeniti pokoju riječ ili pak se fotografirati s Čačićem bilo je mnogo. Neki su, crvenih očiju, revno pisali press-materijal i čuvali kombi, dok su drugi fotografirali i pazili na šefa. U Cresu je Čačić obišao zgradu POS-a i razgovarao sa stanarima iako se oko izvedbe zgrade svojedobno podiglo dosta prašine, a obišao je i jedan od stanova u kojem, kao i u većini stanova creske zgrade, curi na sve strane. Čačić je i konkretno savjetovao stanare; oni koji posao nisu napravili dobro, moraju snositi posljedice, pa neka udruženi oštećeni stanari tuže izvođača, tvrtku Coning, te državu koja je odgovorna za projekt zgrade, rekao je. U Opatiji pak, osim kapitalne infrastrukturne investicije Liburnijske kanalizacije, čiji je koncept postavila još koalicijska vlast na čelu s HNS-ovim gradonačelnikom Vlatkovićem, sve ostale kapitalne investicije gotovo da se nisu pomakle sa startne točke. I višenamjenska dvorana (kino), kao i izgradnja auto-garaže ili pak sportske dvorane s bazenom stoje. Iako je bivša vlast napravila početne korake ka njihovoj realizaciji putem modela JPP, ova današnja luta u realizaciji obećanih kapitalnih investicija i prolongira ih na neodređeno vrijeme, poručujemo s presice. Autorica ovog teksta je, shrvana umorom, prespavala Matulje, a u zombiizdanju bila je i u Kastvu. Baš građane briga za autocestu Zagreb-Split, kojom se možda nikada u životu neće provesti, citiramo šefa. Nažalost, shvatio sam i da na intervenciju ove države kao tijela vlasti više nitko i ne računa jer je politika postala hrpa blefa, dodaje. Zato nastupam konkretno i nudim projekte HNS-a koje ću ostvariti u budućoj Vladi, rekao je Čačić okupljenim građanima. Mnoštvo postavljenih pitanja i danih odgovora te jedno radijsko gostovanje ukrali su dan, bilježimo. Sad idemo dalje, a ostavljeni šal će poslati Kiki…

255

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

PONOVNO U SLAVONIJI
Garčin, Slavonski Brod, Sibinj, Brodski Stupnik, Oriovac, Okučani 16. listopada 2006. godine

Nakon mjesec dana vratili smo se u Slavoniju, regiju u kojoj je ova Čačićeva pretkampanja za premijera i započela. Puni dobrih dojmova s prošlog puta, nismo očekivali manje, već samo više. To po onoj narodnoj Daš prst, hoće cijelu ruku! Nadamo se da su i naši domaćini spremni na to… U Garčinu počinjemo Doručkom s Čačićem, ali bez Čačića jer je tim stigao prije njega. Ajde da se i to jednom dogodi, mrmljamo. No, Tomičić, Landeka, Kapraljević ili Spajić zasigurno nisu tako mislili. Pa, ipak, dočekali smo šefa, kulenu dali peticu i krenuli dalje. Idemo cestama Čačićevog smjera jer on je čovjek za premijera..., poznati refren dočekao nas je na brodskom Korzu nakon što smo uspješno s dnevnog reda poskidali medijske zadatke. Najbolnijom temom Slavonije ponovno se pokazala poljoprivreda koja je godinama sustavno zapostavljana i koju se pokušalo svesti na malo obiteljsko gospodarstvo, čime joj je u pitanje doveden goli opstanak. Oko Čačića je na presici uvijek gužva; tâ svi se nastoje barem na tren naći u istom kadru s njim. Ej, ali ja moram biti tu! Ja ga najavljujem, objašnjavam. Vratit ću sustave koji seljaku jamče otkup, isplatu i minimalnu zaštitnu cijenu njegovih proizvoda, poručuje Čačić s Korza te najavljuje zaustavljanje rasprodaje Jadrana, zemljišta, INE, HT-a i drugih velikih sustava kojima treba gospodariti Hrvatska. Stampedo oko šefa nakon konferencije koristimo za fotkanje neformalnih fotki. Znate, i ja ću možda glasati za Čačića, povjerljivo mi prilazi jedan stariji gospodin. Zašto možda, nije mi jasno. Ja sam vam HSP-ovac, govori, možda bih trebao glasati za svoje… Dragi gospodine, vi svoj glas dajte onome za koga mislite da je sposoban uistinu nešto i napraviti, završavam naš razgovor i pridružujem se ostatku tima. Dokumentirali smo tvoj verbalni duel, smijulje se. Nekako mi se nije ni činilo da nećete… Šef je čas bio s Tomičićem na jednoj strani Korza, čas s Landekom na drugoj. Pozdravljali su građane. Ruuučak, obznanila je Sonja. I to u društvu brodskih poduzetnika. Bježimo na kraj stola i na miru se krijepimo. Ostatak dana na repertoaru su uglavnom bili razgovori s građanima, a teme su

256

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

već poznate - mirovine, skupo zdravstvo, otvaranje novih radnih mjesta… Veliko zanimanje građana izazvali su i projekti u školstvu, koje Čačić kao varaždinski župan već provodi u svojoj županiji, a posebno besplatan prijevoz srednjoškolaca. Pa, dobro, zašto se sva djeca u Hrvatskoj u školu ne mogu voziti besplatno kao ona u Varaždinskoj županiji, pitali su građani Čačića. Mogu, naravno da mogu; kad ja postanem premijer, to će se i dogoditi, bilježimo još jedno šefovo obećanje. Kako su naše uniforme još uvijek ljetne, a temperature to baš i nisu, u Oriovcu kupujemo kineske dekice od flisa. Smrde k’o sam vrag, ali griju pa se ne bunimo i ostatak dana se ne odvajamo od njih. Ja ne vjerujem, ponavljao je naš vozač. Ne vjeruj, glavno da je nama toplo, sinkronizirano odgovaramo Sonja i ja. Čitajući presscut nailazimo na članak Nataše Petrinjak iz Novosti, koji nas oduševljava pa ga printamo. Komentira utrku trojice kandidata za premijera i konstatira da se jedino Čačić ozbiljno primio posla obilazeći sela, mjesta i manje gradove u zemlji. I ne samo to, nego lijepu riječ ima i za nas, za tim! To svakako vrijedi citata: „Dopadljiva ekipa koja putuje s Čačićem, kao i princip ‘red vaših pitanja, red mojih odgovora’ kojim vrlo uspješno uspostavlja kontakt s ljudima, kampanju čine simpatičnom, prijemčivom i nadasve – marljivom. Vrijednost koja je inače u Hrvatskoj gotovo izgnana iz upotrebe.“ Mi o sebi stvarno možemo misliti svašta; da smo najbolji, najljepši, najpametniji... No, kad trud i rad primijeti netko sa strane, tek to uistinu nešto znači! Dodatan vjetar u leđa u cijeloj ovoj priči nam je svakako nedavni izbor naše predsjednice Vesne Pusić za potpredsjednicu Europske liberalno-demokratske i reformske stranke (ELDR)! Veliko je to priznanje, a o valu pozitivne energije kojim nas je zapljusnulo uopće nije potrebno govoriti… Sad idemo dalje – u nove izborne pobjede!

̋Vratit ću sustave koji seljaku jamče otkup, isplatu i minimalnu zaštitnu cijenu njegovih proizvoda!̋

257

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

MENS SANA IN CORPORE SANO
Donja Dubrava, Kotoriba, Donji Kraljevec, Prelog, Mala Subotica 19. listopada 2006. godine

Dan je bio sunčan, ali hladan. Naše je odredište bilo Međimurje. Hrženica, a ne Šemovec kako nas je uputio Branko, bila je dobar izbor – u Donju Dubravu smo stigli u rekordno kratkom roku. Joj, bote se zmrzle, dočekala nas je moja baka. Misli da ćemo se smrznuti, „prevodim“ Sonji. Da, i nama se tako čini, ali to nikako ne smijemo priznati jer bi uslijedila provjera imamo li potkošulje. Znate kakve su bake… Lesar, naš saborski zastupnik i mali Posavec već su bili tu. Župan Posavec nam se pridružio nešto kasnije. Gospođo, a kaj vi to prodajete, zapodijeva razgovor Čačić uzimajući u ruke gomolj koji nije krumpir. To vam ide v juho, odgovara baka. To još nisam vidio i doživio, pa vi Međimurci ste maheri za nekaj zmisliti, prokomentirao je naš šef svirku Stjepana Benka, koji hodajući svira više instrumenata. Čačić je i sam pokušao zasvirati na citrama, a nakon razgovora s okupljenim građanima nekoliko hrabrih, na čelu s načelnikom Općine i Čačićem, otisnulo se na plovidbu Dravom pri temperaturi neznatno višoj od ništice. Načelnik Varga pokazao je HNS-ovom kandidatu za premijera mogućnosti uređenja kupališta i popratnih objekata i zamolio ga za pomoć u realizaciji ovog projekta. Zapisano. Zgusnuti raspored tjerao nas je dalje, ka Kotoribi. Persona non grata, zeza me naš vozač. Ma, ne, odgovaram, nemoj gaziti, vozi dalje. Tamo smo nakon kave s predstavnicima kotoripskih udruga posjetili Dom za starije i nemoćne, a korisnici su pohvalili izvrstan tretman i hranu u domu, uz napomenu kako bi željeli češće jesti grah. Pa, budući premijeru, listi želja svakako treba dodati i grah za Dom u Kotoribi! Nakon odrađene emisije na radijskoj postaji i posjete poduzeću koje proizvodi plastičnu galanteriju, Mura-plastu, namijenjenu mahom europskim zemljama, kratko zadržavanje u Donjem Kraljevcu pa u Prelog, na presicu. Konačno smo se našli u županiji koja je pokrenula neke varaždinske projekte! Kad su Međimurci vrijedni ljudi, dodajem više za sebe, ipak je Čačić zvijezda tiskovne... Međimurje je startalo s dogradnjom škola po modelu javno-privatnog partnerstva kako bi sve škole radile u jednoj smjeni, a besplatni prijevoz za sve učenike srednjih škola kreće od 2007. Dok šef s građanima ispija još jednu kavu,

258

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

iza kulisa s Matijom dogovaramo što da šef napiše na lopti do koje ćemo doći nešto kasnije. Tamburaši, posjet Caritasu uz neizbježnu donaciju od čak četiri tisuće kuna te obilazak još jednog međimurskog poduzeća koje „izvozi pamet“ , LPT-a, i zaključujemo boravak u Prelogu. Gdje je moj USB? Imala sam ga jučer, imala sam ga u kombiju, imala sam ga prije presice, paničarim. A na konferenciji, pitaju. Ma, tko bi se toga sjećao! Gore je cijela Čačićeva kampanja, govorim na rubu plača. Dobit ću otkaz, zaključujem. U Maloj Subotici su nam članovi udruge Sport za sve pokazali da se uistinu sve može kad se male ruke slože. Tako „mala“ Mala Subotica ima teren za odbojku na pijesku, boćalište, što su sve autohtoni međimurski sportovi, primijetili su zlobnici nemeđimurci iz tima, tu je i koš za košarku – sve se to rijetko viđa i u većim mjestima, a postignuto je zahvaljujući vrijednim članovima ove Udruge. I tu dolazimo do košarkaške lopte! Mens sana in corpore sano, pisalo je na njoj. Dan proveden u Međimurju zaključili smo pravom, finom, domaćom večerom i slasticama u privatnom aranžmanu, znasekodkoga. Pa nek’ još neko kaže da su Međimurci „šparovni“! USB je pronađen dan kasnije, u kombiju i otkaz nisam dobila. Još…
“Fest ste zmršaveli”

259

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

u susjedstvu
Križ, Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Rugvica, Velika Gorica 23. listopada 2006. godine

Prvi posjet neposrednom susjedstvu nije nas bacio s nogu; navikli na dvodnevna putovanja ovo jednodnevno činilo nam se mačjim kašljem. I još smo k tome bili u susjedstvu! Što je to za nas velike, mislili smo. A onda smo došli u Križ. I iznenadili se. Možemo sad malo do mjesta gdje se gradi Poslovna zona, dočekalo nas je pitanje. Pa, je l’ to u rasporedu, pitamo se. Jest, ali kasnije. Dobro, onda ćemo to odraditi kasnije, odgovaramo. Nema ništa mimo protokola, grozimo se. Druženje s građanima u knjižnici, rasprava kako povećati članstvo i koji su projekti koje smo pokrenuli uz pokoju kiflu pripremljenu da se osnažimo za nove dnevne radne pobjede, a potom nas vode na nekoliko gradilišta; ono nove Poslovne zone, izlaza s autoceste te ono sportske dvorane. Tu se zaplićemo u raspravu kako bi se trebalo raditi na terenu te na koji način se diže podružnica. Zanima vas tko izlazi kao pobjednik ove raspre? Šef, naravno! Naši domaćini pripremili su i mali domjenak, a posebno su nas razveselili kesteni koje smo dobili i za put. Kloštar Ivanić. Šefu je namijenjena konjska zaprega, a timu šipak! Na nama su isprobavali onu staru Snađi se, druže. E, pa snašli smo se; mi kombijem pravo pred konobu Agapa, a Čačića nek’ samo vozaju okolo, mislili smo… Da, još da smo ga mogli pustiti samoga, sve pet! No, nismo, ipak smo mi njegov tim! Šefa je Josip Runjevac, vlasnik hrvatskog posavca, prevezao od župne crkve Sv. Marije do crkve Sv. Ivana, a potom je pod budnim okom predsjednika ŽO Jambrača, ujedno i dožupana Zagrebačke županije, posjetio kapelicu sestara karmelićanki s kojima su kratko, ali ugodno razgovarali. Pridružili su nam se u Agapi, gdje smo mi već degustirali konjske kobasice. Da, znam, De gustibus non disputabat, ali, brate, bila je to prva i posljednja konjska kobasica ikad! Potom još jedan Ivanić, Ivanić Grad. Šefa šaljemo na radio, pozdravljamo i gibamo u centar, na Trg Vladimira Nazora. Dočekali su nas s kestenima, kuhanim vinom i u narodnim nošnjama - znaju što grije u ove dane! Naš se Čačić i u kolo

260

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

uhvatio, nek’ se vidi što sve budući premijer zna U društvu i može! Šefe, započinje svoju priču Sonja. Evo, turopoljskih evo, idem, govori on. U Naftalanu nas ugošćuje plemenitaša Pero Vržogić, ravnatelj ovog jedinstvenog lječilišta za liječenje kožnih, reumatskih i drugih bolesti te rehabilitaciju. Naftalan, specifična vrsta ljekovite nafte, čije je ovo drugo nalazište u svijetu, a jedino u Europi, bez sumnje je prava rijetkost! Upoznaje nas sa željom da nadogradi Naftalan i poveća njegove kapacitete te se interesira za model JPP-a koji mu tumači Čačić. U prolazu svraćamo i do Bc Instituta, zavoda za kukuruz gdje se odvija rad na njegovu oplemenjivanju. Ako niste znali, stvaranje samooplodnih linija počelo je još 1947. na lokaciji Botinec, odakle i oznaka Bc, a prvi hibrid registriran je 1961. godine. Od tada se intenzivno radi na oplemenjivanju kukuruza svih vegetacijskih grupa i za sve namjene. Tu se susrećemo i s poznatom situacijom „a gdje su moji papiri?“. Držite ih u rukama, šefe, svi su tu. Tada ih jednim pogledom skenira. Da ga netko nakon toga propita o količini informacija koje je usvojio, vjerujte, neugodno bi se iznenadio. Taj čovjek pamti odmah i sve!!! Iz Rugvice smo krenuli na skelu u Oborovu. Nekim zaobilaznim putem jer nam je trebalo duplo više vremena no što smo planirali. Mi smo slijedili malo zeleno auto, što bi rekla naša Cindy, koje je vozio Kalaica, županijski tajnik. Čačića smo preko Save pustili u prvoj rundi, a mi smo, trijebeći kestenje iz Križa, bili druga. Na ručku u pivnici Posavina čekali su ga predstavnici velikogoričkih udruga i zadruga vinara,

261

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

vinogradara, voćara, povrtlara i stočara – obrušili su se na poljoprivrednu politiku Vlade! Planovi i potrebe vinara i vinogradara, izgradnja hladnjače, otvaranje vinske ceste, plasman i prerada jagoda i jabuka, samo su neke od tema kojih su se dotakli. No, morali smo dalje. Na platou ispred Mercatora okupio se popriličan broj ljudi. Stranački aktivisti dijelili su promotivne materijale, dok im se Čačić pridružio dijeleći bočice sirupa od jabuke koji su napravile članice Ženske inicijative HNS-a. A nas, žemske ili tri Čačićeve gracije kako su napisali u jednom lokalnom listu, poslali su po službenoj dužnosti u šoping!!! Di ćeš boljega; radiš, a šopingiraš! Naime, kupovale smo špeceraj koji je potom Čačić uručio jednoj socijalno ugroženoj obitelji iz Velike Gorice. Onom ushitu „radiš, a šopingiraš“ s početka ovog odlomka pribrajamo i zadovoljstvo zbog dobrog djela koje smo učinili. Jest malo, ali i malo je bolje od ničega, zaključujemo i selimo se na radio pa u klub TUR. Šefa tu dočekuje čelništvo Plemenite opčine turopoljske i upoznaju ga s inicijativom za povratak imovine bivšim zemljišnim zajednicama te s nastojanjima da se očuva autohtona pasmina turopoljske svinje. Mi šutimo; tu nekako nismo doma…

262

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

S građanima Ivanić Grada

263

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

pa još jednom...
Jastrebarsko, Klinča Sela, Sveta Nedelja, Samobor 3. studenoga 2006. godine

Naše putovanje Hrvatskom nastavili smo tamo gdje smo stali prošlog tjedna, u Zagrebačkoj županiji. Iako je kasnio, ovaj puta najavljeno i opravdano zbog kontrolnog odlaska liječniku, Čačić se ispričao domaćinima na kašnjenju i dobre je volje započeo s obilaskom. S velikim, tamnim, sunčanim naočalama, u stilu Blues Brothersa, koji nikako nije primjeren budućem premijeru, no kad je zdravlje u pitanju, za šminku malo tko pita… Kalaica i Jambrač ponovno su bili naša pratnja, a društvo nam je svima pravio i Iličić, voditelj izbornog tima s ovog područja. Prva po protokolu bila je Drvna industrija Rubinić u Jastrebarskom gdje su nam pokazali kako unatoč lošem općem stanju hrvatske drvne industrije i u ovoj grani postoje primjeri uspješnog poslovanja, a našeg kandidata za premijera je posebno interesiralo kako bi se njihova iskustva mogla primijeniti i u drugim hrvatskim tvrtkama u ovoj industrijskoj grani. Brišući oči koje su suzile nakon laserske korekcije vida, Čačić je svejednako pokazivao isti interes za problematiku s terena. Popalio mi je tri paketića papirnatih maramica… Neka je. Kakva je to snaga volje, mislim u sebi. Netko drugi bi zasigurno i odležao koji dan, ali ne i naš šef. Nakon još jedne odrađene radijske emisije, urednica programa podijelila je zadovoljstvo sa članovima mobilnog tima te nas zamolila da je slikamo s njezinim gostom. Ova vrsta fotografiranja već se ustalila kao nešto bez čega se ne može, čak pripreme po nekoliko različitih fotoaparata, za slučaj da jedan od njih omane. Zanimljiva je ta impresija ljudi kojima politika nije dio svakodnevice… Ponekad se čini da političare i visoku politiku smatraju nečim nadnaravnim što svima nama znatno otežava posao. Političari zaista, ali zaista nisu božanstva i ne mogu preko noći učiniti da vanjski dug države nestane, da se nezaposlenost drastično smanji, a standard samo tako digne! I gospodarski rast iz našeg četverolista; pa, ne može skočiti na devet posto ničim izazvan!!! Izbor između novih dječjih čizmica za zimu i još pokoje litre mlijeka sramotan je za ovu državu, a nažalost, nije rijedak.

264

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

U Klinča Selima posjetili smo Eko-flor, jednu od Poklon i autogram za okupljene vodećih tvrtki u Hrvatskoj na području zbrinjavanja građane otpada, trenutačno jednoj od najpropulzivnijih poslovnih grana u svijetu, gdje su nam vlasnici iznijeli probleme s kojima se susreću u poslovanju i Čačiću ukazali na potrebne promjene u stavovima državnih institucija prema domaćim poduzetnicima. Ta želja, trud i nastojanje da se stvari nakon toliko godina ipak pomaknu s mrtve točke na koje nailazimo u svakom dijelu Hrvatske zadivljujući su! Tumačim ih kao zalog nekog novog, drugačijeg sutra. Da ne vjerujem u to, sasvim sigurno ne bih bila tu gdje jesam. Na Trgu Ante Starčevića u Svetoj Nedelji dočekao nas je zbor KUD-a Antun Mihanović iz Bestovja čija je pjesma druženje s okupljenim građanima uz besplatno pivo i poklone učinila još ugodnijim, a članice zbora poželjele su fotografiju i autogram HNS-ovog kandidata. Čačić je strpljivo potpisivao pružene komadiće papira kad ono – Matija! Da, da, regionalni Matija. Više ništa ne pitamo. Volimo biti u uvjerenju kako je to zbog nas… Nažalost, i ovo ugodno druženje moralo je završiti jer nam je nesmiljeni tempo diktirao posjet auto salonu Auto Peba i nastavak puta prema Samoboru. Radio Samobor nalazi se, vjerovali ili ne, u Bregani. Nismo ga zaobišli. Potom su nas ugostili u tvrtkama Klima-oprema i Pro-klima; pokazali su nam cjelokupni proizvodni program, a posebno ponosno istaknuli su svoju operacijsku dvoranu koja zadovoljava najnovije svjetske standarde. Nakon što smo se upoznali s primjenom najmodernijih tehnologija i materijala, čekalo nas je nešto potpuno drugačije. Naime, tvrtka Kristal-Tuk jedna je od rijetkih u Europi koja sve svoje proizvode

265

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

izrađuje ručno, tradicionalnim načinom, na što su posebno ponosni. Imaju i zašto biti ponosni, zaključujem zadivljeno promatrajući sjajni kristal. Na konferenciji za novinare na temu gospodarstva Čačić je, iznoseći statističke podatke o njegovu stanju, istaknuo kako smo za vrijeme koalicijske Vlade bili prvi u Europi, a sada smo pretposljednji među tranzicijskim zemljama te kako je Sanaderova Vlada odlično ovladala izvrtanjem ekonomskih pokazatelja, ali ne i strategijom gospodarskog razvoja. Ma, nije valjda, bunim se k’o bajagi… Na kraju dana preostali su nam oni „slatki“ zadaci - runda pića s mladima na Čačićev račun te porinuće web stranice HNSovca Mladena Guliša. Naša posljednja destinacija bio je restoran Fort Apache gdje nas je dočekala zaslužena večera u stilu Divljeg zapada. Kauboja nije bilo…

Obilazak Drvne industrije Rubinić

Pokrivamo veći dio Hrvatske, tumače nam u Eko-floru

266

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

kolumna
HRVATSKI MAJSTORI MEDIJSKE MANIPULACIJE
Kolumna Radimira Čačića za 24 sata, 17. studenoga 2006. godine

Dnevnik Wall Street Journal, čiji uvodnik prenosi Glas Amerike, vrlo precizno oslikava proces medijske manipulacije i prodaje magle koja se događa u Hrvatskoj protekle tri godine. Uvodnik jednog od najuglednijih svjetskih listova upozorava da su iz europskog izvješća izdvojena samo opća mjesta gdje se govori o napretku u provedbi reformi. S druge strane, pažljivo su izbjegnute potpuno jasne kritike Europske unije: „Vlada ne posjeduje strategiju za izvođenje reformi”; „ne postoje jasna zakonska pravila o izbornom procesu kao niti o formiranju vlasti na lokalnoj razini”; „Hrvatska još nema neovisno, objektivno, transparentno i efikasno sudstvo”; „kroz političke forme saborskog povjerenstva s većinom stranke na vlasti napada se političke suparnike, dok istovremeno nisu kažnjeni mnogi slučajevi korupcije”... Wall Street Journal dalje navodi da bi hrvatski političari kada bi bili svjesni da je izvješće objavljeno i na hrvatskom jeziku možda bili oprezniji u manipuliranju činjenicama. Medijsku manipulaciju kao standard ponašanja ove vlade i aktivnost u kojoj je definitivno najuspješnija hrvatska vlada u povijesti, što je nažalost u potpunoj suprotnosti sa činjenicom da je po rezultatima najneuspješnija, uočavaju dakle i u New Yorku. Gotovo sasvim kontrolirani mediji tu manipulaciju nažalost pojačavaju te nastavljaju stagnaciju i gospodarski kolaps pretvarati u uspjehe pa ne treba čuditi što smo i po slobodi medija jedva nešto ispred Srbije i sličnih.

267

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

HNS-ov kandidat za premijera u razgovoru s Bakranima

268

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

KvaneR je opet naš
Bakar, Čavle, Rijeka, Viškovo 20. studenoga 2006. godine

Nakon dvotjedne pauze Kvarner je ponovno naše odredište! Kiša nas je u Bakru potjerala u Pevec gdje je na repertoaru bilo druženje s građanima. Šef je u pratnji Nade, koja šefuje u ovoj županiji, te Grujičića, čovjeka koji u županijskom HNS-u taji sve što se tajiti mora, krenuo razgovarati s građanima. Dobar dan, gospođo, kako ste? Ja sam Ratko Čačić, ponavlja on uvijek nasmiješen, a potom predstavlja jake županijske snage. Grujičić okolo dijeli kemijske olovke označene stranačkim znakovljem, a članice tima za to vrijeme zapričavaju Kiki, koji u slobodno vrijeme spašava tuđe izgubljene šalove te Zenil, čiji je posao glasno govorenje. Šljapkajući preko lokava vode na parkiralištu žurimo u kombi. Ne bute se rastopile, niste od šećera, pljuska nas prijatelj. To ti samo misliš, inatimo se. U razgovor se, na svu sreću u ključnom trenutku, miješa šef pitanjem gdje su njegovi papiri. Zna znanje, nema se što prigovoriti. Dajemo mu hrpu papira o riječkom prometnom pravcu, baš kao što šef voli… Nakon brzopotezne kave br. 2 u Čavlama jurimo u Rijeku gdje ostajemo gotovo čitavo popodne. Veliki su uvijek samo veliki, zaključujem u sebi. Do Rijeke smo, na sveopće zadovoljstvo ženskog dijela mobilnog tima, protjerali kišu. Naime, konačno smo u novim, zimskim uniformama s hlačama do poda koje upijaju kišu kao da su od spužve! A hodati po Rijeci sa zadignutim nogavicama nije nam se mililo. Šetamo Korzom, kratko se zaustavljamo na HNS-ovom štandu pa put Gradske kavane. Čačić se premješta od jednog stola do drugog i na kraju završava s nama. Tu mi na pamet pada da šećer uvijek dolazi na kraju… Svi riječki infrastrukturni problemi riješit će se pod mojim vodstvom u budućoj Vladi; do kraja prve polovice mandata bit će dovršena riječka zaobilaznica koja se gradi gotovo 30 godina te izgrađene ceste D404 i D403 kao glavni spoj s lukom, poručio je Čačić s tiskovne konferencije. Također, dodao je, rješenje riječkog prometnog pravca od iznimnog je gospodarskog značaja i to nije pitanje o kojem

269

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

treba raspravljati, već ga treba hitno riješiti. Govoreći o dionici Orehovica-Sv. Kuzam naš se šef očešao i o vladajuću stranku; kao najskuplja prometnica u povijesti Hrvatske, vrijedna oko 800 milijuna kuna, ta je prometnica jedna od grotesknih i tragičnih eskapada HDZ-ove Vlade. Naime, pet je mjeseci stajala „zaleđena“ iako nije postojao razlog da se barem parcijalno ne otvori. Tko je za to odgovoran, zapitao se Čačić, a još ga je više začudilo što u Rijeci nitko ne postavlja to pitanje, ni gradonačelnik, niti župan. Ni građani ili barem ne dovoljno glasno, kalkuliram, jer da su digli glas, zasigurno bismo ga čuli! U Rijeci je Čačić održao i tribinu za riječke poduzetnike na temu Projekt menadžment u javnoj upravi na kojoj je predstavljao projekte iz svoje, Varaždinske županije. Ja, najavljivačica, uporno sam čuvala šefove bokove i molećivim pogledom od šefice parade pokušavala iskamčiti još koju minutu. To je prava muka, vjerujte! Pa, ipak, prošlo je - ovaj put… U Viškovu smo prošetali i u ležernom okružju popili kavu. Velike politike nam je za taj dan bilo dovoljno!
Jedna vesela za sjećanje s HNS-ovkama iz Primorja

270

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

pRetvaRaj se tI, da sI dama!
Konjščina, Zlatar, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje 23. studenoga 2006. godine

Nakon pauze od dva tjedna morali smo, htjeli-ne htjeli, priznati da smo se rekuperali i da smo spremni za nove radne pobjede. Konjščina. Tražeći kafić u kojem smo zakazali kavu s umirovljenicima fulali smo u prvom naletu i to nam je postalo jasno tek kad smo dospjeli na groblje! Dobro što nismo praznovjerni; groblje bi sasvim sigurno moglo imati nekakav grdi predznak! Spasio nas je Matija, regionalni tajnik i poveo do mjesta susreta gdje su nas već čekali Vincelj, Hursa, Koračević… U kafiću smo, pitanjem na pitanje, prebili vrijeme, no, dok Sonja klima glavom, sve je pod kontrolom. Bilježimo da su nas spasila topla peciva. Tu smo obišli i tvrtku Horvat, koja se bavi prepakiravanjem ribe i smrznutim programom, a dječjem vrtiću smo, sredstvima prikupljenim humanitarnom akcijom tamošnjeg HNS-a, poklonili dva klima uređaja. Klinci su nas dočekali veselo kao što im i priliči; pjesmi i plesu ne bi bilo kraja, a saznali smo i što se u vrtiću radi! Za one koji su zaboravili - prijateljstvo tu se gradi! Presvlake za automobile, radna konfekcija, kao i drugi njihovi proizvodi po kakvoći se uvrštavaju među najbolje, objasnili su nam u tvrtki Prevent u Zlataru. Trenutačno zapošljavaju četiristotinjak ljudi, a kako iz dana u dan šire poslovanje, treba očekivati da će taj broj samo rasti što je itekako pozitivno s obzirom na gospodarske trendove u državi. Negdje usput smo pogubili vrijeme pa smo na radio itekako žurili. I stigli, doduše, ne baš na vrijeme, no, i emisiju smo uspješno skinuli s dnevnog reda. U Gradskoj vijećnici čekali su nas predstavnici udruga žena i penzionera sa štruklama. Iako do ručka nije bilo daleko, nismo mogli odoljeti; zagorski štrukli su ipak zagorski štrukli! Bolesno centralizirana zemlja, umirovljenici, lokalne teme, sve se to našlo na našem repertoaru. Zagorci su od Čačića, kao najzaslužnijeg za modernizaciju cestovne infrastrukture u Hrvatskoj, najčešće tražili rješenje za unutarnju prometnu nepovezanost svoga kraja. Izgradnja ove zagorske prometne

271

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

kičme u najkraćem mogućem roku za Čačića nije upitna, jer je sada Zagorje omeđeno dvjema modernim autocestama čije bi spajanje brzom cestom omogućilo ujednačen gospodarski razvoj svih dijelova ove regije. S presice, pak, Čačić je poručio da se HNS zalaže za ubrzani gospodarski razvoj, novi suverenitet, snažnu decentralizaciju ovlasti, sredstava i znanja te pravedno društvo. Nije propustio istaknuti da je Varaždinska županija već krenula u tom smjeru te da njezine korake prati i Krapinsko-zagorska preuzevši projekte cash poolinga, županijske garancijske agencije, kreditiranja studenata, a s polovicom iznosa subvencionira i prijevoz srednjoškolaca koji je u Varaždinskoj županiji potpuno besplatan. Lokalni novinari interesirali su se i za velike, nacionalne teme; „Slučaj Glavaš“ me ne zanima jer je to slučaj za sud, a ne za političare. Suludo je da Sabor o tome uopće raspravlja kad mu je već skinut imunitet, bio je kratak šef te je dodao kako želi razgovarati samo o konkretnim projektima i pitanjima od životnog značaja za razvoj Hrvatske. Nakon ručka, foto-sesije u Gezinom restoranu te obećanja da će i Čačića “staviti na zid”, stižemo u Bedekovčinu. U OŠ Brestovec Orehovečki tema nam je javnoprivatno partnerstvo; oni, naime, trebaju dograditi školu, a predstoji im i kompletna izgradnja sportske dvorane. Šef im tumači svoja iskustva i poziva ih u Varaždinsku županiju, da im stručnjaci koji vode projekt naprave izračune. Na popodnevnoj kavi s građanima u Krčmi Čačić je naglasio da je privatizacija INE šansa da državljani
Prepakiravanje ribe u srcu Zagorja - obilazak firme Horvat

272

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

vrate što su uložili te ih je pozvao da kupe dionice kao što je to učinio on, a isto će, rekao je, preporučiti i svojim roditeljima te sestri. Tu je timu pofalilo šećera pa smo jedinog muškarca među nama poslali po slatko da izdržimo do kraja dana. Svoj posjet Zagorju naš kandidat završio je u Svetom Križu Začretju; ugodno druženje s gospodarstvenicima i predstavnicima udruga obrtnika, vinogradara i žena, a u Vinoteci su bili i načelnik te predsjednik Vijeća. Ovaj hepening začinila su i Zvona starine, tamošnji tamburaški sastav, a ni dobrih vina nije nedostajalo. Potrajalo bi to, no, čekao nas je još i posjet Jankovdvora, gdje je smješten Institut za informatičke inovacije, čija je svrha proučavati i širiti uporabu informatičkih sustava. Pomalo već i umorne, u širokim hlačama umjesto haljina, s ogromnim torbama punim papira ženski dio tima nije se baš uklapao u dvorski interijer. Dajte se bar pretvarajte da ste dame, provocira vozač. Mislim dok se fotografirate, dodaje ošinut pogledom broj 10, onim koji ubija. Pretvaraj se ti, da si dama, odgovaramo.

Poruka iz vinoteke u Svetom Križu Začretju

273

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

da, paZILI smo!
Ilok, Vukovar, Borovo, Trpinja, Erdut, Čepin, Osijek, Bizovac, Donji Miholjac 28. i 29. studenoga 2006. godine

Istočna Slavonija bila je ovotjedna destinacija Radimira Čačića i njegova mobilnog tima. Uz standardnu postavu tima pratile su nas jake snage Jutarnjeg lista; s nama je bila Željka Matković čije smo ubacivanje u naše monolitne redove isprva sa skepsom motrili. U strahu su velike oči, ne kaže se uzalud. Njezin je zadatak bio napraviti report s naše turneje, nešto kao ovaj moj dnevnički zapis, samo što je njezina verzija za jednu stepenicu ozbiljnija. Dobro, možda za dvije… Magla, svuda, magla oko nas, a mi kasnimo! I to na radio - super! Zovnula sam ih i objasnila im nezgodnu situaciju u kojoj se nalazimo. Osim što je magla, ispred nas su dva kamiona koje ne vidimo niti gdje počinju, a kamoli gdje završavaju! Mogli smo ih samo osjetiti, ali nakon sudara. Nismo izazivali sreću. Šef je u najistočnijoj točki Hrvatske, u Iloku, nakon gostovanja na radiju posjetio Dom za starije i nemoćne gdje je Upravi na dar uručio osobno računalo, a nismo zaobišli ni Žarka Kosića iz Borova koji se bavi poljoprivredom i stočarstvom što je njegov jedini izvor prihoda. Desetak mu je svinja stradalo od svinjske kuge, a šteta mu, naravno, nije nadoknađena. Budući da Kosić drži i krave, Čačić mu je, pretpostavljajući da nema kome prodati mlijeko, u nekoliko rečenica predstavio projekt Školsko mlijeko Varaždinske županije. Naime, mini mljekara, prema dogovoru sa Županijom, svakodnevno otkupljuje mlijeko malih proizvođača s područja Varaždinske županije i u roku 48 sati ga dostavlja na jelovnike školaraca Varaždinske županije. Na taj način mali proizvođači koji do sada nisu imali kome prodati svoje mlijeko imaju sustav koji im jamči otkup i omogućuje im pristojan prihod od cca 450 kuna mjesečno po kravi, dok ih rad kod kuće u konačnici motivira za ostanak na selu. Dobro je to smislio, taj Čačić… Obilazak Muzeja grada Vukovara te druženje na štandu s građanima ispred Robne kuće gdje je Čačić, ogrnut HNS-ovom pregačom, dijelio božićnu pšenicu, kuhano vino i peciva, i već je pao mrak! Doduše, magla se nije ni digla pa je ugođaj bio taman

274

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Bomboni za baku kao u osrednjem horor filmu. Nismo se dali smesti! HNS-ov s osječke tržnice kandidat za premijera je na konferenciji za novinare istakao kako su razvoj infrastrukture, informatizacija i racionalizacija uprave ključni preduvjeti za razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Čačićeva runda razgovora i pića u Trpinji, i toplog hrskavog peciva, i eto nas u susjednoj, Osječko-baranjskoj županiji. Do tad smo se već sprijateljili sa Željkom – kakve dobre novinare ima taj Jutarnji! Kako nas u timu ima i iz Slavonije, ponovno smo imali večeru u privatnom aranžmanu, i to onu nakon svinjokolje! Na tome nam se uistinu može zavidjeti, na ostalom, kako-tako… Nakon nekoliko sitnih, ali stvarno sitnih sati spavanja, najava na lokalnom radiju podsjetila nas je kako će izgledati drugi slavonski dan Čačića i mobilnog tima – još jedan „killing me softly“ dan. Ranojutarnji obilazak donjogradske osječke tržnice uz podjelu HNS-ovih bombona i kratak razgovor s tamošnjim prodavačima bili su uvertira još jednog dana na terenu. Bijelo Brdo, Aljmaš i Čepin slavonska su mjesta u kojima smo se zadržali kratko, tek da porazgovaramo, na putu do Osijeka gdje smo, nakon radijskog gostovanja u kojem su nam kandidata za premijera izrešetali pitanjima, odradili još jednu konferenciju za novinare. „Razvojni projekti i za Osijek?“ skeptično smo pitali, no zato je Čačićev odgovor bio jasan. Da bi se realizirali razvojni projekti, grad, odnosno županija trebaju imati sposobno vodstvo. Ukoliko je ucjena Vlade podrškom u Saboru jedino što osječka vlast zna raditi da bi osigurala potrebna sredstva, od razvojnih projekata neće biti

275

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

ništa, rezolutan, kao i uvijek, bio je Čačić. Ono što me kod njega uvijek iznova iznenadi jest žar s kojim po petnaest puta dnevno odgovara na ista pitanja i tumači iste stvari. I to svaki put kao da je prvi! To je zato što on nema živce, nego inoxsajle, upućuju me. Da, baš… Čekanje u redu za ručak osječkog Mercatora teško je palo samo najgladnijima; HNS-ov kandidat za premijera je, strpljivo čekajući u redu, popričao s tamošnjim zaposlenicima, a nije propustio pozdraviti niti okupljene građane. Nakon šetnje gradskim središtem, slijedila je vožnja vlakom do Bizovca gdje je Čačić upoznao gospođu Jelicu i nakon verbalnih dubioza, da, dobro pogađate, vezane su uz Domovinski rat, HNS je postao bogatiji za još jednu članicu! Druženje s mnoštvom okupljenih građana u bizovačkom kafiću poprilično se oteglo, no, ne dolazi im svaki dan političar tog kalibra; trebalo je ispucati sva pitanja… Posljednja destinacija tog dana bio je Donji Miholjac gdje je Čačića primio tamošnji načelnik Eduard Šrajer, a zajedno su posjetili i humanitarni koncert u sportskoj dvorani. Kakav je bio tekst u Jutarnjem? Genijalan! Očito smo uistinu dopadljiva ekipa, kako nas je prozvala jedna druga, već citirana novinarka. A, i pazili smo…

276

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Na imanju Kosićevih iz Borova

277

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

ČaČIĆ pRvI put najjaČI!!!
Pazin, Poreč, Umag, Buje, Buzet 4. prosinca 2006. godine

To!!! Naš se trud isplatio! Nakon tri mjeseca drvljenja okolo po Hrvatskoj prema redovitoj mjesečnoj anketi Promocije plus, šef nam je prešišao Sanadera, prenijeli su to danas svi mediji. Za rame, pišu. A to je tek početak, ali oni to još ne znaju… Dan je započeo više nego dobro! A sad imamo i argument za deformaciju koju nam, kao članovima tima, pripisuju. Najjači smo, najjači! Još kad tome dodamo kampanju naše predsjednice door to door u Zagrebu, u kojoj ona obilazi građane u njihovim domovima kako bi se također iz prve ruke upoznala s njihovim problemima, jasno je da ništa ne prepuštamo slučaju. Vodimo bitku na nekoliko frontova, vjerujući da samo predanim radom možemo ostvariti dobar rezultat i postići zacrtane ciljeve. Znate, haenseovci su vam zeznuti kad se zainate! Bilo bi dobro otvoriti internu kladionicu oko izbornog rezultata, da dodatno podgrijemo strasti… Neformalni početak dana bila je Opatija, i to zato što je šef kao varaždinski župan gostovao na konferenciji za tisak opatijskog gradonačelnika Amira Muzura na temu JPP-a. Javno-privatno partnerstvo model je budućnosti kad su investicije u lokalnim zajednicama u pitanju, slušali smo kako govori šef. Također, izrazio je svoje zadovoljstvo što je i Opatija odlučila krenuti tim putem. Tu smo mu predali i kompletno istraživanje preferencija birača, nek’ se nađe… S pretkampanjom smo formalno započeli tek u pazinskom kafiću Gema. Konačno u pitoresknoj, ali kišovitoj Istri. Nije lijevala, nego više onako – kenjkala… Naš je kandidat uz vesele zvuke tradicionalne istarske glazbe izmjenjivao mišljenja s građanima. Stranačke boje branili su i naši, haenesovci; od Poropata, kao predsjednika regionalnog saveza, preko županijskog šefa Tirelija pa do Kranjčića koji je koordinirao sva ova događanja. Nakon nekoliko fritula pojedenih „s nogu“ odjurili smo prema Poreču kako bismo na vrijeme stigli na lokalni radio i konferenciju za novinare na kojoj su predstavljena četiri HNS-ova reformska projekta za novu

278

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Hrvatsku, puku i narodu već poznata pod nazivom HNS-ov četverolist. Osluškujući Pridružuju nam se i Porečani, predvođeni Bubičićem. Tu je Čačić Pazinjane još jednom ukazao na osnovni lajt motiv ove pretkampanje: valja razgovarati s ljudima i dobiti informacije o lokalnim prioritetima koji nisu u vidokrugu Vlade kad ona počne funkcionirati. No, zato postoji prostor oporbenog djelovanja kad je zadatak oporbene stranke da to vrijeme utroši na razumijevanje cjeline mnogo dublje i šire od točke koja se zove Zagreb i pokuša tražiti rješenja koja onda samo provodi kad dođe na vlast, objasnio je. Eto, upravo to mi radimo! Već nekoliko mjeseci. I još ćemo, nekoliko mjeseci… U Umagu smo odradili još jedno gostovanje na radiju, zatim se šef uz kavu i razgovor družio s građanima u prostorima Pučkog učilišta Ante Babić. Buje. Građani ističu problem nepostojanja prostora za aktivnosti mladih, a Čačić odgovora kako taj grad sa četverostruko većim proračunom po glavi stanovnika od hrvatskog prosjeka nema apsolutno nikakav izgovor da ne izgradi novi funkcionalan prostor za mlade u najkraćem roku. Pa, nek’ se pokaže je li ikome dovoljno važno na kome svijet ostaje…

279

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Noć je već debelo zamijenila dan, a trebalo je još odraditi javnu tribinu u Buzetu, gdje nas je dočekalo preko stotinu ljudi s pripremljenim pitanjima za našeg šefa. Pa, ipak, kad je završio sa svojim izlaganjem, činilo se da je sve jasno pa su ga radije neformalno zapričavali. Jednoglasno smo zaključili kako je Istra regija u kojoj se živi bolje nego u mnogim dijelovima Hrvatske, ali koja niti izbliza ne koristi sve svoje potencijale. Klasična hrvatska priča, primijetili bi zlobnici… Nadaleko poznati tartufi, glazbena kulisa u pozadini i stranački prijatelji – uistinu je bilo vrijeme da se opustimo i zaboravimo da je ovo nama zapravo posao! Uuu, kakav dobar posao, primjećujemo…

280

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

ah, ta ZagRebaČKa županIja
Dugo Selo, Brckovljani, Dubrava, Vrbovec, Sveti Ivan Zelina 7. prosinca 2006. godine

Kolika je ta Zagrebačka županija, bunim se nadmudrujući se s papirima, letcima ovakvim, letcima onakvim… Sonja, koliko još puta idemo tamo? Da nisu i oni kooptirali koga, a da ja to ne znam, postavljam retoričko pitanje. Mrgud, dobacuje mi kolega. Nije dobro kad šutim, nije dobro kad ne šutim, pa kaj da radim, pravdam se bezuspješno. O.K., ponovno smo kod Jambrača i Kalaice. Da ne zaboravim, Jozo Radoš! A i da ne bi bilo, nismo znali, priznajem. Dugo Selo. Bravarsko poduzeće Čelik. Nastalo je iz obrtničke radionice osnovane 1983. godine, danas je to moderno poduzeće koje zapošljava 35 radnika, a tendira proširenju proizvodnih kapaciteta i broja zaposlenih. Ohoho! Bila je to moja reakcija na proizvodni asortiman; aluminijska stolarija, aluminijske fasade, PVC stolarija, čelične konstrukcije (vrata, ograde...), inox bravarija, izo staklo… Još da mi za oko nije zapela drvena stolarija, sve pet. Ovako ovo bilježim zbog drugih. Dok šef u eteru objašnjava svoj pohod na Markov trg i varaždinske projekte koje kani preslikati na ostatak Hrvatske, borim se s uredskim šefom oko tuluma za novinare. Uspijevam izvojevati tek parcijalnu pobjedu; mogu pozvati koga hoću, no nikog ne smijem skinuti. S popisa, naravno! Nisam to ni namjeravala, dodajem. U Brckovljanima stajemo usput, obilazimo tvrtku Darojković transport. Ako se obilaskom može nazvati šetnja parkingom na kojem stoje ogromni kamioni. Šef pažljivo sluša, a ovaj put je Jozo taj koji je radoznaliji. Pa kad ste i kako krenuli, kakvi su bili počeci, što s planovima za budućnost… U Dubravi smo se pak bavili sasvim drugačijom vrstom sadržaja! Posjet Mesnoj industriji Sablić isprva je bio zamišljen samo kao posjet, no pretvorio se u degustaciju. Kad su tijekom razgovara iz šefa iskamčili priznanje da voli hrenovke, naši domaćini ga nisu mogli pustiti, a da ne kuša njihove. Ako ostanemo još deset minuta, nećemo stići na presicu, izgovorila je Sonja magičnu rečenicu i od stola rastjerala prisutne. U suprotnom bi naš petnaesti obilazak ove županije ovdje i završio…

281

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Ako postanem premijer, 1. rujna 2008. godine imate novu školu, odrješito je u Gornjem Tkalcu naglasio Čačić ocjenjujući neprimjerenim da u 21. stoljeću djeca u dva kombinirana niža razreda polaze ruševnu, stogodišnju i nadasve opasnu školu. Tâ, škola na katu ima pravu, pravcatu rupu u podu, ne vjerujem ja. I to takvu da se kroz nju bez problema može propasti. Da, prekrivena je daskama, ali je ipak rupa! U školi! Koju polaze djeca. Tu smo se zadržali u razgovoru s okupljenim mještanima, šef je tumačio obrazovni paket Varaždinske županije, dok su moj zadatak bili letci. U Vrbovcu, nakon kratkog boravka u centru na štandu, u Galeriji imamo radni ručak s gospodarstvenicima i predstavnicima nevladinih organizacija. Poveli su priču nadugačko i naširoko! Ništa drugo nismo ni očekivali… No, kako smo prije radija trebali autorizirati intervju za Slobodnu, vremena nismo imali u neograničenim količinama, kako se to ponekad misli. Šefe, samo deset minuta, koristim najslađi osmjeh. Da, da, evo idem, govori uzimajući intervju. Jedan zadatak manje!
Tumačeći model JPP-a u Gornjem Tkalcu

Radio, Sveti Ivan Zelina pa još jedan radio. Posjet, naravno ne zadnji Zagrebačkoj županiji ( sjećate se, ovo su prostranstva), završavamo u Vinskom domu, druženjem sa zelinskim poduzetnicima.

282

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

KRajnjI IstoK. pRvI put, dRugI put – pRodano!
Nijemci, Nuštar, Vinkovci, Rokovci, Ivankovo, Vođinci, Stari Mikanovci 11. prosinca 2006. godine

Drugi posjet Vukovarsko-srijemskoj županiji Čačić je započeo u Nijemcima. Iako je jutro bilo iznimno hladno, na jutarnjoj kavi s premijerom okupilo se mnoštvo građana. Da, došli su i naši haenesovci; Zeko i Huber kao županijski vrh, no bili su tu i predsjednici podružnica koje smo taj dan nakanili obići. Cindy, daj mi, molim te, faksaj u hotel ulaganja Čačićevog ministarstva u ovu županiju. Kod mene na stolu su ti, gore desno, umilnim glasom molim kolegicu s posla, mog dobrog duha. Šta bi ti da mene nemaš, smije se ona. Daj nađi neko lakše pitanje, odgovaram. I pošalji papireee, vičem u slušalicu. Uz već gotovo tradicionalno pitanje o kašnjenju poticaja u poljoprivredi, mještani su veliki interes pokazali za projekte koje Čačić kao župan provodi na području obrazovanja u svojoj županiji. Naime, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje nevjerojatnih 57 posto učenika ne nastavlja srednjoškolsko obrazovanje, besplatan prijevoz za srednjoškolce ili pak studentski krediti ravni su znanstvenoj fantastici. U Nijemcima je HNS-ov kandidat za premijera obišao OŠ Ivana Kozarca koja je projektirana i čija je izgradnja započela još za Čačićeva mandata ministra javnih radova, obnove i graditeljstva, a posjetio je i stotinjak štićenika nuštarskog Doma za starije i nemoćne osobe darujući ih prigodnim poklonima - božićnom pšenicom i voćem. Boravak u Vinkovcima obilježile su dvije teme: javno-privatno partnerstvo te pravedno društvo. O prvoj je Čačić govorio na javnoj tribini istakavši kako je izgradnja Županijske palače u Varaždinu prvi projekt JPP-a u Hrvatskoj. Kako su sredstva u gradskim i županijskim proračunima u velikoj većini slučajeva uglavnom ograničena, a lokalna samouprava nije u mogućnosti ostvariti veća kreditna zaduženja, kapitalne projekte koji su od enormnog značaja za lokalnu sredinu potrebno je financirati putem modela javno-privatnog partnerstva. Po ovom modelu u Varaždinskoj županiji gradi se još 54 000 m²; 44 škole sa 15 školskih sportskih

283

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Prava slavonska večera - čobanac

284

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

dvorana. U planu je i dogradnja te adaptacija Županijske bolnice putem JPP-a što će omogućiti smještaj svih kirurških grana na jedno mjesto, a tu je i izgradnja sustava odvodnje. I Vlada Republike Hrvatske iskazala je spremnost da prigrli ovaj model te da po njemu gradi škole po cijeloj Hrvatskoj, no od spremnosti do realizacije, pogotovo kad je o ovoj Vladi riječ, dugačak je put. S druge strane, varaždinski primjer zoran je pokazatelj da se može, no pitanje je postoji li politička volja. Domjenak za sve prisutne uz zvuke tambure poslužio je kao predah prije gostovanja na radiju i konferencije za novinare. Govoreći o pravednom društvu, Čačić je naglasio kako su jednake šanse, jednaki uvjeti te jednaka startna pozicija za sve građane Hrvatske ono što će zagovarati Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati. Potkrjepljujući to primjerima, HNSov kandidat za premijera podcrtao je da će se snažno zalagati za pravične i za pristojan život dostatne mirovine što znači da isti mirovinski uvjeti pretpostavljaju istu mirovinu što danas nije slučaj, podsjećajući pritom na „nove umirovljenike“ čije „pravične“ mirovine u prosjeku iznose 980 kuna. Postojeća situacija u kojoj je mjesto i način stjecanja invalidnosti presudno za određivanje stupnja invalidnosti daleko je od pravednog, dodao je Čačić. Naime, isti stupanj invalidnosti zadobiven u Domovinskom ratu danas vrijedi i do 17 puta više, a s uma se smeće da bi invalidnine trebale omogućiti normalno funkcioniranje bez obzira na to kako je i gdje stečena invalidnost. Sve to dosta logično zvuči pa se pitam kako dosad ništa nije učinjeno po tom pitanju, kako to nikome prije nije palo na pamet… Tu me poput bumeranga pogađa jedna Čačićeva rečenica; vrijeme koje je iza nas tražilo je onakav, kompromisni, pristup, danas je vrijeme za nešto potpuno drugačije - gospodarstvo kao apsolutni imperativ i generator pravednog društva, decentralizacije i novog hrvatskog suvereniteta! U Rokovcima te Ivankovu Čačić je također razgovarao s građanima, dok smo u Vođince došli neplanirano. Barem što se tiče nas… Taj je posjet jako dobro isplanirao naš Đerek; ad hoc nas je skrenuo s puta. Sonja, imamo li mi kakav papir, postavio je svoje već ustaljeno pitanje šef. Pa, bojim se, kratko je odgovorila moja timska kolegica. Tu je šef prozreo Đerekov plan i samo se kratko osmjehnuo. Gdje su oni bomboni koje nosimo klincima, pofalilo mi je slatkoga. Sve buš im pojela, kore me. Ma, nisu to ti, samo jedi, dopušta mi šefica! To te ja pitam; kakvi klinci, iskvarit će zube!

285

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

U Starim Mikanovcima je Čačić obišao Dječji vrtić Vedri dani kojem je svojevremeno donirao ljuljačke, klackalice te tobogane, a osim onih bombona za kojima sam se polakomila, šef je donio nekoliko kutija s poklonima. Da vidimo što ste vi to nama donijeli, rekla je jedna od teta iz vrtića. Naravno da je šef posegnuo za onim što je barem donekle blizu njegovog “faha” – za kockama! Posjetili smo, u kompletu s našim domaćinima, i crkvu Svete Klare Djevice. Pravom slavonskom večerom, čobancem, za stotinjak mještana Mikanovaca još jedan dan Čačićeve pretkampanje priveden je kraju.
“Kakvi dukati!”

286

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

KaKo dvIje tRaKe ZaKReĆu KeRamIČKu pLoČICu?
Slunj, Vojnić, Karlovac, Duga Resa 14. prosinca 2006. godine

Zimsko jutro bez snijega u Karlovačkoj županiji. U slunjskom kafiću Centar jedva da se moglo pronaći pokoje mjesto za sjedenje. Čaj s nogu za ugrijavanje i nekoliko kratkih rečenica s okupljenim građanima i našima, Šantićem, Šetincem i Vuljanićem, prekida Sonja; naime, vrijeme je da se krene dalje. Ako je netko i pomislio da će gradska tržnica biti prazna, prevario se. U Slunju se prodaje sve; od pravih zimskih vunenih čarapa, odjeće, kućnih potrepština, preko domaćeg meda, za čaj, sjećate se, voća pa sve do kobasica, hrenovki i sireva. Kupili smo četiri komada. Čačića su gospođe prepoznavale već izdaleka, a one koje se nisu usudile prići, šaputale su među sobom „Znaš ‘ko je ono? To ti je Čačić, iz Sabora. Gle kako je smršavio! Nije valjda bolestan?“. Nije u Saboru već dugo i ne, nije bolestan. Osim ako bolešću ne smatrate ovo putovanje Hrvatskom, a u tom slučaju nije sam, dodajem u sebi. Nizak BDP i visoka stopa nezaposlenosti “odlike” su i ove županije. Na pitanje što je s turizmom, Čačić dobiva kratak i jasan, ali nezadovoljavajući odgovor - Rastoke, i to je to! U eteru lokalnog radija po tisućiti put govori o projektima koje je pokrenuo u svojoj županiji te kako ona ništa ne gubi njegovom pretkampanjom; bitno je oformiti tim i uspostaviti sustav i do „kratkog spoja“ ne može doći, objašnjava Čačić. „Kako dvije trake zakreću keramičku pločicu?“ bilo je „nagradno“ pitanje u tvrtki Keramika u Vojniću. A, mislim, kako zakreću pločicu? Jedna je brža od druge, dobacuje šaptač u liku i djelu županijskog tajnika Šetinca. Kao da ja do tog zaključka ne bih došla sama! A ruku na srce, i ono zadebljanje na traci mora imati nekakve veze s tim... Kompletan proces proizvodnje keramičkih pločica, od miješanja, pečenja pa sve do bojanja i lakiranja bio nam je predočen kao na dlanu. Krenuli smo od male tvrtke, malim koracima, a danas smo jedan od vodećih proizvođača keramičkih pločica, govori šefica. A litokeramika, radite li s njom, pita Čačić. (Litokeramika je pločica k’o i svaka druga, no presvučena je tankim slojem kamena). Ne, glasio je odgovor, no ideja je svakako notirana.

287

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Nakon zasluženog ručka, HNS-ov kandidat Šetnja za premijera novinarima je u nekoliko rečenica sajmom u Slunju objasnio HNS-ove reformske projekte, dok je Projekt menadžment u javnoj upravi bio tema javne tribine u organizaciji Udruge poduzetnika. Zašto Slovenija može bez carine uvoziti strojeve iz Japana, a Hrvatska ne, gdje se i kako mogu dobiti povoljni krediti (niska kamatna stopa uz nekoliko godina počeka) za poduzetnike, što s lokalnom slobodnom zonom, samo su neka od pitanja kojima su poduzetnici zasuli Čačića. Bilo bi ih još, no, čekala nas je Duga Resa. Ispred zgrade dugoreške Općine čekali su nas okupljeni građani koji su se grijali kuhanim vinom i sladili fritulama. Kako hladnoća s brojem sati nije popustila, nije bilo druge nego uklopiti se. Za dobar štimung pobrinuli su se i tamburaši, a Čačić nije propustio zapjevati s njima. Na tamošnjem radiju izvrtio se sijaset već uhodanih pitanja na koje su slušatelji dobili isto toliko uhodanih odgovora. Bio je to naš pretposljednji put Čačićeve pretkampanje u ovoj godini. Požeško-slavonska županija naše je sljedeće odredište.

288

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

IZgubLjenI, no ne u pRIjevodu…
Pleternica, Kutjevo, Velika, Pakrac, Lipik 18. prosinca 2006. godine

Bila je ideja da u Pleternici posjetimo dvije tamošnje tvrtke; Limpress i Conturu. „Bila“ zato što nismo, barem mi. Šef je uredno stigao tamo bez nas, odradio obilaske, saslušao sve o limariji i preradi drva, a i mediji su pali. Mi smo kasnili… A kad smo stigli na slavonsko tlo, bilo je prekasno da se priključimo viziti tvrtki. Zato smo ih odlučili dočekati u Phoenixu. Ispalo je da je to bila kobna odluka; naime, oni su, hladni k’o špricer, Phoenix skinuli s dnevnog reda i mirne duše nastavili put Kutjeva! A nas su pustili da se snalazimo sami… Doduše, Branko je rekao da nikako ne skrećemo za Brod, a mi smo se, poslušavši ga, izgubili. Do Kutjeva smo išli preko Rešetara. Zakasnili smo dobar sat i bilo nam je genijalno izgubljenima! Zekali smo se, pjevušili, jeli slatkiše… I još smo tadašnjoj županijskoj predsjednici Ireni Hajek Visković javili da ne računa s nama. Predložila sam da se još koji put izgubimo, ali namjerno, ne kao danas. Ili da se bar pretvaramo da smo izgubljeni kad nam bude dosta svega. Moji prijedlozi su s indignacijom odbijeni od ostatka tima. Al’ smo složni! I da, šefa ćemo u pretkampanju u Rešetare poslati samoga; naime, mi smo danas već bili tamo… Stigli smo taman na ručak! Da smo planirali, ne bi ispalo bolje… Tu me Bušić izvještava kako su svi mediji šefa uhvatili već ranim jutrom, prilikom obilaska tvrtki. Osim najavljene teme, pravednog društva, strašno ih je interesiralo kako šef ocjenjuje SDP-ovo mrgođenje na često puta ponovljenu rečenicu da je glas za Čačića glas za SDP. I SDP i HNS svjesni su da do promjene vlasti ne može doći samo na osnovi glasova za jednu od tih stranaka, već ukupnim brojem glasova za politiku lijevog centra. Isključivo zbroj glasova SDP-a i HNS-a može nadmašiti broj glasova bloka HDZ-HSP, tumači šef. Ako se tako gleda, onda je sasvim logično kad kažem da je svaki glas za mene i HNS ujedno i glas za prisutnost SDP-a u budućoj vladi. Oni su naši partneri, ako, naravno, to budu htjeli, razjasnio je nedoumice naš kandidat.

289

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Skrenuli smo s puta, u Trenkovo, baciti oko na Trenkov dvorac. Ali doslovce baciti oko jer na imanje nije moguće ući. Kasnobarokno-klasicistički dvorac u kome je od završetka Drugog svjetskog rata do devedesetih bila smještena osnovna škola, a kasnije se povremeno koristio za razne namjene, danas je prazan. Naši su nam domaćini prenijeli i zanimljivost ovog perivoja: ispod Trenkovog hrasta u perivoju dvorca barun Trenk je, prema predaji, proglašavao osude kmetovima. Taj je hrast još početkom 20. stoljeća stajao u perivoju, a bio je promjera preko tri metra i visine od tridesetak metara. Priča o hrastu nije zaboravljena pa se i danas jedan stari hrast kod ulaza u perivoj također naziva Trenkovim… U slastičarnici Aroma u Požegi za budućeg su premijera napravili tortu. Ne, nije bila u obliku zgrade Vlade! Ali, tko zna, možda će nam danas, sutra trebati i takva… Imala je veliki logo stranke na sredini, i to u bojama. Tu su nas ponovno zaskočili novinari s istim pitanjima. Kako je to sad njima zgodno; koalicijski partneri, a ne grle se niti se ljube na svakom koraku! Pa, ipak, šef i tu strpljivo objašnjava koji je, prema našim uvjerenjima, jedini način za skidanje Sanaderove vlade. Dugo smo se vozili do Pakraca. Toliko dugo da sam već zlurado pomislila da smo se ponovno izgubili. Kad ono - ništa! Šef je u pratnji ostatka tima i domaćina obišao tamošnju Poduzetničku zonu te poduzeće za montažu, Dem d.o.o. Ja sam u našem super-kombiju hendlala mejlove, pozive i obožavatelje! Ma, šalim se, nije ih bilo… Dan smo završili u Lipiku, gdje je raspoloženje bilo pravo, gle čuda, predbožićno! Božić nikad nije stigao ranije, primjećujem. Možda zato što se od ritma pretkampanje ne stignemo okrenuti, dodaju moji suputnici. Posjećujemo Božićni sajam, klinci taman imaju neku svoju priredbu, a mi kratki tour de sajam. Cure, ovo je za vas, govori nam šef pružajući kutiju s kolačima. Kakav kavalir, zahvaljujemo. U pizzeriji Nada imamo nešto između druženja s građanima i brainstorminga. Doduše, ako ćemo iskreno, storm je više bio u mojoj glavi… Pretresamo sve: od situacije u državi do one u našoj stranačkoj organizaciji. Tu su negdje, zločesto primjećujem - ide na bolje, ali nedovoljno brzo!

Obilazak poduzeća za montažu Dem

290

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

kolumna
NOVOGODIŠNJA KOLUMNA
Kolumna Radimira Čačića za 24 sata, 02. siječnja 2007. godine

Prema svim relevantnim pokazateljima iduća godina bit će prekretnica u razvoju hrvatskog društva, koje napokon prepoznaje svoje potrebe i ima snagu za konkretne pomake. Ono čega nam još kronično nedostaje su samopouzdanje i optimizam. Upravo u tom segmentu je najveća šteta koju je našoj zemlji nanio Sanader, koji je građanima svjesno obećao optimizam i energiju, na čemu je i dobio izbore, ali se kasnije pokazao potpuno nesposobnim za formiranje vlade koja je tu obećanu energiju i optimizam sposobna prenijeti u stvarnost. U Hrvatskoj imamo realnu podlogu za samopouzdanje i optimizam i mi u stvari potpuno bezrazložno ne vjerujemo sami sebi, jer ako smo izdržali sve dosadašnje nesposobne vlade i potpuno krive smjerove u kojima su nas vodile, sasvim je sigurno da u ovoj zemlji postoji potrebna energija i znanje koji mogu dati pozitivan rezultat. Potrebno je napustiti pogrešan koncept države koji odvaja državnu upravu od kreativne energije građana i usvojiti koncept privatnih rješenja za javne potrebe, dakle, dati građanima prostora da u svom interesu odrade zadatke koji pred državom stoje. Moj je zadatak u idućih godinu dana da pomognem u građenju samopouzdanja građana i uvjerim sve nas da zajedno imamo snage i znanja učiniti konkretne pomake, koji će nam život u Hrvatskoj učiniti boljim i ugodnijim.

291

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Hoćemo autocestu do dubrovnika!!!
Cavtat, Župa Dubrovačka, Sela Ljuta, Dubrovnik, Ston, Metković, Ploče, Makarska, Vrgorac, Zagvozd, Imotski, Runovići 16. i 17. siječnja 2007. godine

Prvi ovogodišnji dan Čačićeve pretkampanje vodio nas je u Dubrovačkoneretvansku županiju. Blago vama, govorili su oni kojima to baš zgodno zvuči. Da, baš blago nama, mislili smo i mi truckajući se OSAM sati u kombiju od Zagreba do Dubrovnika! Kad odrastem, bit ću kandidat za premijera, odlučila sam. Naime, oni lete. Avionom. Ne uvijek; samo na duge relacije… Sjetila sam se i vrlo sposobne aktualne Vlade koja je u tri godine mandata na jedvite jade uspjela napraviti slovima i brojkom 36 kilometara od Splita do Šestanovca! Ovog Čačića stvarno treba klonirati, često mi, sad znam i zašto, padne na pamet… Bič Božji ili Sonja je tek nakon osamsatnih mindgamesova dala zeleno svjetlo da stanemo i prigrizemo nešto, a to je ujedno značilo da propuštamo Cavtat. Ne sumnjajući da će ŽO konce držati čvrsto u svojim rukama, dopustili smo si taj mali luksuz. Prvi i jedini put da ne bi bilo zabune. Osim kad smo se izgubili u Slavoniji, no to je već ispričana priča… Zato smo u Župu Dubrovačku stigli na vrijeme i s voljom! I s novim, plavim letcima Radimira Čačića! Najčešća pitanja upućena HNS-ovom kandidatu za premijera bila su: tko će nositi listu u X. izbornoj jedinici, koji je stav HNS-a po pitanju turizma (nedostaju elitni hoteli), ZERP-a, približava li se Mesić HDZ-u, a na tapeti se našao i odnos HNS-a i SDP-a. Doduše, u Selu Ljuta smo, nakon obilaska tamošnjeg mlina, naišli i na nešto provokativnija pitanja što je, s obzirom na to da se radilo o sedmoj sili, bilo sasvim u redu. Novinarsku ekipu Dubrovačkog vjesnika zanimalo je voli li Čačić sponzoruše, što misli o Vesni Pusić kao ženi, koga bi prije spasio da se utapaju Sanader i Račan te kakve veze ima ljubav prema državi sa seksom. Da biste saznali odgovore na takva pitanja, morat ćete se pobrinuti i doći do dotičnog broja te famozne tiskovine rasprodane iste sekunde kad se pojavila na kioscima. Nakon što prospavane, što neprospavane noći dan je započeo obilaskom dubrovačkog Starog grada gdje smo naišli na svega nekoliko građana. Žale se Dubrovčani da izvan sezone gradom lutaju samo mačke i pokoji umirovljenik, koji još nije prodao svoju kuću ili stan strancima. Čačić je obišao „pjacu“, zatim dubrovačkog

292

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Novi hrvatski suverenitet, decentralizacija, pravedno društvo i ubrzanje gospodarskog rasta čine HNS-ov četverolist

postolara koji mu je popravio cipele budući da je pred nama još dugačak put do Markova trga te Klub invalida gdje smo uz druženje s mačkama popili kavu, čaj, sok na račun budućeg premijera. Nakon završetka iznimno posjećene konferencije za novinare na kojoj je Čačić govorio o HNS-ovim reformskim projektima još smo jednom pokazali da imamo odgovor na sva pitanja. Čačić je još jednom, odgovarajući sam na svoje pitanje, objasnio “situaciju” oko Doma umirovljenika koji je gradio Coning. Ručak u Kapetanovoj kući u Stonu protekao je u ugodnom čavrljanju; Sonjino zimovanje na Baliju, moji čisti računi s državom, što nas još čeka do kraja dana… „Pala“ je i fotografija s Lidijom Kralj - za sjećanje… U Metkoviću je više od 50-ak građana pažljivo saslušalo Čačićevo izlaganje o projektima kao što su cash pool, Garancijska agencija Varaždinske županije, besplatan prijevoz za sve srednjoškolce, stipendiranje studenata ili pak uvođenje jednosmjenske nastave putem JPP-a, a vremena je ostalo i za pokoje pitanje. Ploče, kao posljednja destinacija Dubrovačkoneretvanske županije, rezervirane su bile za još jedan razgovor s građanima; kako bi Čačić riješio problem Luke Ploče ono je što je zanimalo građane. U Splitsko-dalmatinsku županiju stigli smo umorni, ali zadovoljni odrađenim poslom. Gradac je bio prva postaja, a u Gustirni su nam zapjevali čak i članovi

293

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

SDP-a. Neka s Iblerovog trga zažmire na jedno oko... Njima nije trebalo objašnjavati zašto je glas za Čačića glas za Vladu HNS-a i SDP-a pod Čačićevim vodstvom. Oni su to već odavno shvatili… Večera u Makarskoj bila je rezervirana samo za one koji nisu bili mrtvi od umora. Treba li napominjati da je budući premijer i zapjevao? Za neupućene, nalazimo se točno na pola puta prvog kruga pretkampanje; naime, Makarska je 105 mjesto koje smo posjetili. Ostaje nam još toliko. A onda ispočetka... Energičan kakav jest, ne štedeći sebe ni druge, Čačić je već ranim jutrom odradio nekoliko medijskih zadaća; snimanje dviju emisija, jedne televizijske i jedne radijske te presica. Iako je, kako sam kaže, o cirkusantskom zakonu o izgradnji rukometnih dvorana već rekao sve što je imao reći, veći dio konferencije za novinare naš je kandidat posvetio upravo toj temi. Ovaj hohštapleraj, kako ga je nazvao, omogućuje, ni manje ni više, nego izgradnju sportske dvorane usred Dioklecijanove palače! Štoviše, ovaj Prijedlog zakona direktno zadire u najmanje četiri ključna područja koja su sva već uređena posebnim zakonima; to su prostorno uređenje, gradnja, javna nabava i izvlaštenje, a za sve njih predlažu se iznimke od sada važećih zakona. Nasuprot nemuštim Vladinim pokušajima da uopće shvati JPP, čiji je okvir u RH osmislio i napisao upravo on sam, Čačić je pohvalio pojedine jedinice lokalne samouprave, među njima i Makarsku, koje su prepoznale vrijednost i važnost ovog modela primjenjivog u zdravstvu, obrazovanju i u ekologiji, odnosno u djelatnostima i funkcijama od javnog interesa građana. Odgovarajući na pitanja prisutnih novinara, Čačić je izričito naglasio da JPP u turizmu otvara prostor raznoraznim manipulacijama te da nigdje u svijetu ne postoji niti jedan jedini njegov primjer. Kiša na putu prema Vrgorcu nije nam pokvarila raspoloženje; jedini nusprodukt bilo je malo kašnjenje. Poveznica s otocima i lukom, promjena trase autoceste, seoski turizam, sustav navodnjavanja kao preduvjet razvoja poljoprivrede te nerazvijenost Vrgorca samo su neki od problema o kojima su mještani u hotelu Prvan razgovarali s HNS-ovim kandidatom za premijera. Pun laptop, prazan laptop, velika fotka, mala fotka, mail prolazi, mail ne prolazi, imamo deadline, nemamo deadline - to su bili problemi mobilnog tima. Uspješno smo ih nadigrali! A i za one vrgoračke, konja za trku imamo… Dvadesetak minuta bilo je dovoljno za kavu s nogu u Histrionu. Tamo se okupljaju i glumci kada dođu u Zagvozd pa ni mi nismo mogli biti gori. Naš DJ je bio Dario the snimatelj, dok je ostatak tima pledirao za što brži ručak. Petica za delicije u Hacijendi u Imotskom gdje su se Čačiću na ručku pridružili i tamošnji poduzetnici. Dom umirovljenika u Runovićima, posljednje mjesto naše rute, dom je 30-ak osoba među kojima je 14 nepokretnih te je Domu nužno potrebna ugradnja lifta. Pri rješavanju tog problema, svoju pomoć obećao je Srđan Gjurković, predsjednik ŽO HNS-a Splitsko-dalmatinske županije. Zapisano je, crno na bijelom; dakle, Srđane, rekao - ne porekao!

294

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

bez šefice
Otok, Županja, Gunja, Drenovci, Vrbanja 29. siječnja 2007. godine

Obezglavljeni za naše mobilno vodstvo, mislimo samo i isključivo na šeficu tima König, no ne s manje volje i radnog elana krenuli smo put Otoka. U bespućima povijesne, odnosno, više geografske zbiljnosti na dugom putu do odredišta stali smo i popili kavu s Branekom i budućim premijerom; stanku smo iskoristili za kratak brifing i usklađivanje stavova oko privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu, odnosno davanja kontrolnog paketa dionica gradovima što je dijelom bila tema konferencije za novinare. Također, Čačiću smo uvalili najnoviju anketu koju je na tri tisuće ispitanika za Nacional proveo Markotel, a naš kandidat debelo „šije“ ostale. To je, zapravo, bio trik kako bismo imali „mirno more“… U caffe baru Paleo u Otoku bio je prisutan oveći broj mještana i članova stranke. Teme o kojima se govorilo jesu privatizacija šećerane, industrijska zona koja nije u funkciji, zatim nezaposlenost, korupcija, povrat zemljišta, a dotakli su se i već spomenutih najnovijih istraživanja javnog mnijenja. Nakon završetka jutarnje kave s mještanima, Čačić je brzopotezno položio vijenac „u čast hrvatskim vitezovima koji su dali svoje živote za slobodno hrvatsko nebo i ravnicu“ kako stoji na spomeniku. Dizanje budućeg premijera od stola je trajalo barem 25 minuta! Ovim putem odajem priznanje Sonji koja inače „mjeri vrijeme“. Dolaskom u Županju na svoje je došao uvaženi Huber, inače županijski tajnik. Prvi na popisu obveza bio je posjet Teniskom klubu Županja 1881. Tematika je bila očekivana; financijski problemi, ali i promišljanja o kupovini polovnog balona. Tu su šefu uručili i prigodan poklon - slavonsku pušnicu (u malom) u kojoj se nalazio mali kulen. Moja opservacija: prave pušnice nezaobilazne su u gotovo svakom slavonskom dvorištu! Na presici je Čačić, govoreći o privatizaciji županjske Sladorane te Slavonije Nove, istaknuo kako bi zakon trebao biti mjera jednaka za sve te da je prirodna i logična reakcija sedam gradova koji žele da se i njima, kao prilikom privatizacije Sunčanog Hvara, preda kontrolni paket dionica, međutim taj zahtjev nije legitiman. Dodao je da HNS podržava radničko dioničarstvo, no samo do razine kontrole, ali ne i upravljanja.

295

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Ručak je bio radni, a održan je uz prisutnost nekoliko istaknutih gospodarstvenika iz Županje. Nakon pola sata provedenih u eteru lokalnog radija, krenuli smo na još jednu kavu. U Lambadi u Županji za Čačića su mještani također pripremili niz pitanja: zaobilaznica, stečaj Lužnjaka, strategija razvoja poljoprivrede, samo su neka od njih. U Ravnici u Gunji razgovorom je dominirao problem umirovljenika iz BIH i drugih država bivše Jugoslavije. Čačić je tu istakao da ćemo mi, ukoliko dobijemo vlast, tražiti da se u najkraćem roku dobije pravorijek je li za ovu problematiku nadležna BIH ili Republika Srpska. Također, RH mora osigurati kontinuitet mirovina, kao i sve pripadajuće beneficije u tom razdoblju bez obzira na spor i boriti se da se to riješi. Druga tema koja se nametnula jest školstvo, odnosno obrazovanje; Čačić je govorio o besplatnom prijevozu srednjoškolaca, o Vladinoj lakrdiji s besplatnim prijevozom, ali samo za prve razrede i to od sljedeće školske godine, zatim o studentskim kreditima te o školama i sportskim dvoranama koje se po modelu JPPa grade u Varaždinskoj županiji. Tu je i jedan gospodin iz Soljana, koji nije član HNS-a, već jedne druge stranke, pred svima na sva usta nahvalio našeg kandidata za premijera. Naime, istakao je kako je kroz Slavoniju prolazio čitav defile političara i obećavao štošta, a jedino je Čačić za vrijeme svog ministarskog mandata dao 2 milijuna kuna za vodovod te 150 000 za uličnu rasvjetu. Nije trebalo reći: „Pljesak, Uhvaćen molim!“. Do spontanog je aplauza došlo - spontano!
u žaru tumačenja

296

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

U drenovačkom kafiću Olimpyco okupili su se što mještani, što članovi stranke, a teme koje su se provlačile kroz razgovor su jačanje stranke na tom području, rezultati najnovijih anketa, projekti iz Varaždinske županije… Budući da je glavni tajnik bio na putu, događanja na terenu provjerio je Stanko Kordić, predstojnik Ureda. Naime, Srećko je jedan od rijetkih koji još uvijek redovito pita: „Kak’ je bilo? Kakva je atmosfera? Sve O.K.?“ Iako je muški dio mobilnog tima nastojao zastati na putu da bi se gledala rukometna tekma, ja, koja sam, kao, imala početak tuberkuloze, tome sam se žestoko opirala. Situaciju je donekle popravila večera kod Ivana Nekića, najboljeg hrvatskog proizvođača kulena iz Vrbanje. Delicije poput čvaraka, prezvuršta, kulena, domaćeg sira i rakije u potpunosti su nas zaokupile; čak toliko da je fotomaher zaboravio fotić. Bez brige, locirali smo ga i stiže nam City Expressom ako Huber ne zakaže!

