FIT-CIT-MEMO-grafika Seminarski rad

TEME: - Rang matrice - Parcijalni izvodi i totalni diferencijali vi eg reda - Granèna vrijednost funkcija - Ekstremi funkcija - Pojam i osobine odreðenog integrala

Nastavni predmet: Vi a matematika

Predmetni nastavnik: Student: Prof. dr Esad Jakupoviæ Nenad Bubiæ 63-10/VPI

2011.

Sadr aj:

1. Rang matrice................................................................. ............................ 2

2. Parcijalni izvodi i totalni diferencijali vi eg reda........................... ............... 7 3. Granièna vrijednost funkcija................................................... ........................ 8 4. Ekstremi funkcija............................................................ ............................... 10 5. Pojam i osobine odreðenog intregrala........................................... ................ 12 6. Literatura................................................................... .................................... 16

()min(,),rAkmn.. . 12340561.2345 ... .. . .. ....... 123056234 .. .. .. ...... 1224055102336 ... .. . .. ....... 1. Rang matrice

Pod pojmom prostor kolona neke matrice A tipa m x n podrazumjevamo potprostor pr ostora svih matrica (vektor-kolona) tipa m x 1 generisanog skupom svih vektor-kolona po smatrane matrice. Na slièan naèin se defini e i prostor vrsta iste matrice A, kao potprostor pr ostora svih matrica (vektor vrsta) tipa 1 x n generisanog skupom svih vektor-vrsta posmatrane matrice. Navedimo, bez dokaza, èinjenicu da su dimenzije oba ova prostora (potprostora) meðus obno jednake. Ove dimenzije se kod matrica, kao vektorskih sistema, javljaju pod pojm om rang matrice, koji se mo e definisati i ovako: rang neke matrice A tipa m x n jednak je broju k ako je k najveæi red kvadratne regularne submatrice koja se mo e dobiti izostavljanjem o dreðenog broja vrsta ili kolona, date matrice, pri èemu va i:

tj. rang neke matrice ne mo e biti veæi ni od broja svojih vrsta ni od broja svojih kolona. Na osnovu ove definicije zakljuèujemo slijedeæe: Rang matrice kojoj su svi elementi jednaki nuli je nula. Rang matrice koja ima bar jedan elemenat razlièit od nule je najmanje 1. Ako u mat rici nema kvadratne regularne submauice 2. reda (matrice 2. reda kt determinanta razlièita o

r (A) k. zakljuèujemo da je rang matric e 3. onda je rang takve matrice najmanje k.d nule) onda je rang matrice jednak broju 1. Jedna od njih je matrica: .) Data je matrica B= Nijedna od èetiri moguæe kvadratne submatrice 3. Ako u istoj matrici nema kvadratne regularne submatrice 3. reda matrice B moguæe je naæi takvu koja je regularna. tj. reda nije regularna (svakoj je dete rminanta jednaka nuli) pa zakljuèujemo r(B) < 3. tj. redu. Ako u istoj matrici ne ma kvadratne regularne submatrice reda k + 1. reda. ako u datoj matrici A postoji bar jedna kvadratna regularna submatrica red a k( tipa k x k). onda je rang matrice najmanje 2.) Data je matrica A= U ovoj matrici je moguæe odrediti kvadratnu submatricu najvi e 3. r(A) = 3. 1. Jedna od èetir i takve submatrice je matrica: Po to je determinanta ove submatrice razlièita od nule. r (A) = k. onda je rang date matrice jednak broju k. Ako u matrici postoji bar jedna kvadratna regularna submartica 2. tj. Uop te. red je ra ng posmatrane matrice jednak broju 2. Meðu 18 moguæih kvadratnih submatrica 2. 2.

. .. kojoj je determinanta 5 0.. Meðutim . 2) Mno enje svakog elementa neke vrste ili kolone brojem razlièitih od nule.. 22465510153369 ... reda takoðe nije regularna da je r(C) < 2. ....... .. . 1) Razmjena (zamjena mjesta) za dve vrste ili kolone.. pa zakljuèujemo da nijedna od 18 moguæih kvadratnih submatrica 2... ... .. 12301100044 . Zbog toga se u praksi koriste efik asniji metodi. pa zakljuèujemo juèujemo da je r(C) = moguæe kvadratne submatrice 3.. 122412341234056105610110132345011013004464 ...... .. Ovakav postupak odreðivanja ranga matrice je nepodesan zbog velikog obima raèunanja.... . naroèito kada su u pitanju matrice veæeg formata.. . 3) Data je matrica C = Nijedna od 4 je r(C) < 3. .. . zakl 1....... i elementarne transformacije matrice ubrajamo sledeæe postupke koji ne mjenjaju rang date matrice. .. pa zakljuèujemo da je r(B) = 2.... . ...1205 ... reda nije regularna...... . Jedan od takvih metoda se zasniva na elementarnim transformacijama matri ca. ..... Po to u matrici C postoji elemenat razlièit od nule.....

tj. 1) Dakle. reda: Transformacija date matrice je vr ena ovako: Elementima 3. Naprijed smo vidjeli da je najlak e odrediti vrijednost determinante za trouglaste i dijagonalne matrice. a prema definiciji ekvivalentnih matrica. Ovaj red je ujedno i rang novodobijene.3) Dodavanje rezultata pod 2) odgovarajuæim elementima neke druge vrste odnosno ko lone. . i d ate matrice. vrste pomno ene sa 2 i tako dobili drugu matricu. Ako matricu B dobijamo primjenom konaènog broja elementarnih transformacija matric e A ka emo da su A i B ekvivalentne matrice. Stoga su u svrhu odreðivanja ranga data matrica transformi e u ekvivalentnu trapezastu ili trouglastu iz koje neposredno zakljuèujemo kojeg se najveæeg reda iz tako dobijene matrice mo e izdvojiti kvadratna regularna (trouglasta ili dijagonalna) m atrica. 4) Transponovanje matrice. Za ilustraciju uzimamo iste primjere. vrlo brzo smo utvrdili da je rang date matrice 3 jer u posljednjoj uoèavamo kvadratnu regularnu matricu 3. kojima je karakteristika da imaju isti ra ng. r(A)=r(B). vrste smo dodali odgovarajuæe elemente 1.

.. Takva submatrica je: 3) Dakle.... 121411. .. Elementarne transformacije matrice mo emo koristiti i u svrhu iznala enja inverzne m atrice date kvadratne matrice............... .. rang date matrice je 2 jer je to najveæi red kvadratne regularne submatrice koja se mo e izdvojiti iz njoj ekvivalentne matrice. rang date matrice je 1.. 1) Data je matrica A = Odrediti A-1 ! Rje enje: ... ... Elementima 2....... .. ........ .... . . ... .. vrste novodobijene matrice dodali smo odgovarajuæe elemente 3. .. ... 2) Dakle... ...712 ....12241224122405510055100112233601120000 .. 1201 ... i 3. 22462246551015000033690000 ... . ako se paralelno istovjetne transformacije izvr e na datoj i na jediniènoj matrici...... .. vrste pomno ene sa -5. Zatim izvr ili razmjenu mjesta za 2.. . vrstu i tako dobili treæu m atricu..

Postupak je zavr en i dobili smo: Usput primjetimo da je r(A) = 3 .

.. . .5678 . 2) Data je matrica A = . Rje enje: 4) Data je matrica ...... . Odredite A-1.. Napomena Pri iznala enju inverzne matrice preporuèujemo da se transformacije vr e po vrstama be z kori æenja moguænosti razmjene vrsta... Odrediti A-1. 712424536B . Odrediti B-1 ... . ... .. .. 0123 . Rje enje: . Rje enje: 3) Data je matrica A = ..

.

r(A) = 3. pa zakljuèujemo da je r(B) =2 i da B nema inverznu matricu jer je neregularna (singularna). normalni ili kanonski oblik. . Na normalni oblik mo emo dovesti i matrice koje nisu kvadratne. a izvan glavne dijagonale samo nule. ranije prikazane. Dakle. dok je matrica u èetvrtom primjeru n eregularna jer joj je rang manji od reda matrice. tj.Oèito je da se elementarnim transformacijama od matrice B ne mo e doæi do jediniène matrice treæeg reda. pri èemu je rang jednak broju nebaznih vektora koji se takvom transformac ijom mogu ukljuèiti u bazu kao bazni vektori. Rang matrice mo emo odrediti i pomoæu. pri èemu se u prva tri primjera radi o regula rnim matricama jer im je rang jednak redu matrice. U posljednja èetiri primjera elementarnim transformacijama su date matrice doveden e u tzv. elementarne bazne transform acije vektora. oblik u kome se na glavnoj dijagonali nalaze sa mo brojevi l i 0. stim da kod takvih matricu ne mo emo govoriti o inverznim matricama.

..... .. ....y) koja ima parcijalne izvode . ...... 222222222222.. ..........xxyyzfzffxyzxyifxyzxyxxyy ........ ..... .... . . ...... 22zzxyyx .. .......... .... .... ...... 2..... ...... . .. ...... .... ... zzdzdxdyxy .. ....... ... ..... Parcijalni izvodi i totalni diferencijali vi eg reda Neka je dala funkcija z=f(x.. ... 3322222322222223322223222248712712824247247487127128224724zzxxyyxyxxyzzxyxyxyzzx yxyxyyxdzxxydxxyxdydzxydxxydxdyxydy ........ . ...... ............... ...22222222222222222zzzzzzdzddzddxdydxdydxdxdydyxyxxyyxyzzzzzzzdxydxxdydydxxdydyy xxyxyxyxy ...... xxxxxyxyyxyxyyyyzfzffxyzxyifxyzxyxyxyxxzfzffxyzxyifxyzxyyxyxyy ... ................. ....... . .... . .. ...... .. ....... .... .. ..........

koja mo e imati svoj totalni diferencijal. tako je totalni diferencijal prvog reda funkcija od x i y.koji se zovu parcijalni izvodi prvog reda ili prvi parcijalni izvodi. petog. èetvrtog.prethodnih uzastopnih parcijalnih izvoda u okolini posm atrane taèke. Pri rje avanju ekonomskih problema va i jednakost Neka je data funkcija z=f(x. n-tog reda..y) koja ima totalni diferencijal koji se zove totalni diferencijal prvog reda ili prvi totalni diferencijal.. koji se zove totalni diferencijal drugog red a ili drugi totalni diferencijal i obilje ava se: Naæi prvi i drugi totalni diferencijal funcije z=x + 4x y +7xy+1.. . I z definicije parcijalnog izvoda slijedi da egzistencija parcijalnog izvoda n-tog reda u nekoj taèki x povlaèi za sobom egzistenciju n. Ovi parcij alni izvodi su takoðe funkcije od x i y i mogu imati svoje parcijalne izvode koji se zovu parcija lni izvodi drugog reda ili drugi parcijalni izvodi i obilje avaju se na slijedæi naèin: Na slièan naèin se dobijaju parcijalni izvodi treæeg.. Kako se dx i dv mogu smatrati kao konstanta.

..... nnxafxfa .... .. Neka je y=f(x) defimsana u intervalu a-.lim0. Ako pri tome va i onda se f(a+0) naziva desna granièna vrijednost funkcije y=f(x) u taèki a..... ako je f(a+0)=f(a-0)=A. .. ma kaka v niz brojeva iz tog intervala za koji va i: (znaèi te i broju a s lijeva) Ako pri tome va i ... 0lim0nnxafxfa .. Granièna vrijednost funkcija Pojam graniène vrijednosti niza. x2' xn'...11.. ........ 3.xn. tj..... i neka je x1.limnxxao . Ako je desna granièna vrijednost jednaka lijevoj.. pro iriæemo na proizvoljne f unkcije.f(x2) f(xn) .nxxa . Neka je y=f(x) definsana u intervalu a<x<a+...limxfxA .. . ma kakav niz brojeva iz tog intervala za koji va i: (znaèi te i broju a s desna) Ovom nizu vrijednosti argumenta x odgovara niz vrijednosti funkcije y=f(x). . onda se ka e da funkcija y=f(x) ima graniènu vrijednost A u taèki a i pi e se: ..x2.. . .... 1211.. onda se f(a-0) naziva lijeva panièna vrijednost funkcije y=f(x) u taèki a.<x<a i neka je x1'. kao specijalne funkcije.slike_3-7-166... . f(x1)..tif 2210101limlim1lim1xxxxx . ....... tj....... 0lim0..

>0 mo e naæi broj .(.>0 tako da iz . f(x)-A . bude Ix2 1 I < .= 0. . < . x . < .Prema tome.. Tada je I x2 -1 I = I x-1 I I x -1 I < . Ako je I x -1 I < .-. + 2) Ako stlavimo .x-1. ako se za svaki proizvoljno mali .2 +2.<. Primjer Data je funkcija y =x2 Prema definiciji graniène vrijednosti potrebno je dokazati da za proizvoljno . + 2) = . Slika 3-1 Geometrijska interpretacija èinjenice da y=f{x) ima graniènu vrijednost A u taèki x=a data je na slici 3-1..(.a . dobijemo . slijedi . odnosno . > 0 mo emo naæi za .> 0 tako da za . funkcija y=f(x) koja je dcfinisana u nekoj okolini taèke a te i graniènoj vrijednosti A.

. .... .. xa.. ... 334lim.... . . . . .. 11111111.. ... ..... . . xxtjxNxxxx .x.lim0xxxx.. .. 1N .... lim() xfx .. 1)lim(()())lim()lim() 2)lim(()())lim()lim() lim()() 3)lim()lim() 4)lim(())lim(). 5)lim(())(lim()).211.. ....lim. 11xx ........ ... . . x....x.. ... 211lim0..x...lim....... lim() xfx ........ 111xyxx ..lim()0xafx ... ...x. ...... xaxaxaxaxaxaxaxaxaxaxaxakkxafxgxfxgxfxgxfxgxfxfxgxgxkgxkgxkkkconstgxgxkconst ... 11xx ... ..... . .limxxxxxx ... 11lim11lim11xxxx.. lim()0xfx ... . x....

. . Prema tome za proizvoljno mali broj . . . a ovo je ekvivalentno postojanju graniène vrijednosti date funkcije u taèki x=1. . >N va i . f(x)-A . > N va i . funkcija y=f(x) ima beskonaèno veliku negativnu graniènu vrijednost.. Reciproèna vrijednost beskonaèno male velièine je beskonaèno velika velièina i obratno. > 0 postoji takav da za sve vrijednosti argumenta x za koje va i jxl >N va i: .. kada to je i trebalo dokazati.. Po to va i: to zakljuèujemo da za proizvoljno mali .x.>0 postoji pozi tivan broj tako da za I x -1 I < . .... bude I x2 -1 I < .. Za funkciju va i: Primjer Potrebno je dokazati da se za proizvoljno malo . Na kraju dajemo pregled operacija s graniènim vrijednostima funkcija f(x) i g(x) k . Funkcija y=f(x) te i graniènoj vrijednosti A kada ili . Ukoliko funkcija nema konaènu granicu kada ili .. . tj. tada æe nastupiti jedan od slijedeæa dva sluèaja: funkcija y=t(x) ima beskonaèno veliku pozitivnu graniènu vrijednost. odnosno Npr. > 0 mo e naæi N takvo da za .: Funkcija y=f(x) se naziva beskonaèno mala kada ili c . < . .. 6)lim()lim() 7)lim(ln())ln(lim()).x .. ako za svako proizvoljno malo .... ... tj Npr. pa ne dolazi u obzir.< 0. .lim() 8)lim/0. ..>O mo emo naæi N>0 takvo da za sve vrijednosti x za koje je ...lim/ kkxaxamxaxaxaxaxagxgxgxgxmodakleslijedigxeaxax .

. ±. stim da pod a mo emo podrazumjevati konaèan broj ili beskonaèno veliku velièinu. tj. .ad x a.

