SVEUĈILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

DAMIRA OMANOVIĆ

OBILJEŢJA PROMETNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE
SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2012.

SVEUĈILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

OBILJEŢJA PROMETNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE
SEMINARSKI RAD

Student: Damira Omanović JMBAG: 0112034857 Kolegij: Pomorska i prometna politika Mentor: Dr. sc. Ĉedomir Dundović Smjer: Logistika i menadţment u pomorstvu i prometu

Rijeka, lipanj, 2012.

................. 3 2..........2......................3...............................2... Funkcije intermodalnog transportog lanca ................................1............. 7 2..............2.......... Projekt Marco Polo II ................. 25 Popis slika ....................... 13 4................... TRANSEUROPSKE MREŢE I PROMETNI KORIDORI .......................................... 6 2..........1................................... Pojam intermodalnosti............................................ RACIONALIZACIJA GRADSKOG PROMETA ........ IZBOR PROMETNE GRANE............. 9 2.................................................................... 5 2..................................5............... 19 LITERATURA .......... Zraĉni promet ............................................................ Sigurnost i zaštita mora ....................................................................................................................................................... 17 6..................................................2.................................... PROMET I ODRŢIVI RAZVOJ ........ 13 4............................ Vodni promet........2............................. INTEGRALNA POMORSKA POLITIKA ... INTERMODALNOST ....... Podjela prometa ...................................3..............4..............................................................4.......................................... 5 2..1....... 15 5............Sadrţaj: 1............................................................ 11 4................................................................................... 9 3....................... Rjeĉni promet ......... 2 1.... Projekt Marco Polo I ............................... 14 4....................... 14 4................................ 25 ................ 8 2...................................................................... Zadaća i funkcije intermodalnog transporta .................................................................................................... 7 2................2............. Zadaća intermodalnog transporta .............. Znaĉajke intermodalnog transporta ...........................................................................................................................4..................................................................1..................... Djelatnosti pomorskog gospodarstva .......................................3.......................................................................... 7 2.... 14 4...........................2......................................................................................................................................................................................................4........ Cestovni promet ..................... 1 1.............................................................1... Ţeljezniĉki promet ....

što je ono smješteno preteţito u obalnom pojasu. morsko brodarstvo.: Koncepcija i strategija razvitka pomorskog gospodarstva Hrvatske. 2000. pomorska špedicija. dakle.1. jer se ono u tim zemljama razvijalo u normlanim trţišnim uvjetima na koje su te zemlje utjecale ograniĉenom ili smišljenom drţavnom intervencijom ili se pomorsko gospodarstvo tek poĉelo razvijati. pomorske banke i osiguranje. te na gospodarske i društvene djelatnosti kopnenog dijela zemlje. Sve te grane saĉinjavaju jedinstveni pomorsko-gospodarski kompleks ili sustav u sklopu kojega se odrţavaju odreĊene funkcionalne veze izmeĊu navedenih pomorskih grana. orijentacijom na svjetsko trţište i multiplikativnim utjecajem na ostale djelatnosti i grane nacionalnog gospodarstva. odlikuje se velikom dinamiĉnosšću. str.: Pomorski sustav i pomorska politika. Ono zapošljava veći dio aktivnog stanovništva obalnog pojasa.. str. sudjeluje s većim udjelom u stvaranju BDP-a3 obalnih i otoĉnih općina i gradova te s manjim udjelom u BDP-u zemlje. opskrba brodova i sl).2 U pomorsko gospodarstvo ulaze. brodogradnja. potiĉući profesionalizaciju radne snage. 11-12 3 BDP – bruto društveni proizvod 1 . 243 Ţuvela. primorski turizam i razne pomorske usluge (pomorske agencije. Ono se smatra propulzivnim faktorom razvoja ĉitavog gospodarstva zemlje. potiĉe izvoznu orijentaciju ĉitavog nacionlanog gospodarstva u suvremene tokove globalizacije i regionalne integracije. Pri ocjeni razvoja hrvatskog pomorskog gospodarstva ne bi bilo bilo ispravno usporeĊivati ga s razvojem pomorskog gospodarstva razvijenih zemalja. kao specifiĉan kompleks ili podsustav nacionalnog gospodarstva. Rijeka. Pomorski zbornik 38.. zatim neposredno sudjeluje u vanjskoj trgovini. na otocima i dijelom djeluje na otvorenom moru i što se njime bavi stanovništvo obalnog pojasa i otoka. 1 2 Dundović. a znatnim dijelom sliĉne se veze uspostavljaju izmeĊu njih i kopnenih grana nacionlanog gospodarstva. kao proizvodne grane. jer multiplikativno djeluje na razvoj nepomorskih djelatnosti obalnog pojasa. 2003. obogaćuju strukturu nacionalnog gospodarstva pomorskih zemalja i unose u to gospodarstvo snaţnu dinamiĉku i integrativnu komponentu. INTEGRALNA POMORSKA POLITIKA Pomorska politika u širem smislu rijeĉi podrazumijeva sustavan i sveobuhvatan pristup razvitku pomorstva i iskorištavanja mora kako prometnog puta i prirodnog resursa s ciljem poticanja razvitka svih gospodarskih i negospodarskih djelatnosti koje pridonose uspješnoj vaalorizaciji zemljopisnih i prirodnih pogodnosti pomorske zemlje. I. Pomorski fakultet u Rijeci i Glosa. kao usluţne grane. One.1 Pomorsko gospodarstvo pojmovno se razlikuje od kopnenog gospodarstva po tomu što ono obuhvaća sve gospodarske grane i djelatnosti koje iskorištavaju more kao prirodni resurs. Pomorski fakultet u Rijeci. morske luke. Pomorsko gospodarstvo Hrvatske. Ĉ. ribarstvo i eksploatacija morskih i podmorskih mineralnih sirovina i.

522. Pogoni. koje obuhvaća zaštitu. Ona je kombinacija znanosti i umjetnosti. u kojima se obavlja brodogradnja.184.115.. 2013. Znanosti. a njihova razvijenost i propulzivnost uvjetovana je razvijenošću same ribolovne proizvodnje. platformi i podmornica. uzgoj morskih organizama te preradu i trgovinu ribom i ribljnim proizvodima. proizvodne grane u koje spadaju: brodogradnja..083. proizvodnje mreţa i drugih ribarskih alata. a one su: 1. Prije svega treba spomenuti industrijsku preradu ribe. Navedene djelatnosti karakterizira velika ekonomska meĊuzavisnost.brod.. (projekcije za 2013. usluţne grane u koje spadaju: morsko brodarstvo.513. str. primorski turizam i razne pomorske usluge (pomorske agencije. 4 5 Prema http://www.1. pomorske banke i osiguranje. tegelenica. stabilitet. upravljivost i sliĉno kako bi se mogao oduprijeti ĉesto teškim uvjetima pri plovidbi. jer osigurava brodu traţena svojstva kao što su brzina. te brojne ostale proizvodne i usluţne djelatnosti poput brodogradnje. Djelatnosti pomorskog gospodarstva U gore navednom podnaslovu utvrdili smo da se pomorsko gospodarstvo dijeli u dvije grupe.399 milijardi hrvatskih kuna.cit. pomorska špedicija. opskrba brodova i sl). op. nazivaju se brodogradilišta.5 Zakon o morskom ribarstvu Republike Hrvatske (NN 74/94) definira morsko ribarstvo kao gospodarenje obnovljivim biološkim bogatstvima mora. Ribarstvo je pomorsko gospodarstvena djelatnost koja obuhvaća ribolov.894. Umjetnost. ribolov i uzgoj riba i drugih morskih organizama.vlada. morske luke. Koliĉina znanstvenih spoznaja u brodogradnji povećala se zadnjih nekoliko desetljeća na mnogim podruĉjima kao što su hidrodinamika pa sve do teorije vjerojatnosti. ĉvrstoća. i 2014. 168 2 . te ostalih vrsta plovila. nepotovivost. i 2014. Rezališta su pogoni u kojima se stari brodovi reţu u staro ţeljezo. ribarstvo i eksploatacija morskih i podmorskih mineralnih sirovina i 2. hrvatsko morsko ribarstvo jedna je od rijetkih grana u proizvodnji hrane koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. U brodogradnju spada izgradnja i odrţavanje brodova.004.4 1. Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda . Stoga se u središtu analize morskog ribarstva ne pojavljuje samo ribolov već ĉitav skup gospodarskih djelatnosti koje su u većoj ili manjoj mjeri vezane uz njega. koristeći ujedno iskustva i spoznaje mnogih pomoćnih grana tehniĉkih znanosti. Ĉ.646 i 6.Da je pomorsko gospodarstvo bitan ĉimbenik razvoja nacionalnog gospodarstva ukazuju i statistiĉki podaci o ulaganjima u Ministarstvo pomorstva. zatim specijalizirane djelatnosti u prometu i distribuciji proizvoda morskog ribarstva. 6. prometa i veza u sklopu drţavnog proraĉuna za 2012.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/proracun_2012 Dundović. Neovisno o problemima u kojima se nalazi. brodoremonta. jer brod mora biti estetski naoĉit i prepoznatljiv.) u iznosima od 5.

Morsko brodarstvo je gospodarska djelatnost kojoj je svrha i ciljl organizirani prijevoz putnika i robe morem. a mora kao prijevozni medij povezuje i pribliţa sve pomorske zemlje i njihove luke. Republika Hrvatska ima 6 luka otvorenih za javni promet od osobitog (meĊunarodnog) gospodarskog interesa za RH u gradovima: Rijeka. ukrcaj i iskrcaj putnika i robe. Poĉeo je tonuti ispred već oneĉišćene španjolske obale i prepolovio se u pokušaju odvlaĉenja u dublje vode Atlantika. Najĉešće su one nesreće koje ukljuĉuju tankere i prijevoz nafte i naftnih derivata. Pomorske zemlje oduvijek su razvijale pa i pomoagale svoje morsko brodarstvo zbog prijevoza tereta u svojo meĊunarodnoj razmjeni.Eksploatacija morskih i podmorskih sirovina se odnosi na more i podmorje koji predstavljaju znaĉajno i plodno polje. tj. Straţnji je dio potonuo s većim dijelom nafte. Jedna od najvećih nesreća je bila i ona broda Prestige koje se dogodila u studenom 2002. poznate još zbog ĉestih brodoloma i kao Obala smrti. Istraţivanje mora i podmorja i eksploatacija mineralnih resursa ogledaju se u sljedećim resursima: nafti. str. Zadar. Tako se turizam pozicionira kao jedna od prioritetnih grana hrvatskog nacionalnog gospodarstava koja posjeduje komparativnu prednost u usporedbi s meĊunarodnim okruţjem i to već tri desetljeća pri ĉemu se ova djelatnost vezuje uz jadranski prostor. jahti i brodica. ugljenu. Ploĉe i Dubrovnik. sidrenje i zaštitu brodova. Dobar dio nesreća se zbio oko Španjolske i Velike Britanije.000 tona nafte. postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje. bakru i drugim vrijednosnim resursima. 1. te bogato nalazište mineralnih resursa. Tanker Prestige nasukao se. pa brodovi prolaze sve oceane i mora. soli. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgraĊenim i neizgraĊenim obalama. ureĊajima. Šibenik. Kroz prošlost mogli smo biti svjedocima jednih od najvećih nesreća i izljevanja nafte koje su višestruko narušile i biljni i ţivotinjski svijet na moru. plovio je pod zastavom Bahama. a prevozio je 77. Primorski turizam u gospodarstvu Republike Hrvatske zauzima znaĉajnu poziciju. star 26 godina (izgraĊen je 1976. tijekom oluje kraj galicijske obale. Brod jednostruke oplate. zbog stjecanja deviza i zbog povećanja svoje ekonmske i politiĉke moći u meĊunarosnim odnosima. u studenom 2002. rudaĉi. lukobranima. 2. To je bila jedna od najvećih ekoloških i gospodarskih katastrofa što su 6 Ibidem. plinu. proizvodnju. prometnoj ili tehnološkoj svezi”. Procijenjeno je da se izlilo oko 63. uskladištenje i drugo manipuliranje robom. 65 3 . Morske luke su prema ĉl. Sigurnost i zaštita mora Povećanjem pomorskog prometa dolazi i do nesreća koje se dogaĊaju na moru. jer veliki dio podruĉja na kojima su ograniĉene i/ili narušene druge razvojne mogućnosti neprijeporno raspolaţe povoljnim prirodnim uvjetima za razvijanje turizma.6 Morsko brodarstvo prevozi najveći dio tereta morskim putem koji je više puta jeftiniji od od prijevoza drugih grana. oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meĊusobnoj ekonomskoj. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03) definirane kao “Luka oznaĉava morsku luku. bez posebne infrsstrukture koaj je inaĉe potrebna pojedinim granama kopnenog i zraĉnog prometa.000 tona nafte.2. u Japanu). pijesku. Split.

. Osim ribljega fonda nafta je ugrozila i morske ptice. bez uzimanja u obzir nenadoknadiva gubitka biljnoga i ţivotinjskog svijeta. a na samom kraju i kod ĉovjeka. nema sigurnih dokaza da su odrasli tuljani. jest nadzor i kontrola oneĉišćenja. morski lavovi ili kitovi bili ugroţeni. kad su biološke i produktivne aktivnosti minimalne. Francusku i Portugal. Slišković M. mekušce i imati kancerogene uĉinke kod riba i viših vrsta u hranidbenom lancu. kontaminiranjem vode i mora. .pogodile Španjolsku.: Najveće tankerske nezgode. jedina je razlika što vidre imaju visoku reproduktivnost. Stjenovita obala Galicije teţe je stradala. Dubrovnik. Gustoća je nafte bila dostatno niska pa se odrţala na površini. Štete su bile ublaţene jer se nesreća dogodila zimi. Te kemikalije mogu otrovati plankton. riblja jaja. Sanacija štete stajala je te zemlje milijarde dolara. Iako se katkada dogaĊalo da su mladunci tuljana teško ozlijeĊeni i najvjerojatnije bi uginuli zbog nafte. postavljanjem zaštitinih brana za sprjeĉavanje širenja oneĉišćenja.7 Naĉin na koji EU pokušava riješiti ili ublaţiti posljedice takvih nesreća. Sveuĉilište u Dubrovniku. str. i nije došlo do oneĉišćenja dna. Naše more 53(3-4). kao i uspostavljanje luĉkih kontrolnih nadzornih centara za kontrolu plovidbe ali i uvoĊenje inspekcija na brodove koji kontroliraju ispravnost opreme na brodovima.. osobito zbog sastojaka kao što su poliaromatiĉni ugljikovodici. izgradnja posebnih brodova za sanaciju oštećenja. 2006. No sa sigurnošću se moţe reći da nafta ugroţava morske vidre na sliĉan naĉin kao i ptice. 7 Bralić T. PredviĊa se da bi morski ţivot mogao još najmanje deset godina osjećati posljedice zbog veliĉine oneĉišćenja. 109 4 .

Podjela prometa Promet je izrazito sloţen tehniĉki...1. Promet saĉinjavaju: infrastruktura (ceste. zraĉni i vodni promet. ţeljezniĉka pruga. Prometnom sustavu je potrebna temeljna promjena koncepta organizacije da bi se postigli ţeljeni ciljevi. brodovi. U kopneni promet spada cestovni i ţeljezniĉki promet. prostorna udaljenost na kojj se promet odvija 5. znakovi. zrakoplovi.org/wiki/Promet Perić.. Šimulĉik: Ekonomika prometnog sustava. prometala (cestovna vozila. Smisao svake podjele je u tome da se spoznaju znaĉajke i specifiĉnosti pojedinih dijelova jedne cjeline. korisnik prometa 8. a u vodni spada rijeĉni i pomorski promet. aerodromi. organizacijski.2. str. vrsta prometnih sredstava 6. kontrola zraĉnog prometa). medij odnosno sredina u kojoj se promet obavlja 2. Radaĉić.) i operacije (svjetla. Promet je prijevoz ljudi. 2000. prometna površina odnosno put po kojemu se promet odvija 4.. po kojima se obavlja podjela prometa. drţavno-pravno znaĉenje teritorija na kojemu se promet odvija 3. dobara i informacija s jednog mjesta na drugo. Zagreb. Promet se dijeli na kopneni. 4 10 Ibidem. Potrebno ga je sagledati kao sloţeni sustav. str.). obiĉno koriste sljedeći: 1. luke.wikipedia..8 2. objekt ili predmet prometa 7. to se kao kriteriji. 5 5 . a kako s obzirom na multidimenzionalni aspekt ovog fenomena objektivno ne postoji jedinstven kriterij njegove podjele. tehnološki. ţeljezniĉka vozila. ali istodobno mu daju obiljeţja prometa kao cjelini. ekonomski i društveni fenomen. IZBOR PROMETNE GRANE Promet se definira kao sloţeni dinamiĉki sustav s velikim brojem elemenata unutarnjeg ustroja i podsustava koji ga obiljeţavaju u dinamiĉkom razvoju. tehnološko-organizacijsko obiljeţje prometa9 S obzirom na sve gore navedene kriterije tematici seminara je najzanimljiviji treći kriterij koji se nadalje dijeli na: a b c d e f g h i j cestovni ţeljezniĉki rijeĉni jezerski kanalski pomorski cjevovodni zraĉni poštanski telekomunikacijski10 8 9 http://hr.

2.. kontrole brzine. kotrliranje prometa koje je iznimno vaţno. 6 . s obzirom na prometnu površinu kojom se odvija. Prednosti:  Isplativ  Visoka dostupnost  Brza isporuka  Idealno za kratke udaljenosti. sigurnost prometa koja zahtijeva dobru koordinaciju svih uĉesnika u prometu a osobito kontrolno-upravljaĉkih centara. Broj prometnih nesreća raste najviše zbog neopreznosti mladih vozaĉa ali i neprilagoĊenih brzina stoga su te nesreće društveni trošak jednako kao i svako testiranje vozaĉa na alkohol i na druge opojne supstance. dijeli na mnoge vrste prometa od kojih će se detaljnije razraditi samo cestovni. nacionalne ili po Europi  Idealan za prijevoz kvarljivih roba (npr. Roba moţe biti pakirana (grupirana) u kontejnere koji se takoĊer koriste za prijevoz morem. ţeljezniĉki. veţu se još i iznimni troškovi oneĉišćenja. iako za cestovni promet veţemo i odreĊene nedostatke koji se oĉituju u brzim autocestama koje nazivamo i „zonama straha“. Mnoge prijevozniĉke tvrtke pruţaju raspored isporuke u danima.Iz priloţenog moţemo vidjeti da se promet .2. voće i povrće)  Jednostavan je za praćenje lokacije robe  Lako se komunicira s vozaĉem  Fleksibilnost  Individualna pokretljivost  Mogućnost slanja robe u malim serijama  Velika prilika da se odabere najprikladniji prijevoznik  Mogućnost dostave tereta od vrata do vrata Nedostaci:  Prijevoz vezan uz guţve i kašnjenja  Moguća su oštećenja robe zbog nepaţljive voţnje  Loše vrijeme  Propisi vezani uz cestovni promet mogu uzrokovati kašnjenja  Problem zagaĊenja i efekt staklenika  Štete za privredu zbog nepravovremene dostave  Realtivno mala nosivost  Niska proizvodnost  Nedostatak ekološke ĉistoće  Relativno visoke cijene prijevoza na velike udaljenosti Govoreći o cestovnom prometu treba uvijek imati na umu da je cestovni promet jedan od najrazvijenih i najĉešće upotrebljenih prometnih grana upravo zbog svih svojih prednosti. sanacije prometnih nesreća. zraĉni i pomorski. i sljedeći dan isporuke usluga. Cestovni promet Cestovni promet je vrlo popularan naĉin prijevoza kojeg koriste dobavljaĉi i tvrtke za isporuku narudţbe. ovisno o kupĉevim potrebama..

Projekt Marco Polo I U svojoj Bijeloj knjizi . MeĊutim unatoĉ prednostima koje nudi. Putniĉki promet u zraĉnim lukama RH malo je ispod razine na kojoj je bio prije rata. 2. no biljeţi se rast prometa zadnjih godina. Zbog svoje brzine i niskobudţetnih kompanija postao je popularan i dostupan svakom graĊaninu. te se oĉekuje da bi tu brojku mogao dosegnuti do kraja 2010.hr/ http://www. U Republici Hrvatskoj postoji sedam zraĉnih luka (Zagreb. Dubrovnik. Pozitivno je je da su standarsi u svim europskim drţavama za zraĉne luke jednaki. Kako bi se postiglo brţe ostvarivanje gore navedenih ciljeva EU je pokrenula i dva projekta: Marco Polo I i Marco Polo II.8 % svih svjetskih aerodroma). kao i rasterećenje glavnih zraĉnih luka.Vrsar) za prihvat i otpremu manjih zrakoplova komercijalne namjene što je vrlo velik broj u odnosu na ukupan broj zraĉnih luka u svijetu – oko 1200 (0. zatim mjere osiguranja koje su se postroţile nakon teroristiĉkih napada. godine.europa. Navedeni kocepti su obalna plovidba ( meĊuobalno povezivanje) i pomorski koridori odnosno engleskom terminologijom „Short Sea Shipping“ i „Motors of the Sea“.ec. Komisija je predloţila poduzimanje mjera koje bi mogle vratiti trţišne udjele prijevoznih sredstava do 2010. treba napomenuti i probleme koji se veţu uz zraĉni promet.1. stoga EU sve više forsira primjenu umjetnih biogoriva i korištenje gradskih autobusa koji idu na prirodni plin. 2. a to su izgradnja infrastrukture i suprastrukture koje zahtijevaju ogromna novĉana ulaganja. Pula i Osijek ). Zračni promet Zraĉni promet je u ekspanziji podsljednjih nekoliko desetljeća.4. s tim da kroz hrvatske zraĉne luke proĊe godišnje oko 2 milijuna putnika dok se u svijetu u meĊunarodnom prometu godišnje ostvari od 4 milijarde putnika.. To će pripremiti teren za promjenu ravnoteţe od 2010. kada je njima prolazilo i do 5.biznet. a to najviše ukazuje da se poĉela buditi ekološka svijest kod ljudi. Zadar.Postoje razne metode kako bi se smanjilo oneĉišćenje koje uzrokuje cesovni promet. nadalje. Politika Europske Unije temelji se na dva osnovna koncepta kako bi se smanjilo oneĉišćenje koje prouzrokuju druge vrste prometa osobito cestovni promet.3.4. Vodni promet Jedno od glavnih obiljeţja vodnog prometa je to što se njime moţe prevesti daleko najviše tereta pa najniţoj cijeni. Rijeka.delhrv.5 milijuna putnika godišnje.11 2.eu/?lang=hr&content=125 7 . Lošinj. dok je ostatak vlasništva raspodjeljen izmeĊu regionalnih i lokalnih samouprava. Split. Osim navedenog posebno treba riješiti problem i guţvi u zraĉnom prometu. godine.Europska prometna politika za 2010: vrijeme za odluku12. TakoĊer tu još ubrajamo i tri zraĉna pristaništa (Braĉ. 11 12 http://hgk. na njihovu razinu iz 1998. namijenjenih za meĊunarodni promet koje su još uvijek u 55 postotnom vlasništvu drţave.

Svaka dodatna zemlja koja u potpunosti sudjeluje pridonijet će dostupnome proraĉunu.. Norveška i Rumunjska.4. tako pridonoseći uĉinkovitijemu i odrţivijem prometnom sustavu. programu su se pridruţile Island. sijeĉnja 2006. Konferencija je izvijestila o Programu MARCO POLO i sljedećem pozivu na javni natjeĉaj u 2006. Iz poziva iz 2003.Poziv za 2005. s proraĉunom od 100 milijuna eura za 25 drţava ĉlanica EU-a. ţeljeznicu i unutarnju plovidbu. Lihtenštajnom i Hrvatska. do 2006. izloţila studije sluĉajeva o uspješnim projektim a financiranim u okviru Programa MARCO POLO. srpnja 2003. Programsko razdoblje koje obuhvaća projekt Marco Polo II se odnosi na razdoblje od 2007. Prijedlozi projekta mogu se sluţbeno podnijeti kada se objavi poziv. zakljuĉen je 30. Projekt Marco Polo II Program Europske Unije koji podupire podruĉje prijevoza tereta. i 2004. 2004: 14). godini. Program podupire akcije u teretnom prometu.Jedna mjera za postizanje toga cilja je Program Marco Polo koji je usvojen 22. godine. ugovoreno je 25 projekata (2003: 13. Svi segmenti meĊunarodnoga trţišta prijevoza tereta su unutar opsega Programa. Lihtenštajn. bit će zakljuĉeni u 2006. Postupci procjene se završavaju i uspješni projekti trebali bi se ugovoriti do kraja 2006. i 30. i 2005. i bit će otvoren za podnošenje prijedloga do 11.. U ovom projektu mogu sudjelovati zemlje ĉlanice Europske unije zajedno s Norveškom. Cilj je Programa smanjiti guţve na cestama i poboljšati ekološku izvedbu glede sustava teretnoga prometa unutar Zajednice te poboljšati kombiniranje prijevoza.. Konferencija MARCO POLO "Novi naĉini za odrţive lance prijevoza tereta" odrţana je u Budimpešti 29. logistiku i druga relevantna trţišta. godine. Kako bi se postigao taj cilj.2. Prvi projekti odabrani u 2003.Program traje od 2003. 2. 2004. godine. Od zemalja izvan Unije . Te akcije trebale bi pridonijeti odrţavanju i distribuciji tereta izmeĊu raznih prijevoznih sredstava na razini iz 1998. ţeljeznicom i unutarnjim vodenim prometnicama ili kombinacijom prijevoznih sredstava u kojima su putovanja cestom što je moguće kraća. pomaţući promjenu na oĉekivano povećanje u meĊunarodnome cestovnom prometu teretima od 12 milijardi km godišnje na kratke isporuke morem. godine s ukupnim budţetom od 450 milijuna eura. lipnja 2006. Glavni cilj je smanjenje opterećenja cestovnog prometa i smanjenje njegova negativnog uĉinka na okoliš kroz usmjeravanje prometa sa cesta na SSS13. listopada 2006.. Na konferenciji je predstavljen program MARCO POLO II te se raspravljalo o njegovoj ulozi u europskoj prometnoj politici.. Podruĉja Marco Pola II: • aktivnosti izmjene modaliteta transporta • katalizatorske aktivnosti 13 SSS. Svake godine bio je jedan otvoreni poziv u jesen 2003. do 2013.short sea shipping 8 . Posljednji poziv za Program MARCO POLO I objavljen je u ljeto 2006. Islandom..

Katalizatorske aktivnosti (catalyst actions) se odnose na svaku inovativnu aktivnost s ciljem savladavanja znaĉajnih strukturalnih barijera u teretnom prijevozu u Europskoj zajednici koje opstruiraju efikasno funkcioniranje trţišta. kompetitivnost SSS-a.3. ili kombinaciju transportnih modaliteta pri ĉemu su cestovna putovanja što kraća. da pri tome nema štetnog utjecaja na proizvodne kapacitete i radnu snagu. Aktivnosti izbjegavanja cestovnog preopterećenja (traffic avoidance action) ukljuĉuju inovativne aktivnosti koje integriraju transport u proizvodnu logistiku kako bi se izbjegla velika koliĉina cestovnog transporta. gdje je moguće.14 2. Morske autoceste (motorways of the sea action) se odnosi na svaku inovativnu aktivnost koja preusmjerava teretni promet sa ceste na SSS.php?id=240&path=238 9 . To ukljuĉuje. U korist mu ide i ĉinjenica da je daleko ekološki i najprihvatljivi. mjerljivo i brzo preusmjerava teretni transport sa ceste na SSS.4. aktivnosti kod kojih je izmjena modaliteta rezultat razvoja već postojećih usluga. i/ili efikasnosti transportnih lanaca koji ove transportne modalitete koriste. Zajedniĉke obrazovne aktivnosti (common learning actions) kojima je cilj unapreĊivanje voĊenja poslovanja ili znanja na podruĉju logistike teretnog prijevoza te poticanje meĊusobne suradnje.• morske autoceste • aktivnosti izbjegavanja cestovnog preopterećenja • zajedniĉke obrazovne aktivnosti Aktivnosti izmjene modaliteta transporta (modal shift actions) podrazumijeva svaku aktivnost koja direktno. ukljuĉujući i modifikaciju ili izgradnju sporedne infrastrukture. 2. Aktivnosti ove vrste mogu ukljuĉivati modifikaciju ili izgradnju sporedne infrastrukture neophodne za implementaciju intermodalnih pomorskih transportnih usluga visoke frekvencije i obima. Unutarnja plovidba odnosno rjeĉni promet je nedovoljno iskorišten upravo zbog svoje infrastrukture a ima izniman potencijal. Željeznički promet Ţeljezniĉki promet popularizira se novim brzim vlakovima koji doseţu velike brzine od 200300 km/h i povezuje veće gradove a istovremeno pruţaju veliku udobnost i razliĉite usluge 14 http://www. Aktivnosti ove vrste mogu ukljuĉivati modifikaciju ili izgradnju sporedne infrastrukture i opreme. Rječni promet Postoji tendencija u EU da se povećava broj projekata koji su usmjereni na unutarnju plovidbu. unutarnje plovidbe. unutarnje plovne putove. ţeljeznicu. Jedini nedostaci i problemi ove vrste prometne grane jesu promjenjivost vodostaja i zakrĉenost mreţe zbog neravnomjernosti iskorištavanja svih plovnih puteva jednako. ţeljeznice. pod uvjetom da ona nije katalizatorska aktivnost. a danas se prevoze i kontejneri. Ranijih godina rijekama su se prevozili rude i tekući tereti. Pri tome se preferira korištenje ekološki prihvatljivih transportnih modela kao što su unutarnja plovidba i ţeljeznica za prijevoz u unutrašnjosti i integrirane usluge od vrata-do vrata.shortseahr/page. ili kombinaciju SSS-a s ostalim modalitetima transporta pri ĉemu se cesta koristi minimalno.5.

kako bi samo putovanje bilo što ugodnije. 10 . Ekološki je prihvatljiviji od cestovnog i njime se moţe prevoziti isto tako velika koliĉina tereta. Najbolji primjer tome je Rotterdam. Tendicija ĉim većeg povezivanja luka i ţeljeznica kao intermodalnog terminala.

Pravni fakultet Osijek 11 . 15 16 G. Zagreb. toĉan. ekološki utjecaji-zagaĊenje zraka i vode. Osim problema zagušenosti tim bi se reducirao i problem zagaĊenja. potrošnja energije je velika u odnosu na grupe prometne grane. razaranje gradskih površina i njihova prenamjena. B. dok se prigradski ĉekaju i do sat vremena. koji pokriva gradske i prigradske mreţe. postoji jedan prijevoznik Autotrolej. kvalitetan. zauzimanje zemljišta. A. Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. usklaĊivanje ponude i potraţnjeponuda za prijevoznim sredstvima je uglavnom stalna. psihiĉki stres… Razlozi zagušenosti mogu biti: hiperurbanizacija -koncentracija ljudi i aktivnosti u gradskim podruĉjima. specijalizacija aktivnosti unutar gradova-radna mjesta. Tehnologija gradskog prometa. racionalno raspodjeljuju podruĉja opsluţivanja izmeĊu razliĉitih oblika prijevoza. ţeljeznica. Sveuĉilište u Zagrebu. Najveći problem gradskog prijevoza u Rijeci je perenapuĉenost autobusa koji su dosta stari i ne pruţaju nikakv komfor. str. dok potraţnja varira tokom dana i ĉinjenica da ponuda ĉesto potiĉe potraţnju. autobusi na prirodni plin). jaĉanje mobilnosti. odnosno prijevozniĉkih podsustava(tramvaj. brz i povoljan javni prijevoz nema razloga da se ne upotrebljava u što većoj mjeri i da se zamjeni automobilima.3. 2008 god. Problem gradskog prijevoza je skup meĊusobno povezanih problema koji se mogu razvrstati u tri glavne kategorije15:  Prometna zagušenost (zagušenost vozilima javnog gradskog prijevoza. gradska estetika. gradski busovi dolaze svakih 10-15 min. ovisi i raspored voţnji. smanjena je njihova mobilnost. Interakcija razvitka prometa i razvoja grada. Vanjski utjecaji (prometne nesreće-stopa smrtnosti na cestama neprestano raste. RACIONALIZACIJA GRADSKOG PROMETA Sloţenost prometa u velikim gradovima danas je velika. mjesta stanovanja i rekreacije su odvojena pa ljudi moraju putovati.2. zagušenje biciklima i pješacima). preusmjeravanje osobnog na javni putniĉki promet. stoga je potreban javni prijevoz koji je većinom sluĉajeva financiran od strane drţave). Ĉinĉurak. Što se tiĉe gradskog prijevoza u Rijeci. prijevozniĉka poduzeća usmjeravaju brzu obnovu i modernizaciju voznog parka prijevoznika. Vasilj. Uloga javnog prometa je rješavanje sljedećih problema:16 svladavanje prometnih tokova. a nafta sve skuplja. regulacija i liberalizacija prometa. gradovi. Kako cijena neobnovljivih goriva stalno raste radi ekonomskih i ekoloških razloga mnoge zemlje tragaju za razliĉitim rješenjima (hibridni autobusi. te buka. autobus). teţi se drugim izvorima energije). Štefanĉić. jer sredstva javnom prometa u manjoj mjeri oneĉišćuju okoliš u odnosu na oneĉišćenja iz automobila. Pokretljivost (ukoliko domaćinstava ne raspolaţu svojim automobilima. unapreĊuju tarifni i naplatni sustav. pripremaju i provode regulativno-tehniĉke mjere u svrhu osiguranja prednosti vozila javnog gradskog prijevoza .   Gradski promet povećava kvalitetu ţivota ljudi u gradovima jer omogućava mobilnost ljudi pruţajući im mogućnost prijevoza javni gradskim sredstvima. Vlada. oĉuvanje okoliša. općine. jer svaki grad sukladno svojim zahtjevima i mogućnostima organizira gradski promet. povećana mogućnost prometnih nezgoda. gubitak vremena. Posljedice zagušenja su: povećani troškovi putnicima. ţupanije. Ovisno o linija. Samim tim nudi im zamjensko rješenje za uporabu automobila ĉime pridonosi manjoj zagušenosti gradskih prometnica autima jer ukoliko je uspostavljen udoban.

12 .osim par novijih koji su klimatizirani ali s obzirom da svakih 200njak metara staje na stanicu i otvaraju se sva vrata nije problem vrućina riješen. koncentracija nekih parkirališnih zona u centru grada narušavaju izgled grada i ne omogućuju razvoj turizma u vidu neke turistiĉke ponude. povisivanje cijena parkinga. Pozitivno je to što studenti i umirovljenici imaju popuste na karte tako da im se s te strane prijevoz gradom i autobusom daleko najviše isplati. Problem guţvi u gradu je riješen završetkom izgradnje zaobilaznice meĊutim problem parkiranja i dalje postoji. Nedovoljan broj parkirališta.

a bez rukovanja samom robom kod promjene transportne grane u transportnom lancu „od vrata do vrata“. Zagreb 2002. Fakultet prometnih znanosti.˝ 4.4. 17 Svakako jedna od najbitnijih definicija intermodalnog transporta je ona koju je istakla Konferencija europskih ministara transporta (European Conference of Ministers of Transport. D. kompletna cestovna teretna vozila  u njemu sudjeluju najmanje dvije prometne grane  pretovar prijevoznih jedinica bez pretovara sadrţaja uz pomoć suvremene pretovarne mehanizacije  neprekinuti niz prijevoznih operacija  preteţni dio prijevoznoga puta odvija se ţeljeznicom. iz dviju razliĉitih prometnih grana. D.izmjenjivi kamionski sanduk. cestovna prikolica. Značajke intermodalnog transporta Prednost intermodalnog transporta je ta što omogućuje u jednom putovanju kombinaciju specifiĉnih prednosti svake transportne grane: fleksibilnost cestovnog prijevoza.1. na najbolji mogući naĉin. morem ili unutarnjim plovnim putevima  što kraći cestovni odvoz-dovoz od terminala do daljnjega korisnika Intermodalni prijevozni sustav mora biti:  gladak . str. Znaĉajke intermodalnog prijevoza:  roba odnosno prijevozni supstrat prevozi se u standardiziranoj prijevoznoj jedinici.prepreke pri razmjeni na ĉvorištima moraju biti minimizirane  siguran – promet dobara mora biti toĉan i neoštećen  raspoloţiv – usluge „od vrata do vrata“ moraju biti dostupne 24/7 po cijeloj Europi  dostupan – kupci se zaustavljaju na jednom mjestu  siguran – robu daje onima koji ispunjavaju uvjete za to  trajan – završen do kraja te uspostavljena dobra ravnoteţa izmeĊu troškova i postizanja zajedniĉkih ciljeva kompanija 17 Boţiĉević. vodeni ili zraĉni). ţeljezniĉki. kao što su kontejner. ECTM) koja glasi: ˝ Kretanje robe (u jednoj te istoj ukrcajnoj jedinici ili vozilu). veliki kapacitet ţeljeznice i niske troškove prijevoza unutarnjim plovnim putevima i morem.: Suvremene transportne tehnologije.. 9 13 . pri kojem se uzastopno koristi više razliĉitih grana transporta (cestovni. Kovaĉević. INTERMODALNOST Intermodalni transport je tehnologija kojom se u prijevozu robe istodobno koriste dva suvremena i odgovarajuća transportna sredstva. pri ĉemu je prvo transportno sredstvo zajedno s teretom postalo teret za drugo transportno sredstvo iz druge prometne grane s time da se transportni proces odvija najmanje izmeĊu dviju drţava.

Funkcije intermodalnog transportog lanca Kompozicija Postupak prikupljanja i zdruţivanja (konsolidacije) tereta na terminalu koji pruţa intermodalno suĉelje. 53 14 . izmeĊu barem dva terminala. s lukom kao najistaknutijim primjerom. Zadaća i funkcije intermodalnog transporta 4.2. nemogućnost otpreme od vrata do vrata  spajanju komparativne prednosti ţeljezniĉkog i cestovnog teretnog prijevoza u optimalnu cjelinu korisnika prijevoza o ţeljezniĉki prijevoz: velike udaljenosti. smanjenju eksternih troškova koji su posljedica transportnih djelatnosti 4. kao što su post-panamax kontejnerski brodovi ili plato vagoni na koje se mogu ukrcati po dva kontejnera. krutost. uštedi energije. roba razliĉitih dobavljaĉa zdruţuje se u centru. izmeĊu lokalnog/regionalnog distribucijskog sustava i nacionalno/meĊunarodnog distribucijskog sustava.18 Povezivanje Povezivanje ukljuĉuje zdruţene robne tijekove razliĉitih transportnih grana kao što je ţeljeznica ili kontejnerski brod. kako bi se mogla dalje otpremiti transportnom granom velikog kapaciteta poput ţeljeznice ili pomorskog prijevoza. str. masovni prijevoz o cestovne prednosti: fleksibilni dostavni kamionski prijevoz od terminala do vrata  zaštiti okoliša.2.2. Efikasnost veze uglavnom proizlazi iz ekonomije razmjera. a mogu se koristiti i kolone kamiona. to on ujedino predstavlja dominantnu granu na kopnu. Kako cestovni prijevoz n udi veliku fleksibilnost u usluzi od vrata do vrata. Izmjena (promjena transportne grane) Najvaţnija intermodalna funkcija ostvaruje se na terminalu koji treba osigurati uĉinkovit kontinuitet unutar transportnog lanca. Ovi terminali su dominantni u okviru nacionalnih i inetrnacionalnih distributivnih robnih centara.: Informacijski sustavi u intemodalnom kontejnerskom prijevozu. N.1. U idealnom sluĉaju. kao što su neelastiĉnost. U postupku kompozicije ukljuĉene su i aktivnosti pakiranja i skladištenja koje su usko povezane s funkcijom proizvodnje. Zadaća intermodalnog transporta Zadaća intermodalnog transporta oĉituje se u:  uklanjanju sistemskih nedostataka ţeljezniĉkog teretnog prijevoza.2. na podruĉju nacionalnog ili internacionalnog distributivnog sustava. odgovoran – kupac ima sklopljen ugovor s jednim izvoĊaĉem koji je odgovoran za neometano odvijanje prijevoza  povoljan – intermodalni prijevoz je u poloţaju da ponudi konkurentske cijene kupcima te dovoljno profita za gospodarske tvrtke i investitore  transparentan – svi ulagatelji razumiju povezanost izmeĊu javnih troškova i trţišnih cijena 4. Pomorski fakultet. 18 Antonini. odnosno tegljaĉa s poluprikolicom. Rijeka 2008.

Radi promicanja inovativnih rješenja za to podruĉje otvoren je od 2003. informacijska i komunikacijska tehnologija će poboljšati korištenje postojećih kapaciteta. Dodatno to je i pokazatelj kvalitete stupnja integracije izmeĊu razliĉitih transportnih grana. vodeni. Pored automatizacije i mehanizacije prekrcaja vaţno unapreĊenje u kontekstu intermodalnosti je i prilagoĊavanje tereta prekrcajnoj mehanizaciji. Na razini prijevoza novih usluga. Intermodalnost nije vezana za specifiĉne transportne sisteme. razvoj Trans European Network (TEN). Integracija izmeĊu sustava se treba odrţati na razini infrastrukture i druge strojne opreme ( npr. Pojam intermodalnosti Europska komisija je primjenila širi termin intermodalnosti koji obuhvaća sve aspekte uporabe razliĉitih transportnih grana u pruţanju usluge «od vrata do vrata». Osim toga oni su podrţani sa raznim naprednim informacijskim i komunikacijskim uslugama. usluga na poslovanje i kontrolu uvjeta. Promjena naĉina transporta u okviru intermodalnog transportnog lanca zahtijeva da teret bude prilagoĊen kako mehanizaciji na razliĉitim transportnim 15 . Intermodalnost je indikator kvalitete na razini integracije izmeĊu razliĉitih naĉina prijevoza: više intermodalnosti znaĉi veću integraciju i komplementarnosti izmeĊu naĉina rada. vozila. koja osigurava prostor za efikasnije korištenje transportnog sustava. tekomunikacije). Poboljšanjem veza izmeĊu transportnih sustava te integriranje istih u jedan sustav. što daje djelokrug za efikasniju uporabu transportnih sustava. više intermodalnosti znaĉi i više integracije i komplementarnosti izmeĊu transportnih grana. Ova je funkcija povezana s funkcijom potrošnje.Dekompozicija (razdvajanje) Kad roba stigne na terminal blizu odredišta ona se razdvaja u manje pošiljke za transfer do lokalnih ili regionalnih robno distributivnih centara. Intermodalnost je. S obzirom na to. cestovni i zraĉni promet traţe naĉine za optimizaciju sustava u cjelini. te kako bi se smanjili prometni zastoji.3. u kojima se prikazuju povoljne gospodarske i eksploatacijske karakteristike individualno. Promoviranjem principa intermodaliteta EU nastoji ostvariti integraciju razliĉitih prometnih sektora u efektivne logistiĉke lance kako bi se sektori optimalno koristili. Intermodalnost se ne odnosi na forsiranje specifiĉnog transportnog sustava. Usavršene tehnologija premještanja tereta sa jedne na drugu vrstu transporta su olakšale intermodalni prekrcaj. stoga. Intermodalnost omogućava uštedu u transportnom sustavu gdje su pojedine vrste transporta iskorištene na najproduktivniji naĉin. moţe integrirati u transportni lanac „od vrata do vrata“ kako bi se poboljšala uĉinkovitost prometnog sustava. komplementarna s drugim prometnim politikama EU-a kao što su liberalizacija trţišta prijevoza. Ekonomska osnova za intermodalnost je da oblike prijevoza. intermodalnost omogućava bolju iskorištenost ţeljeznice. 4. Intermodalnost je karakteristika transportnog sustava koji dopušta da se upotrijebe barem dvije razliĉite transportne grane na jedan integrirani naĉin u transportnom lancu «od vrata do vrata». europski financijski program “Marco Polo”. unutarnjih plovnih puteva te priobalne plovidbe. tovarne jedinice. Predstavlja rezultat trgovine i transporta gdje ţeljeznica.

Najvaţnije tehnologije koje su unaprijedile prekrcaj u intermodalnom i transportu uopće su: 1. paletizacija 2.terminalima. tako i prekrcajnom prostoru razliĉitih prijevoznih sredstava. tehnike kombiniranja vrsta prijevoza (prometna sredstva za prijevoz drugih prometnih sredstava) 16 . kontejnerizacija 3. Osnovni cilj je da efikasnost prijevoza “od vrata do vrata“ ne bude ugroţena vremenskim gubicima u prelasku sa jedne na drugu vrstu transporta.

od geoprometne analize i dinamike prometnih tokova do elemenata prometne politike infrastrukture. tako i u uĉinkovitosti prometnih sustava na razini mreţa.. Poimanje prometnog sustava zahtijeva integralni intermodalni pristup i poznavanje temeljnih postulata odrţivoga razvoja. Ona podrazumijeva sustavno prouĉavanje šire problematike . Sintagma odrţivoga razvoja. Takav neuravnoteţeni prometni razvoj. Metodologija strateškoga prometnog planiranja temelji se na kompleksu utjecajnih ĉimbenika. S obzirom na tematsku kompleksnost i nerazvijenu znanstvenu metodologiju procjene. usporedno s odrţavanjem Skupa o Zemlji i donošenjem Rio-deklaracije o okolišu i razvoju. više se ne moţe temeljiti na zadovoljavanju prometne potraţnje. a ponajviše u razvoju specifiĉnih kategorija prometa. veliĉinom je dosegla ekonomske koristi prometnog sektora pa recentni strateški dokumenti prihvaćaju novu opciju . 100-103 17 . decentralizacije i privatizacije.5. Prometno planiranje. Dubrovnik. Dosadašnji prometni razvoj bio je u funkciji infrastrukturne ekspanzije iindustrije prijevoznih sredstava. D. Naše more 56(3-4). poglavito cestovnog prometa. str. kako u uvjetima trţišnog natjecanja prometnih grana. koje zasigurno mora biti u ingerenciji prometnih znanosti i struke. Negativna dimenzija prometa. artikulirana pojmom njegovih eksternih troškova. novih tehnologija u funkciji prometnog razvoja. koja se terminološki uvrijeţila aktualizacijom Rio-deklaracije i Kyoto-protokola devedesetih godina prošlog stoljeća. operativnih i ekonomskih mjera. deregulacije i liberalizacije trţišta. Nepodudaranja su bila nadasve izraţena u monetarizaciji eksternih troškova zbog neujednaĉenih kriterija vrednovanja. provedena su fundamentalna istraţivanja poradi valorizacije veliĉine eksternih troškova. 19 Na razini Europe u kontekstu glavnih smjernica zajedniĉke prometne politike. Korelativna i izrazito suportivna funkcija prometa u gospodarskom rastu na globalnoj razini tijekom dosadašnjega razvoja manifestirala se strateškom opcijom planiranja. teoretiĉari oznaĉuju aktualni status prometnog razvoja tzv. S obzirom na pokazatelje rasta pojedinih prometnih oblika. eksternih troškova prometa. to jest razdobljem individualizacije prometa. nego mora kontrolirati prometni rast i ciljano ga usmjeravati modeliranjem opcija induciranja ţeljene potraţnje. Sveuĉilište u Dubrovniku. implicirao je poremećaje. Smanjenje štetnog utjecaja prometa na ĉovjeka i njegovu ţivotnu okolinu podrazumijeva sinkroniziranu primjenu razvojnih tehnoloških. kao što je javni gradski promet.“goal oriented“ planiranja. Potreba internacionalizacije eksternih troškova prometa prvi je put uoĉena u Bijeloj 19 Damić. 2009. petom prometnom revolucijom. koja diktira odvajanje meĊuovisnosti prometnoga i gospodarskoga rasta te kontrolu rasta. dodatno pospješen procesima globalizacije. što je rezultiralo stihijskim rastom onih transportnih modula koji su parirali zahtjevima prometnog trţišta i trţišne potraţnje. posebnosti gradskog prometa i prostornog planiranja. poglavito rastom cestovnoga i zraĉnog prometa. Većina europskih zemalja pokazuje tendenciju ukidanja subvencionalnog statusa prometnog sektora i smanjenja utjecaja drţavne uprave razliĉitim oblicima deregulacije. temelji se na koncepciji razvoja koji podrazumijeva ekonomski rast uvjetovan ekološkom ravnoteţom i društvenim napretkom. poglavito automobilske industrije. gospodarenja i regulative. prometni je razvoj uvijek korespondirao s gospodarskim rastom i društveno politiĉkim statusom zajednice. sigurnosti i zaštite okoliša u prometu. PROMET I ODRŽIVI RAZVOJ Povijesno gledajući. rezultati tih prvih istraţivanja na nacionalnim i regionalnim razinama znatno su se razlikovali.: Pomorski promet i odrţivi razvoj u prometnoj politici. Debata o negativnom uĉinku prometne industrije na okoliš otvorena je u Europi poĉetkom devedesetih godina prošloga stoljeća donošenjem Zelene knjige o utjecaju prometa na okoliš 1.

pa tako i razvoja pomorstva. Tom se estimacijom koristilo u Zelenoj knjizi zbog potrebe internacionalizacije eksternih troškova.1% domaćeg bruto-proizvoda s preciznijom podjelom na troškove oneĉišćenja od 0. društvenu i ekološku komponentu.20 20 Ibidem 18 . Referirala je rezultate prvih istraţivanja.knjizi Europske komisije iz 1992. po kojima je veliĉina eksternih troškova prometa u Europskoj uniji iznosila 4. U središtu europskog razmišljanja industrijskog razvoja. On podrazumijeva istovremeno omogućavanje gospodarskog rasta. društvenog blagostanja i zaštite okoliša. Odrţivost dakle ima gospodarsku.6% i troškove zagušenja od 2% domaćeg bruto-proizvoda. te u naknadnoj Bijeloj knjizi 4 za potrebe normiranja izravne naplate troškova infrastrukture. Zelena knjiga Europske komisije iz 1995. jest odrţivi razvoj.

Pan-europski prometni koridori su definirani prometni putevi u centralnoj i istoĉnoj Europi koji svojom vaţnošću zahtjevaju investiranje u narednih 10 do 15 godina. Sloboda pruţanja usluga i promet definirani su ĉlankom 51. Prioriteti akci jskog programa za razdoblje 2000.2004. .21 Pan-europski koridori predstavljaju izgradnju i modernizaciju cestovnih i ţeljezniĉkih koridora. 1 Rimskog ugovora.2000.aspx?PageID=94 19 .12. COM(1998) 776 final/2. Navedeni koridori su definirani na tri Pan-europske prometne konferencije. TRANSEUROPSKE MREŽE I PROMETNI KORIDORI Uspostava zajedniĉke prometne politike najavljena još Rimskim ugovorom. U srpnju 1995. prometu i telekomunikacijama. Navedeni koridori bi omogućili bolji pristup do trţišta srednje i zapadne Europe. U prosincu 1992. nedugo nakon pada Berlinskog zida.).hr/page. zaštite okoliša. nekoliko nadogradnji ţeljeznica u smjeru sjever-jug te istok-zapad. koja se temeljila na tri glavna aspekta: poboljšanje kvalitete prometa korištenjem novih tehnologija. Znatniji napredak postignut je tek 1985. . kada je objavljena Bijela knjiga o dovršetku unutarnjeg trţišta (White Paper on Preparation of the Associated Countries of Central and Eastern Europe for Integration into the Internal Market of the Union. vanjskih odnosa te politike cijena.entereurope. Devet transportnih koridora definirano je na Drugoj konferenciji na Kreti 1994. koji odreĊuje da je sloboda pruţanja usluga u podruĉju prometa ureĊena odredbama Sporazuma koje se odnose na promet. Prva takva konferencija bila je u Pragu 1991. postavljeni su u dokumentu Europske komisije pod nazivom Odrţiva mobilnost: Perspektive za budućnost (The Common Transport Policy: Sustainable Mobility – Perspectives for the Future. program za reguliranje prometa na putovima izvan obala EU-a. 21 http://www. 21. Komisija je objavila Obavijest o budućem razvoju zajedniĉke prometne politike.6.1998. svibanj 1995. Istim dokumentom pokrenuta je inicijativa stvaranja transeuropskih prometnih mreţa u sklopu šireg projekta Transeuropske mreţe. socijalne zaštite. COM(95) 163. koja je oznaĉila pomak s dotadašnjeg sektorskog na integrirani pristup zajedniĉkoj prometnoj politici i naglasila nova pitanja. godine... odrţane na razini ministara prometa. kombiniranih i vodenih puteva te njihovu povezanost na zajedniĉku europsku transportnu mreţu. Majnu i Dunav.. te razvoj vanjske dimenzije prometne politike. Razvijena je samo koncepcija za buduće dogovore. kada je definiran cilj prometne politike. dok je Deseti koridor definiran na Trećoj konferenciji u Helsinkiju 1997. Komisija je usvojila i obavijest pod nazivom Zajedniĉka prometna politika: Akcijski program 1995. Zahvaljujući ukidanju granica te većoj liberalizaciji i usklaĊivanju propisa.). MeĊu prioritetnim projektima TENs-a su uklanjanje uskih grla na glavnim istoĉno-zapadnim unutarnjim vodenim putovima koji povezuju Rajnu. poboljšanje djelovanja jedinstvenog trţišta. poput sigurnosti prometa. razvoj i financiranje infrastrukture te formuliranje zajedniĉke transportne politike. stvaranje jedinstvenog trţišta oznaĉilo je prekretnicu u razvoju zajedniĉke prometne politike. st. nediskriminatorna politika cijena prijevoza putnika i robe s obzirom na podrijetlo ili odredište. Na njoj nije bilo moguće donijeti detaljnije zakljuĉke zbog relativno burnih politiĉkih promjena u istoĉnoj i centralnoj Europi. projekta uspostave zajedniĉkih europskih mreţa u energetici.

html 20 .Warsaw sa sastavnicama: a) cestovna veza Via Baltica: Tallin .prometna-zona.com/koridori.Tallin .Nizhny – Novgorod Slika 2. Koridor II ţeljezniĉka veza cestovna veza Izvor: http://www. na bolju komunikaciju meĊu zemljama obuhvaćenim na pojedinom koridoru kako bi se izmeĊu ostalog unaprijedio protok graniĉnim prijelazima.Moscow .Ţeljezniĉka i cestovna mreţa ţeljezniĉka veza cestovna veza Izvor: http://www.prometna-zona.Riga .jug): Helsinki .html Koridor II (istok .Warsaw (445 km duţine) b) ţeljezniĉka veza Rail Baltica: Tallin .Kauna .Riga . te poticanje razvoja intermodalnog transporta.Riga . 1830 km duţine: Cestovna i ţeljezniĉka veza Berlin .zapad).Koridori definirani na konferencijama na Kreti i u Helsinkiju potiĉu usmjeravanje ulaganja na razvoj infrastrukture prioritetnih koridora.Kaliningrad – Gdansk Slika 1.com/koridori.Warsaw (550 km duţine) c) cestovna i ţeljezniĉka veza: Riga . Koridor I (sjever .Warsaw .

Constanta & Sofia .Osijek – Budapest 21 .Mostar .L'viv a) Bratislava .Uzgorod .Wroclaw . 3258 km ukupne duţine : Cestovna i ţeljezniĉka veza Dresden .com/koridori.zapad).com/koridori.Uzgorod L'viv Grana: Nuremberg.html Koridor IV.Budapest .Ljubljana .prometna-zona.Prague . 1600 km duţine: Cestovna i ţeljezniĉka veza Venice .Bratislava .Koper .Vienna .Koprivnica – Dombovar c) Ploĉe .Koridor III.Ţilina .prometna-zona.L'viv b) cestovna veza Rijeka . Bucarest . 1640 km duţine: Cestovna i ţeljezniĉka veza Dresden .Zagreb – Ĉakovec b) ţeljezniĉka veza Rijeka .L'viv – Kiev Slika 3.Sarajevo .Uzhgorod .Budapest .Zagreb .Trieste . Koridor IV ţeljezniĉka veza cestovna veza Izvor: http://www.Thessaloniki / Istanbul Slika 4. Koridor III ţeljezniĉka veza Izvor: http://www.Košice .html Koridor V (istok .

Byala i ţeljezniĉka do Gorna Orahovica c) Burgas .Kaphstice / Kristallopigi b) cestovna veza Sofia .Skopje . grana za Brno Slika 6.Durres i Vlore .com/koridori.Tirana .Ţilina.html Koridor VI (sjeverozapad .prometna-zona.com/koridori.Grudziadz / Warsaw .Svilengrad – Ormenion 22 . 1300 km duţine: Cestovna i ţeljezniĉka veza Bari i Brindisi . 1800 km duţine: Cestovna i ţeljezniĉka veza Gdansk .html Koridor VII. Koridoor VI ţeljezniĉka veza cestovna veza Izvor: http://www.Pleven .Slika 5. 2300 km duţine: Dunavski plovni put sa sastavnicama: a) dunavski unutarnji plovni put b) kanal Crno more – Dunav c) dunavske grane Kilia i Sulina d) kanal Dunav – Sava e) kanal Dunav – Thissa f) relevantna luĉka infrastruktura smještena na unutarnjim plovnim putovima Koridor VIII.Varna i Burgas a) Cafasan . Koridor V ţeljezniĉka veza cestovna veza Izvor: http://www.Katowice .Sofia .prometna-zona.jugoistok).

Dimitrovgrad – Alexandroupolis a) Helsinki .Maribor .Dimitrovgrad . Koridor VIII ţeljezniĉka veza cestovna veza Izvor: http://www.Istanbul d) Veles .Novi Sad .Slika 7.Beograd c) Niš .Frolina .prometna-zona.Bitola .Niš .prometna-zona.Pskov / Moskow .St. Koridor IX ţeljezniĉka veza cestovna veza Izvor: http://www. 6500 km ukupne duţine: Cestovna i ţeljezniĉka veza Helsinki .Sofia . 2360 km ukupne duţine: Cestovna i ţeljezniĉka veza Salzburg .Ljublajna .com/koridori. Petersburg – Moscow b) Kaliningrad – Kiev c) Kaliningrad .Vilnius – Minsk Slika 8.St.Skopje .Igoumenitsa 23 .Bucarest .Ljubasevka – Chisinau .com/koridori.Prilep .Zagreb .Kiev .html Koridor IX.Zagreb b) Budapest .Beograd . Petersburg .Veles Thessaloniki a) Graz .html Koridor X.

Rumunjska. Područje Jadransko . Jordan.Euroatičko područje: Multimodalno prometno podruĉje koje pokriva sjeverna provincije Švedske.com/koridori.prometna-zona. Bosna i Hercegovina. Siria. Grĉka. Crnomorsko područje: Crnomorske drţave Turska. Izrael. Malta. Hrvatska. 2. kao i oblasti Murmansk i Arkhangelsk i Republike Ruske Federacije Karelia i Komi. Gruzija.Slika 9. Barentsko .Jonskog mora: Drţave na Jadranskom i Jonskom moru Albanija. 3. Maroko. Mediteransko područje . 4. Slovenija i Crna Gora. Libanon. Finske i Norveške. Egipat.MEDA države: Alţir. Tunis i Turska 24 . Ukrajina. Italija.html Ĉetiri su glavna pan-europska podruĉja: 1. dok status promatraĉa imaju Armenija i Azerbejdţan. Cipar. te Grĉka i Moldavija. Bugarska. Koridor X ţeljezniĉka veza cestovna veza Izvor: http://www.

.................................. Interakcija razvitka prometa i razvoja grada..... Šimulĉik: Ekonomika prometnog sustava.: Pomorski promet i odrţivi razvoj u prometnoj politici.............. Perić.. 4............ Ĉinĉurak....................................europa..................... Damić.........php?id=240&path=238 http://www.......... Pomorski fakultet... 7................. Koridor III .................................. Koridor V ........: Pomorski sustav i pomorska politika...... 23 Slika 8......: Koncepcija i strategija razvitka pomorskog gospodarstva Hrvatske...........: Najveće tankerske nezgode.............................. 5... Koridoor VI ............................ 22 Slika 7.......... 2008...vlada..aspx?PageID=94 http://www...... Sveuĉilište u Zagrebu...................... Bralić T............... Koridor IX ............. Naše more 53(3-4)...... Kovaĉević.... Vasilj........... N.... Dubrovnik. Koridor IV ..... Koridor X ................................ 2000............................................ 2000............... Naše more 56(3-4)..............org/wiki/Promet http://hgk............. Radaĉić............... G....... 23 Slika 9.. 21 Slika 4. Koridor VIII ................................ Antonini....... 2003.. Izvori:       http://www... 24 25 .....................wikipedia. Zagreb.. 20 Slika 3.Ţeljezniĉka i cestovna mreţa .... Ĉ.............................................eu/?lang=hr&content=125 Popis slika Slika 1........ Pomorski fakultet u Rijeci i Glosa.......... Zagreb.... Slišković M.. Pravni fakultet Osijek 9......................................... 2........entereurope.... Sveuĉilište u Dubrovniku.. Pomorski zbornik 38....ec..............shortseahr/page......delhrv..hr/page................ 20 Slika 2... D..... Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku........... 8............................... 21 Slika 5....... Rijeka 2008................. 2009...............hr/ http://www.... 3. Boţiĉević. 2006........ 22 Slika 6......................... Zagreb 2002... B............ Sveuĉilište u Dubrovniku. I.... Dubrovnik....: Suvremene transportne tehnologije....................................................... Fakultet prometnih znanosti..... D........ Koridor II ...... Ţuvela..... Štefanĉić............LITERATURA 1.............biznet........ 6........... Pomorski fakultet u Rijeci............ D..: Tehnologija gradskog prometa.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/proracun_2012 http://hr....: Informacijski sustavi u intemodalnom kontejnerskom prijevozu................. Rijeka.. Dundović........

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful