PERIODIZACIJA 19. i 20. ST. ROMANTIZAM trajanje: 18301 - 18652 - unutar romantizma javlja se Ilirizam odn.

. HNP (1830-18433) - znaajke: sloboda, mata, originalnost, iskrenost, pobuna - naglaen je kolektivizam i jedinstvo nacije - cilj je jaanje nacionalne svijesti i prikupljanje narodnoga blaga - 1835. poinju izlaziti Novine horvatske s knji. prilogom Danica - 1842. poinje izlaziti asopis Kolo Najznaajniji autori: Gaj, Vukotinovi, Vraz, Preradovi, Maurani, Demeter i dr. PROTOREALIZAM trajanje: 1865 - 18814 - jo se naziva i enoino doba - autori se prezentiraju kroz asopise Neven, Kolo i Nae gore list - pisale su se rodoljubne pjesme, pov. romani, novele, a poinju se traiti i nove teme Najznaajniji autori: enoa, Jorgovani, Perkovac, Vodopi, Freudenreich i dr. REALIZAM trajanje: 1881 18955 / 18926 - javlja se kao opreka romantizmu - autori tee prikazivanju temi iz svih slojeva ljudi - od pisaca se zahtijeva da stvarnost prikazuju na vjerodostojan nain - temeljni je postupak fabula, a jezik postaje sredstvo karakterizacije likova - piu se nacionalna i socijalna tematika, govori se o propadanju plemstva - kao pravac javlja se naturalizam oko kojeg dolazi do velikih sukoba - Kumii brani Zolu i naturalizam, a Pasari ga napada - javlja se i verizam talijanska inaica naturalizma - poezija je slabije zastupljena od pjesnika su najznaajniji Harambai i Kranjevi Najznaajniji pisci: Kovai, J. Kozarac, Kumii, Gjalski, V. Novak i dr. MODERNA trajanje: 1892 / 1895 - 19147 - vodile su se velike polemike oko toga kako shvatiti modernu: Marjanovi je shvaa kao knj. pokret, Bogner kao knj. i umj. pokret, Prohaska kao generacijski pokret, dok ostali istraivai modernu u irem znaenju shvaaju kao razdoblje, a u uem kao modernistiki pokret - javlja se kao opreka realizmu - znaajke: originalnost, krenje konvencija, osporavanje tradicije - autori tee stvoriti novu knjievnost koja e odgovarati potrebama suvremenog ovjeka - u srediti interesa su slabi i neprilagodljivi intelektualci - fabula gubi primarnu vanost, dok je u prvom planu duevno stanje like - te teze zastupaju mladi (praka i beka grupa) i vode otre sukobe sa starima
1 2

Poetak ilirskog pokreta enoa u Glasonoi objavio lanak Naa knjievnost 3 Zabrana ilirskog imena 4 godina enoine smrti 5 spaljivanje maarske zastave 6 Mato Mo savjesti 7 Matoeva smrt

od pravaca se javljaju simbolizam, impresionizam (Vidri), ekspresionizam, egzistencijalizam Najznaajniji pisci: Mato, Vidri, Nazor, I. Kozarac, Kamov, Nehajev, Kosor, Tuci, Vojnovi i dr. MEURATNA KNJIEVNOST trajanje: 1914 - 19528 - u ovom razdoblju poinje izlaziti HML - u punom je jeku ekspresionistiko pjesnitvo (imi, Cesarec, Krlea, Andri, Donadini, Krklec) - pisci poinju javno iskazivati nezadovoljstvo stvarnim stanjem u HK, njezinom neplodnou i nemoi poslije Matoeve smrti - Donadini 1916. izdaje asopis Kokot za kojeg je karakteristian bunt borbenosti i tenja za aktualnou - u HK 30-ih i 40-ih prevladava smirivanje avangardistikih stilova te povratak realistikom konceptu knjievnosti - u prvi plan dolazi socijalna problematika, javlja se utilitarni realizam - jedan od najznaajnijih dogaaja u ovome razdoblju nesumnjivo je i sukob na knjievnoj ljevici u kojemu i ljevica i desnica napadaju Krleu - sukob je trajao od 1918. do 1952. kada Krlea dri govor na III. kongresu knjievnika Jugoslavije Najznaajniji pisci: Ujevi, Cesari, Tadijanovi, op, Begovi, Kolar, Budak i dr. DRUGA MODERNA trajanje: 1952 - 19699 - nakon raskida veza sa Staljinovim socijalizmom nastupa vrijeme oslobaanja umjetnosti od utilitarizacije i pragmatizma te zapoinje borba za slobodu izraza i za nesputan razvoj estetskih procesa - 1952. na hrv. literarnu scenu nastupa nov narataj pisaca KRUGOVAI dovode HK do preporoda s njima nastupa vrijeme estetske obnove Krugovi prestaju izlaziti 1958., nasljeuje ga Knjievnik, a jo uvijek izlazi i Republika od 1957. poinje izlaziti Umjetnost rijei, a 60-ih Forum 1961.g. pokrenut je asopis Razlog oko kojeg e se okupljati drugi poslijeratni narataj hrv. pisaca RAZLOGOVCI nastavljaju i produbljuju iskustva krugovaa okreu se pojmovnom pjesnitvu

ZATO SE DRUGA MODERNA ZOVE DRUGA MODERNA? I knjievnost moderne karakterizirana je supostojanjem razl. poetika i koncepcija, lansiranjem novih ideja i programa, brzom smjenom stilskih smjerova i njihovom sinkronijskom brojnou. Upravo se zato naziv druga moderna ini primjerenim za doba estetske obnove HK 50-ih i 60-ih. POSTMODERNIZAM trajanje: 1969 1990 - dolazi do eksplozije oblika, pluralizma i disperzije stilova, literarnih koncepata i modela - ne postoji dominantna literarna paradigma

8 9

poetak izlaenja Krugova prestanak izlaenja Razloga

tradicija se vie ne negira: ona se ukljuuje u literarnu igru, na nju se rauna, na njoj se gradi, u njoj se pronalazi novi smisao umjesto osporavanja, s tradicijom se uspostavlja dijalog te ona postaje "materijal" i inspiracija za nove umjetnike tvorbe odatle brojni citati, aluzije, parodije, pastii i intertekstualne veze 70-ih se javlja generacija hrv. fantastiara koji njeguju drutveni eskapizam i okreu se literarnoj fantastici i dalje se njeguje stvarnosna proza, dok anrovska proza cvate osnovno obiljeje postmodernistike poezije = problematiziranje jezika kao predmeta pjesme pjesnici se okupljaju oko asopisa OFF (Offovci njeguju poeziju semantikog konkretizma) i QUORUM karakteristian je povratak vezanom stihu i tradicionalnim oblicima te oivljavanje artizma primjetna je tenja prema jednostavnosti, komunikativnosti i jasnoi izriaja dolazi i do pune afirmacije enskog pisma

................................................................................................................................................................................................................

ROMANTIZAM
ANROVSKI SUSTAV ROMANTIZMA Lirika = najdominantnija knjievna vrsta - glavni oblici su budnice i davorije, a piu se i ode, gazele, epigrami, himne, balade, romance - razlika izmeu budnica i davorija je tematsko-motivske naravi, ali samo u nijansi - budnice su jednostavne pjesme, napisane s namjerom buenja nacionalne svijesti - davorije su sloenije, imaju isti cilj, a razlika je u tome to su borbenije i programatskije, naziv potjee od imena stsl.mitolokog boga rata Davora - primjeri budnica: Gajeva pjesma Horvatov sloga i zjedinjenje, poznatija po prvom stihu Jo Horvatska ni propala, napisana kajkavskim dijalektom, a postala je i ilirskom himnom Demetrijeva pjesma Prosto zrakom ptica leti, to je Pjesma Hrvata iz Grobnikog polja, napisana tokavtinom toosove pjesme Poziv u ilirsko kolo, Kip domovine leta 1831. - primjer davorije je Vukotinovieva Pjesma Horvatov poznatija po prvom stihu Nek se hruti aka mala, pisana kajkavskim dijalektom - nakon 1840. dolazi do irenja tematike - Vraz, Preradovi i Vukotinovi piu ljubavnu liriku, a piu se i religiozna te refleksivna poezija Epika Povijesni epovi: Maurani: Smrt Smail-age engia (1846) Demeter: Grobniko polje (1842) Naracija u stihu (romantini spjevovi): Luka Boti: Bijedna Mara, Pobratimstvo Mato Vodopi: Robinjica Antun Pasko Kazali: Zlatka Medo Puci: Cvijeta Drama na kajkavskom: Dragutin Rakovac: Duh Ljudevit Vukotinovi: Golub, Pervi i zadnji kip povijesne tragedije: Ivan Kukuljevi Sakcinski: Juran i Sofija ili Turci kod Siska - 1. hrv. povijesna tragedija Dimitrija Demeter: Teuta 3

 komedija: puki igrokaz: salonska drama:

Antun Nemi: Kvas bez kruha ili tko e biti veliki sudac - 1. hrv. drutvena komedija Ante Starevi: Selski prorok Freudenreich: Graniari - 1. hrv. puki igrokaz Julije Rorauer: Maja, Olynta, Sirena Ivo Vojnovi: Psyche Stjepan Mileti: Grof Palina

Proza - dolazi do procvata putopisa:

Matija Maurani: Pogled u Bosnu (1843) Stanko Vraz: Put u gornje strane (1844) Antun Nemi: Putositnice (1845) - javlja se i nova vrsta feljton: Ljudevit Vukotinovi: Zimske misli (1841) - romane piu: Antun Nemi: Udes ljudski nedovren Miroslav Kraljevi: Poeki ak 1. roman NHK (1863) - novele: Ljudevit Vukotinovi: titonoa, Serdar-paa, Bela IV. u Iliriji Sakcinski: Bugarin, Braa, Dva Slavena Dragojla Jarnevi Demeter:povijesne - Ivo i Neda, Otac i sin; suvremene Vijavica, Jedna no - knjievna kritika: Stanko Vraz STANKO VRAZ pravim imenom Jakob Frass rodom je Slovenac iz tajerske oduevio se ilirskom idejom i duhom sveslavenske uzajamnosti pa naputa slovenski jezik i poinje pisati na tokavskom to mu posebno zamjera France Preern i proglaava ga izdajicom 1840. izdaje zbirku pjesama ulabije 1. ljub. kanconijer NHK posveen je samoborskoj ljepotici Ljubici Cantily naslov oznaava slatke mirisne jabuke crvene kao rue pisane su krakovjakom to je oblik poljske esterake puke pjesme od 2 katrena s rimom abcb sastoje se od 4 dijela: u prvom prevladavaju vedre slike krajolika koje izraavaju pjesnikova raspoloenja i Ljubiinu ljepotu; u drugom se ispreplee ljubav prema eni i ljubav prema domovini; trei nastaje nakon Ljubiine udaje, prevladavaju tuni tonovi i snaan osjeaj boli; etvrti dio nastaje nakon Ljubiine smrti, a pjesnik svoju ljubav prema njoj uzdie na razinu ljubavi prema ovjeanstvu i svom narodu napisao je i zbirke pjesama: Glasi iz dubrave eravinske - zbirka je ispunjena baladama i romancama u kojima je opjevao motive preuzete iz narodnog pjesnitva i europ. romantizma Gusle i tambure - zbirka je izvorne i prijevodne lirike, a sadre i 15 satirinih pjesama pod nazivom Istina i ala Sanak i istina je ciklus od 47 soneta sastavljenih po uzoru na Petrarku i Mickiewicza, njegovi soneti pisani su narodnim epskim 10-ercem pisao je i gazele to je oblik pjesme istonjakog porijekla od 8 do 13 stihova; napisao je ciklus od 7 gazela (npr. dral putuje k toplom jugu) osim toga pisao je i satirike pjesme (npr. Nadriknjitvo) u kojima ismijava umjetniku ispraznost preporodnih pjesnika zaetnik je hrvatske kritike 1846. napisao je prvu kritiku opiran prikaz opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog 1842. s Rakovcem i Vukotinoviem pokree asopis Kolo (do 1853.)

smatrao je da treba stvoriti knjievnost po vrijednosti umjetniku, a po duhu narodnu, slavensku

SUKOB GAJ-VRAZ - Vraz, da ne nateti knjievnosti, nije se htio mijeati u politiku, a Gaju zamjera upravo podreivanje knjievnosti politici - do njihova raskida dolazi 1842. kada Vraz pokree asopis Kolo PETAR PRERADOVI 1844. u Zori dalmatinskoj objavljuje svoju prvu pjesmu na hj (prije je pisao njemake stihove pod utjecajem Byrona), budnicu Zora puca, bit e dana napisao je 2 pjesn. zbirke: Prvenci (1846) i Nove pjesme (1851) djelo Prvi ljudi je religiozno-filozofski spjev u kojem su dana temeljna pitanja vjere, odn. odnos Bog-ovjek; nije ga dovrio napisao je i dramsku poemu Kraljevi Marko te operu u 4 ina Vladimir i Kosara poeziju moemo podijeliti u 3 tematska kruga rodoljubnu, ljubavnu i refleksivnu o rodoljubne pjesme sadre standardne preporodne ideje o potrebi sloge, nacionalnog buenja i uzdizanju Slavena. S vremenom skree prema mesijanizmu, odn. viziji slavenstva kao spasitelja svijeta. U pjesmi Oda slavjanstvu slavi sveslavenstvo, u pjesmi Pozdrav domovini ljepotu svoje zemlje, a u pjesmama Rodu o jeziku i Jezik roda moga slavi ljepotu jezika. o u ljubavnim pjesmama izraava duboko proivljene osjeaje vezane uz gubitak bliskih osoba. Jedna od najljepih njegovih ljub. pjesama je Mrtva ljubav iz zbirke Prvenci pisana je desetercem, temeljni motiv je smrt voljene ene Pavice de Ponte, u pjesmi se javlja motiv pobjede nad smrti (ona nee sagnjiliti, niti se rastopiti, ve e se pretvoriti u drago kamenje i biser) o u refleksivnim pjesmama iznosi pitanja o ivotu i smislu ivotu, o ljubavi, sudbini i prolaznosti. Iskazuje doivljaj ivota kao nunog zla u kojem ne postoji nita do neposredne prolaznosti. Jedna od najljepih refl. pjesmama je Ljudsko srce iz zbirke Nove pjesme to je sonet, a govori o nezasitnosti ljudske enje, kratkotrajnosti ivota i prolaznosti zemaljskih strasti Peradovi sam svoju poeziju dijeli na rodoljupke, ljubovke i razline pjesme pie u razliitim pjesn. oblicima: romance, balade, ode, poeme, soneti na njemaki je preveo 1. pjevanje Osmana napisao je i ciklus ljub. pjesama na njem. jeziku: Lina-Lieder time je zasluan za udomaivanje popularne njem. popijevke LIED odn. stvaranje urbane ljub. pjesme prikladne za uglazbljivanje

EPOVI 19. STOLJEA Dimitrija Demeter: Grobniko polje Ivan Maurani: Smrt Smail-age engia Grobniko polje djelo nije klasini povijesni ep, ve bajronovska poema tiskana je 1842. godine u Kolu opjevava legendu o pobjedi Hrvata nad Mongolima na Grobniku 1242.g. pisan je kombinacijom 12-eraca, 10-eraca i 8-eraca sastoji se od 13 pjevanja + zavrno Zaslovje + Izjanjenja (fusnote u kojima daje dodatna objanjenja) sadri i podnaslov: Iz dnevnika Dra Demetra djelo je anrovski hibrid mijeaju se epika, lirika (budnica Pjesma Hrvata) i drama (dramski dijalozi) uz Byrona ga povezuje to to nema klasine epske naracije, pripovjeda je subjektivni, a ne epski distancirani i prevladavju lirske i subjektivne asocijacije na dogaaj 5

likovi su: ugarski kralj Bela IV., hrv. knez Drago, Batu-kan pravnik Dingiskana, prikazana je njegova okrutnost, Krdali desna ruka Batu-kana u prvom pjevanju imamo opis talijanskog krajolika, spominje se Petrarca, Rafael. Kontrastira se talijanski krajolik, arkadija i Grobniko polje, pusti kamenjar u 11. pjevanju nalazi se Pjesma Hrvata koja se pjeva prije juria na Mongole, usmjerena je protiv neravnopravnosti naroda, a govori prije svega o slobodi, pisana je osmercima u djelu nema opisa same bitke ni opisa junaka na kraju spjeva vjernost Hrvata spasila je ugarsku krunu Smrt Smail-age engia romantiarski spjev (Brei) napisan je 1845. u Karlovcu, a tiskan 1846. u almanahu Iskra pod naslovom Smert engi age sastoji se od 5 pjevanja: Agovanje, Nonik, eta, Hara i Kob opisuje suvremeni dogaaj pogibiju Ismail-age od ruku ogorenih Crnogoraca koja se zbila 1840. g. u dinaminim prikazima akcije koristi 8-erac, u smirenijem pripovijedanju 10-erac uzore nalazi u antikoj tradiciji (Homeru i Vergiliju), u SHK (Gunduliu), u narodnoj pjesmi i u modernoj europskoj poeziji (Byronu) pripovjeda je u 3. licu, na strani je dobra, dok je perspektiva pripovijedanja subjektivna elementi romantizma su: fragmentarnost (spjev je sastavljen od niza slika), naglaena lirinost, sudjelovanje prirode u radnji elementi klasicizma su: mnotvo figura i tropa (anafora, epifora, anadiploza), unutranja ravnotea, dakle simetrija i harmonija elementi dubrovake barokne tradicije su: motiv oholosti i prolaznosti, stih (osmerac), sukob dobra i zla i temeljne kranske vrijednosti elementi narodne pjesme su: stih (narodni deseterac), epiteti poput arko sunce, brzi konji, bijele ptice, gusle (kada Bauk svirajui gusle pjeva pjesmu o Rizvan-agi) snaga i veliina spjeva je u tome to neznatni dogaaj na Balkanu prerasta i ideju nacionalnog osloboenja i pretvara je u sukob kranstva i islama, svjetla i tame, s vjerom u mogunost unitenja zla uope

NARACIJA U STIHU 19. STOLJEA Luka Boti: Bijedna Mara, Pobratimstvo Mato Vodopi: Robinjica Antun Pasko Kazali: Zlatka Medo Puci: Cvijeta jo se nazivaju romantinim spjevovima nastaju izmeu 60-ih i 70-ih god 19.st. u njima se pripovijeda o privatnim sudbinama junaka i junakinja, najee o ljub. dogaajima i preprekama koje stoje na putu srei dvoje mladih zapreke mladima najee su razlike u vjeri i nacionalnosti ti spjevovi prosvjeduju protiv vjerske netolerancije i nacionalne nejednakosti nastaju u vrijeme represivne politike bekog dvora neposredno nakon Bachova apsolutizma pisani su desetercem, fabula je pregledna, kompozicija linearna, koriste puke motive, stil i formu

Bijedna Mara - sastoji se od 6 pjevanja, pisan desetercem - pria o nesretnoj ljubavi kranke Mare i muslimana Adela (otac je alje u samostan gdje ona boluje i umire, Adel aluje godinu dana i na nagovor majke eni se Melkom) - novo u HK je zalaganje za individualno

djelo afirmira prava pojedinca da se usprotivi vrijednostima zajednice ako to njegova individualnost trai Povijesna tragedija

DRAMA 19. STOLJEA * Ivan Kukuljevi Sakcinski: Juran i Sofija ili Turci kod Siska * Dimitrija Demeter: Teuta * Mirko Bogovi: Matija Gubec, kralj seljaki * Franjo Markovi: Karlo Draki Juran i Sofija - 1. hrv. pov. tragedija - govori o sisakoj pobjedi 1593. g. - to je i prvo tokavsko djelo tokavsko narjeje od tada postaje scenskim standardom nacionalnoga glumita - 1839. g. prikazana je amaterski u Sisku - 1840. profesionalno je izvedena u Zgb. u Stankovievu kazalitu na Markovu trgu - sastoji se od 3 ina, pisana je prozom, osim nekoliko fragmenata pisanih osmercima - postavlja se pitanje originalnosti jer djelo asocira na jednu njem. dramu iji je tekst izgubljen - Sakcinski je odabrao temu o hrv. prolosti kako bi probudio patriotizam - junaci drame postaju ilirski junaci, a u 5. prizoru 2. ina pojavljuje se mudri starac koji pjeva kao ilirski propagator Sakcinski je napisao jo drama: Stjepko ubi Poraz Mongolah Teuta - to je tragedija u 5 inova pisana epskim desetercem - objavljena je 1844. u drugom dijelu Dramatikih pokuenja - smatrana je programatskom dramom cijeloga pokreta, ali je na scenu dola prekasno (tek 1864.) kad joj je aktualnost ve prola - izraava ilirske politike nazore o potrebi jedinstva naroda slavenskoga juga - drama predstavlja vrhunac hrv. romantiarske drame, iako je klasicistiko obiljeje jo uvijek naglaeno (Dimitrova razapetost izmeu ljubavi i dunosti Teuta je obeala udati se za njega samo ako on stekne krunu ravnu njezinoj) - ovo djelo govori o odnosu pojedinac/narod i upuuje na vanost sloge

1895. Stjepan Mileti za HNK raspisao je natjeaj za izvornu dramu i 1. mjesto osvojio je: Ivo Vojnovi: Ekvinocijo u najuoj konkurenciji ostao je A.T. Pavii dramom Simeon Veliki Vojnovi je pisao i pov. tragedije: Smrt majke Jugovia Lazarovo vaskrsenje Allons enfants Komedija * Antun Nemi: Kvas bez kruha ili tko e biti veliki sudac * August enoa: Ljubica komedija zablude * Josip Kozarac: Turci u Karlovcu, Tartufov unuk komedija karaktera * J. E. Tomi: Novi red politika komedija, Gospodin tutor * Marijan Derenin: Tri braka, Primadona, Ladanjska opozicija politika dramska satira 7

Kvas bez kruha ili tko e biti veliki sudac - u podnaslovu Vesela igra u etiri ina - prva hrv. drutvena komedija i 1. autentina komedija nastala nakon prihvaanja tokavskog dijalekta za slubeni knji. jezik - to je tipina komedija zablude u 4 ina, pisana prozom - nastala je 1846, tiskana je 1854. u Nevenu, a 1855. je prikazana - prikazuje graanski i politiki ivot Hrvata u Krievcima - aktualizira se politika borba za vrijeme izbora (narodnjaci i maaroni) - maaroni su negativno prikazani, dok su narodnjaci malo idealizirani - motiv za pisanje ove drame bilo je biranje upanijskih asnika upanijska mjesta pomagala su sitnim plemiima da malo zarade - restauracija je odrana 1846. u Krievcima te je i sam Nemi nastupao kao kandidat - imena junaka simboliziraju i njihove karakteroloke osobine: npr. sudac Starotinovi, advokat Vrtoglav, vlastelin Srdeni, plemii Slatkovi, Bezobrazi - odmah je jasno da je rije o satiri na stvarnu restauraciju, o scenskoj groteski u kojoj se prvi put u naoj zemlji pojavljuju ne samo politiki nego i socijalni problemi Hrv. onoga vremena Ljubica - 3 ina, pisana prozom - 1866. objavljena, 1868. prikazana i doivjela potpuni neuspjeh - nedostaci drame su: kazalina neuvjerljivost, pribjegavanje banalnim scenskim rjeenjima te uporaba rekvizitorija zastarjele romantiarske kole - to je komedija iz zgb. drutvenog ivota - komedijski uinci temeljeni su na zabludi i neznanju (2 ene istoga imena) - predstavlja 1. pokuaj da se na sceni prikae suvremeni zgb. ivot s nizom realistinih portreta - time enoa najavljuje novo razdoblje realizam Puki igrokaz * Ante Starevi: Selski prorok pojavio se 1852, no nije utjecao na razvoj anra * Freudenreich: Graniari * J. E. Tomi: Barun Franjo Trenk, Pastorak termin igrokaz dolazi iz austro-njemakog podneblja (das Spiel - igra) to je posebna dramska vrsta koja kroz igru prikazuje politika, socioloka i kulturoloka obiljeja pridjev puki pojavio se odmah uz oznaku kazaline vrste zbog stvaranja zajednitva izmeu pozornice i gledatelja tematika je povezana sa sredinom iz koje nie koristi se bogatstvo narodnog govora, a najbitnija znaajka je ples, glazba i pjesma

Graniari ili sbor na Ilijevu - prvi pravi puki igrokaz u Hrvata (nakon Starevieva Selskog proroka) - objavljen je i izveden 1857.g., a posveen Josipu Jelaiu - to je prvo tokavsko dramsko djelo s autorovom oznakom da se radi o igrokazu - nosi podnaslov izvorni narodni igrokaz s pjevanjem i plesom u 3 ina - izvodio se do 1940. zahvaljujui improvizaciji koja se odnosila na aktualne prilike - karakteristini elementi su ve spomenuta improvizacija, aktualnost teksta, mogunost izmjene nekih dijelova prema potrebi polit. trenutaka, pjesma, ples, gluma, glazba - Graniari su tematski vezani uz seosku sredinu, ispunjeni su narodnim humorom

tim je djelom prvi put na nau pozornicu nakon Dria i Brezovakog doveden izvorni narodni govor u drami nailazimo na: sentimentalne situacije (Andrijin rastanak od keri i ene u zatvoru) u liku Save usredotoeni su negativni osjeaji poput zavisti i osvetoljubivosti govori i dijalozi protagonista su efektni, strastveni, njima se otkriva proivljavanje i samoocjenjivanje osoba snano su istaknute moralizatorske sentencije prevladava naelo kontrasta: Andrija i Sarni (razl. stupnjevi socijalne ljestvice) zloinac i rtva (razl. moralni nivo) Savo (od zloinca postaje pokornik) Andrija (ivot mu prelazi iz sree u nesreu i obratno) radnja se odvija oko Andrije Miljevia koji je nepravedno optuen za ubojstvo, a pravi ubojica Savo ui je pobjegao. Svi stoje na Andrijinoj strani (ena Maca, krmar Grga, seljani) i mole suca Augusta Sarnia da ga oslobodi. August zbog dunosti ne smije to napraviti, ali ipak popusti nakon molbi ene Franje, keri Priske i sobarice Karoline. Andrija je puten ali izgubljenog razuma. Savo je vraa, moli Andriju za oprost i predaje se andarima. Andriji se vraa zdrav razum i sve zavrava pjevanjem Salonska (kozmopolitska) drama

* Julije Rorauer: Maja, Olynta, Sirena * Ivo Vojnovi: Psyche * Stjepan Mileti: Grof Palina + Begovi: Bez treeg i Krlea: Gospoda Glembajevi Rorauer - zaetnik salonske drame u HK - pokreta radnje tih drama je novac ili preljub - opisuje aristokraciju koja se kree u ambijentima salonskoga ivota - osnovni motivi su preljubi, skandali, mrnja, neobuzdane strasti, a fatalne ene imaju presudnu ulogu Psyche - 1889., pisana prozom - radnja je smjetena u Be, u beke pomodne salone - razlika od ostalih vrsti drama je u tome to salonska drama trai novi tip govora govor likova postaje indikator emocionalnih stanja, a ne nosioc ideje PROGRAMATSKI TEKSTOVI HNP-a Maksimilijan Vrhovac: Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije - tekst objavljuje 1813. - to je poziv upuen sveenstvu na sakupljanje hrv. usmenog knjievnog blaga - pisan je latinskim jezikom Antun Mihanovi: Re domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku - brouru izdaje 1815. u Beu na kajkavskom - eli da hj dobije u ivotu Hrvatske ono mjesto koje drugi jezici imaju u ivotu svojih naroda - jezik je izraz karaktera naroda, narodnim se jezikom najbolje moe izraziti ono to se eli Ivan Derkos: Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju - brouru objavljuje 1832. g u Zagrebu na latinskom

djelo je potaknuto potrebom buenja nacionalne svijesti o povijesnom pravu Hrvata na svoj jezik i dravu najbolji znak domoljublja jest njegovanje materinskog jezika zagovara jedinstveni, tj. zajedniki jezik za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju

Janko Drakovi: Disertacija ili razgovor, darovan gospodi poklisarom - brouru je anonimno tiskao 1832. g u Karlovcu na tokavskom - to je najpotpuniji programatski tekst hnp-a i prvi politiki spis u Hrvata pisan narodnim jezikom - namijenjen je hrv. zastupnicima koji su na ugarskom saboru u Bratislavi trebali braniti hrv. municipalna prava - izlae politike, gospodarske i kulturne ciljeve hrv. naroda i zalae se za ravnopravnost hrv. jezika s ostalim jezicima monarhije, za razvitak industrije i trgovine, za humanije odnose plemia prema kmetu, itd. Dragutin Rakovac: Mali katekizam za velike ljude - objavljuje ga 1842.g. - pisan je u obliku katekizma tehnikom pitanje-odgovor - brani dostojanstvo hrv. jezika i pravo Hrvata na samosvojnost i obranu nacionalnog identiteta - objanjava dva osnovna pitanja: 1. kako stvoriti knjievnost koja ima autonomno znaenje, a ne koja slui samo kao politiko sredstvo; 2. pokuava objasniti kako Hrv. ima svoja minicipalna prava nasuprot suprotnim tvrdnjama Maara Ljudevit Vukotinovi: Ilirizam i kroatizam - objavljuje ga 1842. g u Kolu - jasno razdvaja ta dva pojma - ilirizam je poezija, a kroatizam politika - ilirizma nema u politikom smislu, ve postoji samo u literarnom smislu - kroatizam kod nas nije u jeziku, nego u srcu i u naim haljinicama jar ako budemo tuu haljinu nosili nitko nas nee poznati - njemu je vaan ilirizam, a komu to smeta, kae, neka se ide s njim boriti RAZVOJ NOVELE 1. ROMANTIZAM - novela je u HK ula 30-ih godina 19. st. - prve novele bile su tematski usmjerene uglavnom na grau iz nacionalne prolosti (borbe protiv Turaka, Mongola...) - zaetnik novele je Ljudevit Vukotinovi - novele su jo pisali Demeter, Sakcinski i Jarnevi 2. 50-te GODINE 19. ST (VRIJEME BACHOVA APSOLUTIZMA) - procvat doivljava hajduko-turska novelistika i pseudopovijesna novelistika Mirko Bogovi: Hajduk Gojko Luka Boti: Dilber Hasan Janko Tombor, Ivan Trnski, Ilija Okrugi - te novele iznose izvorne dogaaje iz hrv. prolosti, s primjerima junatva, a svrha im je uzdizanje narodnog ponosa i sauvanje vjere u budunost - na kraju uvijek donose pouku ili poantu - postoje 4 funkcionalna tipa likova: a) dobra i plemenita kranka krasi je nestvarna ljepota, potenje, ednost, religioznost i patriotizam b) hrsbri vitez ili hajduk koji se bori za pravdu i za svoju dragu 10

c) Turin ili poturica silnik i tiranin koji nemilosrdno mui raju, prikazana je njegova oholost i okrutnost d) likovi pobratima krasi ih vjernost, otroumnost i odanost gl. junaku TEME H-T NOVELISTIKE 1. 2. 3. 4. ljubav izmeu djevojke i mladia razliitih vjera pria o hajduku koji se zbog nepravde odmee u umu tursko nasilje i narodni otpor djevojka izmeu 2 mladia koji se bore za njezinu naklonost

- istovremeno javlju se i prvi pokuaji usmjeravanja novele prema realistikom fabuliranju Janko Jurkovi: Pavao uturi, Timotija Patkov A. V. Tkalevi: Zagrebkinja, Nadala Bakarka Vilim Korajac: ijaci - u tim novelama posveuje se panja analizi karaktera te tematiziranju socijalnih i etikih problema - Jurkovi se zauzima za realistiku knjievnost i psiholoku motivaciju karaktera, a pseudopovijesne novele svoga razdoblja naziva otrovom ubaenim u na narod - enoa se zalae za angairanu i tendencioznu knjievnost, te porazno ocjenjuje tadanju novelistiku 3. KRAJ 60-ih I POETAK 70-ih - novele postupno zaokreu prema realizmu Ivan Perkovac: Stankovaka uiteljica enoa: Prijan Lovro, Kanarineva ljubovca, Karanfil s pjesnikova groba - piu se i fantastine novele Rikard Jorgovani: Stella Raiva 4. REALIZAM * Kovai, Kumii, Gjalski, Kozarac, V. Novak ... - piu pod utjecajem enoe te franc. i rus. pripovjedaa 19. st. - njihove novele karakterizira naglaen interes za svakodnevicu, otklon od sladunjavih idealizacija, vrsta povezanost s konkretnom sredinom i njezinim problemima 5. MODERNA * Leskovar, Mato, imunovi, Kamov - novela se modernizira, obogauje novim pripovjednim tehnikama - uoljiv je zaokret prema svijetu pojedinca, intimnoj analizi - prikazuje najsuptilnije emocije i psiholoka stanja 6. KRUGOVAI * S. Novak, oljan, Slamnig - grad je poprite radnje - bijeg od velikih tema - fokusiranje na likove marginalaca i osamljenika - kolokvijalna fraza, upotreba argona - sklonost naraciji u 1. licu 7. FANTASTIARI * Pavlii, Tribuson, ui, Jelai Buimski, Barbieri - piu pod utjecajem Borhesa, Kafke, Calvina - novela je medij za izraavanje autorovih stvaralakih intencija - tematiziraju iracionalno i bizarno - svraaju pozornost na tekst, znakovitost i jezik 8. QUORUMAI (80-te) - tendencija skraivanja novele kratka pria (short-story) ili kratka kratka pria (short short story) - ameriki uzor 11

- upotreba argona, ironijska vizura, urbano iskustvo, poigravanje jezikom, koketiranje s diskursima dr. umjetnosti i medija RAZVOJ POVIJESNOG ROMANA povijesni roman je prva kanonizirana prozna forma u HK prvi hrv. povijesni roman je Severila Ivana Krstitelja Tkalevia iz 1866.g.

1. AUGUST ENOA Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes, Kletva - u HK uvodi novu koncepciju povijesnog romana - povijest je za njega magistra vitae (uiteljica ivota), ona je sredstvo nacionalnog odgoja i kola rodoljublja - ugledao se na pov. roman walterskotovskog tipa (W. Scott Ivanhoe) - bit tog modela je vjerna rekonstrukcija pov. zbivanja nastala kao rezultat istraivanja autentinih dokumenata i povijesnih izvora - povijest vie nema pomonu funkciju, ona postaje akter romanesknog svijeta i bitan imbenik naracije - poticaj enoi uvijek je neki stvarni pov. dogaaj oko kojeg plete mreu fikcionalnih zbivanja te tako dolazi do meuproimanja fikcionalnog i historijskog - glavni akteri u prosjeku su fiktivni likovi i prosjeni - jai akcent stavlja na radnju, a ne na likove - to su romani akcije s karakteristinim dogaajima: spletke, ljub. sastanci, dvoboji, osvete, izdaje - fabula je dinamina, a likovi su prikazani crno-bijelom tehnikom 2. JOSIP EUGEN TOMI Zmaj od Bosne, Kapitanova ki, Emin-agina ljuba, Za kralja-za dom - nastaju kao produkt elje da se podigne nacionalna svijest Muslimana i usmjeri u hrv. pravcu - tipoloki gledano to su ljubavni avanturistiki romani smjeteni u odreeni povijesni kontekst - najblii enoi je roman Za kralja-za dom isto je povijesno vrijeme i pov. likovi kao u Diogenesu 3. KSAVER ANDOR GJALSKI Osvit, Za materinsku rije, Dolazak Hrvata - vidljiv je otklon od enoina modela: naglasak je na slikanju atmosfere epohe, nema likova intriganata ni fatalnih ena, nema fantastinih motiva, senzacionalizma i fabularne spektakularnosti 4. EUGEN KUMII Urota zrinsko-frankopanska, Kraljica Lepa - sve je podreeno ideji nacionalnog - ne zanimaju ga obini ljudi, nego svijet visokoga plemstva, velikani nacionalne povijesti koje hiperbolizira i idealizira - razlika Kumiievih i enoinih pov. romana: dok W. Scott i enoa inzistiraju na takvim pov. temama u kojima mogu u potpunosti iznositi ljudske drame, osobna kolebanja pov. junaka, za Kumiia je vaan pov. dogaaj, a junaci nuno poprimaju romantiarske, preuveliane osobine, mitoloke karakteristike te postaju personifikacija nacionalne ideje 5. PRIJELAZ 19. U 20. ST. Higin Dragoi: Crna kraljica Marija J. Zagorka: Grika vjetica - javljaju se prvi znaci raslojavanja pov. romana - cilj je zabaviti itatelja - u sreditu je napeta pria, dolazi do dinamiziranja radnje 12

6. 20. st. NEHAJEV: VUCI - potpuni otklon od enoina modela - fokusira se samo jedan lik (Frankopan) - sve je u funkciji osvjetljavanja njegova karaktera i njegovih ivotnih nazora - fabula je liena pretjerane dinamike i senzacionalnosti - u prvi plan dolazi psiholoka analiza slikanje unutarnjih proivljavanja i reakcija gl. lika NOVOPOVIJESNI ROMAN Ivan Aralica: Psi u trgovitu, Graditelj svratita, Put bez sna, Due robova Nedjeljko Fabrio: Vjebanje ivota, Berenikina kosa Fea ehovi: Gorak okus due (ps. Raul Mitrovich) sve do Nehajeva odnos prema povijesti bio je afirmativan novopovijesni roman povijest doivljava kao prostor stradanja, zla i opomene iz uiteljice ivota, povijest postaje muiteljicom ivota Aralica stvara to autentinije povijesne slike, inzistira na dokumentima njegova namjera je da iz povijesnih procesa izvue univerzalne poruke za Fabria ovjek je potroni materijal historije, on je marioneta kojom upravljaju mehanizmi vlasti, ideologije i politike ehovi smatra da u povijesti vladaju sirove strasti, mrnja i krv junaci su tzv. slabi likovi, rtve i objekti pov. zbivanja, a ako se i pojave pov. junaci, oni su prikazani bez idealiziranja, kao obini ljudi s vrlinama i manama interes se premjeta na male ivotne prie, na sudbine skromnih pojedinaca, a nastoji se pokazati kako pov. dogaaji osvajaju njihovu privatnu sferu i ugroavaju im egzistenciju PUTOPIS Matija Maurani: Pogled u Bosnu (1843) Stanko Vraz: Put u gornje strane (1844) Antun Nemi: Putositnice (1845) - Maurani svoj putopis nije napisao iz literarnih razloga, ve se radi o polit. izvjetaju koji je sastavio na nagovor i uz pomo brae Ivana i Antuna - Matija je s lanim dokumentima 1839. otiao u Bosnu preko Slavonije i Srbije da izvidi prilike te da procijeni izglede za oslobaanje te ilirske krajine - ostao je tamo oko godinu dana - Nemi ne putuje samo da itatelja upozna s etnografijom i geografijom, ve svoje putovanje opravdava upoznavanjem novih ljudi, traganjem za smislom pejsaa - zato esto poinje beletrizirati pa njegov putopis postaje imaginativna proza - Putositnice svrstavamo u subjektivni putopis vaniji je pripovjedaki ton, nego ono o emu se pria reformator hrv. putopisa je A.G. Mato FELJTON - zaetnik feljtona je Ljudevit Vukotinovi djelom Zimske misli, no onaj koji udara temelje modernom feljtonu je enoa s Prakim listovima - enoa je napisao i Zagrebulje u kojima komentira aktualne negativne pojave u zgb. svakodnevici poput odnaroenosti, konformizma i licemjerja - njegovi su feljtoni imali veliki odjek u javnosti, javili su se i brojni oponaatelji poput Jorgovania i Kovaia, no pravi enoin nasljednik bit e tek Mato svojim djelima Ogledi, Vidici i putovi... 13

- nakon Matoa feljtone piu i Ujevi, Parun, oljan, Pavlii i dr. 1. ESEJ Vukotinovi: Tri stvari knjievstva a) ukus: definira ga kao svojstvo duha da prepoznajemo dobro od loeg b) knjievna sloga: nije isto to i polit. sloga knj. ivot je broba u kojoj se ne smije suzbijati sloboda miljenja i stvaranja c) kritika: trai od nje da bude prijateljska, a nikad zlobna ili podrugljiva
.............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

PROTOREALIZAM
VRSTE U PROTOREALIZMU Poezija: Ivan Trnski - zbirkom Krijesnice suprotstavlja se germanizaciji; te pjesme nastojale su aktivirati ene u borbi za narodna prava; kasnije pie prigodne pjesme s patriotskim motivima i epske pjesme Rikard Jorgovani Proza: novele: - pisao je ljub. poeziju; 1. izrazito subjektivni lirski pjesnik; njegova poezija u sebi nosi neki skriven osjeaj ivota i pretenziju za postizanjem to veeg umj. savrenstva; napisao je balade i romance: Mladiev san i Vodeni ljiljan

Adolfo Veber Tkalevi: Zagrepkinja, Nadala Bakarka Mirko Bogovi: ilo za ognjilo, Hajduk Gojko Janko Jurkovi: Pavao uturi, Timotija Patkov Ivan Perkovac: Stankovaka uiteljica Rikard Jorgovani: Stella Raiva, Ljubav na odru A. enoa Jorgovani: Mlinarska djeca Mate Vodopi: Tuna Jele enoa

romani:

Drama: enoa: Ljubica Franjo Markovi: Karlo Draki Josip Freudenreich: Graniari JANKO JURKOVI: Pavao uturi - tom novelom u HK ulazi lik poluobrazovanog poluintelekta u tmurnoj atmosferi zabaenog i zaostalog sela - Pavao ima visoko miljenje o sebi i svojim sposobnostima, daleko precjenjujui svoje mogunosti - upoznajemo ga nakon 20 godina kada prijatelju Lovri pria o svom ivotu: svoje ivotne poraze tumai zlim udesom, a ne svojom pretjeranom samouvjerenou i nedovoljnom pripremljenou - Pavao je lik u kojem se uspostavlja ravnotea kominog u traginom (na mahove nas nasmijava, ali ve drugi trenutak prisiljava da ga iskreno poalimo) - u reenici nema patetine poetinosti, stil nije kien, reenica je jasna, precizna i sadrajna IVAN PERKOVAC: Stankovaka uiteljica - novela govori o mladoj uiteljici Marti Boi koja dolazi u Stankovac, ali malograanska sredina ne prima je s oduevljenjem - pie pisma svojoj prijateljici Klari i jada joj se na malograantinu i neimatinu - zbliuje se s tajanstvenim kapetanom Granoem koji je u Stankovac doao razoaran u ljude (u ratu je izgubio ruku, a zarunica ga je ostavila) 14

uskoro se i zarue Granoa nudi da e financirati izgradnju djevojake kole Marta, rijeivi se usamljenosti, prekida dopisivanje s Klarom i zove je u posjet novela je pisana epistolarnom formom: pisma Marte zapravo su imaginarni dijalozi s udaljenim sugovornicima junaci su drutveno neupadljivi, ali ipak proeti historijskom svakodnevicom u starom vojniku Granoi autor stapa osobine ovjeka sklona akciji i kontemplaciji, ovjeka koji ne troi rijei uzalud i on je prototip socijalista-utopista 70-ih godina fabula je linearna prostor sela zanima Perkovca prvenstveno jer su tamo uoljivije drutvene promjene o kojima je elio govoriti

RAZLIKA STANKOV. UITELJICE I BRANKE - enoa ponovno prikazuje isti lik, istu temu, ali s jednom razlikom Branka je svojim idealima privukla grofa Belizara, a Marta vojnika Granou - ta se razlika tumaila kao enoin koran natrag u odnosu na Perkovca - s druge strane enoa je korak naprijed pokazuje potrebu da svi stalei prionu na koristan rad za svoj narod RIKARD JORGOVANI: Stella Raiva - uokvirena novela - pria o patnji istoimene djevojke za izgubljenim mladiem - javlja se motiv nekrofilije - ljubav prema pokojniku - Stella Raiva je ivjela obinim ivotom zaljubljena u Emerica. uvi vijest o njegovoj iznenadnoj smrti, ona mu u svojoj tuzi odrubljuje glavu, pere je i njegovu lubanju uva kao svetu stvar - u noveli imamo elemente egzotinosti (Indija), bizarnosti (Emerikova lubanja), fantastike (u pono se javlja njegov duh) AUGUST ENOA NOVELE Prijan Lovro, Kanarineva ljubovca, Karanfil s pjesnikova groba, Turopoljski top, Blijedi mjesec, Mladi gospodin, Barun Ivica - iako u novelama koristi romantine elemente u gradnji fabule, one sadre i karakteristike realistikog pripovijedanja poput naglaene socijalne funkcije, podrobnog opisivanja zbilje, analitikog pogleda na ljude, stvari i dogaaje, preciznosti u detaljima i opisa aktualnih pojava - ujedno je stvorio i prve estetski relevantne novelistike tekstove u HK - uvodi socijalnu tematiku i novu temu: tragina sudbina intelektualca seoskog porijekla - iznosio je svoje ivotne dojmove, nastojao je da se u njegovoj noveli uvijek osjea dodir s istinskim ivotom - njegovi su likovi malograani, trgovci, pisari, seljaci, advokati, sveenici - ulazio je u sve drutvene krugove, u psihe neuglednih i zanemarenih ljudi - prikazao je propadanje feudalaca i plemstva, poetke kapitalizma i jaanje graanstva Prijan Lovro - mladi iznimnih sposobnosti seljakog porijekla koji se svojim radom i sposobnostima eli probiti u inteligenciju - pripovjeda ga upoznaje u Pragu - trebao je biti sveenik, ali su mu misli zaokupljali Rousseau, Goethe, Byron, Petrarca - on je junak romantinog senzibiliteta, zaljubljenik u prirodu - ali, sputan je socijalnim statusom - na kraju doivljava slom svojih nada i preree si grkljan Karanfil s pjesnikova groba - uokvirena rodoljubno-ljubavna novela pisana u 1.l.jd. 15

- ispriana je retrospektivno pripovjeda se sjea svojih mladenakih dana vidjevi malu knjiicu s Preernovim pjesmama i u njima suhi karanfil koji mu je dala djevojka Nea (on i prijatelj Albert su je upoznali u Kranju, opinila ih je Preerenovim stihovima i odvela ih na njegov grob gdje im je dala svakom po jedan karanfil, nakon kratkog vremena teko se razbolila i umrla) Kanarineva ljubovca - uokvirena pripovijest pisana u 1.l.jd. - govori o propasti stare plemike obitelji - Amalija, runa starica, pria pripovjedau svoju nesretnu ivotnu priu - jedino bie koje ju je u ivotu volilo bio je kanarinac POVIJESNI ROMANI Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes, Kletva Diogenes - roman prati pov. dogaaje oko 1750.g. - govori o polit. igrama i spletkama, borbi za vlast, karijerizmu i polit. podmetanjima - u uvodu enoa govori da je koristio Krelieve Annuae, povijest Marije Terezije te druge dokumente - slika koju prikazuje vjerna je i istinita posebno polit. situacija, poloaj stranaka, spor sveenstva i plemstva - hrvatski diogenes je Antun Jankovi povijesna osoba, hrv. velika - trai lampom Hrvate koji bi mogli zaboraviti na svoju korist i gledati na korist svoje domovine - budui da ih nije naao, zavukao se u svoju bavu i otuda promatra svijet - njegov tienik, mladi Belizar Paki, uzor je morala, prekrasan junak i idealno zamiljeni nositelj hrv. budunosti - pov. osoba je i barun Klefeld prefrigani spletkar, austrijski asnik i jedan od protagonista germanizatorske politike, a ocrtan je kao karikatura - spletkarica je i Terezija Baan takoer pov. osoba, proraunata, licemjerna, magnetske ljepote i nagovijeta tip fatalne ene ROMANI S GRAOM IZ SUVREMENOG IVOTA Prosjak Luka, Vladimir, Branka tematizira konkretne socijalne, politike i etike probleme svojega vremena u Prosjaku Luki tematizira gospodarske i moralne odnose izmeu sela i grada, u Vladimiru moralno i materijalno propadanje plemstva, a u Branki tragedije i zanose naih uiteljica u prosvjeivanju sela inzistira na psiholokoj i socijalnoj motivaciji primjeuje se naglaena drutvena kritika i analitinost, interes za klasne odnose i za aktualna politika kretanja

Povjestice - su historike balade, tj. stihovane pripovijetke u kojima enoa opjevava ili povijesne teme (Propast Venecije, Smrt Petra Svaia, ljivari, Anka Neretvanka) ili teme preuzete iz puke predaje (Kameni svatovi, Kugina kua, Postolar i vrag) - imaju vrstu fabulu, preglednu kompoziciju te suzdranu emocionalnost (kako u profiliranju likova tako i u pripovjedakim komentarima) - pripovjeda je distancirani - pisane su razliitim metrom, ali uglavnom osmercima (Postolar i vrag) i desetercima (Kugina kua) s obvezatnom rimom - cilj im je bio zabaviti, pouiti i potaknuti nacionalnu svijest - stoga uvijek sadre aktualnu notu i jasnu idejnu poruku 16

O hrvatskom kazalitu - daje analizu stanja u naem glumitu i program njegovog budueg razvitka - antigermanski raspoloen, enoa trai radikalan zaokret prema klasinoj i suvremenoj francuskoj, talijanskoj i slavenskoj te izvornoj hrvatskoj dramskoj knjievnosti Naa knjievnost (1865, Glasonoa) - porazno ocjenjuje tadanju novelistiku i postojee knjievno mrtvilo - zalae se za angairanu i tendencioznu knjievnost te za prikazivanje prolosti u svim segmentima i to prvenstveno preko romana OSTALA DJELA: komedija u 3 ina: Ljubica lirske pjesme: Na Ozlju gradu, Hrvatska pjesma, Budi svoj, feljtoni: Praki listovi - nakon Vukotinovia udara temelje modernom feljtonu i pretvara ga u literarni anr Zagrebulje komentira aktualne negativne pojave u zgb. svakodnevici kao to su odnaroenost, licemjerje, konformizam
...............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

REALIZAM
EUGEN KUMII Djela: drame Sestre, Obiteljska tajna, Poslovi, Petar Zrinski romani Zaueni svatovi, Gospoa Sabina, Saveznici, Olga i Lina (prvi njegov pokuaj naturalistikog romana) pov. romani Kraljica Lepa, Urota zrinsko-frankopanska Gospoa Sabina - najbolji Kumiiev roman, 1883. - njime Kumii rui enoinsku sliku patrijarhalne obitelji i zdravog drutva - to je roman o karakteru i moralnom profilu zgb. drutva - poprite radnje je graanski salon koji predstavlja ogledalo ivota viih slojeva zgb. drutva - pokreta radnje je pohlepa za novcem, u romanu se sve vrti oko novca - novac je jedini cilj i ideal aktera, a pohlepa za novcem brie svaku moralnu ogradu - Kumii je prvi hrv. romanopisac koji je uoio pokretaku snagu novca u drutvu i njegovo razorno djelovanje - likovi su egoistini, licemjerni snobovi i gotovo da i nema pozitivnog lika u romanu (osim nekih sporednih poput udove Jele ili Rue, Zorkine prijateljice) - ovim romanom Kumii je prikazao grad kao leglo poroka i lai te dao tru kritiku zgb. drutva - glavni lik je Sabina pl. Lozarova ona je snob, licemjer i olienje mana - svojom pojavom i raskonim ivotom uvijek nastoji zasjeniti druge - okuplja visoko zgb. drutvo, prireuje zabave, a zbog novca i elje za ivotom na visokoj nozi gura mua u pronevjeru - svoju ker Zorku (koja je preslika svoje mame) eli udati, ali neprestano mijenja potencijalne zarunike elei je udati to bogatije - njezin suprug Ivan je vii inovnik, ali i slabi te bespomona igraka u eninim rukama Olga i Lina - 1881. - roman je pisan pod utjecajem Zoline Nane - izazvao je polemike oko uvoenja naturalizma u HK i polarizirao hrv. javnost - po strukturi to je trivijalni ljubavni roman - naturalistiki su samo neki detalji, poput opisa Alfredova sna - njime se javlja estetika runoe u hrv. romanu 19.st. - sanja Linu, njezino tjelo, grudi, otrovne zmije, krv, crve 17

- opis je zainjen metaforikom tjelesnog rasapa koja izaziva estetski ok likovi su strogo simetrino polarizirani na dobre i zle, dok su ene ili naeli i razvratnice Olga je dobra i edna 15-godinjakinja koju majka Klara eli udati za Alfreda zbog barunskog naslova. Ona to ne eli, ne voli Alfreda, oajna je i odbija udaju. Klara smilja plan Alfred nou siluje Olgu i tako je Olga prisiljena na udaju. Alfred se srami to je Hrvat, upoznaje Linu i ona u njemu budi poudu, oaran je njezinim tijelom. Lina ga nagovara da oeni Olgu zbog novca. dok Olga strano pati, Alfred je stalno kod Line, troi novce. Lina svime upravlja, a Alfreda dri u aci. Njegov osjeaj ljubavi prema Lini preao je u osjeaj straha. Olga raa sina Milana i teko bolesna pada u postelju. Nalazi Linina pisma i sve otkriva. Preruena Lina gui bolesnu Olgu. I Lina i Alfred imaju dijete ker Idu (nakon nekoliko godina Lina i Alfred su se vjenali). Milan odlazi u bordel ujutro pita djevojku kako se zove i o porijeku to je njegova polusestra INCEST Milan prvo ubije nju pa onda i sebe vlasnici bordela su Artur i Lina

OLGA LINA - one su antipodi - Olga je stidljiva, edna, potena, plave kose, ima isto srce, mrziti nije znala - Lina je fatalna ena, zavodnica, razvratnica, spletkarica, crne kose, bujne tjelesnosti, za srce kae da je komad mesa pun krvi NANA LINA - Nana je lijepa, no glupa, a u dui dobra; ona je dijete eksploatirane klase, koja se svojom ljepotom osveuje eksploatatorima irei meu njima veneriku zarazu - Lina je inteligentna i pokvarena ena, koja iz tuine dolazi u Hrv. te svjesno unitava naivnog i glupog hrv. aristokratu JOSIP EUGEN TOMI Djela: komedije Brane ponude, Zateeni enik, Novi red, Gospodin tutor, Pastorak novele Nazljubi, Krvavi pir, Opanareva ki pov. romani Zmaj od Bosne, Ostoja,kralj bosanski, Kapitanova ki, Emin-agina ljuba, Za kralja-za dom - 1882. dovrio enoinu Kletvu Melita - drutveni roman suvremene tematike objavljen 1889.g. - u romanu se izmjenjuje mikro i makro plan drutvena kronika i psihologija pale ene - fabularnu osnovu ine Melitine ljubavne scene i intrige - pokreta radnje je Melita - Melita je femme fatale, odbacuje pravila koja je nametnuo puritanski graanski moral - djeluje izvan konvencija koje je drutvo pripisivalo enama - udi za slobodom i ivotom po svojoj volji - odbacuje sretan i sreen obiteljski ivot jer bi tada morala nestati iz obiteljskih krugova - ona je za brak bez ljubavi i slobodan - njezine glavne osobine su tatina i ponos - ona je obrazovana, lijepa i inteligentna - zaljubljena je u Alfreda koji odabire Ljubicu, Melita se udaje za Branimira Rudnia to je brak iz koristi (on dobiva plemiku titulu, a ona novce da sprijei propast svoje obitelji). Za trudnou kae da je prokleto stanje, grozi se same sebe kada se gleda u ogledalo. Za sina uglavnom skrbi Branimir jer ona prema njemu ne osjea nita. Na kraju obolijeva na ivce i zavrava u ludnici - roman prikazuje zavrnu fazu propadanja hrv. aristokracije i poetak uspona graanske klase - Tomi uvodi novost u hrv. romanu govori o problemu emancipacije i poloaja ene u drutvu 18

- naracija je linearna, retrospektivni pasai uvode se samo radi bolje karakterizacije likova - prvi puta se opisuje unutranjost HNK KSAVER ANDOR GJALSKI Djela: romani U novom dvoru, Na roenoj grudi, Janko Borislavi, Radmilovi, Pronevjereni ideali pov. romani - U osvit, Za materinsku rije i Dolazak Hrvata U noi - prvi pravi politiki roman HK, 1886 - podnaslov: svagdanja povijest iz hrv. ivota - graa je uzeta iz suvremenog ivota Hrvatske 70-ih i 80-ih god. 19.st. - govori se o mranoj slici hrv. drutva u kojoj cvatu nemoral, korupcija, karijerizam i egoizam - meta kritike je omladina koja upada u mreu politikanata i demagoga - glavni lik romana je Petar Kreimir Kai - on izdaje svoje mladenake ideale (ilirizam), ulazi u krug opozicije koju vodi Boli, postaje opozicionalni agitator, ali ubrzo se razoarava u moralni profil svojih politikih istomiljenika - siromatvo ga prisiljava da surauje u vladinim novinama, postaje inovnik u vladinoj slubi i hvali dojueranje protivnike - Kaieva sudbina ima jasne crte traginosti, njegove su etike dileme iskrene, proivljene i praene unutranjim lomovima on je psiholoki najprodubljeniji muki lik HK 19.st - nasuprot njemu stoji lik Hojkia koji se na drutvenoj ljestvici uspinje traevima i izdajama - za ugodan ivot i unosnu slubu spreman je sluiti svakom gospodaru - Kaiu i Hojkiu je pak suprotstavljen ivko Narani, pozitivan lik i zastupnik pieva morala i njegovih polit. uvjerenja - no, kao lik on je neuvjerljiv i laan, a njegove su prodike o pravdi, moralu i napretku domovine samo fraze salonskog intelektualca i patriota - Gjalski se u ovom romanu obraunao s aktualnim polit. idejama u Hrv - glavna je meta njegove kritike radikalni pravaki program koji u romanu zastupa grupa oko Kaia i Bolia (koji je karikatura Ante Starevia) - pravai su prikazani izrazito crnim bojama kao demagozi i nihilisti, kao destruktivna snaga koja razara sve vrijednosti Pod starimi krovovi - zbirka od 12 novela objavljena 1886 (Illustrissimus Batorych, Diljem Brezovice, Na Badnjak, Pod starim krovovima, Perillustris ac generosus Cintek) - u novelama se oituje alost za starim vremenima - opisuju svijet staroga plemstva koji se rui pod naletom novih vremena - Gjalski pie po uzoru na Turgenjeve Loveve zapise - radi se o uokvirenoj zbirci novela svaka je novela samostalna novelistika cjelina, ali ujedno i sastavni dio zbirke - novele su meusobno povezane: pripovjedaem (u 1. licu, zove se Vladimir i postaje aktivni sudionik radnje), kronotopskim oznakama i likom plemia Batoria koji se javlja kao glavni ili sporedni lik u svim novelama - prvo upoznajemo vrijeme i mjesto radnje, zatim likove koji su detaljno portretirani - na kraju novele slijedi kratak i tragini epilog izreen obino kao pripovjedaev komentar FANTASTINE NOVELE San doktora Miia, Kobne slutnje, Ljubav lajtnanta Milia, Mors - s metafizikim, spiritistikim, okultnim i mistikim motivima - u njima se bavi duevnim pojavama i stanjima koja su ostala izvan interesa znanstvenih disciplina (vidovitost, halucinacije, privienje duhova, vijesti s one strane ivota) 19

JOSIP KOZARAC Mrtvi kapitali - 1889, naslov oznaava zemlju koja lei neobraena - roman je literarna studija i nacrt nove gospodarske obnove koja se temelji na kultu rada, na novom odnosu prema zemlji i na moralnoj obnovi ovjeka - glavni lik i glasnogovornik Kozarevih teza je ekonom Lei - on je novi ovjek za novo doba, mjeavina narodnog prosvjetitelja, uitelja praktine ekonomije i moralista - njegova supruga Anka je vjerna ena, olienje kreposti i potenja (poput Dore Krupieve ili Kumiieve Jelke) - pieve simpatije i antipatije strogo su rasporeene - Leievoj marljivosti, potenju i optimizmu kontrastiraju likovi Vukovia i Neumayera isprazni i mrzovoljni paraziti, stalno u novanim neprilikama, ali ipak s visine gledaju na selo, zemlju i ratarske poslove - kontrast je i Lujo Matkovi tipian lik dekadenta i pasivnog suvinog ovjeka - antipod Anki je temperamentna, obijesna i zavodljiva sestra Nela razmaeno i lijeno stvorenje koje se neprekidno bavi svojom toaletom i mata o sretnom ivotu daleko od sela - u romanu imamo 2 antagonistika i komplementarna para: Lei/Anka i Neumayer/Nela - taj aktancijalni raspored obogaen je antitezama grad/selo, inovnik/seljak te kontrastima unutar obitelji Matkovi (stari Matkovi, Anka i Vinko na jednoj, Matkovika, Nela i Lujo na drugoj strani) - nacionalno-prosvjetiteljska tendencija u romanu svakako je pretjerano naglaena - itatelj se osjea kao da mu pisac daje lekciju iz narodne ekonomije s obzirom na prilike u Slavoniji NOVELISTIKA - pripovijetke moemo podijeliti u 3 skupine: 1. pripovijetke o prilikama i ivotu u slavonskom selu Biser-Kata, Proletarci, Slavonska uma - protekle su iz stvarnoga ivota - u njima se istinsko nadopunjuje s izmiljenim - istiu se opisi tekoga socijalnog stanja i realistine slike obiaja koji uzrokuju duboke promjene u karakterima ljudi 2. pripovijetke u kojima se otvara odnos selo-grad Tri dana kod sina, Rodu o pohodu 3. pripovijetke s dominacijom psiholoke analize enskih likova i temama braka, nevjere, ljubomore i sl. Donna Ines, Tena, Mira Kodolieva, Oprava - u ovim se prip. pribliava poetici modernistike proze - problematizira enske likove jakih karakternih osobina, dovoljno odvanih da se za osobnu slobodu ljubavi suprotstave moralnim konvencijama patrijarhalnoga ivota Tena - pripovijetka u kojoj Kozarac kroz sudbinu seoske ljepotice Tene prikazuje sudbinu svoje Slavonije koju unitavaju Turci - problematika je moralno-psiholoka - govori se o raspadu patrijarhalnog morala - nakon to je naputa prva prava ljubav, Tena se preputa svom erotskom instinktu, sudjelujui u opem moralnom padu u trenucima nestajanja dotadanjih patrijarhalnih odnosa na selu

20

Oprava - primjer je moderne analitike novele, a sam ju je autor nazvao psiholokom studijom - radi se o analitikoj studiji ljubomore - opisuje unutranja stanja i duevna raspoloenja lika - sudac Vueti, neposredno prije povratka kui iz ljeilita, alje svojoj eni opravu popraenu samo anonimnim pisamcem: Od staroga prijatelja - oprava predstavlja test brane vjere ili nevjere - to izaziva intimna razmiljanja i dileme glavnog junaka - nagao kraj ostaje bez poante, a inicijalni je problem ostao otvoren ANTE KOVAI Romani: Baruniina Ljubav, Fikal, Meu abari, U registraturi Feljtoni: Iz Bombaja Fikal 1882 - to je roman u kojem su u prvom planu spletkari (Laca), fatalne ene (Elvira), dvoboji, ucjene, trovanja i sl. - u romanu nema niti jednog pozitivnog lika - slika stvarnosti je crna, drutvo je bolesno, odnosi nezdravi, a ljudi zli - novost u romanu su jaki satiriki akcenti, uljiv ton i iskrivljene slike prirode i ljudi - vanjski opisi likova raeni su s izrazito grotesknim nabojem, u izoblienoj i dehumaniziranoj perspektivi (npr. vanjtina Jakoba Podgorskog dominiraju crte disproporcionalnosti i animalnosti, opisana tehnikom estetike runoga) - druga novost je naglaena politika tendencija - roman je pisan s izrazito pravakih pozicija - ton politike publicistike prisutan je i u autorskim iskazima i u dijalozima likova - njime je Kovai destruirao enoinsku tenju za idilom - vizija Hrvatske u Fikalu daleko je od enoine arkadije crnim bojama prikazana je i domaa aristokracija i graanstvo, a iz brojnih opisa izbija parodistika ironija U registraturi 1911 govori o razvoju i sudbini mladia koji je doao sa sela na kolovanje u grad zapoinje ispovjeu Ivice Kimanovia koji pria o svom ivotu vremenski raspon prie obuhvaa priblino 30-ak godina: od Iviina djetinjstva do njegova samoubojstva u plamenu zapaljene registrature kontrast selo-grad javlja se kao vana tematska komponenta u koju je pisac ugradio snanu drutvenu kritiku roman sadri ja jake naboje iracionalnog, simbolikog, mistikog i demonskog upletanjem Laure u fabularnu igru roman skree u podruje antirealistike fikcije Laura, demonska ena, faktor je nestabilnosti u romanu Ivica je samo jedna od rtava te opake ene likom Laure motiv fatalne ene u hrv. romanu 19.st. doivio je kulminaciju Laura je personifikacija destruktivne sile, inkarnacija tla, ali i simbol potisnutih trauma, kompleksa i moralnih dvojbi u romanu ima funkciju uzronika zapleta i tvorca raspleta to se tie kompozicije, epizode su ispremjeane, kronologija i sukcesija naruene, pretpovijesti i analepse brojne izraz je zasien groteskom, hiperbolom i sarkazmom

VJENCESLAV NOVAK Romani: Pavao egota, Pod Nehajem, Podgorka, Nikola Bareti, Zapreke

21

meu realistima najvei je inovator na planu romaneskne kompozicije koristi brojne analepse, elipse, interpolacije pisama i dokumenata da bi razbio kronologiju i poveao jaz izmeu vremena prie i vremena diskurza kod njega nema dekorativnih opisa i pasaa; ne zanima ga stil i kvaliteta pripovijedanja, ve mu je bitan tematski aspekt stvara tipine romane likova u fokusu njegova interesa su problematini junaci koji dolaze u sukob s okolinom, ali i sa samim sobom

Posljednji Stipanii - 1899. - roman govori o propadanju jedne senjske patricijske obitelji - Ante Stipani, nekada ponosni i autoritativni zagovornik patricijskih principa i despotskog ponaanje, na kraju romana je umorni, ponieni i moralno iskompromitirani starac od stalekog ponosa nije ostalo vie nita - njegov sin Juraj postaje propalica i izdajica svoje obitelji i naroda - posljednji svjedoci materijalnog i moralnog propadanja ostaju supruga Valpurga i ki Lucija - od svih likova stri upravo Lucijin lik najkompleksniji enski lik itave HK 19.st. - ona udi za ivotom, mladenakom snagom i ljubavlju - u njoj prevladavaju osjeaji straha, zapostavljenosti i prevarenosti - istodobno je simbol i rtve i bunta, a njezin moralna istoa raste s ponienjima i uvredama kojima je izloena - no u pozadini Lucijine intimne tragedije zbiva se burna drutvena drama propadanje senjske pomorske trgovine, klasna i politika previranja, prodor ilirskih ideja - roman ima oblik uokvirene pripovijesti - zapoinje in ultimas res, 1834. godinom, prizorima Lucijina i Valpurgina vegetiranja u skromnoj kuici - u 3. poglavlju radnja se retrospektivno vraa u doba uspona obitelji i poinje odmotavanje povijesti postupnog propadanja Stipania sve do vremena stvarnog poetka prie i Lucijine smrti - zavrno, 16. poglavlje, zapravo je epilog koji se zbiva 2 god. kasnije i prikazuje Valpurginu smrt na brdu Nehaj gdje je molila milostinju - autorsko pripovijedanje prekidaju Jurjeva pisma prijatelju Mukiju iz njih saznajemo pravu pozadinu Lucijine nesretne ljubavi i uzrok konanog materijanog sloma obitelji Tito Dori - 1906., posljednji Novakov roman - graa romana podreena je prirodno-znanstvenom konceptu dokazivanju ovjekove bioloke determiniranosti - Titova je sudbina orisana tako da treba potvrditi teoriju hereditarnosti po kojoj se ono to je nekome priroeno ne da tako lako iupati - Titovi preci i otav bili su ribari, ali Andrija se zaklinje da e mu sin prekinuti tradiciju, iako pokazuje ljubav prema moru i ribarenju - ali, Tito postaje rtva oeve nerazumne ambicije: ide u kolu koju ne voli, radi posao koji ne zna, gradi karijeru mitom, ljubavnim vezama i lukavstvom, a na kraju, kao sudac, zbog nesposobnosti i neznanja, osuuje na smrt nevina ovjeka - ivano rastrojem, zavrava kao samoubojica u morskim valovima - ovim se romanom Novak pribliio naturalistikoj koncepciji - njegov je Dori rtva eksperimenta za koji su kao inspiracija posluile Darwinove teorije descedencije i prirodne selekcije NOVELISTIKA - 1889. izdaje zb. pripovijedaka Podgorske pripovijetke koje su realistiki oblikovane, sa slikama i tipovima iz suvremenog ivota i s preciznom dijagnozom drutvenih problema

22

poslije je pozornost sve vie usmjeravao prema svijetu ponienih i uvrijeenih predstavivi se kao pisac s naglaenim socijalnim osjeajem stoga su kod njega esto drutvene injenice i problemi glavni pokretai radnje Novak je prvi sustavno analizirao posljedice prvobitne akumulacije kapitala na moralnom planu prvi se, osobito u novelama, pribliio svijetu sirotinje i prosjaka stvorio je niz antologijskih novela u kojima su glavni motivi glad, siromatvo i bolest (Iz velegradskog podzemlja, Nezasitnost i bijeda, U glib) prvi je demaskirao hrv. malograanstvo u svim njegovim aspektima najvie se pribliio stilskoj paradigmi europ. realizma te je zbog toga prozvan HRV. BALZACOM

Iz velegradskog podzemlja - prikazuje traginu sliku surovosti ivota u bijedi - nesretni Mika, koji u pijanstvu nasmrt prebija kerku, i sam je rtva bijede koja mu ne doputa da bude ovjek; on pokuava bar malo radosti i zaborava pronai u alkoholu, upropatavajui tako sebe i svoju obitelj - pripovijetka je ispriana izuzetno suosjeajno, prikazuje bijedu, glad, studen i beznae - retrospektivan slijed izlaganja dogaaja, poniranje u psihu gl. lika, detaljno studiranje njegova unutranjeg svijeta oite su odlike Novakova stila - najpotresnije opisani trenuci su: Mikina borba za zadnje ostatke ljudskog dostojanstva provedena surovim nasiljem nad bespomonom obitelji, slika njegove slomljenosti u trenutku spoznaje svog groznog ina i dirljiva suut Mikine ene koja usprkos svemu nalazi snage za pratanje i razumijevanje U glib - novela opisuje traginu sudbinu siromanog aka (Jakov Kosovi) koji gladuje ne uspijevajui dobiti potporu za kolovanje - Jakov je nadaren i najvrsniji matematiar u gimnaziji, no to mu nita ne vrijedi jer stipendije dobivaju likovi bogatih i utjecajnih gazda - jednome od njih, Antunu Kranjiu, istinu o tome sasipa u lice student Pavlievi kroz kojeg oito progovara sam Novak - Jakov koji doslovno skapava od gladi ne moe mrziti Artura koji je dobronamjeran i nesvjestan svega Artur ak pie ocu pismo pokuavajui ispraviti nepravdu, no oev grubi odgovor dovodi do pravog Arturovog suoavanja sa ivotom - i Artur i Jakov moraju se uhvatiti ukotav sa stvarnou koja slama plemenite ideale obojice - svaki je od njih upuen na postupke primjerene svijetu kojemu pripadaju, a pojedinana pobuna ili plemenitost ne donose nikakva rjeenja AUGUST HARAMBAI pisao je rodoljubnu i ljubavnu poeziju zbirke rodoljubne poezije: Slobodarke (posveene Anti Stareviu), Kukavicam, Samokres u njima nasljeuje maniru i motive ilirizma od oblika pie budnice, davorije i prigodnice nacionalnu energiju nalazi u prolosti i sve nade polae u snagu pravde i hrv. prava zbirke ljubavne poezije: Rumarinke, Sitne pjesme, Tugomilke, Nevenke njegovi su subjektivni ljubavni lirski osjeaji najee isprepleteni rodoljubnim refleksijama uoava se nedostatak senzibilnosti to tu poeziju ini beskrvnom i hladnom najintimniji i najsuptilniji je u ljubavi prema Tugomili to se tie stila, Harambaiu je sadraj vaniji od forme, u rasponu izraajnih sredstava nije irok njegova je poezija u prvom redu ideja i akcija njegov je stil bez viih artistikih pretenzija, ali s jakim patriotskim osjeajem te dahom toplog ljubavnog nadahnua koji tu liriku izdie iz prosjenosti 23

SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVI u knjievnost ulazi pjesmom Zavjet (Hrv. vila, 1883) prvom objavljenom zbirkom Bugarkinje (posveene enoi) zapoinje vlastitu poetiku domoljubne poezije u pjesmama je vidljiv nacionalni zanos, narodna patnja i ogorenje i pobuna protiv boli i stradanja obinog ovjeka pjesnik postaje prorok to je vidljivo u spremnosti pjesn. subjekta da na sebe preuzme kri svojega naroda i otvori mu puteve spasenja zbirka Izabrane pjesme predstavlja prekretnicu u razvoju hrv. pjesnitva 19.st. domoljubni zanos iznesen je smireno i racionalno upotrebljava slike iz antike tradicije i biblijske tradicije (Mojsije, Eli! Eli! lama azavtami!) u posljednjim dvjema zbirkama Trzaji i Pjesme aktivizam pjesnikog subjekta slabi zbog sumnje i razoarenja zaotrava se odnos s Bogom i prelazi u otvoreni antagonizam upotrebljava antiku strofu najbolji dio poezije pisan je jampskim 10-ercem (Mojsije) i jampskim 14-ercem (Heronejski lav, Eli! Eli!) smatra da je pjesnikova zadaa izvesti narod iz patnji i neznanja te otkriti svrhu ljud. postojanja rad je rjeenje i smisao ivota, a radnik je ideal i spasitelj ovjeanstva Kranjevi je stvorio novi lirski govor u HK (nove pjesn. slike, rjenik, ritam, metafore) i uzdigao hrv. pjesnitvo na europsku razinu, a jedna od najdragocjenijih poruka HK upravo su stihovi: Mrijeti ti e kad pone sam U ideale svoje sumnjati! (Mojsije)

SUKOBI OKO NATURALIZMA - knjievna kritika u doba realizma zauzima posebno mjesto i izrasta kao posve samostalni literarni anr - poveanje interesa za kritiku jo se vie pojavilo 1883. kada Kumii u Hrv. vili objavljuje programatski lanak O romanu koji sam naziva naturalistikim manifestom - kae da temelj romanu mora biti shvaanje istine i poimanje realnosti, a kao uzor istie enou - tekst zavrava pravom apologijom naturalistike knjievnosti koja oznaava povratak k izvoru, k naravi - polemike oko naturalizma vodile su se 20 godina - glavni je Kumiiev protivnik bio Josip Pasari koji 1883. g u Vijencu objavljuje program. tekst Hoemo li k naturalizmu? kojim je htio osporiti estetsku osnovu naturalizma i objasniti njegov pogubni utjecaj - optuuje naturalizam da propagira estetiku rugobe - suprotstavlja mu zdrav i vedar realizam i zahtijeva od pisaca da objektivno prikau i svijetle i tamne strane ivota, da kritiki analizira svoje likove i da obuzdava matu - znaajan za kritiku realizma je i Janko Ibler - on je glavni zagovornik realizma i potpuno izjednauje realizam s naturalizmom i verizmom - kritiarsku karijeru zapoinje kao enoin oponent - zalae se za tendencioznu realistiku knjievnost, potpune, prirodne i istinite likove, a kao primjer navodi Kumiiev Jelkin bosiljak - inzistira na 3 vane kvalitete: naelo uvjerljivosti karaktera, naelo tendencioznosti, naelo realistinosti - osjetivi da Kumii stoji pod enoinim utjecajem poinje pisati o njemu negativno, a sve se vie okree enoi - kako Stanka Vraza nazivamo osnivaem hrv. knj. kritike, Jaku edomila s punim pravom moemo nazvati osnivaem moderne hrv. knj. kritike 24

bio je prvi hrv. kritiar koji je svoj posao radio sustavno, bez povrnosti poput Iblera, poistovjeuje realizam s naturalizmom i popularizira model znanstvenog romana po uzoru na naturalistiki eksperimentalni roman no, nekoliko godina kasnije naturalizam naziva smeem i staje na elo antinaturalistike koalicije

..............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

MODERNA
ANTUN GUSTAV MATO 1923. objavljuje zbirku pjesama Pjesme Matoev uzor je Baudelaire do savrenstva dovodi sonet, od 86 pjesama ak su 54 u formi soneta zagovara esteticizam pod utjecajem parnasovaca uvodi aleksandrinac to je novina koju unosi u sonete 12-erac umjesto dotadanjeg jampskog 11-erca kao svoju estetiku isticao je simbolizam, tj. intimnu povezanost svih pojava u stvarnosti i suglasje svih osjeta dominantni motivi su ljubav i cvijet meusobno pretapanje apstraktnog poimanja ljubavi u konkretan pjesniki simbol cvijeta s druge strane, tragini sukob tijela i duha postaje osnovnom Matoevom opsesijom u sonetima Samotna ljubav, Djevojici mjesto igrake, Utjeha kose esta je pojava motiva smrti, eleginost, sumornost, baladinost te intenzivno osjeanje prolaznosti i nestajanja u sonetima Jesenje vee, Notturno Mato je najvie obuzet intimnim dilemama i formiranjem vlastitih koncepcija ivota i svijeta, traenjem puta od Ljepote do Harmonije patriotska osjeanja vidljiva su u sonetima Stara pjesma, Pri svetom kralju gdje je autor razoaran po povraku u domovinu malodunou Hrvata to su elegini stihovi obojeni sumornim doivljajem domovine

zb. pripovijedaka: Iverje, Novo iverje, Umorne prie kritike i putopisni eseji: Ogledi, Vidici i putovi, Za Kranjevia, Nai ljudi i krajevi - novele se dijele u 2 skupine: a) novele realistinog karaktera sa socijalno-psiholokom motivacijom, preteito vezane uz domau, zgb-zagorsku sredinu (Pereci, friki pereci, Nekad bilo-sad se spominjalo) b) novele simbolistikog karaktera u kojima je radnja smjetena u kozmopolitske ili neodreene prostore, akcent je na atmosferi, stanjima i ugoajima, a oblikovane su modernim postupcima i tehnikama (Camao, Balkon, Mi, Cvijet sa raskra) Cvijet sa raskra - prvi put objavljena u asopisu Nada 1902., a potom 1909. g. u knjizi Umorne prie - umorni putnik, ujedno i pripovjeda, dolazi u juni francuski gradi N. i odmara se u aleji pored ljetnikovca - intenzivno doivljava gotovo idilinu prirodu i mir - no, to biva poremeeno dolaskom slijepe djevojice Izabele - slijedi slikovit i tuan razgovor s Izabelom, ali i on je ubrzo prekinut dolaskom djevojina oca i slugu - djevojku silom odvode u dvorac, a pripovjeda odlazi dalje voen vilom lijepom i slijepom Avantirom - susret pripovjedaa i Izabele odvija se u nejasnoj granici izmeu sna i jave, mate i stvarnosti - sve zbivanje od iznenadne Izabeline pojave do njezinog iznenadnog odlaska protjee u razmicanju realistinih okvira i slabljenu realistike motivacije - ivotna konkretnost pretvara se u neobinu igru simbola - lijepa, bijela i slijepa djevojka, cvijet sa raskra, zapravo je pjesnikova sudbina, srea, a raskre je simbolika toka putnikova lutanja, mjesto trenutnog odmora u stalnom kretanju 25

no susret sa sreom i sudbinom raa u putniku bolnu spoznaju o nemogunosti njihova dostizanja: srea je slijepa, bjelini je suprotstavljen mrak i putnik na kraju odlazi u crnu tiinu VLADIMIR VIDRI 1907. objavljuje zbirku pjesama Pjesme koju ini 25 pjesama u nekim pjesmama problematizira samu poeziju i pjesnikov status (U oblacima, Plakat) pjesnik je shvaen kao neka vrsta boanskoga posrednika izmeu slobodnih i nebeskih sfera i tragine vezanosti za zemlju, prolaznost i smrt najdominantnije su pjesme s temom starine (Elije Glauko, Na Nilu, Pompejanska sliica, Perun) rije je o rekonstrukciji grkih, rimskih, egipatskih, biblijskih i slavenskih mitolokih tradicija istaknuto mjesto u njegovoj poeziji pripada pejsaima (Pejsa I, Pejsa II, Kipovi, Pompejanska sliica) pie i pjesme erotsko-ljubavne tematike poput Dva levita, Notturno ili Romanca treba istaknuti i trubadurske pjesme u kojima idealizira enu i njezinu ljepotu (Adieu, Kipovi) Vidri je nadformacijski pjesnik ne uklapa se sasvim ni u simbolistiku, ni u impresionistiku, ni u realistiku paradigmu Vidrieva je lirika usko povezana sa slikarstvom u njegovim pjesmama prevladava koloristiko kontrastiranje svjetlosti i tame mnoge su pjesme komponirane tako da svijetli stihovi ili strofe smjenjuju tamne tovie, postoje cijele pjesme (dva pejsaa, Na Nilu) koje su izgraene na naelu svjetlosnog kontrasta Vidri se koristi i tehnikom zumiranja kako bi neoekivano preao s makroplana na mikroplan i time postie izuzetne slikarske i kompozicijsko-ritmike uinke njegov stih ini prijelaz od Matoeva formaliziranog stiha prema modernom stihu imieva tipa nema klasinog metra, ne robuje formi, mije mu stalo do ukrasa i retorikih figura koristi narodni 10-erac i 8-erac VLADIMIR NAZOR u 1. fazi (1892-1900) pie pjesme koje objavljuje u asopisima Narodni list, Iskra, Vijenac u metrici, motivici i stihu oponaa klasine i romantiarske lektire 2. faza je mitoloka (1900-1913) pie Slavenske legende to je zbirka s motivima iz praslavenske prolosti koristi heksametar, pentametar i stih bugartice sam je rekao da je time htio izraziti radost ovjeka pred tajanstvenim udom ivota u 3. fazi pie pjesme povijesno-domoljubne tematike sadrane u zbirci Hrvatski kraljevi pjesme pie u sonetnoj formi konkretni pov. likovi hrv. kraljeva i banova dobivaju mitske i kozmike osobine koje svjedoe o vjekovnoj snazi naroda pie i liriku ditirampsko-idilinih ugoaja o emu svjedoe zbirke Lirika i Nove pjesme u njima dominira vitalistiki pogled na svijet i opijenost pejsanim slikama to su ditirampski hvalospjevi prirodi, zemlji i ovjeku priroda je vrhunski izvor ivota, snage i vjene mladosti u zbirkama Intima, Pjesni ljuvene i Niza od koralja nalazi se lirika intimno-mistinog karaktera tu spadaju refleksivne pjesme u kojima se iznosi vlastita intima, razliita osjeajna stanja, rezignacija i pesimizam u 30-im i 40-im pie liriku socijane tematike u kojoj se ponovno vraa ovjeku pie i akavske pjesme Galiotova pesan (u prip. Veli Joe), O ena zapuena 26

DINKO IMUNOVI napisao je oko 70 kraih proza koje je objavio u zbirkama: Mrkodol, erdan, Sa Krke i sa Cetine, a posthumno su mu objavljene dvije zbirke: Posmrtne novele i Ispod Dinare teme pripovjedaka vezane su za regionalne i folklorne osobitosti cetinskoga kraja imunovi govori o odnosu selo/grad, strano/domae, staro/novo doba idealizira patrijarhalne ivotne oblike razradio je bogate psiholoke portrete i dojmljive impresionistike krajolike u njegovim novelama zaplet dolazi u funkciju lika dogaaj je ovisan o junakovu razmiljanju, njegovim sumnjama i tekoama imunovi je razradio i posebnu tehniku impresionistikog opisivanja iako sustavno prikazuje isti krajolik, on je uvijek drukiji jer je ovisan o pojedinanim sudbinama

Mrkodol - groteskna slika otuena kraja i njegovih stanovnika sklonih duhovnoj umrtvljenosti - nema klasine fabule jer se opisuju stanja i ozraja - motiv sna postaje zamjena za radnju (seoski zvonar Nikola sanja fra Antinu propovijed kojom se zagovara kruta dogma) Muljika - pripovijest lika i ugoaja, vrlo kratkog siea - krhka djevojka Boja (prozvana Muljika po mekom i beskorisnom kamenu) svojom pojavom odudara od drugih suseljana - pripovijest prati kroniku njezine izopenosti iz kolektiva, patnju, a zatim i tihu smrt - zbog tuinstva, Muljika se priklanja prirodi i zato je ona tipian primjer modernistike bjegunice iz ivota koja se priklanja sudbini Duga - u noveli je obraena predaja o simbolici duge iz narodnog vjerovanja - temelji se na dvjema usporednim temama: na traginom pokuaju Srne (Brunhilde) da ostvari bajku te pretravi ispod duge postane djeak i o kljastoj vezili Savi i njezinoj nesretnoj sudbini, vezanoj uz odnos sela i grada - obje teme sadre sustav socijalnih motivacija (enske neravnopravnosti, seoske pogospoenosti, pogubni utjecaj grada na neiskvareno seosko bie) JANKO POLI KAMOV napisao je 2 zbirke pjesama: Psovka i Itipana hartija ta je poezija manifest nove poetike avangarde Kamov bira bizarne i groteskne motive kojima osporava zateene drutvene i poetike vrijednosti izruguje se temeljnim simbolima i tekstovima katolike kulture i civilizacije u njegovoj poeziji prevladava odbojnost prema skladu i ljepoti, tj. estetika rugobe esto se bavi tabu temama erotizam uzvisuje kao vitalistiku i pokretaku silu kljuni semantemi njegove poetike: grobite, srdba, bijes, oaj, perverzija, mahnitost, psovka najdominantniji motiv je motiv tjelesnog i duevnog bluda, motiv cjelova bludnice kao znak otkupljenja i obraenja u zbirci Psovka nailazimo na problem stiha neki smatraju da je rije o slobodnom stihu, drugi misle da se radi o sloenoj proznoj dikciji, dok trei govore o modernoj varijanti heksametra no, najvie intrigira sloboda proznoga sloga kojim autor negira stih lirske pjesme ime negira i poetiku moderne koja je tada jo dominantna

27

u Itipanoj hartiji vraa se sonetu, dantesknoj tercini, oktavama te vezanom stihu da bi to vie naglasio disharmoninost sadraja i leksika koji dotad nije rabljen u poeziji

Mamino srce - tragedija u 5 dijelova koja opisuje bioloko i ekonomsko propadanje obitelji Bokovi - radnja je smjetena u interijer gradskoga doma, no naputeno je jedinstvo vremena posljednja 3 dijela zbivaju se godinu dana nakon prvih dvaju, pa se tako cjelina raspada na 2 segmenta koje povezuje lik majke Linde - sve je u drami bolesno i morbidno - dijalog slui neprestanom preispitivanju prolosti i kopanju po starim ranama - glavni lik je Linda koja je samim naslovom dovedena do simbola mamino srce je tragino srce koje unitava svoju djecu - u elji da usrei djecu pristaje na sve njihove hirove - ker Mila joj umire od tuberkuloze, a ona doputa mlaoj Olgi da spava pored nje kada se i Olga razboli svjesno odustaje od njezina lijeenja jer bi je pekla savjest da joj se jedna ker izlijei od iste bolesti od koje je prva umrla - zbog sinova (Bruno, Romano i Duan) imovinski upropatava svoje blinje, a za sve okrivljuje mua Andru (zamjera mu ak i to je umro (od raka eljusti) te se tako rijeio svih briga) - na samom kraju, razoarana u sinovima, umire od infarkta - sinovi osjeaju grizoduje, proklinju sami sebe, a Buji ih naziva krvnicima svoga srca - srce je bilo princip na kojem se zasnivala obitelj i uzrok njezine propasti - oni koji su bili odgojeni u prostoru odreenom logikom srca okrenuli su se protiv njega i postali mu krvnicima Isuena kaljua - roman, 1957. objavljen - oznaava radikalan raskid sa enoinskom literarnom tradicijom - Kamov prelazi granice doputenoga, rui tabue, potkopava autoritete, razara norme i konvencije - nita mu nije dovoljno sveto a da ne bi moglo biti osporeno ili izrugano - antiljepota postaje poetika dominanta djela - glavni lik Arsen Toplak je ikonoklast koji dovodi u pitanje vladajui moralni kodeks i norme na kojima poiva - negira obitelj, svetost domovine, religiju, ideale tradicijske kulture - njegov svjetonazor karakterizira krajnji nihilizam, a njegovo djelovanje radikalizam i elja za samounitenjem - roman se sastoji od 3 dijela: Na dnu, U ir, U vis - prvi dio pisan je u 3. licu, dok su druga dva Arsenovi dnevniki zapisi i pisanu su u prvom licu - rije KALJUA ironiki oznaava psihu - ISUIVANJE KALJUE je proces autoanalize, kopanja po dubinama svijesti i podsvijesti - roman stavlja akcent na junakov duhovni razvoj, prati proces samospoznaje i sagledava njegovu ulogu u drutvu - zavrava ironikim iskazom: Jer ja nisam ja! - krug je tako zatvoren pasionirana autoanaliza zavrava paradoksalnim odricanjem od vlastita identiteta JANKO LESKOVAR Misao na vjenost - prva njegova objavljena novela (Vijenac, 1891) - i njegova sljedea djela (Katastrofa, Poslije nesree) potvrdila su da je Leskovar meu prvima u HK probio realistike okvire i novelistiko pripovijedanje usmjerio u novom pravcu 28

novela tematizira duevna stanja gl. lika koja su posljedica grijeha poinjena u prolosti podijeljena je u 4 vea kompozicijska bloka gl. junak, nervozni i hipersenzibilni uro Marti opsjednut je psihologijom, egom, kopkanjem po skrovitim predjelima vlastite due - radnja novele zapoinje in medias res nemirom ure Martia - on ne djeluje jer nije sposoban djelovati, ve samo razmilja i prebire po uspomenama - on ne analizira drutvo, sredinu ili izvanjske prilike nita se ne zbiva oko njega, ve u njemu - sve to se dogodilo uri dogodilo se prije vremena prie, a mi gledamo samo zavrni in i posljedice tih dogaaja - teret prolosti postaje nesvladljiv i toliko optereuje sadanjost gl. lika da on na kraju zavrava u ludilu postavi rtvom vlastite fikcije Sjene ljubavi - roman objavljen 1898.g. - glavni lik Buinski u skladu sa svojom koncepcijom knjievnosti kua ivjeti i svoju egzistenciju, pa je i u etikom, i u ivotnom i u estetikom segmentu tipian dekadent - njemu literaran ivot donosi vie uitaka i radosti od pravog ivota - meutim, njegov se estetizam na kraju okree u poraz i osamljenitvo - Leskovarovi gl. junaci su rastrzani, bezvoljni i promaeni ljudi, zapravo intelektualci okrenuti pogledima u prolost, u uspomene iz proivljenog ivota, nesposobni da se aktivno ukljue u stvarnost u kojoj se kreu MILUTIN CIHLAR NEHAJEV Bijeg najbolji roman hrv. moderne (1909) - podnaslov romana Povijest jednog naeg ovjeka - po svojim karakteristikama predstavlja izraziti primjer romana lika - u sreditu je lik ure Andrijaevia i njegov ivotni put - uro je siromani primorski sin, kolovan u Beu i Zagrebu, no dotuen i propao u skuenim okvirima provincijskog gradia (Senj) - on je modernizirana varijanta suvinog ovjeka, lika koji je tematiziran u brojnim ruskim romanima 19. st. (npr. Ljermontovljev Peorin) - pasivan je, preosjetljiv, neurotian i neprilagodljiv - on je antijunak predodreen da bude rtva - za sebe kae da kud god doe nosi nesreu i sebi i drugima - njegova propast posljedica je nemoi da se uklopi u malograansku sredinu - on manjak volje, ambicije i hrabrosti nadomjeta povlaenjem u sebe odn. bijegom iz ivota - neuspjena prijateljstva, prevara zarunice Vere Hrabarove i saznanje da ga je majka razbatinila dovode ga u takvo stanje sa poini samoubojstvo bacivi se u more Vuci 29 roman se u prvom redu bavi stanjem svijesti svog protagonista, njegovim ponaanjem i poloajem u drutvu Nehajevu vie nisu potrebni likovi spletkara i negativaca da bi pokrenuo radnju osnovni sukob smjeta unutar lika svijet se promatra iznutra, kroz optiku samo jednog lika to se tie tehnike pripovijednja, umjesto na svijetu avantura, naglasak je sada na refleksiji i psiholokoj analizi prevladavaju statine i meditativne sekvence te opisi atmosfere autorsko pripovijednje isprekidano je dugim monolokim pasaima protagonista, interpoliranim pismima i stranicama iz dnevnika

roman je objavljen 1928. povodom 400. obljetnice smrti Krste Frankopana opisani su dogaaji iz 16.st. od mletakog zarobljavanja Frankopana 1514. do njegove pogibije pri opsadi Varadina 1527. i pogreba u Modruu roman sadri i autentinu povijesnu grau: Frankopanovo pismo, odlomak iz kronike popa Martinca i dr. osnovna misao vodilja jest ideja hrv. dravnosti koja je uobliena u djelovanju Frankopana u romanu se prati pojedinana sudbina, ali sudbina koja je u potpunosti odreena politikom/povijeu osnovna je panja usmjerena na analizu Krstina karaktera prikazan je objektivno, bez idealiziranja i ni u jednom trenutku ne prerasta u epskog junaka njegova ljudska obinost u snanom je kontrastu s uzvienou ciljeva i ideala za koje se bori roman je zapravo realistiki koncipran ivotopis Krste Frankopana u kojem veliku vanost ima psiholoka analiza, slikanje unutranjih proivljavanja i reakcija gl. lika IVAN KOZARAC

uka Begovi - roman lika, 1911 - uzor Kozarcu su ruski pisci Ljermontov, Pukin - uka je suta suprotnost Nehajevljevu uri on je snaan, energian, impulzivan - ono to ih povezuje jest egzistencijalna osamljenost, intenzivnost osjeaja te naglaene crte tragike i fatalizma - ukino ponaanje odreeno je afektima, fiziologijom, nagonima, autodestruktivnim silama - u njegovu ivotu vlada spontanost, sloboda, pobuna protiv drutvenih konvencija i moralnih okova - ono ega ima previe jest ivotna snaga i volja i to e ga dovesti do rezignacije i propasti - roman zapoinje povratkom uke iz zatvora u Mitrovici gdje je zbog ubojstva oca ime odleao 4 godine, zatim se govori o njegovu djetinjstvu, vojsci, svai i tuanjavi koja je dovela do oeva ubojstva - oholi, razuzdani i rasipni uka na kraju zavrava uvajui tue ovce, smrdljiv i zaputen, klonei se ljudi - uka ima velikih problema pri organiziranju svojega ivota otac mu je usadio ideju o iznimnosti i moi nad drugim ljudim, pa je ubojstvom oca nestao autoritet protiv kojeg se jest bunio, ali mu je ipak bio oslonac i orijentir - sada kada oca nema izlaz iz situacija trai u potpunom preputanju nagonima - uku bitno odreuje i njegov erotiki nagon - ena je pred njim izazov, to je vie prepreka ona je poeljnija - njega Rua izaziva svojim poetnim odbijanjem, privlai ga i kao zabranjeno voe jer je tua ena - no, ipak enu uvijek vidi samo kao objekt - uka ne uspijeva realizirati niti jedan topao emotivni odnosni s kim, ak ni s vlastitom kerkom Smiljom - prema njoj povremeno osjea neku vrstu roditeljske odgovornosti, ali taj je osjeaj uvijek povran i kratkotrajan - znatan prostor u romanu zauzimaju lirski pasai i stilizirani opisi krajolika koji korespondiraju s unutranjim stanjima glavnoga lika - naracija je iscjepkana, reenice isprekidane - i cjelokupna struktura romana djeluje razbijeno: ini je niz slika i crtica koje su labavo povezane glavnim likom SRAN TUCI Povratak - jednoinka, praizvedba 1898. u HNK 30

paradigmatski tekst naeg kazalinog naturalizma napisan pod utjecajem Tolstojeve drame Mo tmine radnja se odvija na Badnju veer u jednom slavonskom selu povratak iz tuine trenutak koji bi trebao biti najsretniji i najuzvieniji u putnika u Tucia postaje momentom spoznaje duboka jaza izmeu knjievne lai i ivotne istine vrativi se svojoj oevini i najbliima iz inozemstva Ivo doivljava ruenje svih ideala i gubitak nade spoznaje da je idilini dom o kojem je matao mjesto puno lai, pijanevanja, prostituiranja i preljuba, a da je Jela radi koje je rtvovao ruku seoska koketa to se prodaje Stanku da ne bi ivjela u materijalnoj oskudici prevaren, Ivo se iz rtve pretvara u suca i krvnika: ubija Stanka, Jelu ostavlja da ispata svoj grijeh i spaljuje novac koji je za njega izvor zla na prvi pogled ini se da je novac izvor sveg zla u drami Ivo se za njim uputio u grad i dopustio da mu stroj otkine ruku kako bi dobio naknadu, Katina i Jelina naklonost za Stanka takoer ima svoju cijenu no ipak, Tucieve likove ne pokree balzakovska elja za zgrtanjem novca radi njega samog pokree ih elja da se oslobode bijede JOSIP KOSOR

Poar strasti - praizvedba 1911. - osnova zbivanja je nagonska seljaka ljubav i glad za zemljom - sukobljeni su oevi dviju obitelji: Ilarija ali i Gua Rigalin - oni oliavaju dva antagonistika pogleda na svijet njihov je sukob zapravo sukob dobra i zla - no, u finalu se Kosor udaljava od Tolstojeve filozofije da se dobro postie dobrim jer se pokazuje da se zlo moe svladati jedino zlom - u liku Ilarije alia Kosor daje lik smirenog i bogobojaznog tolstojevca, no on se na kraju ivotinjski bori s Rigalinom i gui ga - uz temeljni pokretaki motiv motiv udnje za zemljom Kosor uvodi i motiv udnje za enom - dakle, i protagonist i antagonist drame podlijeu porivima koji nisu etiki, nego bioloki - karakteristika drame jest hibridnost stilova mijeaju se naturalistiki, simbolistiki i ekspresionistiki elementi - elementi naturalizma bili bi niski ivotinjski nagoni poput pohlepe, amoralnost, bolesna odanost zemlji te prikaz duhovne i materijalne bijede panonskoga sela - element simbolizma je taj to je selo podignuto na razinu mitskog svijeta u kojem se sukobljavaju sile dobra i zla - ekspresionistika jezgra drame vidljiva je u tenji da se to dublje ue u duu golog ovjeka i otkrije njegova bit - kraj ima programatski smisao ekspresionizma dobro pobjeuje zlo po cijenu primjene zla - ostali elementi ekspr. bili bi Guino urlanje, znaenje stvarnog i simbolinog poara, no kao simbol zloinakog ustroja ovjeka, masa kao kolektivni junak prikazana sredstvima ekspresionistike eksteriorizacije nagona krda IVO VOJNOVI Lapadski soneti - zbirka pjesama - sastoji se od 7 jedanaesterakih soneta (Na Mihajlu, Januar, Carmen, Oni, Miholjice, Utjeha, Prelude) - Vojnovi ulnim simbolizmom unosi u HK prije Matoa i Vidria niz dekadentnih slika - u njima tematizira svoj odnos prema Dubrovniku i njegovoj mitskoj slici u vlastitoj svijesti, vizuri proetoj mnogim pejsanim, biblijskim, mitolokim i povijesnim motivima 31

soneti Prelude i Na Mihajlu uokvirit e kasniju Dubrovaku trilogiju

Dubrovaka trilogija 1. Allons enfants - Vojnovi svoju trilogiju zapoinje pov. dogaajem iz 1806.g. kada se okonava stoljetno postojanje Du. Republike i kada se ukida oligarhijski sustav du. vlastele - radnja zapoinje u kui Orsata Velikoga kada stie vijest da Francuzi ulaze u grad - lik Orsata oblikovan je kao simbol otpora protiv Francuza - vidi rjeenje problema u tome da se svi ukrcaju na brodove i otplove kao to su to uinili njihovi preci u njemu ivi slika nekog drugog vremena, eli preslikati prokost u sadanjost - u trenutku kad javljaju da su Francuzi pred gradom Orsat pita je li most podignut javlja se simbolika mosta: dignuti most znai odravanje postojeeg stanja; sputeni most znai ulazak neeg novog, drugaijeg, to e dovesti do promjena - lik Orsatove tetke Ane je najpunokrvniji i najmotiviraniji lik drame ona ne moe shvatiti u kakvom vremenu ivi i to predstoji njezinoj klasi i Du. Rep. (u njoj prevladava odsustvo sadanjosti) - ona ivi u prolosti i literaturi - na kraju drame Francuzi ulaze u grad, grad otvara vrata svijetu oko sebe - Orsat je slomljen i oajan. razgovara s Aninom unukom Deom - njih dvoje moraju odluiti koe li ivjeti sadanjost i uvaavati prolost ili e ivjeti prolost bez priznavanja sadanjosti - gledaju zalazak sunca s njim e nestati Du. Rep. i sve vrijednosti koje je predstavljala i koje su Orsatu i Dei vanije od vlastita ivota 2. Suton radnja se odvija u suton 1832.g. naslov oznaava: atmosferski suton, moralno-egzistencijalni suton i suton jedne klase u du. kui nalazimo etiri ene: vladiku Maru Beneu i njezine keri Made, Ore i Pavle one se nalaze u svijetu privida koji nastoje ouvati; ive u prolosti, a u sadanjosti vegetiraju Mare je ustrajna u svojoj vjernosti normama prolosti, njezino razmiljanje je razmiljanje vlastele koja novonastali poloaj poistovjeuje sa sudbinom Dubrovnika, tvrdei kako je Du. u suanjstvu u ovu sobu prolosti ulazi uljez, pomorski kapetan Lujo Lasi, puanin Pavle je rascjepkana treba odluiti hoe li pristati uz mit i sauvati klasni identitet ili e poi za Luju, prihvatiti novu realnost i izgubiti klasni identitet ova je drama, dakle, sukob izmeu mita i osobne sree no, Pavle je tragian lik u posljednji se tren savladava i prihvaa tradiciju ona je sputana patrijarhalnom vlasteoskom etikom, no ona je svjesna svog poloaja i svjesno izabire odlazak u samostan kao jedino prihvatljivo rjeenje

3. Na taraci SECESIJA trajanje 1898-1906 lat. odcjepljenje = europski umjetniko-stilski pokret koji se javlja krajem 19. st i poetkom 20. st. - u nas se dovodi u vezu s istupom mladih hrv. likovnjaka iz Drutva umjetnosti i osnivanjem Drutva hrv. umjetnika - brouru Secesija napisao je Ivo Pilar 1898.g. - u knjievnosti upotrebljava karakteristine stilove koji se ne mogu svrstati ni u impresionizam ni u ekspresionizam, u kojima zbilja pretoena u djelima ima statiki, dekorativni i hramonizirani karakter 32

karakterizira je : antinaturalizam, artificijelnost, antimimetizam, dekorativnost i sklad tu spada poezija Vidria, Nazora, Begovia, Vojnovia secesija bekih mladih utjecala je na kulturni umjetniki ivot u nas sam pokret dobro je doao mladima kao oblik preobraaja naih kulturnih i umj. prilika u knjievnosti se odrazila u borbi izmeu starih i mladih

SUKOB STARIH I MLADIH - STARI promatraju knjievno djelo iskljuivo u funkciji rjeavanja socijalnih i nacionalnih problema - stalno naglaavaju odgojno-prosvjetiteljsku funkciju literature, pri emu se posebna panja posveivala pitanjima graanskog morala - uvjereni su u potrebu angairanosti literature pa se stoga i bave samo pitanjima sadraja i ideje, dok je estetska kategorija gotovo preuivana - MLADI u prvoj fazi moderne (do 1903) izraavaju nezadovoljstvo i otvoreni revolt protiv postojeeg stanja u knjievnosti - prvi znaci sukoba najavljeni su iz Praga gdje je 1897. pokrenuta Hrvatska misao, u kojoj je Milan ari objavio lanak Hrvatska knjievnost - druga grupacija mladih, na elu s Milivojem Demanom i Branimirom Livadiem javila se asopisom Mladost 1898.g. - oni polaze sa stajalita bekog secesionizma, opredjeljujui se za istu umjetnost - zajedniko obiljeje obaju grupa jest uoavanje konstatacije da se HK poela vrtjeti u zatvorenom krugu - pisci beke grupe teite stavljaju na individualnost kao bitnu pretpostavku za ostvarenje dobrog umj. djela - moderna akcent stavlja na unutarnji ovjekov ivot, tei za sintezom realizma i idealizma - bitni smisao litareture je u traenju apsolutne ljepote i idealne harmonije kojoj u centru stoji uvijek ovjek
..................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

1914 1952
HRVATSKA MLADA LIRIKA - 1914. g. izdaje je Drutvo hrv. knjievnika i u njoj je zastupljeno 12 pjesnika: Ivo Andri Zvonko Milkovi Vladimir erina Stjepan Parmaevi Vilko Gabari Kamov Fran Galovi Nikola Poli Karlo Husler Tin Ujevi Milan Vrbani Ljubo Wiesner - uzori ovim pjesnicima su Vidri i Mato - tee izraziti najsuptilnije osjeaje ljudske due tako to poistovjeuju raspoloenje lir. subjekta s krajolikom - u pjesmama prevladavaju opisi pejsaa - naglaen je artizam i esteticizam, prevladavaju kozmopolitske teme - njihova poetika nastavlja se na maniru idilinog pejsaa (sunevi zalasci, igra svjetla i sjene, ljubavna bol i osamljenitvo) - lir. subjekt trai samou u prirodi, daleko od ljudi - prevladavaju tople boje, arhaini interijeri, osjeaji straha, nemira, melankolije i apatinosti, njeguje se kult prolosti i tradicije PJESNITVO HRV. EKSPRESIONIZMA - pojam dolazi od lat. rijei expressio = izraz - umjetniki pokret u slikarstvu, glazbi i knjievnosti u Europi od 1910-1925 - u Hrv. traje od 1910. do 1928. 33

1. 2. 3. 4. -

razvio se kao bunt, krik na krizu europskog drutva i njegove duhovne situacije uestali su motivi beznaa, boli, patnje, nezadovoljstva, straha i rata dolazi do rastakanja i disociranja lir. subjekta za ekspresionizam je karakteristina i figura sinegdohe koja je esto povezana s estetikom rugobe vaan je i motiv grada lir. subjekt trai identitet u urbanoj sredini grada, a nalazi ga u subkulturi (kavane, kabarei) izrazita je vizualizacija, prevladava poetika boja pjesme su pisane slobodnim stihom, a dolazi i do formalne destrukcije najznaajniji pjesnici: Krlea, imi, Donadini, Krklec, Andri, op u Hrv. se javljaju 4 vrste ekspresionizma: Aktivistiki predstavnik je Krlea Fenomenologijski predstavnik je imi, tu spadaju i Donadini i Krklec Kozmiki predstavnici su Josip Kosor, Milii te dijelom Cesarec Kaotiki i sutonski predstavnici su op i Sudeta

ANTUN BRANKO IMI 1920. g. objavljuje svoju jedinu zbirku pjesama Preobraenja zbirka se sastoji od 48 pjesama posveenih djevojci Tatjani Marini pisana je slobodnim stihom specifinost imieve upotrebe slobodnog stiha oituje se na podlozi na kojoj izgrauje svoj stih, a to je puki deseterac - u zbirci stih nerijetko obnaa zadau sintaktike cjeline, no ee se sintaktika cjelina grafiki paljivo dijeli kroz nekoliko stihova imi pazi na odnos bjeline i teksta - najzastupljenije imieve teme su smrt, bolest, siromatvo i ljubav - u imia je krik izriaj, poanta svih sadraja, uzrok i forma pjesme - dominantna je plava boja, gdje god se javlja, metaforiki ili metonimiki, svjedoi o irealnome - osim plave, prisutne su i uta i crvena boja - lirski subjekt je disociran - stanje disociranosti i rastrgnutosti preobraava se u duhovno - zbirkom vlada elja da se prodre u bit stvari, do preobraaja bia u bitak Najznaajnije pjesme: Pjesnici, Moja preobraenja, Mladi, Mati, Opomena, Rastanak sa sobom, Molitva za preobraenje, Gorenje GUSTAV KRKLEC njegove prve pjesme nastale su pod dojmom Matoa i Nazora u znaku su impresionistiko-simbolistike poetike, himnikog doivljaja prirode, formalne dotjeranosti, deskripcije i ritmiko-intonacijskog sklada taj e stil Krklec sauvati kao konstantu svojeg budueg lirskog opusa slovei kao tradicionalist i artist, kao majstor soneta prve pjesnike zbirke Lirika, Srebrna cesta, Nove pesme ekspresionistiki su intonirane njegov je lirski subjekt ekstatian i retorian, osamljen i otuen u svijetu ispraznosti i besmisla motivski kompleks koncentriran je na samou, ljubav, enu, glad, smrt i Boga zbirka Lirika je ispovijed o nemirima u ovjeku u jednom burnom vremenu, neposredno nakon II. svj. rata u zbirci Nove pesme naglaenija je egzistencijalnost, prevladavaju komponente traenja i bijega u zbirkama Ljubav i ptica i Izlet u nebo ekspresionistiki stil mijea se sa znaajkama impresionistikoga

34

zbirke San pod brezom, Tamnica vremena i Darovi za Bezimenu proimaju naglaena socijalna osjeajnost i umjerena refleksivnost - u sreditu poetske zaokupljenosti nalazi se zaviaj, sagledan u retrospekciji na odmaklo djetinjstvo i prijeeni put ivotnog iskustva, a tome se pridruuju i reminiscencije na grozote rata njegova je zasluga to je iznova popularizirao epigram kao razmjerno zanemarenu knji. formu u HK DOBRIA CESARI kao 14-godinjak objavljuje svoju prvu pjesmu I ja ljubim u zagrebakom listu Pobratim pod pravim imenom Dobroslav 1923. god. upoznaje Krleu i od tada poinje njihova suradnja koristi vezani stih pa ga u formalnom smislu moemo nazvati nastavljaem Matoa i Vidria u tematskom je pogledu slinost sa ta dva pjesnika samo prividna kao i Vidri koristi kontraste, kao i Mato gradi pjesme sa simbolikim karakteristikama, no Cesariu kao ishodite slui konkretan doivljaj; konkretizacija u pejsau ide gotovo do opipljivosti u njegovoj poeziji nalazimo elemente ekspresionizma: socijalna lirika, ali ne u smislu aktivizma kao kod Krlee ritmiki stih teme vidljive iz naziva pjesama poput Oblak, Krik, Poludjela ptica odsutnost slikovitosti uvoenje elemenata razgovornog jezika nalazimo i elemente romantizma: romantika emocionalna recepcija muzikalnost refren emocionalna ponavljanja, pitanja, uzvici jedna od kljunih tema njegove lirike jest misao o vjenom povratku kao npr. u pjesmama Povratak, Pjesma mrtvog pjesnika, Kad budem trava na nju se nadovezuje i motiv kruga kao ivotnog principa kljuni princip u komponiranju esto su ponavljanja, odn. paralelizmi (npr. ponavljanje stiha u 7. i 10. strofi Vagonaa ili ponavljanje prve strofe u Baladi iz predgraa)

Zbirke: Lirika Krik, Oblak, Vagonai Spasena svjetla Slap, Voka poslije kie Izabrani stihovi Balada iz predgraa Pjesme Pjesma mrtvog pjesnika, Tiho,o tiho govori mi jesen Osvijetljen put, Goli asovi, Izabrane pjesme, Moj prijatelju, Slap FAZE: DRAGUTIN TADIJANOVI prvu pjesmu (Tuna jesen) objavio je u akoj "Omladini" 1922. pod pseud. Margan Tadeon pod svojim imenom poinje objavljivati 1930. u "Knjievniku" i "Hrvatskoj reviji" jednostavnim i depateriziranim govorom opredjelio se za intimne i zaviajne teme 1. FAZA (1920-35) napustivi zaviaj te preavi u Zagreb, ostaje mitski povezan s prirodom i djetinjstvom rodnoga Rastuja u pjesmama Visoka uta ita, Dugo u no, u zimsku bijelu no, Sunce nad oranicama, Moja baka blagosilje ito itd. on nudi "autentinost izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti" gubitak zaviajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjeaj osmljenosti i otuenosti 35

prevladava jednostavan i jasan jezik, stil prividne naivnosti i spontanosti te povratak kao kljuna tema 2. FAZA (1936-45) prelazi u novo razdoblje u kojem je oitije suprotstavljanje urbanoga i ruralnoga, europskoga i zaviajnoga, prolosti i budunosti gubitak veza sa zaviajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje kao gubitak kontakta sa smislom ivota, ime se pjesnik dotie ne samo egzistencijalistike, ve i ontoloke strane ovjekova ivota 3. FAZA (1951 >) lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija lirski subjekt postaje kritiki distanciran, nerijetko ironian i autoironian, skeptian i rezigniran, nenametljivo meditativan i kontemplativan, ali i dalje nesklon i imaginativnosti i eksperimentu (Elegijoa o pjesniku koji nije dugo godina pjevao ( 1953)) pozornost sa Slavonije i Rastuja sada se preusmjerava prema novim, u prvom redu urbanopovijesnim i metapoetsko-intertekstualnim sadrajima (Prsten, Kad me vie ne bude, Na grobu George Trakla, Ljudski vijek, eli li napisati pjesmu, Razgovor sa sjenom visoke planine, Sjeni Julija Klovia). sa zbirkom Prijateljstvo rijei (1981.) pjesnik raskida s idealiziranim, bukolikim karakterom svojeg pjesnitva, a s Kruhom svagdanjim (1986) sasvim prekida izravne veze s Rastujem pie slobodnim stihom naroitu ulogu u graenju stiha posveuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva prevladava sklonost prema sintaktikim ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom osmercu i desetercu te daktilskom poetku, a naroito zavretku stiha vokabular mu je jednostavan i biran, stil anegdotalan i saet, formiran pod utjecajem Biblije, narodne pjesme te imia, Leopardija i Hlderlina. sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesnitvo gubilo. naroito je utjecao na krugovaku pjesniku generaciju IVAN GORAN KOVAI napisao je zbirku od 7 novela Dani gnjeva u kojoj u ideolokom smislu slijedi radievsku politiku okrenutosti selu i pojedincu piui o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima uspio je iskazati idilian sklad izmeu seljaka i prirode, ali i sve ono to naruava taj sklad (nepravda, polit. i gospod. manipulacije) napisao je i zbirku kajkavskih pjesama Ognji i roe koja je posthumno objav. u njegovim djelima javljaju se i tamni motivi smrti, krvi i jeze, koji e kulminirati u antiratnoj poemi Jama poema se sastoji od 10 pjevanja, pisana je jampskim 11-ercima organiziranima u sestine Kovai u njoj progovara o zloinima koji su dolazili iz redova njegova naroda lirski subjekt je civil koji je u ratu odveden na masovno gubilite i jedini preivio pogubljenje naknadno govori partizanima osloboditeljima o stradanjima nevinih rtava i o svom izlasku iz jame poema poinje bez uvoda, nakon ega slijedi trodjelni razvoj: o put prema jami / paklu o boravak u jami o izlazak iz jame / put u slobodu pad u jamu lociran je u sredinu poeme (5. pjevanje) ime je djelo i simetriki razdijeljeno dubinska tema poeme zapravo je prikaz svijesti u graninoj situaciji i posljedice koje taj dogaaj na svijest ostavlja 36

sljepilo lirskog subjekta omoguilo je dublje i dalekosenije vienje od onoga to ga posjeduje obian pogled zbog trodjelne kompozicije, stroge metrike i strofike forme, Jama se esto promatrala kao odjek Danteove Boanstvene komedije TIN UJEVI knjievni rad zapoinje u Matoevoj poetikoj koli, 1911. raskida s Matoem i okree se poetici franc. simbolista objavljivao je pjesme u Hrv. mladoj lirici (Ogledalo, Kampanil, to ape vodoskok) te pjesme karakterizira poetika moderne, dakle, matoevski tematski, stilski i stihovni elementi najpoznatija pjesma je Oprotaj ta je pjesma intrasemiotiki citat (citat iz vlastite knjievnosti) u njoj ulazi u polemiku s Maruliem jer on stoji na poetku HK knjievni mu se opus dijeli na 2 faze:

I. faza -

1914-1930, novosimbolistika faza obiljeena je dvjema zbirkama: Lelek srebra i Kolajna najdominantniji su motivi srebra i ene, te teme trpljenja, osamljenosti i ljubavi ena je medij posredovanosti izmeu sfere fizikog i ulnog te sfere duhovnog i mistinog pjesme su realizirane u strogo zatvorenoj formi (sonet), s klasinom fakturom (pravilni katreni i tercine, rime, simetrija i red) - najznaajnije pjesme prve faze su: Pepeo srca, Svakidanja jadikovka, Meni bez mene, ene meu kraljicama, Vivijani - u istom vrem. razdoblju pie i retoriko-patetinu poeziju s nacionalnim i socijalnim temama - este su bizarne slike, groteske, simultanizmi te futuristiki, dadaistiki i nadrealistiki ispadi II. faza - zapoinje 30-ih kad Ujevi objavljuje 2 zbirke: Auto na korzu i Ojaeno zvono - oit je zaokret od parnasovske stihotvorne prakse - radi se o tipu misaone lirike koju Ujevi pie slobodnim stihom i nepravilnom strofinou - javljaju se kranjevievske teme poput prodora u visinu, u svemirske prostore, u podsvjesno i otajno, zatim mrnja spram prolosti, novoprobuena nada, vjera u tehniku, osjeanje socijalne zbilje - najznaajnije pjesme druge faze: in sputanih ruku, Pobratimstvo lica u svemiru, Visoki jablani, Nostalgija svjetlosti, Prodavaice cvijea, Ulini pjevai 1945. zabranjeno mu je javno djelovanje, 1950. izlaze izabrane pjesme Rukovet, dok je posljednja zbirka edan kamen na studencu u znaku rezignacije i pomirenosti sa svemirom i ljudima

UJEVIEVI ESEJI EL SENTIMIENTO TRAGICA DE LA VIDA (Biljeke jednog irskog utilitarca) - esej iz knjige proze Ljudi za vratima gostionice iz dijela Gladni i siti - pjesnici imaju 2 problema, tj. idealisti i ljudi ista srca (kamo Ujevi i sam sebe uvrtava) glad i ljubav - ekonomski inilac pretee nad svima i sapinje erotiku (ni ljubavi nema bez kruha) - raspravlja o tome to danas ljudi trae u eni: ne samo puko sredstvo uivanja, nego i drugaricu nabacuje misli o svaemu: o atmosferi u kavani, o nasladi koju nam donose knjige (koje nam nerijetko ne donose istinu), o nemogunosti slobodnog izbora rada, napetim odnosima izmeu pjesnika i kritike, o poziciji pjesnika u svijetu openito - pesimistian stav o svemu reenom: 37

Ovako stupam u ivot, a svuda preda mnom tama. ISPIT SAVJESTI ( iz Skalpela kaosa) - za ispit savjesti ovjek mora stvoriti svoj filozofski sistem i to u dobroj prozi - ispit savjesti = najdublje oitovanje ivota, vrhovni trenutak sabranosti i usredsreenja (ne moe se ni jesti, ni piti, ni grijeiti bez dodira sa savjeu) - to nije lino otkrie nego ivotno zanimanje mnogih ljudi u povijesti i u romanu, stanje duha, koje se naroito pootrilo u suvremenom ruskom drutvu, dok su ga ranije gajili askete, samotnici ili crkveni ljudi o miljenju: misao je sama po sebi uivanje, koje nije sasvim obino i koje trai da se katkad od njega odmaramo - ivot e biti lijep im se bude moglo misliti (onaj koji u sebi osjea svjea vrela ne boji se sue) - radost koju mu prua njegov unutranji svijet vs. vanjski, svakodnevni - on cijeni svaki unutranji rad: Ja ne napisah Keri Lotraka, ali uvaavam svaki rad, kvantum rada. na samom kraju: Sve ovo gore je jedna mutna, somnabulna suica, napisana jednog udnog i tekog jesenjeg dana 1919. u ZG-u s mnogo trzaja, vrlo nervozna: SUMRAK POEZIJE (Otkinuta glava jednog predujma) (Skalpel kaosa) - predvia mogunost konanog zalaska poezije ako se jednoga dana iscrpu svi oblici i sve sadrine - njena propast sudbinski i historijski zapeaena ( kao i rjenih bogova na Olimpu) - pjesma MORA biti nova! za poeziju vrijedi pravilo: obnoviti se ili umrijeti - osuuje barbariju futuristikih pjesama bez sadrine - poezija e umrijeti sa slobodnim stihom, a njene blagodati prei e u nasljedstvo prozi, noveli i romanu OROZ PRED ENDIMIONOM ( O udesima i krivudanjima novije knji. umjetnosti) - poezija je (kao kruna knji. umj.) priroeni dar, ali i 1. magionika nauka ili vjetina za podraavanje, gojenje i izraavanje osjeaja; poezija = magija ( u sluaju velikog pjesnika, dosta kratka i9 sabita pjesma ima najveu eksplozivnu snagu; u 20 redaka donosi se sadrina cijelog romana) - poezija i proza, da bi bile umjetnost, moraju biti nove SAVREMENI OVJEK ISPOVIJEDA SE O POEZIJI - POEZIJA POVIJEST ONIH TO JE NEMAJU - SAVJEST VAN POVIJESTI = pounutranjenje pjesniki narataj to je ostvarivao u lirskom ekspresionizmu bilo bi vrijeme da moderni pjesnik osvijetli i druge strane svijeta ( a ne samo patnje) ili da nas bar uputi gdje je izlaz iz tame - umj. djela ne trebaju imati tendenciju pred sobom, ona je ve nose u sebi; umjetnik je svoju trenutnu potrebu za oitovanjem iskalio onog trenutka kad je napisao djelo MRSKO JA (Diskretan odgovor na upite) - prizna nesklad izmeu onog to smatra idealno lijepim i onoga to sm donosi - javnost nema prava da se bavi pievim ivotom, nego samo njegovim djelom; piev ivot ne spada u podruje kritike, a jedva da na njega ima prava knjievna historija - sva lirska poezija je prava, subjektivna i nu njoj je zamjenica Ja osovina, ali ona nije neposredna ispovijest, nego samo posredna, ispovijest kroz umjetnost; - zatim daje kratak pregled svog ivota i rada NIKOLA OP pjesnitvo moemo podijeliti na 2 faze: 1. FAZA obuhvaa zbirke: Pjesme siromana sina, Nocturno, Isus i moja sjena, Za kasnim stolom 38

u toj je fazi izgradio pjesniki svijet malih stvari, bukolikih ugoaja, svijet oskudice, poniznosti, skromne sree i jednostavnosti lirski subjekt progovara o prizemnoj egzistenciji oitujui ljubav i razumijevanje za svijet malih i prezrenih, skitnica i prosjaka, odbaenih ljudi i ivotinja sve te stvari postaju znamen boanskoga reda u zbirci Isus i moja sjena afirmira katolicizam, oovjeuje Isusa, dovodi ga meu ljude, uvodi u krme, gleda ga kako veera ili ita novine Isus postaje pjesnikov sudrug, prolazi krini put ljudske svakodnevice i postaje svjedokom patnje i otuenosti pjesme su najee realizirane u katrenima s ukrtenom rimom stihovi su djelomice pravilni, izraz jednostavan i bez ukrasa 2. FAZA u ovoj fazi dolazi do tematskog zaokreta op se okree svemirskim visinama, astralnim prostorima, beskonanosti i vjenosti obuhvaa zbirke: Kuica u svemiru, Svemirski pohodi, Astralije, Dok svemiri venu, Nedohod lirski je subjekt zaokupljen kozmikim silama izraz postaje hermetiniji, apstraktniji i fluidniji u pjesmama se osjea borba za izraz, traganje za novim rijeima opova lirika ove faze nastavlja se na svemirske uzlete Kranjevia i Ujevia, ali u hrv. kozmiku liriku unosi i nove akcente: neobino bogatstvo imaginacije, jezinu invenciju i bogatu simboliku IVO KOZARANIN

Sam ovjek - lirski roman - ispripovjedan u 1. licu - organiziran je kao ivotna ispovijed glavnoga lika: od njegova ranog djetinjstva pa do prijelomnog ivotnog trenutka kad ubija svoju enu i doivljava to kao ivotni poraz - roman zapoinje in ultimas res, a nakon prologa Noni dijalog retrospektivno rekonstruira Valentinov ivot - slijede poglavlja Mrana mladost, koje se bavi Valentinovim djeatvom, ranim godinama provedenim u Posavini, prikazom prilika u njegovoj obitelji te gimnazijskom kolovanju u velikom gradu, i Buga plae koje je vezano za razdoblje kad Valentin zavrivi gimnaziju nalazi posao, te za nesretnu ljubav i brak s Bugom - zavrno poglavlje Sam ovjek opet nas vraa u ispovjedno vrijeme uvoda - sredinja dva dijela romana predoena su u analeptikoj perspektivi kao svojevrsna Valentinova retrospekcija - prvi i zadnji dio su monoloki fragmenti koji uokviruju sredinji dio - u njima se Valentin obraa imaginarnom sugovorniku, zapravo vlastitom dvojniku - za Valentina prolost postoji za rekonstrukciju odreenih doivljaja i stanja, analizu postupaka, potragu za vlastitim duhovnim identitetom - slinost s Proustovim protagonistom obojica kreativno iitavaju vlastitu povijest u svrhu samoanalize - samo ubojstvo uope nije prikazano pripovjeda opisuje Valentinov ulazak u stan kad mu postaje jasno da ga ena vara, zatim dolazi rez i potom je opisan izlazak ubojice iz stana u kinu no - nakon izlaska iz stana Valentin sebe oslovljava u 3. licu i time naznauje da je poinio tako stravian in koji je potpuno izmijenio njegovu auropercepciju - itav roman proet je lirskim interludijima u kojima se rekreiraju emocionalna stanja raspoloenja - vidi se opijenost rijeima, njihovim zvukom, poretkom, konotacijama 39

ponavljanja i lajtmotivi stvaraju napetost izmeu vremena prie i vremena njezine poetske realizacije, a asociraju i na glazbenu inspiraciju razne varijacije motiva samoe i melankolije proimaju itavo djelo PRIPOVJEDA ima dvostruku funkciju: a) osoba koja doivljava i promatra svijet i koja sudjeluje kao akter u prolim zbivanjima b) osoba koja pripovijeda jedno Ja pripovijeda, a drugo je objekt pripovijedanja i analize pripovjedno Ja je starije, zrelije i iskusnije Ja koje sudjeluje u zbivanjima i koje je objekt ta iskustva tek treba stei ispovjedno vrijeme obuhvaa 15-ak godina najranija toka analepse vezana je uz smrt Valentinove majke distanca se postupno smanjuje, a u posljednjem poglavlju pripovjedno i doivljajno Ja gotovo se sjedinjuju pejsa je humaniziran, on je korelativ stanja ispovjednog subjekta, slika njegove due

LIRSKI ROMAN karakteristian anrovski hibrid nastao kao produkt avangardistikih strujanja i tenje za prevrednovanjem anrovskog sustava nastao je kao rezultat poetizacije proze sintagma upuuje da je posrijedi pribliavanja romana strukturi lirike, tj. prenoenje odreenih oblikovnih postupaka karakteristinih za liriku u fikcionalnu proznu vrstu - roman URO SUDETA Mor fantastina novela, 1930 jedino Sudetino znaajno prozno djelo podijeljena je u etiri dijela: Grana Jorgovana, Pria, Otajne slutnje i Finale ova se novela bavi posljedicama ovjekova raskida s prirodom tenja za materijalnim probicima, napredak tehnike i privrede, znai zapravo gubitak izvorne ljudskosti, prirodne sree i ljudske harmonije - glavni lik svojom sudbinom pokazuje tu fazu prijelaza kada se humanost i prirodnost negiraju i ime ideologije napretka - motiv za svoju pripovijest Sudeta je preuzeo iz narodnih pria i predaja sukob realistinog i alegorijsko-fantastinog (Grana jorgovana i Pria su realistiki napisane, svi su likovi realni osim Mora; Otajne slutnje i Finale prodor fantastinog i nadrealnog) - fantastika prodire u priu o Moru nizom agresivnih prizora koji razbijaju idilinu sliku, Edenski vrt oko rijeke Plonice (upravnikovo mrtvo pseto s ispijenom krvlju, ubijena stoka po livadama, zapaljeni stogovi sijena, zatrovani bunari) - Morova metamorfoza javlja se kao posljedica egzistencijalnog stanja Mor postaje vukodlak zbog nerealizirane ljubavi i izgubljenog ivotnog smisla, ne moe vie ostvariti sebe kao ljudsko bie; fantastina materijalizacija tjeskobe, straha, duhovnog nemira, enje za ljubavlju i razumijevanjem Na lirski nain opisuje se ljubav Mora, sina upravitelja seoskog imanja, prema lijepoj vlastelinki u. No, iako se vole, zbog klasnih je razlika njihova ljubav osuena na propast i u se zaruuje s Arnom. Nakon smrti oca Mor se postepeno pretvara u vukodlaka i nou pravi tetu na vlastelinovu imanju. Bolesna u odlazi na lijeenje u vicarsku, a Mor se sasvim povukodlaio i izgubio sva ljudska obiljeja. VJEKOSLAV MAJER ivot pua - animalistiki roman objavljen 1938. - sastoji se od niza meusobno povezanih feljtonistikih fragmenata te nabacanih refleksija 40

svijet je promatran oima pua koji je u glavici kelja dospio u grad pueva ispovijest, u Ich-formi, simbolina je projekcija ivotne situacije maloga ovjeka: osjeaj nemoi, krhkost i nezatienost bia kojemu odasvud prijete opasnosti to je metafora urbane otuenosti, klaustrofobije, raskinute veze s prirodom, simbolika grada koji je neprijatelj ovjeku na stilskom planu oituje se tenja prema poetizaciji niskog stila i depoetizaciji visokog stila pritom se slui lokalnim zgb. idiomom i govorom periferijskih marginalaca fraza je leerna, pomalo i djetinjasta, ali ponekad i u znaku lirske mekoe i sentimentalnih zanosa

IVO ANDRI - njegovo pjesnitvo moemo podijeliti u 2 faze: 1. faza - do 1918. - pie intimnu liriku s dominantnim osjeajem nemira, melankolije i hipersenzibilnosti - koristi slobodan stih ili pjesmu u prozi - pjesmama ove faze pribliuje se ekspresionizmu i to disociranjem lirskog subjekta, supstantivizacijom, psalminim tonom, motivima smrti i tijela, temama kao to su smrt, samoa, unutranja tragedija 2. faza - pie zbirke pjesama Ex ponto i Nemiri Ex ponto (1918) - je knjiga pjesama u prozi, lirskih proza, ispovjedno molitvenih zapisa, kratkih pria i lir. meditacija - podijeljena je u 3 nenaslovljenja poglavlja - posljednji zapis naslovljen je Epilog i s njim zbirka ima 140 zapisa - naslov je preuzet od Ovidija, ali ne postoji nikakav drugi snaniji povezni motiv osim progonstva - za glavnu temu uzima duevne senzacije, a sve materijalno i konkretno iskljuuje iz djela - u prvom poglavlju lir. subjekt razmilja o svom ivotu, u drugom i treem poglavlju razmilja i o opeljudskim problemima kao to su drutvo, umjetnost ili priroda - prevladava jednostavan jezik, duboko proivljavanje osjeaja, a kod pjesama u prozi filozofinost misli - Milanja tvrdi da to nisu pjesme u prozi jer se odlikuju kronolokim nizanjem motiva, drugi smatraju da bi to mogli biti pjesniki zapisi jer su tematski vezani uz autobiografski egzistencijalni problem, a Solar misli da je to vrsta baroknog plaa - prevladavaju raspoloenja samoe, melankolije, boli - lir. subjekt poistovjeen je s pjesnikovim JA - zapisi su apelativno upueni itatelju, trae identifikaciju - pejsa ima novosimboliku funkciju, dakle, slui za izraavanje unutarnjih stanja lir. subjekta

Nemiri (1920) - zbirka je daleko lirinija i harmoninija od Ex ponta - sastoji se od tri naslovljena dijela: Nemiri od vijeka, Nemir dana i Bregovi - prvi i trei dio ine pjesme u prozi, dok je drugi dio pjesnika lirska proza NOVELISTIKA * Put Alije erzeleza * Pripovijetke I. * Pripovijetke II. * Pripovijetke III. 41

u ranim pripovijetkama dopunjuju se realizam i psihologija, objektivna i subjektivna perspektiva, kroniarsko biljeenje vanjskih dogaaja s poetskim doaravanjem irealnih stanja tematski su usmjerene na prolost Bosne i esto se temelje na lokalnim predajama i kronikama u sreditu su zanimanja ljudi u sukobu sa svojom prirodnom okolinom i iji je ivot obiljeen samoom i porazom u kasnijim pripovijetkama smanjuje se udio humora i arolikost prizora Andri reducira fabularni sloj i sve izraenije ponire u psihu likova u nainu prikazivanja dolazi do polarizacije izmeu epskih kroniarskih i psiholokih postupaka stvara novele kronike u kojima povezuje individualne sudbine sa irim povijesnim kontekstom

orkan i vabica - radnja je smjetena u jednu od bosanskih kasaba u trenutku kada u nju dolazi cirkus koji die na noge sve stanovnike - najveu panju izazvala je atraktivna plesaica na ici - za gl. protagonista Andri uzima ovjeka sa samog ljudskog dna, ovjeka kojemu se svi izruguju i kojega svi zadirkuju orkana - orkan postaje opsjednut plesaicom i upravo se zahvaljujui njoj izdie iz svog svakodnevnog svijeta; u njemu se javlja ljubav zbog koje zaboravlja sve oko sebe, zapostavlja svoje uobiajene poslove, a misli su mu dan i no zaokupljene vabicom - no, najgore je od svega to ga nitko ne shvaa ozbiljno, svi se izruguju, a on je toga svjestan - orkan je junak koji ima svoje tenje i snove, koji uzlijee u svojoj mati sve do zvijezda, da bi na kraju otro tresnuo o zemlju - iskoriten je kao simbol sudbine uzaludnih ljudskih matanja, neostvarivih tenji i elja - Andri tako eli istaknuti kako svatko ima pravo na ljubav i moe biti zaljubljen, ma koliko malen i ma koliko uen bio - nepobitno i bez sumnje izdie se iznad svojih granica kad ga pitaju to bi radio sa vabicom da ju dobije na raspolaganje on odgovara morebit, ne bih nita tako se uzdie na najviu moguu visinu u ovoj prii Mustafa Maar - on je junak, ali junak samo dok ubija u trenucima kada se treba suoiti sa samim sobom pretvara se u ogromnu kukavicu - Mustafa najveu bitku vodi sa svojom nesanicom i strapi od svake nove noi (stalno ga proganja san o silovanim djeacima s Krima i on se u snu die da ih hvata, ali uzalud mae rukama jer je nejak i smijean) - kakav je u snu takav je i u javi nejak i smijean, i duboko u svojoj nutrini toga je i svjestan, ali pred drugima se karakterizira kao Mustafa Maar koji se odvalio od stijene pa mu ne treba ni kruha ni sna - on je jedan od onih ljudi koji ne mogu podnijeti jae od sebe, a jo manje sluati tue hvalisanje iz tog razloga i ubija svog suputnika Abdulselam Bega, za kojeg neposredno prije ubojstva konstatira da je kukavica i laov, a takvi lako ubijaju tom je reenicom vrlo jezgrovito opisao samog sebe - njegov beskrajni kukaviluk Andri dokraja uvruje Mustafinim strahom dok putuje umom bojei se panjeva i stabala u mrkloj noi - skonava svoj ivot dolaskom u Sarajevo gdje pogiba od ruke jednog cigana kovaa koji ga je pogodio komadom eljeza u sljepoonicu - Mustafa simbolizira onu vrstu ljudi koji odaju privid snanog karaktera i koji misle da su sami sebi dostatni, koji bjesne od muke kada stvari izmiu njihovoj kontroli, a koji su zapravo najvee kukavice koje hodaju po ovom svijetu 42

SLAVKO KOLAR 1917. objavljuje 1. zbirku novela Nasmijane pripovijesti dominantan je povrinski humor, dominiraju rijeu kompromis i ovjek bez fizionomije Kolar kreira takav tip junaka koji e postati centralnim njegovim literarnim protagonistom u sljedeoj fazi njegova stvaralatva u meuratnom razdoblju pie dvije zb. pripovijedaka: Ili jesmo ili nismo i Mi smo za pravicu tematski obuhvaaju hrv. selo i provinciju; opisuju malograansku sredinu i njezine ljude njegovi junaci su poluinteligenti, mali karijeristi s velikim idejama, laktai te kompromiseri ostaju u provincijskoj sredini gdje e se nai u neposrednu dodiru s autohotnim seljakim elementima i time e najvie pokazati svoje karakterne osobine u novelama uglavnom povezuje malograansko-provincijsku i seosku sredinu i ljude pritom neprestano izmjenjuje tragino s lirskim i kominim te suprotnosti povezuje specifinim humorom, koji se prije svega ostvaruje kao humor atmosfere taj specifini humor atmosfere Kolar najee ostvaruje tako to okvirnom, najee traginom motivu novele, dade sadraj neega smijenog ili neoekivanog, neloginog u posljednjoj stvaralakoj fazi Kolar dolazi do bespotedne satire u knjigama Natrag u naftalin (1946) i Glavno da je kapa na glavi (1956). to su pripovijesti iz gradskoga ivota tijekom II svjetskog rata

MILAN BEGOVI Djela: zb. pjesama Knjiga Boccadoro drame: Myrrha Ga Walewska Pustolov pred vratima Hrvatski Diogenes Bez treeg novele: Kvartet Dva bijela hljeba romani: Dunja u kovegu Giga Barieva Bez treeg - salonska drama, 1931, u 3 ina - radi se o dramatizaciji posljednjeg poglavlja romana Giga Barieva - radnja se odvija u jednoj noi krajem veljae 1926.g. u jednoj prostoriji male barokne katnice na Gornjem gradu - prostor drame je Gigin salon koji za Marka sadri skup podataka o Gigi on vodi neverbalnu komunikaciju s tim prostorom, trai znakove nevjere i detektivski analizira njezin ivotni prostor - naglaena okrenutost predmetnom svijetu otkriva njegov odnos prema Giginu tijelu on polae pravo na posjedovanje njezina tijela - temeljna odrednica drame je antagonizam spolova odnos muko/ensko - u vrijeme kada Begovi pie dramu popularan je psiholog Otto Weininger koji tvrdi da su ene amoralna i nelogina bia pa je ova drama polemika s tim tezama - Giga se tijekom drame osvjetava kao individuum ubojstvom se brani od silovanja jer ne eli biti tijelo, objekt - od partnera trai razumijevanje i povjerenje koje ne dobiva - toka obrata je pismo Gigina oca koje Marka navodi da povjeruje u Giginu odanost - na Gigu to pismo ima drukije djelovanaje ona je uvrijeena to Marko vjeruje njezinu ocu, a njoj ne

43

na temelju pisma Giga postaje ponovno vrijedna u Markovim oima, eli s njom spavati, ali ona to odluno odbija jer shvaa da je Marko poistovjeuje s predmetom

Giga Barieva - 1940 - os radnje je Giga vjenana na bojinici s Markom Bariem - Marko nestaje u ratnom vrtlogu, Giga eka njegov povratak, ivi u strahu, patnji i nadi i odbija brojne prosce - idealizira svog Marka, eljno oekuje ponovni susret, a kad se on nakon 8 godina vrati Giga ga, nakon svae, ubija jo istu no - u sreditu analize je psihologija spolova, filozofija mukog i enskog principa, razliitosti u poimanju vjernosti, dunosti, braka i seksualnosti - prva knjiga Sedam prosaca sastoji se od sedam portreta Giginih prosaca (ime, arko, Pero) - sve te prie pripovijeda Giga svojoj prijateljici, ruskoj emigrantkinji Irini Aleksandrovnoj - sama se Giga u tim priama pojavljuje tek posredno, a svaki prosac predouje svoj svijet - ti su likovi prikazani i kao simboli odreenog tipa ponaanja, ali i kao projekcije glavne junakinje, dakle i kao njezin subjektivni doivljaj odreenog ovjeka - sve su prie ispripovijedane kroz Gigu, osim sedme prie o Peri koja je dana u formi autoportreta - druga knjiga Na ratitu donosi burna zbivanja u ratnom vrtlogu te odlino ocrtane likove kapetana, idovskog djeaka lojmea te starog Baria i njegove prilenice Piroke - u djelu ima brojnih internih i eksternih analepsi, mijea se prolost i sadanjost - tek se u posljednjem poglavlju vrijeme prie i vrijeme diskursa poklapaju Pustolov pred vratima - HNK 1926.g. - tragikomedija u 9 slika (prva i zadnja su realne, ostale fikcije) - dramski svijet je sazdan od dva suprotstavljena dijela: onog iza i onog ispred vrata - sa stajalita bolesne djevojice, terasa je sumorno i pusto mjesto umiranja, a cesta to se nazire kroz vrtnu ogradu za nju je put u ivot - Djevojka u zbilji nikada ne odlazi s terase, ali joj Smrt pomou predstave u predstavi (privienja) omoguuje da stekne potpun uvid u ivot kakav bi moda proivjela s one strane vrata - Smrt se individuira u 10 likova: Neznanac, Profesor s velikim naoalama, Messenger boy, Najbolji prijatelj, Policajac, Apa, Reiser traginih filmova... - Smer je tvorac, a Djevojina svijest istodobno i pozornica i gledatelj prikazanja u kojem njezina teatarska egzistencija Agneza, voena rukom sveprisutnog redatelja, ide krunom stazom na kojoj je eka 7 postaja (veranda vile, budoar, odjeljak u spavaim sobama meunarodnoga vlaka, apartman u alpskom hotelu, bolesnika soba, salon kod Glumeve ene, most u predgrau) - prikazanim postajama Smrt pridruuje i nekoliko verbalno predoenih dijegetikih postaja: - Institut gdje se formirao djevojin karakter - Sanatorij gdje se uoila s boleu - Groblje - Kazalite emu Kazalite??? jer Begovievom imaginarnom pozornicom vlada Pirandellovski duh teatralizma Privienje je koncipirano i treba biti realizirano kao kazalina ili filmska predstava u predstavi kojom Smrt nadoknauje Djevojci bioloki ivot to joj ga uzima. Predstava meutim nije puka opsjena, ona je forma te je kao takva vrednija i istinitija od ivota. Begovi ustvruje da se pravi ivot moe iskusiti i spoznati samo u kinu (Neznanev Kino iz 1. slike) 44

kao redatelj Privienja, Smrt ureuje i odnose meu likovima osvijetemu enu Agnezu stavlja izmeu konformista (Mua) i individualista (Neprisutnoga) posebnost je drame u tome to se Mu i Neprisutni Agnezin oboavatelj nee izravno sueliti, Smrt vjeto izbjegava aranirati njihov susret, isto kao to izbjegava urediti i Agnezin susret s Neprisutnim razlog tome su 2 oprena htijenja: a) Djevojka hoe ivot i sreu b) Smrt eli Djevojku, ali ne eli ju na nain silnika ve suptilnog zavodnika, eli da ona umiranje doivi kao svoj izbor i akt kao naknadu za ivot koji joj oduzima nudi joj ispunjenje najintimnijih elja u Privienju, teatru, snu no, u toj je igri Smrt vara jer joj usauje elju za nedostupnim idealom i tako je prisiljava da se baca u zagrljaj nedostojnih ljubavnika sve dok se ne umori te poeli smirenje u smrti u trenutku kada se ta dva oprena htijenja poklope drama zavrava

Knjiga Boccadoro - boccadoro = zlatousta - zb. pjesama koju je objavio 1900. pod ps. Xeres de la Majana - sadri sonete, tercine, sestine, balade i dr. pjesnike forme na temu tjelesne ljubavi za markizicu Zoe Boccadoro, utjelovljenje mladosti i ljepote - stari su za zbirku rekli da je to bolesna lirika, a mladi su je istaknuli kao reprezentativno djelo hrv. moderne - erotski motivi i slobodne ljubavne igre osnovna su pjesnikova opsesija - temeljna je oznaka njegove lirike gajenje kulta ljepote i ljubavi te izvanredni, profinjeni lirski artizam MILE BUDAK Ognjite - roman iz likog seljakog ivota u 4 knjige - zbivanja se, dakle, odvijaju u Lici, otprilike posljednjeg desetljea 19. st. pa do kraja 1. svj. rata - roman je zamiljen i sagraen kao lanac epizoda koje se meusobno povezuju glavnom idejom - prati nekoliko generacija iz dviju obitelji te njihovu nagonsku elju da ouvaju svoje ognjite, lozu i kontinuitet zadruge - centralna idejna os ovog romana jest metafora ognjita i doma ona odreuje gotovo svaku pojedinanu akciju, to je opsesija svakoga lika - likovi su oblikovani na temelju elementarnih nagonskih slojeva: njima vladaju strasti, instinkti, divlji nagon za samoodranjem - pokreta radnje je Blai, povratnik iz Amerike i gospodar imune zadruge - svi njegovi inovi proizlaze iz neukrotiva nagona zla, elje za osvetom, prkosom, zadovoljenjem putenih strasti i ureenjem svijeta po naelu slobodne volje - po svom demonizmu, beskrupuloznosti i animalnom kultu snage podsjea na mranu figuru Gue Rigalina iz Kosorova Poara strasti - svoje etike antipode Blai ima u likovima Lukana i Anere - Anera je lika seoska heroina koja se istoom ideala i moralnom snagom uzdie iznad sredine, ali pada kao rtva borbe primitivnih nagona i slijepe strasti na jednoj, a uzvienog poimanja morala i dunosti na drugoj strani - roman je napisan kao drama vie od 2/3 teksta zapremaju dijalozi - likovi su obiljeeni snanom emocionalnou, a odnosi se meu njima postupno zaotravaju i oblikuju snane dramske konflikte - dijalog se osamostaljuje, pretee nad naracijom i osnovno je sredstvo karakterizacije likova 45

tema je uzeta iz neposredne stvarnosti, a likovi su analizirani u neodvojivoj vezi s drutvenom i prirodnom sredinom roman je napisan tokavskom ikavicom

MIROSLAV KRLEA tokavsko pjesnitvo - pjesniko mu se stvaralatvo dijeli na nekoliko razdoblja: 1. RANO RAZDOBLJE - 1916-1917 - ini est simfonija pisanih slobodnim stihom kojim se suprotstavlja tradiciji hrv. versifikacije - karakterizira ih intenzivan doivljaj prirode a pjesniki je jezik zasien pjesn. figurama 2. RATNA LIRIKA - 1918-1919 - obuhvaa Pjesme I, II i III te zbirku Lirika - u njima dominiraju motivi vezani za rat, naglaen je socijalni angaman - lirski subjekt govori o sebi u 1. licu - ta je lirika bliska pjesnitvu ekspresionizma - nastajala je uglavnom tijekom rata, tematski je i stilsko-morfoloki raznolika - prevladavaju teme smrti, prolaznosti, ovjekova straha, boanske pravde - ostala obiljeja: hiperbolina metaforika, slobodan stih, kompozicijska skokovitost

3. 1930-te - pie zb. pjesama Knjige pjesama i Pjesme u tmini - svjedoe o promjeni poetikih nazora - lirski subjekt najee je neosoban, a aktivnost mu je preteito promatraka - jasno je izraena socijalnokritika dimenzija pjesama - dominira konzervativnija versifikacija Pjesme I Pieta, Naa kua, Plameni vjetar, Jesenja pjesma Pjesme II Badnja no, Crveni suton, Predveerje, Stih Pjesme III Rat, Kasno popodne, Pjesma naih dana Pjesme u tmini podijeljene na vie tema: O bijedi, O vremenu i o smrti, O snovima, U predveerje, Nad otvorenim grobovima, Ranjavi motivi, Lirski motivi u prozi Simfonije Podnevna simfonija, Pan, Suton, Nokturno, Sodomski bakanal, Ulica u jesenje jutro Balade Petrice Kerempuha - prvi put objavljene 1936.10 u Ljubljani (30 pjesama), a drugi put 1946. u Zagrebu (34 pjesme) - ve su u naslovnoj sintagmi dovedena u odnos dva disparatna pojma: pojam BALADE kao pjesnike vrste tunog sadraja i pojam humoristinog knji. lika Petrice Kerempuha - tim postupkom Krlea je najavio samosvojan tip MODERNE BALADE kojoj je u osnovi baladeskna slika i vizija poremeenog, izoblienog svijeta - taj izokrenuti svijet predoen je u autorskoj optici humora, ironije, sarkazma, paradoksa, apsurda i groteske - tako je stvoren oblik nove lirske vrste ANTIBALADE - u baladama je rije o ljudskoj patnji, stradanju, stalnoj ugroenosti, socijalnoj inferiornosti podreenih, a kljuni protagonist djela je anoniman puki kolektiv - Petrica Kerempuh - sredinji lik djela, javlja se kao kaziva - kod nas je knjievno promoviran u djelu varadinskog kajk. pisca Jakoba Lovrenia (Petrica Kerempuh iliti ini i ivlenje loveka prokenoga) - Petrica je lik iz kajk. pukih legendi, a preuzet je iz europske knjievne tradicije (varijanta Tilla Oilenpigela iz Costerova romana)
10

na stotu obljetnicu Danice

46

Kerempuh u doslovnom smislu rije znai crijeva, drobina, a u prenesenom oznaava pukog zabavljaa Petrica se direktno pojavljuje u uvodnoj baladi Petrica i galenjaki i u baladi Komendijai Petrica je autorov alter ego autor je sveprisutan u djelu (u zavrnoj baladi Planetarijom ak i dolazi na scenu) to se tie jezika, Krlea stvara svoj vlastiti kajkavski idiom koji je spoj dijakronije i sinkronije SINKRONIJA: upoznaje kajkavtinu bake Terezije Gorianec, kajkavtinu iz njezinih molitvenika, kajkavtina hrv. domobrana DIJAKRONIJA: prouavao stare kajkavske rjenike (posebno Belostenev Gazophylacium), knjievna djela starih kajkavskih pisaca, dijalektoloke studije Petrica i galenjaki Ni med cvetjem ni pravice Khevenhiller Po medvednici V megli Baba cmizdri pod galgama Eseji

Neke balade:

Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedua - 1933. - Krlea brani tezu da ljepota posjeduje metafiziku dimenziju - umjetnost povezuje sa ovjekovim strahom od prolaznosti - pitanje umjetnosti i ljepote nije pitanje razuma i mozga - pisac nije propovjednik ideologije, ve talent - zagovara individualnost i originalnost - Predgovor moemo podijeliti u 4 dijela: a) odgovara na pitanje to je ljepota b) raspravlja o socijalnoj literaturi c) daje ocjene novijeg hrv. slikarstva i knjievnosti d) pokazuje kako je Hegedui praktina primjena teze o socijalnoj tendenciji - hvali Kranjevia, Kovaia, Starevia, Hegeduia Dijalektiki antibarbarus - 1939. - citira, analizira i kritizira Pricin tekst; govori o banalnosti Pricinih ideja - ovaj je tekst doivljen kao otvoreni izazov kojim se radikalno osporava autoritet KPJ i njezinih vodeih intelektualaca - zaotrio je podjelu na krleijance i antikrleijance meu pripadnicima lijevog pokreta Knjievnost danas - govori da je bitna zadaa suvremene knjievnosti svjedoenje o zbilji, ali i dalje inzistira na vanosti umjetnikog oblikovanja socijalnog angamana Drame PRVI DRAMSKI CIKLUS Legenda, Michelangelo Buonarotti, Kristofor Kolumbo, Maskerata, Kraljevo, Adam i Eva - u prve tri drame inzistira se na rascijepljenosti i dualitetu linosti u Legendi tako Krist raspravlja sa svojom sjenom koja je zapravo njegov potisnuti, ovozemaljski Ja; Nepoznati u Michelangelu B. je utjelovljena projekcija unutarnjeg umjetnikova razdiranja, dilema, a isto tako je i s Nepoznatim u Kristoforu Kolumbu 47

u ove tri drame rije je o izdvojenim, legendarnim biblijskim ili povijesnim linostima izjedanima sumnjama one se prometejski bore za svoja uvjerenja i ideale te doivljavaju intimne poraze Krlea integrira elemente suvremene avangardne drame tematsko-idejni sloj vezan je za velike povijesne procese, umjetnike projekte genijalnih umjetnika, za simboliku viziju hrv. krvave zbilje i traumatine povijesti obiljeja: simultanizam, vizualna dinamika s ubrzanim kretanjem glumaca, uestale promjene prostora, prikazi kaotinih zbivanja (tunjava, pijanevanje, pobuna gomile i sl.)

Kraljevo - 1918. - jednoinka - pripada tzv. TOTALNOM TEATRU to je teatar koji se ne temelji samo na dramskoj rijei, nego na jednakoj valjanosti i interakciji svih scenskih znakova (grimase, geste, mimika, kostimi, rekviziti...) na publiku eli djelovati ekspresivno, eli izazvati dojam znaajke: sinkretizam, simultanost zbivanja, masa kao lik, element kaosa (oituje se kao efekt THEATRUM MUNDI cijeli svijet je kaos, pozornica; Bog je redatelj, dok su ljudi glumci, marionete) Kristofor Kolumbo - 1918. - jednoinka - u drami dolazi do otvorenog sukoba dvaju oprenih nazora o smislu ivota i ljudskog kretanja - kvantiteta mase, u kojoj se gubi pojedinac, suprotstavljena je misaonoj kvaliteti nadmonog pojedinca - ovaj odnos kvantitete i kvalitete bitan je dramski pokreta radnje - Kolumbo ustaje sam protiv svih na svom brodu, oni ga pribijaju na kri, a on vie da je sve la to je dosegnuto i da se smisao ljudskog postojanja ostvaruje samo u hodu naprijed - zato on eli otputovati u Nepovrat, u apstrakciju DRUGI DRAMSKI CIKLUS - PRIJELAZNE DRAME Galicija, Golgota, Vujak - u njima se mijeaju veristiki, ekspresionistiki i artistiki postupci - tematiziraju ideoloka, nacionalna, socijalna i kulturna previranja posljednjih dana AustroUgarske Golgota - 1922. - pet inova - u drami se radi o sukobu klasa: radnike i graanske klase - lica nisu karakterno izraena i nemaju individualna obiljeja, ona su dio mase - dvije su osnovne skupine sudionika drame: a) lanovi odbora arsenala i Ksaver b) radnici na oklopnjai Republika i glasovi iz gomile - istaknutiji likovi su Pavle, Kristijan i Ksaver uz koje povezana i BIBLIJSKA SIMBOLIKA Golgote, a koji su i nosioci glavnih tematskih tokova drame - Pavle, kojeg Ksaver usporeuje s Kristom, u sukobu je s Kristijanom (izdajicom - Judom) - Ksaver u sebi vidi Ahasvera nije htio pomoi Pavlu kao ni Ahasver Isusu - hajka na Pavla simbolizira vjekovjenu hajku na Krista

48

u zavrnom dijelu drame dolazi do obrata s drame mase na dramu pojedinca (Kristijana) Kristijanov sin je bolestan, dolazi Doktor, koji je zapravo Kristijanovo drugo Ja, njegova savjest koja ga optuuje i sudi, i zadavi Kristijanova sina

Vujak - 1923. - tri ina - glavni lik je suvremeni ovjek, Kreimir Horvat, koji je odreen samim sobom i svojim opsesijama i nemirima, ali i iluzijama - on postoji u posve odreenom prostoru i vremenu i drutvu (dakle, psiholoka i drutvena karakterizacija) - drama sadri elemente ekspresionizma (Horvatov san, krik i iluzija izazvani sukobom biveg i sadanjeg efa Narodne sloge), a posebno elemente naturalizma (Horvat sve vie tone u seljaki naturalizam, nasilje i opakost) TREI DRAMSKI CIKLUS Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda - Krlea prelazi s kvantitativne drame na kvalitativnu dramu - to su drame novog realizma: zanimanje za suvremene psiholoke, socijalne, drutvene i moralne probleme pomak s ruralne na urbanu scenu uvodne dramske scene djeluju poput nastavka prijanjih zbivanja posljednji prizor nije otvoren, ve zatvoren to se postie motivom samoubojstva, ubojstva ili rasula prikazanog svijeta u zapletu sudjeluju tri ili etiri individualizirana lika koji predstavljaju odreeni diskurz (esto suprotstavljen) - ova je trilogija uvelike povezana s norvekom dramom (Ibsenom i Strindbergom): naglaeni su psiholoki dijalozi, sukob mukarca i ene je otar, brutalan, iskonski, zbivanja su ograniena na obitelj kao temeljnu drutvenu jedinicu - sve dijelove glembajevskog ciklusa povezuje praenje ivota i rasapa jedne graanske obitelji koje je uzrokovano drutveno-politikim i ekonomskim previranjima Gospoda Glembajevi - 1928. - tri ina - Krlea uvodi niz likova koji reprezentiraju stalee i profesije koje imaju mo u graanskom drutvu - njima je suprotstavljen neurotini intelektualac, koji porijeklom pripada tom svijetu (Leone), ali je zgaen nad njegovom amoralnou i nehumanou - Leone je najindividualiziranije lice drame - kod njega se ne moe predvidjeti kako e se ponaati u sljedeem trenu - razara ga pripadnost glembajevtini i mrnja prema njoj - ta unutranja Leoneova borba ujedno je i glavni uzronik i pokreta svih sukoba u drami - no, Leone na kraju ipak pokazuje da je glembajevtinu samo potiskivao u sebi, ali je nije uspio unititi (ubija barunicu Castelli) - govor je individualiziran psiholokom motiviranou lica - prevladava agromersko-patricijski rjenik krcat njemakim frazama U agoniji - 1928. - tri ina - troje protagonista (Lenbach, Laura i Kriovec) - u drami nema akcije, protagonisti ne djeluju, ve govore

49

Leda -

radnja se ne pokree tako to je izazvana vanjskim imbenicima, nego proizlazi iz intimnih suodnosa likova pokreta unutranje dinamike radnje je Lenbachovo samoubojstvo on nije mrtav, ivi u svijesti Laure i Kriovca, u njihovu meuodnosu u tom trokutu Kriovec je taj koji vue konce on manipulira Lenbachom i Laurom, a nakon Lenbachova samoubojstva Laura shvaa kakav je Kriovec vrhunac drame je razgovor Laure i Kriovca koji otvoreno priznaje svoju vezu s Izabelom Georgijevnom te Laura shvaa da ne postoji vie nikakav izlaz za nju osim smrti 1932. etiri ina likovi: Klanfar, ena Melita, Urban, Aurel (slikar), ena Klara, Leda (slikarski model) Leda je ljepotica iz grke mitologije, ijoj ljepoti nije uspio odoljeti niti sam Zeus u drami nema sukoba meu likovima, nema glavnog lika, pravih zapleta veliku vanost ima podtekst drama je natopljena lirikom nagle su promjene raspoloenja i ugoaja likova zbog svega navedenog moemo povui vezu s ehovljevim dramama razlika je jedino u tome to ehov ima humani odnos dobroutnosti prema svojim likovima, a Krlea svoje likove komentira satirinim podsmjehom, nesmiljeno ih razgoliuje te pokazuje njihovu marionetsku narav

ETVRTI DRAMSKI CIKLUS DRAMSKE FANTAZIJE Aretej, Put u raj SADRAJI: KRISTOFOR KOLUMBO (Hrvatska rapsodija, 1918) Jednoinka Zbiva se na admiralskoj lai "Sveta Marija" u noi pred otkriem Novoga Kopna. Olujna je no, veliko nevrijeme i oajni robovi proklinju Admirala (Kristofor Kolumbo) koji ih je uvalio u ovu plovidbu u Nepoznato. Admiralska falanga pokuava ih urazumiti, ali robovi se osjeaju izigrani i prevareni velikim obeanjima o Novoj Zemlji pa se bune i otkazuju poslunost te trae jednakost. Admiral priznaje falangi da ne vjeruje u Zemlju i Stari svijet, pa tako ni u panjolskog kralja, kojega opisuje kao glupana. Falanga to ocjenjuje kao veleizdaju pa ga mue i razapinju na jarbol. Utom svie i uoava se kopno na horizontu. Svi pomahnitaju od radosti, a Admiral se u zavrnom monologu obraa Narodu, njegove rane se razdiru a po palubi curi admiralska krv. KRALJEVO (Hrvatska rapsodija, 1918) Jednoinka Radnja se zbiva na Kraljevskom sajmu, jedne noi u kolovozu u predratnom Zagrebu. Sve je prepuno neobuzdane vike. Svaaju se seljaci i gradska "gospoda"; sve je izmijeano s vikom mesara, kobasiara, kolportera i ostalih prodavaa. Uskoro se radnja seli u krmu. Tamo piju none dame Margit i Stella. U krmu dolazi Madam pa joj se pridruuju. Saznaju da se u bordelu objesio ovjek. Dolazi Janez - mrtvac koji se objesio. Djevojke vrite od straha. Pojavljuje se i utopljnik tijef. Poziva Janeza da se vrate na Mirogoj prije izlaska sunca, ali on eka Anku u koju je zaljubljen. Ona se pojavljuje sa svojim ljubavnikom Herkulesom. Dok ovaj odlazi po pie, Janez dolazi do Anke i razgovara s njom. Ona ga tjera od sebe jer smrdi kao mrtvac. Kolo mrtvaca s Mirogoja plee oko uasnute Anke. Vizija se rasplinjuje kad se vrati Herkules. Anka plae u njegovom naruju, a Janez nasre na Herkulesa. Anka s Herkulesom odlazi, a Janez sam nastavlja piti dok s prvim pijetlovima ne padne definitivno mrtav. Odvoze ga mrtvaka kola. Opet se plee kolo i dalje slavi Kraljevo. VUJAK (Savremenik, 1923) Malograanski dogaaj u tri ina 50

Drama u tri ina s predigrom i intermecom Predigra se dogaa u redakciji Narodne sloge. Razgovaraju suradnici u novinama: Polugan, meter ipui, Strelec i dr. Dolazi vijest da se u haustoru nalazi mrtvac, a kasnije se ispostavi da je rije o veletrgovcu jajima, gospodinu Mayeru. U redakciju dolazi Venger-Ugarkovi, bivi urednik i osniva Narodne sloge. Svaa se sa efom tvrdei da je oteo njegove novine. Tu je i Kreimir Horvat, apsolvent filozofije i invalid, ujedno i suradnik Narodne sloge koji objavljuje da e se preseliti na selo. Prvi in dogaa se usred jake zime u selu Vujak, u kui udovice seoskog uitelja, Marijane Margetike. Tu su i narednik Pantelija Crnkovi, Juro, stari Hadrovi , andar te Amerikanka Eva, biva vlasnica crnakog bordela u Chicagu. Udovica se nakon smrti supruga koji je poginuo u ratu boji deloacije, ali ostali je tjee da je kao udovicu palog ratnika ne smiju izbaciti. Na vrata lupa ranjeni Horvat koji je postavljen u Vujak za novog uitelja. Na putu su ga napali i orobili pripadnici Zelenog kadera. Nakon to previju ranjenika, svi se spremaju za spavanje. U noi Horvat i udovica razgovaraju on ju tjei da ju nee izbaciti iz stana, koji mu sada, kao uitelju pripada. Horvat se svaa s Lukaem, Tomerlinom i starcem pripadnicima kolskoga odbora koji ga optuuju da je prodao kolska drva i kaf te trae natrag kolsku imovinu. Zapravo ih je prodala udovica koju oni ne mogu podnijeti jer je u jednoj prostoriji kole otvorila trafiku. Kasnije se svaaju Horvat i udovica. Ona tvrdi da nosi njegovo dijete, dok on istovremeno ljubuje s Evom. Iznenada se u selu pojavljuje Marjanin mu Lazar za kojega se vjerovalo da je poginuo. itavo selo se udi, a on se vraa prosvijetljen, svima govorei o Bogu. Trei in dogaa se u Evinom domu. Ona se svaa s majkom jer od zvrjanja njezinog vretena ne moe sluati glazbu pa joj vreteno baca u vatru. Dolazi Horvat koji joj se jada i pria joj o svom noanjem snu. U posljednjem dijelu opisan je bjesomunoskndalozni san Kreimira Horvata: on sanja svoje vjenanje s nekom gospoicom iz djetinjstva koje pomalo nalikuje karminama. Meu gostima su i njegovi pokojni roditelji te Marijana prerezanih ila. Svi se svaaju i viu jedni na druge. Dolazi Eva s brodskim kartama i poziva ga da zajedno otputuju u Ameriku. Ona ima ukradene dragocjenosti iz crkve s kojima e u Americi kupiti farmu. No Marijana ju je tuila pa dolazi Pantelija da je uhiti. Eva odlazi da se presvue, ali se iznenada vraa s pitoljem i ubija Panteliju koji ju je doao uhititi. Ona i Horvat odlaze u Ameriku. GOLGOTA (1922) Drama u pet inova Sjenama Richmonda i Fortinbrasa U pivnici, u sobi ruskog zarobljenika Andreja, svaaju se lanovi arsenalskog odbora Pavle, Kristijan, Klement, Petar i Ivan. Pavle optuuje Kristijana da je njihovu namjeru da tunel i most dignu u zrak izdao policiji i da e jo noas osmorica biti strijeljana. Dolazi Andrej s vijeu da je dio ljudi ve zarobljen te s papirom koji dokazuje da je policija o tome bila obavijetena. Dakle, meu njima se nalazi izdajnik. U vrijeme kada se Andrej pojavljuje, Kristijan neopaen bjei. Drugi in dogaa se u noi u kui arsenalskog radnika Ksavera. Njegova ena uje sumnjive umove te moli mua da provjeri o emu se radi. U zadanici svoga sina Ksaver pronalazi zadau o Ahasveru11 i udi se to u koli daju djeci takve teme. Na vrata lupa Pavle kojega progoni konjica. Ksaver mu eli otvoriti, ali ena to ne doputa (situacija je vrlo slina biblijskoj: Pavle u ulozi Isusa, a Ksaver kao Ashaver) pa Pavla konjica sustie i objesi na ljivu pred Ksaverovom kuom. Radnici na poslu u carskoj oklopnjai raspravlju o politici. Tu je i Ksaver koji sjedi kao izgubljen i bunca o Pavlu koji je pred njegovom kuom objeen na ljivi. Radnici misle da je enuo pameu. Dolazi Kristijan koji poziva ljude na trajk, ali tu je i Andrej koji ga optuuje kao Judu i izdajnika koji ih je sve izdao. Jedni stanu na Kristijanovu, a drugi na Andrejevu stranu, nastaje tunjava na kraju koje Andreja odvode vojnici.

11

Prema biblijskoj legendi Ahasver nije htio Isusu dati vode na njegovu krinom putu do Golgote pa ga je Isus prokleo na vjeno prokletstvo i lutanje.

51

Na groblju pokapaju ubijene radnike arsenala. Ksaver prepriava svoju priu s Pavlom koji ga je molio da ga spasi pred progoniteljima, a on se to bojao uiniti te optuuje svih kao izdajnike nakon ega ga ostali zatuku. Pijani Kristijan se vraa kui. eka ga oajna ena s bolesnim sinom. Kristijan ju tjera na spavanje i sam eka doktora koji konstatira da e djeak, iako nema nikakvih komplikacija - do jutra umrijeti. Kristijan trai objanjenje i doktor mu saopava da je to zbog toga to je lano prisegao na ime svojega djeteta da govori istinu kada je lagao (u prvome inu) i u posljednja dva dana skrivio smrt tolikih svojih kolega. Oajni Kristijan odjednom postaje i poboan, iako to do tada nije bio, ali doktor u crnim rukavicama zadavi bolesno dijete, dok Kristijan sve to samo nemono gleda. Doktor odlazi, a ena se budi, i kada vidi to se dogodilo glasno narie i lupa glavom o postelju. GOSPODA GLEMBAJEVI Drama u tri ina iz ivota jedne agramerske patricijske obitelji Odvija se jedne noi, kasnog ljeta 1913, u kui imune bankarske obitelji Glembay. Nakon sveane veere u ast sedam uspjenih poslovnih desetljea obiteljske tvrtke Glemby Ltd, odvija se niz dijaloga u kojima se karakteriziraju sudionici i uvode kljuni dramski motivi. U sreditu se nalazi odnos izmeu Leona Glembaya i njegova oca Ignjata. Ignjat je ef tvrtke, bankar i industrijalac, a Leone je slikar, nervozni ekscentrik koji se nakon jedanaest godina vraa u obiteljski dom. Leonova majka je prije jedanaest godina izvrila samoubojstvo, kao i njegov brat Ivan i sestra Alice. Nakon majine smrti, otac se oenio svojom bekom ljubavnicom Charlottom Wernerovom barunicom Castelli, koja je to iskoristila za put u visoko s drutvo i s kojom je dobio sina Olivera. Jedini prisan kontakt Leone te veeri uspostavlja s barunicom Zygmuntoviz, udovicom svoga brata, koja je nakon Ivanove smrti ula u dominikanski samostan kao sestra Angelika. Prvi in zapoinje njihovim dijalogom (Mutno je sve to u nama, draga moja Beatrice, nevjerojatno mutno.), koja otvara temu njihova razgovora o odnosu racionalnog i osjetilnog, ali i navjeuje itav niz malih tajni koje se kriju iza fasade uspjenog poslovnog carstva. U konverzaciju ulazi i stari Fabriczy (Ignjatov brati), ispovjednik barunice Castelli Slberbrandt i dr. Paul Altman, lijenik. Leone neprestano podriva tobonju obiteljsku idilu, insistirajui da je njihovo bogatstvo sticano na zloinima i prevarama. Puba, mladi Fabriczy i pravni zastupnik tvrtke trai ovlatenje za odgovor u kampanji koja protiv barunice Castelli vodi socijalistiki tisak jer je baruniina koija nesretnim sluajem usmrtila 73-godinju proleterku Rupertovu s kojom je ivjela nevjenana ena njezina pokojnog sina Josipa Fanika. Nakon smrti stare Rupertove, Fanika je u interesu tek roenog djeteta podigla odtetnu tubu protiv barunice, ali je sud odbio njezin zahtjev pa ona ve nekoliko puta dolazi pred vrata Glembajevih i moli za materijalnu pomo kako bi kupila singericu i tako, kao velja, preivjela. Leone joj kupuje singericu, ali ona u meuvremenu jo jednom dolazi na vrata Glembajeva, a kada je posluga opet odbije, penje se na trei kat njihove kue i sa sedmomjesenim djetetom u naruju, baca na ulicu. Obitelj eli Leonovu gestu iskoristiti kao in glembajevske dobrohotnosti, ali on to odbija. Drugi in zbiva se nepunih pola sata nakon provoga: Leone je odluio smjesta otputovati te se pakira. Silberbrandt ga moli da porekne njegove none posjete barunici koje je Leone maloprije spomenuo, a stari Glembay uo. Potom i otac ulazi u sobu, dolazi do sukoba: Leone predbacuje ocu majino samoubojstvo i pokuava ga uvjeriti da je u braku s bludnicom, a kada ga otac udari, priznaje mu da je i on spavao s njom kao 20-godinjak. Starom Glembayu je nato pozlilo i sruio se. Trei in dogaa se oko odra starog Glembaya. Leone crta pokojnog oca, a mladi Fabriczy saznaje da je glembajevsko poslovno carstvo propalo. Barunica Castelli pokuava se pribliiti Leoneu, ali on je odbija, a ona shvaa da je i sama financijski upropatena jer je Glembay krivotvorio mjenice i manipulirao novcem s njezinih rauna. Leone pak shvaa da je njegov sukob s ocem tipini glembajevski konflikt, priznaje da se cijeloga ivota bori protiv vlastite naravi, pokuavajui pobijediti Glembaya u sebi. Dok trai suut u Angelikinu drutvu, barunica ih vrijea u napadu bijesa te on pojuri za njom sa karama u ruci. uju se tek rijei jednoga sluge: Gospon doktor zaklali su barunicu! U AGONIJI (Hrvatska revija, 1928) 52

Drama u tri ina Prvi in odvija se u krojakoj radnji Laure Lenbachove. Njezin mu, barun Lenbach, sklon kocki i alkoholu, trai od nje novac koji mu Laura odbija dati, a on prijeti da e poiniti samoubojstvo jer se obvezao da e imati novac do sedam sati. Dolazi dr. Ivan Kriovec, a uskoro potom Lenbach odlazi. Kriovec i Laura razgovaraju. Ona ne vjeruje da su Lenbachove prijetnje samoubojstvom ozbiljne jer time prijeti ve godinama. Dolazi Madeleine Petrovna. Laura je poziva veeras k sebi, ali utom se Lenbach vraa, opet se svaa s Laurom, uzima revolver i poinja samoubojstvo pucavi si u trbuh. Kriovec i Laura razgovaraju. Dola je policija. Ona ne skriva da je eljela njegovu smrt, ali ipak ga nije ubila. Policija odlazi, a ona se nastavlja svaati s Kriovcem koji joj priznaje da je imao ljubavnice iako je Laura zaljubljena u njega. Ona ga tjera, odlazi u drugu sobu i uju se hici iz revolvera. Varijanta svretka drugog ina i trei in (dopisano 50-ih godina): U aru svae s Kriovcem, Laura telefonira policijskom pristavu i izjavljuje da je ona ubila Lenbacha te poziva pristava da doe kako bi promijenila iskaz Kriovec nastoji uvjeriti pristava da je Laura suludu i neistinitu izjavu preko telefona dala u afektu. itavo vrijeme njihovog razgovora Laura je nezainteresirana i pasivna. Na kraju ipak priznaje da nije ubila Lenbacha. Pristav odlazi, a uskoro potom mora otii i Kriovec jer ujutro ima suenje. Ve svie. Laura ostaje sama i nareuje sluavci Mariji da, ukoliko je trae, svima kae da je otputovala. uje se zvono na vratima, Laura ispaljuje dva hica u sebe. Doli su pogrebnici. LEDA (Sabrana djela, 1932.) Komedija jedne karnevalske noi u etiri ina Radnja se odvija jedna karnevalske noi 1925. Prvi in dogaa se u salonu Melite Szlouganove, supruge veleindustrijalca Klanfara. U sobi se nalazi bakrorez profesora (akademskog slikara) Aurela koja prikazuje motiv Lede s Labudom. Melita razgovara s Oliverom Urbanom. Ona eli napustiti Klanfara. Dolazi Aurel koji je u novinama proitao da je Klanfaru umrla majka. Potom dolazi i Klanfar koji se ljuti to veera jo nije gotova jer uri na noni vlak da stigne na majin pogreb. Dolazi do svae izmeu Melite i njega. Klanfar odlazi na vlak. Drugi i trei in odvija se tijekom noi kod Aurelovih: Aurel i Urban promatraju nacrte za buduu Aurelovu vilu i razgovaraju. Tu je i njegova supruga Klara zadubljena u svoje misli. Dolazi pismo od Melite ona moli Aurela da hitno doe. Aurel odlazi, iako su on i Klara planirali na ples. Sad je Klara ljuta i ne eli vie nikamo te pada u depresiju. Aurel se vraa, a Klara odlazi u krevet. Urban i Aurel razgovaraju. Aurel saopava da je Melita trudna te da eli oeniti svoj slikarski model, mladu djevojku Ledu. Zove Melitu no sluavka saopava da je izala. U noi ulicom prolaze Melita i Urban. Urban ju je dopratio do stana. Pojavljuje se i Klara, koja ipak nije otila u krevet kako je bila rekla te otkriva Meliti kako se Aurel namjerava oeniti Ledom. Pojavljuje se Aurel koji misli da se Klara otrovala te izbezumljen i zabrinut juri ulicama. Klara se za to vrijeme sakrila i slua njihov razgovor. Aurel je oajan pa Klara iz njihovog razgovora zakljuuje da ju ipak voli kad se toliko zabrinuo za nju mislei da se otrovala. Svi odlaze doma. Urban susree jednu nonu damu koja mu nudi svoje usluge. On odvraa kako mu je dosta ljubavi za veeras, ali ipak ju poziva na viski. Romani Vraji otok, Tri kavaljera frajle Melanije, Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave Povratak Filipa Latinovicza - 1932. - roman predstavlja varijantu romana o umjetniku i umjetnosti (Knstlerroman poput Joycea, Manna) - sredinji motiv romana je potraga gl. lika za svojim identitetom - nakon 23 godine izbivanja slikar Filip vraa se u rodni grad - dva su razloga njegova povratka: 53

a) da, u ponovnom kontaktu sa zaviajem i oivljenim uspomenama iz djetinjstva, akumulira novu ivotnu i umjetniku snagu b) da razrijei tajnu svojega porijekla prvi dio romana obiljeen je retrospekcijom Filip se prisjea davno zaboravljenih predmeta, oivljava traumatine slike iz djetinjstva, priziva prole dogaaje, stanja i dojmove prijelomna toka u romanu jest Filipov susret s Kyrialesom podvojenost Filipova karaktera dola je u tim partijama do punog izraaja Filip u Kyrialesu prepoznaje duhovnog dvojnika koji e razotkriti tamnu stranu njegove savjesti; on je mrani glas Filipove sumnje i podsvijesti duge i mune debate izmeu Filipa i Kyrialesa zapravo su slika Filipova unutranjeg stanja: to je borba izmeu dva pola jednoga Ja javlja se i lik fatalne ene Boboka ona je puna dubokih strasti, tajanstvena zavodnica i nimfomanka iji je ivot ispunjen ljubavnim aferama, ubojstvima, brakolomstvima i kriminalom na Filipa djeluje snagom tajanstvene privlanosti Filip prema njoj gaji proturjene osjeaje svjestan je njezina bolesnog erosa, no ona u njemu budi ivotnu i umjetniku snagu u finalu romana dogaaji se izmjenjuju filmskom brzinom Kyrialesovo samoubojstvo, Filipovo saznanje da mu je Liepach otac, Baloanskijevo ubojstvo Boboke sam kraj je neoekivan prikazuje se slika krvave Boboke pregrizena grkljana i irom otvorenih oiju najvee novosti uvodi Krlea na planu narativne tehnike velika je uloga unutarnjeg monologa koji esto prelazi u slobodni neupravni govor u prikazivanju Filipovih misli i psihikih reakcija vanu ulogu ima tehnika asocijacija odreeni vanjski poticaj izaziva kod njega lepezu reminiscencija (npr. rije frajle budi uspomene na prva erotska iskustva, iz toga pak kree niz asocijacija: likovna tema prijesnog enskog trbuha, dogaaji u bordelu, glas koji mu govori da njegova majka ljubaka s kanonicima i biskupima, itd.)

Na rubu pameti - 1938. - tipian esejistiki roman u kome glavninu radnje ine razmiljanja, analize i idejna previranja - jedini Krlein roman pisan u prvom licu - sve to vidimo, vidimo oima narativnog subjekta neimenovanog Doktora - sve je rezultat njegova sjeanja i njegovih subjektivnih procjena - do svoje 52. godine Doktor je ivio jednolinim i dosadnim ivotom prosjenoga graanina - no, u jednome je trenutku (za vrijeme banketa u vinogradu generalnog direktora Domainskog) sasvim spontano odluio da vie nee biti obina marioneta dok se Domainski hvalio kako je za vrijeme zelenog kadera ubio etiri seljaka, Doktor je odluio da vie ne uti i ne klima glavom prigovorio je, iznio optubu i tako pokrenuo protiv sebe lavinu spletaka, insinuacija i lai - roman retrospektivno prati posljedice tog ekscesa i tako hajka na ovjeka (motiv i u Golgoti) postaje sadrajna os romana - Doktor sada igra novu ivotnu ulogu: ulogu skidaa maski i suca koji podie optunicu protiv totalitarizma, samovolje pojedinca, nasilja i lai - vaan je Doktorov susret s Valentom gancem zvanim Vudriga - to je tipino krleijanski lik ovjeka iz naroda koji svojom vitalnou, lucidnou i spontanou kontrastira dekadentnom intelektualcu - kraj je dvosmislen i otvoren narativni konflikt ostaje nerazrijeen naavi se na izmaku snaga, gl. se lik eli malo rasteretiti i opustiti te otvara radio i mijenja kanale no, umjesto smirenja, zvuni signali iz etera samo pojaavaju osjeaj izgubljenosti i nervoze 54

Novelistika Krlein novelistiki opus obino se dijeli na 3 ciklusa:

Hrvatski bog Mars - 1946. - to je antiratna novelistika zbirka, a sastoji se od 7 novela: a) Bitka kod Bistrice Lesne b) Kraljevska ugarska domobranska novela c) Tri domobrana d) Baraka Pet Be e) Domobran Jambrek f) Smrt Franje Kadavera g) Hrvatska rapsodija - tematski su vezane za 1. svj. rat - predstavljaju jedan od vrhunaca hrv. pripovjedne knjievnosti zbog primjene modernih naina pripovijedanja i domae hrv. teme - odigravaju se na samoj bojinici ili pak u ratnoj pozadini - vrijeme trajanje sredinje zgode uglavnom je kratko: nekoliko minuta bitke (Bitka kod Bistrice Lesne), par sati na vjebalitu (Kraljevska ugarska domobranska novela) ili nekoliko dana u bolnici (Baraka Pet Be) - to su odlomci ivotopisa neije svijesti, obino njezini posljednji trenuci nakon toga slijedi odlazak na frontu i smrt - likovi su pripadnici istoga naroda, iste drutvene skupine i nalaze se u istim okolnostima oni umiru za tue interese i pod tuom zastavom - dakle, u sreditu su pieve pozornosti hrv. domobrani i njihovo apsurdno stradavanje - pripovjeda je autorski smjeten je izvan svijeta to ga svojim pripovijedanjem stvara, ali je upuen u sve njegove pojedinosti Baraka Pet Be - jedina novela u domobranskoj skupini koja zapoinje izravnom karakterizacijom lika (grof Maximilijan Axelrode), a ne naznakama budue radnje - dogaaji se odvijaju u zatvorenom prostoru bolnice koja je zapravo simbol Austro-Ugarske, a ivot u njoj predstavlja model stanja u dravi - ova je novela pravi primjer ostvarenja ekspresionistike poetike znaenjske djelatne sastavnice su kaotinost i grotesknost NOVELE MALOGRAANSKOG KRUGA - nalaze se u zbirci Novele iz 1948.g. - tu spadaju sljedee novele: Hodorlahomor Veliki Veliki metar sviju hulja Mlada misa Alojza Tieka Smrt bludnice Marije Cvrak pod vodopadom Smrt Florijana Kranjeca Smrt Tome Bakrana Na samrti - tematika je vezana za malograanski drutveni milje - glavni je lik obino neurotini, socijalno neafirmirani intelektualac opsjednut velikim idejama i idealima, koje ne uspijeva realizirati, tako da gubitnitvo postaje osnovnom temom - to gubitnitvo esto nalazi izraz u dominantnom tonu pripovijedanja, pa i u pojavi elemenata groteske - vrlo su esto psihiki slomovi likova ili njihova moralna posrnua vezani s motivom smrti 55

grad i smrt su dvije vrste odrednice izrazito ekspresionistikoga porijekla tematiziraju se rubna stanja, rastrojene svijesti u provincijskom ozraju gdje se mladi neprestano sukobljavaju sa starijima, a osjetljivi i potinjeni teko nalaze snagu za pobunu

GLEMBAJEVSKI NOVELISTIKI CIKLUS - obuhvaa 11 novela i proznih fragmenata - izlazi 1954. u knjizi Glembajevi - tijesno su povezane s dramama glemb. ciklusa - bave se povijeu jedne obitelji, njezinim bogaenjem i drutvenom afirmacijom te financijskim i moralnim slomom - O Glembajevima, Dobrotvori, Kako je doktor Gregor prvi put u ivotu susreo Neastivoga, Sprovod u Teresienburgu, U magli, Ivan Kriovec, Barunica Lenbachova, Pod maskom, Klanfar na Varadijevu, Svadba velikog upana Klanfara SUKOB NA KNJIEVNOJ LJEVICI 1928 1952 - najraniju fazu sukoba karakterizira rivalstvo dviju politiko lijevo orijetiranih skupina pisaca: nadrealista (koji su uglavnom grupiranu u BG) i pisaca socijalne literature (lanova KPJ) - udarna godina sukoba je 1933. kada Krlea pie Predgovor podravskim motivima Krste Hegeduia - ubrzo nakon toga socijalni pisci iz KPJ (Nika Milievi, Branko Hermann, ilas, Kardelj) otro odgovaraju Krlei i konstatiraju da Krlea vie ne moe biti uzor socijalnim piscima istovremeno, Krlea se sukobljava i s desnicom koja sve vie skree u vode faizma (Ljubomir Marakovi) - na Krleinoj strani su Risti, Bogdanov i Cesarec (koji ak daje ostavku na lanstvo u odboru MH koja sve vie skree udesno) - Krlein esej Dijalektiki antibarbarus iz 1939. zaotrava podjelu na krleijance i antikrleijance meu pripadnicima lijevog pokreta - kraj sukoba oznaava Krlein govor 1952.g. na III. kongresu Saveza knjievnika Jugoslavije kada on definitivno raskida s poetikom socijalistikog realizma SOCREALIZAM 1945 1952 socijalistiki realizam - funkcija knjievnosti je agitacijska, odgojna i socijalno-pedagoka - koncepcija socrealizma zahtijeva od umjetnika konkretno opisicanje drutvene zbilje i vrednovanje drutvenih pojava u skladu s potrebama partije - umjetnost mora sluiti odgoju omladine te obnovi i izgradnji domovine i zato mora biti pristupana irim itateljskim krugovima - sama sintagma znai da treba pisati literaturu koja e biti realistika po formi, a socijalistika po sadraju - knjievnost se ne smije baviti drutvenom kritikom, intimistikim preokupacijama, subjektivnim vienjima i traginim osjeajima ne smije bjeati u prostore fantastinog i iracionalnog - 1952. oznauje kraj nasilne ideologizacije, a jasan znak drutvenih promjena i prodor novog duha i senzibiliteta bit e asopis Krugovi AUGUST CESAREC Careva kraljevna - 1925. - mjesto radnje je istrani zatvor u Zagrebu - vrijeme radnje obuhvaa manje od 24 sata od predzorja do veeri istoga dana

56

ogromna koliina zbivanja zgusnuta je i rasporeena na svega nekoliko likova zatvorenika ije su sudbine isprepletene, a meusobni odnosi sloeni likovi su ocrtani suptilnim psiholokim nijansiranjem, a brojne analepse omoguuju uvid u pretpovijest zatvorskih dogaanja osobito su uspjeli portreti spletkara Raule, politikanta Pajzla i slabia Mutavca u liku atentatora Juriia nije teko uoiti glasnogovornika Cesarevih politikih teza roman ima autobiografsku podlogu Cesarec je i sam odleao u mitrovikom zatvoru zbog sudjelovanja u atentatu na cara Cuvaja 1912. g. roman snano aludira i referira na konkretne prilike pa ga se moe itati i kao roman s kljuem: svakome liku i prikazanoj situaciji mogli bi se nai stvarni, historijski ekvivalenti na kraju romana revolucionar Jurii, uz bugarenje pogrebnog mara, eka dolazak novog ovjeka djelo ima snanih stranica i odlinih zapaanja, ali ga gui verbalizam, predugi dijalozi, te nebriga za formu i stil

Zlatni mladi - 1928. - roman se bavi tamnim stranama hrv. drutva - obitelj Smu simbolizira onaj poslijeratni gramzivi sloj ljudi ogrezao u opainama, krai, zloinima i moralnoj beskrupuloznosti - to je dehumanizirani svijet okrutan, zao i vulgaran - tradicionalni moralni poredak potpuno je uniten, a njegovo mjesto zauzima ideologija zla koju u romanu zastupa zlatni mladi Pankrac - Pankrac je policijski dounik, cinik, prevarant, ravnoduan prema zlu, hedonist - on je tipian izdanak bolesnog drutva i prvi pravi negativni junak hrv. proze - kriminalna djela obavlja gotovo mehaniki, bez ikakvih popratnik osjeaja - on je domaa inaica Dostojevskijeva Rogoina iz romana Idiot - svi su likovi ocrtani tamnim bojama svi su divlji, bezobzirni, sebini i meusobno povezani kriminalnim djelima - jedini donekle pozitivan lik jest kapetan Brati - u prikazu mrane i vulgarne sredine, u portretiranju likova s dna ivota i prikazu njihovih niskih strasti i poroka, Cesarec je sljedbenik naturalistike doktrine i prakse - ovaj roman je, uz Krlein Na rubu pameti, literarno najsnaniji prikaz moralne strukture meuratnoga hrv. Drutva NOVELISTIKA - u ranoj novelistici pod utjecajem je ekspresionistikog stvaranja - u toj fazi iskljuivo trai i promatra pozitivne junake, revolucionare, traei kroz njihove sudbine rjeenja vlastitih dilema, spajajui na taj nain (autobiografskim likom Ilije Korena) konkretne injenice sa simbolima onoga to prieljkuje - od 1925. g. sve se vie priklanja realistikoj koncepciji knjievnosti, a zbog estosijeanjske diktature pribjegava alegorijskom obliku pisanja, tj. samo prividnom bijegu u prolost - sudbine malih junaka iz malograanske sredine podvrgava sociopsiholokoj analizi - meu novelama iz tog razdoblja Tonkina jedina ljubav spada meu najuspjelija njegova djela i predstavlja zaokret u tematiku o malim ljudima, karakteristinu za 30-te godine UTILITARNI REALIZAM model utilitarnog realizma proizaao je iz pokreta socijalne literature, znaajnog za tridesete godine, a koji su vodili lijevo orijentirani intelektualci propagirajui naelo primarne drutvene uloge knjievnosti oni su toj knjievnosti nametnuli obvezu da se bavi socijalnom tematikom,da uoava i obrauje socijalne probleme i pridonosi njihovu rjeavanju pritom su zanemarili umjetniku, knjievnu stranu obrade socijalne tematike smatrajui dovoljnim da ta knjievnost iskazuje progresivne drutvene tendencije 57

jo se naziva i moderni objektivizam najznaajniji autori: Antun Bonifai Stjepan Mihali Novak Simi Danko Angjelovi orijentiraju se prema romanu jer su u njemu mogli najjasnije izraziti svoje namjere oni roman pretvaraju u nesentimentalni instrument socijalne analize, kritike I klasne borbe drutvena funkcija knjievnosti izrazito je naglaena u sreditu su zanimanja razliiti oblici drutvenoga ivota: odnosi u obitelji, u kolektivu, na radu, meu staleima ili politikim grupacijama

AVANGARDA franc. avant-garde predstraa - pojam kojim se nastoje obuhvatiti knji. pokreti i pravci s poetka 20.st. (ekspres., futurizam, dadaizam i dr.) - pojam se kod nas udomaio zahvaljujui Flakeru koji je uveo pojam stilska formacija avangarde - karakteristike: * tenja prema posve oprenim idealima * runo postaje sastavni dio pojma antiljepote * presturkturiranje anrovskog sustava * polemian ton prema tradiciji * zanemarivanje kategorija vremena i prostora * poetika nesklada, gra i otpora - prvi avangardni asopis je Kokot Ulderika Donadinija (1916.) - pretea avangarde je J. P. Kamov - iako djeluje u razdoblju moderne, njegova poetika je ve uvelike poetika avangardistikog osporavanja svih zateenih vrijednosti i normi - u njegovoj zbirci Psovka uoavamo: raskid s tradicijom, otklon od zateenih oblika knjievnog miljenja i produkcije, ideal antiljepote, poetika koja eli izbrisati granice izmeu ivota i umjetnosti
.................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

OD 1952. DO DANAS
KRUGOVAI 1952 1960 narataj pisaca roenih izmeu 1920. i 1932. koji se okupljaju oko asopisa Krugovi (1952-1958) njihovu poetiku najbolje izraava krilatica urednika Vlatka Pavletia Neka bude ivost afirmiraju duh tolerancije, pravo na razliku i vlastiti izraz knjievnost postaje prostorom traenja, kreacije, eksperimenata, potrage za novim estetskim uporitima karakteristina je i kozmopolitska orijentacija HK ponovno se ukljuuje u europske literarne tijekove (prevode se Lorca, Eliot, Pound, V. Woolf...) prevladava osjeaj duhovnog zajednitva, opredijeljenost za autonomiju i slobodu umj. stvaranja te afirmacija pluralistikog koncepta knjievnosti

POEZIJA - pjesnitvo ini glavninu knjievne produkcije - krugovai raskidaju s poezijom drutvene estrade, agitacije i socijalnog angamana - njihovu poeziju karakterizira irenje tematskih prostora, obnova artizma eksperimentiranja na formalnom planu - pjesniki se govor otvara svakodnevici - u poeziju prodire kolokvijalni jezik, slang 58

te

metaforika i simbolika se intelektualiziraju, dok je emocionalnost kontrolirana racionalnost, analitinost i intelektualna kontemplacija postupno potiskuju poeziju srca i sentimenta - poezija se depatetizira i demistificira - sve vie dolazi do izraaja svijest o jeziku kao gradivnom materijalu pjesme Pjesnici: Nikola Milievi, Slavko Mihali, Josip Pupai, Vesna Parun, Jure Katelan, Vlatko Pavleti, Ivan Slamnig - u Krugovima objavljuju i stariji pjesnici: Ujevi, Cesari, op, Tadijanovi, Krklec PROZA - u prozi prevladavaju ratna tematika, suvremena urbana tematika, tematika djetinjstva, ruralna tematika - afirmirali su novi tip kratke prie po uzoru na ameriku short-story za koju je karakteristino unoenje filmskog dijaloga, subjektivne vizure, stilizirane sirovosti, izbjegavanje metaforike, kolokvijalni gradski jezik i sintaksa - sve se vie djela temelji na introspekciji i psiholokom poniranju u karaktere gl. likova - sredite interesa pomie se na osamljenog pojedinca, najee intelektualca, na njegove etike dileme, sumnje, komplekse i misaone preokupacije Pisci: Petar egedin, Ivan Raos, Vladan Desnica, Vjekoslav Kaleb, Antun oljan, Ranko Marinkovi DRAMA - dramska produkcija zaostaje za pjesnitvom i prozom - najznaajnici dramatiari su Ranko Marinkovi i Marijan Matkovi, dok je na kazalinim daskama jo uvijek najizvoeniji Krlea RAZLOGOVCI 1961 1969 oni su druga poslijeratna generacija hrv. pisaca okupljaju se oko asopisa Razlog, a rije je o piscima roenima izmeu 1934. i 1941. g.

POEZIJA - i oni preteno piu poeziju koju karakterizira pluralizam pjesnikih koncepcija - okreu se pojmovnom pjesnitvu - njihova je poezija nekomunikativna, hermetina i zasiena filozofskim leksikom i metajezikom - u njoj je akcent na intelektualnoj spoznaji - est je oblik pjesme u prozi (Dragojevi, Zidi, Mrkonji) - javljaju se i primjeri grafike i vizualne lirike (Vladovi, Koliba) - raspon tematskih interesa je velik od problematizacije egzistencijalnih i etikih situacija, paradoksalnosti svijeta, rasapa stvarnosti, iskustva beznaa i praznine pa do okrenutosti vanjskim ivotnim manifestacijama, predmetnosti, povijesnoj zbilji i urbanom ivotu - neki se pjesnici istiu i naglaenom svijeu o jeziku i smjelim formalnim eksperimentiranjem (Mrkonji, Maroevi) - i dalje se njeguje argonska poezija s urbanom tematikom (Majdak, Majeti) PROZA - skromno je zastupljena - istiu se ostvarenja Zvonimira Majdaka i Milana Miria - ipak, hrvatska proza ezdesetih godina biljei izrazito visoke estetske domete, a za njih su se pobrinuli pripadnici starijih narataja: egedin, Marinkovi, Raos, S. Novak, oljan, Krlea Zastave - prozu ovoga vremena karakterizira raznovrsnost tematskih i stilskih oznaka

59

moe se zamijetiti sve vea zaokupljenost psihologijom suvremenog ovjeka (najee intelektualca), njegovim etikim dilemama te problemima suvremene civilizacije (npr. ivot u gradu, osamljenost, otuenost) sredinji lik najee je gubitnik, iskorijenjen ovjek, odbaen od sredine i drutva fabula u tim djelima dobiva drugorazrednu vanost, a u prvom je planu psiholoka analiza i intelektualna meditacija ezdesetih se poinje oblikovati i novi tip proze jeans proza

DRAMA - dramska knjievnost u znaku je kritike kulta linosti, propitivanja problema vlasti, represivnosti sistema te odnosa izmeu pojedinca i dogme - javljaju se i drugaiji autorski pristupi: * neverbalni teatar (R. Ivi) * poetski teatar (V. Parun) * teatar apsurda (Ivica Ivanec) PROZA U TRAPERICAMA - poinje se oblikovati ezdesetih godina - kao predloak posluio je roman Lovac u itu Jeromea D. Salingera - Jeans prozu karakterizira sredinji lik buntovnog mladia (koji je najee i pripovjeda), gradskog frajera i marginalca koji se ne uklapa u drutvenu sredinu i (malo)graansku kulturu, nego oituje snanu pripadnost manjoj drutvenoj skupini - klapi - s kojom dijeli sve, od svjetonazora i ideala, do kulture i argona (jezika ulice) - glavni lik i njegova klapa nainom ivota i tipom ponaanja osporavaju tradicionalne drutvene i kulturne norme - oni afirmiraju svoju kulturu (zasnovanu na filmu, stripu i rock glazbi), svoj nain odijevanja (jeans je za njih i svojevrsni svjetonazor) i svoj jezik (slang) - pripovijedanje je u jeans prozi nepretenciozno, neusiljeno, komunikativno, lieno svakog intelektualizma - zametke ovakvu proznom modelu nalazimo ve u ranim romanima Antuna oljana (Izdajice, Kratki izlet), ali zlatno doba jeans proze su sedamdesete godine kada nastaju romani Zvonimira Majdaka (Kui, stari moj, 1970; Stari deki, 1975), Alojza Majetia (angi off'gottoff; 1970) i Ivana Slamniga (Bolja polovica hrabrosti, 1972). FANTASTIARI - Branimir Donat ih naziva i borgesovcima - javljaju se poetkom 70-ih - radi se o skupini pisaca roenih izmeu 1945. i 1950. g. Pavao Pavlii Goran Tribuson Stjepan ui Dubravko Jelai Buimski Veljko Barbieri ... - poticaje nalaze kod Borgesa, Kafke, Poea, Gogolja, Calvina, Bulgakova - odriu se iluzije stvarnosti, slikanja drutvene sredine i psiholokog portretiranja - njeguju svojstveni drutveni eskapizam i posve se okreu literarnoj fantastici - tematiziraju iracionalno i bizarno, kreiraju paralelne svjetove, bave se okultnim, spiritualnim i paraloginim, a upotrebljavaju, grotesku, hiperbolu i bogatu simboliku - u poetku su njegovali uglavnom anr novele, a kasnije su se okuali i u romanu s fantastinom tematikom - zasluga fantastiara je to su svratili panju na sam umjetniki tekst, na znakovitost, na jezik kao predmet i na njegovu sposobnost da stvara fikcionalnu iluziju ENSKO PISMO - ekspandira u Europi 1968.g. 60

ene problematiziraju idiologeme patrijarhalne kulture, odnos prema mukom spolu i njegovoj moi, vlastiti poloaj u drutvu i obitelji dolazi do otklona od velikih tema, a afirmira se privatnost, analiza odnosa mukarac-ena, enska seksualnost, enska psihologija odlike .p. su: subjektivnost ispovjednost svijest o rodu sinkretizam anrova autoreferencijalnost asocijativnost fragmentarnost prepletanje fikcije i fakcije

u Hrv: Irena Vrkljan, Slavenka Drakuli, Dubravka Ugrei, Irena Luki, Neda Miranda Blaevi JURE KATELAN uz V. Parun utemeljitelj poratnog pjesnikog modernizma javlja se 1940. zb. pjesama Crveni konj njegova su tematska usmjerenja crpljena iz drutvenih aktivnosti dominantna je tema rata, no, rata kao antibitka zbog toga je razumljivo Katelanovo zazivanje arhetipskih elemenata djetinjstva kao simbola vitalizma, rasta, mladosti tema ljubavi shvaena je u trostrukom aspektu: kao ljubav prema dragoj, prema domovini i kao kozmika ljubav javlja se i tema slobode koja je komplementarna temi rata i domoljublja Katelanova poezija zanimljiva je i po stilskim osobinama: upotrebljava iskustvo usmenoga pjesnitva, rabi iskustva i meuratnog hrv. pjesnitva u kasnijim zbirkama Biti ili ne i Malo kamena i puno snova problematizira metafiziku, stvarnost i san, a to je sve upotpunjeno predajama, pov. zbivanjima, sredozemnim krajolikom, kozmogonijskim figurama u zbirci Divlje oko jo vie arhemitologizira praelemente zemlje i vatre, svjetla i tame, a arhemitologizira i jezik raznim bajalicama i zaklinjanjima autor je i poeme Tifusari u kojoj je tema rata tj. smrti viena kao egzistencijalni i ontoloki horizont 1978. dobiva Goranovu nagradu za knjievnost

Antologijske pjesme: Konjanik, Tvrava koja se ne predaje, Konjic bez konjanika, Jadikovka kamena, Svjetli u tmini, San u kamenu VESNA PARUN javlja se 1947. zbirkom Zore i vihori u kojoj, s jedne strane, prevladava radost ivljenja, djetinjstvo, mladost i ljubav, a s druge strane, rat, stradanje i smrt u tom je procjepu smjeten Paruniin lirski subjekt no, njezin lirski subjekt nije krugovaki (odn. adhezirani), ve se ostvaruje u pannaturizmu okrenut je izvanjskom, realizira se i ispunjava u prirodnom bitku tema ljubavi u punoj se mjeri rascvala u zbirkama Crna maslina, Ropstvo, Ti i nikad i Pusti da otpoinem u Crnoj maslini vraa se kategoriji intimnosti, unutarnjosti za razliku od pannaturizma iz prve zbirke, ovdje je rije o feministikom pismu u kojemu je lirski subjekt utemeljen u svijetu i svijesti zrele ene, ali strategijom tjelesnoga, a ne platonikoga ideala

61

erotska pozicija iz prve zbirke sada je zamijenjena kranskim marijanskim etosom (nesebino ensko, materinsko rtvovanje) - lirski subjekt se nije uspio ispuniti u zajednitvu s Drugim - ljubavni se manjak projicira u volju objekta da se konstituira kao subjekt, pri emu se inicijalni subjekt svjesno rtvuje nosei na sebi teret neplodnosti i gubitka - u njezinoj poeziji prevladava i jak doivljaj prirode pa su tako zbirke Vidrama vjerna i Koralj vraen moru prave himne moru - jedna od vrhunaca njezine poezije jest knjiga Ukleti dad - od pjesnikih oblika najvie ju je zaokupio oblik soneta napisala je 6 sonetnih vijenaca i vie od 500 soneta - njezina je poezija sretan susret tradicije i modernog izriaja - u njoj ima jeke gr. i slavenske mitologije te bibl. lirike Staroga zavjeta - takoer nalazimo odjeke Vidria, Kamova, Sudete, Ujevia i Tadijanovia, a pozornost su joj privlaili i franc. nadrealisti Apollinaire i Lautreamont te srp. nadrealisti O. Davio i R. Petrovi - osim poezije pisala je i basne humoristinog, povijesnog i polit. sadraja, a objavila je i preko 19 knjiga za djecu Antologijske pjesme: Ti koja ima nevinije ruke, Balada prevarenog cvijea, Mati ovjekova, Dom na cesti, Usnuli mladi, Otvorena vrata SLAVKO MIHALI krugova koji je moda najjasnije i najdublje opjevao strahove, osamljenost i nade svoje generacije javio se 1954. knjiicom Komorna muzika koja sadri 12 pjesama, ali gotovo sve imaju antologijsku vrijednost u njoj se predstavio kao refleksivan pjesnik izrazito egzistencijalistike inspiracije glavne teme njegove poezije su ovjekova ugroenost, strah, tjeskoba, bezizlaznost, osjeaj praznine, pustoi i nemoi po tome Mihali je moderan nastavlja Kranjevieva pesimizma i potpune deziluzije subjekt Mihalievih pjesama je osamljen i ugroen ovjek, suoen sa ivotom kao trajnim izazovom i neprestanom opasnou on strpljivo i dostojanstveno podnosi nesreu i poraz pretvara u vlastitu pobjedu u tome i jest njegova veliina njegov lirski subjekt nije nezainteresirani promatra, nego aktivni sudionik u zbivanjima sve to se zbiva sa ovjekom u suvremenom svijetu, zbiva se i u njemu samom u kasnijem pjesnikom razvoju (zb. Posljednja veera, Pohvala praznom depu, Tihe lomae) sve se vie okree ivotnoj konkretnosti, svakodnevici i malim ljudima Mihalievo je pjesnitvo komunikativno, lieno eksperimentiranja; velika je panja posveena formi i pjesnikom jeziku; izriaj mu je esto kolokvijalan, a asocijativni ritam pribliava se govornom jeziku

Antologijske pjesme: Majstore, ugasi svijeu, Metamorfoza, Divlji kesten, ovjek koji je odluio, Proljee bez namjere JOSIP PUPAI 1955. objavljuje prve zbirke: Kie pjevaju na jablanima i Mladii u njima prevladava spontana, djeaka, naivna koncepcija svijeta motive crpi iz zaviajnoga pejsaa, a pjesme su povezane i s Majkom Margaritom i bugarticama lirski subjekt nalazi se u poziciji identificiranoj s kolektivnim subjektom prijelom se dogodio 1965. zbirkom Ustolienje u kojoj prevladava drukija slika svijeta i drukije iskustvo toga svijeta kolektivni subjekt potpuno se rasuo 62

zbirka je vizualno graena simetrimo, slino imievim Preobraenjima, a podijeljena je u 5 ciklusa (Hodoae, Podruje groblja, Poela je sveanost, Tvoja dua uti i govori, Mimohod pobonosti u zadnja 2 ciklusa prevladavaju ljubavne pjesme) u posljednjoj zbirci Moj kri svejedno gori vraa se motivima djetinjstva i zaviaja te formalno pravilnijem ustroju nekih pjesama opredjeljuje se za estetiku funkciju knjievnosti (suprotstavljanje digmatizmu socrealistike metode) Ljepota rijei je za njega cilj kojem pjesnik mora teiti ukljuuje formalnu stilizaciju i smisao rijei Mnoge Pupaieve pjesme potvruju kako je njegov ivotni put bio odreen iznutra (obiteljske tragedije, krvne veze, tjeskoba vlastita bitka, zauenost pred velianstvom prirode) U ranim pjesmama ne osjea sebe kao osamljenu jedinku, bio je samo jedan od aktera u drami koju je proivljavao i sve se za njega dogaalo u zajednitvu sa svojim blinjima ili s pojavama i prizorima u krajoliku Kasnije pjesme odlikuje zgusnutost i odmjerenost izraza, slike su tvrde, izravnije, umjesto pjevanja tei se kazivanju; ovjekova podvojenost izmeu svjetla i tame, oaja i nade, smrti i lia, kao konstante jedino ostaju zemlja i ljubav

IVAN SLAMNIG prve je pjesme objavio u Krugovima 1952. godine, a zatim slijede dvije zbirke 1956. Aleja poslije sveanosti i Odron - bitna svojstva njegove poetike podrazumijevaju ravnopravnost pjesnikih poticaja dolazili oni iz svijeta knjievnosti ili zbilje (zbilja i postojea knjievnost predloak su na kojem nastaje novi pjesniki tekst) - poslije preteito upotrebljavanog slobodnog stiha vraa se vezanom stihu - opisuje dogaaje iz svakodnevnog ivota, naizgled banalne probleme, biblijske, povijesne i knjievne teme - esto rabi urbani slang, inaice stranog jezika, dijalekte ili pogreno napisane rijei prilagoene rimi - koristi i pokretaku dosjetku, pjesniku naraciju - Slamnig redefinira hrv. poeziju i zainje novu gramatikalnost te odnos prema fonijskoj i prostornoj organizaciji pjesme - autor je i zbirki: Naronska siesta, Limb, Analecta (koja sadri njegove rane tekstove), Dronta, Relativno naopako Antologijske pjesme: Ubili su ga ciglama, Barbara, Evanelisti, Djetetu sam doo nekad intertekstualnost Slamnigov opus kritiari zovu citatnim idiolektom suvremenog hrv. pjesnitva, a Slamniga liriarem parafraze; ponavljanje, mnogostrukost, isprepletenost, preosmiljavanje Bolja polovica hrabrosti 1. hrv. postmodernistiki roman objavljen 1972. g. - tematizira se problem sudbine romana kao knjievnog oblika i ljudske sudbine kao grae ljudskog kazivanja - roman zapoinje okupljanjem stare kolske klape i izletom u Brestovje - glavni junak i narator romana je Flaks - njemu Anita, djevojka s kojom je imao avanturu, daje na itanje dijelove romana iji je autor njezina tetka Matilda - ona uvlai Flaksa u suptilnu igru koja treba pokazati kako ljudska sudbina postaje graom romaneskne naracije i kako se literaturom mogu obaviti i izvanliterarne zadae - Flaks postaje akterom u tetkinoj umetnutoj prii, spoznaje da se prometnuo u ulogu objekta u fabuli kojoj je jedini cilj ljubavno zavoenje 63

kad odgonetne da mu tetka alje ifrirane poruke odabire razuman uzmak iz hipotetike zbilje teksta u spasonosnu ivotnu zbilju i prihvaa mjesto profesora te odlazi u okolicu Zagreba Slamnigu odnos glavnog junaka i stare spisateljice slui za izraavanje odnosa umjetnosti i moi, knjievnosti i zbilje dva sloja romana simuliraju zbilju i fikciju, a stilskim sredstvima tradicijskog pripovijedanja i moderne naracije prisvajaju reprezentiranje sukoba tradicije i suvremenosti

NOVELE Zbirke: Neprijatelj, Povratnik s Mjeseca - pisane su u prvom licu - dob kazivaa uglavnom prati pievu dob - moe se primijetiti napetost izmeu svijeta djece i svijeta odraslih te izmeu pojedinca i okoline - zanimanje za djeje vienje stvari slae se s ludikom komponentom u pripovijedanju - u svim novelama svojstvena je izuzetna gibljivost stila, bogatstvo asocijacija i vjetina oblikovanja fabule - najznaajnije novele: Pria o Zvjezdani, Zafrkavanje Frane, No na brodu, Neustanovljeno umorstvo PRIA O ZVJEZDANI Sputa se veer nad zbog rata zamraeni grad. Pripovijeda besciljno hoda ulicama i susree prijateljicu Zvjezdanu koja je potitena. Susreu jo eljka i Makija te idu na kuhanu rakiju. Zvjezdana im pria razlog svoje potitenosti: trebala bi dobiti odtetu jer je jo prije rata izgubila oca. Meutim, to je zbog ratnih neprilika do sada bilo nemogue. Ona je prikupljala svu potrebnu dokumentaciju, ali odtete nije bilo, iako su je drugi dobili. Onda joj je portir u Ministarstvu rekao da e odtetu sigurno dobiti ako se poda efu komisije. Zvjezdana je zgroena tom nemoralnom ponudom. Prijatelji je savjetuju to da radi. Ona je ipak odluila da se ne poda tom ovjeku kako bi dobila odtetu. Jedan od prijatelja nudi joj posao ilustratorice u projektu njegova oca s HIBZ-om koji izrauje djeje slikovnice. Drugi (pripovijeda) odluuje kako e o ovome napisati pripovijest, da bi svi mogli doznati za to to joj se dogodilo i barem u mislima pljunuti na gada koji joj je ponudio tako neto. Prijatelj joj izjavljuje ljubav. Blii se redarstveni sat i svi se razilaze kuama. Jedan od njih odlazi sa Zvjezdanom: I tako je Pria o Zvjezdani sretno svrila. Kako sam moan ja, koji mogu davati sretne svretke. u ovoj noveli bitna je tematsko-sadrajna osnova sukob s birokracijom, koji je sadran ne samo u tematskom, nego i u stlistikom sloju novele pripovjeda u pravilu nije predstavnik intelektualnih i jasno odreenih svjetonazorskih kategorija ak je u najvie sluajeva i dezideologiziran, premda se s ideologijama ne sukobljava redovno se opire bilo kakvom prihvaanju dogmi ili ideologija kao cjelovitih sustava u svojim iskazima on nije filozofian, iako je esto sklon rezoniranju koje je naoko jednostavno i naivno zbog toga je njegova sintaksa jednostavna, a jezik kliejiziran i orijentiran na isticanje predmetnog svijeta masovne kulture i gradske civilizacije svjestan svoga pripovijedanja kao modeliranja zbilje, naoko se poigravajui dogaajima i likovima, zapravo je duboko svjestan svoje pozicije demijurga stvorenog svijeta, kao to to ini zavrnom reenicom Prie o Zvjezdani: "Kako sam sretan ja, koji mogu davati sretne zavretke."

MIHALI SLAMNIG Mihali je predstavnik onog tipa pjesnitva u kojemu je akcent na semantikom planu, dakle na planu sadraja, dok je Slamnig predvodnik one pjesnike orijentacije koja je ponajprije usmjerena na prirodu jezika i problematiziranje jezinog iskustva. VLADAN DESNICA 64

NOVELISTIKA - novelistiki opus obuhvaa 32 novele objavljene u etiri zbirke - te novele moemo podijeliti na dvije glavne grupe: Regionalne novele vezane su uz ruralnu sredinu dalmatinsko-primorskoga kraja i njegova zalea (Oko, Bunarevac, Od jutra do mraka, Konac dana, ...) prevladava tradicionalni, realistini model pripovjednog oblikovanja u sreditu je antitetika napetost na liniji selo/grad u prvom planu je pojedinac i njegova sudbina posrijedi su sasvim banalni dogaaji, ali s razmjerno velikim posljedicama u ivotu pojedinca (stvaranje bure u ai vode omiljen mu je literarni efekt) ove novele zahvaaju ovjeka u kriznoj situaciji kroz koju se sudbinski ocrtava njegov ivotni poloaj

Psiholoko-meditativne novele - novele esejistiko-meditativnog karaktera u kojima je u sreditu intelektualna analiza, promiljanje, esejiziranje i sloenije psiholoko portretiranje (Pravda, Posjeta, Pria o fratru sa zelenom bradom, ...) - koristi se modernim tehnikama pripovijedanja introspekcijom, esejizmom i solilokvijem - likovi i zbivanja u pravilu nisu konkretno situirani - pripovjedaa postupno zamjenjuje psiholog i esejist, a radnju misao i kontemplacija - bitna je ideja, filozofija, sve je podreeno misaonoj projekciji - novela Pravda je npr. posluila kao ilustracija teze o relativnosti pravde, istine i kriterija u procjeni ljudskih postupaka - u njegovim novelama nema moraliziranja - zaplet nikada ne vodi u sentimentalni finale i happy end - prevladavaju pesimistini tonovi i prigueni tragizam - esta je pojava deziluzije - Desniin ovjek je izoliran, usamljen pojedinac - njegove omiljene teme osamljenost, otuenje, tjeskoba, sloboda izbora, smrt, apsurd, paradoks, istina, sluajnost korespondiraju s egzistencijalnom literaturom Proljea Ivana Galeba - 1957. - roman esej - u romanu su u aritu: iskuenja duha, razmiljanja, intimna radoznalost, problem osobnog pamenja - Desnica je otvorio prostor za tzv. unutarnju romanesknost: za sadraje svijesti glavnog lika, psiholoke reakcije, pojedinosti osjeaja - tako se u romanu oblikuje kontinuiran esejistiko-diskurzivan slijed: misaoni subjekt ne djeluje, nego razmilja, pa samo to njegovo razmiljanje postaje radnja - Galeb ne ivi realno vrijeme, ve prolost utiskuje u sadanjost - umjesto vanjskog kontinuiteta i sukcesije naglasak je na statinim, atemporalnim kategorijama, na subjektivnom doivljaju vremena - u romanu moemo govoriti o esejiziranoj naraciji nedostatak pravih dogaaja i dinamikih motiva nadomjeten je intelektualnom tenzijom, dinamikom sjeanja i misaonog procesa - Galeb i misli esejistiki za njegovu je aktivnost bitan sam proces, kontinuitet miljenja, a ne njegov krajnji iskaz - jednako vrijedi i za Desniina misaonog subjekta: i on esejizira zbog zanimljivosti samog esejistikog procesa - Ivan Galeb je umjetnik koji pie svoj ivotopis pa na vie mjesta razmilja o umjetnosti, literaturi, modernom romanu 65

u romanu je rije o sofisticiranoj samosvjesnoj naraciji: poetika romana oblikuje se upravo jezikom romana roman uzima sama sebe za predmet analize za roman je karakteristina i personalna monoperspektiva cijelo djelo prikazuje dinamiku jedne svijesti sve se vidi Galebovim oima, sve se vrednuje njegovim iskustvom sve druge likove upoznajemo preko Galeba, a svaki prostor postoji samo kao element njegova sjeanja i opaanja Galeb je i subjekt i objekt djela kod pripovjednog subjekta dolazi do dupliranja: imamo Ja koje pria o prolom vremenu, evocira i preputa se asocijacijama i Ja koje ispripovijedano i doivljeno hladno racionalizira, usustavljuje, logiki povezuje i komentira jedno Ja je Galeb-junak prie, akter svih zbivanja; drugo Ja je Galeb-rezoner, esejist, analitik koji secira vlastitu duu i sjeanjem eli pobijediti prolaznost

EGZISTENCIJALISTIKA PROZA - javlja se prvih poratnih godina, a najvei uzori su Dostojevski i egzistencijalistika filozofija i literatura - egzistencijalistiki roman zaokupljen je analitikom postojanja, ovjekovom moralnom i duhovnom dramom - glavne teme: problem ovjeka pred licem vjenosti, (be)smisao ljudske egzistencije, tragika ljudske osamljenosti, nemogunost komunikacije s vanjskim svijetom, osobna i drutvena otuenost, problem angamana i odgovornosti - likovi su otueni, apatini, nesretni, optereeni osjeajima krivnje, kajanja, straha i tjeskobe, iskljueni iz svijeta - oni su drutveni autsajderi, antiheroji opsjednuti unutarnjom prazninom, grinjom savjesti, moralnim dvojbama, problemom samorealizacije i izbora - u sreditu su njigovi promjenjivi unutarnji doivljaji, sugestivni osjeaji kriznih situacija, preobrazbe psihikih stanja, dinamika misli, plodni nemir - na razini narativne tehnike oslanja se na modernistiku paradigmu: redukcionizam, defabularizaciju, psihoanalizu, asocijativnost, unutarnji monolog - likovi su ilustracije odreenih idejnih stavova ili njihove sudbine oprimjeruju odreene filozofske spoznaje - esto izravno izlau filozofske stavove i teze, ponekad i svojstvenim diskurzom egzistencijalistike filozofije - egz. roman se najee realizirao u nekoliko karakteristinih strukturnih tipova: romanuideja, alegorijskom romanu i romanu-eseju - predstavnici: Petar egedin, Vladan Desnica, Slobodan Novak, Antun oljan, Krsto poljar ANTUN OLJAN Izdajice - 1961. - sastoji se od osam relativno samostalnih pria povezanih istim pripovjedaem, likovima, situacijama i prostorno-vremenskim odnosima - postavlja se pitanje je li posrijedi uokvirena novelistika zbirka ili roman roman je jer su prie u jedinstvenoj cjelini - likovi (Beba, uk, Mogor, Tanja, Grabe) su pripadnici ratne generacije, a predvoeni su naratorom Petrom Dobroslavom Mogoroviem - nekad su svi bili lanovi iste klape, a sada su ivotni statisti: nesretne svijesti, bjegunci od drutvenog konformizma i zbilje - boje se rizika, nesigurni su, puni predrasuda i trauma, nesposobni za prilagodbu i nalaenje svog mjesta u drutvu - ne bjee samo od sebe, nego i od drutvenih konvencija, obveza i odgovornosti 66

spoznaju da su premladi za umiranje, a prestari za neke nove poetke ivotni im je prostor sve tjenji, volje je sve manje, cilj im uvijek ostaje neuhvatljiv osjeaju se poput izopenika i beskunika djelo je pisano u 1. licu mn. narator uvijek govori u ime klape kojoj je pripadao, on je glasnogovornik svoje generacije novo u HK je koncepcija naratora: njegovo je vidno polje ogranieno, ne zna sve i govori samo o onome to tog trenutka proivljava na stilskoj razini uoavamo kolokvijalnu sintaksu, saetost, stiliziranu sirovost i leernost ovaj roman najavljuje model proze u trapericama

Kratki izlet - 1965. - roman govori o putovanju skupine mladih ljudi (povjesniara umjetnosti, arheologa i novinara) po istarskim cestama - izlet je motiviran upoznavanjem sa starim srednjovjekovnim freskama, no jasno je da je autor tim putovanjem htio dati novi prilog u portretiranju svoje generacije - u romanu nije vaan cilj putovanja, ve sam proces kretanja - to traganje za neim neodreenim djeluje poput sna i zapravo je projekcija egzistencijalne strepnje i neuhvatljivosti ljudske egzistencije - krajnji ishod pustolovine nije nimalo ohrabrujui: kretanje se zapravo odvija u zaaranom krugu, pitanja o smislu ostaju bez odgovora, a na kraju puta/ivota eka nas nitavilo - izletnike predvodi zagonetni Roko, neobina i problematian figura voe - on je i sam dezorijentiran, zbunjen, nesnalaljiv i posve nesposoban za osmiljenu akciju - budui da ne zna ni puta ni cilja putovanja, Roko utjelovljuje generacijsku nesigurnost, beznadnost, malodunost, odsustvo svijesti - no, upravo njegova figura unosi u roman i mogunost da se djelo proita i kao politiku alegoriju - otvara se problem suvremenog totalitarizma, samozvanih voa i demagoga, povijesne misije socijalizma i smisla kretanja lijevim putom RANKO MARINKOVI 4 faze u knji. stvaralatvu: a) predratna: knjiga tekstova Proze u kojoj je objavljena predratna drama Albatros b) prva poratna: zb. novela Ruke, drama Glorija c) druga poratna: Kiklop, zb. novela Karneval, vodvilj Politea ili Inspektorove spletke d) trea poratna: roman Zajednika kupka, drama Pustinja, roman fuga Never more Glorija - mirakul u 6 slika objavljen 1955. g. - jedna od posebnosti drame je sam naslov to je zapravo osobno ime, jedan pojedinac nasuprot kolektivu prethodnog razdoblja (ovu promjenu nalazimo i u Matkovievu Heraklu i Krleinu Areteju) - drama svoju posebnost iskazuje i generikom odrednicom ona je mirakul, srednjovjekovni anr koji pripovijeda o muenikom ivotu i smrti primjerenih krana - muenica je troimeno bie: sestra Magdalena Glorija Fleche Jagoda Kozlovi - kao sestra Magdalena Jagoda na sebe navlai ruho i obiljeja Djevice, a kao Glorija ruho i obiljeje Amazonke - ona je muenica jer je i don Jere i otac duevno, a na kraju i tjelesno unitavaju jer je ele podrediti institucijama to djeluju kroz njih (s jedne strane nalazi se crkva, dok je s druge strane cirkus) - don Jere eli Jagodu preoblikovati u savrenu imitaciju kipa Bogorodice, a otac u savreno izveden vratolomni let ljudskog tijela s trapeza na trapez - to rezultira Jagodinom smru (pada s trapeza) 67

muenici sada postaju Kozlovi koji plae nad tijelom svoje keri i don Jere koji je bio zaljubljen u Jagodu jedino udo u ovom mirakulu je ljubav koja se razvija izmeu Glorije i don Jere i koja bi im mogla spasiti ivot da su je na vrijeme priznali ova drama dakle problematizira sukob pojednica, koji udi za slobodom i osobnom sreom, sa institucijama to ga sputavaju

Kiklop - roman, 1965. - tematizira tjeskobnu atmosferu u zgb. boemskom miljeu uoi nadolaska rata - radnja se odvija uglavnom u kavanama (Dajdam, Ugodan kuti) i na ulici, a prevladavaju groteskni prizori, situacijski obrati, skandali, promjene raspoloenja - ozbiljno postaje humorno, tragino sladunjavo to je Chaplinov postupak smijeh nad apsurdom - fabula sadri realistiki i mitoloko-simboliki sloj - u sreditu realistikog sloja je egzistencijalna drama kazalinog kritiara Melkiora Tresia koji panino eli izbjei novaenje - uglavnom se potuca po kavanama i ulicama, razmilja o vlastitoj sudbini i svjedoi o provali barbarstva i novoga kanibalizma - roman funkcionira u analogiji s gr. mitom i Homerovom Odisejom Melkior je suvremena inaica Odiseja, Vivijana predstavlja ironinu negaciju vjerne Penelope, a jednooki dov Polifem simbol je nadolazee ratne opasnosti - ljudoderski motiv provlai se kao lajtmotiv kroz roman, i to kroz Melkiorove opsesije i kroz zamiljenu umetnutu dramu Kanibali o brodolomcima s Menelaja - maniristika obiljeja romana: dvosmislenosti, kontrasti, igre rijeima, stilske bravure i improvizacije - isprepleu se sarkazam, groteska, apsurd i simbolike projekcije - za Marinkovia nita nije sveto i sve podvrgava ironinim izokretanjima i cinikim opaskama (ironizira Hamletov monolog, biblijske sentencije) - dijalozi se esto svode na razmjenu literarnih citata, posebice Dostojevskog koji je stalno nadahnue i junaci Kiklopa se esto poistovjeuju s junacima iz Dostojevskijevih romana - na kraju se spajaju zbiljski i alegorijsko-simboliki sloj romana Melkior se vraa u moderan pakao, u svojim snovima zamilja nadolazei rat u obliku jednookog Kiklopa koji vreba da podere sve oko sebe, od njega nema spasa i da bi opstao Melkior se i sam sputa na razinu ivotinje, predaje se u ruke Kiklopu i pue u Zoopolis Novele karakteristike: - otoka omeenost i izoliranost (svijet zabavljen vlastitim problemima) - pirandellovsko shvaanje strukture likova (lica su oblikovana tako da budu ivotno sposobna i izvan autorovih replika) - okrenutost sadanjosti i budunosti - pirandellovski humor i satirinost - lirizam i emocionalnost - motrenje kroz kljuanicu - omeeni prostor radnje - malene teme Ruke 1953., novela iz istoimene zbirke itava pripovjedna konstrukcija poiva na dijalogu izmeu lijeve i desne ruke one su personificirane i odvojene od svojeg tijela novela zapoinje njihovom prepirkom oko toga to koja ruka radi i to koja moe prvo se govori o obinim, svakodnevnim radnjama: brijanju, rezanju noktiju, rukovanju i sl. 68

no, postupno radnja skree prema nesvjesnom, podsvjesnom i iracionalnom, tj. prema onim prostorima koji nisu pod kontrolom ruku (ruke rade ono to njihov vlasnik eli, makar esto ne eli ono to govori) dijalog se postepeno pretvara u svau punu predbacivanja no, najednom svau prekida glas autorskog pripovjedaa koji donosi presudu u ovom apsurdnom spoju: za ruke kae da su kao dvije simbiotike ivotinje ili biljke; one su dva pola jednoga Ja rasplet se odvija u tui ruke tuku oca djeaka koji je pljunuo na Lijevu ruku, a Desna je zato djeaka oamarila nakon to su se noge spotaknule, ruke zavravaju na podu, no, sada su slone i ude za osvetom

PETAR EGEDIN - prvi njegovi romani Djeca boja (1946) i Osamljenici (1947) zaokupljeni su graninim egzistencijalnim situacijama i pokuajima njihova prevladavanja Osamljenici - radnja se odvija u neimenovanom urbanom prostoru, najvjerojatnije Zagrebu - roman prikazuje ovjekov strah pred sudbinom - tri su glavna lika: Arturo, Sreko i Silvije - oni osjeaju ispraznost i jeku egzistencije te nemogunost da osmisle sebe i svijet u kojem ive - mui ih pitanje: to uiniti sa svojim ivotom? - izlaz nalaze u zloinu, samoubojstvu, ludilu - Sreko bjei u literaturu, Silvije iskuava domaaje slobode eksperimentirajui s ljudima, a Arturo egzistenciju nalazi u mitu i pseudoesteticizmu - svaki lik svojim djelovanjem sugerira neki filozofski stav, neko stanje duha ili svjetonazor, ili pak ilustrira fundamentalne egzistencijalistike postavke - djelo se bavi problemom komunikacije, slobode izbora i krizom meuljudskih osjeaja - Dostojevski je uzor refleksijama, munim solilokvijima, moraliziranju, opisima psiholokih stanja - fabula je jednostavna, reducirana na trenutke oaja, bespomonosti i krize NOVELISTIKA Mrtvo more, Na istom putu, Orfej u maloj bati, Sveti vrag, A pokojna Pavulina... - u novelama je dosegao vrhunac svog pripovjedakog umijea - svaka od njih zatvoren je, jedinstven i cjelovit svijet - motiv svake novele je svakodnevan, gotovo sitan doivljaj, koji veina ne bi ni zamijetila, a kamoli se na njemu zaustavila - suptilnu sposobnost doivljavanja uokviruje ozbiljan intelektualizam, da bi veina malenih stvari pokazala kako neznaajne pojave u svijetu ni ne postoje postoje samo ogranieni primatelji tih poruka - prividno, njegove novele uvijek poivaju na realnom svijetu, ali realnost se katkada pokazuje toliko zaudnom da dobije odbljesak fantastinoga A POKOJNA PAVULINA... Krajem ljeta pripovjeda se trajektom vraa kui i slua razgovor svojih suputnika: starice s djevojicom, jednoga mladia i jo nekoliko ena koje priaju o pokojnoj Pavulini koja se je, jo dok je bila iva temeljito pripremila za smrt: dala si je saiti odjeu, pripremiti krunicu i ostalu opremu i to je drala u kutiji na ormaru, da uvijek sve ima na oku. ak si je dala tiskati i osmrtnice. Kada je u selu umrla jedna druga ena, sveenik je zamolio njezine sinove (Tobiju i Kaimira) da posude osmrtnice od Pavuline jer je ova umrla ba za vikend pa nisu mogli odmah tiskati nove. Tako su preko Pavulinina imena zaljepili ime Luce Fjamengove, starice koja je umrla. Ali te noi

69

padala je jaka kia pa je voda odljepila nalijepljeni papir te se ispod ukazalo Pavulinino ime. Isti taj dan kad je padala kia doista je umrla i Pavulina. Trajekt je doao na odredte, putnici se razilaze, a djevojica to je bila sa staricom zapitkuje o pokojnoj Pavulini. I pripovjeda se vraa sm, preplavljen svojom "tjeskobnom radou" ini mu se da je neki "Pokojni Ja" "koji se izdvojio iz razgovora o pokojnoj Pavulini s grupom Pavulin, pa se sad sm vraa planini, tamnoj svojoj planini. VJEKOSLAV KALEB Divota praine - 1954. - roman govori o dvojici partizanskih boraca Djaak i Goli koji se susreu u divljem prostoru i pokuavaju zajedniki nai svoju brigadu - tako gibanje, naporno svladavanje prostora postaje osnovni smisao likova - kretanje je u romanu i egzistencijalno motivirano njime se dvojac vraa izgubljenoj brigadi, dakle zajednici, kolektivu - ono se moe protumaiti kao alegorijski put prema ispunjenju smisla - s druge strane, kunja tijela je konkretna - velik dio romana zaokupljen je odnosom izmeu volje duha i energije tijela, svetosti ideje i zahtjeva organizma - put Djeaka i Golog u znaku je stalnih duhovnih i fizikih iskuenja - snagu duha ugroavaju umor, iscrpljenost, hladnoa i osobito glad - likovi su neprekidno izloeni velikim, nadljudskim naporima i kunjama izdrljivosti - bez obzira na konkretnu ratnu pozadinu, Kaleb je u romanu inzistirao na opeljudskim vrijednostima i preokupacijama - vremensko-prostorni odnosi rijeeni su kao u bajci ili legendi - dogaaj se mogao zbiti bilo gdje i bilo kada - nema preciznih vremenskih datacija, kao to nijedno selo, planina ili rijeka nemaju imena - esto se gube razlike izmeu sna i jave, mogueg i nemogueg - vrijeme je razbijeno, neodreeno i subjektivno RADOVAN IVI Kralj Gordogan - drama u 5 inova - inspirirana farsom Kralj Ubu Alfreda Jarryja - nastala iz tenje za promjenom Ivi je bio nezadovoljan knjievnom, kazalinom i kulturnom situacijom - ovo je groteskna farsa o pomami za vlasti nad ljudima, stvarima, prostorom, vremenom i jezikom - zaplet je toliko pojednostavljen da farsa djeluje poput lutkarske predstave ili bajke - vladavina zlog kralja sama po sebi nije negacija bajke sve dok s druge strane postoje pozitivni likovi (kraljevna Bijela, kraljevi Tinatin, Vitez, Luda) - ali, kad se ti likovi pred Gordoganom pokau posve nemonima, ak i smijenima, kad ih on sve redom ubije, nepovratno naputamo svijet bajke i prelazimo u svijet groteske i farse - glavni lik sumanuti konjuar Gordogan proglaava sam sebe kraljem, sve oko sebe ubija i razara, a kad vie nitko ne ostane odlazi posijei i umu - otimljui on ostvaruje sustavni plan likvidacije svijeta cilj mu je zamijeniti sve to, biti apsolutni negativ - do posljednjeg asa u drami se odgaa istina, a ona je da nema sretnog kraja, kraj je Gordogan - Gordogan se metaforom opisuje kao NITA koje postaje NETO

70

IVO BREAN Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja - groteskna tragedija u 2 dijela i 5 slika - travestija Shakespearove tragedije Hamlet - svjedoi o primitivizmu i gluposti jednoga sustava - radnja se odvija 50-ih u Dalmatinskoj Zagori - seljaci uvjebavaju i izvode izoblienu, degradiranu i vulgariziranu Shak. tragediju - Shak. tekst preraen je u govor Dalmat. Zagore, likovi su prilagoeni uvrijeenom ruralnom poimanju mukarca, ene i obitelji - u drami se i dva puta govori o profesionalnom zagrebakom uprizorenju Hamleta: 1. u prvoj slici svoje puko i snieno vienje Hamleta daje imurina on je nekoliko fragmenata Hamleta skrpao u nakaradnu cjelinu: kaos u dravi protumaio je onako kako je njemu Partija preko Mjesnog aktiva na elu s Bukarom protumaila klasne odnose u drutvu, a kaos u dui onako kako seoska sredina tumai obiteljske i seksualne odnose 2. zagrebaki radijski kritiar i on je u svojem pristupu Hamletu jednako skuen i optereen, ali ideologijom, ne obrazovanjem - mjesni uitelj kunca temeljno prerauje Hamleta i jampski pentametar zamjenjuje folklornim stihom ganga (rimovani 10-erci) - u selu se istovremeno odvija i stvarna drama u njoj predstava koju pripremaju seljani ima funkciju Miolovke koko (Hamlet) iskoristi trenutak uvjebavanja dvoboja i od Maka iznudi javno priznanje Bukarinih (Klaudije) malverzacija - no, unato tome to je razotkriven, Bukara ostaje na tronu - groteska zavrava orgijom, dernekom, kolom ime se slave jelo, pie, seks, nered, glupost MARIJAN MATKOVI Heraklo - drama situacije u 2 ina - u njoj su sueljeni mit i povijest i to u jednoj osobi Heraklu - postoji mitski Heraklo kojeg na pozornici predstavlja golemi kip, a suelice njemu nalazi se povijesni Heraklo, umorni i reumatini starac koji je Matkovieva kreacija - povijesni Heraklo eli pobjei od nametnute mu uloge poluboanstva jer ga ona dehumanizira i spreava u obavljanju malih poslova - budui da ljudi povijesne linosti smatraju istinitijima, mitski Heraklo je la i antagonit, a povijesni je Heraklo istina i protagonist - no, mitski Heraklo je neuhvatljiv i besmrtan, stalno se obnavlja i spremno doekuje sve udarce pov. Herakla i na kraju odnosi pobjedu - pov. Heraklo umire na lomai, a mitologija tako ima zavrnu rije - u prvom planu u drami je tijelo naslovnog junaka - presudna razlika izmeu mitskog i pov. Herakla je ba ta tjelesna razlika - Heraklovo staro, slabo i bolno tijelo demantira sve mitske prie, pretjerivanja i lai uvjerljivije od bilo koje njegove rijei - stoga je nuno da njegovo tijelo nestane u vatri, njegovim nestankom govor postaje svemoan i mitskog Herakla vie nita ne moe zaustaviti IVAN SUPEK Heretik - 1968. - drama nije podijeljena na inove - radi se o ivotopisu Marka Antonija de Dominisa, isusovca, teologa i crkvenog reformatora, odmetnika od pape, ije je tijelo ekshumirano i javno spaljeno na trgu Campo di Fiori - o njemu i enoa pripovijeda u romanu uvaj se senjske ruke 71

Supekov Dominis je primjer dramskog tipa neovisnog i usamljenog intelektualca, ovjeka s pozivom i objavom, koji je u sukobu sa svim i svakim autor ga sa svih strana okruuje neprijateljima i izdajicama: o monici, svjetovni i crkveni vladari poput papre Urbana III., engl. kralja Jakova I., vojvode od Buckinghama, split. plemia koje zastupa Matija Alberti njima Dominis nekad koristi, a nekad smeta, ovisno o tome trebaju li ga za svoj materijalni probitak o kruti ideolozi, dogmatici pater Mutius, otac Ignacije za njih je Dominis, kao ovjek koji glasno, logino i dosljedno misli, stalna opasnost pa ga moraju nekako uutkati, kad ga ve ne mogu nagovoriti da se javno pokaje za svoje teoloke zablude i moralne padove o neobrazovano mnotvo na sve ti im Dominis nudi ili od njih zahtijeva gledaju kao na gubitak identiteta, novca, vremena i energije (iznimke su mladi redovnici Ivan i Matej, Dominisovi uenici i pomonici) okosnicu drame ine dijalozi Dominisa, kardinala Scaglie i sestre Fides 1624. godine u tvravi Sant' Angelo Scagliu je papa imenovao istraiteljem ovog sluaja on je inteligencijom i znanjem ravan Dominisu, ali iskustvo ga je slomilo i pretvorilo u pasivnog konformista Fides je najslabija toka drame ona je redovnica, ljubavnica i dounica, slabost i izdaja su nastanjene u tijelu lijepe, prestraene i slabe, a opet podatne ene koja e se iz djevice preobraziti u bludnicu druga je velika slabost drame DIJALOG svi likovi govore istinu, povienim tonom znanstvenih i ideolokih rasprava neprekidno se govori o strasti (vjerskoj, politikoj, seksualnoj), ali nje u dramskom svijetu nema

MIRO GAVRAN Kreontova Antigona12 - prva hrv. postmodernistika drama - nema inova - izvedena je 1983.g. u Gavelli - ve sam naslov upuuje na odstupanje od zadanih likova i odnosa meu njima kako ih je odredio Sofoklo u svojoj tragediji - ovdje Antigona i Kreont nisu suprotstavljeni, ve je Antigona Kreontova ona mu na neki nain pripada i on je na neki nain posjeduje - u Gavranovoj reinterpretaciji pokazuje se da u povijesti nije bilo nikakva rata, Kreont sam inscenira rat i urotu ne bi li obmanuo javnost, a tekst tragedije to se na toj prii temelji Kreontov je scenarij - Kreont eli da tebanski puk povjeruje u vie stvari: a) da su se Eteoklo i Polinik (koje on dri zatoene kao i Antigonu) meusobno poklali u dvoboju b) kako je buntovna Antigona prekrila zabranu ukopa i mora biti osuena na smrt c) kako se Kreont kaje i ponitava presudu (no, prekasno) d) kako si zbog Antigonina samoubojstva Kreontov sin i ena oduzimaju ivot - dakle, u Kreontovom scenariju zbivanja se odvijaju tono onako kako je to i u Sofoklovoj tragediji - mitska pria u Gavranovoj verziji postaje demonska spletka paranoinog tiranina - Kreont i Antigona i ovdje ostaju antagonisti, ali Antigona ovdje nije mitska junakinja u prvom dijelu drame ona je mlada, zaigrana, apolitina i sebina djevojka koja moli Kreonta da je potedi, a ubije njezinu sestru; u drugom dijelu uivi se u lik tragine heroine, ali ne
12

osim Gavrana, Sofoklovu tragediju reinterpretirao je i Toni Petrasov Marovi: Antigona, kraljica u Tebi (1981)

72

pristaje na to da je odigra za puk, nego pokuava preranim samoubojstvom uiniti djelo ravno inu njezine navodne pobune sueljuje se tiraninu, odbija javno odigrati namijenjenu joj ulogu i rtvuje ivot ne bi li mu upropastila predstavu vlast meutim nije lako izigrati Kreont je predvidio izlaz iz te situacije umjersto Antigone Izmena e odigrati ulogu, a Antigona umire ne ostavivi za sobom ni traga SLOBODAN NAJDER

Kamov, smrtopis - freska, praizvedba 1978. u HNK - tim je tekstom najder pronaao dramski anr od kojeg u 20-ak sljedeih godina gotovo da i nee odstupiti - rije je o biografskoj drami tj. drami biografije koja u sreditu ima mukarca ili enu to se na ovaj ili onaj nain ivjeli dramu i teatar, a ne samo ivjeli uz teatar i uz svoje ili tue drame - u popratnom eseju Protokol za Kamova postavlja pitanje to nam odjednom sada znai Kamov? - odgovor je rasporeen u 18 fragmenata najder u njemu vidi i cijeni svojeg starijeg duhovnog srodnika, suborca u ozbiljnom poslu knjievnog stvaranja, s njim dijeli i pitanje to je to pisanje te zakljuuje kako prvo treba nauiti itati a zatim pisati - Smrtopis je tako pisanje novog teatra za 70-te i 80-te, izvedeno iz iitavanja Kamovljevih pisama, feljtona, pjesama, novela, drama i romana Isuena kaljua - nain na koji najderova freska provaljuje kanoniziranu formu drame u 3 ili 4 ina svjedoi o tome da je najder svog buntovnika nakanio provesti kroz ekspresionistiko kazalino iskustvo - djelo je namjerno oblikovano kao postajna, mansionska drama, kao neoekspresionistiki moralitet - najderov Kamov se do kraja ostvaruje u trenutku smrti, i ivot i knjievnost to ih je proivio u svoje burne 24 godine dovode se u tom tekstu na istu razinu i postaju ravnopravni dijelovi istoga iskustva - sve ima vrsto uporite u ivotnim i knjievnim injenicama, sve se moe provjeriti, iz svega se razvidi autorova lektira, ali dokumentarizam i faktografija povlae se pred simbolikim prizorima i vizijama poput Kittyna vjenanja, susreta s Nepoznatim ili pojave Bijelog Bika, Dioniza - u kratkom predgovoru drami najder daje do znanja da do moraliteta, smrtopisa, nije dolo preko srednjovjekovnih prikazanja, ve preko epskog teatra i Brechta Drama zapoinje u Barceloni 1910.g., u bolnici Santa Cruz, gdje umire mladi Kamov. Radnja se zatim retrospektivno vraa u rodnu kuu Polievih na Suaku. Jankov otac, Ante, bankrotirao je i vjerovnici odnose sve vrijedne stvari iz njihove kue. Zbog neprimjerna vladanja i loih ocjena Janko je izbaen iz gimnazije pa ga otav alje u senjski konvikt Oegoviianum, gdje takoer dolazi u sukob s nadreenim sveenicima i uiteljima. U Zagrebu upoznaje Kitty i Mihu te sudjeluje na demonstracijama protiv bana Hedervaryja, zbog ega je osuen na 3 mjeseca zatvora. Potom se pojavljuje kao prosjak na vjenanju Kitty i Leonarda Farkassyja. Nakon to mu otac umire od raka, Kamov se pridruuje putujuim glumcima, a neko vrijeme se bavi i prodajom singerica po Lici. Drugi dio drame zapoinje opet u Barceloni 1910. godine, gdje umiruem Kamovu u posjetu dolaze Miha i Nepoznati. Na kraju se u dijalogu s Kamovom pojavljuju i Kranjevi i Mato. Kitty u crnini ide na vlastitu svadbu. Drama zavrava Kamovljevom majkom Gemmom koja iz velike daljine zove Janka. LADA KATELAN Giga i njezini - nalazi se u knjizi dramskih tekstova etiri drame (1997) u kojoj reinterpretira knjievne uzore u ovoj drami rije je o reinterpretaciji Begovieva romana Giga Barieva 73

naslov funkcionira kao znak koji upuuje na posve opreni sadraj on vie ne definira sredinji lik kao pripadajui, ve kao posjedujui posvojna zamjenica njezini odbija determiniranost ene branim statusom te upiuje na njezin samosvjesni, gotovo dominantni status radnja drame zapoinje u spavaoj sobi Gige kojom dominira veliki krevet na kojem odjeven lei njezin suprug Marko no, Marko ne postoji, on ivi s njom osam godina, ali u njezinoj mati on je za nju nevidljiv, ali nazoan (ona ak razgovara s njim o tome kako ga je ila proglasiti mrtvim jer je nestao u ratu) s njim Giga neprestano vodi neujne dijaloge kroz koje se ogleda njezina bespomonost, slabost i neodlunost nepostojei za sve protagoniste, osim za Gigu, nevidljivi Marko osmiljen je kao Gigina osobna projekcija onakav kakav je bio prije odlaska u rat duevne ralambe kroz koje se iskazuje Gigin napor da se konano opredijeli za jednog prosca realizirane su kroz dijalog s diskurzivno dominantnijim, monijim Markom on se ne osvre na Gigine potrebe i neprestano blokira svaki njezin pokuaj da iskae svoj stav u prvom prizoru posljednjeg ina radnja se odvija u prostoru spavae sobe no, nevidljivi za sve, osim za Gigu, postaju sada prosci oni, poput Marka, postaju njezinim unutarnjim sugovornicima, dok Marko postaje stvarni sugovornik lik Marka doveden je ovdje do krajnjih granica njegova patoloka ljubomora nezaustavljivo i razarajue nasre na Gigino zaprepatenje i nevjericu te ne nalazi predaha ni opravdanja ak niti u pismu Gigina oca Giga nakon ubojstva supruga ne naziva advokata Mihu, ve odbacuje bilo kakvu pomo i govori da ona sve moe sama i da ne treba mukarce potpuno osvijetena i samo svoja Giga u zavrnoj sceni nalazi konano rjeenje u samovoljnom pristanku na zarobljenost u prostorima svoje osamljenike povijesti ljubav, osjeajnost, pristanak, vjera i opratanje jedini su prostori ivljenja Gige koja ostaje zauvijek zarobljena u prostorima samo njezine, samosvojne stvarnosti Giga s kraja 90-ih vie nije niija, ve samo svoja, ona je subjekt iskaza koji odluuje koji e i kakvi biti njezini

SUVREMENA DRAMA = postmodernistika drama - u njoj je izraen dijalog s tradicijom - dolazi do prevladavanja granica trivijalne i visoke literature - dominiraju individualni projekti i mijeanje stilova Najznaajniji autori: najder: Hrvatski Faust, Kamov, smrtopis Miro Gavran: Kreontova Antigona, Zatoenici Lada Katelan: Giga i njezini edo Prica: Ostavka FEA EHOVI Gorak okus due - 1983., novopovijesni roman koji objavljuje pod ps. Raul Mitrovich - tekst romana nije originalan, nego je sastavljan od tuih biljeenja - pripovijedanje je tematski vezano za Vitaljinu i njezina etiri naselja - autora zanima etimologija sela Bezbozi pa posee za kronikom fra Mavra Sorkoevia iz 1620.g. - na temelju te grae napisan je roman o ivotu fra Vincenca i negova neaka Vicka - roman je orijentiran na univerzalnost koja govori da ljudske mane neiskorjenjive, svaka politika ima javnu i zakulisnu stranu, ivot je vjena borba izmeu dobra i zla, itd. 74

ta univerzalnost posebno je uoljiva na aktancijalnoj razini predstavnici vlasti (kapetan Nicolo, knez Petar Gritti i njegov biljenik) prikazani su u negativnom, a predstavnici puka u pozitivnom svjetlu osnovna pieva zamisao je da politika nije dobra, jer nije pravedna i humana, jer se ne temelji na idealima kojima drutvo treba teiti u romanu nalazimo razliite tipove diskurza, koji se pojavljuju kao citati: pjesme, biljeke i izvaci iz kronike

NEDJELJKO FABRIO Vjebanje ivota - to je prvi dio Jadranske duologije (drugi dio je Berenikina kosa) - novopovijesni roman objavljen 1985. g. - obuhvaa zbivanja izmeu 1820. i 1955. g. - sredinje poprite zbivanja je Rijeka - u podnaslovu je nazvan kronisterijom, to je preuzeto iz Danuncijade V. Cara Emina - roman je napisan u modi maniristikog pisma, vrlo popularnog za to doba - prati geneologiju dviju obitelji hrvatske i talijanske od trenutka kada Carlo dolazi u Rijeku - hrvatska obitelj uvodi se tek u 4. poglavlju - Fabrio preko te dvije obitelji pokazuje kako povijest vjeba ivote pojedinaca neovisno kada su, gdje i od koga roeni - za razliku od povijesnih romana koji zapoinju smjetanjem radnje u vrijeme i godinu oznaavaju brojem, kod Fabrija su godine napisane kao rijei jer za sudbinu njegovih junaka nisu bitne ni godine ni prostori povijesnih poprita - u povijesnim romanima (ukljuujui i roman Vuci) historiografski izvori kao to je literatura iz prostora historiografije ili arhivski dokumenti, donose se na kraju Fabrijev pripovjeda te uvjeravake prostore umee izmeu pojedinih pripovijednih dijelova, ali ne radi se o navedenim izvorima, ve su to izvori iz novinskog tiska (Fabrio ih ili grafiki odvaja od osnovne prie ili se koristi uobiajenim citiranjem) - roman je znaajan jer su u njemu mjesto nali slabi junaci kojima drugi svojim terorom piu povijest - no, javljaju se, iako ne kao gl. likovi, i povijesne osobe (ban Jelai, Supilo i dr.) IVAN ARALICA Psi u trgovitu - 1979., novopovijesni roman - govorei o povijesnim likovima Aralica je svjedoio zapravo o nama samima danas jer svi oblici politikog ponaanja, a osobito oblici tiranije, kroz povijest imaju zajednike crte - osnovna pripovjedna linija prekida se: a) retardacijama b) satelitskim epizodama prie i komentari starih pisaca, iji autor je princ Mustafa; njihova namjera je da im se prida funkcija parabole u kojoj su sadrani bitni smislovi tijesno povezani s temom romana (npr. Pria o vladaru itnog polja u 7. poglavlju II. dijela) c) pripovjedaevim komentarima - roman se sastoji od 3 dijela, a svaki je dio relativno zasebna pripovjedna cjelina Nekamo mora - glavni lik je Antun Vrani - Aralica ga prikazuje kao kompleksnu osobu, s vrlinama i manama, bavi se njegovom crkvenom djelatnou, ali i pokazuje da nije bio pretjerano sklon religijskoj askezi - karakterizira ga snaan osjeaj pripadnosti zaviaju, ali istodobno i elja za upoznavanjem novih zemalja 75

- predstavljen je i kao veliki zavodnik koji vodi ljubav sa enama iz razliitih stalea - jedine djelatnosti kojima pristupa promiljeno, hladno i lukavo su politika i diplomacija - prvi dio zavrava prikazom Vrania za njegova boravka meu Turcima dok eka ishod pregovaranja prikuplja grau za pripovijesti o sultanu Sulejmanu i njegovim sinovima; u tom trenutku poinje djelovati kao svojevrsni piev alter ego postaje imaginarni pripovjeda nastavka romana Ma samosjek - sredinji lik je Sulejman II. - prikazan je kao boleljiv i mrzovoljan ovjek, nesklon uicima (totalna suprotnost Vraniu) - ali Sulejman je obdaren lukavou, pronicljivou, iznimnim nagonom za odranjem vlasti i sposobnou da vlast odri unato mnogobrojnim iskuenjima Koa na bubanj - govori o odrastanju Sulejmanovih sinova Mustafe i Dihangira - za razliku od drugog dijela gdje dominiraju agresija i okrutnost, ovdje se suoavamo s pozitivnom i toplom emocionalnou, s iskrenom ljubavlju mukarca i ene (Mustafa ne eli drati harem, ve odabire monogamnu vezu s Esmom) - suoavamo se i s prizorima bratske ljubavi u kojoj nema ni trunke rivalstva u svim dijelovima pripovijeda se u biti o istome: o vladarima i podanicima, o strasti vladanja, udnji za moi, o demonizmu vlasti sve je podreeno jednoj strasti: udnji za moi OSTALI NOVOPOVIJESNI ROMANI: Put bez sna, Due robova, Graditelj svratita IVAN RAOS Vjeno nasmijano nebo - prvi dio autobiografske trilogije Vjeno alosni smijeh koja obuhvaa tri ivotna ciklusa: djetinjstvo, djeatvo (alosni Gospin vrt) i mladenatvo (Smijeh izgubljenih djevojaka) - pripovijedanje je povjereno infantilnoj svijesti: djeaku Ivanu Raosu - lk sjeanja je velik: od prvih doivljaja do odlaska u sjemenite - vidljivo je da kroz djeaka uvijek progovara netko stariji i iskusniji pa smo povremeno svjedoci kolizije svijesti djeteta i svijesti autora (to je osobito primjetno kada se uvodi erotsko-seksualna problematika) - Raos je svijet djetinjstva ocrtao kao niz arobnih slika, epizoda, samostalnih noveleta poredanih linearno i u kronolokom nizu - iako se odvija u skromnosti i siromatvu, djetinjstvo je u Medovu Docu predoeno kao divno trajanje obiljeeno nasmijanim nebom obiljem sunca, ivotne radosti, slobode, optimizma i igre - roman je preplavljen vedrinom, humorom i svjetlou, panateistikim doivljajem prirode i lirskim naturalizmom - susreemo i folklorno-mitoloke i socijalne sadraje pripovjeda uva bogatstvo usmenih oblika svoga kraja (poslovice, izreke, ale, pjesme) i oni postaju vaan dio njegova romanesknog diskursa - usput saznajemo i o drutvenom ivotu kraja, o njegovim ekonomskim tekoama iz kojih se vidi da djetinjstvo i nije sadravalo samo lijepe uspomene - prvi dio zavrava poeovskim refrenom nikad vie - drugi dio zapoinje kada djeak naputa svoje vjeno nasmijano nebo i odlazi meu ljude SLOBODAN NOVAK Mirisi, zlato i tamjan - 1968. - roman je pisan u 1. licu i cijelo se zbivanje prelama kroz prizmu ispovjednog subjekta - njegovi su monolozi putovanja kroz sebe i vlastite komare, a obiljeeni su interakcijom misli, osjeaja i sjeanja 76

naslov upuuje na to da se roman temelji na dvoplanskom zbivanju: na mijeanju sakralnog i profanog, doslovnog i alegorijskog - gotovo svaka situacija koja se zbiva na relanom planu dobiva i simboliki odjek - pravi je junak djela zapravo ideologija koja zarobljuje pojedinca, vlada njime i odreuje njegovu egzistenciju - u romanu je rije o sukobu dviju ideologija: ideologije katolike crkve i komunizma - tako je i gl. lik Mali dualist, autentian vjernik dviju vjera - na kraju doivljava njihov potpuni rasap, to je uzrok izgubljenosti, unutarnjih konflikata, grinje savjesti, pa i shizofrenih situacija (Mali izraava elju da mu se na grob postavi crvena petokraka zvijezda razapeta na crni kri) - radnja se zbiva u intervalu izmeu Badnjeg dana i Sveta tri kralja na prijelazu iz 1965. u 1966. godinu, a vrijeme prie obuhvaa razdoblje izmeu dvaju pranjenja Madoninih crijeva - tako je blagdan Sveta tri kralja obiljeen grotesknim ritualom ienjem Madonina izmeta - umjesto mirisa i zlata posvuda samo smrad, fekalije i siromatvo - jedino je tamjan prisutan, i to na samom kraju kada dolazi sveenik okaditi kuu od smrada i raspadanja - Madona je invalid prolosti; ona je simbol starog drutva i njegovih vrijednosti koje su preko noi bezduno sruene; ona je ostatak povijesti i onaj klasni neprijatelj protiv kojeg su se borili komunisti - od likova je zanimljiva i mucava i maloumna Erminija koja izrie otru kritiku komunizma - Doktor je tipian predstavnik drutva opsjednuta samo materijalnim vrijednostima i zlatom ovo je roman o razoaranju u svijet i ljude, o munini i gaenju, o ovjeku koji je izgubio ivotni smisao, o izgubljenim iluzijama! DALIBOR CVITAN Polovnjak i Ervin i luaci (1984. / 1992.) - to je crna duologija posveena analizi negativne egzistencije - u fokusu je mukarac na pragu 50-ih, doktor sociologije Ervin Lakota - njemu je dosadilo ivjeti po mjeri drugih te grozniavo traga za autentinom razliitosti u svijetu - taj egzistencijalni prostor nalazi u vlastitu oaju i svjesnom pomaku od drutvenih norm - njegovo osjeanje nesree, tuge i nezadovoljstva, njegovo isijavanje negativne energije, uzdie se tijekom romana do razine razraene poetike vlastitoga ivljenja - on je olienje mrzovolje, apatije, nihilizma i mizantropije, a sretan je kad moe rei Idem sad sve pokvariti - u romanu se razvija i razrauje filozofija autodestrukcije, gubitnitva i eskapizma - stalno-se-moi-prepustiti-nesrei postaje vrhovni ideal egzistencije - Lakota je tipian primjer tzv. intencionalnog autsajdera jer prekorauje drutvene granice i norme posve voljno - filozofiju apsolutnog nezadovoljstva projicira na sve to ga okruuje - objekti njegovih komentara su drutvo, posao, grad, ljudi, feministice, trudnice, djeca, kultura, obiaji ... - iz njegova svijeta ljepota je nestala, ona je doslovce prognana, a zamijenila ju je estetika runoe - Ervin se kree u okolici koju obiljeuju smee i odbaeni predmeti, Zagreb je za njega ruan grad s mranim i popianim haustorima, s crnim vreama od smea iz kojih se cijede pokvarena umanjca - svemu ovome odgovara i Ervinova socijalna neprilagodljivost u njegovu svijetu nema topline, prijateljstva i ljubavi - meuljudski odnosi obiljeeni su zlobom, ogovaranjem, egoizmom i podmetanjem, dok je veza sa suprotnim spolom svedena na goli sexus, bez simpatija i osjeaja - na kraju se Ervin pridruuje luacima i u ludilu nalazi autentinu egzistenciju 77

DANIJEL DRAGOJEVI zbirke: Kornjaa i drugi predjeli, U tvom stvarnom tijelu, etvrta ivotinja, Prirodopis, Razdoblje karbona, Zvjezdarnica, Hodanje uz prugu - u knjievnost je uao kao pripadnik razlogovaca - ve prvom zbirkom Kornjaa i drugi predjeli svratio je pozornost drukijim odnosom prema predmetu i jeziku Osobine njegove poezije: poetsko iskustvo trai u aktivnom odnosu prema jeziku problematizira same temelje umjetnikog ina i komunikacije spaja miljenje, govorenje i djelovanje nekomunikativnost u diskurs ukljuuje mnoge intertekstualne referencije prevladava dekonkretizacija stvari individualiziran stil, bogat repertoar vlastitih pjesnikih simbola, izrazita matovitost sklonost prema nejasnome, paradoksalnome govoru i novim kodovima kombinira stvarno i izmiljeno, mogue i nemogue JOSIP SEVER zbirke: Diktator, Anarhokor, Borealni konj - prva knjiga pjesama obiljeava nadolazak tzv. pjesnitva semioze ili pjesnitva iskustva jezika - u njoj nailazimo na dijakroniju hrv. poezije te na intuitivnu upotrebu ideologizacije nastajue masovne kulture, posebno televizije - Sever nastupa kao diktator semantike slike i zvuka - utvruje primarnost zvukovnosti i podvrgava svijet diktatorskoj mati zvuka - pokuava spojiti fonijsko s parapsiholokim bojama - razumjeti pjesmu kod Severa prije svega znai UTI - tei za konkretistikim imenovanjem stvari, gdje rijei prethode stvarima, a zbilja jezika stvarnosnoj zbilji - po tome je blizak djejem miljenju koje nastoji govorno ponovno stvoriti svijet - velik je utjecaj Severa na hrv. pjesnitvo 70-ih i 80-ih, na stvaranje tzv. semantikog konkretizma13 i pjesnitva iskustva jezika Sredinji postupci eufonijskoga ozvuenja pjesme u Severa su: i. anagrami (npr. masa/sama, danu/nadu, gori/rog)- uvlaenje itatelja u svijet jezinih igara ii. poetska etimologija koristi etimoloke figure i lanu etimologiju (i glas mi bude od nerava neravan; razlika te gleda kao razliak)dokidanje zadanih smislova zvukom iii. imitativna suzvuja aliteracija i asonanca stvaranje zvune sugestije (pjesma Kliej kie: s trga od sata/niz praku i vlaku/ila je kia/ko limena glazba) neki motivi: feniks, Buddha, Dingis-kan, lice Europe, Dostojevski, inkvizitor, faraon, vitezovi i vrane, Visina Povijesti.... ti su motivi ispranjeni od nekadanjih sadraja, pogoduju slici ope rasutosti svijeta; ukidanje jaza oprenih svjetova i kultura ironijska demistifikacija cjelokupni Severov poetski rukopis izvire iz montae ponitavanje hijerarhije tobonjih smislova, dekonstrukcija loginosti i cjelovitosti, diktiranje semantike i ritma pjesme zvukom tri razine poetike artikulacije pjesnitva Josipa Severa: 78

13

sintagma znai da je vaan oznaitelj, a ne vie oznaeno

1. ponitavanje jezinih konvencija odustajanje od zadanih formi miljenja i njima pripadajuih diskurzivnih praksi; to postie oksimoronom (platinasti vjetar, prugasta krv, ide rat u diplomaciju) i novotvorenicama 2. metajezini opis pisma nalazi se u naslovima, podnaslovima, na razliitim mjestima u samom tekstu (komentiraju pjesmu, saimaju njen sadraj ili upuuju na predmet koji e biti podvrgnut ironijskom prevrednovanju), npr. balada o hrvatskom ili srpskom jeziku, poslanica proleterskim pjesnicima, poema o prostoru s naricanjem 3. konkretizam tenja ka konanom imenovanju stvari, svoenju apstraktnih pojmova na njihove konkretne pra-slike vatra i pepeo su ishodini mitemi Severova pjesnitva Severova poezija nastaje na zgaritu svijeta (vlastitu autorsku poziciju dovodi u vezu s mitskom priom o feniksu)

79