.... . U taèki minimuma funkcija prestaje da opada... . .. fxxfxx .. da bi poèela da raste... . Vrijednost f(x2) zove se minimum ili minimalna vrijednost funkcije.. . . ... lim0xxfxxfxfxixfxxfxfxx ... SJ .000.. . 4.. U taèki maksimuma funkcija prestaje da raste.. da bi poèela da opada. ... f(x) za svako x iz okoline taèke x2. (Vidi sliku 4-1)...tif . . . . .. . a svaki minimum ne mora biti i najmanja vrijednost funkcije . . fxxfxx ...000. Ekstremi funkcije Ekstrem funkcije je zajednièki naziv za maksimum ili minimum. .. zato se èesio govori o lokalnim ekstremima.. Svaki maksimum ne mora biti i n ajveæa vrijednost funkcije. Vrijednost f(x1) zove se maksimum ili maksimalna vrijednost funkcije. . Funkcija y =f(x) ima minimum u taèki X2 ako zadovoljava relaciju f(X2) .slike_4-4-238... . funkcija y=f(x) ima maksimum u taèki x1 ako zadovoljava relaciju f(x1)>f(x) za svako x iz okoline tack e: x1. 00000000lim0..

. jer u taèkama u kojima je prvi izvod razlièit od nule. a za . tada prema definiciji nezavisn o od . to je trebalo dokazati. Ako funkcija y=f(x) ima ekstrem u taèki xo. Oèigledno je da taèk a ekstrema mora biti stacionarna taèka. f(xo). to je jedino moguæe samo ako je f'(xo)=0. Ako je xo taèka lokalnog maksimuma funkcije y=f(x).x<0 f(xo + . U vezi toga dokazaæemo slijedeæu teoremu: Neka funkcija y=f(x) ima izvod u okolini taèke xo.x>0 a graniènu vrijednost i s obzirom na predpostavku da funkcija ima izvod okolni taèke x0 dobija se Kako je istovremeno f'(xo). tada je t'(x0)=0.0 i f'(xo).U daljem ispitivanju potra iæemo uslove za egzistenciju lokalnih ekstrema derivabilnih funkcija. Dokaz se izvodi analogno kada je f (xo) lokalni minimum.x) .x va i Pa je . Taèke u kojima je prvi izvod jednak nuli zovu se stacionarne taèke.0.

Ako je f'(x0)=0 i ako je f'(x) >0 za svako x iz intervala (x0-..000fxxfxx .. x0+ .. . x0+ . .) tada je taèka xo taèka lokalnog minimuma funkcije y=f(x). . .).. . funkcija raste ili opada.. x0) i f'(x)>0 za svako x iz intervala (x0 .. tada je funkcija y=f(x) opadajuæa u intervalu (x0. 22xfxe .. Meðutim. Uslov f'(xo)=0 je samo potreban uslov egzistencije ekstrema u taèki x0. d ovoljno mala pozitivna vrijednost tada je taèka xo taèka lokalnog maksimuma funkcije y=f(x)... Ako je f'(x)>0 za svako x iz inteivala (x0. Dovoljan uslov za egzistenciju ekstrema funkcije mo e se dan na slijedeæi naèin: Neka funkcija y=f(x) ima izvod u okolini taèke x0 . f'(x0)=0. . . Najjednostavniji postupak za iznala enje ekstrema funkcije odreðuje slijedeæa teorema... x0). Isto tako...)... ..00000lim0xfxxfxfxfxx. x0+. x0). x0) i f'(x)<0 za svako x iz intervala (x0. Analogno se dokazuje i u sluèaju lokalnog minimuma.. . tada je funkcija y=f(x) rast uæa u intervalu (x0... Ako je f'(x)<0 za svako x iz intervala (x0-. Neka funkcija y=f(x) ima izvod u okolini taèke x0 i neka je x0 stacionarna taèka. U taèkama u kojima je f'(x)=0. Dokaz æemo izvesti u sluèaju lokalnog maksimuma. .. x0+. to znaèi da nema najveæu ili najmanju vrijednost u okolini posmatrane taèke...).. treba napomenuti da svaka stacionarna taèka ne mora biti taèk a ekstrema.... Prilikom odreðivanja lokalnih ekstrema funkcije cijelishodno je koristiti vi e izvode. . To znaèi da je taèka x0 taèka lokalnog maksimuma funk cije y=f(x). ali ne i d ovoljan. .000fxxx .. . ako je f(x)<0 za svako x iz inteivala (x0. gdc je . tj . tangente krive f(x) su paralelne osi x (Vidi sliku 4 1)..... . to je trebalo dokazati.

i to maksimum ako je vrednost izvoda u taèki xo minimum ako je vrednost izvoda u taèki xo pozitivna18. taèka xo. xo-. Ako je reda funkcija ima ekstrem. f'(x) sa pozitivnog znaka prelazi na negativan. nje nastavi sve dok se ne doðe do izvoda koji je razlièit od nule u laèki izvod neparan.tada je taèk a x0 taèka lokalnog minimuma funkcije y=f(x). shodno prethodnoj teoremi o dovoljnom uslovu za egzistenciju ekstr ema funkcije. Primjer Neka je. (1) slijedi da je (2) Relacija (2) znaèi da je f'(x)>0 za svako x iz intervala (xo-. tada je x0 taèka lokalnog maksimuma a ako je f"(x0)>0 . funkcija nema ekstrema. Kako je to je i (1) S obzirom da je f'(x0)=0 i stavljajuæi da je xo+. veæ ona raste ili opada u xo. xo) i f'(x)<0 za s vako x iz intervala (x0. Prvo se odreðuje prvi i drugi izvod: . predstavlja taèku lokalnog maksimuma. Ako je ovaj izvod parnog negativna.. S obzirom da pri prolazu kroz taèku xo. Tada se derivira xo. f"(x0)<0. na primjer. a 1) Odrediti rastenje i opadanje funkcije. Na slièan naèin se dokazuje i u sluèaju kada je f"(xo)>0.x=x iz. I specijalnom sluèaju i drugi izvod u taèki xo mo e biti jednak nuli.Ako je f"(x0)<0. kao i ekstreme date funkcije.).

...) Za x=1 funkcija ima lokalni minimum.. Maksima lna vrednost funkcije f(0) =1... Odrediti ekstreme funkcije Data funkcija nije definisana za x=0........ o).. fxxfxx . .) funkcija strogo monotono opada. koji iznosi f(-1)=-2. . . zato je reè o globalnom maksimumu.. Za x=-1 funkcija ima lokalni maksimum.fxxx .0). . . po to je jedini maksimum. . x=1 je staciona rna taèkn funkcije. .. Po lo je eksponencijalna funkcija stalno pozitivna f'(x)>0 za x(-. . a strogo monotono opada u intervalu (-1. f'(1)=0. -1).1).... . 1. Jedina stacionarna taèka date funkcije je za x=0. u taèki x=0 ima maksimum. .. a f"(1)=2.). a strogo monotono raste u intervalu (1. 222221xxfxxefxex . koji iznosi f(1) =2.0) i f'(x)<0 za x (0. Ispitujuæi desnu granu funkci|e f'(x)<0 za 0<x<1 i f'(x)>0 za x>1.. . Po to je f"(0)=-1 ispunjen je dovo ljan uslov za postojanja lokalnog maksimuma funkcije. 231121. Na osnovu dobijenih informacija zakljuèujemo da data funkcija strogo monotono opada u intervalu (0.. a u intervalu (0. zato æemo posebno ispitivati lijevu i desnu granu funkcije. f'(-1)=0 a f'' (-1)=-2. Na osnovu dobijenih informacija zakljuèujemo da dola funkcija strogo monotono raste u intervalu (-.. Prema tome data funkcija strogo monot ono raste u intervalu (-. tj. Prvo æemo izraèunati prvi i drugi izvod: Ispitajuæi lijevu granu funkcije f(x)>0 za x<-1 i f'(x)<0 za -1<x<0 x=-1 je stacio narna taèka tj.. 2..

x1. .b). x=b i intervalom [a. Pojam i osobine odreðenog integrala Neka je f(x) definisana i ogranièena pozitivna funkci]a u intervalu [a. xn = b. proizvoljno na n podintervala taèkama podjela a = x0. x2 xn-1. predstavlja krivolinijski trapez ABCD. Ako se podjeli interval (a. pravama x=a.b].b] ose 0x. Oblast ravni ogranièena dijelom grafika funkcije y=f(x) nad intervalom [a. 5.Dokazivanje ovog stava vr i se uz pomoæ Tejlorove teoreme. Postavlja se zad atak odreðivanja povr ine krivolinijskog trapeza ABCD.b].

.x1= .xk]... PPslike_5-1-279. [xn-1.xk ..... .. a M-.tif gdje je X0 < X1 < X 2 < Xn-1 < Xn Tada se dobijaju podintegrali razlièitih du ina. .x1. x... . ... Du ine se oznaèavani redom sa .x2 . m2 mk.. x1] .. ..xk Neka su m-..xn. ... a suma gornja integralna suma y=f(x) 0 i x...... nkknniiinkknniiiPmxmxmxmxmxPMxMxMxMxMx .=a x.. .1122111221.xn Suma naziva donja integralna suma.. tj. .. M2 Mk Mn najveæe vrijednosti funkcije u podintervalima [x0. [xk-1. . . . mn najmanje vrijednosti funkcije. Xn 1 xn =b x . xn]. Neka se posmatraju slijedeæi zbirovi: xk-1 = .. x1 .... . ... [x1.. xn xn-1 = .. . .x1..x2. x2 .... x2].xo = ...

... tada va i nejednakost: tj.. povr ina krivolinijskog trapeza ABCD. povr ina tra enog krivolinijskog trapeza se nalazi izmeðu povr ine stepenasto upisan og i slepenasto opisanog poligona za svaku podjelu intervala [a..PP PPP.. je integrabilna funkcija u tom int ervalu.. funkcija koja ima integral u intervalu [a....bj.b] u Rimanovom smislu ili Rimanov integral i obilje ava se. bafxdx.. Ako se broj podintervala stepenasto upisanog i opisanog poligona u krivolinijski trapez ABCD konvergirali konaènoj i odreðenoj zajednièkoj vrijednosti.... baabfxdxfxdx... .. . Prilikom definisanja odreðenog integrala zbog lak eg razumjevanja kori æen je geometrijs ki prilaz. a izraèunava se kao gdje je Ova formula se zove Njutn-Lajbnicova formula i predstavlja vezu izmeðu odreðenog i neodreðenog integrala.... predstavlja povr inu stepenasto opisanog poligona oko krivolinijskog trapeza ABCD.. ali kao to se to mo e primjetni iz gornjih formula odreðeni integral predstav lja graniènu vrijednost jednog zbira. Osnovne osobine odreðenog integrala su slijedeæe: . a predstavlja povr inu stepenasto upisanog poligona u krivolinijski trapez ABCD. Ako se sa P oznaèava povr ina krivolinijskog trapeza ABCD.. ....... bafxdx.. Simbol èita se kao odreðeni integral funkcije f(x) u granicama od a do b. a njihova granièna vrijednost je tj. bcbaacfxdxfxdxfxdx... ...b]... . babfxdxFxFbFaa . povr ini krivolinijskog trape za ABCD.Fxfx. .. Vrijednost P se zove odreðeni integral funkcije f(x) u intervalu [a... limlimxxPPP .

b) i ce[a. tada je 2° Ako je funkcija y=f(x) integrabilna u intervalu [a. tada je .b].b].1° Ako je funkcija y=f(x) integrabilna u intervalu (a.

... b]. 3° Ako je funkcija y=l(x) integrabilna i nenegativna (nepozirivna) u intervalu [a......00bbaafxdxfxdx . tada je . .... .

Banja Luka.6. . Literatura Jakupoviæ. 2008. E.Vi a matematika..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful