0. UVOD Predmet etike – u užem smislu predmet etike je moral i moralno djelovanje.

Etika ispituje načela tog djelovanja (mišljenje o tome što je pravi predmet etike znači ujedno i određenje same etike). Moral (lat. – običaji, volja, pravilo, zakon) – skup je pravila određenog društva i društvene klase o sadržaju i načinu međusobnih odnosa i ljudskih zajednica. Moral i etika Moral je jedan od temeljnih načina ljudskog odnosa spram svijeta. Etika je pak teorija ili filozofsko promišljanje tog odnosa. • problem s poslovnom etikom je taj što je se ljudi često ne pridržavaju • razlog tomu je što osobe često ne vide u etici poslovni interes • poslovnu etiku možemo objasniti kao prirodno vođenje poslova odnosno poslovanje u skladu s prirodom • poslovni subjekt, da bi bio etičan, treba realizirati ciljeve i potrebe drugoga i biti pošten i etičan u tome, kao što mora biti pošten i etičan spram samoga sebe • poslovna etika je sustav pravila i normi usklađivanja poslovnih i etičkih aspekata poslovanja • svaki poslovni subjekt moralno je odgovoran u okviru navedena aspekta, to znači u okviru svakog posla javlja se i personalna, individualna, organizacijska i društvena odgovornost • gospodarstvenik – mora odozgo sagledati sve elemente gospodarstva, te između svih elemenata uspostaviti pravedne i nekontradiktorne odnose Klasifikacija etike – deontološka i teleološka etika; formalna i materijalna etika. Deontološke teorije, škole ili učenja o etici grupiraju norme ili načela potrebnog djelovanja koje etiku čini ili dobrom u skladu s normom ili načinom djelovanja. Teleološka učenja o etici traže dobro koje određuje etiku u svrsi ili cilju. Pojednostavljeno gledano, prepoznajemo četiri temeljne škole koje su zasigurno sve valjano i etički utemeljene, no proizlaze iz različitih aspekta etike.

1

To su: • etika ljubavi – Novi zavjet ili bilo koja duhovno temeljena etika • etika načela – filozofija, mudrost, prinicipi; Etika ljubavi i etika načela mogu se vezati uz termin etika duha • etika prava – zakoni, pravila i Stari zavjet • etika konvencija – zdrav razum, navike tradicija i bonton; Etika prava i etika konvencija mogu se vezati uz termin etika slova Poslovna etika Poslovanje – djelovanje u prostoru i vremenu sa zadanim ciljom i svrhom – poslanjem i misijom, ili djelovanje u zamjenu za nešto Poslovna etika je dakle način koncipiranja, sklapanja, komuniciranja i izvođenja poslova u istovremenom skladu s duhovnim, sociološkim, biološkim i prirodnim zakonitostima čovjeka i okruženja ili, jednostavnije, poslovnu etiku možemo objasniti kao prirodno vođenje poslova odnosno poslovanje u skladu s prirodom. Poslovna etika je i sustav pravila i normi usklađivanja poslovnih i etičkih aspekata poslovanja. Subjekt poslovne etike nositelj je moralne dužnosti ili odgovornosti u poslovanju. U shematskom smislu on je dužnosnik ili odgovornik, to jest odgovorna osoba ili grupa osoba. Personalistički organizirana osoba ili tvrtka dopušta da joj greške (nepredvidljivih subjekata) nanose i poslovne i emotivne gubitke. Persona može socijalizirati dobitke i gubitke s time da se ne osvećuje i nikome ne nanosi ništa namjerno. U gospodarskom smislu personalističko poimanje odgovornosti čini nas odgovornima svim onim osobama koje nas definiraju kao subjekt, a to su rodbina i klijenti, partneri itd. 4 elementarna subjekta poslovne etike – persona, individua, oranon i socius Persona – vrsta subjektiviteta vezana uz fizičku osobu s time da indetitet prirode subjekta proizlazi iz odnosa s ostalim subjektima. Individua – atomisti su uz ostalo i škola u modernoj filozofiji koja također smatra da je pojedinac odgovoran isključivo za sebe. Radikalan individualizam u filozofiji ili u poslovnoj praksi, kao i radikalno usmjerenje na bilo koji subjekt, uključuje zakon opadajućih doprinosa i time može biti kontraproduktivan.
2

Organon – organsko ili organizacijsko poimanje – naglasak je na kolektivnoj svrsi odnosno na osobnoj i induvidualnoj misiji unutar organizacije. Pojedinci i osobe odgovorni su za organizaciju u kojoj rade. Pojedinci i osobe nose moralnu odgovornost da ispunjavaju ciljeve i svrhu organizacije, jednako tako organizacija kao kolektivna cjelina i sam je subjekt etike. Kao takva, organizacija je i u svojstvu pravne osobe odgovorna i namještenicima, vlasnicima i korisnicima, tj. klijentima. Socius – socijalni subjekt – osobe i organizacije uz osobnu pojedinačnu i organizacijsku moralnu odgovornost, odgovorne su i društvu u cjelini. Jednako tako i društvo u kontekstu poslovanja moralno je odgovorno svakoj poslvnoj organizaciji, svakoj osobi i pojedincu. Objekti – objekti organizacije mogu biti definirani kao funkcije oikosa ili gospodarstva, odnosno djelatnosti ili funkcije, a te su u ovom kontekstu: • informatičko-intelektualne – kvartarne • uslužne – tercijarne • proizvodne – sekundarne • kolekcijske – primarne Predikati – procesi – kao predikate poslovne etike u ovom kontekstu možemo vidjeti procese u vremenu kroz koje prolazi svaki posao, svako gospodarstvo. Prema faznoj podjeli svaki poslovni subjekt prolazi kroz 4 faze: pionirska faza, faze rasta, strateška faza i trener – faza. U kontekstu oikosa, gospodarstva, prepoznatljive su 4 faze: gospodarska (zima), poduzetnička (proljeće), poslovodna (ljeto) i potrošačkokomunikacijska (jesen).

3

A.A.A.1.1.2.A.3. Agape Zanos 1.1. odnosno pravilno grupiranih emocija i misli.A.B.1.1.1.4.4. Filia Bratoljubje 1.A.3.2.3. Cjelovitost Sofrosine Umjerenost vjera 1.A. 1.2.4.A.A. Caritas Milosrđe 1.3.2.1. te načina reagiranja u zadanim situacijama • sve uspješne organizacije strukturirane su na isti način.4.4. Gospodarska etika – etika vrline (ljubavi) SINTETIČKE 1.A. Energeia Marljivost • gospodarske se vrline sastoje od ljubavi i sintetičkih vrlina • vrline se sastoje ili jesu skupine pravilno grupiranih duhovnih ili emotivnih stanja i sklonosti. 1.A.A. Spes Nada 1. Veritas Istinost 1. VRLINE Tolerantia Arete Fides LJUBAV 1. VRLINE Tablica 1.Dika nost Pravednost 1.A. odnosno temelje se na istoj prepoznatljivoj strukturi • neuspješne org.A. 1.A. Pouzdanost 1.1.B. Ravnomjernost 1.4.4.2. Neograničenost 1.3.A.2.1. Požrtvovnost 1.4.2. Racionalnost 1.3.3.2.B.A. Dobrohot.2. Dinamičnost 1.3.1.1. Andrea Hrabrost 1.A. Samodostatnost 1. 1.4.4. Sofia Mudrost 1. Eros Privlačnost snošljivost 1. Optimizam čestitost 1.A. temelje se na strukturama koje su različite i nekompatibilne same sa sobom kao što su nekompatabilne s bilo kojom drugom strukturom • Bog daruje ljudski rod i njegov organizirani napor ili poslovanje putem sedam darova:  Mudrost  Jakost  Razbor  Savjet  Znanje  Pobožnost 4 .3.1.A.B.3.2.

poslujemo i još efikasnije i još bolje u etičkom smislu • etika ljubavi zahtijeva stalnu misaonu usredotočenost na sebe samoga i svoju organizaciju te adekvatnu analizu svakog od sedam stanja (darova) • vrline ulaze u organizaciju ili u kuću čovjeka tek nakon što je ta kuća očišćena • u svrhu odžavanja pravilnog emotivnog stanja potrebno je eliminirati negativna stanja.1. onda u onoj mjeri u kojoj to nije ne može biti ni korisno ni dobro. svako poduzetništvo. a ako nije. da radi. LJUBAV • ljubav je u poslovnom kontekstu vrlina koja sintetizira suprostavljene subjektivne i objektivne parametre te omogućava nadilaženje razlika kroz svoju kohezivnu moć • sa stajalište etike kao i sa stajališta poslovne etike prepoznajemo 4 tipa ljubavi:  Caritas – milosrđe  Agape – zanos  Filia – bratoljubje  Eros – privlačnost 1. nužno je temeljeno na dobrim darovima. kao i spremnost da se oni vrate u prirodno stanje bez obzira na to radi li se o poslovnom partneru ili konkurentu • milosrđe znači dati svakome. strah Božji • svaka investicija u poslu. Kroz to pomirenje stvaramo pozitivan stav koji nam može omogućiti čak i objketivan napredak u poslovanju 1. pomirimo se sa samim sobom i sa svijetom.A. čak ako je skuplji i sporiji 5 . a realizirati pozitivna stanja • ono što sugerira suvremena psihologija jest da ono što jest prihvaćamo mirno i pozitivno. Ako u poslovanju rabimo jedan od darova činimo dobro.A. Caritas (milosrđe) • milosrđe u poslovnom kontekstu je sposobnost suosjećanja s psihički ili fizički “inferiornim” subjektima. ako upotrebljavamo svih sedam. svako upošljavanje. Ako smo mi takvi kakvi jesmo ili ako je svijet takav kakav jest. i onome s kojim se slažeš i onome s kojim se neslažeš. prodaja i nabava i sve što se može nazvati poslovanjem. da posluje • ponekad treba kupiti i od onoga kojemu prihod najviše treba. šansu da se uzdigne. ako izvire iz dobra.

