P. 1
Mlijeko&Ja br.2/2009

Mlijeko&Ja br.2/2009

|Views: 1,764|Likes:
Published by hmu@hmu.hr
časopis za edukaciju potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda
časopis za edukaciju potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda

More info:

Published by: hmu@hmu.hr on Jun 09, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/11/2014

pdf

text

original

broj 2 (6) • 1. lipnja 2009.

MEDIJSKI POKROVITELJ

GLAVNI POKROVITELJ

Revija izdana u suRadnji s MinistaRstvoM poljopRivRede, RibaRstva i RuRalnog Razvoja

Hrvatska mljekarska udruga

Riječ urednice

Prof. dr. sc. Jasmina Havranek
glavna urednica

T

Dragi naši čitatelji, opli dani čine naš život ljepšim, ali u njima uživaju i sve naše životinje koje nam daju mlijeko, koje je bogatije svim onim sastojcima što priroda pruža. Ovaj broj posvetili smo mlijeku s hrvatskih farmi. Naša je proizvodnja posljednjih godina uznapredovala i nadamo se da ćemo se ipak svrstati u one europske zemlje koje za sebe proizvode potrebne količine, a onda uvoziti možemo proizvode, kako bismo zadovoljili potrebe “raznovrsne ponude”. U ovom broju prikazat ćemo vam koliko je znanja potrebno u proizvodnji mlijeka, koliko može biti lijepo “imati posao” u proizvodnji mlijeka, te kako se može dobro i pristojno živjeti od mlijeka. Fa r m e koje proizvode mlije-

ko u Hrvatskoj mogu biti smještene uz obalu (ili na otocima - proizvodnja ovčjeg ili kozjeg mlijeka), u planinskim ili ravničarskim predjelima. Svaka od tih regionalnih zona daje specifične karakteristike mlijeku, a naravno i proizvodima. Naše je mlijeko sigurno i dobro kontrolirano, te je područje mljekarske industrije (a to uključuje sve od farme do prerade) jedno od najbolje praćenih, laboratorijski analiziranih i čuvanih prehrambenih artikala za potrebe potrošača! Često nam se “objavi” nekakav ugrozljiv čimbenik u proizvodnji hrane. Tada se digne “opća galama”, o tome raspravljaju svi i svatko na svoj način (često i bez elementarnog znanja!?!) ali s puno “odlučne hrabrosti” da nas zaštiti. Zato molim potrošače - vas dragi čitatelji, morate razumjeti da proizvodnja hrane traži dugogodišnje obrazovanje (raznih struka), studira se pet godina ali je tu i dugogodišnje cjeloživotno obrazo-

vanje koje stavlja u ruke alate “znati što radim”. Nije dovoljno biti “netko” pa se upustiti u proizvodnju, da, i to je moguće, ali uz uvjet zapošljavanja adekvatnog osoblja. Mnoge zemlje u svijetu slavile su mlijeko kao važnu hranu, a kako su ljetni dani pogodni za to, dogodilo se da su se sa svojim “feštama” nekako vrtili oko 1. lipnja. FAO (Food and Agricultural Organization - Organizacija za hranu i poljoprivredu) odlučila je taj dan proglasiti Svjetskim danom mlijeka! Bit će to prilika u mnogim zemljama pokazati svojim potrošačima što sve mlijeko može. Stoga ćemo u ovom broju dati prilog o tome koliku važnost mlijeku daju razne zemlje s raznih strana svijeta i kontinenata, slaveći 1. lipnja - Svjetski dan mlijeka. E pa sretan vam Svjetski dan mlijeka, pozdravlja vas vaša mljekoljupka

IMPRESSUM
Mlijeko i Ja Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda Izdavač i Uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb Vera Volarić, predsjednica tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr Glavna urednica Jasmina Havranek Izvršni urednik Zoran Bašić Novinar suradnik Tomislav Šovagović Urednički odbor Irena Colić Barić, Ana Dakić, Jelena Đugum, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Božica Marković, Ruža Meker, Lea Pollak, Jasenka Špika, Elena Wolsperger Koordinator projekta Željko Kučko Marketing Nada Rašpica Grafičko oblikovanje Dizajn studio TOM Foto Vitomir Patko, Ivan Hren, Shutterstock, HMU Lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Tisak Hlad – plus d.o.o. Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba

SIGURNA HRANA OD POLJA DO STOLA

Lanac u kojem ne smije biti slabe karike
U svim nejasnoćama u svezi s hranom, poruka mora biti jasna i istinita, a potrošače je nužno dodatno informirati i obrazovati
napisala
prof. dr. sc. Jasmina Havranek

E

uropa je već dulje vrijeme napravila odmak od teme “osiguranja adekvatnog opskrbljivanja” na novo područje - sigurnost hrane, životinjske i biljne dobrobiti, označavanja te sljedljivosti u proizvodnji i distribuciji. Te promjene bile su utemeljene na znanstvenim i tehnološkim una-

pređenjima u lancu hrane s jedne strane, te zdravlja (npr. pojava bolesti ludih krava i dioxinske kontaminacije krme) ili ekoloških problema s druge strane. Postoji odlučnost da se osigura sigurna i zdrava hrana za građane, te stoga Europska unija preporuča trajnu procjenu EU politike u svakoj fazi lanca hrane. Najviše promjena zbilo se u zakonodavstvu u proizvodnji hrane i higijenskim pravilima, ali i novom

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

Problemi vezani uz proizvodnju hrane dovode do raznih rasprava "svih i svakoga", dok za to vrijeme znanstvena zajednica argumente čuva u znanstvenim radovima teško pristupačnim javnosti

pristupu poticajima za rješavanje problema okoliša, sigurnosti hrane te standardima u dobrobiti životinja. Vrlo često “bombardirani” smo informacijama da se nešto događa u proizvodnji hrane, od pojave nekih bolesti do možda nekih štetnih sastojaka koji se nađu u glavnom proizvodu i tada nastaju rasprave “svih i svakog”, a znanstvena zajednica svoje doduše “za i protiv” čuva po znanstvenim radovima teško pristupačnim javnosti. Kad govorimo o hrani vežemo je ponajprije uz pojam održivosti, potom kvalitete (želimo da nam hrana bude kvalitetna!), a na činjeničnoj razini hrana je jednostavno izvor “esencijalnih hranjiva”.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

3

Što može ugroziti hranu? Prirodna toksičnost, toksičnost od kemikalija, dodanih namjerno ili nenamjerno, kroz proizvodnju ili preradu. Isto tako tijekom prerade (kuhanje npr.) ili skladištenje, stvaraju se nove komponente ili interakcije koje mogu stvoriti toksične čimbenike.
Kontrola i sigurnost

U proizvodnji hrane može se dogoditi npr. patvorenje. Bilo je poznato dodavanje vode u mlijeko, a zahvaljujući modernim i brzim metodama utvrđivanja dodataka danas je gotovo nemoguće dodati bilo što strano! Bilo je pojava da se maslinovu ulju dodaje kokosovo ulje, ili miješanja kave s mlijekom u prahu, miješanje margarina s visoko vrijednim maslacem! Svemu tome stalo se na kraj stalnim kontrolama i vrlo visokim kaznama za “krivo deklariranje” proizvoda. Kontrolni laboratoriji, kao što je u mljekarskom sektoru Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima te Referentni laboratorij za mlijeko i mliječne proizvode Zavoda za mljekarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, najvažnija su karika kontrole u proizvodnji i preradi mlijeka u RH. Dnevno nas novinski članci obasipaju podacima o našoj težini (preteški smo!?), ponekad da je hrana previše procesuirana (pa se u njoj sve uništilo!?), preslana

je, preslatka je, prezasićena i kao takva ostavlja nas “pothranjenima”. Zbog toga je Međunarodna mljekarska organizacija (IDF - International Dairy Federation) sa sjedištem u Bruxellesu, pokrenula čitav niz projekata i čini stalne napore koji osiguravaju sigurnost proizvoda, a potrošači dobivaju točnu obavijest o proizvodima, njihovim hranjivim vrijednostima te kako se dobivaju. To je opskrbljivače toga sektora stavilo u novu zahtjevniju poziciju da moraju jasno znati čime opskrbljuju korisnike od farme do prerade, dakle povezanost svih proizvoda koji se koriste! Zahvaljujući takvim praćenjima gotovo revolucionarne metode razvile su se o čišćenju, te su se pojavile nove generacije efektnijih i sigurnijih sredstava za čišćenje ali i same metode čišćenja od farme, proizvodnje mlijeka ali i daljnje prerade.
Jasna i istinita poruka

Sigurnost hrane reflektira se ne samo na hranu već i na osobu koja je konzumira

Temeljni je koncept u raspravi o sigurnosti hrane - sigurno, hazardno, toksično. Apsolutna sigurnost osigurava da nema oštećenja ili promjena u supstancijama. Naravno da je ovaj termin gotovo nemoguće postići, što može (ali bez razloga!) biti frustrirajuće za potrošače koji očekuju 100% sigurnost prije konzumacije hrane. Relativna sigurnost. Ovo ćemo pojasniti jednim primjerom. Svi ćemo se složiti da je voda ne samo sigurna (u kontroliranoj proizvodnji) već i životna potre-

ba. No i čista voda može biti “štetna” ako se ne uzima na razuman potrošački i količinski način. Poznat je slučaj jedne žene iz Massachusettsa koja je umrla zbog toga što je pila previše vode!! Njezina majka umrla je od raka, a ona je mislila da će bude li pila puno vode “očistiti” organizam te se majčin slučaj neće ponoviti. I nije, ali je umrla od zatajenja bubrega zbog litara i litara vode popijenih u kratkom vremenu. Dakle, svaka supstancija bez obzira na to kako dobra bila ili kako god nisko toksična bila na određenoj razini ili u određenim uvjetima može biti štetna. Dakako, sigurnost hrane reflektira se ne samo na hranu već i na osobu koja je konzumira. Hrana je sigurna za većinu ljudi kad se koristi razumno i potrošački optimalno (zar nije tako i s vinom!!), ali može biti i toksična, štetna i smrtonosna za neke osjetljive ili alergične osobe. Npr., ispravno pripremljena riba sigurna je i hranjiva! Dobar je izvor bjelančevina, bogata je omega-3 masnim kiselinama te se smatra korisnom! Osobe s težim alergijskim bolestima samo jednim zalogajem mogu ugroziti zdravlje ili… Dakle, odgovor na pitanje je li riba sigurna - DA, ali ovisi tko je jede. Posljednji termin u sigurnosti je toksičnost, a to je mogućnost nekog sastojka da prouzrokuje oštećenje ili ozljedu bilo koje vrste (kroničnu ili akutnu). Hazard je relativna mogućnost oštećenja ili ozljede, kad se hrana upotrebljava na neadekvatan način ili količinski.

Koncepti u raspravama o sigurnosti hrane mogu biti apsolutna ili relativna sigurnost, hazardnost i toksičnost. Informatičko doba pomoglo je još izraženijoj analitici glede sastojaka hrane
Dakle, informatičko doba donijelo je mogućnost da analitička kemija može preciznije mjeriti razinu sastojaka - više je sofisticirane analitike. Problem javnosti je najčešće nekompletno izvješće o nekoj temi! Dakle, u svim eventualnim krizama s nekom hranom (ali bogme i “gripama”) poruka mora biti jasna i istinita, a potrošače treba masovno obrazovati.
Sve bolji rezultati

Sve ovo traži i trajno investiranje u javno zdravstvo kroz specijalizirane institucije, baze znanja, standarde i informacije, moguće intervencije te širenje pozitivnih obrazaca zdravstvenog ponašanja. Ovo traži i širu suradnju svih struka od primarne industrije (farme), prerade, skladištenja i distribucije. Samo na taj način, sa sigurnom hranom i mi možemo biti sigurni! Hrvatska je država koja bilježi sve bolje i bolje rezultate i na tome području. Stoga dragi čitatelji uživajte u svakom zagrizu (ali i gutljaju) hrane koju unosite. Moram istaknuti da je mljekarski sektor onaj s relativno vrlo malo incidenata uopće u nas!

4

TEMA BROJA

Mlijeko i Ja

Farme – mjesta zdrave mliječne budućnosti

Proizvodnja mlijeka na hrvatskim farmama
Moderna prerada mlijeka u mljekarama traži i modernu proizvodnju mlijeka, kako bi se iz kvalitetne sirovine dobili kvalitetni mliječni proizvodi
napisao

M

dr. sc. Ivan Jakopović

lijeko je važan sastojak prehrane najvećeg broja ljudi različite životne dobi. Ono je jedina namirnica koja se može zvati hranom jer sadržava sve hranjive sastojke dostatne za normalno fiziološko stanje živoga organizma. Svaka druga namirnica može biti samo sastavni dio potpunog obroka - hrane jer ne sadržava sve hranjive tvari potrebne organizmu. Mlijeku se u Hrvatskoj pridaje u

prehrani velika važnost. Ponuda mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu sve je raznovrsnija, što pruža velike mogućnosti izbora onih mliječnih proizvoda koji su za pojedinu osobu najprihvatljiviji.
Proizvodnja i prerada

Mlijeko proizvodi dio stanovništva koje ga na prodaju nudi ostalim stanovnicima kao mlijeko za konzumaciju ili u obliku različitih mliječnih proizvoda. Nekad su se mlijeko i mliječni proizvodi s mliječnih gospodarstava nosili u gradove na prodaju po kućama ili trgovima. Dio ovoga

Od 2004. godine u Hrvatskoj se provodi Operativni program razvitka govedarske proizvodnje kojim se osiguravaju povoljna kreditna sredstva za izgradnju novih farmi kapaciteta od 20 do 200 krava

načina prodaje susrećemo još i danas na tržnicama većih gradova, gdje proizvođači prodaju određene mliječne proizvode, prije svega sir, vrhnje i maslac. Ova je prodaja u suglasju s propisima i pod nadzorom je odgovarajućih službi, i to osigurava njihovu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost. Danas se, međutim, najveći dio konzumnog mlijeka i mliječnih proizvoda proizvodi u mljekarama koje ih nude stanovništvu putem trgovačke mreže. Moderna prerada mlijeka u mljekarama traži i modernu proizvodnju mlijeka, kako bi se iz kvalitetne sirovine dobili kvalitetni mliječni proizvodi. Svima je interes da se na hrvatskim farmama proizvodi što je moguće kvalitetnije mlijeko i tako osigura visoka kvaliteta i zdravstvena sigurnost mliječnih proizvoda.

Suvremena mljekarska industrija u uvjetima otvorenog tržišta mora konkurentno proizvoditi, ne samo po cijeni već i po kvaliteti mliječnih proizvoda. Zbog toga se od proizvođača traži visoko kvalitetna sirovina, tj. svježe mlijeko koje udovoljava svim traženim standardima, pri čemu se zdravstvenoj ispravnosti pridaje posebna pozornost. Postavljeni uvjeti kvalitete mlijeka u Hrvatskoj danas su jednaki uvjetima koji vrijede u zemljama Europske unije.
Raznolikost proizvodnje

Proizvodnja mlijeka postaje danas sve zahtjevnija, traži se više znanja i profesionalnosti. U njoj zbog toga opstaju samo oni koji se po obujmu proizvodnje i kvaliteti mlijeka mogu uklopiti u tako postavljene kriterije. Zbog toga

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

5

Pregled i struktura isporuke mlijeka u mljekare u 2008. godini
Županija Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka se u proteklom razdoblju javljaju značajne promjene u broju proizvođača koji proizvode mlijeko za preradu u mljekarama. Dok je 2003. godine 58 815 proizvođača isporučivalo 540 923 172 kg mlijeka, u 2008. godini 27 452 proizvođača isporučila su 657 753 865 kg mlijeka. Mlijeko se u Hrvatskoj proizvodi na gotovo cjelokupnom području, u svim županijama (vidi tablicu). Iako se količina mlijeka razlikuje između pojedinih županija, njegove posebnosti glede područja - regije gdje se proizvodi, doprinos su raznolikosti i posebnosti mliječnih proizvoda koji su od njega dobiveni (npr. sirevi pojedinih područja).
Zdrava proizvodnja mlijeka

Broj proizvođača 3 019 956 1 973 1 457 1 452 4 415 4 706 108 1 577 1 072 881 1 137 43 1 675 122 1 442 166 343 1 791 98

Isporučena količina mlijeka (kg) 48 958 312 14 168 864 37 056 745 28 220 916 22 594 996 94 829 999 106 120 227 1 515 092 12 321 472 24 403 720 18 974 559 26 480 894 8 576 761 114 875 213 3 269 608 57 105 126 3 140 515 9 790 170 67 358 23 541 755 1 744 564

Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Grad Zagreb

U Hrvatskoj i dalje opada broj proizvođača te se danas mlijeko za tržište proizvodi na oko 26 000 farmi, i to najvećim dijelom na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te na manjem broju velikih mliječnih farmi. Mlijeko se na obiteljskim gospodarstvima proizvodi najčešće uz druge proizvodnje, u tzv. mješovitom proizvodnom sustavu. U takvim se uvjetima proizvodni potencijal grla na farmi ne iskorištava u cijelosti te ove životinje ne doživljavaju proizvodnju kao poseban napor (stres). Zbog toga kod njih tijekom proizvodnog života ne dolazi do značajnijih poremećaja zdravlja, pa stoga postoji manja potreba za njihovim liječenjem. Ovakvo stanje organizma značajno pridonosi kvaliteti mlijeka. Uzme li se u obzir da se za hranidbu takvih životinja koristi najvećim dijelom

Ukupno

27 452

657 753 865

Izvor: HPA- Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka hrana s vlastitog imanja, često i paša, osigurani su uvjeti ne samo za zdravu proizvodnju već i uvjeti za zdravi proizvod - svježe mlijeko. U takvoj proizvodnji stvara se neposredan odnos životinje i proizvođača što pridonosi ostvarenju više razine dobrobiti životinja, kojem potrošači u razvijenim europskim zemljama pridaju veliki značaj. Iako je na velikim farmama postignuta značajno viša razina proizvodnje mlijeka po grlu, stručni rad osoblja na farmi stvara uvjete za osiguranje učinkovite proizvodnje, gdje briga za zdravlje životinja i proizvodnja kvalitetnog mlijeka za tržište zauzima visok prioritet. Hrvatska se danas intenzivno priprema za pristupanje u punopravno članstvo Europske unije, te se zbog toga na području sveukupnog gospodarstva kao i kod većine drugih djelatnosti mora prilagođavati novim uvjetima koje će biti dužna poštivati nakon pristupanja.
Novi uvjeti proizvodnje

Govedarska će se proizvodnja tada, a posebno proizvodnja mlijeka, naći u novim uvjetima otvorenog tržišta gdje je konkurentnost jedan od temeljnih preduvjeta njezine uspješnosti. Isto

tako, tada će se kao i pred svaku drugu zemlju Europske unije u proizvodnji hrane postavljati visoki standardi koje će trebati u cijelosti zadovoljiti želi li se opstati na tržištu. Uzme li se u obzir da su mliječni proizvodi od velikog značaja za zdravu prehranu stanovnika svake zemlje, te se njihova proizvodnja zbog velikog udjela vode u mlijeku gotovo uvijek temelji na sirovini proizvedenoj u vlastitoj zemlji, potrebno je u tranzicijskom razdoblju nizom mjera osigurati u Hrvatskoj učinkovitu prilagodbu mliječnog sektora traženim uvjetima. U Hrvatskoj se već niz godina ostvaruju

6

MLJEKARSKA REVIJA

Mlijeko i Ja

Govedarska će se proizvodnja, a posebno proizvodnja mlijeka, s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju naći u novim uvjetima otvorenog tržišta gdje je konkurentnost jedan od temeljnih preduvjeta njezine uspješnosti
ove prilagodbe, ne samo donošenjem odgovarajućih propisa i njihovom primjenom već i značajnim restrukturiranjem mliječnog sektora.
Osiguranje visoke kvalitete

Uzimajući u obzir da se proizvodnja mlijeka odvija kod velikog broja malih proizvođača mlijeka gdje su proizvodne jedinice - farme značajno manjih kapaciteta nego je to slučaj u drugim zemljama Europske unije, od interesa je pružiti mogućnost onim proizvođačima koji žele uspostaviti nove moderne proizvodne sustave da koristeći povoljna kreditna sredstva izgrade

nove farme. Od 2004. godine u Hrvatskoj se provodi Operativni program razvitka govedarske proizvodnje kojim se osiguravaju povoljna kreditna sredstva za izgradnju novih farmi kapaciteta od 20 do 200 krava na kojima se može uspostaviti suvremena proizvodnja mlijeka, koja će udovoljavati svim propisanim uvjetima očuvanja okoliša, držanja životinja i osiguranja visoke kvalitete proizvedenog mlijeka. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju značajne količine mlijeka dolazit će upravo s ovakvih modernih farmi koje će u cijelosti zadovoljavati sve tada propisane uvjete proizvodnje. Na taj način ove će farme biti konkurentne drugim proizvodnim jedinicama, pri čemu će se s njih isporučivati kvalitetna sirovina za proizvodnju visoko vrijednih mliječnih proizvoda. Od 2000. godine uvode se standardi kvalitete mlijeka sukladno propisima Europske unije. Od 2003. formiranjem Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Hrvatskoj je uspostavljen novi sustav ispitivanja kvalitete mlijeka u kojem se kao i u drugim zemljama Europske uni-

je utvrđuju svi parametri kvalitete. Ovi parametri predstavljaju i osnovicu za obračun novčane vrijednosti isporučenog mlijeka.
Niža kvaliteta, niža cijena

U slučaju da je isporučeno mlijeko niže kvalitete, cijena je niža najmanje 30% u odnosu na mlijeko standardne kvalitete. Iako je u vrijeme uvođenja ovoga sustava bilo iskazanog nezadovoljstva, danas je on prihvaćen kako od proizvođača tako i od prerađivača mlijeka - mljekara kao objektivna mjera utvrđivanja kvalitete. Ovaj je sustav utvrđivanja kvalitete mlijeka akreditiran prema najvišim međunarodnim standardima (HRN EN ISO/ IEC 17025 norma), što znači da je prihvaćen od strane Europske unije kao sustav koji u cijelosti udovoljava postavljene kriterije. Utvrđivanje kvalitete mlijeka na ovaj način pruža sigurnost da proizvod koji se od njega dobije može biti visoke kvalitete i siguran za potrošača. Tome u značajnoj mjeri pridonosi i naša mljekarska industrija koja u proizvodnji koristi visoke standarde kako kvalitete tako i zdravstvene ispravnosti. Proizvodnji mlijeka i mliječnih

proizvoda u Hrvatskoj se posvećuje posebna briga. Nizom mjera već danas određenih zakonskim propisima, njihovom primjenom u proizvodnji te ugradnjom kvalitete u sustav plaćanja isporučenog mlijeka, osiguravaju se uvjeti kvalitetne sirovine za proizvodnju mliječnih proizvoda. Suvremene prerađivačke jedinice - mljekare, koristeći ovu sirovinu proizvode kvalitetne i raznovrsne mliječne proizvode visoke zdravstvene sigurnosti. Zbog toga danas potrošaču stoji na raspolaganju široka lepeza kvalitetnih mliječnih proizvoda dobivenih od mlijeka s hrvatskih farmi. Svaki potrošač može izabrati mlijeko za njega najpovoljnijeg sastava - velik asortiman fermentiranih proizvoda i veliku raznolikost sireva kako glede vrste mlijeka (kravlji, ovčji ili kozji) tako i glede udjela suhe tvari u siru. Uz sadašnje promjene u proizvodnji mlijeka ali i u dijelu prerade može se očekivati da će u idućem razdoblju ova kvaliteta mliječnih proizvoda dobivena od mlijeka s hrvatskih farmi biti još viša i asortiman mliječnih proizvoda još bogatiji.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

7

8

TEMA BROJA

Mlijeko i Ja

Oznaka “Mlijeko hrvatskih farmi” jamči kvalitetu, sigurnost i prepoznatljivost hrane proizvedene na hrvatskim poljoprivrednim gospodarstvima

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

9

zajedničkom akcijom do veće potrošnje hrvatskog mlijeka i mliječnih proizvoda

Mlijeko hrvatskih farmi
Mljekarstvo prestaje značiti samo posao već postaje načinom života i preduvjet opstanka ruralnih sredina
napisao

O

Krešimir Kuterovac, dipl. ing.

znaka “Mlijeko hrvatskih farmi” našim potrošačima predstavlja jamstvo kvalitete, sigurnosti i prepoznatljivosti mliječnih proizvoda proizvedenih od svježeg mlijeka s hrvatskih farmi. Proizvodnja i prerada mlijeka važna je gospodarska djelatnost poljoprivrede i prehrambene industrije koja stalno ili povremeno zapošljava više od 100 000 djelatnika. Tradicija djelatnosti veoma je duga i uspješna, počevši od manufaktura za preradu - prvih industrijskih pogona u ovom dijelu Europe do današnjih modernih prerađivačkih tvornica koje proizvode sukladno najzahtjevnijim standardima. Prerada mlijeka razvijala se bazirana na kvalitetnom svježem mlijeku proizvedenom na velikim i malim gospodarstvima poljoprivrednika diljem lijepe naše domovine od strane vrijednih stočara i ratara te članova njihovih obitelji. Tijekom vremena mljekarstvo prestaje značiti samo posao već postaje načinom života i preduvjet opstanka

ruralnih sredina. Danas, u uvjetima promjene i osuvremenjivanja proizvodnog procesa, izgrađuju se moderne staje te uvode nove tehnologije. No, i dalje proizvodnja mlijeka predstavlja način života uvelike specifičan i zahtjevan, koji traži velika odricanja. Zato je za ovu proizvodnju osim ostalih preduvjeta neophodno i puno ljubavi. Gospodarstva koja ispunjavaju sve navedeno i koja žele prihvaćati novine te se educirati, uspješna su u proizvodnji mlijeka.
Visoki standardi

Daljnji razvoj sektora mljekarstva ovisi o povezanosti proizvođača mlijeka, prerađivačke industrije i potrošača, a budućnost nam je vezana uz osiguranje kvalitetne, sigurne i prepoznatljive hrane. U lancu proizvodnje mlijeka sudjeluju proizvođači mlijeka koji na svojim gospodarstvima proizvode kvalitetnu stočnu hranu za hranidbu zdravih kvalitetnih krava, a one u dobrim uvjetima proizvode vrhunski proizvod, MLIJEKO. Kako bismo bili sigurni da smo proizveli kvalitetan i siguran proizvod, timovi stručnjaka nadziru cijeli proces -

Oznaku “Mlijeko hrvatskih farmi” potrošači će moći prepoznati na ambalaži proizvoda već u srpnju, a kupovinom će podržat proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj

od stručnih institucija, škola i fakulteta koji educiraju naše proizvođače u primjeni novih znanja i tehnologija do laboratorija koji kontroliraju kvalitetu tla i stočne hrane. Stočarstvo se nalazi pod posebnim nadzorom i pažnjom veterinarske struke koja osigurava zdravlje naših krava i optimalnu proizvodnju mlijeka. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u sklopu Hrvatske poljoprivredne agencije svojim sustavom jamči kontrolu cjelokupne količine otkupljenoga mlijeka te sigurno i kvalitetno mlijeko našim mljekarama. Modernim sustavima čuvanja i prikupljanja mlijeka osigurava se očuvanje kvalitete do dolaska na preradu. Prerađivački su pogoni registrirani i nalaze se pod nadzorom sustava sigurnosti hrane. U svom poslovanju primjenjuju visoke standarde, nositelji su certifikata sustava kvalitete. Primjenjujući visoku tehnologiju, veliko znanje i iskustvo zaposlenika te stručnjaka, proizvode inovativne, kvalitetne i sigurne mliječne proizvode. Cjelokupni sektor proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj kao specifičan i prepoznatljiv zaslužuje posebnu oznaku na ambalaži mliječnih proizvoda. Našim potrošačima želimo pružiti moguć-

Zajednički nam je cilj podržati domaću proizvodnju mlijeka tako što ćemo svakodnevno sa svojim obiteljima uživati u mlijeku proizvedenom na hrvatskim farmama
nost da kupnjom proizvoda označenih oznakom “Mlijeko hrvatskih farmi” kupe domaći, kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom konkurentan proizvod te ujedno podrže razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka.
Jamstvo kvalitete

Znak je razvijen u suradnji s proizvođačima mlijeka, prerađivačkom industrijom, stručnim i znanstvenim institucijama te Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ovlaštenje za njegovo korištenje kao i kontrolu korištenja obavlja Hrvatska poljoprivredna agencija, a prvi se znakovi na ambalaži mogu očekivati u srpnju. Pozivamo sve potrošače da se upoznaju s oznakom i potraže je na mliječnim proizvodima jer jamči kvalitetu, sigurnost i prepoznatljivost hrane, a ujedno tako i podrže proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj.

10

REPORTAŽA

Mlijeko i Ja

dijamant iz krune hrvatskog mljekarstva u srcu ravnih kotara

Dalmatinska kraljica mlijeka
Farma Vigens u Ninskim Stanovima trebala bi postati prva koja će na većim površinama pokrenuti ekološku proizvodnju stočne hrane
napisao

U

Zoran Bašić

ljepotu Dalmacije, koju svi prepoznajemo po čistom Jadranu i njegovoj najljepše oblikovanoj obali na Mediteranu, ali i po ne manje lijepoj i oštroj Zagori, svakako možemo ubrojiti i Ravne kotare čijim plodnim ravnicama već nekoliko godina teče med i mlijeko, i to ne samo figurativno.

Izvrsni potencijali

Hrvatsko se mljekarstvo može podičiti još jednim fenomenom, farmom mliječnih krava na Bokanjcu u Ninskim Stanovima koja se nakon osam godina mukotrpnog rada novog vlasnika, tvrtke Vigens, poput feniksa podignula iz pepela i u novije vri-

jeme sjaji neobično lijepim sjajem. Ne tako davno, 2001. godine, farma je bila u stečaju, nažalost popularnom trendu kojim su krenule nekadašnje hrvatske najveće zadružne farme. A danas ostvaruje većinu visoko postavljenih ciljeva suvremenog menadžmenta mliječnih farmi. Visoka razina dobrobiti životinja, koja se najbolje očituje visokom proizvodnošću mliječnih krava i kvalitetom mlijeka najbolje klase, suvremena oprema ali i primijenjena znanja i tehnologije, osnovni su preduvjeti uspjeha. Naravno da ovoga ne bi bilo bez izvrsnih ljudskih potencijala, tridesetak vrijednih djelatnika farme vođenih iskustvom i požrtvovnim radom direktorice i uspješne poduzetnice Elvire Sterle. Ona nam je prije svega,

kao svaka temperamentna Dalmatinka, s ponosom predstavila farmu i vizije njezine još bolje budućnosti, te ukazala na moguća rješenja problema proizvođača mlijeka, ali i na mnogobrojne pozitivne strane ovoga posla.
Veliki napredak

Vigens je jedina naša farma koja je u proteklom razdoblju prodala dvjestotinjak junica za daljnji uzgoj hrvatskim proizvođačima mlijeka

Na farmi se danas uzgaja 1360 goveda, od čega je 650 muznih krava i još toliko junica i teladi. Većina krava koje su danas u proizvodnji uzgojene su na farmi, tako da bez ustručavanja možemo reći da su krave prave “Dalmatinke”. Vigens je jedina farma u Hrvatskoj koja je u proteklom razdoblju prodala dvjestotinjak junica za daljnji uzgoj hrvatskim proizvođačima mlijeka. Posljednje godine rada Vigensa obilježio je veliki napredak u proizvodnji, tako da farmu možemo

slobodno istaknuti kao jedno od pozitivnih primjera ulaganja u hrvatsko mljekarstvo. Farma je apsolutno modernizirana, staje su obnovljene, instalirano je postrojenje za izgnojavanje, nabavljena je najsuvremenija oprema za mužnju, koristi se TMR sustav hranidbe, a svakoj je kravi ugrađen čip pa se u svakom trenutku može doći do poda-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

11

taka o proizvodnosti i zdravstvenom i reproduktivnom statusu mliječnih krava. U prošloj je godini proizvedeno čak 5 milijuna kilograma mlijeka I. razreda, dakle najviše klase. Krave prosječno daju više od 8 000 kg mlijeka godišnje, a uspjeh je to veći jer je razdoblje između teljenja krava u prosjeku samo 99 dana. Usporedimo li taj podatak s velikim farmama vodećih europskih zemalja kod kojih je to razdoblje najčešće 220 dana, onda ne treba sumnjati da su na farmi osigurani svi preduvjeti za kvalitetnu proizvodnju mlijeka.
Kvalitetno i zdravo mlijeko

Na pitanje kako tumači uspjehe Vigensa, ali samim tim i osobni uspjeh, direktorica Sterle odgovara: “Nije bilo jednostavno na ovome putu jer suvremena farma podrazumijeva gospodarsko umijeće, gdje se nalazite s jedne strane između činitelja kojima ne možete upravljati, a to su životinja

i priroda, i s druge strane između zakona, propisa i rada s ljudima s kojima morate upravljati. Teško je biti poduzetnik, teže je biti poduzetnica, ali vjerujte - ipak je najteže biti poduzetnica u poljoprivredi.” Na oranicama, kojih je 513 hektara, proizvode krmiva kojima hrane krave. S obzirom na specifičnost podneblja i mediteranski tip klime, koju karakteriziraju umjereno hladni zimski mjeseci, umjereno topli i kišoviti proljetni i jesenski te sušni ljetni, u tijeku je realizacija projekta navodnjavanja oranica u suradnji s nadležnim institucijama. Ovo će biti dobar preduvjet za daljnje ostvarivanje planova. Naime, novost je da će Vigens biti prva hrvatska tvrtka koja će na većim površinama pokrenuti ekološku proizvodnju stočne hrane, tako da će u konačnici tržištu i sve zahtjevnijim potrošačima ponuditi certificirano ekološki proizvedeno mlijeko, s obzirom na to da će krmivima proizvede-

Hrvatska ima mnogo stručnih ljudi i sada kada smo napravili uzorne farme i imamo dobru proizvodnu bazu moramo međusobno surađivati kako bi nadogradnjom stvorili kvalitetan proizvod“, ističe direktorica Elvira Sterle
nim na tim oranicama hraniti krave, što je osnovni preduvjet ekološke proizvodnje. Realizacija ideja i postavljenih planova nije bila laka, međutim, svakodnevno prihvaćanje novosti iz svijeta mljekarskih tehnologija i suradnja s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, stručnim službama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i ostalim stručnim institucijama jamčili su dugoročan uspjeh ali i postavljanje još većih ciljeva, ponajprije u segmentu dobrobiti životinja. Kvalitetno, zdravo i ekološki proizvedeno mlijeko proizvod je hrvatskih farmi, a hrana kojom hranimo naše krave dolazi sa hrvatskih oranica. Na hrvatskim farmama je najbolje vidljiva dobrobit životinja, tu su udobna ležišta, prilagođena klima, izvrsna hrana… to su svakako dobri preduvjeti za proizvodnju “bezstresnog mlijeka”, kaže Elvira Sterle te dodaje da moramo više raditi na promociji mlijeka s hrvatskih farmi i da svim posjetiteljima moramo dati poruku da se u Hrvatskoj proizvodi jednako kvalitetno mlijeko kao i u nekim europskim zemljama, jer ćemo na taj način postići da i oni počnu kupovati hrvatsko mlijeko i ne traže na policama svoj brend.

12

TEMA BROJA

Mlijeko i Ja

Sigurni u svoje sposobnosti

Nakon dugotrajnih pregovora i analize stručnosti i menadžmenta, Vigens je dobio ekskluzivan ugovor s kanadskom tvrtkom Semex, svjetskim liderom u plasmanu bikovskoga sjemena holštajn pasmine. “Ovaj nam je ugovor priznanje za minuli mukotrpan rad, ali i poticaj za daljnji rad jer želimo postati referentni centar za druge hrvatske farme - bez kvalitetnoga bikovskog sjemena nema dobre reprodukcije krava”, kaže Elvira Sterle. Započela je i suradnja s francuskim srednjim poljoprivrednim školama i fakultetima kako bi znanje i iskustvo vođenja moderne farme mliječnih krava prenijeli budućim francuskim stručnjacima. Tako desetak srednjoškolaca i studenata svake godine dolazi na Vigens učiti o suvremenom farmerstvu, a u svoju zemlju vraćaju se oplemenjeni novim znanjima i vještinama. Možda ćemo se i pitati kako je moguće da Francuzi uče od nas, ali ovdje se zaista valja prisjetiti činjenice da se hr-

vatsko znanje i iskustvo najviše cijeni izvan granica domovine. Zašto ovo ne bi bio pravi trenutak prihvatiti činjenicu da najviše vrijedimo i najljepše se osjećamo onda kada svojim znanjem pridonosimo unapređenju svoje zemlje. Velik događaj bio je i poziv Agronomskog fakulteta u Mostaru da predstave svoje veoma uspješne rezultate u menadžmentu suvremene farme mliječnih krava. Ovo su zaista izvrsni primjeri koliko je hrvatsko mljekarstvo priznato i izvan granica te da je upravo znanje hrvatskih stručnjaka još jedan konkurentan hrvatski izvozni proizvod. Imamo znanja, imamo iskustva i imamo volje domaću proizvodnju mlijeka učiniti još boljom i kvalitetnijom, a opet ne izgubiti se u okrutnom svijetu tržišta i ne brinuti se o dobrobiti naših proizvodnih životinja, dodala je Sterle.
Udruga MLIKO

ka MLIKO koja predstavlja 15 vodećih najsuvremenijih farmi u Hrvatskoj, a s obzirom na naše posjete farmama vodećih europskih zemalja, slobodno možemo reći i u Europi. Prema posljednjim statističkim podacima, ova je udruga u posljednje četiri godine otkad postoji utjecala na povećanje hrvatske proizvođačke kvote za mlijeko za značajnih 20%, što je za ukupno hrvatsko gospodarstvo od izuzetne važnosti. Ovih 15 farmi raspolaže s više od 30 000 grla stoke i više od 500 zaposlenih, a proizvodi čak 75 milijuna litara mlijeka godišnje.

Obilježavanje Svjetskog dana mlijeka

Vigens će kao i prijašnjih godina, poput svojih europskih kolega, obilježiti 1. lipnja - Svjetski dan mlijeka promocijom mlijeka kao zdravog obroka, i to druženjem s djecom koja će posjetiti farmu, družiti se sa životinjama i identificirati s farmerima kao jednim od svojih budućih zanimanja. Prošlih je godina bilo sportskih natjecanja, glazbe i naravno mnogo mnogo mlijeka, a mnogo ga je donirano i zadarskoj dječjoj bolnici.

Vigens je jedan od dijamanata u kruni hrvatskog mljekarstva koju, među ostalima, čine i Udruga velikih proizvođača mlije-

X Poštovani čitatelji, nemojte zaboraviti na svoju čašu mlijeka, ne zaboravite na Svjetski dan mlijeka. Uvjerite se da je proizvodnja mlijeka plemenit posao, nimalo jednostavan a opet pun izazova. Ako ste slučajni prolaznik ili pak posjetitelj namjernik, svakako posjetite farmu Vigens u Ninskim Stanovima, naučite opet nešto novo o proizvodnji mlijeka i kravi kao “maloj tvornici” toga najdražeg nam proizvoda, a ako ste spriječeni doći, svakako popijte svoju čašu mlijeka proizvedenu na hrvatskoj farmi i priključite nam se u kampanji “Mlijeko s hrvatskih farmi je najbolje mlijeko”.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

13

14

REPORTAŽA

Mlijeko i Ja

misice-šampionke iz cirkvene

Kako je unuk krenuo djedovim stopama
Obitelj Beštek na brojnim sajmovima sa svojim kravama redovito osvaja glavne nagrade
napisao

U

Zoran Bašić

spješni poljoprivrednici Marija i Dragutin Beštek iz Cirkvene pored Svetog Ivana Žabnog u Koprivničko-križevačkoj županiji cijeli su svoj vijek posvetili proizvodnji mlijeka. Nekada se mlijeko proizvodilo na “stari” način i držalo se do deset krava u tradicionalnoj štalici. Danas je situacija znatno drugačija, pa u novoj suvremenoj staji sa slobodnim

načinom držanja uzgajaju 45 muznih krava, 25 junica i 12 teladi. Sve su simentalske pasmine izvrsne genetike i najvećim dijelom iz domaćeg uzgoja.
Ljubav od malena

S obzirom na dugogodišnju tradiciju uzgoja simentalskoga goveda izgradnja suvremene staje bila je logično rješenje, to bolje jer je unuk Alen nakon završene osnovne škole u Zagrebu odlučio nastaviti obiteljsku tradiciju i pohađati srednju ško-

Nema ljepšeg prizora nego kad se Beštekove krave graciozno prošeću po pisti, došapnuo nam je jedan član ocjenjivačkog suda...

lu u Križevcima za veterinarskog tehničara kako bi svoje zanimanje upotpunio novim znanjima o proizvodnji mlijeka. “Dok sam još bio dijete, jedva sam čekao vikend koji sam obavezno provodio kod bake Marije i djeda Drage u Cirkveni. Grad nije za mene, tamo nema niti krava niti konja. I zato mi nije bilo teško odlučiti se doći na selo i nastaviti djedov i bakin posao”, rekao nam je Alen koji se žurno spremao za poslijepodnevne obveze u školi, a djed Drago na to je dodao: “Život na selu nije težak ako se dobro organizira i ako rade dvije generacije. Ovdje radimo samo supruga i ja, a naš unuk Alen, iako ide u školu, odvaja puno vremena za rad

na farmi i zato nam je od velike pomoći. Naš radni dan počinje u pola šest ujutro i često traje do ponoći. Neki dan je Alen pripremao hranu za krave do dva sata poslije ponoći. Ponekad je teško, ali ipak svi zajedno ovdje nalazimo radost i nikada se ne bismo mijenjali ni s kim”, ponosno ističe djed Dragutin. Dosadašnje uspjehe u proizvodnji mlijeka obitelji Beštek lako je opisati. Uloženo je mnogo rada, volje i znanja. Svima koji nešto znaju o govedarskoj proizvodnji poznati su dugogodišnji uspjesi ove obitelji, pa često mnogi vole reći da Beštekovi uzgajaju samo šampionska grla. Od samih početaka, točnije od 1993. godine predstavljaju

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

15

svoje krave na sajmovima. Kažu da nije bilo godine da njihove krave nisu osvojile nagradu. “U našoj su staji sve misice” - našalila se gospođa Marija na račun Gacke, Sare, Diane i drugih krava šampionki, o čemu svjedoče diplome i priznanja koji ukrašavaju zidove kuće. “U proizvodnji mlijeka ne smije se razmišljati na stari način. Treba zadržati tradiciju dobroga i kvalitetnog uzgoja i odnosa prema životinjama, ali je potrebno primijeniti nove tehnologije. Samo je tako moguće opstati na tržištu. Svakako treba slušati savjete stručnjaka o hranidbi i reprodukciji. Mi smo ih poslušali a rezultati su tu pred nama”, zaključuje gospodin Dragutin ponosno predstavljajući sve dosadašnje nagrade.
Dugogodišnja tradicija

kvaliteti obroka koji čine trave i djeteline, kukuruz, pšenica, ječam, zob, suncokretova sačma i soja proizvedeni na vlastitim oranicama. Bez kvalitetne hranidbe krava, u kojoj svi sastojci moraju biti u odgovarajućim omjerima, nema proizvodnje kvalitetnog mlijeka. U proljeće kada na pašnjacima, koji se oko staje prostiru na čak 27 hektara, krene rasti mlada i sočna zelena trava krave slobodno biraju ukusne zalogaje pune zdravih i hranjivih sastojaka. Uzgajali su i druge pasmine krava, međutim, odlučili su se za simentalsku pasminu koja je davno postala zaštitni znak i ponos ovoga kraja Koprivničko-križevačke županije, gdje se organizirano uzgaja dulje od jednog stoljeća. Stoga i ne čudi emotivna veza Beštekovih sa simentalskim kravama. Koliko su dobre govori i činjenica da su neke krave koje su prije desetak godina stigle na gospodarstvo danas ponosne majke već pet-šest kćeri. Zani-

mljivo je da sva vrhunska grla iz jedne linije nazivaju imenima istim početnim slovom. Kako bi bili ukorak s novostima u proizvodnji mlijeka, često posjećuju stručne edukacije i čitaju stručna izdanja poput Mljekarskog lista. Na temelju dobre suradnje sa stručnim službama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u staju Beštekovih, kao uspješnih stočara, često navraćaju i stručnjaci iz inozemstva. Tako je u sklopu 27. europskog kongresa Udruženja simentalskoga goveda, održanog u Zagrebu, organiziran posjet ovoj farmi.
Život na selu

Čuvajući kvalitetni uzgoj hrvatskog simentalca, obitelj Beštek kao i mnogi drugi proizvođači čuvaju stoljetnu baštinu i ponos hrvatske poljoprivrede. Ulaskom u Europsku uniju možda nećemo konkurirati količinom, ali sigurno je da ćemo konkurirati onim vrjednijim od količine a to je kvaliteta stvarana ra-

Za nagrade naših krava ponajprije je zaslužna dobra genetika, uz to naravno i odgovarajuća hranidba. Pratimo nove tehnologije i svakodnevno surađujemo sa znanstvenicima i stručnjacima, jer od njih kreću sve korisne informacije“, ponosno ističu djed Dragutin i unuk Alen
dom mnogih generacije hrvatskih poljoprivrednika. Tako je i na gospodarstvu obitelji Beštek još jedna priča dobila lijep nastavak, pa će unuk Alen nastaviti životnim putem svoga djeda Drage i generacija prije njega. Nastavit će oplemenjivati poljoprivrednu proizvodnju i život na selu koji je na žalost godinama mnogima bio nepopularan, ali na sreću selo je opet preživjelo po tko zna koji put i uspjelo se oduprijeti svim teškoćama koje su ga snašle u novijoj povijesti. Obitelji Beštek poželimo još mnogo vrhunskih krava i mnogo kvalitetnog mlijeka, a sebi možemo poželjeti više ovakvih obitelji i da hrvatsko selo i dalje živi i daje nam sve ono što smo možda zaboravili a zaista je vrlo vrijedno - proizvod hrvatskog sela sa čistih oranica i pašnjaka pretočen u čašu zdravlja.

Godinama su dobitnici brojnih nagrada s održanih stočarskih izložbi, što dovoljno govori o dugoj tradiciji i izvrsnoj kvaliteti uzgoja hrvatskog simentalca u Beštekovim stajama. Tako je prošle godine najboljom na 16. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu proglašena krava Gacka u kolekciji bikovskih majki, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela gotovo 7,5 tisuća litara mlijeka sa 4,64% mliječne masti i 3,44% proteina. Da bi krave bile u najboljoj kondiciji i dobro proizvodile, važno je brinuti se o

16

INTERVJU

Mlijeko i Ja

Danas, kad je Hrvatska u situaciji opravdati atribut idealne zemlje za poljoprivredu i proizvodnju hrane, naći se na čelu Ministarstva poljoprivrede nije nimalo lako niti jednostavno. Oči naših proizvođača u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje svakodnevno su usmjerene prema ministarstvu i ministru mr. sc. Božidaru Pankretiću osobno. Tako neki traže rješenje za opstanak života na selu, a neki moralnu i materijalnu podršku u prilagodbi i uvođenju novih tehnologija i načina rada na svojim poljoprivrednim gospodarstvima. Stoga smo u razgovoru s ministrom doznali što sve nadležno ministarstvo čini u svrhu još kvalitetnijeg razvoja poljoprivrede i boljeg života poljoprivrednih proizvođača.

Naš ruralni prostor s prirodnim i kulturnim bogatstvima jedna je od naših najvećih vrijednosti, a u njemu živi gotovo pola ukupnoga stanovništva Hrvatske

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

17

razgovor s ministrom poljoprivrede mr. sc. boŽidarom pankretićem

Hrvatskoj trebaju mlijeko i proizvođači mlijeka
Razgovarala a početku našeg razgovora o postignutim rezultatima i promjenama u sektoru poljoprivrede unatrag godinu dana, želim napomenuti našim čitateljima da Vam je ovo drugi mandat kao ministra poljoprivrede… Da, točno, i moram reći da sam znao što me čeka, ali ja sam uvijek spreman na izazove jer ovaj posao shvaćam vrlo odgovorno. Dakako da će mi iskustvo koristiti. Nismo gubili vrijeme na ono uobičajeno uhodavanje, nego smo već prvi dan počeli operativno raditi, drugi dan odmah imali kolegij... što je po meni značajno jer ako netko poznaje sektor, nema gubitka vremena za upoznavanje problematike. Mi smo odmah počeli raditi. • Veliku pozornost posvetili ste našem ruralnom razvoju, koji je po prvi put i u nazivu samog ministarstva. Može li program za selo oživjeti ruralni prostor, te je li moguć povratak života na selo? Moram reći da nitko nema čarobni štapić. Vjerujem da taj prostor možemo oživjeti, jer kao što vidite, i kod nas je trend, kao i u europskim zemljama, da ljudi sve više odlaze živjeti u ruralna područja, žele biti u dodiru s prirodom. Program za selo naš je višegodišnji program koji će kontinuiranim i novim investiranjem poveća-

N

Vera Volarić, dipl. ing.

ti deficitarnu poljoprivrednu proizvodnju i kapacitete za apliciranje sredstava iz nacionalnih mjera i predpristupnih programa Europske unije, te ne samo oživjeti ruralni prostor nego ga i pretvoriti u mjesto poželjno za život i rad.
Program za razvoj sela

Naš ruralni prostor s prirodnim i kulturnim bogatstvima jedna je od naših najvećih vrijednosti i čini više od 90% površine Republike Hrvatske, a u njemu živi gotovo pola ukupnoga stanovništva Hrvatske. Današnja poljoprivredna politika, uvažavajući taj prirodni kapital a time i konkretni razvojni potencijal u poželjnom ubrzanom razvoju, kroz program za selo sve više se skrbi i o ukupnom održivom razvoju ruralnog prostora. Naš program nije samo baziran na proizvodnji hrane i potpori u poljoprivredi, nego imamo širi segment koji se zove seoski prostor i razvoj sela. • Kolika su sredstva izdvojena za ruralni razvoj? U ministarstvu smo u protekloj godini izdvojili značajna sredstva za razvoj poljoprivrednih te ulazak i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralni prostor. Pored izdašnih redovnih poticanja poljoprivredne proizvodnje, a do danas smo isplatili 1,800.000.000 kn, modela potpore dohotku, modela kapitalnih ulaganja, te pored redovnog programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina u sklopu modela ruralnog razvoja za 2008. godinu, kroz 18 natječaja

sufinancirali smo 1535 projekata u ukupnom iznosu od 168 milijuna kuna. Isto tako, kroz natječaj za dodjelu financijske potpore organizatorima gospodarskih manifestacija, sajmova i znanstvenih skupova dano je dodatnih 4,8 milijuna kuna s ciljem poticanja promoviranja domaćih proizvoda, proizvođača i proizvodnih područja, upoznavanja s novim znanstvenim i stručnim dostignućima te njihov transfer prema potencijalnim korisnicima. Uz već postojeće programe ruralnog razvoja, značajna sredstva izdvojila su se za školovanje i edukaciju seoskog stanovništva, očuvanje kulturne baštine, izgradnju tematskih cesta, poboljšanje turističke ponude i izravne prodaje proizvoda koji imaju tradicijsku vrijednost i veću dodatnu vrijednost na tržištu, te kao tradicionalni i inovativni proizvodi predstavljaju značajnu dohodovnu alternativu za ruralni prostor. Sufinanciranjem poboljšanja obrazovanja odraslih u ruralnom prostoru podižemo razinu osposobljenosti poljoprivrednih proizvođača za djelatnosti kojima se bave kao i informatičku pismenost, što su zapravo uvjeti općeg napretka. Setom natječaja vezanih za sufinanciranje udruga želi se postići bolja organiziranost i strukovna povezanost poljoprivrednika, kao i povezanost s drugim činiteljima bitnim za razvoj ruralnih područja. U svrhu veće učinkovitosti proizvodnje u ruralnom pro-

Odlučni smo da svi zajedno krenemo u akciju promocije mlijeka s hrvatskih farmi
storu, kroz natječaje sufinanciranja i razvoja ruralne infrastrukture (promet, vodoopskrba, kanalizacija ruralnim područjima) sufinancirani su projekti u 119 lokalnih zajednica u iznosu od 25 milijuna kuna.
Povećanje konkurentnosti

Sufinanciranjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i prerade na gospodarstvu veći broj malih poljoprivrednih gospodarstava želi se potaknuti i opremiti za komercijalnu proizvodnju, a već postojećim pomoći da se opreme i postanu konkurentniji. Tako je prošle godine sufinancirano 381 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a ove godine možemo očekivati domaće proizvode 207 novouređenih i opremljenih vinarija, 99 mini sirana, 38 pogona za preradu mesa i 28 pogona za preradu voća i povrća. • Mogu li se hrvatski proizvođači hrane na tržištu nametnuti kvalitetom? Hrvatska poljoprivreda može biti konkurentna i tu treba otkloniti sve dvojbe! Hrvatska ima tradiciju i kvalitetu proizvodnje, a imperativ hrvatske poljoprivrede upravo i jest konkurentna proizvodnja u na-

18

INTERVJU

Mlijeko i Ja

Ministarstvo izdvaja značajna sredstva za razvoj poljoprivrednih djelatnosti, ali i nepoljoprivrednih koje su ušle u ruralni prostor
šem podneblju, dok bismo, kao što je to slučaj i u drugim europskim državama, uvozili jedino proizvode koji ne uspijevaju na ovim prostorima. To bi u praksi značilo 90 - 95% samodostatnost. Naravno, ne može se očekivati da budemo konkurentni u proizvodnji proizvoda koji ne uspijevaju u našem podneblju (primjerice tropsko voće, kava, čaj, začini ili riža), ali imamo cijeli niz proizvoda s kojima jesmo konkurentni na svjetskom tržištu. Prvenstveno su tu kukuruz, pšenica, zatim vina, maslinovo ulje i mandarine. Uz ratarsku proizvodnju komplementarna je i stočarska, u kojoj leži veliki potencijal s obzirom na našu tradiciju, ali i sve veću tehnološku opremljenost zahvaljujući investicijama u ovaj sektor. Bilježimo i rekordan izvoz tune, naši su izvozni proizvodi i proizvodi prehrambene industrije (poput šećera, cigareta, umaka, piva, kakaa). • Male proizvođače muči problem s plasiranjem robe na tržište. Kako im pomoći s obzirom na to da potpore nisu izravno namijenjene plasiranju proizvoda na tržište? Sajmom proizvoda hrvatskog sela koji je nedavno održan u Zagrebu pokazali smo da radimo na tome zajedno s našim partne-

rima koji su to organizirali. No, moram reći da trgovine, čak i u velikim gradovima, koje su nudile proizvode hrvatskog sela nisu uspjele opstati. Moramo privikavati ljude na te proizvode. Postoji grupa ljudi koja si takve proizvode može priuštiti, no, pitanje je ima li ih dovoljno. Moramo znati da su to proizvodi s dodanom vrijednošću, oni su ili ekološki ili tradicijski proizvedeni i zbog toga su skuplji. Mnogi ljudi koji dolaze na sajmove tamo si priušte domaći špek, sir ili slično, no, ne mogu to kupovati redovito. Upravo na tome radimo te mjerama ruralnog razvoja potičemo proizvođače da krenu s pronalaženjem kupaca, za početak od vlastitog praga. Svatko od proizvođača mora biti svjestan da mora proizvoditi za kupca koji mu je poznat, a ne da ne zna kome će se proizvod prodati.
Praćenje svjetskih trendova

Udruživanje poljoprivrednika u interesne skupine, kao što su udruge i zadruge, jedan je od važnih dijelova razvojne politike poljoprivrede. Da bi opstali na zahtjevnom tržištu, mali proizvođači moraju biti konkurentni i kvalitetni, a najpogodniji oblik za udruživanje gospodarskog subjekta je zadruga. Ministarstvo je putem mjera razvoja raspisalo natječaj za mjeru 3. Osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga i za natječaj izdvojilo 8,4 milijuna kuna. Cilj mu je poticanje osnivanja novih poljoprivrednih zadruga, povezivanje malih proizvođača te poticanje i promoviranje zajedničkog rada poljoprivrednih gospodarstava kao članova zadruge. Isto tako, jedan od ciljeva je i profesionalizacija upravljačke funkcije u zadruzi što će pridonijeti razvoju i prepoznatljivosti poljoprivrednih zadruga, kao i stvaranju prepoznatljivog zadružnog proizvoda te poveća-

nju prometa putem zadruge. Za 39 zadruga odobrena su sredstva za profesionaliziranje upravljačke funkcije zadruge i financira se 100% bruto osobni dohodak profesionalnog upravitelja poljoprivredne zadruge tijekom tri godine u iznosu od najviše 8.000 kuna mjesečno, što ukupno iznosi 8,128.169,71 kuna. Za 35 zadruga ministarstvo je odobrilo financijska sredstva za sufinanciranje 50% opravdanih troškova kupnje računalne opreme za opremanje novih poljoprivrednih zadruga osnovanih u 2007. i 2008. godini u ukupnom iznosu 253.709,27 kuna. Unatoč svim problemima hrvatskog zadrugarstva, zadruga je prepoznata kao moderan svjetski trend koji unaprjeđuje gospodarstvo matične zemlje i lokalne zajednice budući da imovina zadruge ostaje u zajednici. Tako će ministarstvo i dalje poticati ovakav vid udruživanja, kako bi se unaprijedila obiteljska gospodarstva, njihovo poslovanje i konkurentnost. • Na koja sredstva mogu računati poljoprivrednici ulaskom RH u EU? Hoće li hrvatski seljak ulaskom u EU dobivati više ili manje potpora? Novim Prijedlogom zakona, koji smo izradili zajedno s predstavnicima poljoprivrednih proizvođača i predstavnicima struke, pokušali smo dati odgovor na izazove koji očekuju naše poljoprivrednike i poljoprivredu ulaskom RH u EU. Ulazak hrvatske poljoprivrede pod okrilje Zajedničke poljoprivredne politike EU i jedinstveno tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda donosi goleme promjene - strogo definirane mehanizme kontrole ponude i potražnje proizvoda na unutrašnjem tržištu, uvozne pristojbe i izvozne subvencije, jedinstven režim standarda kakvoće, zdravstvene ispravnosti te zajed-

nički sustav potpora sektoru poljoprivrede i ruralnom prostoru. Još uvijek tzv. mjere I. stupa Zajedničke poljoprivredne politike, a posebice izravna plaćanja, igraju glavnu ulogu u definiranju odnosa na EU tržištu i u osiguranju stabilnosti dohotka europskih poljoprivrednih proizvođača. Mi se u ovom kratkom vremenu do ulaska u EU moramo što bolje pripremiti za novu situaciju. • Ministarstvo je donijelo novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Možete li nam nabrojati neke novosti? U novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu razgraničili smo proizvođače koji žive isključivo od poljoprivredne proizvodnje od onih koji su mješoviti odnosno imaju još neki drugi izvor prihoda. Donedavno je postojala mogućnost da špekulanti dođu do zemlje kako bi je preprodali. Državno i privatno zemljište je kroz novi Zakon usmjereno na okrupnjavanje zemljišta, odnosno prednost će imati kupci s okolnih parcela, te oni koji imaju veću stočarsku proizvodnju a nedostaje im zemlje za proizvodnju hrane za stoku. Pokazalo se u proteklim godinama da je primjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu pozitivna. Imali smo podatke da država raspolaže sa 250 000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Aktiviranjem rada lokalne samouprave ukupan broj državne zemlje je udvostručen. To je poljoprivredno zemljište za koje se nije znalo i sada je stavljeno u punu funkciju. Problema ima no oni su pojedinačni i treba imati povjerenja u ljude na lokalnoj razini koji situaciju na terenu bolje poznaju. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, općine i gradovi mogu dati u zakup do tri godine neobrađeno poljoprivredno zemljište, a zemljište obraslo višegodišnjim raslinjem na rok do 10 godina. Predviđe-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

19

na je novčana kazna od 10.000 do 30.000 kuna za pravnu osobu i od 500 do 15.000 kuna za fizičku osobu koja ne obrađuje poljoprivredno zemljište. Ta kaznena odredba treba stupiti na snagu 1. siječnja 2010. godine. Počevši od iduće godine, ako vlasnik privatnoga poljoprivrednog zemljišta ponudi u zakup ili proda svoje poljoprivredno zemljište jedinici lokalne samouprave, neće platiti kaznu za neobrađeno zemljište. Ako se na dva uzastopna javna natječaja za neobrađeno zemljište ne javi nitko, jedinice lokalne samouprave mogu dati to zemljište u zakup neposrednom pogodbom. Sredstva ostvarena od zakupa neobrađenoga poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu moraju se isplatiti vlasniku u roku 15 dana od uplate na poseban račun općine ili grada. Ako je vlasnik nepoznat, općina ili grad može dati u zakup neobrađeno poljoprivredno zemljište, a sredstva se izdvajaju na rok od godinu dana na posebnu poziciju proračuna općine ili grada.

• Došlo je i do promjene operativnih programa. Smatrate li da su naši mljekari u posljednje vrijeme značajno unaprijedili proizvodnju mlijeka? Već u polovici prošle godine izmijenili smo operativne programe s ciljem kako bi što više naših poljoprivrednika ušlo u izgradnju i opremanje modernih staja za proizvodnju mlijeka, ali i za sustav krava-tele u kojem imamo veliki potencijal razvoja. Tako smo proširili obuhvat prihvatljivih investicija (izgradnja i opremanje objekata, ali i ulaganje u temeljnu infrastrukturu), povećali maksimalan iznos kredita na 11 milijuna kuna, povećali vrijednost kapitalnog ulaganja do 50% povrata, produžili rok otplate na 15 godina. U zadnjih nekoliko godina naši mljekari značajno su unaprijedili proizvodnju mlijeka i to me izuzetno veseli, jer smo pokazali da kvalitetnim programima i edukacijom možemo postići dobre rezultate. Evo, pro-

izvodnju mlijeka povećali smo za 120 milijuna litara, a više od 70% mlijeka je I. razreda. Također, kada gledamo mjesec travanj ove godine u odnosu na prošlu vidimo da je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka za 6%.
Važnost proizvodnje mlijeka

Hrvatska ima tradiciju i kvalitetu proizvodnje i nema dvojbe – naša poljoprivreda može biti konkurentna
dobar način podizanja svijesti hrvatskih građana o važnosti veće potrošnje mlijeka u svakodnevnoj prehrani? Drago mi je da je Hrvatska mljekarska udruga pokrenula izlaženje revije Mlijeko i Ja, što smatram da je i cilj podizanja svijesti, ali i edukacije građana o mlijeku i mliječnim proizvodima koji zauzimaju značajno mjesto u prehrani. Mi smo na našem Savjetu za praćenje stanja u sektoru mljekarstva s našim proizvođačima i prerađivačima dogovorili da moramo što više promovirati kvalitetu našeg mlijeka, te ćemo svi zajedno krenuti u akciju promocije mlijeka s hrvatskih farmi.

Želim naglasiti da Hrvatskoj trebaju mlijeko i proizvođači mlijeka, a naš je osnovni cilj: podizanje konkurentnosti sektora, povećanje proizvodnje, povećanje kvalitete mlijeka te zaštita ulaganja. Proizvodnja mlijeka predstavlja najvažniju granu govedarske proizvodnje od koje u značajnoj mjeri ovisi i proizvodnja goveđeg mesa. • Kao što je poznato, Hrvatska mljekarska udruga prošle je godine pokrenula izlaženje mljekarske revije Mlijeko i Ja, sa svrhom edukacije i informiranja potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda. Smatrate li da je i ovo

20

REPORTAŽA

Mlijeko i Ja

znanost pretočena u proizvodnju mlijeka

Poljoprivredna praksa znanstvenika
Miljenko Konjačić se nakon stečenih sveučilišnih znanja posvetio rodnom križevačkom kraju, gdje je s obitelji proširio i modernizirao proizvodnju mlijeka
napisao

e li teže biti znanstvenik istraživač ili ozbiljan poljoprivrednik, ili je jednostavno lakše biti oboje? Ovo je vjerojatno jedinstven i možda na prvu loptu neobičan primjer

J

Zoran Bašić

mladog čovjeka koji je od poljoprivrednog proizvođača teškim radom i velikim odricanjem stigao u visoku znanost, međutim, i dalje ostao vjeran onome što ga čini sretnim - poljoprivrednoj proizvodnji. Kako je moguće uskladiti posao znanstvenog radnika na fakultetu i

posao suvremenoga poljoprivrednog proizvođača, istražili smo u malom idiličnom mjestu Marinovcu nedaleko od Križevaca, na poljoprivrednom gospodarstvu 34-godišnjeg Miljenka Konjačića, magistra znanosti i asistenta na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Najbolji student generacije

Svojim stručno-istraživačkim radom mr. Konjačić već godinama pridonosi unapređenju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, putem Mljekarskog lista te Udruge uzgajivača simentalskoga goveda iz Križevaca

Mliječne krave, tovna junad, svinje, kokoši i pure i svakodnevno svježi i ukusni domaći proizvodi bila su Miljenkova svakodnevica dok je još bio dijete. Nije trebao dugo razmišljati što želi

postati u životu i zato je odlučio svoj životni poziv usmjeriti prema poljoprivredi, ali na jedan sasvim drugačiji način. Nakon završene Više poljoprivredne škole u Križevcima upisuje studij Stočarstva na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji uspješno završava 2000. godine. Kao najbolji student generacije nagrađen je Dekanovom nagradom, a već sljedeće godine zapošljava se kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo. Magistarski rad “Fenotipske i genetske odlike buše u Hrvatskoj” uspješno je obranio četiri godine kasnije.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

21

Znanst ve n o i stručno djelovanje vezao je za uzgoj i hranidbu goveda, menadžment stočarske proizvodnje kao i zaštitu autohtonih pasmina goveda. Svojim stručno-istraživačkim radom već godinama pridonosi unapređenju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, kao jedan od autora i član Uredničkog odbora Mljekarskog lista te Udruge uzgajivača simentalskoga goveda iz Križevaca. Aktivno je sudjelovao na mnogim domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima, a kao autor i koautor objavio više od 60 znanstvenih i stručnih radova.
Bezrezervna potpora obitelji

proizvodnje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja daje povoljnu kreditnu liniju. Ovakva kreditna sredstva učinkovito pridonose stvaranju održivoga i europski konkurentnoga obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstava, ali i daljnjem razvoju hrvatskog sela kao pozitivnom i dugoročno održivom planu mladih koji svoj životni poziv vide ili planiraju upravo na selu.
Četrdeset hektara bogatih oranica

Kako bi znanje temeljeno na novim znanstvenim dostignućima iskoristio na gospodarstvu svoje obitelji, koja se odavna bavi proizvodnjom mlijeka i tovom junadi, Miljenko Konjačić je odlučio uz bezrezervnu potporu obitelji unaprijediti proizvodnju te je danas u tijeku proširenje i modernizacija proizvodnih kapaciteta na gospodarstvu. Za izgradnju i opremanje tehnološki suvremene staje za tov junadi koristit će kreditna sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koja u sklopu Operativnog programa razvitka govedarske

Na gospodarstvu Miljenku pomaže supruga Željka, veterinarska tehničarka koja je završila i policijsku akademiju. Miljenkov otac Đuro godinama pohađa stručna predavanja tako da mu niti jedna nova tehnologija nije strana. Stoga i ne čudi da je bez razmišljanja podržao sinovu ideju o proširenju i osuvremenjivanju proizvodnje. Majka Marija čitav je svoj život posvetila obi-

telji i razvoju obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva, na kojem obavlja većinu poslova vezanih za proizvodnju mlijeka. Postala je pravi stručnjak za pripravljanje mliječnih proizvoda za vlastite potrebe, kao što su svježi i kuhani sir, vrhnje, kiselo mlijeko i ostali proizvodi koje ukućani svakodnevno i vrlo rado jedu. U stajama Konjačićevih oduvijek je bilo iznimno kvalitetnih mliječnih krava i bikova u tovu. Tako danas uzgajaju 90 junadi i deset krava koje su prošle godine proizvele čak 48 000 kg mlijeka najvišeg razreda kvalitete. Hranu za životinje proizvode na oko četrdeset hektara oranica, na kojima najčešće siju kukuruz za silažu, zatim djeteline, djetelinsko-travne smjese, ječam, zob, a imaju i nekoliko kultiviranih livada.
Nasljednici već pomažu

U stajama Konjačićevih oduvijek je bilo iznimno kvalitetnih mliječnih krava i bikova u tovu. Tako danas uzgajaju 90 junadi i deset krava koje su prošle godine proizvele čak 48 000 kg mlijeka najvišeg razreda kvalitete
ju s obiteljskom tradicijom poljoprivrednog proizvođača, tako je i kod Konjačićevih. Miljenko je bez obzira na životni poziv sveučilišnog predavača i znanstvenika ostao na selu, gdje je zasnovao obitelj kao što su činile i generacije prije njega. Da nam ovaj tekst i završi u još ljepšem raspoloženju, predstavit ćemo i najmlađe članove gospodarstva, četverogodišnjeg i dvogodišnjeg Matiju i Luku, Željkine i Miljenkove sinove, koji se već polako privikavaju na poljoprivredne radove, pa tako često s roditeljima hrane krave i telad. Ne trebamo sumnjati da i njih dvojica neće jednog dana izabrati zanimanje poljoprivrednika. Krenu li pak u nekom drugom smjeru, očev primjer znanstvenika i poljoprivrednika uvijek će im dobro doći - moguće je biti uspješan na mnogo različitih životnih kolosijeka.

Kako je to oduvijek bivalo na našem selu da mladi članovi seoskoga gospodarstva nastavlja-

22

REPORTAŽA

Mlijeko i Ja

obiteljski uspjeh uz znanje struke i nove tehnologije

Radost proizvodnje mlijeka
Mlada obitelj Ević iz Koprivničko-križevačke županije uzoran je hrvatski poljoprivredni proizvođač i pokazatelj da se uz dobru volju mnogo toga može učiniti
napisala

O

Vera Volarić, dipl. ing.

bitelj Damira Evića iz Pofuka u Koprivničko-križevačkoj županiji izvrstan je primjer kako mlada obitelj s troje djece svoju budućnost može pronaći na selu i uspješno ju graditi proizvodnjom mlijeka. Po zanimanju ugostitelj, tridesetosmo-

godišnji Damir svoju je budućnost prije dvadesetak godina odlučio pronaći, poput svojih sumještana iz potkalničkih sela, u tuđini, vjerujući da je negdje drugdje bolje negoli u njegovu rodnom selu. Ipak, nakon šest godina rada u inozemstvu počeo je sanjati drukčije i još ljepše snove te se odlučio vratiti na selo, na seljačko gospodarstvo svoje obitelji koja se oduvijek

bavila stočarstvom i proizvodnjom mlijeka.
Trenutak spoznaje

Uz potporu nadležnoga ministarstva i županije u izgradnju i obnovu farme obitelji Ević uloženo je više od 3 milijuna kuna

U trenutku te životne odluke ključna je bila Damirova ustrajnost da je gotovo s tradicionalnom proizvodnjom i da treba napraviti iskorak u svijet dostupnih znanja i tehnologija u mljekarstvu. Tako je izgradio novu staju, polako je kupovao mehanizaciju i suvremenu opremu za svoje krave, da bi danas u proizvodnji bila 41 visokomliječna krava, a još toliko ima junica i teladi. U prošloj su godini Evićeve krave

proizvele 200 tisuća kilograma mlijeka prvog razreda, odnosno najviše klase kvalitete. U izgradnju i opremanje farme uloženo je više od 3 milijuna kuna. Damir ovdje posebno ističe dobre potpore županije i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Naposljetku, ničega ne bi bilo da svoju potporu Damiru nije pružila supruga Štefica, vrijedna i brižna farmerica a još bolja majka. Danas je tu i potpora njihovo troje djece, Lucije, Domagoja i Josipa, koji svakodnevno pomažu roditeljima u obavljanju poslova na farmi.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

23

“Djeca moraju sama donijeti odluku o tome čime će se baviti u životu. Bili bismo sretni da i oni nastave s proizvodnjom mlijeka, jer mi ne bismo mijenjali ovaj posao ni zašto na svijetu”, ističu supružnici Ević.
Nove tehnologije

Na 30 hektara zemlje, od čega je polovina u zakupu, Evići proizvode voluminozni dio obroka za krave pa tako siju kukuruz, ljulj i lucernu, dok koncentratni dio obroka kupuju. Dobra suradnja sa stručnim službama Ministarstva poljoprivrede, Zavodom za hranidbu i Centrom za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu rezultirala je

izvrsnim rezultatima u proizvodnji. Naglašavaju kako je “tajna svake uspješne proizvodnje dobra organizacija posla. Ujutro dva sata i uvečer dva sata u samoj staji i nije mnogo vremena, ali tu su još i poslovi u polju, priprema hrane za krave, okućnica, vrt…”. Evići nisu promijenili samo tradicionalne navike u proizvodnji, već su iskoristili znanja i iskustva hrvatskih mljekarskih stručnjaka, te prema preporukama struke počeli proizvoditi silažu, sjenažu i krave hraniti prema hranidbenim normativima. I sami kažu da su na vrijeme shvatili da bez novih tehnologija, kakve koriste proizvođači mlijeka u europskim razvijenim zemljama, nema budućnosti u proizvodnji mlijeka niti našim stočarima.

Damir i Štefica te njihovo troje djece zaista su uzorna hrvatska poljoprivredna obitelj, oni su pravi predstavnici mladih stočara koji se nisu opredijelili za ovaj posao zato što nisu imali druge mogućnosti u životu, već zbog ljubavi prema selu i proizvodnji mlijeka te činjenici što je sve moguće postići u ovoj proizvodnji primjenom suvremene tehnologije.
Nove ideje

Cijelo vrijeme bavljenja proizvodnjom mlijeka kontinuirano su učili, pa se tako sa svakoga stručnog putovanja ili edukacije vraćaju bogatiji za još koju ideju ili viziju kako još više unaprijediti postojeću proizvodnju. Zato i ne čudi što su 2007. godine dobili diplomu Ministarstva poljoprivrede za uzornoga hrvatskoga poljoprivrednog proizvođača.

Na obiteljskoj tradiciji nismo mogli graditi budućnost svoje obitelji. Trebalo je napraviti iskorak, poslušati struku i iskoristiti sva dostupna znanja i primijeniti nove tehnologije u proizvodnji mlijeka“, obrazlaže svoje odluke Damir Ević

24

SIR

Mlijeko i Ja

od paškoga do podlivenog sira iz srijema

Lijepa naša riznica tradicijskih sireva
Neovisno o industrijalizaciji proizvodnje, još uvijek je zadržana prerada mlijeka na malim obiteljskim gospodarstvima, što ima brojne prednosti
napisao

M

doc. dr. sc. Samir Kalit

oderna mljekarska industrija kakvu danas poznajemo svoje početke nalazi na malim obiteljskim farmama na kojima se mlijeko proizvodilo i

prerađivalo, prije svega u sireve, ali i mnoge druge mliječne proizvode kao što su maslac, vrhnje, fermentirana mlijeka i drugo. Prema tome, mnogi mliječni proizvodi koji u sebi uključuju tradiciju, autohtonost ili izvornost zapravo potječu s malih obiteljskih farmi gdje je njihova

proizvodnja započela nekada u prošlosti, nastavila se do današnjeg dana prenošenjem vještine prerade mlijeka s koljena na koljeno - s bake na unuku.
Domaći okus proizvoda

U pravilu se mlijeko na mliječnim farmama prerađuje u sirovom, nepasteriziranom stanju zbog čega ti proizvodi pružaju izraženiji okus, miris i aromu koji potrošači doživljavaju kao “domaći okus”

Takav je velik broj autohtonih svjetskih, ali i hrvatskih sireva koji su na nekom području nastali samoniklo kao rezultat interakcije okoline, klime, pasmine mliječnih životinja, kulture i načina prerade i potrošnje mliječnih proizvoda. Danas su se mnogi od tih sireva “industrijalizirali”. Bez obzira na prevođenje mno-

gih tradicijskih mliječnih proizvoda u industrijsku proizvodnju, još uvijek je zadržana prerada mlijeka na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u mnogim krajevima svijeta i Hrvatske. Osnovna značajka prerade mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima jest neposredna prerada mlijeka nakon njegova dobivanja na uskom lokalitetu. Mlijeko je proizvedeno od manje populacije mliječnih životinja kontroliranoga zdravstvenog statusa. Zbog navedenog, u pravilu se mlijeko na mliječnim farmama prerađuje u sirovom,

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

25

nepasteriziranom stanju zbog čega ti proizvodi pružaju izraženiji okus, miris i aromu koji naši potrošači doživljavaju kao “domaći okus”. Poznato je da su, primjerice, sirevi u pravilu fermentirani proizvodi. Fermentacija se u nepasteriziranom mlijeku i siru odvija zahvaljujući prirodnoj populaciji bakterija mliječne kiseline. U takvom mlijeku sačuvani su svi enzimi i vitamini. Veća je nutritivna i biološka vrijednost bjelančevina iz sireva proizvedenih iz nepasteriziranog mlijeka.
Mljekarska tradicija

Takvi sirevi postižu puniji i izraženiji okus u kraćem vremenu zrenja. Stoga velika populacija potrošača cijeni mliječne proizvode proizvedene na mliječnim farmama u kojima je istaknuta mljekarska tradicija i ekološki predznak. Ovi sirevi proizvode se u malim serijama s puno ljudskog rada, a farme na kojima se oni proizvode zapravo čine sponu između prirode u kojoj na pašnjacima “nastaje” visoko vrijedna sirovina - mlijeko koje se u svježem stanju u vrlo kratkom vremenu prerađuje u mliječne proizvode u kojima su sačuva-

ni najvrjedniji sastojci mlijeka nastali u prirodi kao interakcija prirodnih pašnjaka, životinje i čovjeka. Na kraju valja spomenuti i ekonomski aspekt ovakve proizvodnje. U mnogim zemljama sačuvana je i njeguje se prerada mlijeka na malim obiteljskim farmama, osobito tamo gdje su ograničeni resursi proizvodnje mlijeka kao što su planinski pašnjaci (alpska područja) i u mediteranskom bazenu. Na takvim farmama moguć je veći prihod kroz proizvodnju proizvoda veće vrijednosti - sireva u okvirima istoga proizvodnog kapaciteta, iste površine zemlje ili broja mliječnih životinja. Veći prihod ostvaruje se kroz dodatno zapošljavanje članova gospodarstva, kroz proizvodnju, preradu ali i izravnu prodaju mliječnih proizvoda. Prihod u siru koji se u industrijskim uvjetima proizvodnje dijeli na tri dijela - proizvodnju mlijeka na farmi, preradu mlijeka u mljekari i prodaju mliječnih proizvoda u trgovačkom lancu, ostaje na gospodarstvu. Veći prihod ovakvih farmi ključ je opstanka

mladih ljudi na takvim ruralnim prostorima, kao što su npr. područja Like, Gorskog kotara ili jadranskih otoka što izravno utječe na smanjenje stupnja depopulacije ruralnog prostora. Kroz ovakvu proizvodnju rješava se problem otkupa mlijeka. Poznato je da ne postoji otkup ovčjeg mlijeka na jadranskim otocima, osim na Pagu. S druge strane baš na otocima nalazimo velik broj ovaca koje se ondje uzgajaju.
Hrvatska riznica

Veći prihod manjih farmi ključ je opstanka mladih ljudi i smanjenja depopulacije na ruralnim prostorima
trgovačkim lancima. Potrošači se žele uvjeriti u autentičnost tih proizvoda i prilikom kupnje, bit će zadovoljni kada njihovo dijete na farmi mazi janje ili kozu, a oni kroz prozorčić na mjestu prodaje gledaju mali, lijepo uređeni pogon u kojem je jučer proizveden sir koji sada kupuju. Hrvatska je riznica tradicijskih sireva koji se i danas proizvode na malim obiteljskim farmama ili malim obiteljskim pogonima kao što su paški sir, lećevaćki sir, istarski sir, bodulski krčki sir, brački sir, skuta, dubrovački sir, grobnički sir, tounjski dimljeni sir, bijeli kuhani sir i dimljeni kuhani sir, lički škripavac, lička basa, svježi sir i vrhnje, preveli sir Posavine i Moslavine, sir iz mišine iz okolice Knina, podliveni sir Srijema i mnogi drugi. Prerada mlijeka na malim obiteljskim farmama jamstvo je da će se ova bogata riznica sačuvati i za buduća pokoljenja.

Stoga se preradom mlijeka na farmama omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima plasman vlastitih proizvoda. Konačno, raste potražnja za takvim proizvodima kako među domaćim potrošačima koji žele mliječne proizvode kakve su nekad jeli kod svojih baka na selu, tako i među turistima koji žele kušati ono što je naše originalno, izvorno i različito od onog što oni kupuju u svojim zemljama u velikim

26

INFO KUTAK

Mlijeko i Ja

Mlijeko i Ja

AKTUALNO

27

pijmo mlijeko 1. lipnja s cijelim svijetom

Svjetski dan mlijeka
Brojna događanja u različitim državama približila su mlijeko i mliječne proizvode svim generacijama, posebno onima najmlađima
pripremila

S

Maja Volarić

vjetski dan mlijeka prvi put je obilježen u lipnju 2001. i od tada se svake godine u mnogim državama priređuju razna događanja i manifestacije u čast mlijeka. To je odlična prilika da se mlijeko i mliječni proizvodi još više i na zabavniji način približe svima nama.
Noć mlijeka

Pod sloganom “zemlja u kojoj teče med i mlijeko” Austrija je organizirala razne događaje u svim svojim pokrajinama. Pčela-

ri i mljekari na svojim su farmama ugostili djecu i druge posjetitelje, a u Salzburgu je održana “Noć mlijeka” pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. TetraPak Arabia organizirao je brojna događanja u Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Jemenu. Bilo je tu natjecanja u ispijanju mlijeka, kvizova i drugih interaktivnih igara fokusiranih na kvalitetu i zdravlje samog mlijeka kao namirnice. Rodila se i nova ideja, “Kozmička krava”, koja je kao maskota obilazila škole i provodila edukaciju djece kroz igru i zabavu. Učenici su vidjeli kako se simpatična kravica ro-

dila, kako se zabavlja, slikali se sa smiješnom maskotom i odnijeli kući poklon pakete s brojim zdravim mliječnim proizvodima. U Čileu se slavila solidarnost kroz mlijeko i velika količina mlijeka i mliječnih proizvoda donirana je stanovnicima malog sela na jugu zemlje u kojem je zbog erupcije vulkana lokalno stanovništvo bilo prisiljeno napustiti svoje domove. I Kina je obilježila Svjetski dan mlijeka u humanitarnom stilu, pomažući mlijekom i novcem više od milijun stanovnika provincije Si Chuan, koja je bila pogođena brojnim potresima, a na televiziji je promoviran spot “Pijte mlijeko s ci-

jelim svijetom”. U Finskoj je mlijeko bila glavna tema u medijima. Ministar zdravlja i socijalne skrbi i drugi cijenjeni stručnjaci govorili su o važnosti kalcija i o ulozi mlijeka i mliječnih proizvoda u održavanju zadovoljavajuće tjelesne težine. Proslavili su i 50. godišnjicu Nacionalnog mljekarskog nutritivnog vijeća i istaknuli kako je u Finskoj “svaki dan mliječni dan”.
Iskrena reakcija

Njemačka je Svjetski dan mlijeka proslavila u jedanaest federalnih država pod sloganom “Brži, jači, pametniji! To mlijeko čini!”. Na sajmovima veliki i mali

28

AKTUALNO

Mlijeko i Ja

Austrija je doživjela „Noć mlijeka“, Azija vidjela „Kozmičku kravu“, Kina pila mlijeko s cijelim svijetom, a u Norveškoj su ispričane najoriginalnije mliječne priče
posjetitelji mogli su demonstrirati koliko su fit i u formi, i naučiti kako i koliko mlijeko pomaže izbalansirati našu svakodnevnu prehranu. Hit je bila Emma - žičana krava koja reagira na dodir, koju su posjetitelji mogli testirati na raznorazne načine. U slučaju neodobravanja krava bi zasvijetlila i glasno poručila “muuuu”.
Volim mlijeko

Indonezijski ministri poljoprivrede, mladeži i sporta te zdravlja iskoristili su Svjetski dan mlijeka kako bi potaknuli svoje sunarodnjake da piju više mlijeka te da postanu zdraviji kroz fizičku aktivnost i sport, jer je Indonezija među najmanjim potrošačima mlijeka u regiji. Organiziran je badmintonski turnir Tetra Pak

Open na kojem je sudjelovalo 1200 mladih igrača iz 24 provincije boreći se za osvajanje Mliječnog kupa. Izrael je Svjetski dan mlijeka obilježio kao dio svog praznika Shavuota, kada se tradicionalno jedu mliječni proizvodi a posebno torta od sira u svim oblicima. Dan se slavio i u dječjim vrtićima gdje je podijeljeno 8000 paketa s igrama i pričama, a namjera je bila da se već od najranije dobi djecu uči i istakne važnost i utjecaj mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj izbalansiranoj prehrani. Koreja je u kampanji “ilovemilk” posvetila najveću pozornost osnovnoškolskoj djeci koja su na razne načine prezentira-

la svoje mišljenje i znanje o mlijeku na engleskom jeziku. Podijeljene su nagrade a pobjednik je osvojio vrijednu stipendiju. Da bi se i prosječnom građaninu približio život na farmi, svi su imali priliku provesti jedan dan na farmi pa čak i proizvesti svoju vrstu sladoleda i neki drugi mliječni proizvod. Prvi lipanj postao je nacionalni praznik za farmere Malavija. Pripreme počinju puno ranije a glavni događaj je egzotičan ples žena muzačica za koji se potroši i do 6 km specijalno dizajnirane tkanine. U Maleziji je jakom promidžbom u svim medijima mlijeko stavljeno u prvi plan. Tamošnji stanovnici nisu do sada bili svjesni svih dobrobiti koje se nalaze u mlijeku, a konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda bila je slaba. Državna kampanja koja ističe “Proširimo dobrotu mlijeka” utječe na svijest ljudi i mlijeko je sve prisutnija namirnica na policama trgovina. Tetra Pak svojim sloganom “Mlijeko te voli! Otkrij čudo!” ohrabruje i potiče stanovnike Malezije da što više konzumiraju mlijeko i da ono postane uobičajena hrana, koja je zdrava ne samo u rastu i razvoju male djece već i u odraslih ljudi.
Mliječna priča

a nekolicina će ih biti i objavljena. Na Svjetski dan mlijeka Švedska je organizirala zanimljiv program predvođen Stefanom Karlssonom, prvim švedskim kuharom i dobitnikom mnogih prestižnih kulinarskih nagrada. Karlsson je Šveđane učio pripremiti ukusan nedjeljni ručak u kojem dominiraju proizvodi od mlijeka, otkrivajući “male tajne velikih majstora”. Podijeljene su bezbrojne kuharice i leci o konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda u Švedskoj te zanimljivim informacijama kako se Mliječni dan slavi u drugim zemljama svijeta. Na Tajlandu pod sloganom “Zaštitimo dobro, pijmo mlijeko” cijeli tjedan slavio se Svjetski dan mlijeka. Emitirane su brojne TV emisije s poznatim voditeljima i slavnim osobama koje su govorile o tome koliko i na koji način konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, doktorima i drugim stručnjacima koji su govorili o mlijeku kao idealnoj sirovini i namirnici. Organizirana je povorka od četrnaest maskota koja je prolazila gradovima i na zabavan i šaljiv način nudila mlijeko djeci i odraslima. Postavljen je i simulator za mužnju i svi zainteresirani mogli su probati i naučiti kako se muze krava koja nam daje tu čudotvornu tekućinu - mlijeko.
Od prvog dana života

Norveška je provela natječaj u potrazi za najboljom i najoriginalnijom mliječnom pričom. Građani su pisali o raznim načinima kako koriste mlijeko, kako su ga koristili njihovi bake i djedovi, kako mlijeko liječi i pomaže. Najbolja priča bogato je nagrađena

U Danskoj je DeLaval obilježio Mliječni dan nudeći svim zaposlenicima početak dana uz zdrav mliječni doručak. Zaposlenici DeLavala u Brazilu skupljali su donacije u mlijeku i darivali institucije kojima je to najpotrebnije. U Argentini je organizirana serija predavanja o važnosti mlijeka u osnovnim školama i sportskim klubovima, stavljajući naglasak na mlijeko kao na bitan faktor u prehrani sportaša. I tako su brojne zemlje na razne, sebi specifične načine, slavile i slave Svjetski dan mlijeka, pridajući toj finoj bijeloj tekućini pažnju i važnost koju i zaslužuje, uz koju se konstantno razvijamo i rastemo od prvih dana života.

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

29

30

AKTUALNO

Mlijeko i Ja

mladi uzgajivači goveda kao snaga hrvatskog sela

Bambino kup – ljubav prema životinjama od malih nogu
Radost djece je trenutak kada se roditelji vesele i barem na trenutak zaborave svakodnevne probleme i svu težinu seoskog života
napisala eć treću godinu za redom svjedoci smo prekrasne manifestacije popularno nazvane Bambino kup mladih uzgajivača goveda koja se nekoliko puta

V

Vera Volarić, dipl. ing.

godišnje održava po županijama diljem Hrvatske, sa svrhom da se djeci već u najranijoj dobi usadi ljubav i zanimanje za držanje i uzgoj goveda. To je događaj vrijedan poštovanja i divljenja prema djeci od 3 do 15 godina, koji publiku i slučajnog promatrača ostavlja bez daha.

Pobjednici na koprivničkom Bambino kupu su Elena Aragović iz Cirkvene, Katarina Hubzin iz Čabraja, Vinko Babić iz Cirkvene, Jelena Habuzin iz Cepidlaka, Luka Krušić iz Damjana i Bojan Dukić iz Osijeka Vojakovačkog

Djeca, odjevena u tradicionalne narodne nošnje kraja iz kojeg dolaze, ponosno predvode svoje ljubimce sa željom da ostave što snažniji dojam na publiku i ocjenjivački sud koji pomno prati svaki njihov korak, ali i korak njihove teladi, ne bi li na kraju dao što objektivniju ocjenu općeg dojma. U predvođenju teladi ocjenjuje se uređenost djeteta, uređenost teleta, mirnoća teladi i poslušnost teleta, kako bi se na kraju zbrajali bodovi za ocjenu općeg dojma i proglasili pobjednici.

Za pokretanje ove priredbe, prema uzoru na razvijene stočarske zemlje u Europi, koje oduvijek njeguju i poštuju tradiciju stočarske proizvodnje i s ponosom ističu kulturnu baštinu sela, možemo zahvaliti Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji uz svesrdnu podršku Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ovih dana prisustvovali smo Bambino kupu mladih uzgajivača Podravine, održanog u Koprivnici u sklopu još jedne manifestacije naših poljoprivrednika nazvane Dani travnjaka, za područje Ko-

Mlijeko i Ja

MLJEKARSKA REVIJA

31

privničko-križevačke županije, poznate kao jedne od najnaprednijih stočarskih županija. Mališani odjeveni u tradicionalne narodne nošnje nestrpljivo su čekali poziv voditelja manifestacije gospodina Nikole Kostihe, koji ističe da je voditi ovakve dječje manifestacije zaista poseban osjećaj, jer su i najmlađa djeca veoma disciplinirana i pridržavaju se svih pravila natjecanja.
Dječje radosti

Natjecalo se 27 djece, u dvije dobne skupine. U prvoj skupini od 3 do 8 godina pobjednici su Elena Aragović iz Cirkvene, Katarina Hubzin iz Čabraja i Vinko Babić iz Cirkvene. U drugoj skupini pobjedili su Jelena Habuzin iz Cepidlaka, Luka Krušić iz Damjana i Bojan Dukić iz Osijeka Vojakovačkog. Nakon proglašenja pobjednika i podjele zasluženih pehara i sponzorskih nagrada, djeca su se zajednički fotografirala

kako bi im ostala još jedna draga uspomena, to više što je ovo slika s njihovim ljubimcima. Onima koji su ovaj put ostali bez nagrade, nakon trenutnog razočarenja opet se vratio osmijeh na lice jer će zasigurno na godinu razviti još bolje vještine i svakako pobijediti. Radost djece trenutak je kada se roditelji vesele i barem nakratko zaborave dnevnu problematiku i težinu života na selu. Težak je to i mukotrpan posao koji zahtijeva cjelodnevno bavljenje stokom s ponekad neizvjesnim rezultatima i financijskom dobiti. Ipak, gledajući s one uvijek nam draže pozitivne strane, biti proizvođač mlijeka znači raditi na korist cijeloj zajednici, a proizvoditi ukusan i nadasve zdrav proizvod zaista je i plemenit posao. Proizvodnja mlijeka je posao kojim se uspješno može baviti samo onaj tko to zaista voli i čiji je to osobni izbor, a činjenica da se djeca raduju i vole životinje već u najranijoj životnoj dobi jamstvo je uspješnosti i opstanka života na selu. Uvjereni smo da će većina ovih mladih uzga-

X Poštovani čitatelji, pozivamo vas - kad pročitate najavu održavanja Bambino kupa (Bundek, Gudovac Bjelovar, Koprivnica, Vrbovec ...) ne propustite doći i uvjeriti se u vjerodostojnost ovoga teksta. Ovo je dobra prilika i gradskoj djeci da daju podršku svojim vršnjacima sa sela i posredno pomognu u odabiru životnog zvanja, jer sve je više visoko obrazovanih mladih ljudi koji svoju budućnost žele graditi na selu i na dobrobit svih nas pridonijeti zdravoj prehrani cjelokupnog stanovništva Hrvatske. Nadamo se da će konačno i hrvatski mediji i njihovi urednici shvatiti da i ovo može biti vijest dostojna njihove pažnje i medijskog prostora, kako dnevnih novina tako i TV postaja. Ovom im prilikom najavljujemo sljedeći Bambino kup u Vrbovcu, 14. lipnja 2009. godine. Hrvatska je zemlja velikih neiskorištenih potencijala za proizvodnju zdrave hrane koja je godinama bila zapostavljana i podcjenjivana, ali to je danas na sreću samo dio povijesti jedne krive i propale prijeratne politike koja je Hrvatsku vodila u krivom smjeru, nezasluženo joj nametnuvši kompleks sela i seljaka.

Natjecanje se održalo u nekoliko hrvatskih županija, a bodovi za ukupnu ocjenu zbrajaju se na temelju uređenosti djeteta, uređenosti teleta, te mirnoće i poslušnost teleta
jivača goveda izabrati najljepše zanimanje - zanimanje proizvođača mlijeka, a da će mlijekom proizvedenim na njihovim farmama mnoge nove generacije započinjati svoj dan i istinski vjerovati da je čaša mlijeka zaista čaša zdravlja. Nažalost, hrvatski mediji ne pokazuju preveliku zainteresiranost za ovakva hvale vrijedna događanja, koja ponekad mogu biti presudna i pomoći djeci u traženju sebe i opredijeliti ih da se kvalitetno bave ovim lijepim, zdravim i unosnim poslom proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama. Čestitamo i zahvaljujemo mladim uzgajivačima i njihovim roditeljima na prekrasnom doživljaju te s nestrpljenjem očekujemo sljedeći Bambino kup u nekoj drugoj županiji.

32

RAZBIBRIGA

Mlijeko i Ja

Kravica sam Šara ja u svemiru sam se izgubila. Put do Zemlje pronađi mi ti da Svjetski dan mlijeka možemo proslaviti!

1 2

3

4

5

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->