297

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Ja sem picok
Đurđevac, Virje, Koprivnica, Sokolovac, Rasinja 1. veljače 2007. godine

O, da! I ja isto. Ako zavežem pregaču i zaboravim međimursko porijeklo… S obzirom na to da je početak veljače, vrijeme nas je više nego služilo, a ni atmosfera u kombiju nije bila za baciti. Naime, pridružila nam se ozdravljena Sonja! Đurđevac je prvo današnje odredište. Točnije, đurđevački sajam. Spomena je vrijedno i to da nas je pratio saborski zastupnik iz II. izborne jedinice, Jozo Radoš. Nezaobilazni regionalni tajnik Matija Posavec. Predsjednik ŽV ŽO HNS-a Kolman i tajnik Mužinić, svi su bili tu. Doduše, očekivali smo i jednog koprivničkog zeta na šefovskoj funkciji, Mladena Ružmana, no na vrijeme se predomislio. S druge strane, naš je saborski zastupnik pokazao izniman interes za cipele za planinarenje koje je njegov hobi, a i Čačićeva pažnja je bila tu negdje, prekidana uletima baka koje su se na vlastite oči htjele uvjeriti da je to uistinu on. A još kad su skužile da dijeli jaglace… Netko mu je u jednom trenutku privezao pregaču na kojoj je pisalo „Ja sem picok“. Iako tako utegnut, nije se dao smesti i dalje je pružao ruku govoreći „Dobar dan. Ja sam Ratko Čačić.“ Pozdraviti ga je došao i đurđevački gradonačelnik, Mladen Roštan, a okrznuli su temu dogradnje gradske tržnice. Potrajalo bi to, no termin na lokalnom radiju opako se približavao… Šef u eteru, a mi na (ne)zasluženom doručku. A onda brzo put Virja! Na tom smo putu negdje pogubili saborskog zastupnika. No, snašao se on; ipak je ovo njegova izborna jedinica… U Virju, u caffe baru St. Martin razgovaralo se najviše o poljoprivredi, a bilo je riječi i o svinjogojstvu i govedarstvu. Mještani su se žalili kako SAPARD nije zaživio i počeo se primjenjivati u Koprivničko-križevačkoj županiji. Željka Božić koja na svojoj farmi zapošljava 30-ak ljudi rekla je kako je jedino Varaždinska županija prepoznala i podržala poljoprivrednike pri otvaranju malih i srednjih farmi; pomogla je i njoj te je ona javno pozvala Čačića na otvorenje svoje farme. Prije Koprivnice, put nas je poveo u Miklinovec, na mljekarsku farmu Zlatka Panića. Ljubazni domaćini objasnili su kako je za 120 grla stoke koje oni uzgajaju teško osigurati dovoljno kvalitetne krme, budući da im nedostaje zemlje iako u

298

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

vlasništvu imaju 20 hektara, a još je toliko u najmu. Fotkanje sa sestricama, kako je naš vozač prozvao crno-bijele kravice kojima smo u crnim odijelima i bijelim kutama šefica tima i ja bile nalik, odbijeno je s gnušanjem. Bio bi to mobing za životinje! Osim gužve za prvim stolom, na presici u hotelu Podravina zamijećen je veliki interes medijskih pera; što je sa završetkom izgradnje Podravske brze ceste, privatizacijom Podravke, kako će se posljedice Račanove bolesti odraziti na gibanja na hrvatskoj političkoj sceni, što je s postizbornim koaliranjem HNS-a pa čak i tko je autor primjene JPP-a, Čačić ili Mršić, pitanja su kojima su zasuli našeg kandidata. Popodnevna kava i razgovor s Udrugom oboljelih od PTSP-a u jednom od kafića u West centru. Branitelji su se požalili na sporost birokracije budući da na potrebnu dokumentaciju čekaju i po nekoliko mjeseci, a iznijeli su i svoj stav o potrebi osnivanja Državnog centra za oboljele od PTSP-a. Zanimalo ih je i zašto godinama čekaju rješenje o statusu HRVI, zašto nije objavljen broj samoubojstava hrvatskih branitelja, zašto nisu objavljeni rezultati testiranja spornim američkim psihotestom MMPI-2 te koliko je novca potrošeno za testiranje. Također, tražili su i odgovore na pitanja zašto do danas nije načinjen prikladan sustav psihosocijalne skrbi za njih te zašto ih se u javnosti proziva kao kriminalce i državne neprijatelje. Obilazak koprivničke tvornice LIGO grupa bio je naš sljedeći zadatak. Bave se proizvodnjom industrijskih, kliznih, automatskih i staklenih vrata te izradom rampi i motora. Capo di tutti capi tvornice požalio se kako su komunalni i vodni doprinosi previsoki, što ja koja se spremam u građevinske pothvate potpisujem, te kako je nelogična naplata odvoza otpada po kvadratnom metru. Zucker kommt zuletzt! Za kraj našeg koprivničkog druženja predviđen je posjet Likovnoj koloniji Paleta u kojoj se educiraju zasebne grupe učenika podijeljene u dvije starosne skupine: od 7-15 godina te od 15 godina na dalje. Čačića je veselo dočekala ona starija grupa od 10-ak članica, a on se nije libio zaviriti u njihove umjetničke radove. Petica za gospođu koja je slikala roze lopoče! Kolonija se financira najviše putem članarina, a pomogne malo i Grad, ljubazno je objasnio voditelj Ivan Lovreković, koji je oduševljenom Čačiću poklonio mapu sa svojim crtežima. Sokolovac - općina u kojoj je HNS na lokalnim izborima osvojio 39 posto glasova. U prostorijama NK Sokol gužva. K’o da dolazi premijer! Mještani su Čačića doslovce izrešetali pitanjima; što je s povećanjem mirovina, kako riješiti zastarjelu željezničku mrežu, kako bi u praksi izgledao neposredan izbor načelnika, gradonačelnika i župana, kako održati stranački trend rasta… A iskamčili su i dva obećanja: u Vladi s Čačićem na čelu brza podravska cesta izgradit će se odmah (!), a sasvim sigurno će osigurati i sredstva za priključak na magistralni vodovod, rekao je. U Lavu u Rasinji prisutnim mještanima i članovima stranke Čačić je po tisućiti put strpljivo predstavljao projekte Varaždinske županije. Istakao je da se primjena projekata kao što su cash pooling, JPP, međunarodna matura ili pak školsko mlijeko može očekivati i na nacionalnoj razini ukoliko on postane premijer.

299

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

“Jedan jaglac i za Vas!”

300

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

We don’t need no supervision, We don’t need no loose control… ili?
Požega, Nova Kapela, Staro Petrovo Selo, Adžamovci, Rešetari, Nova Gradiška 5. veljače 2007. godine

Već smo u startu kasnili pola sata, barem mi, mobilni tim. Čačić je na vrijeme bio mobilan. Naime, dogovorena je neka sumnjiva primopredaja fotoaparata, i to u najstrožoj tajnosti pa se, eto, malo kasnilo. U novoj avanturi pridružila nam se stanovita gospođa koja šefu u Županiji pomaže oko PR-a i pažljivo je bilježila sva događanja. Čačića smo dobro raspoloženog uhvatili u šetnji požeškom pješačkom zonom u pratnji jakih stranačkih snaga; bio je tu novi predsjednik ŽV ŽO Stjepan Nemet, mlada županijska tajnica Ana Albert te Vlado Bušić bez kojeg to jednostavno ne bi bilo to! Jednom prezimenjaku Čačić je objasnio i svoje porijeklo; Čačići, naime, potječu od Bunjevačkih plemena koja su se doselila u Karlobag. Pravedno društvo, status umirovljenika s posebnim osvrtom na nove umirovljenike, u letu odgovaram na šefovo pitanje „Andreja, što nam je tema konferencije za novinare?“ dijeleći press-materijale s nekoliko osnovnih naznaka o ovoj programskoj temi. Jedan, naravno, ide na uvid. Prolazi. Ne plačemo, već radimo što možemo u danim uvjetima, bez ijedne kune iz državnog proračuna, a to ću učiniti i za Hrvatsku kad postanem premijer, zaključuje Čačić presicu. Radio – zgrada do, što s oduševljenjem pozdravljamo. Čačića s materijalima šaljemo u studio, mi pijemo kavu s nogu i dogovaramo dilanje priloga Mediaservisu. Da, znamo da nam šef opširno odgovara na pitanja novinara, i da, već smo razgovarali o tome. Popravio se nakratko, ali kad toliko toga ima reći… Mi smo odustali. Možda netko drugi bude bolje sreće? U Casablanci u Novoj Kapeli još jedna kava, čaj, što već s nogu. Bilježimo da više od 30 posto domaćinstava u Općini nema vodovod. I jurimo put Vrbove gdje se susrećemo s nešto više problema građana; oni u stočarstvu i mljekarstvu prednjače. Veliki problem za razvoj tih grana su usitnjeni i premali posjedi, loše kreditne linije te kašnjenje isplata naknada od prodaje mlijeka. Dok država ne riješi sustav poljoprivrede, nema pomaka u Slavoniji, rezolutan je Čačić i odmah se nadovezuje pričom o Garancijskoj agenciji Varaždinske županije i projektu Školsko mlijeko. Otkup šećerne repe i proizvodnja biodizela teme su koje su obilježile

301

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

druženje s mještanima Starog Petrovog Sela u buffetu Dva goluba. Kad postanem premijer, svi koji se odreknu 2 hektra zemlje, dobit će dohodovne potpore, obećao je Čačić nakon „žalopojke“ okupljenih mještana o premalenim posjedima i kašnjenju raznih državnih naknada u Ađamovcima. Sonja je budućeg premijera pratila u stopu i pazila na vrijeme, a ja sam u zadatak dobila podjelu promotivnog materijala prisutnima. Neš’ ti posla; uostalom, svi uvijek misle da dijelimo nešto veliko i važno pa razgrabe ponuđeno bez razmišljanja! U Rešetarima je na red došla izgradnja škole čija su projektna rješenja gotova već tri godine. Pa, kako vi u Varaždinskoj županiji možete graditi 44 škole i 15 dvorana odjednom, nije bilo jasno načelniku Općine. Lijepo, odgovara Čačić i nadugačko tumači model JPP. HR Nova Gradiška. Radijsko gostovanje je uvijek prilika da pretresemo dan. Što smo i kako napravili, da li je i gdje moglo bolje, na što trebamo paziti ubuduće… Točku po točku prelazimo cijeli dan s našom gošćom i tu smo negdje sa stavovima. Međutim, svjesni smo da tim ljudima s terena, koliko god oni bili članovi stranke, njegov dolazak znači iznimno mnogo. Iza njih su godine aktivizma u stranci, a rijetke su prilike kad oni mogu neformalno razgovarati sa Čačićem. Stranka je živi organizam i svako radikaliziranje može biti kontraproduktivno. I zato mi laviramo; neki put uspješno, drugi put malo manje, ali, dajte da vidimo vas… Pun novogradiški kafić Toxic koliko nas je veselio s jedne, toliko nas je tjerao u očaj s druge strane. Naime, ti svi ljudi će zasigurno imati pitanja, a kako nam je ovo posljednje mjesto, to neizbježno znači da će do naše večere proći više vremena, no što je Sonja inicijalno zamislila. Večera je kasnila samo (!) 45 minuta, a u međuvremenu smo odradili i dva intervjua, Čačićev i Đanićev. I nama je lako?

Pozdravljajući Ađamovčane

302

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

dan kad smo umJesto pretkampanJe planirali kupanJe
Čakovec, Mursko Središće, Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće 15. veljače 2007. godine

Mi ovo radimo već pet mjeseci. A nismo ni ludi, a niti dobro plaćeni kako je to svojedobno primijetila Željka Matković, novinarka Jutarnjeg lista koja je s nama bila u Slavoniji. Ili smo barem mislili da nismo ludi… Međimurje nije na kraju svijeta. No, za nas je taj dan bilo i dalje od toga. Jutarnje ispijanje kave i listanje novina trajali su čitavu vječnost. A da mi danas ne idemo, čulo se sramežljivo. Međimurci to ionako mogu sami. Nažalost ili na sreću, ni mobilni tim nije uvijek kompaktan pa smo ipak krenuli. Put je prošao bez ijedne riječi, a kamoli rečenice, što najviše govori o stanju duha. Čim smo stigli, napao nas je regionalni tajnik Posavec. Nećete biti toliko bezbrižni kad vam kažemo da Čačić još nije stigao, rekao je. Provjeri dvaput, proletjelo je glavama. No, stranački Audi zasrebrio je na parkingu i nestalo je panike s lica. Zastupnik Lesar i župan Posavec bili su cool. Bio je tu i Nenad Hranilović, čuvar čakovečkih stranačkih boja. Šefu smo obrazložili da smo totalno down te da nakon presice kupujemo kupaće kostime i idemo na čakovečke bazene. Preporučio se i on! Toliko o našem odmetništvu… Osim pravednog društva i socijalne isključenosti, presica nije mogla proći bez novinarskih provokacija. No, to im je posao pa čemu se buniti, a uostalom to su i bivše kolege nekih od nas. Velimir Pleša? Tko je Velimir Pleša? Ja za tog gospodina nikad nisam čuo, bio je rezolutan Čačić. Još je jednom objasnio kako HNS niti u jednom gradu ili županiji ne drži HDZ na vlasti. Da, mi jesmo u koaliciji, no HDZ na vlasti drži nas zato što nam tako odgovara. Kavu u Arcusu smo za druženje s medijima iskoristili i mi i čovjek kodnog imena „RČ“. Znaš da ti bivši šef sad pušta samo domaću glazbu, govori mi Vanja Haček, kolega iz novinarskih dana. Domaće je domaće, odgovaram sa smiješkom. Naime, u mojim danima je to bilo dekretom zabranjeno… Jedan krug po placu na kojem smo kupili medenjake pa put Županijske bolnice gdje nas čeka agilni ravnatelj Kopasić. Izmjenjujemo kratki pozdrav - lijepo je doći među svoje, a ravnatelj je Vidovčan. Brzinska šetnja novim dijelom bolnice od 11 i

303

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

pol tisuća kvadrata za čiji građevinski dio je potrošeno 93, dok je oprema stajala preko 26 milijuna kuna. Šef se, iako bolestan, fotkao s medicinskim sestrama za uspomenu, a one su napomenule kako su na TV-u vidjele da ima gripu. U Murskom Središću su nas čekali poduzetnici. Poduzetničke zone, energetika, posebice elektroenergetika, nezaposlenost, biodizel bile su već poznate teme razgovora. Naučili smo da je pokretanje rafinerije za biodizel ravno samoubojstvu, barem dok ne smijenimo ovu nesposobnu Vladu. Naime, nije to projekt koji može biti realiziran na razini Murskog Središća, rekao je Čačić i dodao da je nužno postaviti zakonski okvir te donijeti niz popratnih mjera. Iznimno važnim ocijenio je pokretanje Instituta za cjeloživotno učenje i nove obrazovne tehnologije, koji je nedavno startao u Varaždinu. Riječ je o jedinstvenom projektu na ovim prostorima koji će omogućiti doškolovanje i usavršavanje svim generacijama stanovnika Varaždinske županije, a copy-paste nudimo i drugima… Sveti Juraj na Bregu - ručak u Međimurskim dvorima, posjet Caritasu i koja kuna pomoći te kava s mještanima i predstavnicima udruga. Do Gornjeg Hrašćana smo već zaboravili na čemerno raspoloženje s početka priče. A kako i ne bismo, Društveni dom je bio dupkom pun, a recept prokušan: red pitanja Čačiću, red županu Posavcu. U Macincu je mobilni tim uvelike došao na svoje; pronašli smo ono što, rekla bih od glave do pete, ali mi se čini da to nekako nije najsretnija
Iz obilaska Županijske bolnice u Čakovcu

304

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

usporedba, dakle, ono što najviše sliči na naše živce. Hrpetinu čeličnih žica! Kvalitetan proizvod, učinkovito iskorištenje energije, zaštita okoliša i nadasve zadovoljan kupac, osnovna su misao vodilja tvrtke Centrometal, objašnjavaju nam. Nude toplovodne kotlove na plin, ulje, kruto gorivo, biogorivo i struju, zatim toplovodne i solarne inox bojlere, hidroforske posude, dimovodna koljena i cijevi te sve zastupljenije solarne kolektore i svu pripadajuću opremu za solarno grijanje. Ljubazno su ponudili da svatko doma uzme ono što može sam ponijeti. Hmm… Treba li napominjati da u Zagreb nismo nosili ništa?

305

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

trinaest kalkulatora i pet financiJskiH savJetnika
Hum na Sutli, Pregrada, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće 19. veljače 2007. godine

Lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene... Tekst poznate zagorske pjesme dobio je u potpunosti novo značenje, barem za neke. Prekrasan dan, okupan suncem, pravi proljetni… Oboružani pecivom i vitaminima ljepote, ab kultura, krenuli smo u nove radne pobjede! Startali smo tek u jedanaest i dan je od jutra izgledao dobro; naime, bio je kratak! Sonji je bila upućena zamolba da i druge dane malo skreše. S budućim premijerom smo uspjeli dogovoriti da su cigarete jedino što ćemo mu dati da popuši. Kratko se osmjehnuo. Nakon kraćeg druženja s građanima i članovima stranke uz doručak s nogu, a uz prisutnost županijskog predsjednika Vincelja te tajnice Danice Hursa, Vetropack-Straža bila je naše sljedeće odredište. Utemeljena kao mala šumska „glažuta“ (staklana) 1860. godine, u kojoj su se proizvodile staklenke za punionicu mineralne vode u Rogaškoj Slatini, danas je jedna od šest najvećih proizvođača staklene ambalaže u Europi. Za sebe vole reći da su specijalist koji nudi cjelokupni asortiman, imaju 640 zaposlenih, a prošle su godine ostvarili 216 tona proizvodnje. I sve im ide k’o po loju! Pa, ipak ukazuju na to da u Općini Čazma postoji pijesak čija je kvaliteta zadovoljavajuća za proizvodnju bijelog stakla. No, Čazmanci nisu previše oduševljeni idejom da se tamo otvori pjeskokop, govori nam Dragutin Špiljak, predsjednik Uprave. Predstavnici Kostelske pištole, Povijesne postrojbe Keglevićeva straža i udruge Kostelska žena dočekali su nas u Kostelu i u nekoliko rečenica predstavili svoje djelovanje. Živio fašnik, visjelo je negdje u zraku dok smo jeli prave, domaće krafne punjene pekmezom! Ponosni i opasni vlasnik netom darovane Kostelske pištole, govorimo o šefu, naravno, obećao je da će doći na Uskrsnu utrku u pucanju (?) ili kako se već zove ta manifestacija. Kratak obilazak tamošnje tvornice tekstila te presica bili su na popisu zadataka u Pregradi. Kako je tekstil loše plaćen u cijelom svijetu, ni Pregrada nije prošla bolje. Hrvatska je malo tržište, a dodatan problem je kineska roba, objašnjava direktor.

306

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Zbog svega navedenog nitko ne želi u tekstilce, bilježimo i bježimo. Odgovarajući na pitanje novinara kako će izgledati lista HNS-a za III. izbornu jedinicu, Čačić je naglasio da je sasvim sigurno kako će naša lista biti apsolutni pobjednik te da će dobiti najmanje sedam saborskih zastupnika, dok će iz Krapinsko-zagorske županije biti najmanje njih dvoje. Usputno stajanje u Čretu kod obitelji Vdović koja njeguje 50-godišnju tradiciju ručne izrade namještaja od drva pa ručak u Krapinskim Toplicama te obilazak tvrtke Belina, osnovane prije 25 godina, a danas vodeće u svojoj branši. Proizvodni program tvrtke podijeljen je na četiri osnovne grupe proizvoda: tisak i oglašavanje, konfekcija tehničkih tekstila, zatim zaštita od sunca te tekstilna gradnja. Sve ove godine neprestano ulažemo u nove tehnologije i kadrove, govore nam te dodaju da posjeduju najsuvremenije strojeve, a njihovi djelatnici redovito se obučavaju u tvrtkama i institucijama diljem svijeta. Brzinska šetnja tvrtkom i druženje sa zaposlenicima, a onda Veliko Trgovišće. Završetak vodovodnog te rješavanje kanalizacijskog sustava bili su tema razgovora s okupljenim građanima, no najviše polemike izazvala je izgradnja tamošnjeg dječjeg vrtića koji je pod krovom i stoji, jer kako kažu građani, nisu dobili novac od države. Magično rješenje je JPP i mjesečna rata na 30 godina iznosila bi 21 000 tisuću kuna, izračunao je Čačić. Prolazi me tiha jeza - meni bi za to sasvim sigurno trebalo 13 kalkulatora i barem pet financijskih savjetnika! Može se, naravno da se može, zaključio je šef. Na repertoaru su bili i umirovljenici, nezaposlenost, besplatan prijevoz za srednjoškolce, studentski krediti, gospodarske zone…
Iako kandidat za premijera i ja znam hoblati

307

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

totalni knock-out
Krapina, Đurmanec, Brdovec, Zaprešić, Bistra 22. veljače 2007. godine

Možda bi bilo najbolje da kao opis ovog dana pustim samo naslov. Ili? Razmislit ću… * * * * *

Šef i Branko su kasnili. Mi smo u kafiću blizu krapinske tržnice razmišljali o poslu koji nas čeka u uredu. Svakog dana se rodi mali milijun briljantnih ideja, na stotinu strana, naravno, a kad to treba provesti u djelo... Iz te perspektive kloniranje sasvim primamljivo zvuči… I regionalni tajnik Posavec je bio s nama, no u nešto drugačijem filmu. Idemo, podviknula je Sonja i mi krenusmo. Tržnica u Krapini. Milijun ljudi. Probijanje kroz gužvu ide vrlo sporo, a Čačiću em svi prilaze, em on sa svima razgovara. S vremenom više uopće nismo na „ti“… Gospodin koji na štandu prodaje satove nije propustio priliku pitati da li sat koji je šef kupio u Benkovcu na tržnici još uvijek radi, dodaje da mu je to prijatelj i nudi da i kod njega kupi jedan. Radi, radi, odgovara Čačić i uzima katalog koji mu pruža trgovac. Da naručim, pita. Ipak, odustaje od kupnje sata i zaustavlja se kod gospođe koja prodaje tekstil. Sonjino „Šefe, moramo ići“, ostalo je bez ikakve naznake da je opaska primljena na znanje. Gledanje na sat postalo je bespredmetno jer smo dobrano kasnili, a šanse da u Đurmanec stignemo na vrijeme bile su minimalne. Obečavaju navek vraga i boga, promumljala je sebi u bradu jedna baka prolazeći. Idemo još u Poljoprivrednu zadrugu, doviknuo je netko od županijskih haenesovaca. Nadajući se da će ubrzati priču ako ostanemo u kombiju, prepustili smo im šefa. Ostalo je samo na nadanju… Šefa smo poslali u đurmanečku u tvornicu tekstila, a mi smo krenuli smiriti duhove. U restoranu Zagorka čekali su predstavnici udruge Zagorski puran. Čekali smo i mi. Za razgovor je zbog kašnjenja ostalo malo vremena, tek toliko da Čačić ispriča kako funkcionira i što za privrednike znači Garancijska agencija Varaždinske županije. Dajte nam još dvije minute, da odvedemo premijera na „škropec“, govori netko. Nevjerica u našim očima govorila

308

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

je više od riječi… Pa, dobro, tko je ovdje tim, postavljamo više retoričko pitanje. Kakvo pitanje, takav odgovor… O.K., konferencije za novinare u Zaprešiću neće biti! Nek’ je odradi Jambrač, predsjednik ŽO, pada nam na pamet. Ma, da, zašto ne, osim što smo najavili Čačića i kasnimo pola sata… Nema se smisla nervirati; živčane stanice nemaju centrosome i ne obnavljaju se. Ako novinari budu tamo, održat ćemo presicu, ako pak ne, nećemo. Živjeli lokalni novinari! Oni, naime čekaju one koji kasne… A bilo je tu i desetak stranačkih kolega. HNS-ov kandidat za premijera podcrtava važnost izgradnje dviju zaprešićkih zaobilaznica i mosta na Savi prema Samoboru te obećava da će on, ukoliko postane premijer, preuzeti odgovornost za to. Naime, iako je industrija u Zaprešiću relativno jaka i evidentan je porast zapošljavanja, grad takve projekte ne može realizirati sam. Budući da i Zaprešić bilježi snažan porast stanovnika što pak izaziva pritisak na društvenu infrastrukturu, Čačić je rezolutan u tvrdnji da odgovorna država mora znati da izgradnja društvene infrastrukture nije zadatak s kojim se može nositi lokalna zajednica, već je i tu nužna pomoć države. Ručak, šetnja Zaprešićem, kava sa članovima. Iako se do prije kojeg trenutka činilo gotovo nevjerojatnim, donekle hvatamo ritam. Brdovec. Caffe bar Las Vegas koji Branko bojkotira zbog apsolutno neosnovanih sumnji da se i ovdje može „vjenčati s nogu“. Kava sa članovima, predstavljanje varaždinskih projekata, a tim u knock-outu. A ljudi, gdje su ljudi, pitamo se. Ostala je još samo Bistra pa kud’ sve, tud’ i to, ohrabrujemo sami sebe. Stižemo u OŠ Bistra. Sedam stotina učenika pohađa nastavu u tri smjene, broj djece stalno raste, a naprijed se ne može bez dodatnih financijskih injekcija, objašnjava ravnatelj škole i dodaje kako škola ima nasušne potrebe za izgradnjom 13 novih učionica sa svim popratnim sadržajima, što u konačnici iznosi oko 5 000 metara kvadratnih. Prema modelu JPP-a, to na 30 godina iznosi 100 milijuna kuna ili oko 280 tisuća kuna mjesečno, brzopotezno je izračunao HNS-ov kandidat za premijera i dodao da bi udio Općine Bistra u mjesečnom trošku iznosio 56 000 kuna. A zdrava pamet bi rekla da i Zagrebačka županija tu treba participirati, zaključio je Čačić. Mi tu imamo dožupana, dodaje gledajući Jambrača. Bilo je nekoliko nevjernih Toma pa je Čačić zvao svog pročelnika za školstvo Huđeka koji mu je diktirao koje se sve škole grade, gdje, koliko je to kvadrata i kolika je vrijednost investicije… Rasprava s građanima nastavljena je u Purgeru gdje je bilo govora o aktualnostima s hrvatske političke scene, a Čačić nije izbjegao ni pitanja o eventualnoj koaliciji sa SDP-om. Sve u svemu, totalni knock-out…

309

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

“A kakve satove nudite vi?”

310

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

bez protokola? ma, ne…
Bjelovar, Rovišće, Sveti Ivan Žabno, Križevci, Sveti Petar Orehovec 5. ožujka 2007. godine

Šef se tjedan dana odmarao. Mi nismo. Na mjesto okupljanja, bjelovarski Korzo, stigli smo točno u deset sati, prema protokolu. Mi. Šef nije. Budući da nam je protokol tijekom vikenda bio mijenjan zbog gostovanja jednog HDZ-ovog ministra, još koja promjena više ili manje ne predstavlja neki kardinalni preokret, mislili smo. Tim je bio miran, domaćini nešto manje, a tek kad je znakove panike počeo pokazivati uvijek staloženi Jozo Radoš, znali smo da vrag odnosi šalu. Razradili smo nekoliko različitih varijanti „ako – onda“ i slagali ih prema razvoju situacije… Budući da su nam na uništavanju protokola sustavno radila čak dva ministra, sadašnji Biškupić i bivši Čačić, cijelo prijepodne smo pretumbali primjereno situaciji. Kratko druženje s građanima na Korzu prethodilo je odlasku u Dom za starije i nemoćne gdje su nas s nestrpljenjem dočekali novinari. Konferencija? Ma kakvi, novinari kasne, daj šta daš! Izjave, dajem izjave. Brza cesta Vrbovec-Bjelovar te Podravska magistrala su bez političke demagogije nužni hrvatski prometni projekti koji će se realizirati u mandatu moje Vlade, govori šef. A projekti na razini grada? Naš je kandidat ocijenio kako bi se nova zgrada Glazbene škole Vatroslava Lisinskog trebala graditi po modelu JPP-a kako bi se izbjeglo opterećivanje gradskog i županijskog proračuna. Novinari su se rastrčali u nove radne pobjede, a nas su posebno srdačno dočekali u Domu. Ja sem Varaždinec, Varaždinec, domovine sin… dobrodošlicu pjesmom poželjeli su mu štićenici Doma, a Čačić im je darovao sintesajzer. Umirovljenicima koji imaju vremena na pretek šef je morao ispričati svoj životni i ratni put, a najavio je i da će buduća Vlada širiti spektar ponude u domovima za starije o čijim se potrebama više ne bi trebalo odlučivati u Zagrebu, nego, nakon nužne decentralizacije, u gradovima i općinama. Čaj je u Domu rijedak, a terapije teške, bunili su se štićenici pa je Čačić obećao da će im poslati nekoliko boca ruma što je još isti tjedan i ispunio. Ona narodna Obećanje - ludom radovanje očito ne vrijedi kad je šef u pitanju. Mjesto radnje bjelovarska tržnica. Šef pozdravlja jednog gotovo prezimenjaka. Naime, gospodin se preziva Ćaćić. Da me cure ne čuju, kod mene vam je dvaput

311

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

tvrdo pa jednom meko, šali se Čačić. Cure su čule, i dokumentirale. Otkazujemo Rovišće i ubacujemo gostovanje na BBR-u, javlja promjenu plana Olivera. I - ponovno imamo protokol!!! Taman kad se situacija stabilizirala, pridružio nam se i Posavec. Zna on, lija, kad treba doći… U Cirkveni nas je dočekalo nekoliko nezadovoljnih mještana; temeljni problem je pasivna poljoprivreda i stočarstvo, već karakteristični problemi oko otkupa mlijeka i poticaja te loša komunalna infrastruktura u selu. Čačić je strpljivo slušao, a potom nadugačko tumačio što se i kako radi u Varaždinskoj županiji. U Križevcima obilazimo novootvorenu tvornicu obuće Lora, koja zapošljava 136 radnika, mahom žena, ručamo, a potom pijemo kavu u Gradskoj kavani. Šef je i dalje neumoran u objašnjavanju; znate, Križevci imaju infrastrukturni potencijal: plin, vodu i neiskorišteni kapacitet elektroenergije od čak 70 posto, i takvi uvjeti traže samo ozbiljnu gradsku i županijsku vlast koja će sve to staviti u neki okvir. Ogledni primjerak, pogađate - Varaždinska županija! Već je pao mrak, palo je i gostovanje na radiju, a nas su čekale još dvije stanice; pilana i kafić u Gornjoj Rijeci. Horvat, vlasnik pilane, bio je prinuđen financirati izgradnju trafostanice kako bi imao dovoljno jaku struju za strojeve, a zatim je pokloniti državi. Uz to, potrošnju energije plaća po skupljoj, industrijskoj tarifi. E, vidite, to će biti jedna od prvih stvari koje ću promijeniti, govori Čačić i dodaje kako je to potpuni nonsens. U Jockeru se aktualiziralo pitanje asfaltiranja državne ceste Sudovec-Možđenec koja je ljudima itekako značajna jer bi trebala vezati dvije županije, Koprivničko-križevačku s Varaždinskom, a stanovnicima bi značila bogatstvo; pristupom samo nekoliko kilometara udaljenom autoputu Zagreb bi bio jednako blizu kao i Varaždin. A za njezino je uređenje, istakao je Čačić, trebalo uzeti 10 milijuna kuna iz održavanja, no zbog političkih spački, to nije prošlo. Umorni, eskivirali smo večeru.

U obilasku novootvorene tvornice obuće Lora

312

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

sretan vam dan žena!
Rovinj, Pula, Medulin, Vodnjan, Labin 8. ožujka 2007. godine

U cik zore krećemo prema Istri gunđajući što ovaj put nije spojen na dva dana. Za to je kriv Kordić, predstojnik Središnjeg ureda. Da jest, poveli bismo i našu Ninu koju zezamo da je pridružena članica mobilnog tima. Naime, javi nam se tu i tamo s opaskom koja nas upućuje na određeni članak u novinama. Kiša koja pada ne zabrinjava nas; odavno smo oguglali na stvari na koje ne možemo utjecati. Stajemo usput popiti kavu, a pridružuju nam se šef i Branko kojima uvaljujemo hrpu papira s lokalnim temama koje su pripremili Istrijani. Po izlasku iz Učke kišu, na sreću, ostavljamo iza sebe. Bit će ovo ipak dobar dan, zaključujemo. Rovinj je okupan suncem. Dočekuju nas Tireli i Damijanić, ruku punih ruža namijenjenih damama; danas je, kao, njihov dan. Iako bi svaki dan trebao biti i Dan žena, i Valentinovo, i Dan solidarnosti, i Dan borbe protiv AIDS-a, mrgodim se. Kao da jednim danom možemo vratiti svu, inače zaboravljenu, pažnju! Čačić je u elementu: „Sretan vam Dan žena, gospođo!“, govori uručujući cvijeće tijekom šetnje rivom. Ugodan zadatak, nema šta! Tu rikava šefov mobitel, mi bez punjača, a novinari su se baš zainatili... Kako je Branko vrsni stručnjak za nezgode te vrste, nalazi dućan, i kupuje famoznu spravu. Sto i petnaestu, kaže, a mi vjerujemo na riječ. Čini mi se da bi Brankijo, kako ga od milja zovem, punjač uspio pronaći i usred Sahare, dodajem samouvjereno. Bi i ti, da sa šefom radiš četrnaest godina, dobivam odgovor. Predstavljajući na presici u Puli novi hrvatski suverenitet HNS-ov kandidat za premijera naglasio je kako se suverenitet jednog tako malog naroda kao što je hrvatski u Europi mora braniti pitanjima upravljanja prostorom odnosno prirodnim monopolima, zadržavanjem suvereniteta nad osnovnim prirodnim bogatstvima te upravljanjem tokovima novca i energetskim sustavima. Svime time bogata je i Istra te će HNS zakonski onemogućiti prodaju njezinih prirodnih bogatstava, dodaje šef. Odgovarajući na pitanje novinara o sudbini Istarskog ipsilona, Čačić je poručio kako će u mandatu njegove Vlade u cijelosti biti dovršen Istarski ipsilon u profilu autoceste i on će, kako je obećao, biti proširen na iks, odnosno na Labinštinu. Dobro

313

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

smo iskoristili materijale koje je poslao Mauro Ivančić, županijski glasnogovornik, kalkuliram. Da, i u Puli smo dijelili cvijeće, i to maćuhice, uz zvuke sopila u pozadini, a gostovali smo i na gradskom radiju te televiziji. Dakako da nismo mogli zaobići gospođe koje su u Ribarskoj kolibi veselicom obilježavale svoj dan te je naš šef morao i zaplesati. Pravi kavalir! Arenu nismo vidjeli… Ovo je posao, a ne turistička šetnja Hrvatskom, tješim se bezuspješno. Kao i u Đakovu, Splitu, Dubrovniku… Nakon ručka, u Medulinu nam veseli doček upriličuje Društvo kulturno-umjetničkog stvaralaštva Mendula, i to njihova najmlađa sekcija, a naše izaslanstvo su čašicom razgovora ugostili i čelnici Medulina, načelnik Goran Buić te predsjednik OV Darko Lorencin. Bez fotografiranja i cvijeća nije mogao proći ni Medulin, a i djevojke koje se srame, kako je naš šofer, bodigard, terapeut - sve u istoj osobi, opisao ženski dio tima, dobile su po jaglac. Na jednosatnoj tribini u Vodnjanu u organizaciji istarske Ženske inicijative, koju vodi Nives Tomišić, šef je strpljivo odgovarao na brojna pitanja poduzetnika i građana; našlo se tu svega, od zdrave hrane, stočarstva, financiranja privatnih vrtića, subvencija brodogradilišta, a na tapeti je bila i bespravna gradnja. Vrijeme nas je gazilo, a čekao je još i Labin pa smo krenuli… Gostovanje u pokretnom studiju tamošnjeg radija u holu trgovačkog centra Zelenice ispalo je famozno; putem telefona su nam se javljali slušatelji, a pitanja su nakon završetka emisije smišljali i tamo prisutni građani. Zadnji zadatak taj dan bilo je mjerenje kondicije budućeg premijera. U dobroj je formi, hvala na pitanju. Vidite da još nije odustao od ovih putešestvija Hrvatskom. A kako se čini, niti neće…

314

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

315

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Sretan Vam dan žena, gospođo!

316

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

317

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

dobar marketing za dobar proizvod
Kaštela, Trogir, Seget, Marina, Šibenik, Vodice, Drniš, Knin 28. i 29. ožujka 2007. godine

Dalmacija i još jedan spojeni put. Ovaj put spajamo Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju. Na rivi u Kaštel Starome dočekuje nas stara ekipa: županijski presidente Srđan Gjurković, tajnik Šodan, zatim glasnogovornik Jerončić, a našlo se tu i nasmijanih, dobro poznatih lica. Pozdravljam starog prijatelja Hrvoja Šimca, a iza jednog od kišobrana koji su nas okružili ukazuje se i naš zastupnik Jakša Marasović. Opet ste tu, provocira, čovjek nikako da vas se riješi! Rezignacija je naš odgovor. Ako ništa drugo, kad su provokacije u pitanju, naučili smo ne skakati na prvu. Krug do radija pa na konferenciju za novinare, sve pod kišobranima. Tu akcentiramo model JPP-a čiji je finalni cilj jednosmjenska nastava, a kako decentralizaciju znanja ne možemo maknuti s dnevnog reda ako ne spomenemo besplatan prijevoz za srednjoškolce te stipendiranje studenata, dotičemo i te teme. Budući da je povodom otvorenja stranačkih prostorija upriličen i mali domjenak, bilo je vremena i za intervju za Hrvatski radio, a potom put Trogira. Tu su nas također zaskočili novinari, kava je više nego prijala, dok su se građani žalili kako su izgubili poveznicu s autocestom jer ona ide preko Kaštela, industrijska zona nije ni pokrenuta jer nije donesen prostorni plan, a zanima ih i zašto Kaštela i Trogir u okviru završetka magistralnog voda ne realiziraju sekundarni. Šef započinje priču o sposobnosti lokalne samouprave i koristi priliku da se pohvali kako je Varaždinskoj županiji uspjelo proći svih pet projekata kandidiranih za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije. Kasnije smo prijavili još jedan, i da znate, i taj je prošao, govori Čačić. U Segetu su nam domaćini priredili pravu malu gozbu za ručak, a Sonja se, kao prava šefica, izvlačila na gusti raspored i potjerala nas dalje, u Marinu. Iako je bilo stanovitih pokušaja da nam kombi ukrasim autohtonim raslinjem, oni su na vrijeme osujećeni i sve je palo u vodu… U Marini kratko druženje s građanima uz kavu, a potom za Šibenik gdje je trebalo stići na vrijeme jer smo imali LIVE emisiju na lokalnoj televiziji. Iako je skepsa postojala, šef je stigao, no mi smo s

318

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

papirima nekako zaostajali… Naš kombi jest velik U razgovoru i brz, ali taj dan nije bio dovoljno brz. Papiri su s Drnišanima bili u Čačićevim rukama tri sekunde prije početka emisije. Cure, pa gdje ste vi kad vas čovjek treba, dočekalo nas je šefovo pitanje nakon emisije. I dok Sonja objašnjava nešto oko gužve na cestama i ograničenih brzinskih mogućnosti našeg oslikanog prijevoznog sredstva, ja više za sebe mrmljam kako je sve dobro kad se dobro svrši… U šibenskom trgovačkom centru Dalmare za Čačića je upriličen pravi happening! Dobro, bila je to dobrodošlica i za naše Šibenčane; Jurkovića, Baranovića, Rošu i druge... Pjesma i ples Šibenskih šuštinica zagrijali su atmosferu, a, kako je od morskih delicija iz Segeta prošlo podosta vremena, bogomdane su bile i one fritule. Jedan četverolist za vas, prilazi mi netko od mladih stranačkih aktivista. Hvala, odmahujem glavom. Iako tako ne izgleda, ja sam vam iz Čačićevog tima, samo što su mi oteli bedž, objašnjavam svoju “nebedžiranost”, a pogled mi leti do šefa. O.K., nema brige, njegova rozeta je još tu… I, taj vam četverolist mogu izrecitirati u ponoć ako zatreba, govorim u sebi. Tako nam i treba kad smo glasno rekli da smo gladni, samokritično primjećujem na DRUGOJ večeri. Prva je bila protokolarna. O.K., i ukusna. I to u društvu šibenskih poduzetnika. Ona druga bila je izvan protokola, jednako ukusna i trajala je do ranih jutarnjih sati. Za ovu vrstu problema razumijevanja je imao jedino naš Sreki, kojemu ovim putem zahvaljujemo na sms-ovima podrške. Lokacija bivše Tvornice elektroda i ferolegura strateški je pokretač razvoja Šibenika, istakao je to HNS-ov kandidat za premijera sljedeće jutro s konferencije

319

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

za novinare. Dodao je da ovaj prostor ima potencijal koji do sada, nažalost, nije prepoznat ni od jedne gradske vlasti te da od države nije ništa niti očekivao jer je dokazano nesposobna, posebice kad govorimo o strateškim projektima. Kako smo prije presice odradili gostovanje na radiju te šetnju tržnicom, naša sljedeća destinacija bile su Vodice. U kojima nije bilo ni „g“ od one gužve koja ovim prostorima caruje ljeti. Lagana šetnja rivom koju su tu i tamo prekidali građani kako bi pozdravili Čačića te kava na jednoj od terasa s pogledom na more - kakav posao! U Drnišu smo na tri-četiri izgubili šefa! Izašao je iz auta i u sljedećem trenu ga više nije bilo! A papiri? Papiri su mu kod mene! Zlo i naopako!!! Opet će nas pitati gdje smo kad nas čovjek treba, kukam. Pa to je strašno… Nakon što smo barem tri puta pitali kako doći do Gradske kavane te prešljapkali blatnjavo gradilište koje je, kao, prečica do našeg odredišta, ugledali smo šefa. Kakvo olakšanje! Žao mi je, no, imamo zakazanu emisiju, uspijevam ga otrgnuti od ljudi. Da, znam da zbog toga nisam baš visoko na listi pozitivaca. Neka. Kraljevski grad Knin. Dok se reorganiziramo na nekom parkingu, šefu prilazi jedna gospođa. Mogu li vas doći slušati na Kninsku tvrđavu, govori. Na radiju sam čula da držite predavanje. Ma, naravno gospođo, povedite i prijateljicu, širimo krug pozvanih… Nakon još jedne odrađene radijske emisije, penjemo se na Tvrđavu. Nakon već uhodane pompozne najave, šef dobacuje „Vidite što vam je dobar marketing?“. A, mislim… Dobar marketing za dobar proizvod! Biti lider isto je kao biti dama. Ako ljudima morate objasniti da to jeste, onda to niste, započinje Čačić svoje izlaganje. Projektni menadžment u javnoj upravi tema je ovog predavanja. Ili, ako baš želite, tema je sve ono što jest i, ne manje važno, kako dosad napravio Ratko Čačić. Autoceste, POS, JPP, cash pool, Garancijska agencija, međunarodna matura, samo su dio onoga što je u Kninu uspjelo doći na red.

320

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

dan Je počeo dobro - sendvičima!
Dvor, Glina, Petrinja, Sisak 2. travnja 2007. godine

Kakav dobar put, veselim se u startu popriličnom komadu ceste koja je pred nama do prvog odredišta – Dvora. Tim me u čudu gleda, dok vozač likuje. Naime, tumači to kao kompliment svojoj vožnji. Da se razumijemo, nije to baš jako daleko od istine… Na rampi u Popovači čeka nas kompletna delegacija Sisačko-moslavačke županije; Dumbović, Marjanović, Bilman, tu je i Radmila Vlak, glavna organizatorica od strane domaćina te predsjednici podružnica. Kratko se pozdravljamo te krećemo dalje, zove nas cesta. Pripremili smo vam sendviče za put, govore nam i ugodno nas iznenađuju naši domaćini. Dakle, dan je počeo dobro - sendvičima! Nakon dobrih sat i nešto vremena vožnje stižemo u posjet Eko zadruzi Dvor. Najviše zanimanja građani su pokazali za spornu odluku da se Trgovska gora odredi za skladištenje otpada niske i srednje radioaktivnosti. Sanader samo radi skorih izbora govori da odlagalište nuklearnog otpada neće biti na Trgovskoj gori. Po njegovu nalogu vijećnici HDZ-a koji u koaliciji s SDSS-om vladaju u Dvoru, glasovali su za usvajanje prostornog plana s ucrtanim odlagalištem nuklearnog otpada, izričit je bio Čačić. Potrajalo bi to, no mjesta koja smo trebali obići bilo je puno… U Trgovima stajemo kratko, tek da popijemo kavu. No, kako se i tamo našlo radoznalih građana, put Gline nismo mogli tako dugo dok šef nije ispričao sve o projektu Milko-VŽ. Lijepo vrijeme koristimo za šetnju i druženje s Glinjanima, a nismo zaobišli ni tamošnji radio. Nakon toga smo mislili da hitamo na presicu. E, pa nije u pitanju bio okršaj sa sedmom silom! U Međuračama smo otvarali dobar komad sanirane ceste, a uz klince u nošnjama, prisutni su bili i stanovnici okolnih sela. Zato smo malo uspjeli okasniti u Petrinju na otvorenje novouređenih stranačkih prostorija. Tko god da je radio na uređenju interijera, ima dobro oko, priznajemo. Na konferenciji za novinare šef naglašava da će snažno inzistirati na pravednom društvu i decentralizaciji ovlasti, ali i raditi na ubrzanom oporavku gospodarskog razvoja. Poziva se na svoju, Varaždinsku županiju; u prošloj godini porast

321

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

zapošljavanja nam je bio najviši u Hrvatskoj, 36,2 posto, dok je porast izvoza iznosio 30 posto, što je pet puta više od hrvatskog standarda. I, dakako, ponovno najviše u Hrvatskoj. Po preuzimanju Vlade, te i takve projekte implementirat ćemo u cijeloj zemlji, objašnjava šef. Zaštitimo Zrinsku goru jer je kao poseban rezervat šumske vegetacije uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu s površinom od 352 ha, uvodna je rečenica peticije za očuvanje Zrinske gore koju je, kako priliči, potpisao i HNS-ov kandidat za premijera. Primijetili smo da u našem rasporedu više nema onih dobrih starih ručaka. Sad su svi radni! Takav je bio i ovaj u Petrinji, sa čelnicima grada i petrinjskim gospodarstvenicima. Asfaltna baza tvrtke TVIM u Dužici, pogoni tvrtki Stiropromet te Opti-plast primjeri su koji svjedoče postojanje poduzetničkog duha i kao takvi, vrijedni su isticanja. Posjetili smo ih sve odreda! Sisak. Više no ugodni razgovor na radiju, lagana šetnja gradom te gala-večera s poduzetnicima, članovima i simpatizerima stranke. Kakav završetak dana!

Otvorenje ceste u Međuračama

322

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

tHat’s all, folks!
Marija Bistrica, Gornja Stubica, Donja Stubica, Oroslavje, Zabok 4. travnja 2007. godine

Oj, joj, joj! Bio je to naš četvrti put u Krapinsko-zagorsku županiju. Što ćete; prostranstva, isto kao i ona Zagrebačke županije… Iako je ovakav oblik pretkampanje hvalevrijedan i dosad se nitko nije oprobao u njemu, iznimno je naporno desetak sati biti koncentriran na ono što govore drugi te im dati konstruktivne, a ne isprazne odgovore. Ukoliko uopće postoje skeptici - šefu to još uvijek polazi za rukom. Nama - malo manje, ali, još uvijek smo tu, zar ne? Pozdravljamo Danicu, županijsku tajnicu, tu je i regionalni tajnik Posavec, a i saborski zastupnik Koračević je s nama. Samo dio dana, najavljuje separaciju. Poslovnu. U Mariji Bistrici dočekani smo toplim pecivom i kavom, ali bilo je tu i mnoštvo građana koji su Čačiću ukazali na njihove prioritete. Izgradnja vodovoda, odnosno glavnog cjevovoda, zatim proširenje groblja zbog nedostatka prostora za nove ukope, a spominjala se i izgradnja gospodarske zone koju Bistrica nema, a itekako joj je potrebna. Dotakli su se i prometnih problema, a šef je obećao da će brza cesta Oroslavje-Bedekovčina-Marija Bistrica-Popovec biti realizirana u mandatu sljedeće, njegove Vlade. U Donjoj pak Stubici, koja je nekada bila administrativno središte te županije, posjetili smo Terme Jezerčica gdje su glavne teme bile model javno-privatnog partnerstva putem kojeg bi se izgradila prijeko potrebna školska dvorana te, dakako, jačanje turizma. Naime, Jezerčica nastoji „prislužiti“ 4 zvjezdice te se posvetiti razvoju kongresnog turizma, a tu su i druge želje poput natkrivanja bazena, izgradnje agro-parka, zabavnog dijela… Cure, zapisujete li vi to, nonšalantno je priupitao šef. Dakako, svaka za svoje potrebe! Uostalom, čitat ćete… Ljepota zagorskog kraja zločesto nas je draškala, no od individualnih aranžmana nije bilo ništa. Naime, naši vrijedni domaćini su nam u Gornjoj Stubici spakirali radni ručak. Za stolom je sjedilo 30-ak gospodarstvenika i predstavnika udruga toga kraja, a Čačić je strpljivo slušao i, sigurni smo, još preciznije memorirao. Tako su s farme Perfa naglasili kako je za njih ključan prostor za razvoj kooperacije, dok od države traže jedino da pojednostavi proceduru. Tu je još jednom do

323

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

izražaja došla bezumna odredba po kojoj investitor sam mora izgraditi trafostanicu, a potom je predati državi koja će mu naplaćivati energiju, istakli su to tamošnji drvoprerađivači, a Čačić je pak, po stoti put, naglasio kako će to riješiti odmah, drugi dan kad postane premijer. Kako se poljoprivreda provlačila kroz nekoliko izlaganja, HNS-ov kandidat za premijera podcrtao je kako je poljoprivreda jedna od grana koja traži apsolutnu stabilnost od države, pa makar i uz nešto nepovoljnije uvjete, što su prisutni s odobravanjem pozdravili. Nakon što je u Sportskom domu saslušao želje i planove predstavnika Atletskog i triatlonskog kluba Rudolf Perešin, koji su dakako uvijek veći od mogućnosti, Čačić im je donirao polovicu njihovog godišnjeg budžeta - sedam i pol tisuća kuna. Lijepa gesta, nema šta! Dok tim ispija crne i ine sokove, u Oroslavju se kao tema razgovora ponovno nameće problem novih umirovljenika, a šef nije propustio napomenuti kako ćemo mi to promijeniti. Mi - kako to dobro zvuči! Zapravo, u tom „MI“ i leži naš žar i snaga. Izniman je osjećaj biti dio priče koja ispisuje stranice hrvatske političke povijesti. No, što je još važnije, još je bolje znati da građanima ne nudimo „mačka u vreći“, nego sve što je već oprobano. O Čačiću se može misliti svašta, no nitko ne može osporiti njegova postignuća. Posljednja Čačićeva destinacija bio je Zabok gdje je Radimir Čačić obišao privatnu tvrtku M-profil čija je osnovna djelatnost izgradnja objekata od čelika te proizvodnja gotovih elemenata za takvu gradnju, a njihov je cilj postati vodeće poduzeće u izgradnji objekata od čelika ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji. Ono što je svakako potrebno istaknuti jest da M-profil svake godine bilježi rast od 40 posto te im je u najmanju ruku Konstruktivni čudno kad se 4-5 posto smatra prihvatljivim. Samo da se radni ručak u Gornjoj Stubici zna, mi zagovaramo 8 posto! I, that’s all, folks!

324

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

325

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

326

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

o mobilnom timu

327

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

328

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Sonja König, željezna lady i šefica Čačićevog mobilnog tima, rođena je 3. kolovoza davne 1974. godine u hrvatskoj metropoli, Zagrebu. Završila je Fakultet političkih znanosti, smjer politologija, te je vična plivanju u političkim vodama. Dugogodišnja je članica Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, iza sebe ima pozamašan staž predsjednice Mladih HNS-a, a u prošlom je mandatu bila i zastupnica u Skupštini Grada Zagreba. Andreja Horvat Friščić zadužena je za odnose s lokalnim medijima. Najmlađi je član mobilne ekipe, rođena 27. veljače 1979. godine u najsjevernijem dijelu Hrvatske, u Međimurju. Budući da se po otkriću višestruko-složene rečenice zaklela da će pisana riječ i njzine raznorazne interpretacije biti njezin “fah”, završila je studij novinarstva, a od obrane magisterija dijeli je još nekoliko ispita koji će, kako sada stvari stoje, pričekati kraj putešestvija mobilnog tima.

Valentina Dominić rođena je 15. rujna 1978. godine, Slavonka je međimurskog porijekla čija je uža specijalnost fotografija. Radila je kao webdizajner za «wwwdesign», fotografirala za britansku fotografsku agenciju Ocean Images i oplovila sva mora svijeta, a okušala se i u vlastitom biznisu. Danas radi kao sistem-administrator i webdizajner u Središnjem uredu HNS-a, a u našem timu zadužena je za photoshop obradu svih fotografija koje izlaze pred oči javnosti…

329

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Čačićev mobilni tim zamišljen je kao tim najužih suradnika, odnosno suradnica koje će tijekom pretkampanje sa šefom dijeliti dobre i loše dane, svaka u domeni za koju je zadužena. Putovanja Hrvatskom do dva puta tjedno postala su naš modus vivendi; sav se posao, u uredu, ali i izvan njega, vrtio oko Čačićeve pretkampanje, a mi smo dijelili sve - od vlažnih maramica, čokolada za energiju, kapi za oči pa do žutih minuta, koje su se, na sreću, izmjenjivale i nikad se nisu međusobno preklapale. Bijeli kombi oblijepljen velikom fotografijom razdraganog Čačića s jedne i druge strane, zatim nezaobilaznim A1, što je oznaka autoceste Zagreb-Split, najvećeg projekta iz Čačićevog ministarskog mandata, a ja je volim tumačiti kao „ajnc-a“ te nazivima četiriju HNS-ovih reformskih programa za novu Hrvatsku, a to su novi hrvatski suverenitet, decentralizacija, pravedno društvo i ubrzani gospodarski rast - bio je naš mobilni ured. Opremljeni s dva laptopa, printerima, punjačima, fotoaparatima, zatim dnevnim novinama, što svježima, što manje svježima, papirima, istraživanjima preferencija birača, svakodnevno smo se hvatali u koštac s novim radnim zadacima. „Jedan čovjek čini razliku“, poručivali smo sloganom ispisanim na kombiju vozeći se gradovima i mjestima diljem Hrvatske i odgulili smo više od pola godine pretkampanje. Tim je, naravno, formiran u Središnjem uredu HNS-a, pod budnom paskom šefa Izbornog stožera Srećka Ferenčaka. Iako smo u startu mislile da smo najbolji mogući tim, na kraju je ispalo da smo jedini mogući tim! Sonja jer je već sa Čačićem obilazila teren i najbolje od svih poznaje HNS-ovce na lokali, Tina zato što je maherica od formata (i fotoaparata), a iz PR-a su posudili mene. Kažu da dobro plivam u hendlanju medija… Povremeno nas je pratio i Dario Godič, koji je bio službeni snimatelj parade i svojom je kamerom pažljivo bilježio sva događanja. Tim je imao, uvjetno rečeno, i svoje pridružene članove - ekipu iz Ureda župana Varaždinske županije. Tu je prije svih potrebno spomenuti Branka Heregu, Varaždinca koji budućeg premijera „voza“ već gotovo petnaest godina. Iako Davor Brusović i Dijana Vidak nisu bili svakodnevno s nama, kao dugogodišnji Čačićevi suradnici bili su nam od iznimno velike pomoći. Što reći o mobilnom timu na kraju priče? Dani i dani provedeni na putu, mnogo mjesta i još više kilometara ostalo je za nama. Stečena iskustva su itekako dragocjena, a znanje koje smo stekli neprocjenjivo. Ispred nas je još nekoliko mjeseci nešto drugačijeg puta - onog koji vodi do pobjede na parlamentarnim izborima. A do tada s ponosom ističemo da smo i mi, kako smo najbolje umjele i znale, dale svoj obol zajedničkom cilju. I da znate, sve bismo ponovile!

330

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

331

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

332

III. POGLAVLJE Hrvatska iz prve ruke

Ljudi iz pozadine: Davor Brusović, Srećko Ferenčak, Branko Herega

333

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

334

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

IV. POGLAVLJE

VIZIJE PRAVEDNE HRVATSKE

335

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Autor ovog poglavlja je Radimir Čačić.

336

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

GOSPODARSKA STRATEGIJA

337

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

338

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

UlOGA DRžAvE

Općeprihvaćeni cilj gospodarskih strategija je povećanje gospodarskog rasta što dovodi do rasta stope zaposlenosti i povećanja standarda stanovništva. Ovaj dokument polazi od rasta gospodarstva kao osnovnog pokretača i određuje elemente koji su važni za njegovo pokretanje i održivost. On definira utjecaj države na rast kroz ograničenu ekonomsku ulogu, odnosno stvaranje preduvjeta za tržišno natjecanje. Područja djelovanja države trebaju biti usmjerena na: ◊ uspostavu i provođenje efikasnog zakonodavstva i sudstva, ◊ radikalno iskorjenjivanje korupcije, ◊ nadzor tržišnog natjecanja, ◊ modernizaciju obrazovnog sustava i podizanje opće razine obrazovanja, ◊ razvoj infrastrukture, ◊ socijalnu ulogu države, ◊ uravnoteženi regionalni razvoj, ◊ makroekonomske politike koje potiču razvoj poduzetništva. Osnovna uloga države je stvaranje socijalno-ekonomsko-pravnog okruženja pogodnog za razvoj poslovanja. Ovako definirana uloga države omogućuje razvoj sposobnih i konkurentnih poslodavaca, istodobno potičući gospodarski rast. Samo na temelju uspješnog gospodarstva država može ostvariti jednu od svojih temeljnih zadaća, a to je zaštita siromašnih. Jedino država može i mora jamčiti najsiromašnijima, onima koji su u velikim promjenama i transformacijama izgubili minimalnu socijalnu sigurnost, mogućnost da funkcioniraju unutar tržišta i zadovoljavaju svoje temeljne potrebe.

339

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

STRATEGIJA RAzvOJA

Iako smo ulogu države ograničili na stvaranje socijalno-ekonomsko-pravnih uvjeta, svako nacionalno gospodarstvo mora imati viziju buduće pozicije i strategiju ostvarivanja gospodarskog rasta. Zato je važno prepoznati prilike i jake strane gospodarstva, odnosno odrediti nositelje razvoja koji na duži rok mogu doprinijeti rastu domaće ekonomije. Identificirani nositelji razvoja su sektori u kojima domaće gospodarstvo stvara najveću dodanu vrijednost te u kojima ima komparativne prednosti nad zemljama u okruženju ili s kojima se može nositi s konkurencijom na regionalnim tržištima. Hrvatska 21. stoljeća je moderna uslužna ekonomija, s visokoobrazovanom radnom snagom, lider Jugoistočne Europe. Zemlju karakterizira odličan geostrateški položaj s razvijenim sektorima: ◊ obrazovanja, ◊ financija, ◊ turizma, ◊ poljoprivrede, ◊ energetike, ◊ građevinarstva, ◊ prometa i telekomunikacija. Kompanije iz navedenih sektora pokretači su gospodarskog rasta. Država stvara preduvjete za poticanje poduzetništva i konkurentan razvoj sektora, prepuštajući daljnji razvoj tržišnim sudionicima.

340

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

341

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

ElEmEnTI RAzvOJA

Država kroz opće politike djeluje na razvojne elemente koji doprinoserastu gospodarstva. Potrebno je naglasiti da identificirani elementi djeluju u međuzavisnosti te ih treba promatrati u širem kontekstu međudjelovanja.

ObRAzOvAnJE
Obrazovanje je ključan preduvjet rasta i bez njega domaće gospodarstvo u budućnosti ne može zadržati ni trenutačnu razinu razvijenosti. Vrijeme sekundarne industrije definitivno se početkom novog tisućljeća preselilo na istok. Jeftina radna snaga i masovna proizvodnja daju tim tržištima, osim određenih iznimaka, nedostižnu konkurentsku prednost u velikoj većini sekundarne industrije. Male zemlje poput Hrvatske, naročito sa svojim smještajem u centru Europe, razvojnu snagu trebaju tražiti u uslužnoj industriji, pri čemu je obrazovanje u takvom okruženju glavna konkurentska prednost. Kao grana industrije, obrazovanje ima dvostruku korist za gospodarstvo – s jedne strane, visoki stupanj obrazovanja omogućava konkurentnost gospodarstva i zaposlenih, a s druge, i samo obrazovanje može biti izvozni proizvod te doprinositi razvoju ekonomije. U oba slučaja, obrazovanje kao industrija otvara radna mjesta i povećava zaposlenost na najkvalitetniji mogući način. Struktura obrazovanja u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća. Oko 16 posto zaposlenih ima visoko stručno obrazovanje ili polijediplomski studij, dok je europski standard 30 posto. U strukturi stanovništva 60 posto ima završenu srednju školu, a 21 posto ima samo osnovno školsko obrazovanje. Nužno je povećati udio visokoobrazovanih u ukupnoj strukturi zaposlenih. Obrazovanje je jedan od bitnih preduvjeta daljnjeg rasta i bitna odrednica strategije razvoja. Cilj obrazovne politike je stvaranje kritične mase obrazovanih i

342

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

visokoobrazovanih koji će moći pratiti sve veću brzinu razvoja uslužne industrije. Zato je potrebno: ◊ produžiti obvezno obrazovanje predškolskim i srednjoškolskim, ◊ modernizirati obrazovni sustav koji će odgovarati potrebama modernog gospodarstva, ◊ promovirati značaj cjeloživotnog obrazovanja, ◊ poticati obrazovanje u inozemstvu (posebno doktorate), ◊ poticati menadžerske vještine i informatičko-komunikacijska znanja. Osnovna uloga države je stvoriti uvjete za 50-postotno povećanje broja studenata koji završavaju fakultete i visoke škole u razdoblju od 2008. do 2012., u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje. Infrastruktura objekata i opreme također mora kvalitativno pratiti ovaj razvojni cilj, uz korištenje modela javno-privatnog partnerstva. Pritom naglasak treba staviti na osmišljavanje novih obrazovnih politika; novi obrazovni sustav treba od najranijeg školovanja poticati usvajanje vještina potrebnih za uspješno snalaženje u uslugama okrenutom gospodarstvu. Obrazovanje u najširem smislu je sektor koji zapravo stoji u podlozi svih nabrojenih industrija i razvojnih politika. Uz uređeni sustav funkcioniranja pravne države i stabilni makroekonomski okvir, visokoobrazovana radna snaga daje preduvjete i definira strukturu izravnih stranih ulaganja. Strane investicije u Hrvatskoj u prosjeku čine oko 1 posto BDP-a te variraju iz godine u godinu, obično ovisno o dinamici privatizacije velikih domaćih kompanija. Nije potrebno naglašavati da direktne strane investicije otvaraju nova radna mjesta, no, još značajnije za dugoročan rast domaćeg gospodarstva je prenošenje znanja koje ovakve investicije omogućuju.
Grafikon 1 Direktna strana ulaganja (FDI) u RH

343

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

STAbIlAn mAKROEKOnOmSKI OKvIR
Makroekonomske politike zajedno s ostalim elementima prate i utječu na ukupan gospodarski razvoj zemlje. One su nužan uvjet za dugoročno održivi rast i razvoj te djeluju kao katalizator strukturnih promjena. S obzirom na veliku osjetljivost gospodarstva na makroekonomsko okruženje, bitan element pri donošenju i planiranju makroekonomskih politika jest njihova predvidivost i relativna stabilnost. Monetarne i fiskalne politike ključne su u podržavanju razvoja pojedine zemlje. Jasan i jednostavan porezni zakon, s poticajima za razvoj ključnih identificiranih industrija te tečaj koji potiče poduzetništvo, bitni su elementi u planiranju strategije razvoja kompanija i industrija. Tečajna politika mora biti podređena razvoju poduzetništva te osiguravati stabilnost s malim fluktuacijama, što će gospodarstvenicima omogućiti kvalitetno planiranje i procjenu rizika. Istovremeno, srednjoročna tečajna politika mora uključivati veću fleksibilnost, što će pak omogućiti pozicioniranje domaćih izvoznika na stranim tržištima. Stabilan i jednostavan porezni sustav omogućit će dugoročno planiranje poslovanja, ali i predvidivost iznosa poreza za državu te male troškove ubiranja i kontrole plaćanja poreza. Porez na imovinu koji bi zamijenio komunalne naknade ključna je komponenta budućeg poreznog sustava s pravednijom raspodjelom poreznog opterećenja, povećanjem učinkovitosti korištenja zemljišta, ali i poboljšanjem položaja lokalnih uprava stabilizacijom vlastitih prihoda.

URAvnOTEžEnI REGIOnAlnI RAzvOJ
Cjelovitoj i dugoročnoj regionalnoj politici ulaskom u EU otvara se mogućnost korištenja sredstava iz europskih fondova u iznosu od 900 milijuna eura godišnje, koja se potom vežu na već postojeća proračunska sredstva. Uvjeti za povlačenje tih sredstava su kvalitetni projekti i prethodno provedena proračunska i fiskalna decentralizacija, kako bi se osigurao nužn udjel hrvatskih regija od 25 do 50 posto vrijednosti projekata. Isto tako, nužno je formiranje regionalnih agencija, uz edukaciju i podršku centralne agencije tamo gdje je potrebno. Eliminacija centralizacije i metropolizacije zemlje kao jedne od ključnih prepreka bržeg gospodarskog razvoja Hrvatske, ulaskom u Europsku uniju postaje još važnija. Cijela slavonska regija i niz podregija, primjerice Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija, traže poseban angažman države.

344

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Regionalni razvoj na tim područjima naglašeno pretpostavlja: ◊ ulaganje u infrastrukturu, ◊ definiranje nositelja razvoja, ◊ sustav opremljenih zona s odgovarajućom prezentacijom potencijalnim investitorima, ◊ zaštitu prostora s posebnom strategijom razvoja kontinentalnog turizma, ◊ posebnu podršku razvoju odgovarajuće poljoprivrede te povezivanju s projektom obnovljivih energija, ◊ snažno ulaganje u poduzetničko obrazovanje i poticanje poduzetničke klime.

PODUzETnIčKA InIcIJATIvA
Poduzetnička inicijativa prepoznaje značaj gospodarskog kostura, odnosno kompanija koje nose razvoj, ali i malog te srednjeg poduzetništva. Putem prepoznatih grana nositelja razvoja, nužno je prepoznati i nositelje razvoja, koji imaju snage i znanja iskoristiti prilike na regionalnim tržištima i doprinijeti većem prodoru na strana tržišta. Malo i srednje poduzetništvo ključ je gospodarskog rasta u ekonomijama poput hrvatske. Pravilnom strategijom poticanja i razvoja malog te srednjeg poduzetništva, država ima višestruke koristi – raste zaposlenost, jača gospodarski rast, a istovremeno se otvaraju mogućnosti restrukturiranja državnih kompanija u gubicima, odnosno otvara se prostor za smanjenje javnog sektora koji danas sudjeluje sa 26 posto u ukupnom broju zaposlenih. Javno-privatno partnerstvo kombinira društvenu odgovornost javnog sektora s financijama i poduzetništvom privatnog sektora. Nije potrebno da država bude glavni investitor u projekte od javnog značaja. Zainteresirani privatni kapital omogućuje državi da manjim tekućim izdacima i proračunskim ograničenja na svim razinama vlasti ostvari razvojne projekte od javnog interesa. Ekonomičnost projekata, ušteda novca, bolje vremensko iskorištenje, kontrola troškova i inovativna rješenja samo su neke od višestrukih koristi koje se ostvaruju suradnjom privatnog i javnog sektora, što je prepoznato i uspješno se primjenjuje cijelim nizom projekata ostvarenih na stranim tržištima. Za razvoj poduzetničke inicijative ključni su: ◊ jednostavan i brz sustav uspostavljanja novog posla uz pretpostavku sređivanja vlasničke dokumentacije, ◊ učinkovito i transparentno sudstvo sa snažnom zaštitom vjerovnika, ◊ zakonska regulativa potrebna za JPP, koja će potaknuti njegov razvoj i uz korištenje EU fondova, ◊ fleksibilnije tržište radne snage, ◊ uključivanje privatnog sektora u poslove od javnog interesa (JPP), ◊ dodatna rasterećenja prilikom pokretanja novog posla.

345

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

RAzvOJ TRžIšTA KAPITAlA I PRIvlAčEnJE STRAnOG
KAPITAlA
Trendovi kretanja kapitala u svijetu u posljednjih su nekoliko godina izrazito jasnipovećanje kretanja prema tržištima u razvoju od strane razvijenih, ali i nerazvijenih tržišta. S razvijenom domaćom fondovskom industrijom, Hrvatska trenutačno ima veliku mogućnost daljnjeg razvoja ekonomije utemeljene na financijskoj industriji i izvozu (odnosno uvozu) znanja i kapitala. Prilike za privlačenje stranog kapitala su brojne i ovise samo o razumijevanju potreba investitora, a one nisu velike – jasno i transparentno poslovanje te vođenje politike i zaštita ulagača. Mogućnosti razvoja ekonomije korištenjem tuđeg kapitala, ovakvim su načinom vođenja iznimne. Velika likvidnost na svjetskom tržištu omogućava iskorištavanje kapitala koji traži prilike za investicije; Hrvatska mora znati privući takav kapital i angažirati ga u razvojne projekte. Promatrajući pak velike mogućnosti različitih investicija, domaće gospodarstvo mora biti u stanju zadržati i postojeći kapital. Domaća financijska industrija najrazvijenija je od država bivše Jugoslavije (uz iznimku Slovenije, dok je Srbija tek usvojila Zakon o investicijskim fondovima). Budući da svjetska financijska industrija seli kapital prema tržištima u razvoju, nije logično ograničavati domaću industriju na razvijena tržišta. Prilike za zaradu koje omogućuju tržišta u razvoju daleko su iznad onih koja nude zasićena razvijena tržišta. Umjesto pokušaja konkuriranja svjetskom kapitalu na razvijenim tržištima, logičniji nastavak razvoja domaće industrije je u većoj liberalizaciji ulaganja na lokalnim regionalnim tržištima i mogućnost boljeg upravljanja rizika na tim tržištima u odnosu na svjetske konkurente. Bolje poznavanje prilika samog tržišta glavna je prednost domaćih aktera. S tog aspekta, i domaća industrija može preuzeti vodeću ulogu u ovoj regiji, potičući time i hrvatski gospodarski rast; nalazimo se u trenutku kada je potrebno prepoznati priliku i iskoristiti je. Mogućnost preuzimanja liderske uloge u industriji poput financija prilika je koju domaće tržište treba tražiti na susjednim tržištima. Umjesto ulaganja u neprofitabilne industrije koje na dugi rok nemaju nikakvih komparativnih prednosti, mala zemlja poput Hrvatske treba iskoristiti potencijal industrije temeljene na znanju. Samo takav izvozni proizvod može omogućiti dugoročni gospodarski rast.

REGIOnAlnI PRISTUP
Izvoz je kategorija koja direktno utječe na rast gospodarstva. Prema strukturi ključnih industrija koje će doprinijeti gospodarskom rastu, može se vidjeti da izvoz u velikom dijelu znači i izvoz usluga te u tom kontekstu treba promatrati uslužnu industriju. S obzirom na to da će samo izvozno orijentirane grane osiguravati dugoročno održivi rast, na njih se treba i orijentirati.

346

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Dva su osnovna preduvjeta za uspješnu regionalnu orijentaciju: obrazovanje i financije, kao sektori budućeg razvoja o kojima se već govorilo. Obrazovanje kao široki pojam pretpostavlja mogućnost prepoznavanja prilika u okruženju, planiranja razvoja i provođenja razvojnih planova samih kompanija. Obrazovanje je i industrija koju treba promatrati kao izvozni proizvod, kakvim se i smatra na tržištima s dužom tradicijom. U Australiji, primjerice, ova industrija ostvaruje 4.3 posto ukupnog izvoza gospodarstva. Time se stvara i značajan potencijal za otvaranje suradnje na stranim tržištima putem ostvarenih kontakata i zajedničkih projekata. Financijska industrija omogućuje ostvarivanje zacrtanih planova regionalnog širenja s obzirom na to da je kapital nužan za takve operacije. Struktura radne snage u ovim industrijama, s izraženim brojem visokoobrazovanih, uklapa se u dugoročnu strukturu radne snage kojoj bi Hrvatska trebala težiti. I kratkoročno i dugoročno, ove dvije industrije otvaraju put ostalim industrijama u izlasku na strana tržišta.

347

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

RAzvOJnE mOGUćnOSTI

Analizom trenutačne situacije, razvojnih mogućnosti i vizije gospodarstva u budućnosti, identificirane su određene grane gospodarstva za koje smatramo da imaju najveći potencijal da budu nositelji gospodarskog rasta, ali i da usmjere ekonomiju prema zacrtanoj poziciji u budućnosti. Orijentiranost na visokokvalificiranu radnu snagu i uslužnu ekonomiju prepoznata je kao jedini dugoročno uspješan put rasta hrvatskog gospodarstva. Uz stvaranje povoljnih uvjeta u ovim sektorima, otvara se prostor domaćem gospodarstvu da postane regionalni ekonomski lider sa stabilnom ekonomijom, ali i boljom strateško-pregovaračkom pozicijom prilikom samih pregovora o ulasku u EU.

FInAncIJSKA InDUSTRIJA
U odnosu na ostale zemlje jugoistočne Europe, Hrvatska ima najrazvijeniji financijski sektor. U prva tri kvartala prošle godine, financijsko posredovanje bilo je četvrti po veličini sektor u gospodarstvu s 11.3 posto u strukturi bruto dodane vrijednosti. Industrija, javna uprava i trgovina sudjeluju u većoj mjeri u strukturi bruto dodane vrijednosti. U ukupnom broju zaposlenih, financijsko posredovanje sudjeluje s 3 posto, odnosno ukupno s oko 33 tisuće zaposlenih. Zanimljivo je da u ovoj industriji većinu zaposlenih čine žene (71 posto), što je iznad prosjeka generalne strukture zaposlenih (45 posto). Prosječne isplaćene plaće u financijskom posredovanju također su iznad prosjeka, a veće su za 50 posto. Financijski sektor se kao uslužna grana temelji na znanju. Zaposleni u financijskom posredovanju imaju natprosječni stupanj obrazovanja - oko 30 posto zaposlenih ima visoku stručnu spremu, u usporedbi sa 16 posto u ukupnom broju zaposlenih. S obzirom na stupanj razvijenosti, financijski je sektor jedan od ključnih

348

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

pokretača razvoja u budućnosti. Osim što sam funkcionira kao izvozni proizvod, u međudjelovanju s ostalim granama stvara preduvjete za razvoj i širenje poslovanja ostalih kompanija. Razvijeno tržište kapitala privlači cijeli spektar različitih ulagača - od venture capital fondova koji omogućuju kompanijama koje tek startaju da dođu do kapitala potrebnog za razvoj, do mirovinskih fondova koji su važan, dugoročan strateški partner u vlasničkoj strukturi kompanija.
Grafikon 2 Pregled financijske industrije u RH

81% imovina banaka 5% imovina otvorenih fondova 5% imovina OMF 4% imovina leasing društava 2% imovina osiguranja (uplaćene premije) 2% imovina stambenih štedionica 0% imovina ODMF

Razvojem kvalificiranih institucionalnih investitora potiče se stvaranje nove vrijednosti u gospodarstvu. S obzirom na rast cijena imovine, u zemljama srednje i istočne Europe strategija ovih fondova više se ne temelji na samoj kupnji i kasnijoj skupljoj prodaji. Ključna stavka danas je dodavanje nove vrijednosti investiciji, što dovodi i do većeg sudjelovanja te investicije u ukupnom ekonomskom razvoju zemlje. U tom smjeru ide i cilj poticanja razvoja tržišta kapitala – omogućiti domaćim gospodarstvenicima prihvatljivi kapital za razvojne projekte. Time se otvara mogućnost razvoja domaćih kompanija, koje bi kasnije povećanim izvozom ostvarivale suficit u platnoj bilanci i generirale snažniji gospodarski rast. Sve to doprinosi razvoju domaće financijske industrije koja visokim profilom obrazovanja

349

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

stvara dodanu vrijednost te time potiče daljnji rast gospodarstva. S obzirom na stupanj razvijenosti i razinu obrazovanja domaćeg financijskog tržišta, logično je da financijska industrija bude jedan od glavnih izvoznih proizvoda domaćeg gospodarstva i lider među tržištima jugoistočne Europe. Za razvoj financijskog sektora potrebno je imati razvijeno tržište kapitala, što će se postići: ◊ privatizacijom i prodajom velikih državnih udjela putem burze, ◊ zadržavanjem dosadašnje porezne politike u pogledu kapitalne dobiti i dividende u sljedeće 4 godine, uz polaganu pripremu za kasnije uvođenje spomenutih poreza, ◊ daljnjom liberalizacijom dopuštenih ulaganja za fondove, naročito mirovinske – povećanjem udjela za vlasničke vrijednosne papire, sudjelovanjem na inicijalnim javnim ponudama, opcijama, derivatima i suvremenim instrumentima ulaganja, ◊ jačanjem razvoja kvalificiranih institucionalnih investitora, ◊ omogućavanjem većeg utjecaja struke na formiranje zakonodavnih akata, ◊ bržim uvođenjem suvremenih ulagačkih instrumenata – derivati, strukturirani proizvodi, ◊ zaštitom manjinskih dioničara jasnim i učinkovitim pravosudnim sustavom, ◊ sekuritizacijom – omogućavanjem dodatne likvidnosti na tržištu, ◊ boljim upravljanjem potraživanjima države aktivnim upravljanjem.

TURIzAm
Blizina glavnih emitivnih tržišta zajedno s razvijenom cestovnom infrastrukturom, uz jedinstveni spoj prirode i kulture te klime na priobalju, nužno pozicionira turizam kao jednog od glavnih pokretača budućeg razvoja, naročito putem mogućnosti koje se otvaraju razvojem cjelogodišnje ponude. Podizanjem udjela hotela s 4 i 5 zvjezdica na više od 50 posto i snažnim jačanjem industrije zabave, prihode u turizmu do 2012. godine moguće je podići na 10 milijardi eura. Stanje u turizmu u posljednjih se nekoliko godina vraća na prijeratnu razinu. Prihodi od turizma u prošloj su godini činili oko 6 milijardi eura, odnosno oko 20 posto BDP-a, iako je trajanje turističke sezone svedeno na 2 do 3 mjeseca. Iako broj gostiju raste po stopama od 2 do 4 posto godišnje, mijenja se struktura gostiju pa tako i financijski prihodi rastu po većim realnim stopama. S druge strane, Hrvatska na 4.4 milijuna stanovnika godišnje bilježi priljev od 10 milijuna turista. Ovakvo povećanje u međuovisnosti je s domaćom poljoprivredom, odnosno prehrambenom industrijom. S druge strane, povećana potrošnja energije uzrokuje deficit što se nadoknađuje uvozom energije iz inozemstva. Razvojem turizma u budućnosti morat će se riješiti pitanje poljoprivrede i energije jer se povećanjem njihovog uvoza direktno smanjuje i gospodarski rast. Turizam se do sada razvijao bez pretjeranih intervencija države, izuzev projekta mreže autocesta. Poticaji, odnosno krediti za male poduzetnike dali su

350

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

doprinos razvoju. Jednako su tako i porezne politike na različite načine utjecale na dosadašnju strategiju turističkih kompanija (uvođenje PDV-a na individualne dolaske). Tečajna politika nije poticajna i uzrokuje konstantne gubitke koje domaće turističke kompanije trpe zbog oscilacija tečaja tijekom i nakon sezone. Neriješeni odnosi u gruntovnici i katastarskim knjigama djeluju ograničavajuće na potrebna kapitalna ulaganja turističkih društava i onemogućavaju brži razvoj prateće industrije
Grafikon 3

zabave, jednog od glavnih preduvjeta produljenja turističke sezone i ostvarivanja većeg prihoda od turizma. Turizam će i u budućnosti ostati bitna sastavnica domaćeg rasta. Povećanje turizma znači povećanje izvoza, a time i gospodarskog rasta; produljenje turističke sezone glavno je sredstvo za ostvarenje tog cilja. Ne ulazeći u načine na koje će privatni sektor osmisliti produljenje sezone i povećanje prihoda, smatramo da su glavni elementi strategije sljedeći: ◊ omogućiti poduzetnicima brzo rješavanje statusnih pitanja vlasništva – riješiti pitanje tzv. turističkog zemljišta i sređivanje gruntovnice, što će omogućiti daljnja ulaganja kompanija i poduzetnika u turističke kapacitete, ali i prateću sportsko-zabavnu industriju; ◊ stvoriti prostorno-planski okvir za djelovanje – s vizijom i planski dopuštati razvoj obale, uz naglasak na zaštitu prostora i kulturne baštine; ◊ pitanje tečaja EUR/HRK kao jedno od ključnih pitanja i pretpostavki razvoja ovog sektora s obzirom na veliki priljev deviza u kratkom vremenu; ◊ riješiti pitanje kupnje nekretnina za strane državljane – Hrvatska će na temelju reciprociteta morati otvoriti domaće tržište nekretnina, ali i višestruko povećati zaštitu prostora.

351

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

POlJOPRIvREDA
Svaka zemlja ima strateški interes u domaćoj poljoprivredi i proizvodnji hrane. Domaća poljoprivreda karakterizirana je usitnjenim gospodarstvima što otežava rentabilnu proizvodnju i povećava uvoz hrane. Rast turizma i veliki priljev gostiju stvara pritisak potražnje također povećavajući uvoz hrane, čime direktno utječe na gospodarski rast. Stoga jedan od prioriteta strategije budućeg razvoja mora biti i prilagodba poljoprivrednog sektora na ulazak u EU. Za daljnji razvoj domaće poljoprivredno-prehrambene industrije potrebno je izvršiti: ◊ okrupnjavanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, što je jedini način rentabilne proizvodnje; ◊ sređivanje zemljišnih knjiga; ◊ izmjene Zakona o nasljeđivanju u smislu sprječavanja usitnjavanja zemljišta; ◊ promjenu proizvodnje s kultura koje daju male prinose po jedinici zemlje, na kulture koje daju višestruko veće prinose po jedinici. Pri tome naglasak treba biti na proizvodnji voća i povrća u kojoj se Hrvatska može mjeriti s konkurencijom na tržištu, uz postupni prelazak na eko-proizvodnju; ◊ donošenje zakona o vlasničkom preuzimanju zemljišta i nekretnina s neutvrdivom ili teško utvrdivom vlasničkom strukturom, putem državnog fonda, kao i imovine staračkih domaćinstava. Pristupanje EU mora biti sredstvo poboljšanja kvalitete života stanovništva, a ne apstraktni cilj politike. U tu svrhu treba potaknuti i iskoristiti sredstva koja stoje na raspolaganju zemljama kandidatkinjama kroz najrazličitiji spektar pretpristupnih fondova. Strateški cilj u razvoju poljoprivrede je i povezivanje s energetskom industrijom. Nužna je stimulacija uzgoja kultura za biomasu i bioenergiju. Osim što bitno doprinosi kvaliteti zaštite okoliša, ovakvo usmjeravanje otvara dugoročnu perspektivu poljoprivredi kao modernoj industriji.

EnERGETIKA
Bez energije nema dugoročnog razvoja gospodarstva, a rast gospodarstva uzrokuje povećanje potreba za energijom. Hrvatska trenutačno troši 2.2 puta više energije od zemalja EU 25 da bi proizvela tekući BDP. To pokazuje da je domaće gospodarstvo još dosta daleko od naše vizije Hrvatske u 21. stoljeću. Velika potrošnja energije karakterizira sekundarnu industriju za razliku od uslužne djelatnosti, u kojoj želimo biti predvodnici regije. Unatoč tome, potrebe za energijom će rasti temeljem povećanja broja gostiju u turizmu, ali i jačanjem uloge domaćeg gospodarstva u regiji.

352

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Zato je potrebno imati dugoročnu, ekološki i razvojno prihvatljivu strategiju razvoja energetskih potreba gospodarstva. Uz sve veći problem globalnog zatopljenja, poseban naglasak mora se staviti na promoviranje korištenja obnovljivih izvora energije. Približavanjem Europskoj uniji, domaćem tržištu predstoji liberalizacija tržišta električne energije. Za uspješno upravljanje energetskim potrebama nužno je: ◊ povećati energetsku efikasnost, ◊ izgraditi dodatne energetske kapacitete, ◊ smanjiti ovisnost o uvozu kroz diverzifikaciju izvora, ◊ poticati poduzetništvo unutar energetskog sektora, ◊ poticati daljnji razvoj Fonda za energetsku učinkovitost, ◊ uključiti projekte sanacije krutog otpada. Za dugoročni razvoj sektora potrebno se u većoj mjeri orijentirati na korištenje obnovljivih izvora energije te zaštitu okoliša. Obnovljivi izvori energije mogu smanjiti ovisnost o uvozu i time direktno utjecati na povećanje gospodarskog rasta s obzirom na veliki deficit koji Hrvatska ostvaruje u energetskom sektoru. Istraživanja pokazuju da Hrvatska ima realne mogućnosti osigurati 15 posto ukupne potrošnje primarne energije proizvodnjom iz biomase. Unapređenje efikasnosti provodit će se donošenjem odgovarajućih zakonskih rješenja usmjerenih na razvoj energetske efikasnosti, poreznom i carinskom politikom te tarifnim sustavima. Također će se omogućiti i razvoj fondova za financiranje razvoja energetske učinkovitosti. Uz činjenicu visoke razine uvoza, dakle, desetljeća potražnje na unutrašnjem tržištu, u sektoru energetike i prateće industrije već postoji kritična masa znanja i referenca domaćih kompanija koje su u mogućnosti nositi daljnji energetski razvoj Hrvatske, ali i voditi izlazak domaćih kompanija na strana tržišta.

GRAđEvInARSTvO
U posljednjih nekoliko godina domaće građevinske kompanije sudjelovale su u velikim infrastrukturnim projektima u zemlji. Referencama stečenim na domaćem tržištu i prepoznatljivošću na tradicionalnim izvoznim tržištima ova industrija jedan je od većih potencijalnih izvoznika domaćeg gospodarstva. U proteklih nekoliko godina vrijednost građevinskih radova u zemlji kreće se na razini od oko 10 posto BDP-a. Domaće građevinske kompanije su najprije velikim državnim infrastrukturnim investicijama, a zatim investicijama privatnog sektora stekle niz referenca i iskustva. Ekonomski rast, povećanje standarda i potražnja za nekretninama održali su visoki udio građevinarstva u ukupnom BDP-u. Relativno niža razvijenost susjednih ekonomija, državni planovi te očekivano kretanje rasta i povećanje standarda lokalnog stanovništva daju iznimno veliki potencijal rasta na tim tržištima.

353

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Građevinarstvo je jedna od grana u kojima domaće kompanije imaju potencijal postati regionalni lideri s obzirom na skupljena iskustva u proteklih nekoliko godina te poznavanje prilika na susjednim tržištima. Razvoj tržišta kapitala i u ovoj se grani postavlja kao podloga za uspješno praćenje rasta. Neke su domaće građevinarske kompanije već prepoznale prednosti i zadužile se na domaćem tržištu izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira. Građevinarstvo je bilo jedan od snažnijih pokretača rasta u proteklom razdoblju. U nadolazećim godinama domaće tržište bit će snažno investicijsko središte potaknuto otvaranjem i razvojem obalnog područja i ulaskom stranih investicija tijekom procesa europske integracije. Regionalna tržišta u sljedećih će pet do deset godina ostvariti slične scenarije kao i Hrvatska. Trenutačni stupanj razvoja i relativna pod-investiranost, privući će snažan investicijski ciklus u sljedećem desetljeću. Nakon stjecanja referenca na domaćem tržištu, domaće građevinske kompanije trebaju razvojne prilike tražiti na susjednim tržištima. Razvijena transportna infrastruktura temelj je budućeg rasta gospodarstva. Zato strategija treba omogućiti: ◊ završetak programa izgradnje autocesta na Jadransko-jonskom i Vc koridoru, uključujući i mogućnosti koje se pružaju u susjednim zemljama; ◊ obnovu lokalne cestovne infrastrukture koja je u lošem stanju; ◊ izgradnju modernih dvosmjernih magistralnih željezničkih pruga, naročito u smjeru Rijeka-Zagreb, što će omogućiti daljnji razvoj Riječke luke, ali i osigurati strateški položaj Hrvatske u Europi; ◊ nastavak projekta poticane stanogradnje uz poticanje sustava najma kao faktora mobilnosti radne snage i kapitala; ◊ izgradnju energetskih objekata nužnih za daljnji gospodarski rast; ◊ realizaciju projekata zaštite okoliša.

Grafikon 4 Udio građevinarstva u BDP-u

354

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

PROmET I TElEKOmUnIKAcIJE
Razvijena prometna infrastruktura omogućava iznimnu podlogu daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske. Iznimno povoljan geografski položaj, na raskršću turističkih, ali i energetskih pravaca, daje brojne razvojne mogućnosti u sektoru prometa. U razdoblju koje slijedi, Hrvatska i susjedne zemlje trebat će uložiti znatna sredstva u modernizaciju i nadogradnju energetskog sektora. Povezivanje s glavnim europskim pravcima logičan je nastavak dugoročne energetske strategije zemlje. S obzirom na geografski položaj, u dugoročnom je interesu domaćeg gospodarstva daljnje jačanje uloge Hrvatske u regionalnom energetskom prometu, što će poticati rast i omogućiti diverzifikaciju dobavnih pravaca energije. Osim važnosti turističkih prometnih pravaca, na gospodarski rast zemlje može bitno utjecati i razvoj ostalih prometnih pravaca. Riječka luka ima velike konkurentske prednosti nad ostalim lukama na Jadranu zbog mogućnosti prihvata velikih kontejnerskih brodova. Za iskorištavanje punog potencijala potrebno je osigurati kvalitetan dvosmjeran pravac kretanja željezničkog prometa prema unutrašnjosti, odnosno prema Zagrebu te ostalim središtima srednje Europe. Mreža brzih cesta i stanje državnih cesta ne zadovoljava, što pokazuje podatak da tek 35 posto državnih cesta ima zadovoljavajuću kvalitetu asfaltnog sloja. Usporedno s razvojem ostale transportne infrastrukture, potrebno je ulagati u poboljšanje kvalitete državnih cesta. Razvoj zračnog prometa u Hrvatskoj važan je s aspekta turizma. U Hrvatskoj postoji sedam aerodroma i dva uzletišta. Za strategiju turizma kojoj Hrvatska teži, važan je razvoj malih otočnih uzletišta. S druge strane, Zračna luka Zagreb zajedno s razvojem domaćeg gospodarstva ima prilike postati važna regionalna zračna luka. Stoga je potrebno investirati u modernizaciju opreme i izgradnju novih terminala. Time će se Hrvatska pozicionirati kao iznimno bitan tranzitni pravac na putu prema zapadnoj, ali i istočnoj Europi, što će u strateškom smislu doprinijeti jačanju domaće ekonomije. Razvijena telekomunikacijska infrastruktura iznimno je važna za uslužnu industriju. Razvoj gospodarstva bit će uvjetovan daljnjom liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta, ali i već sad primjetnim nedostatkom kadrova u sektoru informatike te telekomunikacijskih sustava i rješenja. To je sektor s isključivim fokusom na znanje, pri čemu u Hrvatskoj već danas djeluju svjetski poznate kompanije koje zapošljavaju domaće stručnjake i ostvaruju značajan izvoz usluga na strana tržišta. Istovremeno, ovaj se sektor isprepliće s ostalim prepoznatim strateškim granama razvoja gospodarstva te s njima doprinosi gospodarskom rastu.

355

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

zAKlJUčAK

Rast gospodarstva doprinosi povećanju standarda građana i smanjenju nezaposlenosti. Država mora omogućiti povoljan okvir za razvoj poduzetništva, što će potaknuti gospodarski rast. Osnovna uloga države je stvoriti socijalno-ekonomsko-pravno okruženje pogodno za razvoj poslovanja. Hrvatska mora imati viziju pozicije ekonomije u budućnosti, a to je biti moderna uslužna ekonomija, s visokoobrazovanom radnom snagom te lider Jugoistočne Europe. Obrazovanje je ključan preduvjet rasta i bez njega domaće gospodarstvo u budućnosti ne može zadržati ni trenutačnu razinu razvijenosti. Za ostvarivanje vizije potrebno je poticati razvoj i interakciju sektora koji stvaraju dodanu ekonomsku vrijednost, u kojoj domaće gospodarstvo ima konkurentske prednosti te je nužno razvoj temeljiti na znanju. To su obrazovanje, financije, turizam, poljoprivreda, energetika, građevinarstvo te promet i telekomunikacije. Država mora zadržati prirodne monopole. Samo tako u suvremenim ekonomskim tokovima možemo zadržati suverenitet. Suverenitet se u modernom svijetu odražava u ekonomskim snagama domaćih kompanija. Samo gospodarstvo koje je jak regionalni igrač može danas govoriti o relativnom suverenitetu. Stoga u svim ekonomskim djelovanjima naglasak treba biti na izvozu. Socijalna i zdravstvena politika pitanja su države. Samo bogata država može na adekvatan način omogućiti socijalno-zdravstvenu zaštitu svojih građana. Dinamično i uspješno gospodarstvo u funkciji je odgovorne i uspješne socijalne politike države. Jedna od glavnih zadaća države jest koristiti socijalnu politiku za osiguranje socijalne pravde.

356

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Uloga politike je prepoznavanje i razumijevanje naše trenutačne situacije. Domaće gospodarstvo ima priliku napraviti dramatičan skok u razvoju ukoliko prepozna trenutačnu situaciju i iskoristi prilike koje se pružaju. Reindustrijalizacija može i treba u manjem obujmu amortizirati moguće šokove prijelaza u suvremeno gospodarstvo. Međutim, jedini dugoročni put održivog razvoja nalazi se u uslužnim industrijama fokusiranim na znanju i prilagođavanju potrebama modernih ekonomija.

357

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

360

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

POJEDInA KOnKRETnA RJEšEnJA

361

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Obrazovanje je već u dva mandata ključna tema HNS-a. Autor ovog programa dao je najveći doprinos novom zakonodavstvu u visokom školstvu te je voditelj hrvatskog pregovaračkog tima s EU za obrazovanje i znanost. Sadašnja vlada uključila je njegov program u svoj strateški okvir za razvoj, nažalost, bez ikakvog stvarnog pomaka u 3 godine mandata. Obrazovanje s naglaskom na visoko školstvo i cjeloživotno obrazovanje vidimo i kao ključnu gospodarsku kategoriju, i kao konkretan operativni projekt. U zadanim rokovima od 4 i 8 godina želimo povećati udio visoko obrazovanih u radno aktivnom stanovništvu na 20 i 30 posto. Za realizaciju cilja nužna je i kompletna promjena pristupa financiranju obrazovanja potpunim financijskim praćenjem korisnika obrazovanja, s najpovoljnijim uvjetima i dugoročnim povratom sredstava nakon zapošljavanja za sve studente koji uredno ispunjavaju obveze, a za najkvalitetnije i one za čijim znanjem postoji društveni interes (posebno doktorski studiji za nastavni kadar) financiranje je bespovratno.
Radimir Čačić

362

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

REFORmA ObRAzOvAnJA KAO ODGOvOR POTREbAmA mODERnOG GOSPODARSTvA
Autor ovog poglavlja je Pero Lučin.

UvOD
Razvoj društva i ekonomije na početku 21. stoljeća obilježava redefiniranje strateških resursa i vrijednosti. Ljudi i znanje postaju najvažniji resurs, a obrazovanje i osposobljavanje jedna od najvažnijih djelatnosti za oblikovanje društva i ekonomije. Mijenjaju se putovi i koncepti učenja, a ulazak u obrazovni sustav nove generacije učenika i studenata koji su strukturu svojeg učenja oblikovali uz komunikaciju, informacije i ubrzani razvoj tehnologije zahtijeva nove pristupe učenju i procesu obrazovanja. Promjene prate dramatičan porast produktivnosti i uporabe znanja u svim aspektima ljudskog djelovanja, a uravnotežen i samoodrživ razvoj neke zajednice ovisi o stvaranju znanja istraživanjem, njegovoj primjeni u inovacijama te diseminaciji prema svim članovima zajednice. Da bi se suočili s tim izazovima, građani se moraju učiti kako učiti jer imaju neposredan pristup velikoj količini znanja koje proizvodi cijeli svijet. Zbog toga je važno da se studenti osposobe za uključivanje u promjene i predviđanja promjena. Te vještine i kompetencije trebaju se razvijati na svim razinama formalnog obrazovanja, posebice opće kompetencije potrebne za rad i aktivno građanstvo. I hrvatska nacionalna obrazovna politika, iako nedovoljno brzo, počela se usklađivati s promjenama u razvijenom svijetu. Hrvatski visoko-obrazovni sustav u posljednjih je deset godina zakoračio u procese reformi, broj studenata i visokoobrazovnih institucija se povećao gotovo dvostruko, formirana su nacionalna tijela koja imaju zadaću provesti decentralizaciju sustava i pokrenute su opsežne investicije u razvitak sveučilišnih kampusa. Nacionalne visokoobrazovne politike u sljedećem razdoblju bit će značajno pod utjecajem promjena u hrvatskom društvu koje će pratiti proces pristupanja Europskoj uniji. Hrvatska će svoju politiku usklađivati s lisabonskim ciljevima i europskim obrazovnim politikama te

363

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

uspostavljanjem Europskih kvalifikacijskih okvira (EQF). Na profiliranje hrvatske visokoobrazovne politike značajno će utjecati i sudjelovanje u programima ILLP i YAP, povećanje mobilnosti hrvatskih studenata i profesora, ali i dolazak europskih studenata u Hrvatsku. Uz to, treba očekivati daljnju evoluciju Bolonjskog procesa, posebice razvijanje sustava doktorskih studija u Europi i uspostavljanje europskog akreditacijskog sustava. Ključna uloga sustava visokog obrazovanja i istraživanja u razvoju ekonomije i društva ipak se sve više prepoznaje i u Hrvatskoj. Zbog toga, dugoročna politika u visokom obrazovanju treba postići dva ključna cilja: ◊ ojačati sustav visokog obrazovanja i istraživanja, njegovu učinkovitost i povezanost obrazovne i istraživačke komponente, ◊ pojačati povezanost sustava sa zajednicom, posebice onim segmentima koji oblikuju društvo znanja. Prvi cilj podrazumijeva redefiniranje ključnih komponenti visokoobrazovnih i istraživačkih sustava te nadilaženje unutarnjih prepreka koje onemogućuju napredak prema društvu znanja, primjerice podijeljenost po usko definiranim predmetima. Drugi cilj podrazumijeva povezivanje tih dvaju sustava s poslovnim i javnim sektorom, uključivanje u društvene aktivnosti i povećanje utjecaja na javnu politiku.

bOlOnJSKI PROcES
Bolonjski proces zaživio je i u Hrvatskoj, no valja imati na umu da se radi o procesu, a ne o kratkoročnoj kampanji. Zbog toga, da bi se proces uspješno proveo, potrebna je snažna politička potpora te jasno utvrđivanje strategije i provedbenih politika. Politike provedbe i svladavanja pojedinih faza procesa zahtijevaju jasne akcijske planove koji uključuju definiranje modela upravljanja, utvrđivanje odgovornosti na svim razinama te definiranje odgovarajućih resursa za njegovu provedbu, ljudskih i materijalnih (prostor, oprema i informacijski sustav). Pored toga, uspješno svladavanje procesa traži dobro razrađene regulativne okvire na svim razinama i osposobljavanje prikladnih administrativnih kapaciteta, odnosno ljudi osposobljenih za upravljanje procesom. Sam proces reforme tercijarnog obrazovanja može se raščlaniti na petnaestak reformskih paketa, uključivši i smjernice Bolonjskog i Kopenhaškog procesa, od kojih je svaki, sam za sebe, golemi projekt. Svi ti reformski paketi međusobno su povezani i, u nekim slučajevima, uvjetovani. Reforma tercijarnog obrazovanja obuhvaća promjenu strukture visokog obrazovanja, kurikularne reforme prilagođene potrebama studenata i tržišta rada, izgradnju sustava za osiguranje kvalitete, promjenu sustava kvalifikacija, mobilnost i cjeloživotno učenje. Glavi cilj je stvoriti fleksibilni obrazovni sustav u kojem postoje velike mogućnosti za horizontalnu i vertikalnu mobilnost. Prije svega, to

364

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

se odnosi na omogućavanje napredovanja u obrazovnoj ljestvici i oblikovanje vlastite kvalifikacije skupljanjem kredita kao i na mogućnost skupljanja kredita u različiteim institucijama i programima obrazovanja. Sam obrazovni sustav treba biti daleko efikasniji i fleksibilniji te omogućavati prilagodbu akademskih profila potrebama zapošljavanja, bilo formalnim putovima učenja bilo trajnim cjeloživotnim obrazovanjem i osposobljavanjem. Strukturne promjene već su započele u Hrvatskoj: uveden je sustav s tri ciklusa studiranja, uvodi se sustav kreditnih bodova, započela je izgradnja sustava za osiguranje kvalitete i sustav akreditacije. Čini se da postoji visoka razina političkog konsenzusa, posebice u akademskoj zajednici, za bržim napredovanjem procesa izgradnje Hrvatske kao društva znanja. No valja imati na umu da se radi tek o prvoj fazi reforme iza koje slijede još zahtjevnije i složenije promjene koje zadiru u niz aspekata organizacije društva izvan sustava visokog obrazovanja. To znači da će za njegovu provedbu biti potrebna još viša razina konsenzusa, ne samo akademskog, već i političkog. Slijedi rješavanje niza pitanja: mobilnost studenata, financiranje visokog obrazovanja, socijalnih i društvenih aspekata, povezivanje istraživanja i obrazovanja, razumijevanje visokog obrazovanja kao javnog dobra i javne odgovornosti, utvrđivanje nacionalne kvalifikacijske strukture i uvođenje obrazovnih razina na temelju ishoda učenja i kompetencija koje daje obrazovanje, fleksibilizacija putova učenja i uvođenje cjeloživotnog učenja i napredovanja, otvaranje visokog obrazovanja prema privatnim servisima, itd. Slično Bolonjskom procesu, koji obuhvaća visoko obrazovanje, pokrenut je proces Brugges-Copenhagen (Briž-Kopenhaški proces) koji se odnosi na povećanje suradnje među europskim institucijama koje se bave strukovnim obrazovanjem. U listopadu 2001. ministri 31 europske države usvojili su Kopenhašku deklaraciju o pojačanju europske suradnje u strukovnom obrazovanju s ciljem stvaranja europske mreže takvih institucija. U sljedećem srednjoročnom razdoblju mogu se očekivati ključne političke odluke u pogledu integracije sveučilišta, daljnjeg razvoja modela državnog nadzora u upravljanju i (re)definiranja binarnog sustava. U kontekstu Bolonjskog procesa i kvalifikacijskih okvira koji se temelje na ishodima učenja, podjela na sveučilišne i stručne studije gubi smisao pa diferenciranje visokoobrazovnih institucija postaje neizbježno, posebice na osnovama istraživačkih kapaciteta i učinaka. Vjerojatno će kritična okosnica te diferencijacije biti doktorski studiji i istraživački profili institucija.

nOvI KvAlIFIKAcIJSKI OKvIRI
Za uspješno napredovanje kroz Bolonjske reforme, kao i za reforme u osnovnom i srednjem obrazovanju, nužna je i reforma sustava kvalifikacija. Sustav kvalifikacija treba pratiti, i ne smije kočiti, razvoj obrazovanja. Nacionalni sustavi kvalifikacija u većini europskih država još uvijek se temelje na paradigmama industrijskog društva, masovne industrijske proizvodnje i obrazovanja za potrebe poslodavca.

365

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Zbog toga je na razini Europske unije pokrenut golemi projekt izgradnje Europskih kvalifikacijskih okvira (European Qualification Framework for Lifelong Learning, EQF), kako bi se uspostavio moderan sustav kvalifikacija koji, prije svega, uvažava potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem svakog pojedinca, dok formalne razine obrazovanja predstavljaju samo jedan stadij u profesionalnom formiranju svake osobe. Taj projekt dobio je snažnu političku potporu koncem 2006., kada ga je prihvatio Europski parlament. Uspostavljanje europskih kvalifikacijskih okvira temelji se na ishodima učenja koji trebaju biti mjerljivi, što znači nužnu promjenu pristupa (paradigme) obrazovanju, fokusiranje na kompetencije potrebne za aktivno građanstvo i prilagođavanje tržištu rada te reformu kurikuluma. Pritom nije dovoljno definirati i mjeriti znanja i vještine, već je naglasak na osobnim i profesionalnim kompetencijama koje se moraju programirano razvijati tijekom cjelokupnog obrazovanja. Zato je pri izradi novih obrazovnih programa potrebno najprije definirati kompetencije, znanja i vještine, pa tek onda izraditi program učenja i školovanja. To vrijedi za sve razine obrazovanja. Dakle, za svako zanimanje potrebno je imati na umu željeni konačan ishod pa na temelju njega osmisliti program učenja. Pritom je nužno osigurati da dogradnja ili promjena zanimanja bude što jednostavnija i da se može provoditi tijekom cijelog života, a ne samo u razdoblju formalnog obrazovanja. Jasno je da to ne mogu napraviti obrazovni eksperti samostalno, bez ravnopravnog sudjelovanja obrtnika, poduzetnika, stručnjaka iz industrije i javnog sektora itd. U 2006. izrađena je skica hrvatskog Nacionalnog kvalifikacijskog okvira, koja po svojoj strukturi omogućuje uklapanje u Europski kvalifikacijski okvir. No, odluka o uključivanju u EQF istodobno znači i reformu svih obrazovnih programa kako bi se definirali ishodi učenja i programi strukturirali na temelju predviđenih ishoda učenja. Prihvaćanje EQF-a, pored toga, znači i izgrađivanje sustava za cjeloživotno učenje kroz formalne i neformalne putove učenja. Nažalost, još uvijek nije stvoren zakonski okvir koji omogućava razvoj cjeloživotnog učenja. Zakon o obrazovanju odraslih, koji će biti usvojen početkom 2007., ističe potrebu za organiziranim obrazovanjem odraslih. No, taj Zakon ne postavlja temelje za sustavno pravno uređivanje cjeloživotnog učenja pa treba očekivati da će se ubrzo pokrenuti inicijative za proširenjem zakonskog okvira i sustavnim uređivanjem cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih putova učenja. Svi studijski programi u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu moraju se kontinuirano reformirati sukladno koncepciji mjerljivih ishoda učenja, kako bi se omogućilo razvijanje Nacionalnog kvalifikacijskog okvira i prevođenje akademskih profila i kvalifikacija u Europski kvalifikacijski okvir. Svi studijski programi, bez obzira u kojoj vrsti institucije se provode, moraju razvijati znanja, vještine te opće i profesionalne kompetencije (generičke kompetencije). Da bi se to moglo provesti, svi nastavnici koji sudjeluju u obrazovanju moraju svladati metodologiju definiranja ishoda učenja i izgradnje kurikuluma na temelju definiranih ishoda.

366

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

cJElOžIvOTnO UčEnJE
U društvu koje se iznimno brzo mijenja, učenje i znanje postaje vrijednost koja zahtijeva nove oblike mjerenja i prepoznavanja. Uz formalne putove učenja, neformalno učenje postaje sve izraženije pa se od obrazovnih sustava, posebice visokog obrazovanja, očekuje primjereni odgovor i prilagođavanje potrebama svakog pojedinca i društva u cjelini. Prema posljednjem izvješću OECD-a, svaki petogodišnjak u razvijenim državama s razgranatim mogućnostima učenja može već sada očekivati da će u obrazovanju provesti preko 20 godina tijekom svog života. Hrvatski sustav obrazovanja u ovom trenutku ima takvu obrazovnu ponudu koja petogodišnjaku nudi u prosjeku 15 godina školovanja. To znači da je potencijalna konkurentnost hrvatskih građana bitno umanjena, na što visokoobrazovne institucije trebaju odgovoriti širom i fleksibilnijom ponudom koja će biti dostupna daleko većem broju građana u programima cjeloživotnog obrazovanja. Najkritičniji je sustav strukovnog obrazovanja utemeljen na podijeli zanimanja kojih ima previše te od kojih mnoga više i ne postoje. S druge strane, mnoga zanimanja za kojima postoji potreba nisu definirana. Programi se još uvijek utvrđuju centralizirano, a škole i visokoobrazovne institucije ne razvijaju, a i ne mogu razvijati, programe obrazovanja u suradnji s privrednicima, javnim djelatnicima i nevladinim udrugama. Zbog toga su nastavni programi rigidni, neprilagođeni potrebama tržišta rada, razvitku tehnologije i društvenim potrebama. Usto, programi su takvi da je horizontalna prohodnost gotovo nemoguća, a i vertikalna se u praksi vrlo teško ostvaruje. Isto tako, prilično su male mogućnosti doškolovanja i osobnog razvitka osoba koje su završile strukovno obrazovanje. Stoga je strukovno obrazovanje jedan od najvažnijih segmenata u kojem treba razvijati sustav cjeloživotnog učenja. Pritom treba paziti da se ne naprave pogreške i obrazovanje fokusira isključivo na znanja i vještine te zaborave utvrditi osobne i profesionalne kompetencije koje se moraju programirano razvijati tijekom obrazovanja. Razvitak znanosti i tehnologije je nevjerojatno brz, a ukupno znanje se udvostruči nekoliko puta prije negoli osoba završi školovanje. Zbog toga je pitanje i što učenici i studenti trebaju učiti; trebaju li učiti činjenice (znanja) i vještine koje će biti promijenjene ili nepotrebne kada završe školovanje, što znači kurikulum i kurikularna reforma te ima li smisla kurikulum koji se ne temelji na ishodima učenja usmjerenima prema razvitku osobnih i profesionalnih kompetencija. U modernim sustavima i obrazovnim politikama stvar je prilično jasna. Svakog građanina potrebno je prije svega osposobiti za samostalno, kritičko i cjeloživotno učenje, za timski i projektni rad, za komuniciranje, razumijevanje i širenje informacija, za razumijevanje i toleranciju prema različitom te razvijati kulturu kvalitete i kulturu učenja. Programi učenja trebaju biti atraktivniji, a goleme količine činjenica prezentirane korištenjem svih oblika moderne komunikacije, prije svega s ciljem razumijevanja i kritičkog korištenja. Usto, dobar dio programa treba biti usmjeren na razvijanje kompetencija potrebnih za zapošljavanje, aktivan život u zajednici (aktivno građanstvo) i osobni razvoj. Drugim riječima, potrebno je voditi računa o

367

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

tome da se ljude ne školuje za natjecanje u kvizu, već za život u društvu koje se iznimno brzo mijenja. To znači da treba dobro promisliti koji su predmeti potrebni te kako organizirati sustav koji je fleksibilan sa što više izbornih aktivnosti. Razvijanje sustava cjeloživotnog učenja, kao i razvijanje kulture učenja, u cijelom društvu zahtijeva daleko veću ponudu i bolju organizaciju cjeloživotnog obrazovanja. Sustav cjeloživotnog obrazovanja golemi je projekt koji zahtijeva niz sustavnih rješenja; od uvođenja fleksibilnih putova učenja i oblikovanja kvalifikacija do niza mjera koje će obrazovanje tretirati kao investiciju i poticati ljude na ulaganje u vlastito obrazovanje. U cjeloživotno učenje treba investirati država jer prilagodbom ljudskog kapitala može pokrenuti gospodarske aktivnosti i bolju organizaciju društva, ali i svaki pojedinac, prepoznajući obrazovanje kao osobnu investiciju. Drugim riječima, obrazovanje je potrebno pozicionirati kao investiciju, ukloniti sve prepreke i stvoriti pretpostavke da se takve investicije omasove. Cjeloživotno obrazovanje trebaju nuditi, prije svega, visoka učilišta i škole jer posjeduju ljude i sredstva, ali ono mora biti fleksibilno i dostupno svima. Kreditni bodovi su vrijednost koju treba akumulirati cijelim životom svakog pojedinca. Projekt uspostavljanja sustava za cjeloživotno učenje je jednako zahtjevan, ako ne i zahtjevniji od uvođenja novog sustava visokog obrazovanja. Najveći izazov za Hrvatsku je razvijanje sustava kojim će se milijun zaposlenih ljudi uključiti u cjeloživotno učenje tijekom jedne godine. Od toga, gotovo polovicu trebaju apsorbirati institucije visokog obrazovanja. To je golemi izazov, i financijski i organizacijski. U Hrvatskoj je relativno mali broj ljudi u dobi od 25 do 65 godina uključen u doškolovanje i organizirano učenje pa teško možemo govoriti o razvijenom sustavu cjeloživotnog učenja. Naime, u organizirano učenje je uključeno jedva nešto više od 2 posto radno aktivnih ljudi. U razvijenim zemljama i zemljama koje svoj razvoj temelje na obrazovanju, primjerice Švedskoj, Finskoj ili Danskoj, svaka radno aktivna osoba prođe organizirano obrazovanje 2 do 3 puta godišnje. Europa si je postavila mjerilo (benchmark) - 12,5 posto do 2010 godine. To znači da 12,5 posto radno aktivnih ljudi u jednom mjesecu treba biti uključeno u programe cjeloživotnog obrazovanja, odnosno svaka osoba najmanje jednom godišnje (zapravo, 1,5 puta godišnje). Taj je broj 2005. iznosio oko 9 posto u starim državama članicama (EU 15), odnosno oko 7,5 posto u EU 25.

FlEKSIbIlnI PUTOvI UčEnJA
Iz prethodne rasprave o cjeloživotnom učenju razvidno je da postojeća organizacija obrazovanja na svim razinama i postojeći kvalifikacijski okviri jednostavno ne odgovaraju potrebama modrenog društva i ekonomije, a posebice se ne brinu o ključnoj stvari - osobnom razvoju svakog pojedinca. Zbog toga je potrebna reorganizacija cijelog sustava, a pritom je ključna riječ fleksibilizacija. Fleksibilizacija svega: pristupa obrazovanju, okruženja za učenje, organizacije učenja, kurikuluma, sustava kvalifikacija. Jasno, to podrazumijeva i fleksibilniji model

368

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

upravljanja cijelim sustavom obrazovanja, posebice visokim obrazovanjem. No, možda je ipak potrebno razjasniti što znači fleksibilizacija u viskom obrazovanju. U visokom obrazovanju fleksibilizacija znači povećanje mogućnosti studiranja, povećanje diferencijacije obrazovanja i, posebice, povećanje mogućnosti za cjeloživotno učenje. To znači da je, osim dviju vrsta studija i studijskih programa koji se organiziraju u 5 razina (studiji kraći od tri godine, preddiplomsku, diplomsku, poslijediplomsku specijalističku i doktorsku), potrebno predvidjeti i kratke programe učenja koji su građevne jedinice sustava za cjeloživotno učenje. Svi programi učenja trebaju imati definirane i mjerljive ishode učenja te obuhvatiti tri vrste kompetencija: znanja, vještine i opće kompetencije. Kratke programe učenja na tercijarnoj razini trebaju nuditi akreditirana visoka učilišta. Programe ne treba akreditirati na državnoj razini (Agencija za znanost i visoko obrazovanje), već Agencija treba akreditirati institucije za provođenje kratkih programa učenja te utvrditi maksimalni kapacitet institucije. Kapaciteti se definiraju u student-kreditima (npr. 120 student-kredita znači 30 studenata po 4 kredita ili 20 studenta po 6 kredita). Polazište za definiranje ishoda trebaju biti Dublinski deskriptori i definicije obrazovnih razina utemeljene na Europskim kvalifikacijskim okvirima. Ishodi moraju biti unaprijed definirani, mjerljivi i certificirani nakon odrađene studijske jedinice. Za definiranje akademskog stupnja, a to znači i definiranje kvalifikacije, potrebno je predvidjeti sadržaje i osigurati koherentne kurikulume. Primjerice, najmanje 70 posto sadržaja, odnosno kompetencija, treba biti koherentno i definirano da bi se mogla dodijeliti kvalifikacija. Ostatak može biti fleksibilan. Fleksibilizacija pristupa znači daleko jednostavnije upise i pristup visokom obrazovanju. Pritom nije potrebno gubiti vrijeme i trošiti resurse na ostvarivanje kompetencija koje su već stečene. To se posebice odnosni na novu generaciju učenika koji upravo završavaju srednje škole i koji na studije dolaze s razvijenim kompetencijama potrebnim za društvo znanja. Nažalost, oni te kompetencije uglavnom nisu razvili u formalnom sustavu obrazovanja, već neformalno. Zbog toga fleksibilizacija pristupa podrazumijeva priznavanje (akreditaciju) prethodnog učenja na temelju dokazivih ishoda kao i priznavanje (akreditaciju) organiziranog i certificiranog učenja. To znači da mora postojati ispit kompetencija – izdaje se certifikat o stečenim kompetencijama, a ispit provodi akreditirano visoko učilište. Da bi se to moglo provoditi, potrebno je razviti dodatnu regulativnu podlogu i definirati procedure. Regulativu i procedure trebaju definirati Agencija i Nacionalno vijeće te izgraditi mehanizme za provjeru kvalitete. Fleksibilno okruženje za učenje podrazumijeva širenje organizacijskih oblika učenja (osim predavanja, seminara i vježbi) na druge oblike (internet, učenje na daljinu, učenje uz rad, učenje uz istraživanje, učenje uz kreaciju ili proizvod, itd.). Fleksibilnost kurikuluma znači da je studijske programe potrebno organizirati u studijske jedinice (module), a ne studijske godine. Studijske jedinice uključuju nastavne aktivnosti, učenje, ispite i evaluacijske aktivnosti, a definiraju se na temelju mjerljivih ishoda učenja i kompetencija (znanja, vještine te osobne i profesionalne kompetencije). Polazište za strukturiranje studijskih jedinica su očekivani ishodi učenja definirani za sve tri vrste kompetencija (znanje, vještine i osobne i profesionalne kompetencije). Pritom je važno imati na umu da se sva postignuća

369

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

u visokom obrazovanju izražavaju u kreditima (ECTS), a kredit predstavlja radno opterećenje studenta (25 do 30 sati rada) i ostvarene ishode (kompetencije) te se ne može dodijeliti ako nisu ostvareni ishodi učenja koji se utvrđuju unaprijed. Student može upisati neku studijsku jedinicu i polagati ispit najviše 2 puta. Studijska godina, semestar i trimestar su provedbeni organizacijski oblici. Visoko učilište obvezno je organizirati studijske jedinice tako da svi studenti mogu skupiti 60 ECTS kredita, pod uvjetom da uspješno svladavaju studijske jedinice. Uspjeh studenata ocjenjuje se po načelima usporedbe u generaciji (ABCDEF), a student nakon svake jedinice dobiva certifikat o ostvarenim kreditima (upisuje se u ispravu poput indeksa, odnosno elektroničkog indeksa). Certifikat o kreditima obuhvaća opis radnog opterećenja i formalnu potvrdu o stečenim kompetencijama, a vrijedi 5 godina. Nakon toga krediti se moraju obnoviti, ovisno o tome je li došlo do promjena u studijskom programu. Studijski program treba omogućiti individualne putove kroz studij, a akademski stupanj ostvaruje se akumulacijom kredita. Svako visoko učilište treba definirati minimalne kompetencije (kombinaciju znanja, vještina i općih kompetencija) koje je potrebno ostvariti akumuliranjem kredita da bi se dodijelio akademski stupanj i utvrdio akademski profil. To znači da netko ne može postati bachelor ili master pukim nakupljanjem 180 ili 12 kredita. Fleksibilizacija organizacije znači da student sklapa ugovor s institucijom za stjecanje kredita u kojem se definiraju prava i obveze institucije i studenta te organizacija studijskog programa. Ugovor može biti sklopljen za stjecanje akademskog stupnja (student upisuje cijeli studijski program), za stjecanje određenog broja kredita (bez obveze stjecanja akademskog stupnja) ili za polaganje ispita (izdavanje certifikata o stečenim kompetencijama). Student može mijenjati ugovor nakon semestra ili studijske godine. Institucija može definirati putove napredovanja kroz studij (ponuditi kombinacije modula) i ponuditi ih studentima prilikom sklapanja ugovora. Institucije su obvezne ponuditi model za stjecanje 60 kredita i 30 kredita po akademskoj godini. Potrebno je osmisliti dodatne putove kroz studij i dodatne ugovore za studente koji ne mogu skupiti 60 ECTS-a ili koji ne mogu uspješno završiti studijsku jedinicu nakon dva upisa. Jasno, nužna je apsolutna prohodnost kroz formalnu strukturu obrazovanja, dok napredovanje u studiju treba temeljiti na akumuliranju kredita, a ne na polaganju predviđenih ispita. Jedno od važnih pitanja koje nameće fleksibilizacija jest pitanje plaćanja troškova studija. Svi studenti trebaju plaćati školarine, a vrsta školarine ovisi o vrsti ugovora između studenta i visokoobrazovne institucije. Školarine moraju biti participativnog tipa (najviše 600 do 800 eura godišnje za stjecanje 60 ECTS-a). Studentu koji uspješno napreduje kroz studij država mora jamčiti mogućnost besplatnog studiranja sustavom stipendija, a svima ostalima pravo na studij sustavom subvencioniranih kredita. Dakle, školarina mora pratiti sustav stipendija i kredit, koji trebaju biti organizirani u najmanje tri kategorije, ovisno o vrsti ugovora koje student sklapa s institucijom, uz posebnu kategoriju socijalnih stipendija i kredita.

370

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

KAPAcITETI zA IzvOđEnJE PROGRAmA
PROSTOR I ORGAnIzAcIJA
Već u prvoj fazi implementacije Bolonjskog procesa, uvođenju preddiplomskih studija, pokazalo se da postoji deficit kapaciteta. Visokoobrazovne institucije djelomično su promijenile programe i organizaciju nastave, no nisu svoje kapacitete prilagodile potrebama nove organizacije studija. U većini visokoobrazovnih institucija kapaciteti za organiziranje nastave koriste se najviše osam sati dnevno u 30 tjedana u godini. Nažalost, velik dio kapaciteta je neiskorišten. Zbog toga je prilikom akreditacije programa bilo potrebno voditi računa o mogućnostima korištenja kapaciteta u visokoobrazovnim institucijama. Reforma studijskih programa u okviru Bolonjskog procesa u Hrvatskoj poklopila se i s naglim porastom potrebe za visokim obrazovanjem. Udio generacije koji nastavlja studij nakon srednje škole raste iz godine u godinu pa je tako, primjerice, 2006. upisano na prvu godinu studija preko 40 tisuća studenata, gotovo 90 posto generacije koja je završila srednju školu. Očigledno je da će taj trend i dalje rasti; već sada Hrvatska ima preko 150.000 studenata. Deficit kapaciteta će posebice doći do izražaja kada se upiše druga ili treća generacija studenata na diplomskim studijima (2008./09.). Uz postojeću organizaciju studija koja se temelji na 30 tjedana organizirane nastave i 12 tjedana ispita, s predmetima koji se izvode diskontinuirano kroz cijeli semestar ili godinu, kao i uz postojeći sustav ispita, teško je očekivati da će uspješnost studiranja biti zadovoljavajuća. To će, u stvarnosti, dovesti do produljenja studiranja i produljenja korištenja studentskih prava, koja se sada financiraju iz državnog proračuna. Zbog toga se može lako predvidjeti da će Hrvatska 2009. imati između 180 i 200 tisuća studenata. Iznimno visoka razina opterećenosti sveučilišnih nastavnika uz postojeću strukturu preddiplomskih i diplomskih studija uvelike dovodi u pitanje mogućnost kvalitetnog organiziranja studija III. ciklusa, odnosno doktorskih studija. Isto tako, vjerojatno će se većina nastavnika okrenuti organiziranju poslijediplomskih specijalističkih studija jer će oni donositi dodatni prihod. Stoga postoji velika opasnost da doktorski studiji nikada ne uspiju zaživjeti u obujmu i kvaliteti kakva je u zapadnoeuropskim državama. I konačno, dolazimo do najvećeg problema: kako uz sva navedena opterećenja organizirati i programe cjeloživotnog učenja koji će do 2010. moći prihvatiti barem 200 tisuća ljudi godišnje? I naravno, kako zadržati i podizati kvalitetu? Na navedena pitanja, kao i na brojna pitanja koja slijede iza njih, ne može se odgovoriti ako se ne organizira koherentan sustav kojim će se i uz postojeće kapacitete ostvariti bolji rezultat. Taj sustav podrazumijeva fleksibilnost, povezanost svih studijskih programa i programa cjeloživotnog učenja istim mjernim jedinicama koje omogućuju prijenos i nakupljanje ECTS kredita, napuštanje koncepta studijskih godina, mobilnost studenata i nastavnika te uvođenje sustava ocjenjivanja koji predviđa ECTS sustav. Programe cjeloživotnog učenja trebat će akreditirati kao i studijske programe pa će se krediti ostvareni na njima moći koristiti za izgrađivanje i

371

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

dograđivanje akademskog i kvalifikacijskog profila. Isto tako, potrebno je uspostaviti institucijsku strukturu za akreditaciju prethodnog neformalnog i informalnog učenja. Da bi se to ostvarilo, visokoobrazovne institucije trebaju više sredstava i više ljudi, ali i daleko bolju organizaciju. Sve visokoobrazovne institucije trebaju biti povezane u klastere, kako bi se omogućilo bolje korištenje kapaciteta, a klasteri trebaju biti organizirani oko sveučilišta. Osim toga, potrebno je što brže prevesti model državnog upravljanja u model državnog nadzora. Pritom valja imati na umu da ključ za reformu upravljanja i institucija leži u modernizaciji sveučilišta, posebice četiriju najvećih i najstarijih sveučilišta. Najviša moguća razina organiziranosti i odgovornosti je temeljni zahtjev koji se postavlja pred moderno sveučilište. Autonomija sveučilišta u raspolaganju resursima i planiranju vlastitog razvoja preduvjet je za stvaranje snažne institucije koja je u stanju odgovoriti potrebama i zahtjevima koje donosi društvo znanja. Autonomija podrazumijeva i javnu odgovornost za sve ono što sveučilišta rade, a javna odgovornost zahtijeva organizacijsku strukturu koja jamči učinkovitost i postizanje najboljeg mogućeg rezultata uz resurse koji su stavljeni na raspolaganje. Javna odgovornost sveučilišta nije moguća bez prijelaza s modela državnog upravljanja na model državnog nadzora, razvijanja metode otvorenog koordiniranja, primjene strateškog menadžmenta i odgovarajućeg pravnog okvira. Bez promišljenog i organiziranog korištenja svih raspoloživih resursa, sveučilište ne može ispuniti svoju misiju i adekvatno odgovoriti na sva očekivanja. Upravljanje materijalnim resursima (prostorom, opremom i financijskim sredstvima) jedan je od najvećih izazova pred srednjoeuropskim sveučilištima koja nastoje sačuvati obrazovanje i istraživanje kao javno dobro te istodobno prikazati svoju javnu odgovornost (accountability). Taj izazov još je veći za hrvatska sveučilišta zbog fragmentirane strukture i nedovoljno strukturiranih izvora financiranja. U prvoj fazi modernizacije sveučilišta treba se opredijeliti za koncept “učiniti više i bolje s istim” (to do more with the same). On podrazumijeva organizacijska poboljšanja i kvalitetnije upravljanje resursima. No, jednako tako, jasno je da su postojeći materijalni resursi nedostatni za kvalitetno ispunjavanje svih zadaća i očekivanja koja su pred sveučilištima, kao i za natjecanje u međunarodnom okruženju. Zbog toga je u srednjoročnom razdoblju potrebno povećati proračune sveučilišta priljevima i prihodima koji dolaze izvan državnog proračuna, posebice širenjem obrazovne ponude na tržištu, povećanjem ulaganja u istraživanja za potrebe privrede i značajnim povlačenjem sredstava iz međunarodnih fondova koji se otvaraju Hrvatskoj. Upravljanje materijalnim resursima u integriranom sveučilištu podrazumijeva uspostavljanje standarda i financijsku disciplinu svih sastavnica sveučilišta. Sveučilišta stoga moraju imati strategije integriranog funkcioniranja, moraju jasno definirati svoje politike, donositi akcijske planove i uspostaviti sustav indikatora kojima će prikazati svoju javnu odgovornost. Kvaliteta nastave i učenja, kao i kvaliteta znanstvenog rada, može se unapređivati samo ako sveučilišta raspoređuju svoje resurse i stvaraju razvojne planove temeljem indikatora kvalitete koji se upotrebljavaju u europskom prostoru visokog obrazovanja. Ciklusi kvalitete trebaju

372

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

biti uspostavljeni na svim razinama aktivnosti i temeljiti se na samoevaluaciji i vanjskom vrednovanju aktivnosti. Posebno je važno uspostaviti odgovarajuće kapacitete za organiziranje multidisciplinarnih programa koji omogućuju studentima stjecanje kompetencija potrebnih za život u društvu koje se brzo mijenja, kao i na tržištu rada koje prati razvitak suvremene tehnologije i globalizacijski proces. Multidisciplinarni studijski programi ključni su mehanizam kojim visokoobrazovne institucije mogu odgovoriti na potrebe održivog razvoja te potrebe društvenih reformi, posebice stvaranje društvene kohezije. Zbog toga multidisciplinarni obrazovni programi trebaju postati jedan od najvažnijih strateških prioriteta Hrvatske te u njih dodatno treba investirati značajna sredstva financijskim instrumentima države. Pored toga, multidisciplinarni pristup u obrazovanju bit će katalizator za multidisciplinarnost u istraživanjima, posebice kada su u putanju društvene i humanističke teme. Interdisciplinarni timovi te interdisciplinarni znanstveni i nastavni sadržaji osnovna su pretpostavka za stvaranje dodane vrijednosti u sveučilišnom djelovanju, kao i za razvijanje općih specifičnih kompetencija studenata i nastavnika. Pored fleksibilnih putova studiranja i multidisciplinarnih studijskih programa, novoj vrijednosti doprinijet će kretanje nastavnika i studenata unutar sveučilišta. Zbog toga je potrebno ukloniti prepreke za unutarnju mobilnost te poticati kretanje nastavnika i studenata unutar sveučilišta, i to kreiranjem proaktivne politike unutarnje mobilnosti, razvijanjem financijskih instrumenata, priznavanjem ostvarenih kredita te poticajnom politikom napredovanja ili ostvarivanja dodatnih prava. Iako se može očekivati otpor u rušenju barijera među strukama, stvaranje Sveučilišnog kampusa će uvelike povećati kretanje studenata i nastavnika među znanstvenim područjima i poljima.

lJUDI I UPRAvlJAnJE
Novi zahtjevi i mogućnosti pred kojima je moderno sveučilište, kao i cijeli sustav visokog obrazovanja, gomilanje znanja u svim područjima, rad u mrežama, sve složeniji procesi te dramatičan razvitak tehnologije stvaraju potrebu za trajnim obrazovanjem i osposobljavanjem svih članova zajednice. Kvalitetnim kombiniranjem i povezivanjem vještina i znanja može se i uz postojeće resurse stvoriti dodana vrijednost i osigurati kapacitet za ostvarivanje strateških ciljeva i zadataka. Zbog toga sve visokoobrazovne institucije, posebice sveučilišta, trebaju pristupiti sustavnom i organiziranom podizanju kompetencija svih zaposlenika i studenata kroz osposobljavanje za promjene i izgradnju osobnog portfelja svakog djelatnika. Drugim riječima, trebaju investirati značajna sredstva u razvoj ljudi. Nacionalna politika te politike sveučilišta trebaju odlučno krenuti u izgradnju kvalitetnih doktorskih studija i doktorskih škola te razviti značajne financijske instrumente za razvitak istraživačke karijere. Istraživačko sveučilište vodi sustavnu brigu o svim stadijima istraživačke karijere. Pritom posebnu pažnju treba posvetiti instrumentima potpore za uspješno napredovanje doktoranata i osamostaljivanje postdoktoranata te značajno skratiti razdoblje doktorskog studiranja i osamostaljivanja mladih istraživača. Ti ljudi ključni su za razvoj društva znanja u Hrvatskoj, ali i za stvaranje kapaciteta potrebnog za obrazovne reforme.

373

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Jedan od najvećih prigovora visokom obrazovanju u Hrvatskoj jest da proizvodi kadrove s vrlo malo praktičnih kompetencija, posebice općih i profesionalnih kompetencija. Zbog toga se mnogi kad završe studij moraju dodatno obrazovati i osposobljavati da bi zadovoljili potrebe radnog mjesta. Razlog tomu dobrim dijelom leži u višegodišnjoj zatvorenosti visokoobrazovnih institucija, posebice sveučilišta. Zbog toga nisu samo sveučilišta zatvorena prema ljudima i subjektima iz privrede i javnog sektora, već su poduzeća i javne institucije zatvorene prema sveučilištima. Proširenje svojih kapaciteta visokoobrazovne institucije, prema tome, trebaju tražiti u partnerstvima s poduzećima i javnim institucijama. Tim se partnerstvima veliki broj ljudi iz prakse može uključiti u izvođenje studijskih programa, posebice u onom dijelu programa koji treba osigurati zapošljivost, ali i značajno proširiti obrazovna radilišta.Ta partnerstva također studentima mogu osigurati potrebne kompetencije, studij učiniti zanimljivijim i efikasnijim i, najvažnije, pojačati dijalog i razumijevanje između visokoobrazovnih institucija i njihova okruženja. Jasno, ne treba posebno isticati koliko su takva partnerstva važna za razvoj javnih institucija i državne uprave. Partnerstva sa subjektima iz privrede i javnog sektora ključna su za razvoj nacionalnih kvalifikacijskih okvira i uspostavljanje modernog sustava kvalifikacija, stoga u partnerstva ne trebaju investirati samo partneri, već i država i lokalna samouprava jasno strukturiranim financijskim instrumentima. Osim nedovoljnog broja ljudi za izvođenje programa, veliki problem visokoobrazovnih institucija, posebice sveučilišta, jeste upravljanje postojećim resursima. Upravljanje projektima, programima i procesima na sveučilištima uglavnom je diskontinuirano jer postojeća organizacijska struktura ne odgovara potrebama procesa, a postojeća administracija strukturirana je prema organizacijskim zahtjevima sredine 20. stoljeća. Za većinu procesa nedostaje osposobljenosti i specijaliziranosti, i u administrativnom osoblju i u znanstvenonastavnom osoblju. Zbog toga je teško organizirati strukturirani projektni menadžment pa vrlo često nastavnici i znanstvenici na sveučilištima troše golemi dio vremena i energije na svladavanje administrativnih zahtjeva. Sveučilišta stoga većinu svojih aktivnosti trebaju provoditi putem strukturiranih projekata i programa, uz izgrađivanje odgovarajućih administrativnih kapaciteta i osposobljavanje svih zaposlenika za projektni menadžment. Strukturirano stvaranje administrativnih kapaciteta zahtijeva moderniziranje mnogih procesa na sveučilištima. Načela strateškog menadžmenta trebaju se primjenjivati u planiranju, organiziranju i rukovođenju svih aktivnosti na sveučilištu i svim njegovim dijelovima, kao i u dijelu državne administracije koja utječe na funkcioniranje sustava visokog obrazovanja. Razumijevanje načela strateškog menadžmenta preduvjet je za uspješnu implementaciju strategija i rukovođenje promjenama pa sve djelatnike sveučilišta i državne uprave treba osposobiti za strateške analize i strateško planiranje, a svaka organizacijska jedinica u sustavu treba redovito provoditi analizu svog rada, svojih snaga i slabosti (primjerice SWOT analiza), planirati svoje djelovanje, uspostaviti sustav indikatora i mjerila te promišljati strateško alociranje resursa - ljudskih i materijalnih. Da bi se načela strateškog menadžmenta mogla uspješno primjenjivati, potrebno je trajno osposobljavane rukovodećih ljudi (leadership) jer ako oni ne

374

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

razumiju procese teško će ih primijeniti u svojim institucijama. To znači da treba sustavno i organizirano pristupiti osposobljavanju ljudi za rukovođenje, uključivši i uspostavljanje financijskih instrumenta za leadership.

zAKlJUčAK
Pred Hrvatskom je golemi izazov u području visokog obrazovanja: treba uspostaviti sustav triju ciklusa koji je započela, izgraditi sustav za cjeloživotno učenje, osigurati fleksibilne putove učenja i daleko veću horizontalnu i vertikalnu mobilnost, uspostaviti sustav potpora i financijskih instrumenata kojima će se poticati obrazovanje i veća privatna ulaganja u obrazovanje, uspostaviti administrativne kapacitete za sudjelovanje u programima EU, osigurati potrebnu infrastrukturu, itd. Nadalje, veliki izazov i posao predstoji na izradi novih nacionalnih kvalifikacijskih okvira koji će podržavati cjeloživotno obrazovanje i fleksibilne putove učenja, odnosno preuređivanje sustava kvalifikacija na temelju definiranih ishoda učenja, posebice osobnih i profesionalnih kompetencija te oblikovanje kvalifikacija bez obzira na koji način je učenje provedeno (formalni, neformalni ili informalni).To znači dodatno, značajno, povećanje aktivnosti u obrazovnim institucijama, što znači i dodatno proširivanje resursa te njihovo bolje korištenje.

375

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Nefunkcioniranje pravosuđa je akutni problem hrvatskog društva te posebno gospodarstva. Ovaj problem ugrožava temelje pravne države, a po razini troškova sudstvo nam je relativno najskuplje u Europi. U gospodarstvu, potpuna zaštita dužnika uz istovremenu izloženost vjerovnika nepotrebno višestruko povećava jamstva za investicije. Pojednostavljeno rečeno, onog trenutka kad bi 5 posto sudaca najlošijih po zbirnoj, politički potpuno neutralnoj, statistici broja riješenih predmeta, predmeta u zastari i odbačenih presuda bilo razriješeno s dužnosti, intenzitet i kvaliteta rada sudaca bili bi sasvim drugačiji. Kad je riječ o korupciji, postoji stvarna, a ne samo deklarativna politička odluka da se djeluje upotrebom mehanizma zaštićenog svjedoka u slučaju prijave davanja mita te agenta provokatora, odnosno tvrtke koja bi svoju aktivnost vezala uz već dobro poznate osobe iz politike, pravosuđa, zdravstva i drugih društvenih područja podložnih korupciji. Ovdje je posebno dragocjena mogućnost korištenja vanjskih eksperata i iskustava (M. Marcovei) zbog nužnosti da se u maloj zemlji izbjegnu svi osobni, politički i drugi utjecaji.
Radimir Čačić

376

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

SlIJED HITnIH mJERA U PRAvOSUđU
Autor ovog poglavlja je Anto Nobilo.

Samo pravosudni dužnosnici mogu istinski reformirati pravosuđe. Kadrovi su početak i kraj svake reforme jer bez kvalitetnih kadrova nema ni kvalitetnog pravosuđa, ma što mi u normativnom dijelu pokušavali učiniti. Stalnost sudačke funkcije ne može biti zajamčena, posebno za one pravosudne djelatnike koji ne ostvaruju niti donji prag potrebne kvalitete i kvantitete u svom radu. U pravosuđu, kao i u upravi, valjalo bi imitirati kriterije iz tržišne utakmice - promovirati najuspješnije i eliminirati neuspješne; princip je isti. Kako bi iz pravosuđa eliminirali nesposobne, a promovirali sposobne temeljem objektivnih kriterija, potrebno je izmijeniti Zakon o redovnim sudovima i Zakon o Državnom sudbenom vijeću te tim izmjenama uvesti mehanizme praćenja i utvrđivanja objektivnih kriterija rada sudaca, koji bi bili osnova za imenovanja sudaca u više sudove, ali i za razrješenje onih koji ne zadovoljavaju svojom kvalitetom i kvantitetom rada. ◊ Bit će potrebno redefinirati okvirne kriterije za rad sudaca (minimalan broj riješenih predmeta, minimalan prihvatljivi broj ukinutih predmeta, iznimke od tog pravila, itd.). ◊ Žalbeni odjeli županijskih sudova i Vrhovnog suda RH obvezali bi se da ocjenjuju kvalitetu sudaca temeljem žalbenih odluka u konkretnim predmetima. Žalbena vijeća bi, nakon što riješe određeni predmet ili grupu predmeta, minimalno jedanput mjesečno davala konkretne primjedbe o kvaliteti rada svakog suca čije predmete rješavaju u žalbenom postupku. Takve primjedbe arhivirale bi se u dosjeu svakog suca nižeg suda, koji bi se vodio pri žalbenom sudu. ◊ Kod izbora sudaca na viši sud kandidati bi se rangirali prema objektivnim kriterijima (broj riješenih predmeta, broj ukinutih predmeta, broj potvrđenih predmeta, ocjene o radu žalbenih vijeća) te bi se na taj način sumirala rang lista kandidata za višu funkciju. ◊ Predsjednik suda (i matičnog i višeg – žalbenog suda) po službenoj dužnosti bi bio obvezan pratiti rezultate rada svih sudaca. Kad uoči podatke o neradu ili nedovoljnoj kvaliteti rada pojedinog suca, dužan ga je prijaviti Državnom sudbenom vijeću (DSV) radi razmatranja njegovog razrješavanja sa sudačke

377

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

funkcije. Svatko tko bez valjana opravdanja (bolest, odsutnost zbog rodiljnog, stručno usavršavanje i sl.) dulje od 4 mjeseca u jednoj godini ima broj riješenih predmeta ispod donjeg praga ili broj ukinutih iznad gornjeg praga, morao bi biti prijavljen DSV-u. ◊ Nakon što jedan sudac temeljem objektivnih pokazatelja o svom radu uđe u najuži krug kandidata (2 do 4), specijalna komisija višeg suda obavlja pregled cijele referade tog suca i daje svoje konačno mišljenje o kvaliteti njegova rada. ◊ Na osnovi svih objektivnih pokazatelja i ocjena rada pojedinog suca DSV odlučuje o izboru suca u viši sud, a isto tako o razrješenju suca ili imenovanju iz višeg u niži sud ako kvalitetom i kvantitetom rada ne zadovoljava zadane zakonske kriterije.

RJEšAvAnJE zAOSTATAKA
Najveća boljka hrvatskog pravosuđa su neriješeni predmeti i nemogućnost postizanja sudske zaštite u razumnom roku. Kao hitne mjere predlažemo: - reformu kaznenog postupka u pravcu ukidanja sudske istrage te ubrzanja sudskih postupaka; - reformu parničnog postupka, pri čemu bi trebalo: ◊ bitno ograničiti inkvizitorska ovlaštenja suda i teret dokaza prebaciti na stranke u sporu, uključujući odlučivanje žalbenog vijeća temeljem žalbi stranaka, ◊ organizirati koncentriranu glavnu raspravu uz nemogućnost olakog predlaganja naknadnih dokaza, tj. takvu mogućnost ostaviti samo prema posebnom odobrenju suda, uz strogo propisane zakonske uvjete, ◊ zaoštriti pitanje procesne discipline, pogotovo profesionalnih sudionika u postupku, uz mogućnost značajnog novčanog kažnjavanja te naplate kazne prije pravomoćnosti rješenja, ◊ onemogućiti i sankcionirati sve moguće zloupotrebe procesnih ovlaštenja koji idu u pravcu opstruiranja pravde, uz kažnjavanje sudionika zbog ometanja pravde, ◊ obvezati sud na izradu presude u roku ne dužem od 30 dana; - dostavljanje sudskih poziva putem dostavne službe tamo gdje se pozvana osoba zatekne, a ne više samo prema sjedištu tvrtke ili stanovanja; - uvođenje mjera za obeshrabrivanje nepotrebnog (obijesnog parničenja). Te mjere trebaju biti usmjerene prema državi kao najvećem obijesnom parničaru te prema fizičkim i pravnim osobama; - u odnosu na državu trebalo bi uvesti zakonsku obvezu da DORH odobri svaku parnicu u koju se upušta bilo koje ministarstvo; - u odnosu na stranke – fizičke i pravne osobe - potrebno je bitno poskupjeti sudovanje tako da onaj tko ide u spor i izgubi ga plaća realne troškove koje je izazvao svojim nepotrebnim postupanjem. Od tog principa treba zaštititi socijalno ugrožene za koje bi sudovanje bilo besplatno, a kako bi svatko imao

378

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

-

-

-

-

-

pravo na pristup, prilikom pokretanja parničnog postupka participiralo bi se s manjim novčanim predujmovima u iznosu od 20 do 30 posto sudskih troškova, dok bi stranka koja izgubi spor plaćala ukupni trošak suda i stranaka koje su sudjelovale u postupku, ali po realnim cijenama; racionaliziranje mreže sudova i hitno ukidanje sudova koji nemaju dovoljan priljev predmeta da bi opravdali svoje postojanje. Te suce treba rasporediti na najopterećenije susjedne sudove te uvesti zakonsku obvezu da niti jedan sudac ne može odbiti premještaj na sud koji se nalazi na udaljenosti do 100 km od mjesta stanovanja; potrebno je iz suda izdvojiti sve ono što ne spada u pojam suđenja u užem smislu. Tako, primjerice, ovrhe predstavljaju tehničko izvršavanje sudskih presuda i nepotrebno je da se sud njima bavi. Ovrhama se mogu baviti javni bilježnici i specijalizirane tvrtke; gruntovnica također ne bi trebala biti dio suda. Gruntovnica je registar o nekretninama, kao što postoji registar automobila, plovila, zrakoplova koji se vode u upravnim organima. Spajanje gruntovnice i katastra te uspostava posebne nezavisne službe gruntovne i katastra, uz istovremenu daljnju informatizaciju zemljišnih knjiga, mogla bi povećati efikasnost rada zemljišnih knjiga; osnivanje specijaliziranih sudova za radno pravo, kako bi u posebnom skraćenom postupku efikasno zaštitili najugroženiju kategoriju u tržišnoj utakmici – radnika; prekršajni sudovi trebali bi uz sudovanje za prekršaje kojima se izriče zatvorska kazna proširiti nadležnost za društveno manje opasna kaznena djela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. Ti sudovi bi sudili po posebnom ubrzanom postupku. S druge strane, upravne organe bi trebalo osposobiti da rješavaju sve prekršaje iz svoje nadležnosti u prvom i drugom stupnju; bivši prekršajni sudovi mogli bi postati i sudovi za sporove (imovinske) male vrijednosti, gdje bi se sudilo po ubrzanom postupku za svaki spor do npr. 30 000 kuna vrijednosti. Ti „mali“ postupci uzimaju iznimno mnogo vremena i suci, tehnički gledano, za spor od 5000 kuna potroše gotovo jednako vremena kao i za neki veći imovinski spor.

RATnI PROFITERI
Istraživanje kaznenih djela korupcije i zloupotrebe službenog položaja počinjenih prije 10-15 godina složeno je i neizvjesno, a u mnogim slučajevima djela su u zastari. Uvođenje zakona koji će ustanoviti retroaktivnu primjenu zakona nije u skladu s Ustavom i temeljnim načelom kaznenog prava – načelom legaliteta (zakonitosti). Međutim, „ratni profiteri“ su negdje novac i imovinu morali zadržati, a kako se u svojim aktivnostima uglavnom ne miču iz ove regije, ta imovina mora prije ili kasnije izaći na svjetlo dana.

379

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Onog trenutka kad se nelegalno stečena imovina (pa makar izvorno kazneno djelo bilo u zastari) stavlja u legalne tokove čini se kazneno djelo pranja novca. Osuda za to djelo znači i oduzimanje tog novca ili imovine. U pravilu investira se temeljem kredita, ali da bi se izbjegli višemilijunski udjeli u kreditu koriste se razna jamstva drugih banaka koja u svom ishodištu za temelj imaju polog gotovinskog novca. Dakle, istrage se trebaju usmjeriti na sadašnje investitore i aktivne poslove. Drugi način zahvaćanja nelegalno stečene imovine mogao bi biti kod uvođenja poreznog broja (ili poreznih kartica). Sve fizičke osobe bile bi dužne prijaviti svoju imovinu te dati izjavu kojom jamče da je ta imovina stečena zakonito te da su plaćeni svi porezi. Na taj način imovina i osobe ulaze u porezni sustav RH, vrši se evidencija ukupne imovine, a ta prva godina je nulta godina – osnova za evidentiranje budućih poreznih obveza. Svatko tko predoči neistinite ili nepotpune podatke kojima prikriva imovinu ili neistinito navodi da je stečena legalno te da su svi porezi plaćeni čini samostalno kazneno djelo. Njega se može sankcionirati, imovina se može potpuno ili djelomično oduzeti, a onima koji nisu platili porez, a legalno su stekli imovinu, naplatiti kazneni porez.

380

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

381

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Rijetke su gospodarske grane koje u Hrvatskoj imaju stvarnu šansu otvaranja prostora za skok u postindustrijsko društvo te pozicioniranja zemlje kao regionalnog lidera. Financijska industrija istovremeno otvara prostor i regionalnom prodoru drugih segmenata gospodarstva. Financijski potencijal, i hrvatski i strani, koji je već danas spreman koristiti naše institucije, instrumente i znanja odgovorna vlada treba potaknuti i upotrijebiti. Snažno gospodarstvo je trajno najbolji socijalni program i tu ne postoji dvojba je li starija kokoš ili jaje.
Radimir Čačić

382

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

FInAncIJSKA InDUSTRIJA
Autor ovog poglavlja je Jurica Gregurić.

UvOD
Cilj je poticanje rasta gospodarstva jačanjem domaćeg tržišta kapitala, domaćih fondova i privlačenjem stranog kapitala. Dosadašnji razvoj bio je pogodovan Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, investicijskim fondovima i ostalim pratećim zakonima i pravilnicima. Oni su omogućili: ◊ uvrštenje dionica u kotaciju JDD-a, ◊ transparentnost poslovanja putem obveze objavljivanja kvartalnih izvještaja i cjenovno osjetljivih informacija. To je dovelo do razvoja tržišta i povećanja likvidnosti na domaćim burzama, a izmjene poreznog zakona povoljno su djelovale na razvoj, ukidajući porez na dohodak od dividende ili kapitalne dobiti. Razvijeno tržište kapitala privlači cijeli spektar različitih ulagača – od venture capital fondova koji omogućuju kompanijama koje tek startaju da dođu do kapitala potrebnog za razvoj, do mirovinskih fondova koji su važan, dugoročan strateški partner u vlasničkoj strukturi kompanija. U tom smjeru ide i cilj poticanja razvijanja tržišta kapitala – omogućiti domaćim gospodarstvenicima prihvatljiv kapital za razvojne projekte. Time se otvara mogućnost razvoja domaćih kompanija, koje bi kasnije povećanim izvozom ostvarivale suficit u platnoj bilanci i generirale snažniji gospodarski rast. Sve to doprinosi razvoju domaće financijske industrije, koja visokim profilom obrazovanja stvara dodanu vrijednost i time potiče daljnji rast gospodarstva. S obzirom na stupanj razvijenosti i razinu obrazovanja na domaćem financijskom tržištu, logično je da financijska industrija bude jedan od glavnih izvoznih proizvoda domaćeg gospodarstva i lider među tržištima jugoistočne Europe.

383

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Uz spomenuto, za daljnji razvoj tržišta kapitala nužno je nastaviti pozitivne promjene, posebice: ◊ privatizaciju i prodaju velikih državnih udjela putem burze; ◊ zadržavanje dosadašnje porezne politike u pogledu kapitalne dobiti i dividende u sljedeće 4 godine, uz polaganu pripremu za kasnije uvođenje poreza. Treba razmisliti o poreznim olakšicama za kompanije koje se uvrste u prvu kotaciju i slijede načela korporativnog upravljanja; ◊ daljnju liberalizaciju dopuštenih ulaganja za fondove, naročito mirovinske – povećanje udjela za vlasničke vrijednosne papire, sudjelovanje na inicijalnim javnim ponudama, opcije, derivate i suvremene instrumente ulaganja; ◊ jačanje razvoja fondova rizičnog kapitala; ◊ omogućavanje većeg utjecaja struke na razvoj zakonodavnih akata; ◊ brže uvođenje suvremenih ulagačkih instrumenata – derivata, strukturiranih proizvoda; ◊ veću liberalizaciju same tehnike trgovanja na tržištu kapitala (jača upotreba novih tehnologija, programa i računala). Teško će se bez automatiziranog procesa trgovanja (unos naloga, „stvarno“ on-line trgovanje) razviti napredniji ulagački instrumenti; ◊ zaštitu manjinskih dioničara putem jasnog i učinkovitog pravosudnog sustava; ◊ strožu regulaciju ispunjavanja obveze podnošenja financijskih izvješća za društva kotirana na JDD kotaciji; ◊ sekuritizaciju - omogućavanje dodatne likvidnosti na tržištu.

GlObAlnI PREGlED: RAzvOJ KAPITAlnIH

TOKOvA PREmA TRžIšTImA U nASTAJAnJU

Početak novog tisućljeća u financijskoj će industriji ostati zabilježen po naglom razvoju tržišta u nastajanju te po globalizaciji financija. Od same globalizacije i povećanja međunarodnih tokova kapitala, vjerojatno je važniji sam smjer kretanja kapitala; u posljednjih nekoliko godina rekordne vrijednosti dosežu tokovi kapitala prema tržištima u nastajanju. Uz izuzetak 2006. godine za koju još nema službenih podataka, novo tisućljeće obilježila je 2005. godina, i u službenim i u privatnim financijama. Te su godine međunarodni privatni tokovi kapitala prema tržištima u nastajanju dosegli rekordnih 491 milijardu dolara. Struktura povećanja proteže se cijelim spektrom financijske industrije - od obveznica, zajmova, privatizacija do portfeljnih vlasničkih ulaganja. Niz privatizacija, međunarodnih akvizicija i spajanja privlači značajne iznose izravnih stranih ulaganja. Opća globalna ekonomska situacija s relativno stabilnom stopom rasta, niskim kamatnim stopama i, što je najvažnije, malim spreadovima na dug između razvijenih i tržišta u nastajanju doprinijela je prijevremenim otplatama dugova zemalja u razvoju te poboljšanju njihovih makroekonomskih pokazatelja. Time su stvoreni preduvjeti za privlačenje stranog kapitala koji je, u potrazi za većim povratima, na tim tržištima prepoznao fundamentalno podcijenjene prilike.

384

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Druga bitna stvar u globalizaciji financija je povećanje kapitalnih tokova ne samo na relaciji razvijena tržišta – tržišta u nastajanju, već i na relaciji između samih tržišta u nastajanju. To je potpomognuto stabilnom ekonomijom na tim tržištima koja je omogućila financiranje u lokalnoj valuti, i to primjenom strukturalnih instrumenata poput credit default swopova, koji pružaju veću mogućnost upravljanja rizicima povezanima s imovinom na tržištima u nastajanju. Razvoj lokalne institucionalne potražnje razvojem tržišta kapitala dodatno je doprinio povećanju kapitalnih tokova između tržišta u nastajanju. Globalna ekonomija rasla je po snažnoj stopi od 3,6 posto. Rast su predvodila tržišta u razvoju s rastom koji je treću uzastopnu godinu prelazio 5 posto. Globalni ekonomski i financijski uvjeti povoljni su za brzi rast unatoč određenim ograničavajućim čimbenicima, poput visokih razina cijena nafte. U ovakvim uvjetima, nagli rast privatnih kapitalnih tokova omogućava nacionalnim i međunarodnim kreatorima politika iznimnu priliku da ostvare željene ciljeve rasta i razvoja ekonomije. Naravno da za privlačenje takvog kapitala moraju biti ispunjeni i neki preduvjeti. Makroekonomska stabilnost javlja se kao osnovni preduvjet privlačenja kapitala. Na primjeru niza zemalja vidljivo je povećanje priljeva stranog kapitala zajedno s poboljšanjem makroekonomske slike zemlje. No, privlačenje stranog kapitala ima i potencijalno negativnu stranu; međunarodni kapital jako je brz u traženju prilika, ali i povlačenju s tržišta za koja ocijeni da više nisu atraktivna. Osim same komunikacije s tržištem, iznimno je bitan razvoj domaće institucionalne potražnje koja u nekoj mjeri može kontrirati nagloj neravnoteži prouzročenoj povlačenjem stranog kapitala. Najbolji primjer za to se mogao pratiti usporedno s padom hrvatskog dioničkog tržišta početkom 2005. godine, razvojem domaće institucionalne potražnje te relativnom stabilnošću tržišta nakon zadnjih globalnih padova tržišta početkom 2007. godine. Početkom 2005. godine hrvatsko tržište bilo je na vrhuncu, a industrija otvorenih fondova s mogućnošću ulaganja u dionice činila je tek 1 posto BDP-a, odnosno oko 7 posto ako računamo i udio mirovinskih fondova s ograničenom mogućnošću ulaganja u domaće dionice. Zbog brige oko kamatnih stopa, povlačenje stranog kapitala s hrvatskog tržišta dionica uzrokovalo je u samo tjedan dana pad indeksa od 6 posto. U međuvremenu je domaća institucionalna potražnja porasla na približno 15 posto BDP-a. Domaće tržište dionica bilo je relativno otporno na veliki svjetski pad tržišta dionica jer je postojala dovoljna količina kapitala da ublaži trenutačne neravnoteže na tržištu. Pravna sigurnost jedno je od najvažnijih pitanja privlačenja kapitala, a jasno komuniciranje s tržištem služi kao dodatna potpora. Jasan i učinkovit pravni sustav koji jamči zaštitu investitora osnovni je uvjet ulaska manje špekulativnog kapitala na tržište. To su u pravilu dugoročni investitori, poput mirovinskih fondova, koji uglavnom ulažu na sigurna tržišta tražeći manji povrat, ali i osiguravajući dugoročnog partnera u razvoju. Nije niti potrebno nabrajati mnogobrojne prednosti ovakvog načina razvoja.

385

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

DAlJnJI RAST KAPITAlnIH TOKOvA I mOGUćI RIzIcI
Gledajući regionalno, najveći priljev kapitala bilježe Rusija i Turska sa 192 milijarde dolara, dajući 39-postotni udio Europi i centralnoj Aziji u ukupnom priljevu kapitala na tržišta u nastajanju. Istočna Azija i Pacifik s predvodnicom Kinom su na drugom mjestu sa 125 milijarde dolara, dok je Latinska Amerika sa 94 milijarde dolara na trećem mjestu. Uz snažan priljev kapitala, otvaranje kapitalnih računa na tržištima u nastajanju omogućilo je njihovom stanovništvu međunarodnu diverzifikaciju rizika. Potrebno je razumjeti potrebe međunarodnog kapitala i fokusirati se na institucionalno i pravno uređenje tržišta, čime će se izbjeći preveliki utjecaj špekulativnog kapitala na domaće tržište.

PROmJEnA SmJERA U mEđUnARODnOm KRETAnJU KAPITAlA
U većem dijelu druge polovice 20. stoljeća tokovi kapitala bili su karakterizirani jednosmjernošću i kretali su se od razvijenih prema nerazvijenim tržištima. Uz sve veću integriranost ekonomija u razvoju u globalne financijske trendove, tokovi između samih tržišta u nastajanju dobivaju sve više na važnosti. Tako su u jednom dijelu direktna strana ulaganja između tržišta u nastajanju dovela do smanjenja direktnih stranih ulaganja s razvijenih tržišta. To je stvorilo i dodatne prilike za tržišta u nastajanju s obzirom na bolje poznavanje i mogućnost upravljanja rizikom za investitore sa sličnim iskustvima. Iako su u usporedbi s tokovima od razvijenih zemalja relativno mali, imaju potencijal promijeniti okruženje za financijske tokove u sljedećih nekoliko godina, naročito ukoliko se nastavi trenutačno visoka stopa rasta.

nETO FInAncIJSKI TOKOvI
Neto službeni tokovi (pomoć i dug) nastavili su četverogodišnji pad, a neto službeni zajmovi pali su na - 71 milijardu dolara. U tri godine, tržišta u razvoju vratila su 112 milijardi dolara duga kreditorima. Pad neto zajmova najviše se odnosi na velike povrate Međunarodnom monetarnom fondu, prvenstveno Indonezije, Rusije, Brazila i Turske. Povoljni uvjeti na tržištu te priljev novca u zemlje bogate naftom potaknuli su vraćanje dugova. Zajmovi MMF-a pali su s 30 milijardi dolara 2002. i 2003. na samo 4 milijarde dolara 2005. godine. Postojeći zajmovi u obliku specijalnih prava vučenja smanjeni su sa 71 milijarde USD 2002. na 23.5 milijarde USD 2006. godine. Tako su Peru i Poljska (koja ima razvijen domaći institucionalni sektor) zamijenili dug kroz privatni dug na vlastitom tržištu kapitala.

IzAzOvI ODRžIvOJ STAbIlnOSTI POvEćAnIm PRIlJEvOm KAPITAlA
Razvoj međunarodnih tokova prema tržištima u razvoju događa se u vrijeme povoljnih globalnih financijskih uvjeta. Međutim, uz izazove koji predstoje na globalnoj razini, vlade država trebat će uložiti dodatne napore u upravljanju rizikom, ali i u privlačenju stranog kapitala.

386

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Krize koje su se pojavile devedesetih godina 20. stoljeća, jednim su dijelom bile uzrokovane pribjegavanjem kratkoročnom vanjskom zaduženju država. U trenutačnoj situaciji s relativno niskim dugoročnim kamatnim stopama smanjila su se ovakva zaduživanja. Vlade su također ubrzale razvoj domaćih tržišta kapitala, što je stvorilo diverzificirana financijska tržišta sposobna upravljati volatilnošću portfeljnog kapitala. Uz razvoj tržišta kapitala, veći broj tržišta u razvoju napravio je značajne pomake u usvajanju međunarodnih standarda transparentnosti poslovanja, korporativnog upravljanja te regulacije i nadzora financijskih tržišta. Oko 60 zemalja je usvojilo nacionalne norme korporativnog upravljanja (Ukrajina, Kolumbija, Turska..), što dovoljno govori o važnosti učvršćivanja povjerenja međunarodnog kapitala. U sljedećem razdoblju očekuje se implementacija i primjena usvojenih norma. U ovakvom okruženju hrvatsko tržište kapitala nije trebalo mnogo poticaja iznutra da bi se razvilo i došlo na današnju razinu. U nastavku dajemo kratki pregled glavnih događaja koji su utjecali na razvoj tržišta. Također skrećemo pažnju na prilike koje se pružaju domaćoj industriji, ali i ekonomiji ukoliko se one pravodobno prepoznaju i iskoriste.

RAzvOJ DOmAćEG TRžIšTA - POKRETAčI, SITUAcIJA I PRIlIKE
U proteklih nekoliko godina domaće tržište kapitala razvijalo se prvenstveno zahvaljujući povoljnim globalnim prilikama. Ipak, dvije zakonodavne promjene bile su važne za razvoj domaćeg tržišta kapitala. Nakon uvođenja kotacije javnih dioničkih društava izmjenama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, 2002. godine izlistano je preko 250 društava na burzu. Možda je još značajniju ulogu od povećanja ponude dionica odigrala transparentnost kotacije. Obveza objavljivanja kvartalnih financijskih izvješća i cjenovno osjetljivih informacija dala je mnogo bolju podlogu potencijalnim ulagačima pri odlučivanju o ulaganju u dionice društva. Iako na domaćem tržištu nije bilo poreza na kapitalnu dobit, do promijene Zakona 2004. godine Hrvatska je imala stopu poreza na dividendu od 15 posto. Izmjene Zakona kojima je taj porez ukinut pozitivno su doprinijele daljnjem priljevu kapitala na tržište.

387

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Grafikon 1 Pregled financijske industrije u RH

PREGlED FInAncIJSKE InDUSTRIJE
- Bankovni sektor Ukupna vrijednost imovine financijskog sektora u RH iznosi početkom tekuće godine oko 380 milijardi kuna. Struktura financijskog sektora u RH je i dalje izrazito banko-centrična, s 81 posto ukupne financijske imovine u imovini banaka. Ovaj udio je realno i veći ako pribrojimo većinu imovine koja se nalazi u leasing društvima i stambenim štedionicama u vlasništvu banaka. Nećemo ulaziti u dublju analizu bankarskog sektora budući da je ona poznata – najrazvijeniji bankarski sektor u jugoistočnoj Europi s imovinom oko 120 posto BDP-a, profitabilnost kapitala na razini od 16 posto, s rastom aktive od oko 17 posto i pretežnim stranim vlasništvom. Udio banaka u ukupnoj financijskog imovini u posljednjih se nekoliko godina smanjio, ponajprije zahvaljujući ubrzanom rastu domaćih institucionalnih investitora – mirovinskih i otvorenih fondova. U posljednjih godinu dana otvoreni fondovi, a prije svega dionički i mješoviti, bilježe najveće stope rasta imovine u financijskog industriji.

388

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

- Dužnički papiri na tržištu Uz razvoj domaćeg tržišta sve više domaćih kompanija prepoznaje prednosti financiranja putem tržišta kapitala. Iz dosadašnjeg iskustva vidljivo je da su prvi koraci samih kompanija napravljeni izdavanjem kratkoročnih ili dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira. Prikupljanje kapitala vlasničkim vrijednosnicama tek započinje u Hrvatskoj, a veliki razvoj ovog dijela očekuje se u sljedećem razdoblju. Počeci domaćeg tržišta obveznica vežu se uz 2000. godinu i izdanje obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje; otada tržište državnih obveznica bilježi konstantan rast. Razvojem tržišta državnih obveznica stvoreni su preduvjeti za razvoj ostalih segmenata tržišta kapitala te je razvijena domaća krivulja prinosa državnih izdanja. Razvoj domaćeg tržišta korporativnih obveznica kreće početkom 2002. godine, a tijekom 2004. godine zabilježena je značajna ekspanzija u tom dijelu tržišta. Tri domaća izdanja (EURA 117 milijuna) i jedno paralelno izdanje na domaćem i inozemnom tržištu doprinijeli su promociji ovog načina eksternog financiranja poslovnih subjekata na domaćem tržištu. Većina domaćih izdanja korporativnih obveznica su obveznice s valutnom klauzulom ili denominirane u eurima, izdane su s fiksnim kuponom i isplatom glavnice pri dospijeću, uz polugodišnju isplatu kamata. Mirovinska reforma koja je rezultirala osnivanjem obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te snažan razvoj i rast investicijskih fondova otvorili su put primarnim izdanjima i povećali potražnju za obveznicama. Najvažniji sudionici u trgovanju obveznicama na domaćem tržištu su banke, mirovinski i investicijski fondovi te osiguravajuća društva i stambene štedionice. - Razvoj domaće institucionalne potražnje Jedan od glavnih pokretača rasta domaćeg tržišta kapitala svakako je bio razvoj domaće institucionalne potražnje tijekom 2006. godine. Vrijednost fondovske industrije nastavila je rast po ubrzanim stopama i početkom 2007. godine. Ukupna vrijednost imovine OMF-ova i OIF-ova iznosi 34 milijarde kuna što predstavlja 13,6 posto BDP-a. Vrijednost samo dioničkih i mješovitih fondova dosegla je 12,3 milijarde kuna, odnosno 4,9 posto BDP-a. U odnosu na prošlogodišnji promet dionicama, koji je iznosio 14,1 milijardu kuna, ovo već predstavlja značajnu veličinu kapitala pa možemo zaključiti da na kretanja domaćih tržišta dionica najvećim dijelom utječe domaća institucionalna potražnja. Početkom siječnja 2007. godine neto vrijednost ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova iznosila je 17,9 milijardi kuna, što predstavlja porast od 83 posto u odnosu na stanje u siječnju 2006. godine. Ukupna vrijednost imovine pod upravljanjem dioničkih i mješovitih fondova iznosila je 12,3 milijarde kuna. Spomenute vrste investicijskih fondova u godinu dana su ostvarile rast od 278 posto te sudjeluju sa 70 posto u ukupnoj vrijednosti imovine. Vrijedi napomenuti da je rast imovine novčanih i obvezničkih fondova u istom razdoblju iznosio 18 posto.

389

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Vrijednost ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova iznosila je 31.siječnja 2007. 16,5 milijardi kuna. Vrijednost njihove imovine ostvarila je povećanje od 38 posto u odnosu na početak 2006. godine. Od ukupne imovine, milijarda kuna je uložena u dionice i GDR-ove, odnosno 6 posto vrijednosti portfelja mirovinskih fondova. Razvoj domaće institucionalne potražnje sigurno će se nastaviti i u budućnosti; do koje mjere, teško je pretpostaviti s obzirom na cijeli niz različitih primjera u Europi. Tipični pokazatelji razvijenosti bankarskog tržišta, poput omjera kredita privatnom sektoru/BDP, odnosno razvijenosti tržišta kapitala putem omjera prometa dionicama/ BDP, znatno variraju unutar zemalja EU-a. Čak i zemlje s tipično jako razvijenom bankarskom industrijom bilježe visoki udio nebankarskih financijskih posrednika u BDP-u; najbolji primjer je Austrija, u kojoj je imovina otvorenih fondova 2005. iznosila oko 50 posto BDP-a. S obzirom da imovina pod upravljanjem otvorenih fondova u Hrvatskoj iznosi tek oko 7 posto BDP-a, očito je da postoji značajan prostor za rast. Pretpostavimo li da će u sljedećih tri do pet godina industrija otvorenih fondova narasti na oko 30 posto BDP-a, možemo očekivati rast imovine pod upravljanjem na razinu od oko 75 milijardi kuna, odnosno apsolutni rast od oko 50 do 60 milijardi kuna. Iako se čini visoko, ovakav scenarij već se lagano ostvaruje. Samo je tijekom 2006. imovina pod upravljanjem otvorenih fondova porasla za 8 milijardi kuna, dok je u prva dva mjeseca 2007. porast iznosio preko 3 milijarde kuna.

znAčAJ FInAncIJSKE InDUSTRIJE U HRvATSKOJ
U prva tri tromjesečja 2006. godine financijsko je posredovanje bilo četvrti po veličini sektor u gospodarstvu, s 11,3 posto u strukturi bruto dodane vrijednosti. Industrija, javna uprava i trgovina sudjeluju u većoj mjeri u strukturi bruto dodane vrijednosti. Otprilike 80 posto pravnih osoba aktivnih u financijskom posredovanju nalazi se u privatnom vlasništvu. U ukupnom broju zaposlenih financijsko posredovanje sudjeluje s 3 posto, odnosno s otprilike 33 tisuće zaposlenih. Zanimljivo je da u ovoj industriji većinu zaposlenih čine žene (71 posto), što je iznad prosjeka generalne strukture zaposlenih (45 posto). Zaposleni u financijskom posredovanju natprosječno su obrazovani – oko 30 posto zaposlenih ima visoku stručnu spremu, u usporedbi s 16 posto u generalnoj strukturi zaposlenih. Također imaju gotovo 50 posto veće plaće u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj.

390

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

umanjeno za indirektno mjerene usluge financijskog posredovanja izvor: DZS

Struktura bruto dodane vrijednosti Q3 2006

zAKlJUčAK
Domaće tržište u svom je razvoju slijedilo svjetske trendove. Razvoj tržišta bio je potaknut prije svega povoljnom situacijom na svjetskim financijskim tržištima, što je dovelo do velikog prelijevanja kapitala od razvijenih, ali i tržišta u razvoju. Pojedina zakonska rješenja omogućila su povećanje atraktivnosti tržišta za strane investitore. To se naročito odnosi na povećanje transparentnosti poslovanja, redovitog izvještavanja kompanija i poreznih olakšica na kapitalnu dobit i dobit od dividende. Povećani priljev kapitala koji je uslijedio potaknuo je razvoj domaćeg tržišta i razvoj industrije, utječući neposredno na povećanje zaposlenosti, dok profitabilnost same industrije neposredno povoljno utječe i na ostale ekonomske aspekte. Istovremeno je novim zakonima potaknut i razvoj domaće institucionalne potražnje. Ubrzani rast koji je pratio industriju u posljednjih nekoliko godina stvorio je veličinu koja može ublažiti moguće neravnoteže na domaćem tržištu uzrokovane često špekulativnim kapitalom. Veličina industrije poticana naglim rastom u uvjetima trenutačnog zakonodavstva polako postaje ograničavajući faktor. Veća liberalizacija ulaganja je jedan od trendova koji se događaju i koji će se u većoj mjeri događati u budućnosti.

391

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Daljnja implementacija sustava korporativnog upravljanja i transparentnog poslovanja bit će faktori koji će utjecati na razvijanje cijelog tržišta. Iako su društva uglavnom prihvatila osnovna pravila JDD kotacije, postoji još dosta prostora za unapređenje odnosa s investitorima. Jasna, učinkovita i brza zaštita investitora, i većinskih i manjinskih, jedan je od osnovnih preduvjeta daljnjeg razvoja tržišta. Trendovi kretanja kapitala u svijetu u posljednjih nekoliko godina izrazito su jasni – povećanje kretanja od razvijenih, ali i nerazvijenih tržišta prema tržištima u razvoju. S razvijenom domaćom fondovskom industrijom Hrvatska trenutačno ima veliku mogućnost daljnjeg razvoja ekonomije, utemeljenog na financijskoj industriji i izvozu (odnosno uvozu) znanja i kapitala. Prilike za privlačenje stranog kapitala su brojne i ovise samo o razumijevanju potreba investitora, a to su jasno i transparentno poslovanje, vođenje politike i zaštita ulagača. Mogućnosti razvoja ekonomije korištenjem tuđeg kapitala ovakvim načinom vođenja iznimno su velike. S druge strane, hrvatska fondovska industrija je najrazvijenija u usporedbi s državama bivše Jugoslavije (uz izuzetak Slovenije, dok je Srbija tek usvojila Zakon o investicijskim fondovima). S obzirom da svjetska financijska industrija seli kapital prema tržištima u razvoju, nije logično ograničavati domaću industriju na razvijena tržišta. Prilike za zaradu koje omogućuju tržišta u razvoju daleko su iznad onih koja nude zasićena razvijena tržišta. Umjesto pokušaja konkuriranja svjetskom kapitalu na razvijenim tržištima, logičniji nastavak razvoja domaće industrije je u većoj liberalizaciji ulaganja na lokalnim regionalnim tržištima i mogućnosti boljeg upravljanja rizika na tim tržištima u odnosu na konkurentna svjetska tržišta. Bolje poznavanje prilika samog tržišta glavna je prednost domaćih aktera te s tog aspekta i domaća industrija može preuzeti vodeću ulogu u ovoj regiji, potičući time hrvatski gospodarski rast. Nalazimo se u trenutku kada je potrebno prepoznati priliku i iskoristiti je. Mogućnost preuzimanja liderske uloge u financijskoj industriji prilika je koju domaće tržište treba tražiti na susjednim tržištima. Umjesto ulaganja u neprofitabilne industrije koje na dugi rok nemaju nikakvih komparativnih prednosti, mala zemlja poput Hrvatske treba iskoristiti potencijal industrije utemeljene na znanju. Samo takav izvozni proizvod može omogućiti dugoročni gospodarski rast.

392

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

393

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Potpuna neodgovornost države prema ključnim polugama rasta pa tako i prema tako očitom resursu kakav su nekretnine u državnom vlasništvu je za nekoga tko ne poznaje stvarnost tragičnog nefunkcioniranja središnje države nevjerojatna. Suočen s tom činjenicom, 2000. godine formirao sam jezgru Ureda za upravljanje državnom imovinom u Ministarstvu javnih radova obnove i graditeljstva, koji je Vlada neposredno nakon toga stavila pod svoju direktnu ovlast. To je nesumnjivo bila dobra odluka, uz uvjet da Vlada ima jasan koncept kako mrtvi kapital svog direktnog ili indirektnog vlasništva tržišno realizirati. Nažalost, prilozi koje sam davao, uključujući i projekt fonda koji je osmišljen 2000. godine, a ovdje ga prezentiramo, nisu bili prihvaćeni, a uz niz drugih kolateralnih pozitivnih efekata mogu biti temelj za ubrzano pretvaranje Hrvatske u turističku destinaciju s hotelskom ponudom od minimalno 4 zvjezdice. Najatraktivnije lokacije još uvijek su u vlasništvu države.
Radimir Čačić

394

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

FOnDOvI UlAGAnJA U nEKRETnInE
Autor ovog poglavlja je Josip Galinec.

Korištenje nekretnina u izravnom ili neizravnom vlasništvu središnje države za gospodarski razvoj ključna je neiskorištena poluga, posebno u turizmu i poljoprivredi. Hrvatska Vlada u rukama ima instrument kojim do 2012. može, umjesto realne stagnacije u turističkoj industriji od 2003. do danas, udvostručiti prihod od turizma. Projekt donosi nova radna mjesta, viši standard zaštite okoliša i potiče niz novih infrastrukturnih i drugih razvojnih projekata. Vlada turističku industriju mora odrediti kao prioritet te povezivanjem svog vlasništva s privatnim kapitalom u sljedeće 4 godine pretvoriti Hrvatsku u destinaciju s više od 50 posto hotelskih kapaciteta sa 4 i 5 zvjezdica. Odgovarajuće državne nekretnine treba uložiti u fondove za nekretnine te ih otvoriti za ulaganja institucionalnih investitora i hrvatskih građana. Nakon definiranja strategije i konkretnih projekata za pojedina područja - od pojedinačnih objekata, preko turističkih kompleksa do turističke gradogradnje - uz minimalnu razinu ponude sa 4 zvjezdice do 2012. godine, Hrvatska dizanjem ukupne razine ponude, a time i produženjem sezone, dolazi na predvidivi prihod u turizmu od 10 milijardi eura. Odgovarajuće fondove treba osnovati i za rezidencijalne i poslovne objekte te zemljišta. U segmentu turizma projekt obuhvaća prostore brijunskog kompleksa, Kupara, Duilova, Prevlake te nekretnine niza tvrtki u javnom vlasništvu kao što su Hrvatske željeznice, brodogradilišta i druge. Osnovne postavke projekta su: ◊ država posjeduje brojne i vrijedne nekretnine kojima ne gospodari optimalno, ◊ kvalitetnim i transparentnim gospodarenjem vrijednost nekretnina automatski raste.

395

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Ciljevi za državu su: ◊ ostvariti kapitalnu dobit, ◊ povećati stupanj komercijalizacije, ◊ povećati vrijednost ukupnog portfelja nekretnina, ◊ stvoriti preduvjete za daljnju privatizaciju nekretnina. Osnovna ideja je: ◊ formiranje fonda nekretnina i prodaja dijela fonda (npr. institucionalnim investitorima izvan zemlje 25 posto, hrvatskim građanima 25 posto, hrvatskim fondovima 25 posto) omogućava inicijalnu zaradu bez potpune prodaje i jedne nekretnine, uz istovremeno povećanje vrijednosti ostatka fonda, ◊ daljnja prodaja fonda uvijek je moguća; stalan exit, kao i udjel fonda u strateškim projektima ekskluzivne turističke ponude i gradogradnje. Postignuta kvaliteta: ◊ umanjuju se rizici promjene cijena nekretnina uz stavljanje težišta na kvalitetnom upravljanju i fiksnom prinosu, ◊ inicijalna prodaja daje likvidnost i zamah trgovanju. Jamstvo pravne sigurnosti: ◊ jasan i nedvosmislen Prospekt (opis i pravila fonda), ◊ jasan porezni tretman (bez dvostrukog oporezivanja), ◊ uključene nekretnine moraju biti vlasnički ‘čiste’. Očekivani povrat: ◊ oko 8 posto godišnje (REIT-ovi u svijetu + rating Hrvatske), ◊ porast ukupne vrijednosti fonda (kapitalni prinos). Preduvjet uspjeha projekta: nekretnine trebaju biti komercijalno iskoristive jer takvih projekata u svijetu ima napretek i ne treba gajiti iluzije da svi samo čekaju uložiti u hrvatske nekretnine. Projekt CREIT: ◊ odluka Vlade; politička volja..., ◊ jamstvo pravne sigurnosti; jasna ‘pravila igre’, ◊ kvalitetna priprema u pozitivnoj investicijskoj klimi.

396

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

397

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Hrvatski dug te dug središnje države stalna su tema političke i stručne javnosti. Ovdje upozoravamo na neka poznata i uspješna rješenja koja su primijenile Češka, Slovačka, Poljska i Turska. Upotrebom znanja i ugleda u financijskoj industriji naplatili su dosadašnja i naplaćuju tekuća potraživanja potpuno transparentno uz istovremeno uspostavljanje snažne financijske discipline. Kod nas se uz temu potraživanja otvara i jednako značajna tema jamstava koja su dio duga, a za neke od njih (HAC) ne postoji niti jedan razlog da i dalje budu tretirani kao dug središnje države.
Radimir Čačić

398

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

PROblEmATIKA DRžAvnIH POTRAžIvAnJA
Autor ovog poglavlja je Damir Kuštrak.

UvOD
Pojam državna potraživanja u ovom tekstu podrazumijeva potraživanja opće države prema obveznicima javnih davanja, dakle pravnim i fizičkim osobama, i to za utvrđene obveze. U kategoriju javnih davanja spadaju porezi, carine, doprinosi, razne naknade i obveze prema jamstvima. U obračunu i naplati javnih davanja sudjeluju razna državna tijela poput Porezne uprave, Carinske uprave, Devizni inspektorat, HZZO, HZMO, HZZ, DAB, jedinice lokalne samouprave, kao i razne regulatorne agencije. Svako od navedenih državnih tijela, zavoda i agencija ima svoju bazu podataka i način izvještavanja te ne postoji jedinstvena baza podataka na jednom mjestu. U pravilu je model izvještavanja usporedba s planom ili proračunom, a ne s ukupnim potraživanjima. Nenaplaćena potraživanja ne mogu se knjižiti kao prihod te takva nemaju utjecaja na deficit ili suficit. Početkom 2001. godine učinjen je napredak u centralizaciji naplate, prije svega doprinosa, no ne za sve vrste osiguranika. Donesen je i Zakon o naplati dospjelih neplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava koji je pridonio djelomičnom sređivanju stanja. U to je vrijeme bilo nenaplaćeno više od 20 milijardi kuna. Zakon je još uvijek na snazi iako je praktično neupotrebljiv jer se odnosi na određena razdoblja koja su već u zastari. Opći porezni zakon, koji se odnosi na sva javna davanja, u članku 119. dopušta Vladi RH otpis ili prodaju navedenih potraživanja. Može se konstatirati da je naplata javnih davanja izrazito disperzirana te je stoga vrlo teško s jednog mjesta pratiti učinkovitost raznih institucija koje naplaćuju javna davanja. Jedan od temeljnih problema predstavlja i princip da porezna obveza nastaje u vremenskom razdoblju, a ne za vremensko razdoblje, za razliku od drugih obveza koje se tako i obračunavaju.

399

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Takav princip stvara velike probleme poreznim obveznicima jer dok djelomično plaćaju obveze zapravo plaćaju kamate, a dug ostaje, čega posebno fizičke osobe najčešće nisu ni svjesne. Nenaplaćena javna davanja predstavljaju i moralni problem jer frustriraju sve one koji uredno izvršavaju svoje obveze.

POSTOJEćE STAnJE
Danas ne postoji točan javni podatak koliko su obveznici javnih davanja dužni, no može se reći da se radi o više od 15 milijardi kuna. Prema nalazu Državne revizije, razlika između obračunatih i naplaćenih poreza je 13 milijardi kuna. To predstavlja 5 posto BDP-a bez subjekta izvan državnog proračuna, a da ne govorimo o sivoj ekonomiji. Vrlo često se događa da je država dužna tim istim dužnicima, što samo dodatno otežava rješavanje problema. Koordinacija svih državnih tijela, agencija i zavoda u naplati potraživanja po raznim osnovama javnih davanja vrlo je kompliciran posao i pitanje je koliko može biti učinkovit. Kad su porezi u pitanju, imamo mješavinu u kojoj porezni obveznici prijavljuju svoju obvezu sami, kao u slučaju PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak, ili to za njih obračunava poslodavac. Apsolutna porezna zastara je 6 godina. Kod doprinosa, obveznik plaćanja je poslodavac za zaposlenike, a za samostalne djelatnosti sam obveznik. Postoje, dakle, razne kombinacije. Važno je i tko naplaćuje javna davanja. Porezna uprava trenutačno naplaćuje ne samo poreze, već i većinu doprinosa. Postavlja se pitanje do koje mjere treba razvijati snažnu državnu administraciju za naplatu raznih oblika javnih davanja, treba li biti centralizirana ili decentralizirana te treba li prepustiti dio posla privatnom sektoru. Uostalom, nakon što iscrpi uobičajene metode pokušaja naplate, privatni sektor daje posao nekome tko je za njega specijaliziran. Treba spomenuti i razne vrste naknada koje propisuju jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća, za koje Porezna uprava nema evidenciju, a naplatom se bave najčešće komunalna poduzeća. Učinkovita naplata svakako bi pridonijela fiskalnoj disciplini i same države, što je važan element pravne države. Za učinkovitost naplate važna je i jednostavnost poreznog sustava, što sadašnji nije, kao i sigurnost poreznih obveznika. Osim brojnih nedorečenosti u zakonima, postoji i problem kolizije pravilnika i zakona, a najveći je svakako nepostojanje obvezujućeg mišljenja Porezne uprave u brojnim konkretnim slučajevima, što bi znatno olakšalo funkcioniranje sustava. Približavanje EU-u zahtijevat će harmonizaciju nekih dijelova poreznog sustava, prije svega indirektnih poreza. No treba znati da EU radi i na harmonizaciji direktnih poreza, prije svega poreza na dobit, i to ne u smjeru jedinstvene stope, već jedinstvene osnovice. Postojeće stanje je takvo da nije moguće ustanoviti koliki je fiskalni kapacitet Hrvatske, koliko je dugova uopće naplativo i koliko takva naplata košta.

400

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Porezna uprava, Carinska uprava, Devizni inspektorat, HZZO, HZMO, HZZ, DAB i FINA zapošljavaju više od 16.000 ljudi koji jednim dijelom rade istu vrstu posla. S jedne strane postoji velik potencijal jedinstvenog vođenja potraživanja po javnim davanjima, a s druge i potreba za efikasnim sustavom naplate. Problemi s kojima se suočavaju hrvatske državne institucije nisu jedinstveni, prošle su ih i druge zemlje u tranziciji. Ako promatramo iskustva zemalja koje su već pristupile Europskoj uniji, vidjet ćemo da su i one prihvatile sustavan pristup rješavanja problema. U Češkoj i Slovačkoj, primjerice, sva stara nepodmirena dugovanja prenesena su s poreznih i drugih ustanova na Državni ured za upravljanje državnom imovinom, s ciljem da ih proda po najvišoj mogućoj cijeni, i to u potpunosti transparentno. To je rezultiralo većim brojem javnih i transparentnih aukcija u kojima su sudjelovali domaći i strani investitori. Potraživanja su prikupljena od ekonomskih agenata koji su ih kupili od države po tržišnoj cijeni; novi vlasnici snažno potražuju dugove prema zakonima države, a dužnici su ih dužni obavijestiti o prijašnjoj nemogućnosti plaćanja. Spomenute države uspjele su povratiti znatne iznose (milijuni eura) iz procesa nepodmirenih dugovanja. Izravan rezultat takvog pristupa, pored evidentnog priljeva u državni proračun, jest efekt raščišćene bilance i povećane discipline pa neke od ovih država čak planiraju ukinuti posebno ustrojene agencije te prenijeti ovlasti na redovite institucije države.

401

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

PRIJEDlOzI mJERA
Potrebno je uvesti registar svih nenaplaćenih javnih davanja na jednom mjestu, što uz postojeće institucije i njihovu opremljenost ne bi trebao biti problem, naročito koristeći FINU kao infrastrukturu javnog servisa. Takvim modelom ne bi postojala više ili manje važna javna davanja, a mogla bi se ujednačiti razina i brzina naplate bez obzira o kojem je davanju riječ. Takva evidencija omogućila bi kreiranje dokumenta o dugu za obveznika, s jasno raščlanjenim podatkom o vrsti duga i kamatama, što je osnovni preduvjet za trgovinu takvim dugovima. Faktoring postoji i sada u Hrvatskoj, a planira se i donošenje posebnog zakona o faktoringu koji bi jasnije definirao položaj banaka i drugih financijskih institucija u tom poslu. Tada treba očekivati da će predmet trgovine biti i obveze države prema korisnicima koji su ujedno i dužnici. Već je navedeno da u sustavu imamo velik broj tijela državne uprave, agencija i slično koje potražuju novac od obveznika javnih davanja. Očigledno je da se mora formirati medijator koji će s jednog mjesta djelovati prema svima zainteresiranima za posao trgovine potraživanjima ili obvezama. Fina je kao državna tvrtka svakako najpovoljniji medijator - ima javne ovlasti, informatičku infrastrukturu, mrežu i ljudske potencijale. Unutar Fine formirao bi se odjel za faktoring državnih potraživanja koji bi, uz jasnu odluku vlade, provodio aukcije, nudio bankama i ostalim sudionicima tržišta kapitala državna potraživanja u određenim vremenskim intervalima. Ovakav model unaprijedio bi novčani tijek države i njezinih institucija, pridonio bi fiskalnoj disciplini, a obveznici javnih davanja bi shvatili važnost urednog izvršavanja svojih obveza.

402

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

403

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

U zemlji u kojoj je 90 posto stambenog fonda u osobnom vlasništvu stanara, a 10 posto u najmu (u EU omjer je 50:50), i to uglavnom lažnom jer se radi o zaštićenim najmoprimcima - ljudima koji nisu otkupili društvene stanove, ovaj projekt, putem fondova te aktiviranjem kapitala i koristi za građane, rasterećuje proračunske socijalne fondove te otvara prostor za jačanje mobilnosti radne snage povećanjem broja stanova u najmu. Dobrodošli su i zatvoreni fondovi uz udjele države za izgradnju stanova za najam.
Radimir Čačić

404

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

AKTIvIRAnJE STAnOvA KAO GOSPODARSKOG RESURSA
Autorica ovog poglavlja je Nada Kozulić.

UvOD
Prema podacima Statističkog ljetopisa za 2005. godinu Državnog zavoda za statistiku, stambeni fond u Hrvatskoj sačinjava 1.898.979 stambenih jedinica, koje se prema metodologiji Zavoda razvrstavaju prema kriteriju gradska naselja i ostala naselja. Od navedenog broja, 1.007.747 stambenih jedinica nalazi se u gradskim naseljima, a 891.132 stambene jedinice smještene su u ostalim naseljima. Najveći broj stanova i u bivšem je sustavu bio u privatnom vlasništvu građana, a u postupku pretvorbe i privatizacije, u razdoblju od 19. 6. 1991. do 31. 12. 2004., građani koji su imali stanarsko pravo otkupili su 317.831 stan. Najveći dio tih stanova, više od 47 posto su dvosobni, 28 posto su trosobni, 20 posto jednosobni, dok oko 5 posto čine četverosobni i višesobni stanovi. U razdoblju od 1994. do kraja 2003. godine izgrađeno je ukupno 130.825 stanova, koji su također prodani krajnjim korisnicima. Imajući u vidu da je prosječna tržišna cijena 1m² stambenog prostora za Republiku Hrvatsku 2004. godine iznosila 8.978,00 kuna, odnosno 1.197,00 eura, postaje jasno koliko je nacionalno bogatstvo u stanovima.

vlASnIčKI I GOSPODARSKI STATUS STAmbEnOG FOnDA
U ovom projektu pažnju ćemo usmjeriti na stanove u stambenim zgradama u određenim gradovima, prvenstveno u Zagrebu u kojem se nalazi gotovo polovina stambenog fonda. Od interesa su i stanovi otkupljeni ili izgrađeni u nekoliko većih gradskih središta, kao što su Rijeka, Split, Osijek i Zadar te u drugim gradovima, kao što su Varaždin, Čakovec, Karlovac, Gospić, Pula, Šibenik, Makarska i Dubrovnik.

405

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Pravna regulativa na osnovi koje su društveni stanovi prešli u privatno vlasništvo dosta je opsežna i bila je često mijenjana. Nije nam namjera raditi njezinu pravnu analizu jer to nije značajno za ovaj projekt; bitne su posljedice koje su nastale primjenom tih propisa, kako s pravnog aspekta, tako, još više, s gospodarskog. Na osnovi zakonskih propisa o otkupu stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, značajan dio stambenog fonda je u tranzicijskom razdoblju dobio vlasnike na način da su stanari otkupili stanove u kojima su stanovali, bilo jednokratnom otplatom uz popust bilo da su kupoprodajnu cijenu otplatili u ratama ili je još uvijek otplaćuju. Naime, otkup je bio moguć i na obročnu otplatu, najduže na rok od 20 godina. S obzirom na to da je otkup stanova započeo 1994. godine, stanovi kupljeni na otplatu uz maksimalni rok još su opterećeni hipotekom kao osiguranjem do konačne otplate. U razdoblju od 19. 4. 1991. do 31. 12. 2004. godine ukupno je otkupljen 317.831 stan. U zadnje 3 do 4 godine primjetna je značajnija investicijska aktivnost upravo u segmentu graditeljstva, pri čemu je izgradnja stanova vrlo značajna za rast ukupnog društvenog prihoda jer ne potiče samo građevinsku djelatnost, već pozitivno djeluje i na druge gospodarske grane kao što su proizvodnja namještaja, trgovina kućnim potrepštinama, brojne usluge i drugo. U razdoblju od 1994. do kraja 2003. godine završena je izgradnja 130.825 stanova koji su u najvećoj mjeri prodani na tržištu. U Republici Hrvatskoj ne postoje gospodarski subjekti koji bi se bavili djelatnošću iznajmljivanja stanova. U zemljama razvijenog tržišnog gospodarstva stanovi se znatnim dijelom grade za iznajmljivanje građanima, a ne za prodaju. U Njemačkoj se, primjerice, samo 20 posto stambenog fonda nalazi u vlasništvu građana – stanara, a svi ostali stanuju u stanovima stanodavaca kojima je osnovna djelatnost iznajmljivanje stanova. Ovisno o platežnoj sposobnosti, građani unajmljuju stan u određenom dijelu grada, adekvatne veličine i opremljenosti. Ako im stan zbog bilo kojeg razloga prestane odgovarati (zasnivanje obitelji, povećanje ili smanjenje broja članova obitelji, bolja plaća pa time i veća platežna sposobnost i drugo) raskidaju ugovor s najmodavcem i traže novi, odgovarajući stan. U Hrvatskoj je promjena stana gotovo traumatski događaj u životu, povezan s brojnim teškoćama. Jednim dijelom je to posljedica relativno niskog prihoda po glavi stanovnika (BDP), a drugim dijelom posljedica nedostatka onog dijela stambenog fonda koji je namijenjen isključivo za iznajmljivanje građanima. Sigurno je da bi razvoj te gospodarske grane doprinio boljem rješavanju stambenih problema građana, smanjenju cijene stanovanja u iznajmljenim stanovima, uveo više reda u naplatu poreza od te djelatnosti te utjecao na porast ukupnog društvenog prihoda jer bi se stalno ulagalo u izgradnju novih stambenih jedinica za iznajmljivanje.

406

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

PROJEKT AKTIvIRAnJA STAmbEnOG FOnDA KAO GOSPODARSKOG RESURSA
nAmJEnA PROJEKTA
Projekt je namijenjen vlasnicima stanova koji žele transformirati svoju imovinu iz pasivnog oblika nekretnine u aktivnu financijsku imovinu koja će stvarati novu vrijednost. Istovremeno, bivši vlasnici nastavit će stanovati u istom stanu, ali kao najmoprimci, a ne vlasnici stana. Činjenica je da danas u društvu postoje građani koji su vlasnici vrlo vrijednih stanova u kojima često sami stanuju, a prihodi (uglavnom mirovine) im nisu dovoljni za podmirenje osnovnih troškova stanovanja i življenja. Ponekad su to čak korisnici socijalnih naknada, dok im je imovina gospodarski neaktivna jer ne ostvaruje nikakav redovni prihod. U ponuđenom modelu aktiviranja imovine takve osobe ostaju i dalje stanovati u „svom“ stanu ako to žele, no imovina im ostvaruje prihod dostatan za podmirivanje svih životnih troškova. Ne manje važna je i činjenica da njihov udjel u fondu, odnosno oročeni ulog, njihovi potomci nasljeđuju kao i svaku drugu imovinu. Vlasnici većih stambenih jedinica bi novac od prodaje stana uložili u banku kao oročeni novčani depozit ili u OIF (oročeni investicijski fond). U oba načina ulaganja ostvarivali bi prinos koji bi im omogućavao ne samo podmirenje troškova najamnine i troškove stanovanja, već i određenu rentu ako se radi o većim novčanim iznosima.

nUžnE PRETPOSTAvKE zA PROvEDbU PROJEKTA
Projekt nije moguće realizirati bez određenih pravnih i gospodarskih pretpostavki kao što su društvo za upravljanje i posredovanje nekretninama, banka koja će kreditnim linijama pratiti provedbu projekta, investicijski fond određene namjene te vlasnik koji je voljan uključiti se u realizaciju projekta s pravno „urednim i čistim“ stanom na prihvatljivoj lokaciji. Nužno je osnovati društvo za upravljanje i posredovanje nekretninama kao vrlo važnu kariku u cijelom projektu. U provedbi projekta važnu ulogu ima otvoreni investicijski fond (OIF) u koji bi prodavatelji stanova ulagali novac od prodaje stana. OIF rentni fond osniva se sukladno Zakonu o investicijskim fondovima, a prvenstveno je namijenjen retailu, tj. građanima. Razlikuje se od drugih otvorenih fondova po tome što se na određeni dan u godini (utvrđen u prospektu) prinos fonda pretvara u udjele po početnoj cijeni, npr. 100 eura, tako da se broj udjela ne smanjuje povlačenjem prinosa. Ako se godišnje povlači vrijednosni iznos porasta vrijednosti udjela, nakon određenog broja godina ulagatelj će ostati bez udjela u fondu; u slučaju predloženog modela, početni broj udjela ostaje stalan ako se povlači samo iznos prinosa. Cilj je da se nekretnina pretvori u financijsku imovinu podobnu da trajno ostvaruje dobit (rentu). Fond nije namijenjen isključivo osobama koje odluče prodati stan, već i svakoj osobi zainteresiranoj za dugoročnije ulaganje. Takav fond bi sigurno doprinio socijalnoj sigurnosti ulagatelja.

407

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

nAčIn ODvIJAnJA TRAnSAKcIJE
Vlasnik stana sklapa ugovor o kupoprodaji stana s društvom za upravljanje i posredovanje nekretninama. Cijena stana je tržišna, a stan mora biti upisan u zemljišnim knjigama, bez tereta. Nakon provedbe prodaje stana u zemljišnim knjigama bivši vlasnik nije obvezan isprazniti stan i predati ga slobodnog od osoba i stvari kupcu stana, nego s društvom za upravljanje i posredovanje nekretninama sklapa ugovor o najmu. Najam može biti povlašten ili prema tržišnim uvjetima; cijena povlaštenog najma jednaka je cijeni najma stanova u gradskom vlasništvu. Troškovi komunalnih usluga određuju se prema važećim cjenicima i primljenim računima. Oroči li prodavatelj stana ukupni iznos kupoprodajne cijene u banci na rok duži od 36 mjeseci ili ga uloži u otvoreni investicijski fond (OIF), sklapa ugovor o povlaštenom najmu i takav odnos vrijedi dok traje oročenje ili dok stanar drži udjele u OIF-u. Kupac nije obvezan oročiti primljeni iznos niti ga je obvezan uložiti u OIF, već može njime slobodno raspolagati. U tom slučaju sklopit će ugovor o najmu stana po tržišnim uvjetima. U slučaju neplaćanja 2 ili 3 mjeseca uzastopno, ugovor o najmu se raskida i najmoprimac je obvezan osloboditi stan i predati ga društvu za upravljanje i posredovanje nekretninama koje će ga ponuditi u najam na tržištu. Oroči li ili uloži prodavatelj stana iznos kupoprodajne cijene, iz ostvarenih se kamata, odnosno iz godišnjeg prinosa, podmiruju troškovi najma stana, kao i komunalni troškovi temeljem trajnog naloga najmoprimca.

zAKlJUčAK
Država bi svakako imala interesa poduprijeti ovakav projekt i uštedjeti određene iznose koje sada plaća takvim građanima u vidu socijalne pomoći. Ulaganja u investicijskom fondu su pod stalnim nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), a štedni ulozi građana osigurani su do iznosa od 105 tisuća kuna. Kad bi država za predloženi model preuzela jamstvo i za veći iznos od 105 tisuća kuna, to bi bitno doprinijelo uspješnosti projekta. Činjenica je da je projekt dosta složen i traži od svih sudionika u transakciji mnogo znanja, ukratko traži sofisticiranog ulagatelja. Prosječan građanin u Hrvatskoj je nedostatnog znanja i uz to nepovjerljiv, stoga je iznimno važna vrlo stroga kontrola provedbe projekta putem državnih nadzornih tijela. Ovaj projekt aktivira veliki dio gospodarskog sustava, financijske subjekte, građevinske tvrtke i sve one koji su vezani uz građevinsku djelatnost te istovremeno oslobađa državu od troškova socijalne pomoći za osobe koje danas nemaju osnovnih sredstava za život, a vlasnici su velikih stanova.

408

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

409

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Nesposobna i nefunkcionirajuća država pretvara se u amoralnu, mirno promatrajući kako njezin najnezaštićeniji dio društva, djeca samohranih roditelja i same majke, trpe posljedice njezine nesposobnosti. Takva država ne obavlja svoju primarnu funkciju, pretpostavku za vlastiti suverenitet - zaštitu slabijih. Na svakim izborima obećava se isplata alimentacija, uvijek s proračunom kao izvorom, a ovaj projekt spaja društveni interes s interesom institucionalnog kapitala te preuzimanjem pravne i financijske odgovornosti vodi ka uspostavi funkcionirajućeg sustava.
Radimir Čačić

410

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

AlImEnTAcIJSKI FOnD

Autori ovog poglavlja su Filko Cezner i Igor Čičak.

ObITElJSKI zAKOn I AlImEnTAcIJE - STAnJE
Uzdržavanje malodobne djece određuje se u postupku razvoda braka i zasebnom tužbom koju podnosi roditelj kao zakonski zastupnik malodobnog djeteta ili punoljetno dijete ako se redovito školuje. U većem dijelu brakorazvodnih tužbi riječ je o brakovima s malodobnom djecom pa u takvom slučaju sud može i mora odlučivati po službenoj dužnosti, i bez zahtjeva roditelja o uzdržavanju malodobnog djeteta, u svrhu zaštite njegovih interesa i egzistencije. O uzdržavanju se odlučuje na temelju posebne tužbe u slučajevima kada se takvom tužbom traži povećanje ranije dosuđenog iznosa ili kada uzdržavanje traži malodobno dijete iz izvanbračne zajednice. Svi postupci u kojima se odlučuje o uzdržavanju su po svojoj naravi hitni, što znači da sud mora voditi računa o tome da se oni što prije dovrše kako bi se ostvario cilj i svrha postupka, a to je osiguranje egzistencije djeteta. Prema popisu stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj ima oko 188.000 obitelji s jednim roditeljem, a u takvim obiteljima živi 258.621 dijete. Među njima je više od 88.245 maloljetnika, od kojih je polovica bez uzdržavanja, što znači da oko 43.000 malodobne djece ne prima alimentaciju od roditelja, najčešće očeva. No, neke procjene govore da se broj roditelja koji ne plaćaju alimentaciju penje i do 60.000, a postoji i veliki broj neevidentiranih slučajeva neplaćanja alimentacije; često se dogodi da roditelj ili dijete alimentaciju ne traže jer nemaju 1.300 kuna za pokretanje parnice na općinskom sudu. Roditelji ili uopće ne plaćaju alimentaciju ili u tome nisu redoviti; ne plaćaju dosuđeni iznos, ne plaćaju mjesečno kako bi trebali, već kvartalno ili kako im se svidi. Iznosi alimentacije koji se dosuđuju za uzdržavanje djeteta različiti su - ovise o prihodima i mogućnostima roditelja te o potrebama djece. Uglavnom su mali, a kreću se u rasponu od dvjesto do dvije tisuće kuna.

411

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Ima roditelja koji su tijekom brakorazvodnog postupka razumni te su spremni nagoditi se oko visine alimentacije i prije no što je sud dosudi. U centru za socijalnu skrb sklapaju nagodbu koja ima valjanost sudskog rješenja i služi kao isprava koja omogućuje provođenje ovršnog postupka. U slučaju da se roditelji ne mogu dogovoriti, roditelj koji mora plaćati alimentaciju dosuđeni iznos za uzdržavanje djeteta plaća retrogradno od dana kada je pokrenuta parnica. Nažalost, mnogi roditelji alimentaciju počnu plaćati tek od dana pravomoćnosti presude, a ima i takvih koji se uopće ne obaziru na rješenje suda te dosuđenu alimentaciju ne plaćaju uopće. U tom slučaju roditelj s kojim živi dijete može se obratiti centru za socijalnu skrb te pokrenuti ovršni i kazneni postupak protiv nesavjesnog roditelja zbog povrede uzdržavanja djeteta. Kazneni postupak pokreće se na općinskom državnom odvjetništvu ukoliko roditelj šest mjeseci ne plaća alimentaciju, a centar za socijalnu skrb već nakon tri mjeseca neplaćanja alimentacije može taj slučaj uzeti u postupak. Podaci ukazuju na nisku razinu odgovornosti roditelja, ali i na njihovu tešku socioekonomsku situaciju; često su nezaposleni, bez prihoda i imovine, ali dogodi se i da namjerno rade neprijavljeni kako bi izbjegli obvezu plaćanja alimentacije. Sve te okolnosti ne oslobađaju roditelje od plaćanja alimentacije jer je prema Zakonu svaki radno sposoban roditelj dužan uzdržavati svoje maloljetno dijete. Ima slučajeva da roditelj koji skrbi o djetetu ne prima alimentaciju od obveznika uzdržavanja niti može pravnim putem doći do naplate tih sredstava pa centar za socijalnu skrb ili roditelj pokreću ovršni i kazneni postupak. Ako se alimentacija ne može naplatiti, roditelj se može obratiti centru za socijalnu skrb i zatražiti osiguranje sredstava za privremeno uzdržavanje koje centar isplaćuje za dijete sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati svoju obvezu. No, ta pomoć je moguća samo u slučaju kada postoji pravomoćna sudska presuda o visini alimentacije koju roditelj mora plaćati. Centar može isplaćivati samo iznos koji je u toj odluci utvrđen, bez obzira na to što se možda vodi spor o visini iznosa. Ne može isplaćivati ni zaostatke, nego o djetetu brine tek od trenutka kad se roditelj koji živi s njim, ili drugi srodnik, obratio za pomoć. Godišnje se donese između 3.200 i 3.700 presuda o uzdržavanju, a roditelj s kojim dijete živi često nema novca za plaćanje odvjetnika kako bi podnio tužbu za uzdržavanje, povišenje uzdržavanja ili za pokretanje postupka ovrhe.

AlImEnTAcIJSKI FOnD
Fond za sakupljanje i plaćanje alimentacije ima svrhu na sebe preuzeti obvezu redovitog plaćanja alimentacije uz preuzimanje rizika naplate od obveznika uzdržavanja. Postojanje alimentacijskog fonda pridonijelo bi socijalnom aspektu funkcioniranja društva na sljedeće načine: ◊ osiguranjem novčanih sredstava potrebnih za normalan život djece, ◊ prebacivanjem rizika naplate alimentacije sa samohranih roditelja i djece na alimentacijski fond,

412

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

◊ ◊ ◊ ◊

pojednostavljenjem procedura oko alimentacija, skraćivanjem vremena potrebnog za naplatu alimentacije, povećanjem stope prikupljanja, odnosno plaćanja alimentacije, smanjenjem ucjena, nasilja i stresa koji se često pojavljuju u ovakvim slučajevima.

FUnKcIOnIRAnJE AlImEnTAcIJSKOG FOnDA
Sva potraživanja koja samohrani roditelji imaju na osnovi alimentacije automatski bi prelazila pod nadležnost fonda. Pod uvjetom dobrovoljnog pristanka stranke koja treba ostvarivati prihode od alimentacije, postoji mogućnost izuzeća od prijenosa potraživanja u nadležnost fonda. Fond na sebe preuzima obvezu plaćanja i osigurava redovitu isplatu alimentacije; sav rizik vezan uz primanje alimentacije prebacuje se sa stranke koja prima alimentaciju na fond. Fond provodi naplatu alimentacije od stranke koja je obvezna izvršavati plaćanje, a u slučaju neplaćanja obavještava centar za socijalnu skrb koji pokreće kazneni postupak. Kao naknadu za preuzimanje rizika naplate alimentacije, fond ima pravo na sav prihod od kamata zbog kašnjenja plaćanja alimentacije od obveznika te eventualno druge prihode koji bi proizašli iz sudskih procesa. Također, država bi osigurala plaćanje naknade za upravljanje imovinom fonda iz čega bi se financiralo poslovanje fonda.
Slika 1 Organizacija alimentacijskog fonda

413

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

zAKlJUčAK
Da bi cjelokupni koncept fonda za alimentacije uspješno funkcionirao, nužno je da država: ◊ osigura adekvatan zakonski okvir koji bi izbjegavanje plaćanja alimentacije za koje nitko ne odgovara sveo na minimum, ◊ jamči s 26 do 30 posto ukupne vrijednosti fonda koji služi za osiguranje isplate alimentacije, ◊ osigura plaćanje naknade za upravljanje imovinom fonda, što će omogućiti normalno poslovanje fonda. S obzirom da privatni kapital ne bi snosio cjelokupni rizik naplate alimentacije od obveznika, imao bi određenu sigurnost i motiv više za upuštanje u realizaciju ovakvog projekta koji će pridonijeti osiguranju osnovnih egzistencijalnih potreba djece i boljitku funkcioniranja cjelokupnog hrvatskog društva.

414

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

415

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Energetika pretpostavlja dugoročno planiranje, projektiranje i izgradnju te sposobnost države za donošenje odgovarajućih odluka. Najbolji trenutak za donošenje tih odluka bio je prije 20 godina, a drugi najbolji je danas. Istovremeno, realizacija energetskih projekata dodatno otvara prostor financijskoj industriji te, uz nove reference, dizajn, projektiranje i know-how, jača izvozne mogućnosti (posebno regionalne) industriji vezanoj uz proizvodnju i distribuciju energije.
Radimir Čačić

416

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

EnERGETIKA

Autor ovog poglavlja je Goran Granić.

UvOD
U razdoblju od 2000. godine prioritet hrvatske energetike bila je reforma energetskog sektora i usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a; u narednom razdoblju prioritet bi trebala biti sigurnost opskrbe kupaca i izgradnja energetske infrastrukture. Razvoj tržišta energije pokazao je slabosti i demotivaciju za izgradnju novih postrojenja za proizvodnju električne energije. Zato je potrebno postaviti čvrste planove izgradnje novih objekata za proizvodnju električne energije i dobavnih pravaca za plin te povezivanje sa svim susjedima.

PROJEKTI PROIzvODnJE ElEKTRIčnE
HIDROElEKTRAnE

EnERGIJE U KOnvEncIOnAlnIm POSTROJEnJImA

Glavnina potencijala već je iskorištena, a postoji mogućnost izgradnje hidroelektrana na Savi, zatim na lokacijama Lika-Gacka, Drava i Ombla na području Dubrovnika. ◊ Projekt Sava: urbanizacija područja uz Savu - Grad Zagreb, zaštita od poplava - država, energetika - HEP. Najbolje rješenje je da se donese odluka za sve elektrane u paketu te da se dinamika radova uskladi optimizirano na razini svih elektrana. Eksperti bi trebali odrediti optimalnu dinamiku izgradnje.

417

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

◊ Lika-Gacka: izgradnja akumulacije Kosinj te HE Kosinj i Senj 2. Kod izgradnje akumulacije i elektrane Kosinj te HE Senj 2 potrebno je naglasiti da je ukupno povećanje proizvodnje u HE Senj 302, a HE Kosinj 40 GWh, odnosno ukupno 342 GWh. Vrijednost projekta je u promjeni kvalitete proizvodnje iz temeljne u vršnu energiju. ◊ Drava: jedini realni projekt je izgradnja HE Novo Virje. ◊ HE Ombla: jedinstveni projekt izgradnje hidroelektrane u podzemlju na području Rijeke Dubrovačke.

TERmOElEKTRAnE nA PlIn
Započela je izgradnja novog bloka u TE-TO Zagreb, a u pripremi su projekti u Sisku i Osijeku. Moguća je izgradnja elektrane uz LNG terminal, uz korištenje sinergijskog djelovanja elektrana i LNG terminala.

Tablica 1 Investicije u hidroelektrane

Hidroelektrana
HE Podsused HE Prečko HE ZAGREB HE Drenje HE Strelečko Ukupno Ak. I HE Kosinj HE Senj 2 Ukupno HE N. Virje HE Ombla

Qi m3/s
500 500 500 500 450

Pi MW
43 25 19 37 22 146

Wuk GWh
219 136 97 189 97 738 40 302 342 660 223

Invest mil$
210,4 162,0 163,3 215,9 135,0 886,6 190,0 300,0 490,0 381,6 105,0

50 90

25 350 375

960 60

157,5 68,5

Ukupne investicije su nešto manje od 2 mlrd $.

418

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

TERmOElEKTRAnE nA UGlJEn
Priprema se izgradnja TE Plomin 500 MW na ugljen na lokaciji Plomin. Glavna prepreka može biti ograničenje emisije CO2.

nUKlEARnE ElEKTRAnE
U posljednjih 20 godina nema nikakvih radnji na pripremi moguće izgradnje nuklearnih elektrana. Ako se EU odluči za drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova, izgradnja nuklearnih elektrana jedno je od mogućih rješenja.

ObnOvlJIvI IzvORI
Korištenje obnovljivih izvora energije povećava cijenu energije. Obnovljivi izvori doprinose zaštiti okoliša, ali kako građani i gospodarstvo ne plaćaju realne troškove za zaštitu okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije prepoznat će samo kao povećanje troškova energije. Realno je očekivati da će se u okviru EU-a uspostavljati sustavi realnih troškova energije i okoliša, a i da će se sve više ulagati u tehnološki razvoj obnovljivih izvora energije pa se te razlike za 10 ili više godina neće zamjećivati na taj način.

PROIzvODnJA ElEKTRIčnE EnERGIJE Iz ObnOvlJIvIH IzvORA
Postoji veliki interes za izgradnju vjetroelektrana, a nešto manji za hidroelektrane i biomase. Za aktiviranje tog potencijala ključno je donošenje podzakonskih akata kojima se potiče proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije, jamči cijena i preuzimanje ostvarene proizvodnje, a sredstva za poticaj se osiguravaju prikupljanjem od svih kupaca električne energije. Poticajima su obuhvaćene sve danas poznate tehnologije proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije te kogeneracijskih postrojenja. Nakon donošenja akata daljnja dinamika ovisi o poslovnom interesu investitora. Prema neslužbenim podacima, postoji interes za izgradnju više od 1500 MW u vjetroelektranama. Energetski institut „Hrvoje Požar“ napravio je analizu mogućnosti prihvata elektroenergetskog sustava i uočio probleme u prihvatu više od 400 MW iz vjetroelektrana. Za povećanje te snage potrebno je ulagati u osiguranje rezerve u elektroenergetskom sustavu.

419

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

KORIšTEnJE bIOGORIvA
Radi se o projektu koji ima energetsku, ekološku i razvojnu komponentu jer povećava zaposlenost. Ključna pitanja projekta su razvoj tržišta, proizvodnje, sirovine i stanje voznog parka. Cilj je dostići 5,75 posto udjela biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva do 2010. godine. Pretpostavke za to su: ◊ osiguranje poticaja za proizvodnju uljane repice i kukuruza kao osnovne sirovine za proizvodnju biogoriva, ◊ utvrđivanje obveze miješanja biogoriva i derivata nafte u odgovarajućem postotku, ◊ uvođenje plutajuće trošarine za biogoriva, ovisno o cijeni energije na tržištu derivata nafte. Treba voditi računa o tome da se dio trošarine koristi za izgradnju autocesta.

OSTAlI ObnOvlJIvI IzvORI
Izvan proizvodnje električne energije, i drugi se obnovljivi izvori mogu koristiti za proizvodnju toplinske energije: sunce, biomasa i geotermalna energija. Iskustva pokazuju da je nužna potpora na ovom stupnju tehnološkog razvoja, a ona se u Hrvatskoj može realizirati preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Važno je napomenuti da se potpora treba odnositi na fizičke (građane), a ne samo na pravne osobe. Jedno od najvažnijih pitanja je kako za istu kvalitetu usluge i komoditeta smanjiti potrošnju energije. Povećanje energetske učinkovitosti ima tehnološku, stručnu, zakonodavnu, organizacijsku te financijsku dimenziju; EU ga postavlja kao prioritet jer može postati područje velike gospodarske aktivnosti. U zgradama se troši oko 40 posto energije pa EU poduzima značajne mjere na poticanju učinkovite potrošnje i sprečavanju neučinkovite potrošnje energije. Pri tome bi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti trebao odigrati važnu ulogu.

nOvI IzAzOvI
UKUPnA POTROšnJA I EnERGETSKA UčInKOvITOST
Zbog potrebe ubrzanog rasta gospodarstva i rasta standarda građana, povećanom energetskom učinkovitošću nije moguće kompenzirati nove potrebe za energijom, ali je moguće ublažiti stopu rasta. Kontinuirani tehnološki napredak uvjetuje praćenje novih postignuća u racionalnijem korištenju energije. Razvoj energetskih usluga predstavlja novi pristup upravljanju korištenja energijom, tzv. ESCO modeli. Povećanje kvalitete izolacije i uvođenje obveznog certificiranja postojećih i novih zgrada.

420

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

TRžIšTE nAFTE
Vodeći izazov u neposrednoj budućnosti predstavljat će modernizacija hrvatskih rafinerija i proizvodnja benzina i dizelskog goriva s 0,05 posto sumpora. Osim toga, bit će potrebno: ◊ uvesti alternativna goriva u cestovni promet (biogoriva, prirodni plin i vodik); ◊ priključiti hrvatski naftovod na dobavni pravac iz Kaspijskog bazena. ◊ u mirnoj atmosferi, argumentirano i bez strasti ponovno razmotriti projekt Družba Adria.

TRžIšTE PlInA
Potrebna je revizija Zakona o tržištu plina i donošenje svih podzakonskih akata koji bi u cijelosti uredili trgovanje plinom. Za sigurnost dobave i opskrbe plinskog tržišta u Hrvatskoj potrebno je: ◊ povezati plinski sustav Hrvatske sa susjedima: Mađarskom, Srbijom i BiH, a u budućnosti i s Crnom Gorom, ◊ izgraditi LNG terminal, ◊ priključiti se projektu NABUCO, ◊ izgraditi novo skladište plina.

Također treba provesti istraživanja potencijalnih nalazišta prirodnog plina na srednjem i južnom Jadranu te dovršiti plinofikaciju Hrvatske.

TRžIšTE ElEKTRIčnE EnERGIJE
- Dovršetak restrukturiranja HEP-a i uspostava kompletnog zakonskog okvira za otvaranje tržišta električne energije. - Sudjelovanje u regionalnom tržištu električne energije u okviru Energetske zajednice, do ulaska u EU. - Uz izgradnju plinske elektrane, izgradnja termoelektrana na ugljen i sudjelovanje u izgradnji nuklearne elektrane. - Razvoj obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije. - Pozicioniranje HEP-a u regiji kao sudionika u regionalnom tržištu električne energije te kao investitora u proizvodne objekte i opskrbljivača. - Privatizacija HEP-a bez većinskog partnera, u kojoj će hidroelektrane, prijenosne i distribucijske mreže ostati u hrvatskom vlasništvu.

TRžIšTE TOPlInSKE EnERGIJE
- Glavni potencijal za razvoj toplinarstva u gradovima gdje već postoje toplinarski sustavi su novo izgrađeni poslovni i stambeni objekti. - Plinofikacija kao potpora razvoju toplinarstva. - Uvođenje nadzora, odnosno upravljanja potrošnjom koji obavlja kupac toplinske energije.

421

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

ObnOvlJIvI IzvORI
- Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije. - Na sadašnjem stupnju razvoja i cijena na tržištu te zbog visokih investicijskih troškova, obnovljivi izvori energije povećavaju cijenu energije kod kupaca i njihovu izgradnju je potrebno financijski poticati. - Uspostava sustava poticanja korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije, proizvodnju toplinske energije i korištenja biogoriva. - Važnu ulogu u narednom razdoblju treba imati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i druge stručne i savjetodavne institucije. - Rad vjetroelektrana je najveći tehnički izazov za elektroenergetski sustav.

zAKlJUčAK
Energetsku strategiju treba promatrati kao mogućnost upravljanja procesima za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Strategija predstavlja društveni akt, a ne samo energetski i uključuje ukupnu društvenu zajednicu u realizaciju ciljeva. U skladu sa zakonskim rješenjima, strategiju treba provjeravati svake tri godine kako bi se pravodobno moglo utjecati na važne procese. Važan instrument za ostvarivanje strategije su akcijski planovi, a u Hrvatskoj to znači - Plan provedbe Energetske strategije. Plan provedbe mora predstavljati operativni plan Vlade Republike Hrvatske i državnih tijela, ali i svih ostalih koji sudjeluju u tom procesu. To se posebno odnosi na nositelje javnih ovlasti i javnih usluga. Energetska učinkovitost mora biti uključena u sve planove razvoja, treba biti sastavnica svih mjera koje provodi javni sektor poduprta aktivnim mjerama na razini državnih ili specijaliziranih institucija, kao što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Energetsku učinkovitost je kao gospodarski parametar potrebno mjeriti na razini države i po pojedinim sektorima, kako bi se mogle valorizirati mjere koje se provode u cilju njezina povećanja. Moguće je i zakonodavno uređenje ovog pitanja. Potrebno je unaprijediti aktivnu politiku podupiranja korištenja obnovljivih izvora energije na svim razinama. Energetska infrastruktura je pretpostavka razvoja tržišta energije i sigurnosti opskrbe kupaca. Za Hrvatsku razvoj energetske infrastrukture znači: ◊ razvoj prijenosne elektroenergetske mreže i povezivanje sa svim susjedima, u što se uklapa najavljeno povezivanje 400 kV prijenosne mreže s Mađarskom i Italijom. U budućnosti je potrebo razmotriti još jednu vezu s BiH (Banja Luka); ◊ razvoj transportne plinske mreže i povezivanje sa susjedima, u prvom redu prema Mađarskoj i Srbiji, a nakon toga prema BiH i na kraju prema Crnoj Gori;

422

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

◊ sudjelovanje u svim međunarodnim energetskim projektima koji omogućuju transport ili prijenos energije prema Hrvatskoj ili u regiju (naftovodi, plinovodi, prijenosne električne mreže); ◊ izgradnju LNG terminala i pripadajuće transportne infrastrukture. Hrvatske energetske tvrtke je potrebno ohrabriti za izlazak izvan granica Hrvatske u osvajanju tržišta energije, ali i kao investitore u energetske projekte. Potrebno je nastaviti projekt plinofikacije Hrvatske te otkloniti prepreke u implementaciji tog projekta i podupirati okrupnjavanje distributera na županijskoj razini. Najzahtjevniji problem za hrvatsku energetiku je proizvodnja električne energije. Zbog sigurnosti dobave i opskrbe, moguće je planirati i s ugljenom te nuklearnim elektranama. Problem veličina jedinice može se riješiti partnerstvom u izgradnji s drugim energetskim tvrtkama. Komunikacija s javnošću i participacija javnosti i lokalne samouprave u procesu pripreme projekata prije bilo kakvih odluka nužna je za realizaciju projekta. Potrebno je pokazati strpljivost, stručnu uvjerljivost i uvažavanje interesa građana i lokalne samouprave u razvoju projekta. Procesi komunikacije s javnošću trebaju započeti znatno prije donošenja odluka.

423

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

424

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

Pogovor
roblem svih dosadašnjih hrvatskih vlada bio je u činjenici da su mandat započinjale najčešće bez snimke stanja, uvijek bez jasnih i mjerljivih ciljeva za gospodarsku budućnost zemlje, a o strategijama razvoja i konkretnim rješenjima da i ne govorimo. U politiku sam ušao devedesete s osnovnim stavom iznesenim u kolumni za prvi poslovni prilog u Hrvatskoj - Poslovnu srijedu Večernjeg lista, od 15. travnja 1989. s naslovom „Vrijeme je za rezove“, čiji uvodni dio glasi: „Vrijeme u kojem živimo razdoblje je rezova. Barem se nadam da je tome tako. Cijela jedna generacija u posljednjih dvadeset pet godina rasplinula se u vremenu truljenja. Kako i priliči truljenju, živjelo se toplo i lagodno, ali ne mislim da za tim vremenom treba žaliti. Ovo je prostor privrednih tema, ali, nažalost, još se dugo neće moći reći: ‘Privrednik sam i politika me ne zanima’ - i osobne i tržišne slobode u privredi sada su u izravnoj vezi s raspadom sistema. No, nemojmo se zavaravati jer još uvijek je, kao i često u svih sedamdeset godina postojanja ove zemlje, pitanje kako dalje.“ Nakon tragičnih promašaja proisteklih iz odluke da se pod krinkom obrane zemlje i nacionalnih interesa politička moć pojedinaca i stranke na vlasti te njezinih klijenata pretvori u osobno bogatstvo, u situaciji gospodarskog kraha užem kabinetu koalicijske Vlade 30. listopada 2000. godine prezentirao sam „Prijedlog razvojnih projekata s bitnim utjecajem na gospodarski rast i razvoj“, koji je u dijelu koji je bio u mojoj ingerenciji i realiziran.

P

425

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

PRIJEDLOG RAZVOJNIH PROJEKATA S BITNIM UTJECAJEM NA GOSPODARSKI RAST I RAZVOJ Uvod Država s gospodarstvom u recesiji ne može izbjeći preuzimanje odgovornosti za intervenciju. 2. Prostor za gospodarski rast i zapošljavanje javlja se, sasvim sigurno, jačanjem postojeće privredne strukture i novim investicijama. 3. Postoji nužnost za usmjerenim, sustavnim i stalnim praćenjem problematike. 1. Neke naznake stanja u RH U privredi je iskoristivost kapaciteta oko 60%, što ukazuje na činjenicu da se upravo u dodatnoj iskoristivosti kapaciteta krije mogućnost za rast, bitno različit od tržišnog gospodarstva sa standardnim korištenjem kapaciteta. 2. Prisutnost nelikvidnosti, nedostatak obrtnih sredstava i nedostatak kreditne sposobnosti (uz nedostatak kvalitetnih programa, menadžmenta i dr.). 3. Niski potencijal hrvatskog unutarnjeg tržišta s krivo usmjerenom potrošnjom (automobili, uvoz gotovo svega). 4. Bankarski sustav 85% u stranom vlasništvu s negativnim iskustvima prošlosti i obvezom primjena svjetskih kriterija na hrvatskom gospodarskom prostoru koje ne može ispuniti. Stoga, istovremeno uz značajan rast štednje i potencijal tih banaka, stagnacija i pad kreditnih plasmana u privredu. 5. U zatvorenom krugu recesije strani kapital ne ulazi u mrtvu privredu u koju nisu spremne ulagati ni domaće banke, već samo u dinamičnu prema kojoj pokazuje povjerenje i vlastiti bankarski sustav te država. 1.

1.

Naznake mogućih poteza

nedostataka u pripremi javnih poduzeća za privatizaciju njihova podinvestiranost, mora preuzeti odgovornosti i stati iza nekoliko mega-projekata koji direktno i indirektno jačaju gospodarsku dinamiku i financiraju se vanjskim kapitalom: - potiče se gospodarska aktivnost i zapošljavanje, - ostvaruje se iz strane akumulacije povrat od 40% na godišnjoj razini od investicije /22+18/, - sredstva su dugoročna kreditna sredstva razvojnih banaka dana tvrtkama u vlasništvu države, ali izvan budžeta, a država eventualno djelomično sudjeluje u garancijskom pokriću. 2. Neke projekte navest ćemo u materijalu za ministra Crkvenca, a ovdje spominjem projekte koji se ni na koji način ne smiju zaustavljati jer su već u funkciji, kao što su projekti autocesta koje je potrebno financirati kroz novi model tvrtke, a nužno je otvoriti i koncesijski pravac bez udjela države , Zagreb-Macelj. Razmotriti odmah grupu savskih hidroelektrana, završetak vodoopskrbnih sustava koji su za sad djelomično ili sasvim izvan upotrebe, financiranje plinovoda za Split i Dalmaciju uz trasu autoceste Zagreb-Split. Razmotriti izgradnju nekoliko velikih otočnih trajektnih pristaništa prema Italiji i drugo. Odmah donijeti Zakon o slobodnom prometu nekretninama u Hrvatskoj i za strane državljane uz sve ograde koje želimo: a) zemlje koje ne želimo, b) reciprocitet, c) zabrana prometa gdje ne postoje sređeni prostorni i urbanistički planovi i drugo. Ovakav rast gospodarske aktivnosti potiče i rast malih i srednjih gospodarskih poduzeća, direktno i indirektno.

Vlada na infrastrukturnim objektima, a posebno uzimajući u obzir da je jedan od najvećih

3.

4.

426

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

5.

Istovremeno će dinamizacijom gospodarske aktivnosti kroz mega-projekte iza kojih stoji država, dodatno jačati mala i srednja poduzeća: - staviti u funkciju garancijsku agenciju koja u odnosu na komercijalni bankarski sustav preuzima dio rizika, s obzirom na nedostatke hrvatskog gospodarstva u odnosu na svjetske bankarske kriterije. Ta agencija mora biti spremna na kalkuliranu razinu negativnog rezultata, a ne kao do sada da uopće ne obavlja funkciju, koristeći alibi nužnosti pozitivnog poslovanja, - krediti za malo i srednje poduzetništvo, komercijalni uz subvenciju države za kamatnu stopu (već potpisani modeli), koji, međutim, ne daju i neće dati rezultat ako istovremeno garancijska agencija ne počne funkcionirati u odnosu na komercijalne banke u skladu s navedenim pod a. U suprotnom, nikakav međunarodni kredit, 200 niti 250 milijuna $, pa i pod najpovoljnijim uvjetima, neće naći odgovarajući broj korisnika. 6. Bez obzira na sve racionalne i iracionalne argumente ili parcijalne interese uvoznika i zaduženih, nužno je sustavno u sljedeće tri godine devalvirati kunu 6-7% na godišnjoj razini, osposobljavajući time gospodarstvo i na vanjskom i na unutarnjem tržištu, te istovremeno hendikepirajući uvoz. Bez obzira na razinu devalvacije od 6-7%, izbjegavaju se dramatične negativne posljedice pa dio stanovništva i privrede zaduženih valutnom klauzulom jer rezultati ukupnog gospodarskog rasta u te tri godine potaknuti i tom devalvacijom i navedenim mjerama u potpunosti kompenziraju poskupljenje otplate kredita.

(Tekst predan užem kabinetu Vlade 30. listopada 2000. godine)

Usprkos svim napadima i sumnjama pozitivni efekti projekata autocesta i POS-a stvarno su pokrenuli Hrvatsku. Dakako da nije potrebno biti genijalni ekonomski analitičar da bi se utvrdilo da postoji cijeli spektar projekata u kojima se s istim novcem postiže veći gospodarski rast, ali je pitanje ocjene trenutka i razine socijalno-ekonomsko-pravnih odnosa. Pravni okvir koji ne funkcionira, nedostatak poduzetničkog znanja i kapitala, kao i nositelja gospodarskog rasta, bile su karakteristike stanja 2000. godine. U tome se i krije razlog zašto su takve odluke primarno političke, uz pretpostavku razumijevanja cjeline gospodarskih i drugih kretanja. Upravo zato vođenje zemlje pretpostavlja i političku snagu i autoritet.
Radimir Čačić

427

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

DO vIđEnJA DO IzbORA!

428

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

429

IV. POGLAVLJE: Vizije pravedne Hrvatske

430

„Vrijeme u kojem živimo razdoblje je rezova. Barem se nadam da je tome tako. Cijela jedna generacija u posljednjih dvadeset pet godina rasplinula se u vremenu truljenja. Kako i priliči truljenju, živjelo se toplo i lagodno, ali ne mislim da za tim vremenom treba žaliti. Ovo je prostor privrednih tema, ali, nažalost, još se dugo neće moći reći: ‘Privrednik sam i politika me ne zanima’ - i osobne i tržišne slobode u privredi sada su u izravnoj vezi s raspadom sistema. No, nemojmo se zavaravati jer još uvijek je, kao i često u svih sedamdeset godina postojanja ove zemlje, pitanje kako dalje.“

Radimir Čačić za Večernji list, 15. travnja 1989. godine

HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI

ISBN 978-953-95799-0-4