1.A.A. Veritas (istinitost) • istinitost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom iskazujemo naše opredjeljene za iskreno postupanje u odnosu sa svima s kojima dolazimo u kontakt tijekom poslovanja • laži. a koji je različit u okviru određenoga civilizacijskog kruga • poduzetnik mora biti sposoban spoznati ono što ne može prepoznati ni najrazvijenije računalo. dok s druge strane pridonosi ciljevima cjelokupne organizacije • milosrđe u poslu je moćno oružje i oruđe jer zbunjuje naše poslovne prijatelje i naše poslovne neprijatelje • biti milosrdan u poslu znači dati priliku posrnulom partneru što često može biti i protiv vlastita interesa i interesa organizacije.1.1. Samodostatnost 6 . dok dugoročno gledano sustav napreduje u cjelini. već ih bodri i pomaže im. a s njim nužno i mi • Caritas – milosrđe sastoji se od 4 elementa:  Veritas (istinitost)  Sofia (mudrost)  Samodostatnost  Pouzdanost 1. odnosno kupovati najbolje po najnižoj cijeni u najkraćem vremenu • osoba koja u vlastitu napredovanju u poslu ne iskorištava zdrastvene ili emotivne probleme osoba protiv kojih se natječe.2. ne čini se moralno u svakoj prilici ponašati se prema pravilima racionalne teorije. no na duži rok se samo istinost isplati 1. kao što mora biti i sposoban pročitati poruku i očitati stanje koje je profesionalcu nečitljivo • poduzetništvo zahtijeva ne samo znanje već i mudrost • mudar poslovan čovjek zna da ne zna. a na kratak rok potpuno iracionalno. prijevare i poluistine možda će osigurati kratkoročne probitke.A. napreduje dvostruko • s jedne strane dobiva na samopouzdanju.• prema tome.3. te je oprezan u iskazivanju svog mišljenja ili ulaženja u posao i investiciju 1.1. Sofia (mudrost) • mudrost je u poslovnom kontekstu sposobnost prepoznavanja stvarnog stanja poslovanja i onakvog kakvo bi trebalo biti – ona je specifičan način razmišljanja i djelovanja.

1. također omogućava stvaranje preduvjeta i prostora za daljnji razvoj i progresiju vlastitog poslovanja • pouzdanost je vrlina koja odlikuje svaku uspješnu organizaciju na svijetu i upravo je jedan od osnovnih uzoraka te uspješnosti 1. potpuno se posvećujući određenom poslu • osnovni uvjet za stvaranje zanosa spram posla u sebi i u drugima je demokratičnost. zadovoljstvo njegovim poslovnim partnerima i potrošačima. Optimizam • optimazam je u poslovnom kontekstu preduvjet donošenja odluka u izvjesnim i neizvjesnim situacijama 7 . ne smije zaustavljati silom niti sebe niti druge – zanos u poslu počinje od tolerancije spram samog sebe • Agape – zanos se sastoji od 4 elementa:  optimizam  andrea – hrabrost  neograničenost  požrtvornost 1.A. Pouzdanost • pouzdanost je u poslovnom kontekstu vrlina očitovanja u odluci nekoga poslovnog subjekta ili objekta koja u nama budi osjećaj sigurnosti ili povjerenja • započinjući neki posao. a poslovanje više ne može preživjeti bez timskog rada • pouzdanost bilo kojeg poslovnog subjekta u obavljanju njegove poslovne djelatnosti omogućava sigurnost i kroz ispunjenje potreba.A.1. moramo vjerovati u iskrenost našega novog partnera ako uopće želimo poslovati • u bussinessu je povjerenje krucijalno. opuštenost.• samodostatnost u poslovnom je kontekstu sposobnost poslovnog sustava da u kritičnoj situaciji može obavljati kritične funkcije 1.2.2. ležernost i tolerantnost • osoba koja želi unijeti zanos u poslovanje ne smije prikazivati ni osjećati ljutnju kada se događaju pogreške. i to stoga što može stvoriti ili razoriti tim.A.4. Agape (zanos) • zanos je u poslovnom kontekstu vrlina putem koje u poslovanje unosimo svoj intelektualni i emocionalni potencijal znatno iznad nužno neophodne razine.

A.zajednička dobrobit • filia – bratoljublje sastoji se od četiri elementa:  dobrohotnost  dika – pravednost  ravnomjernost  racionalnost 1.istinski etično poslovanje .2. tako i izvan njega.prosvijetljen osobni interes . Požrtvovnost • požrtvovnost u poslovnom kontekstu označava borbu za očuvanje vlastite vizije • vlastitom požrtvovnošću pozitivno utječemo na sve ostale uključene u sustav i tako ih potičemo da i sami budu požrtvovni 1. Filia (bratoljublje) • bratoljublje je u poslovnom kontekstu poštovanje ili solidariziranje s drugim subjektima kako u poslovanju.neobuzdan osobni interes .2.A.A. Uvijek treba imati otvoreno srce.2.A.• optimazam je pozitivan stav i pogled na situacije koji u poslovnom kontekstu u svakoj situaciji.2.A.3. Dobrohotnost 8 . vidi mogućnost poslovnog uspijeha • optimizam je konstruktivno stanje koje uvijek treba održavati. jer se jedino pozitivnim mišljenjem i konstruktivnim stavom može stvoriti plodno tlo i temelj dobroga poslovanja 1. biti spreman za nove izazove i znati ih postaviti 1. ali i dokidanje granica. vidljive su četiri razine na kojima se posao može odvijati: . Andrea (hrabrost) • poslovna hrabrost temelji se na mudrosti koja prepoznaje elemente rizika – polje neznanja 1. uzimajući u obzir opću dobrobit • promatrajući ono što motivira nekoga da se bavi poslovanjem – businessom. svjesnost o mogućnosti nadilaženja situacije • ne smijemo biti ograničeni ni stavovima niti situacijom. bila ona izvjesna ili ne.3.4.1. Neograničenost • neograničenost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom očitujemo svjesnost čitave situacije u svakom trenutku.3.

4. auditivna. i jedinstvo potražnje i potrošnje odnosno poslovni ciklus izraz je cjelovitosti 1. Svaki se posao pokreće u dobroj namjeri. promišljeno i u mjeri. Racionalnost • racionalnost je u poslovnom kontekstu vrlina na koju nas upućuje naš praktični razum kako bismo u svim prilikama razlikovali naše istinsko dobro.3. Dinamičnost 9 .2.A.4.3.1. Ravnomjernost • ravnomjernost je u poslovnom kontekstu standardiziranje subjektivnih kriterija tako da svi na svim razinama poslovanja obavljaju po točno određinim ujednačenim mjerilama i rasporedu 1. Dika (pravednost) • pravednost je u poslovnom kontekstu pridržavanje normativne jednakosti i podržavanje naravne ispravnosti u poslovanju 1.2. Sofrosine (umjerenost) • umjerenost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom poslovni čovjek drži svoja materijalna dobra i želje snagom razuma. u očitovanju plemenitih vrlina kojima se omogućuje blagostanje svima 1.A. taktilna.A.3. “u sredini” • umjerenost se odnosi na intezitet primjene resursa u pružanju usluge ili proizvodnji dobara 1. kao i stremljene k spajanju različitih ekstrema u jedno • eros – privlačnost sastoji se od četiri elementa:  Cjelovitost  Sofrosine – umjerenost  Dinamičnost  Energeia – marljivost 1. Eros (privlačnost) • eros je u poslovnom kontekstu osjetilna dopadljivost subjekata i objekata u poslovanju (vizualna.A. aromatska.4.3. i prikladno sredstvo da to dobro i ostvarimo 1.4. okusna).A. Cjelovitost • u poslovanju svaka ponuda teži za potražnjom.A.• dobrohotnost u poslovnom kontekstu znači vrlinu kojom se svima želi dobro.4.3.A.

A.B.B. Arete (čestitost-odličnost) • čestitost u ovom kontekstu identifikacijska je vrlina poduzetnika natjecatelja koja. VIRUTES – vrline • poslovna etičnost te svijest o njoj razvijajaju se i grade kroz sveobuhvatno djelovanje.2.B. Energeia (marljivost) • marljivost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom kontroliramo ekonomičnost ulaganja proizvodnog faktora rada 1. odličnost  fides – vjera  spes – nada 1. cjelovitost 1.4.B. kvalitete i globalnog prosperiteta • četiri su elementa vrlina:  tolerantia – snošljivost  arete – čestitost. Snošljivost je temeljna vrlina zapadne kulture koja sadržava sve ostale vrline: 1.1.B. spajajući ih. organizacije ili države. optimizam 1. a znači odličnost 10 .1. uravnotežuje subjektivno-provedivo s objektivno-dopustivim. istinost 1.4.B.1.2.1. Tolerantia (snošljivost) • snošljivost ili tolerancija u poslovnom kontekstu znači priznavanje svih aspekata samoga sebe (snošljivost prema sebi) i ostalih dijelova sustava – poslovnih partnera.3.1. dobrohotnost 1.4. što se očituje ne samo u zadovoljavanju određenih kriterija etičnosti i morala već i u konkretnoj uspješnosti koja proizlazi kao rezultat takve svijesti • čovjek ili organizacija temeljena na vrlinama gleda na konkurenciju kao na potreban brus koji joj omogućava da se brusi i održava u formi • zdrava i kvalitetna konkurencija u bilo kojoj domeni djelovanja nužna je i nevidljiva osovina za postizanje uspjeha. Snošljivost prema sebi treba proširiti na snošljivost prema svima radi omogućivanja prosperiteta zajednice.1.• dinamičnost je u poslovnom kontekstu vrlina kojom sami sebe usmjeravamo prema izvršenju zadatka 1.B.

B.B.4.3. energeia . racionalnost 1. sofrosine – umjerenost 1.1.B.3.2.2.• čestit čovjek štiti čast i ima čast.4.3.4.2.2.4. dinamičnost 1. sofia – mudrost 1. ravnomjernost 1. požvrtvovnost 1.3.1.2. samodostatnost 1. andrea – hrabrost 1. ali zbog čestitosti se i odriče časti ako to zahtjeva pravednost • četiri podkategorije čestitosti: 1.4.2. pouzdanost 1.B.B.B.3.B.B.marljivost 11 .4.4.B.3.3. Spes (nada) • nada je u poslovnom kontekstu vrlina koja spaja subjektivno željeno s objektivnim okolnostima uz predpostavku da će do ostvarenja poslovnog pothvata doći i da će sve okolnosti koje uvjetuju obavljanje posla.B.1.B. dika – pravednost 1.4. neograničenost 1.2. a koje nisu povoljne postati povoljne i/ili da se okolnosti koje uvjetuju posao neće pogoršati do te mjere da spriječe posao ako se radi o poslu koji je bitan i pošten • poslovna vrlina nade sastoji se od 4 elementa: 1. Fides (vjera) • vjera je u poslovnom kontekstu vrlina koja omogućava odvijanje poslovanja spajajući subjektivno-očekivano i objektivno-nepredvidljivo • poslovna vjera sastoji se od 4 elementa: 1.B.B.3.B.

4.1. na dugi rok bit ćemo poslovno sve uspješniji i etički sve savršeniji • etika načela dopušta svakome da bude pobjednik ako se drži načela • subjekti etika načela (dedukcija) jesu: vizija.A.4. Primjena i promjena • načela su uz vrline. Proaktivnost Centriranje 2.B.A.A.B. ciljevi i zadaci 12 . misija.2.A. Formulacija 2.4. Kvantifikacija 2. Analiza 2.1.1.1.2. Koncepcija 2.4.3.2.1. Procjena i isplata 1.2.3.1.1.A.B.3.3 Fokus 2. NAČELA tablica 2.2.1 Periagoge Brisanje 2.4.2. Aplikacija 2. nasuprot “vanjskih” objektivno definiranih zakona ili prava i normi • načela možemo definirati kao ishodišta pravila etičkog ponašanja.3. Ciljevi 2.A. dio “unutarnje” poslovne etike. Noesis Projekcija 2. Misija Kadriranje 2.2.4.A. Supsdijarnost Pozicioniranja 2. Redukcija 2. Identifikacija 2.A.A. Poduzetnička etika – etika načela INDUKCIJA OBJEKTI DEDUKCIJA SUBJEKTI 2.A.A.3.B.4.4.1. Snimanje 2.4.A. Rekadriranje 2.A. Dijagnoza 2. Empatija 2.2.4.2.3.3.A.3.A.A. Skaniranje 2. Vizija 2. sam sa sobom uvijek nanovo procjenjuje postupke koji proizlaze iz načela • ako se uzdamo sami u sebe i u etiku načela. Usklađivanje 1.A.3.A. Zadaci 2.2.2.A1.A. odnosno kao sheme i obrasce koji predstoje kodeksima i normama • čovjek koji se drži načela (s obzirom na situaciju).1.

donose novi okviri u kojima ljudi vide svijet i sebe i druge u njemu. DEDUKCIJA 2. Vizija – ono što bismo trebali biti da bi bili uspješna i etička organizacija • vizija se odnosi na sposobnost slikovnog i zvučnog predočavanja osobnog stanja ili stanja organizacije • vizija je slika svih elemenata i elementarnih djelatnosti koji čine organizaciju u odnosu prema sadašnjem i budućem stanju • vizija neke organizacije može biti jedino ono što ta organizacija daje. mišljenja – racionalno brisanje 4. analiza. te ono što život traži od njih. točnije. uvjerenja – logičko brisanje 2. stavova – logičko emotivno brisanje 3. dijagnoza i aplikacija • opća usklađenost postiže se skladom subjekata i objekata 2.1 Periagoge (brisanje ili deprogramiranje) • teške oklolnosti često mijenjanju paradigme.A.A. predrasude i okvire u kojima se shvaća stvarnost.1. No. a time i opstanak • da bismo uistinu bili uspješni i djelotvorni. ovisi i naš uspjeh.• objekti (indukcija) jesu: snimanje. mnoge se kompanije samozadovoljno uljuljkaju u 13 .1. a ti su brisanje: 1. gdje. s obzirom na to da o tome kako poslujemo ili. kako shvaćamo i shvaćamo li zakonitosti poslovanja. periogoge – brisanje 2. moramo napustiti svoje nekorisne i sputavajuće paradigme. osloboditi se starih vjerovanja i otvoriti se novim spoznajama • samo okretanjem prema sebi ili u sebe možemo spoznati u čemu griješimo. noesis – projekcija 3. koncepcija 2. pretpostavki – emotivno i habitualno brisanje • u poslovanju je vrlo važno biti svjestan svega prethodno iznjetoga. odnosno što. njihovo prošireno gledište odražava vrijednosti koje sve potiču i nadahnjuju • periagoge se provodi putem 4 koraka. izbor 4.A. što je pogrešno i što moramo mijenjati • ne kaže se uzalud u poslovnom svijetu kako nema ništa gore od prošlih uspjeha. kada i kako može najviše dati • načelo vizije realizira se kroz 4 koraka: 1.

forward run 4.A. Identifikacija (izbor) • izbor vizije odnosi se na eliminaciju mnogih potencijalnih vizija. gdje sve to želimo – na kojim lokacijama 5.2. sadašnje stanje 2. stvaralc poslovne organizacije može uvidjeti moguće oblike koji su efikasni i etični • ideje i vizije koje su suvisle u poduzetništvu jesu one koje su generirane u skladu s načelima i logikom uma • organizacijsku viziju potrebno je uskladiti s univerzalnim načelima • Noezu izvodimo putem 4 vrste projekcije: 1. 6.A. tko će sve sudjelovati u izvedbi i dr. backward run 2.1. tko su subjekti svega željenoga – tko su klijenti. Noeza (projekcija) • poniranjem u vlastiti um odnosno u dizajn uma.1. buduće stanje 3. a ne više ideja koje tvore koncepciju. sredstva 14 . koliko je ukupno trajanje ispunjenja svega željenog 4. s kim i s čim sve to želimo – koji su mediji.4. odnosno na afirmaciju jedne etički i poslovno prihvatljive vizije 2.3. što sve želimo 2. npr. na prvoj razini organizacije ne može imati više od sedam ili osam temeljnih poslovnih f-ja • uvijek je bolje imati manje.sigurnost prijašnjih uspjeha misleći da su sada nedodirljive za sva vremena. General Electric. zaboravljajući pritom na nezaobilaznu činjenicu u životu – promjenu 2. tržište.1. biramo ciljeve i definiramo zadatke • najveće organizacije. tko su partneri. odnosno organizacijski kod na temelju kojeg dedukcijom formuliramo misiju. koji su sve oblici željenog 3.A. Koncepcija • koncepcija je slikovni embrio. no idealan broj ideja odgovara broju elementarnih f-ja kojima ćemo i realizirati ukupni poslovni zadatak • osnovne ideje na kojima temeljimo koncepciju odnose se na sliku. odnosno ideje o tome: 1.

konstantacija 4. ankete • klasifikacijom utvrđujemo: 15 . adaptacija • kolekcija se odnosi na snimanje emotivnih stanja. ukusa. Empatija (kadriranje) • komunikacija je najvažnija vještina u životu • većina ljudi sluša s namjerom da odgovori. studij slika – vizualizacija 2. a ne s namjerom da čuje i da shvati o čemu sugovornik govori • da bi naša ponuda bila prihvaćena. supsidjarnosti – pozicioniranja 3. moramo razumijeti želje i potrebe sugovornika ili poslovnog partnera • treći korak postizanja načelne i etične poslovne organiziranosti sastoji se od 4 potkoraka. te razlog i svrhu našeg postojanja za druge – ako vizija generira tko i što.1.2. a to su: 1. formulacije 2. proaktivnosti –centriranja 4.A. klasifikacija 3. Misija • vizijom predočujemo što bismo trebali biti da bismo bili uspješna i etična organizacija za sebe. a one jesu: 1. empatije – kadriranja 2. te interesa okoline • kolekcija se obavlja strukturno i isključivo objektivnim metodama. studij pisanih materijala 3. načina rada. stavova. studij tonskih zapisa 4. misija generira kako i zašto • misija određuje smisao i svrhu organizacije • u formuliranju misije na temelju vizije trebaju sudjelovati svi subjekti organizacje na svim razinama • načelo misije ostvarujemo putem 4 podnačela: 1.A. a misijom utvrđujemo način na koji to postižemo. želja.2. kolekcija 2.2.

umjesto da svoju pažnju usmjere na ono što je rečeno. odnosno na ono što se govori • važno je slušati osjećaje i koristiti se intuicijom pri naslučivanju potreba i skrivenih osjećaja – samo se tako u cjelosti možemo suočiti sa stvarnošću unutar glave i srca druge osobe • vještina sagledavanja života očima neke druge osobe. vremensko fokusiranje 2. postaje u poslovnom svijetu temeljna managerska vještina. gransko fokusiranje 4.A. Ljudi ne znaju slušati efikasno – uvijek se koncentriraju na ono što će reći ili odgovoriti. Supsidijarnost (pozicioniranja) • supsidijarnost je načelo po kojemu se odluke donose i problemi rješavaju u okviru kategorija i na razinama gdje i nastaju • supsidijarnost zahtjeva pravilno: 1. suosjećanje • većina direktora danas smatra da relevantne informacije teku odozdo prema gore. uživljavanje 4. koji su i koraci za postizanje te etičke ideje: 1. što rezultira njegovim zadovoljstvom i lojalnošću proizvodu i kompaniji 2. a zadatak managera je stvoriti sponu između “podruma” i”potkrovlja” kuće poslovnih odnosa • produktivniji smo kad slušamo i kad sagledavamo stvari iz tuđe perspektive. logičko fokusiranje 3. empatičko gledanje 2. shvaćenim i kvalitetno usluženim. kupac se osjeća važnim i poštovanim. zasnovanom na uživljavanju u njegove potrebe i situaciju.• • • • kako vidimo sebe kako nas vide drugi koji su naši ciljevi sa stajališta drugih koji su naši ciljevi s našeg stajališta • Covey navodi 4 postupka osobne adaptacije.2. empatičko slušanje 3.2. lokacijsko fokusiranje 16 . odnosno sposobnost da ga vidimo onako kako ga vidi netko drugi. pogotovo na razini usluživanja kupaca ili suradnje sa zaposlenima • visokvalitetnom uslugom.

jer te aktivnosti. neki pozivi dio pošte. AKTIVNOSTI prekidi. nebitne i važne 3. AKTIVNOSTI trivijalnost dio pošte dio telefonskih poziva gubljenje vremena ugodne aktivnosti NEVAŽNO • postoji 4 vrste aktivnosti i to: 1. Jednako tako smanjuju kvadrant I. tako da što 17 . nebitne i nevažne aktivosti • djelotvornni ljudi ne bave se kvadrantima III. dio izvješća dio sastanaka problemi hitni zbog blizine gradnja popularnosti NEHITNO II. AKTIVNOSTI prevencija gradnja odnosa prepoznavanje novih mogućnosti planiranje. rekreacija IV. Aktivnosti prema hitnosti i važnosti VAŽNO HITNO I. nisu važne. odnosno da ih rješavamo u okviru granica i uloga u kojima i nastaju tablica 2. AKTIVNOSTI krize hitni problemi projekti s čvrstim rokom III.• suština supsidijarnosti je da organiziramo poslove i rješavamo probleme u okviru vrste tog posla ili problema. i IV. hitne i važne 2. bile hitne ili ne.4. hitne i nevažne 4.

kad je to moguće i kad nije postoje opravdani razlozi za suprotno. mi preduhitrujemo okolinu. kronološke (u vremenskom razdoblju u kojemu problem nastaje) i lokacijske (na lokaciji na kojoj problem i nastaje)     2. nega na mogućnosti – oni preventivnim razmišljanjem povećavaju mogućnosti. sli su važne. odnosno na onoj koja je najviše vezana uz konkretan posao ili problem ukratko. Proaktivnost (centriranja) • proaktivnost je pristup polovanju u kojemu subjekt djeluje na okolinu tako da mijenja sebe. jer to nije hitno. a ne naše uvjetovanosti • bit proaktivnosti je sposobnost podređivanja nekog impulsa nekoj vrijednosti – potrebno je imati kontrolu nad samim sobom i svojim reakcijama. naše je ponašanje funkcija naših odluka. discipline i kontrole rezultira rijetkom krizama djelotvorni ljudi nisu usmjereni na probleme. – bave se stvarima koje nisu hitne. prepoznajemo naš dublji interes i u skladu s tim interesom prilagođujemo se sami okolini po win-win principu • proaktivnost je prva i najvažnija navika visokodjelotvorne osobe u bilo kojem okružju.3. biti proaktivan u svakom slučaju znači više nego preuzeti inicijativu – to znači da smo kao ljudska bića odgovorni za vlastite živote. poslovne probleme rješavamo unutar okvira 4 određenih kategorija: funkcijske (unutar one vrste posla u kojoj problem nastaje). ali rijetko činimo.• • • • više vremena provode u kvadrantu II.A. posljedicama upravljaju prirodni zakoni • sama proaktivnost dijeli se na stanja ili korake kojima postižemo produktivnost. logičke (na razini složenosti na kojoj problem nastaje). pa je onda moguće kroz kontrolu sebe kontrolirati sustav • možemo birati svoje postupke. Bave se svime onime što znamo da bi smo trebali činiti. umjesto da dopustimo da nas promjene u okolini ili postojeće stanje u okolini prisili da se prilagodimo okolini. vježbom. ali smanjuju probleme četvrto pravilo supsidijarnosti ili lokacijska kategoija naglašava da je poslove i probleme potrebno rješavati na onoj lokaciji na kojoj i nastupaju. a oni su: 18 .2. supsidijarnost je načelo koje nas obavezuje da uvijek. No. ali nemamo slobodu izbora posljedica tih postupaka. dugoročnim planiranjem. gradnjom odnosa. stvaranjem vizije. prevencijom i pripremom spriječavamo nastajanja kriznih i neodgodivih problema uspostavljanje ravnoteže.

i to s obzirom na druge – naša misija mora biti iskaz načega što ćemo mi raditi za druge 2. čini se da nemamo mnogo šansi za poslovni uspjeh • svaka bi se organizacija kao i svaki pojedinac trebali bi zapitati je li ono na što troše energiju uistinu nešto na što mogu djelovati • važno je znati raspoznati poslove i događaje na koje možemo utjecati i one na koje ne možemo utjecati – ta misao može se izraziti u okviru 4 točke: 1. stalno šutjeti. truditi se i trpjeti bol. nesavjesni su suradnici i radnici u organizaciji – oni koji su nužan no nažalost neškolovan i nediscipliniran dio – teško podnose napore i bolove koji nisu ublaženi sredstvom protiv bolova. ako nismo u stanju spremni računati na sreću i ako nismo spremni varati i kršiti pravila. samoreferentnost 2.1. interesna akcijska usklađenost 3. razmišljaj i brini se samo o onim poslovima koje možeš sam obavljati 2. redukcija 3. konzekventnost 4. Ciljevi • ciljevi se izvode iz misije te moraju biti u skladu s njom • ciljevi odnosno ciljno usmjeravanje zbiva se u okviru 4 koraka: 1.3. investirati. ne razmišljaj o poslovima koje ne možeš obaviti i ne poduzimaj takve poslove 4. skaniranje 2. fokus 4. budi stalno koncentriran da bi raspoznao što te se tiče i što te se ne tiče • prazan hod od napora do povrata organizacije održava se disciplinom. kvantifikacija 19 . auto poetičnost • ako nismo sposobni silno se odricati sami sebe. izvodi sve one poslove koje možeš sam obavljati 3. misija se odnosi na svrhu ili razlog.A. to isto se događa unutar svake osobe pa i one najdiscipliranije u okviru onih f-ja apetita svjesnih i nesvjesnih želja • u formulaciji misije važno je uočiti da čovjek i/ili organizacija ne izlistava vlastite ciljeve.

te koje od ciljeva mi imamo. Kvantifikacija 20 . a koje su u skladu s misijom 2. logički.3.3.1.2. osobe i organizacije uzimaju za cilj obavljanje tuđih poslova • kako upućuje Barnhart u savjetima za uspješno poslovanje. a u skladu s logičkom i kronološkom hijerarhijom • skaniranjem generiramo mnoge ciljeve no ipak je lista ciljeva koje generiramo sužena u okvire vrijednosno. nečija uspješnost nije uvjetovana mijenjanjem ili poboljšavenjem drugih.A.A.A. a koje možemo ili ih želimo uvrstiti 2. kronološki i kompatibilnih kategorija. koje idealna organizacija nema.A.2. osobe i organizacije 2. Skaniranje • skniranje ciljeva odnosi se na generiranje i pregled liste mogućih ciljeva u okviru onih etičkih vrijednosti ili načelnih djelatnosti koje smo definirali u okviru misije. već mijenjanjem i poboljšavanjem samoga sebe.4. tako da je maksimalan broj naših ciljeva onaj koji omogućava podjednaku kvalitetu ostvarivanja svakog cilja • fokusiranje znači ispitivanje samoga sebe koje od ciljeva idealne organizacije nemamo a mogli bismo ih uvrstiti. Redukcija • redukcija označava liste generiranja ciljeva u skladu s pozitivnim i specifičnim vrijednostima osobe ili organizacije • u poslovanju treba izbjeći situaciju da iz straha kako bi nešto što bi trebao obaviti netko drugi neće biti obavljeno.3. Fokus • fokusiranje označava redukciju ciljeva na optimalan broj odnosno na onaj broj ciljeva koje možemo obaviti na podjednakoj razini kvalitete a u skladu s našim resursima • lanac je onoliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika.3. vlastitog proizovda.3.

Zadaci • zadatak poslovne etike je usklađivati i realizirati zadane ciljeve.A.A. Primjena i promjena te raspodjela boli i užitka • primjena s obzirom na ciljeve u poslovnom kontekstu znači poduzimanje radnji potrebnih za realizaciju ciljeva.4. rokova i lokacija • ciljevi trebaju biti konkretni. koja slijedi ispunjenjem svakog cilja 2.4. Rekadriranje (novi optimum i minimum) • rekadriranje je usklađivanje okvira slike (kadra) ili misije definirane na temelju norma koje želimo postići.A.4.• kvantifikacija je svođenje ciljeva u oblik koji se može objektivno definirati. te redukcija na zadan broj ciljeva. rekadriranje 2. moralnih i inih potencijala koji su rezultat entropije. zadatak brojkama i slovima. procjena i isplata 4.3. a promjena znači promjenu procedure koju rabimo na putu prema realizaciji cilja • obećanje dano klijentu obećanje je samom sebi i treba biti poštivano 21 .4. Procjena i isplata realizacije cilja • u kontekstu PE cijena cilja nije izraženo samo novcem.2. opisane kvalitete. primjena i promjena 2. Usklađivanje vrijednosti s ciljevima • u formulaciju misije osoba ili organizacija usklađuje sve postojeće etičke vrijednosti koje definiraju tu osobu ili organizaciju kao osobu • prirodna tendencija svakoga živog bića i organizacije jest da realizira svoj kompletni potencijal i sve svoje etičke vrijednosti i odrednice 2. ekoloških. pravilne procjene i procesa već i jest dio sadašnje realnosti • zadaci se provode u 4 koraka: 1.4. vremenom i ostalim resursima potrebnim za realizaciju cilja – etička cijena uključuje gubitak svih etičkih.1.4.A. usklađivanje 3.A. a onim poslovno etičkim normama koje imaju zadane parametre ili parametre koji su nam objektivno dostupni ili mogući 2. suvisli i jasno opisani 2. misiju i viziju sa svim onim unutar naše organizacije što već postoji i što već jest kao i s onim prema čemu se krećemo i što na temelju naše želje.

ona je preduvjet za odvijanje ostalih faza procesa analize. proaktivnost. Analiza • analiza u kontekstu PE pokazuje kretanje od noesisa – projekcije.B. Na najnižoj fazi noesisa ili projekcije.B.4. noesis – projekcija 2.2.2. skaniranje 2. snimanje u kontekstu PE vidimo kao stupnjevani prijalaz 4 koraka.B. supsidijarnost – pozicioniranje 2. vidimo kako inicijalna faza na razini vizije postaje začetak vertikalnog niza.3. fokus 2. snimanje 2.1. identifikacija – izbor 2.B. svaka faza zahtijeva koncentraciju iz koje slijedi iduća faza.3. Snimanje • proces prelaska iz jedne u drugu fazu vidljiv je ovdje kao prijelaz od periagoge prema rekadriranju. procjena i isplata 2. Ti koraci su: 1.1.B.B.B.3.4. Aplikacija 22 .B. Dijagnoza • dijagnoza u kontekstu PE pokazuje niz od identifikacije. dijagnoza 4.4. preko empatije.3.B. Metoda dijagnoze ima 4 koraka: 2. skaniranja na rekadriranje.3.B.1. empatija – kadriranje 2.1.3.2.B.B.2.2.3.1.2. aplikacija 2. rekadriranje 2.1. preko supsidijarnosti – pozicioniranja i redukcije do usklađivanja.B.B. metoda analize sastoji se od 4 koraka: 2.2. periagoge – brisanje 2.3.1.2.centriranje 2.4. metoda snimanja sastoji se od 4 faze: 2. preko proaktivnosti – centriranja i fokusa do procjene i isplate.B. analiza 3. redukcija 2. od periagoge – brisanja.1. usklađivanje 2. INDUKCIJA • indukcija u kontekstu PE čini korake kojima ostvarujemo projekte.B.B. proces koji vidimo u ovom slijedu teče u 4 faze.2. kadriranja.

3.• aplikacija u kontekstu PE pokazuje kretanje od koncepcije.3.4.2.B.3.2. Život 3.B. formulacija 2.3.1. Kretanje 3.2.A. Stvaranje 3. kao formalni pisani oblik pravila i standarda ponašanja kojim se definiraju moralno 23 .4.4.2.A.A.A.4. Neovisnost 3. Stjecanje 3.B.A. primjena i promjena 3. koncepcija 2.A.3. Privatnost 3.A.A.3.A.4. Okolina • ljudska prava i zaštita ljudskih prava čine srž svake formulacije PE • svaka org.4.B.3.B.4.4.1.1.2. PRAVA-KODEKSI tablica 3.B.1 Svjetonazor 3. Lojalonost 3.A.A. Jednakost u primjeni pravila 3. Samoodređenje 3.2.A. Objektivnost 3.3.A.4. trebala bi imati formuliran etički kodeks.4. Sloboda 3. Minimalni dohodak 3.2. Profesionalnost 3.1.A.A. Izbor radnog mjesta 3.4.2. Sigurnost 3.A.2.4.1. preko formulacije i kvantifikacije do primjene i promjene.4. Obitelj 3.2.4.4.B.1. Vlasništvo 3. Metoda aplikacije sastoji se od 4 koraka: 2. Poslovna etika – etika prava KODEKSI PRAVA 3. Izobrazba 3.B. Razmjena 3.3.1.1.A.3. Udruživanje 3.A.A.2.3.1.1. Posjedovanje 3. kvantifikacija 2.A.1. Govor i komunikacije 3.

a te vrijednosti su ljudska prava • 4 osnovna. odnosno o tome kako manager ili manageri doživljavaju druge ljude i grupe u organizaciji.1. Pravo na obrazovanje • ljudi s boljim materijalnim položajem prolaze lakše kroz sustav obrazovanja nego siromašniji • manageri sve više shvaćaju da je stalno obrazovanje i usavršavanje zaposlenih jedan od najefikasnijih načina ostvarenja konkurentske prednosti • osoba koja želi napredovati u poslu mora sebi osigurati mogućnost napredovanja. integralna prava su: 1.A. pravo na život 3. Svatko ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakva miješanja ili napada 3.3. dom ili prepirku. Samoodređenje: 3. a korisnici tog prava moraju shvatiti da uz to pravo idu i obveze. pravo na slobodu 3. čime se utječe na interpersonalne odnose.prihvatljiva pravila ponašanja za sve zaposlene u organizaciji. da nakon edukacije višom kvalitetom rada ili nekim drugim zahvatom 24 . kako određuju što je etično ponašanje 3. poslovna organizacija dužna je osigurati vrijeme i sredstva za takvu edukaciju.1.1. što često uključuje dodatnu izobrazbu. kao i za suradnike u poslovanju 3. obiteljima i pojedincima privatnost i svim ljudima pravo na slobodno udruživanje • ponašanje managera često određuje ponašanje zaposlenih.1. LJUDSKA PRAVA • poštivanje zakona samo po sebi nije etično.A.A. 12. čl.: Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom mješanju u njegov privatni život. to pravo omogućuje pojedincima vlastiti svjetonazor i pravo na samostalno donošenje odluka. obitelj.A.A. već je etično pošivati vrijednosti koje zakoni štite. oravo na vlasništvo 4. tj. niti napadajima na njegovu čast i ugled. Pravo na samoodređenje ili samoopredjelenje (svjetonazor) • odnosi se na individualne i kolektivne subjekte. pravo na samoodređenje 2.2. slobodan izbor radnog mjesta. Pravo na privatnost • opća deklaracija o pravima čovjeka.1.

odnosno to pravo trebali bi imati i zaposleni 3.2. kako bi njihovi potencijali bili potpuno iskorišteni. Pravo na govor i komunikaciju • organizacije imaju pravo na komunikaciju i iznošenje svojih mišljenja. ne biti odvojen.2.A.4.2.1. kao i na primanje. ne biti prisiljen 3.2. a sve s ciljem postizanja boljih vlastitih i organizacijskih ciljeva • karijera je koncept koji najjače povezuje i ujedinjuje individualne i organizacijske interese i potrebe 3. odnosno ne biti ograničen ili sputan.4. Pravo na udruživanje • budući da je proces globalizacije u poslovnom svijetu sve razvijeniji i rašireniji postoje i organizacije kojima je udruživanje.A. to se primjenjuje i unutar organizacije.3. da bi čovjek mogao težiti k ostvarenju svojih želja. ne samo normalno i poželjno.2. Pravo na kretanje i izbor polja djelovanje • svi ljudi bi trebali imati pravo na slobodno kretanje i životni prostor (vlastiti i privatni) ali i zajednički s drugima (javni) 3. Pravo na jednakost u primjeni prava • postoje pokazatelji prema kojima žene imaju određenih poteškoća u penjanju na hijerarhijskoj ljestvici 3.1.2. Sloboda • sloboda je osnovno čovjekovo pravo.A.A. moći svojim postupcima iskazati sebe. moći biti djelotvoran. zadovoljenju svojih potreba i realizaciji svojih mogućnosti. pravilno ih usmjeriti i razvijati njihove sposobnosti.kompenziraju eventualne materijalne gubitke koje trpi organizacija koja im omogućuje takvo doškolovanje • trend da kompanije otvaraju sveučilišta unutar svoje organizacije prisutan je sve više u poslovnom svijetu 3.A. Pravo na izbor radnog mjesta • poduzeća su dužna poznavati sklonosti i sposobnosti svojih zaposlenika kako bi ih mogli staviti na pravo radno mjesto. ona je imparativ u njegovu životu.A. upotrebu i distribuciju informacija. stavova ili kulture. mora biti slobodan • biti slobodan znači htjeti i moći odrediti i odabrati ciljeve i smisao svog djelovanja. već i jedini zamisliv način djelovanja i poslovanja 25 .

4. osvajanjem. Vlasništvo • pravo na vlasništvo nepovredivo je i tradicionalno pravo.• sloboda govora i komunikacije • jednakost u primjeni pravila. Pravo na obitelj • da bi normalno funkcionirao i kvalitetno živio.3. koja uvažavaju svoje zaposlenike i vode brigu o njihovu zadovoljstvu na RM. pomažu u pronalaženju posla za drugoga 26 .3. kupnjom i darivanjem. već i brigu i ulaganje u tu imovinu 3. ispunjavaju i specijalne potrebe obitelji s dvostrukom karijerom fleksibilnim pristupom transferima koji uključuju preseljene. Stvaranje novoga vlasništva uvjetovano je radom. Pravo na stjecanje • pojedinci ili poduzeća mogu materijalna i nematerijalna dobra steći nasljeđivanjem. kretanje i određivanje 3.A. a onda i izabrati način i predmet stvaranja. čovjek mora imati pravo na osnivanje obitelji • neka poduzeća. ali ne mora.4.A. Posjedovanje ne znači samo vlasništvo nad nekom imovinom. tako što razmatraju potrebe oba partnera u planiranju karijere. koje nikom ne bi trebalo biti uskraćeno. ali i ispunjavaju uvjeti zadovoljenja osnovnih čovjekovih potreba 3.3. Život 3.A.2. Pravo na razmjenu • svaka osoba ima pravo razmjenjivati ono što je stvorila ili što posjeduje (razmjenjivati se može različita pokretna i nepokretna imovina) 3. Svaki pojedinac ima pravo na rad kojim se najčešće stvaraju nova vlasništva. osim iz razloga utvrđenih zakonom.1.A. Pravo na stvaranje • svtko ima pravo stvarati. Vlasništvo je najobuhvatniji oblik pripadanja i ovlasti neke osobe u odnosu na stvar 3. biti sinonim za vlasništvo.A.3. te s uvjetom predhodne i pravedne odštete. Pravo na posjedovanje • pravo na posjedavanje može.4.3. odnosno primanjem darova. Na tako stećenu imovinu oni polažu pravo vlasništva 3.3.A.1.A.

A. a te promjene uključuju: preoblikovanje organizacijske strukture (veća decentralizacija. čl. 23: Svatko tko radi ima pravo na pravičnu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava 27 . redefiniranje sustava kontrole i dr.4. U vrlo konkurentnom okruženju to može otjerati kupce • organizacija nekim promjenama u radnoj kulturi i klimi mogu pridonjeti smanjivanju stresa na RM. autonomija. redizajniranje RM (poboljšanje radnih uvjeta). potenciranje timskog rada. odnosno problemi koji često nastaju iz proturječja i nesuglasja između osobne etike i organizacijskih i poslovnih ciljeva i zahtjeva. razvoj pojedinačne karijere. padaju moral i predanost poslu. i obratno. kompanije troše u prosjeku 25% profita na zdrastvene troškove. Pravo na minimalni dohodak (standard) • opća deklaracija o pravima čovjeka.A. Izostajanja u posljednjem trenutku mogu utjecati na mnoga poslovna podrčja. stručnjak za stres i emocionalnu ravnotežu u Armstrong Groupu.partnera u poduzeću ili izvan njega. navodi da se četvrtina zaposlenika u SAD-u osjeća nervozno i stresno. osiguravaju roditeljski dopust i pružaju usluge dnevne brige o djeci i dr. • biti etičan uz ostalo znači omogučiti cjelovitost sebi.2. • nema poduzeća koje svoj dugoročni napredak može osvariti ne mareći za interese zajednice u kojoj radi. svim aspektima sebe i u svijetu ograničenim resursima dati šansi drugima da izraze sebe 3. 18% zaposlenih ne koristi pune potencijale. uspostavljanje dobrih komunikacija. te općenito smanjuje konkurentsku sposobnost poduzeća • Jim Osterhaus. 3. 15% zaposlenih odaje se drogi i alkoholu. slobodu i osobnu sigurnost 3. nema zajednice koja može prosperirati bez skladne simbioze sa svojim privrednicima – upravo poput sustava hranitelja i njegove obitelji • poseban i dodatni izvor managerskog stresa je PE i etično ponašanje.4. čl.3. uvažavanje i suradnja sa zaposlenima). decentralizacija odlučivanja. uključujući uslugu kupcima.:svatko ima pravo na život. Pravo na fizičku sigurnost • pravo na fizičku sigurnost temelnjo je pravo u sklopu prava na život • opća deklaracija o pravima čovjeka. povećava otpor promjenama. rokove i druge obveze. fleksibilnost). promjene stila managementa (participacija. sve to smanjuje individualnu i organizacijsku fleksibilnost. definiranje uloga (smanjivanje i eliminiranje proturječnosti u radnim zadacima).

1. 3.B.B. stvaranje. prirode i ljudskog okoliša 3.A.4. Nije dovoljno samo poštovati čovjekovo pravo na život.B. dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite. KODEKSI • kodeksi su shematizacije poslovnog ponašanja koje suvremene poslovne organizacije rabe kao formalne smjernice poželjna poslovnog ponašanja 3. čl.3.3.2.1. dolazimo do nižih razina očitovanja lojalnosti – jednakost u primjeni pravila.1. Lojalnost obuhvaća 4 koraka: 3.čovjeka dostojni opstanak i koja se. Lojalnost • lojalnost u poslovnom kontekstu znači pridržavanje kodeksa uz poštivanje tuđih prava.B.1.4. zatim u stjecanje. pa stižemo do sigurnosti na najnižoj razini.2.2. jednakost u primjeni pravila 3.4. Od najviše razine svjetonazora. Neovisnost • neovisnost se u poslovnom kontekstu očituje na više razina. javna i gospodarska tijela i udruge dužni su u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti.2. govor i komuniciranje 3. neovisnost se očituje u specifičnim razinama – prelazi u govor i komuniciranje.B.B. privatnost 3. osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi. po potrebi.B. od najviše razine – privatnosti. državna.B.: Svatko ima pravo na zdrav život. svjetonazor 3.4.2.2.B.1. obitelj 3. Građani. Pravo na čistu okolinu • Ustav RH. Država osigurava pravo građana na zdrav okoliš. stvaranje 3.1. sigurnost 3.1. da bi u sferi života našla svoje očitovanje u obitelji • neovisnost se sastoji od 4 koraka: 3. 69.B.B. već mu je potrebno osigurati i minimalnu razinu kvalitete života. Profesionalnost 28 .B.3.2. Slijedom od viših kategorija dolazimo do nižih. stjecanje 3.

1.B.A1. Uredski bonton 29 .2. preko udruživanja i razmjene. 4.3. na najnižoj.A.B.4. Komuniciranje Telefoniranje 4.2 kretanje 3.4.3.2. Protokol 4.BONTON tablica 4.3.A.4. Uredsko Pokloni poslovanje 4.3. novac ili profit – to je minimalni dohodak.4.A.1.4.B. izbor RM 3. Upoznavanje Osobno upoznavanje 4.1.A.3.A. studiranje. okolina 4.3.4. Sredstva 4. Bonton izvan RM 4.2.B.B. Sastanci 4.3.2. Poslovni ručak 4.4. Navike BONTON 4. 4.A.A.1. Putovanja 4. robe i novca).1.B.A. izobrazba 3.3. u ovom nizu vidimo kretanje od izobrazbe (kao početne faze u poslovanju.B.A. minimalni dohodak 3.1. poslovna profesionalnost sastoji se od 4 koraka: 3.3.• profesionalnost je u poslovnom kontekstu induktivni niz od izobrazbe. Dopisivanje 4. Predstavljanje Govor tijela 4. Objektivnost • objektivnost u poslovnom kontekstu čini deduktivni niz koji kreće od izbora RM i dolazi do okoline.3.3.A.2.B. preko kretanja.4.2.4.4. Konferencije (konvencije) 4.B.A.3.1.3.A.1. Komunikacijska etika – bonton NORME 4. na najvišoj razini.2. Posredno upoznavanje 4.3.4.1.1.A.4. Odjeća 4.4.3. posjedovanje 3.4.4.B. posjedovanja (a u tim fazama kretanja ljudi. 4. Konvencije 4.B.B. udruživanje 3.B. Prostorije 4.4.2. Običaji 4.1.A. Razgovori 4.A.A. razmjena 3. do minimalnog dohotka. koja je zapravo učenje.1.A. 4. i to sve generira plaću. priprema za posao).A.3.A. sastoji se dakle od 4 koraka: 3.2.2.2.4.

otkrivaju često više nego riječi • govor tijela uključuje: 1. predstavljanje 2. sve je važnija. osim onih granskih i namjenskih • najčešće se ljudi povode za prvim dojmom koji su stekli pri predstavljanju • općenito gledano. sredstvima. istraživači tvrde da riječi nose samo 30-35% socijalnog značenja konverzacije ili interakcije • govor tijela. udredsko poslovanje 4.A. Predstavljanje • smatra se nepristojnim neprikladno se odjenuti. pravilno i profesionalno ponašanje ključna je predpostavka kvalitete • postoje 4 osnovne razlike poslovnog bontona: 1. lokacijom i profilom zaposlenih 4.1. upravo će o našem ponašanju ovisiti hoće li klijenti izabrati našu kompaniju ili neku drugu. Govor tijela • verbalni simboli samo su vrh komunikacijske sante. organizacijskom kulturom 4. kako se naši proizvodi i usluge često u bitnim sastavnicama ne razlikuju znatno od onih naših konkurenata. sposobnost da se dobro slažete s drugima. komuniciranje 4. odnosno pokreti ruku.• u današnjem poslovnom svijetu više nije dovoljno samo dobro poznavati svoje područje djelatnosti. odjećom 3. stavom i govorom tijela 2. grimase i dr. sebe i svoju organizaciju predstavljamo: 1. BONTON • u kontekstu PE bonton je skup neformalnih pravila i tradicija koji omogućuju bolju komunikaciju i provedbu poslovnih zadataka • daje nam strukturu u kojoj trebamo djelovati 4. osmjesi. upoznavanje 3.A. bez tih sposobnosti posao lako može propasti.1. stav 30 .1. da se lijepo ponašate i da se drugi lijepo osjećaju u vašem društvu. naslove ili slične opise sebe. jer se to može protumačiti kao nepoštivanje u slučaju da je odjeća manje formalna nego što to situacija zahtjeva • pristojno osobno predstavljanje isključuje titule.A.

sigurnost • stav: poželjnim poslovnim tjelesnim stavom smatra se ležernost. znači da se laže. umjerenost. smatra se da je znatno teže lagati s ispruženim dlanovima • trljanje dlana o dlan u većini slučajeva odaje pozitivno očekivanje i dobro raspoloženje • sklopljeni i isprepleteni prsti znače odbijanje • čvrsto držimo ruke na leđima u drugoj šaci. opusite ruke uz tijelo. jer pogrbljeni stav odaje flegmatičnu osobu s manjkom samopouzdanja 2. a ne cupkati u mjestu. smirenost. stajati uspravno. a ne pognuto. gestikulaciju 4. oba otvorena dlana okrećemo prema njoj. nemirno. budnost. da vam se nekamo žuri i da nemate dovoljno vremena ili strpljena za svog sugovornika 3. a ne ih prekrižiti. ako se saginjete da biste podignuli neki predmet. • položaj tijela: ako stojite dok razgovarate s nekom osoobom. trebali biste: 1. a ne pogrbljeno.2. trebali biste: 1. sabranost. djelotvornost. izraze lica • stavovom i izgledom se treba što je više moguće baviti i pokušati prezentirati sabranost. držati glavu i bradu uzdignuto. trebate saviti koljena • kad želimo biti iskreni prema drugoj osobi. bit mirnih nogu. nestrpljene ili nesigurnost iščekivanja • ponekad ljudi ruke prinose licu. kad sa šakom prekriju usta. jer možete odati da ste nervozn. koncentriranost. kombiniramo s uspravnim položajem tijela. sjediti uspravno i mirno bez vrpoljenja u stolici 2. a nepoželjnim: sve što je čudno. nestaloženo i sl. položaj tijela 3. karakteristično je za ljude koji su svjesni svoga autoriteta ili društvenog statusa • ako ruka na leđima pridržava zglob ili nadlakticu druge ruke. jer prekriženim rukama ili nogama odajete odbojnost. neprijateljstvo ili nespremnost na suradnju 4. znači da osoba 31 . nesigurni i neincijativni • ako sjedite. to znači nervozu ili napetost. kako ne bi ispalo da ste povodljivi. kad se taj pokret premješta s usta na nos.

nauči se kontroli vlastitih tjelesnih poruka Gestakulacija • gestakulacija koje treba izbjegavati: one kojima bi mogli nekoga uvrijediti ili zbog koje bi se neko mogao neugodno osijećati • gestikulacija koja bi dovela da se u razgovoru s drugom osobom dosađujemo ili nekoga napadamo (upiruje prstom prema nama) • 4 osnovna položaja dlana ili šake: 1. a kažiprst usmejrio prema gore znači da se ne slaže s onim što pričamo • prateći i pamteći sugovornikove geste. klimaju glavom kao potvrdu razumijevanja i prikladno animiraju lice kako bi pokazali zainteresiranost. nervoze • o vizualnoj komponenti ovisi gotovo 55% ukupnog dojma koji ostavljamo na druge ljude Izraz lica • izrazi lica najizraženiji su način očitovanja nečijeg raspololoženja • efektivni ljudi. dlan okrenut prema gore – ponizan položaj dlana 2. mržnje. znači da mu je dosadan naš razgovor. grčevito stisnuta šaka – znak ljutnje. time se stvara atmosfera ozbiljnosti i poslovni duh na obje strane. bitno je da sugovornika gledamo u oči dak razgovaramo. jer sve drugo pokazuje nezainteresiranost za sugovornika ili temu o kojoj se razgovara ili raspravlja • pri poslovnim odnosima pogled treba usmjeriti u zamišljeni trokut koji zatvaraju oči sa sredinom čela. 32 . to je ono što bi svi na poslovnim susretima trebali činiti. kada mu nešto pokazujemo ili objašnjavamo. s obzirom na to da sklapanje poslova često ovisi upravo o dojmu koji ostavimo na svoje sugovornike i suradnike • oči. pogled također su vrlo važni pri komunikaciji. u situaciji kada želimo kontrolirati sugovornikov pogled. a uspoređujući ih sa sobom. trljanje očiju i spuštanje pogleda još jače naglašavaju laganje • ako naš sugovornik podboči glavu rukom. često se smiju da bi iskazali prijateljsko raspoloženje. dlan okrenut prema dolje – nadmoćan položaj dlana 3. ako je bradu podbočio placem. uči se prepoznati njegove reakcije i stavove izražene govorom tijela i nakon nekog vremena to se može bez previše napora. odnosno dlanom.koja to čini želi reći nešto neistinito. stisnuta šaka s ispruženim kažiprstom – položaj s kojim se izriču naredbe 4.

na taj način naša se poruka bolje usvaja • možemo reći da onaj tko savlada govor tijela ponekad o ljudima može znati više nego što oni sami znaju o sebi 4. aktovke.dobro je koristiti se nekim pomagalom kojim pokazujemo i istodobno riječima opisujemo ono što se gleda. spise i papire odlagati izvan vidokruga ljudi.2.A. Upoznavanje • izmjena informacija o osobnom imenu te nazivu tvrtke i/ili grane poslovanja između subjekata • kod predstavljanja treba uvijek predstaviti po položaju mlađu osobu osobi starijoj po poslovnom rangu. Prostorije • uredi – uredni i čisti. Odjeća • misao “odjeća ne čini čovjeka. morate kreirati imidž koji će cijeniti i vaši suradnici i klijenti. ali ga upotpunjuje” vrlo je istinita. automobili i dr.i muškarci i žene 2.1. Sredstva • pisaći pribor.2.A. pomaknuti se prema osobi i uspostaviti kontakt očima 33 .1. budući da se “gospođa” ne “postaje” samo udajom. ustati . s obzirom na to da se u današnjem društvu ljudi često ocjenjuju prema izgledu. imidž uz koji će se svi osjećati ugodno. 4. uvelo cvijeće baciti.A. računala. imaju neku titulu i sl. nagrade za razmišljanje o imidžu čine se nezamjetne dok god ne odustanete od toga i pogledate kolike bi bile kazne i posljedice. mobiteli.3. a to je i osnova pristojnog ponašanja • organizacije s velikim brojem zaposlenih propisuju odjeću 4. isprazniti koš • dobro osvjetljene. odjeći i kretnjama • projektiranje profesionalnog imidža može ponekad izgledati kao dodatni posao za koji vas nitko ne plaća.A. nikako obratno • važno je spomenuti da ljudi često nisu upoznati s činjenicom da se ženama koje su zaposlene. ako želite ostati kompetitivni.1. već i dobivanjem diplome ili određenim brojem godina • važno je upamtiti ime sugovornika • kada smo predstavljeni drugoj osobi važno je: 1. zahtijeva vrijeme i planiranje u redovitim razmacima. uvijek treba obraćati s “gospođo” bez obzira bile udane ili ne.4. opremljenost različitim tehničkim pomagalima i priborom – prostor prozračen – ugodno uređen 4.

progutati prije nego što progovorite .2. Poslovni ručak • hrana nije jedina stvar na meniju tablica 4.govoriti punim ustima . pozdraviti drugu osobu i oslovljavati ju imenom 5.mahati priborom . isplanirati raspored sjedenja 34 .2. DA i NE za stolom DA . odlučnu i ozbiljnu osobu • mekana mlohava ruka – nesigurna osoba • presnažan stisak – agresivna.staviti hranu u usta kad ste ju stavili na pribor . pozitivno i dobro izraženo te trajenje ne više od 10 sek.A.A.3.reći “hvala” i “molim” kad vam se doda hrana . podijeliti pozivnice. gruba i nagla osoba • vlažna ruka – nervozna osoba 4.A.3. osobe se rukuju • čvrst stisak ruke odaje samosvjesnu.torbe odložiti u krilo ili na pod NE .2.jesti prije nego što je svima posluženo jelo • domačin mora: izabrati restauraciju.1.raspravljati o poslu prije nego se naruči hrana . na kraju se pozdraviti i rukovati 4.2.4. Osobno upoznavanje • osobno upoznavanje: jasno.. osigurati rezervacije. rukovati se 4. zanimljivo. Posredno upoznavanje • posredno upoznavanje – preko treće osobe 4.stavljati laktove na stol . odlučiti gdje će se naći sa gostima.

kao i organizacije sa svojom okolinom. Konferencije (konvencije) • službeno okupljanje ljudi i/ili poduzeća koja se bave istim poslovima 4. (memorandumi.• prije naručivanja jela nije preporučljivo razgovarati o poslu. poslovna pisma) 35 . Telefoniranje • budite uvijek pažljiv i obziran slušač i tretirajte telefonske pozive tako što biste željeli da drugi tretiraju vas kad pokušavate dobiti željenu informaciju ili ostvarujete neki drugi cilj telefonske komunikacije 4. Dopisivanje • djelotvorno poslovno komuniciranje osniva se velikim dijelom na na poslovnom dopisivanju.A. ovisi uspješnost ili djelotvornost svih dijelova.2.A.3. odnosno organizacijskih funkcija. nacionalni specijaliteti • “nek moji gosti naruče prvi” • ako hrana gostiju stigne prije domačinove treba potaknuti goste da jedu prije no što im se ohladi no domaćin ne smije nikako početi jesti prije njih 4.A.4.3.A.2. Komuniciranje • cijeli suvremeni svijet temelji se na načelima dobrog i djelotvornog komuniciranja • najčešće o kvalitetnoj komunikaciji u nekoj organizaciji. u tom vremenu trebali biste se potruditi stvoriti bliskije odnose s gostima ili domaćinom – kad je jelo naručeno može se razgovarati o poslovima • u suvremenom poslovnom bontonu pri poslovnom ručku loše je sve ono što odvraća pažnju od realizacije posla i/ili nekoga vrijeđa ili izaziva nelagodu • domačin plača račun – najbolje kreditnom karticom • konobar se oslovljava sa konobar-ica • piće se ponudi odmah nakon što se svi smjeste • domačin predlaže svojim gostima nešto s menija • daju se do znanja prihvatljive cijene.1.3. već se preporučuje razgovor o nekim općim temama i upoznavanje suradnika. te uspješnost same organizacije 4.

pozitivne ili negativne. Razgovori • “Teško je reći s kojim ljudima je najteže: s budalama koje nikad ne govore. a čije se prihvaćanje i primjenjivanje preporučuje • pametan čovjek neće uvijek šutjeti. ne treba držati monologe u razgovoru. isprazno. u pravo vrijeme • prvo treba promisliti što se želi izgovoriti kako ne bi bilo neumjesno. pa i u poslovnom životu. ali na pravom mjestu. postizanja sporazuma. na ukupno poslovanje i daljnji razvoj poduzeća • postoje neke pretpostavke koje pomažu u pravilnoj komunikaciji. jer nitko neće čuti što govori onaj drugi • treba biti koncentriran na ono što sugovornik priča. već mora biti povezano s prije rečenim stvarima • treba znati procijeniti kada se smije upasti i prekinuti tuđe govorenje. • ako se koristi humor. već mora govoriti.A. ili s mudrima koji nikad ne slušaju” – Uffe Ellemann-Jensen • usmeni oblik priopćavanja najjednostavniji je i najstariji oblik komuniciranja u svakodnevnom. viđenje situacije ili problema. riječima:”Vrijeme je da se vratim poslu” ili “Ispričajte me za sada” ili sl.4. preporučuje se da glas. najuvjerljiviji i najjasniji način izložiti svoje misli. odobravanja ili nekoga drugoga poslovnog cilja. potrebno je paziti da se njime nikoga ne uvrijedi • nije dobro uvijek nametati svoje “ja” u razgovoru • ne treba koristiti poštapalice ili žargon • ne dopustite da vas uvedu u nedolične razgovore o drugim suradnicima 36 . bez obzira na godine ili status • za početak razgovora preporučuje se upotreba nekih uvodnih rečenica ili pitanja koja su uvijek prigodna • ponekad je teško odrediti u kojem trenutku je razgovor završen. osoba nastoji u razgovoru na najbolji. a s ciljem obavještanja. niti objašnjavati predetaljno • treba obračati pažnju na način na koji se govori. a visina i ton glasa umjereni • prilikom ulaska u društvo ili pristupanja razgovoru pristojno je pozdraviti prvi. a ne samo na ono što se želi reći • treba procijeniti koliko će se govoriti. prijekorno ili sl. lice i kretanje budu ljupki. nije lijepo nekome upadati u riječ i govoriti u isto vrijeme sa sugovornikom.. o omiijeću vođenja poslovnih razgovora ovisi i krajni ishod posla.3. što onda ima i posljedice. pa je preporučljivo najaviti svoje istupanje iz razgovora npr.3.

Darovi (pokloni) • prije negoli krenete u kupnju darova za vaše inozemne poslovne partnere. proizvod samog poduzeća • dar uvijek zamotajte prije predaje. to nas vraća na važnost timskog rada i umijeće suradnje s ljudima 4.pričajte o svemu što bi se moglo pozitivno reflektirati na vas profesionalno ili privatno (neke vaše posebne vještine i sposobnosti) NE .1. početi na vrijeme 2. poželjno je biti pomalo misteriozan . u Indiji se ne daruju predmeti od kože. pratiti dnevni red 4. kontrolirati problematične sudionike 7.A. iznimno je važno da shvatite običaje. poticati pitanja 9. kako dar ne bi postao nenamjeravana uvreda • tako se u Japanu i Latinskoj Americi nikad ne daruju otvarači za pisma.4. u Njemačkoj – crvene ruže (romantika) • idealan dar je ulaznica za važna događanja. riješiti konflikte 8.ne govorite ništa što bi se moglo negativno reflektirati na vas osobno ili profesionalno 37 .4. Bonton izvan radnog mjesta tablica 4. te potkopava njegovu vrijednost – uz dar ide čestitka s osobnom porukom i potpisom 4. Kako bi ste se trebali ponašati prilikom neslužbenih susreta DA .• interakcija s drugim rukovoditeljima je najbolji način razrade ideja. sažetak 4.2.ne pričajte sve o sebi. potaknuti diskusiju 6. u Kini – sat. Uredsko poslovanje 4. Nezamotani dar pokazuje nemar i nebrigu. kontrolirati vrijeme 5.6.A. u Japanu – bijelo cvijeće i krizanteme (simbol smrti).4. pojasniti akcije 10.A.3. određivanje teme (ciljeva) sastanka 3. tradiciju i kulturu osobe za koju kupujete.4.A. Sastanci • deset koraka za uspješno vođenje sastanaka: 1.

pogotovo dok telefonirate 4. ali pričati o tome može biti nepristojno i opasno za vaš ugled) 4. Putovanja • poslovna putovanja mogu biti povezana s konkretnom suradnjom s određenim partnerom ili s održavanjem nekog poslovnog skupa ili kongresa 4.4. telefoniranje i darovi..4.3. u ovom kontekstu to se tiče poslovne komunikacije. na redovito komuniciranje unutar jedne skupine. običaja. komunikacija se prenosi od samoga sebe preko kontakata. s ciljem unapređenja pozitivne interakcije između samih zaposlenih. norme se sastoje od navika.obraćajte pažnju na reakcije ljudi na vaše priče o društvenom životu .B. Navike • navike se sastoje od 4 koraka određenog slijeda: govor tijela. Uredski bonton • uredski bonton je utvrđeni način individualnog ponašanja zaposlenih u uredu.ograničite diskusije o vašim ljubavnim doživljavima (ne pomažu ako želite ostaviti sliku pouzdanog profesionalca) . navike se dakle sastoje od ovih koraka: 38 . uvijek obavite ono što se od vas očekuje. te između zaposlenih i klijenata. iako se možda radi u opuštenoj atmosferi (traperice i klizno radno vrijeme).A.ne kritizirajte druge zbog njihovih aktivnosti u slobodno vrijeme (suditi je ljudski. 4.A. partnera. krajnji cilj ipak je produktivnost • za posao se odijevajte primjereno • naučite imena ljudi s kojima radite • nedržite noge na stolu • ne žvačite gumu za žvakanje. potrošača i drugih • potrebno je uvijek imati na umu da su za posao važne tri stvari.B.1. znanje i kulturno ponašenje. profesionalnost. jer o tome ovise i rezultati rada cijele skupine • osnovna pravila u uredu: • promatrajte ljude s kojima radite i budite svjesni njihovih mogućnosti.4. NORME • norme su običaji i tradicije kojima se vodimo u međusobnim odnosima u svakodnevnom životu i komunikaciji – naravno. konvencija i protokola. osobno upoznavanje.

to su situacije u kojima postoje društveno oformljeni obrasci koji vode društveno ponašanje lakše i kvalitetnije komunikacije 4.2.B.1. posredno upoznavanje.1.telefoniranje 4. Običaji • običaji se sastoje od ovih elemenata redom: odjeća. jer sudionik poslovne komunikacije mora uvijek biti svjestan svih okolnosti da bi mogao prikaldno reagirati 39 . – osobno upoznavanje 4.1.4.B. – darovi 4. . Konvencije • konvencije obuhvaćaju ove kategorije: prostorije. dopisivanje. volje ili želja pojedinca.1. 4.3.B. to su kategorije kojima upravljaju zadani obrasci izvan osobnih aktivnosti. koji tim slijedom pokazuju redosljed prioroteta organiziranja formalnog skupnog komuniciranja • važnost međusobnog komuniciranja dolazi do posebnog izražaja u svijetu poslovanja. kulturi ili običajima treba poštovati. poslovni ručak.B. razlike u mentalitetu.3. razgovori i putovanja. konvencije su kategorije u kojima komuniciraju skupine.B. konferencija ili konvencija. a sastoji se od sredstava.1.4. bonton izvan radnog radnog mjesta.B.2. – govor tijela 4. poslovni bonton jest komunikacija višega ranga.B. sastanaka i uredskog bontona. Protokol • protokol obuhvaća formalno zadano komuniciranje. kao u navikama i običajima.4. a ne više pojedinci.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful