SVEUĈILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

DAMIRA OMANOVIĆ

PORTFOLIO TEORIJA
SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2011. godine

2011.SVEUĈILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI PORTFOLIO TEORIJA SEMINARSKI RAD Kolegij: Financijski menadžment Mentor: Dr. Zoran Ivanović Studentica: Damira Omanović Matiĉni broj: 14713/L Rijeka. godine .sc.

.................................... 15 POPIS SLIKA ......................................................................Sadržaj: 1................................................................................ ZAKLJUČAK ............. 14 LITERATURA ............................................................................... 16 ............................... 11 5................................................................. UVOD .................................................... Rizik i povrat portfolija ................................. 2 2........... Definicija rizika .......................................................................................................................................................................................................3.............................................................................................................................................................................................. Sadržaj portfolija ...............2............... 7 4................................................. Definicija portfolija ..................................... 4 3..... 12 6............................. 4 3........................................................................2................................................................................ 2 3...................... 2 2...................................................................................................................1 Vrste rizika .................. 7 3..............1...............................1........................................................................................... ODNOS RIZIKA I POVRATA .................................. Definicija povrata ....1..................................................... 4 3........................................................................... 1 2................................................................................................................... EFIKASNA GRANICA ......... PORTFOLIO ............................................ MODEL JEDNOG INDEKSA ..........

1 . a sastoji se od identifikacije razliĉitih oblika rizika kojima su izloženi portfelji investitora te će se ovdje dati naglasak na vrste rizika. Rad će se sastojati od definiranja i sadržaja portfolija koje je obuhvaćeno u drugom poglavlju. definiciju povrata kao i odnos rizika i povrata. U zadnjim poglavljima ukratko će biti objašnjen i model jednog indeksa i efikasna granica. U trećem poglavlju definirat će se odnos rizika i povrata jer je upravljanje rizicima neizostavni je dio investicijskog poslovanja. Unutar popdpoglavlja Rizik i povrat portfolija objasnit će se ukratko i Markowitzeva teorija koja je fokusirana na pronalaženje optimalnog portfolija vrijednosnih papira. UVOD Tema ovog seminarskog rada je Portfolio teorija.1.

Zagreb. 1995.) i od vrijednosnih papira (dionice. Alokacija imovine 3. Definicija portfolija Portfolio definiramo kao skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. Diversifikacija portfolija je ulaganje novca u razne vrijednosne papire. Radi lakšeg praćenja definirat ćemo sve pojmove: 1 Ekonomski leksikon. Može se sastojati od novca (u gotovini. na depozitima po viĊenju..1 Još se naziva i „Portfolio management teorija“. Mjerenja performansa2 Portofilo vrijednosnih papira je skup razliĉitih vrijednosnih papira koje ima u vlasništvu pojedinac ili tvrtka.aspx?id=39480 Ekonomski leksikon.agram-brokeri. Zagreb.2.691 http://www. godine u Journal of Finance. na oroĉenim depozitima. str. a prvi ju je uveo Harry Markowitz u svom radu "Portfolio Selection". Optimizacija portfelja 4.3 2. tj. Državne obveznice). za razliku od ulaganja u smao jedan vrijednosni papir (npr. Ĉetiri su osnovna koraka u konstrukciji portfelja: 1. što se ĉini radi diversifikacije rizika uspješnosti pojedinih investicija. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i Masmedia. raznorodnosti vrijednosnih papira razliĉitih elemenata kako bi se smanjio rizik ukupnog ulaganja u portfolio i stabilizirao prinos na ukupna ulaganja. vidimo da se portfolio može sastojati od novca i od vrijednosnih papira.. PORTFOLIO 2. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i Masmedia.1. i dr.2. ostali vrijednosni papiri). obveznice. objavljenom 1952. Analiza vrijednosnica 2. Formira se na naĉelu divesifikacije.hr/default. str. Sadržaj portfolija Iz gore navedene definicije.691 2 3 2 . 1995.

Skupinu korporacijskih vrijednosnih papira ĉine oni vrijednosni papiri koji daju kakva prava u trgovaĉkom društvu.aspx?id=23054 3 . Uobiĉajena definicija novca kaže da je novac: o o o obraĉunska jedinica. predaja) vrijednosne papire uĉvršćuju se oni vrijednosni papiri u kojima je zapisano pravo tražbine na predaju stvari.5 4 http://hr. stvarnopravne (s podvrstom tradicionalnih) i obligacijske. bez prijenosa tog papira ne mogu biti prenijeta.svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Tu spadaju skladišnica.org/wiki/Novac 5 http://limun.wikipedia. a primjer su dionice. Novac . bez saĉinjenja pisane isprave ne mogu nastati. a bez predaje papira dužniku ostvarena. Novcem se rasporeĊuju i razmjenjuju svi proizvodi ljudskog rada. teretnica i prenosivi tovarni list. spremnik vrijednosti te sredstvo razmjene4  Vrijednosni papiri su pisane isprave iz kojih proizlaze neka prava koja. Vrijednosni papiri prema vrsti prava koja iz njih proizlaze dijele se na: o o o korporacijske. U tradicione (traditio. neke vrste obveznica i užitnice. u pravilu.hr/main. Ovako ĉvrsta povezanost izmeĊu papira i prava koje iz njega proizlazi naziva se naĉelo inkorporacije prava u papir.

Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i Masmedia.3. rizik volatilnosti. rizik produljenja duga. u većem ili manjem opsegu postoje u investicijskom poslovanju. U struĉnoj terminologiji ĉesto se rabi rijeĉ volatilnost kako bi se 6 Ekonomski leksikon. općenito.2002. u poslovnim financijama. mogućnost donošenja pogrešne odluke zbog nastupa nepredvidivog dogaĊaja i zakazivanja ljudskog faktora. opasnost. u poslovanju poduzeća. . operativni rizik. Tehniĉki se definira kao poznavanje stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može pojaviti niz rezultata ĉija je vrijednost nastupanja poznata donosiocu odluke (kvantificira se uporabom teorijskih distribucija. regulativni rizik. politiĉki rizik. raĉunovodstveni rizik. ODNOS RIZIKA I POVRATA 3. Definicija rizika Rizik možemo definirati na više naĉina. a poĉinje druga. ovisno o kontekstu u kojem ga primjenjujemo. stoga možemo razlikovati kreditni. 1995. mogućnost. vjerojatnost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka6 3.: Upravljanje rizicima: identifikacija. Zagreb.str. rizik modela. fantomski rizik – svi ti rizici. teĉajni rizik.. kreditni rizk. u općem osiguravateljnom znaĉenju. 793 7 Latković. rizik podataka. porezni rizik. str. M. rizik nelikvidnosti. opasnost nastupa neželjenog dogaĊajai mogućnost gubitka ili smanjenja imovine. tržišni i rizik likvidnosti) 4.465 4 . zbog ĉega nastaje šteta (ovdje razlikujemo prenosivi i neprenosivi rizik). pa tako imamo sljedeće definicije: 1. Financijsk a teorija i praksa 26 (2). mjerenje i kontrola.7 Najpoznatiji oblik rizika koji se veže za vrijednosnice jest tržišni rizik ili neizvjesnost u promjeni cijena vrijednosnica. rizik refinanciranja. nesigurnost u ostvarivanju oĉekivanih rezultata. rizik inflacije. 2.1 Vrste rizika Tržišni rizik. Mnogi od njih meĊusobno su vrlo usko povezani i nije moguće pouzdano o drediti gdje prestaje jedna vrsta rizika. rizik namire. rizik mogućih obveza. 3.1. Vrlo je bitno shvatit i sve oblike i uzroke pojave rizika kako bi se investitori mogli pripremiti na moguće nepovoljne dogaĊaje.1.

Stoga bilježenje cijena prema stanju na tržištu (mark-to-market postupak) podcjenjuje mogući nepovoljni utjecaj na tržište prilikom izvršenja transakcije. Iako se smatra da se cijene vrijednosnica mogu odrediti velikom sigurnošću. tj. npr. U normalnim uvjetima može se smatrati da je tržište vrlo likvidno te da se svaka transakcija može obaviti bez utjecaja na tržište. Glavni uzroci promjene kreditnog rejtinga izdavatelja obveznica. mjerenje i kontrola.2002. Ta se pojava u struĉnim krugovima naziva defaultom (bankrotom). osim u sluĉaju njihove slabe likvidnosti za teĉajeve to ne vrijedi jer se na deviznom tržištu bilježe samo cijene ponude i kupnje. Fitch i dr. dr žave. Kreditni je rizik povezan s neizvjesnošću otplate kredita. kada zbog povećane ponude deviza dolazi do aprecijacije domaće valute.str. u sluĉaju obveznica rijeĉ je o nemogućnosti isplate kupona i/ili glavnice. Na cijene obveznica najviše utjeĉu promjene kamatnih stopa.465 5 .. Primjerice. S obzirom na to da investicijski fondovi u Hrvatskoj mogu ulagati u inozemne vrijednosnice. objava poslovnih rezultata poduzeća. u Hrvatskoj su ĉeste oscilacije teĉaja tijekom turistiĉke sezone. rezultat su ekonomskih ili financijskih kriza. a oznaĉava vjerojatnost defaulta tijekom odreĊenog razdoblja. Rizik nelikvidnosti možemo podijeliti na egzogeni i endogeni.: Upravljanje rizicima: identifikacija. promjene kreditnog rejtinga te promjene ponude i potražnje na tržištu. pretjeranim izdavanjem kratkoroĉnih obveznica ili izdavanjem obveznica denominiranih u stranoj valuti. npr. Egzogeni rizik nelikvidnosti odnosi se na one promjene cijena koji nastaju zbog promjena faktora koji su izvan doma šaja jednog 8 Latković. Rizik nelikvidnosti koji se pritom pojavljuje uzrokuje dodatni trošak kada se vrijednosnice kupuju ili prodaju. . Kriza može nastati i ako je dug loše strukturiran.izravno opisao rizik promjene cijena vrijednosnica. Tržišni je rizik u naĉelu najlakše identificirati i kvantificirati jer se cijene vrijednosnica bilježe pri svakoj transakciji. spajanja i akvizicije poduzeća te promjena kamatnih stopa. i najlikvidnija tržišta imaju tzv. Financijska teorija i praksa 26 (2). Općenito se smatra da je tržišni rizik najveći rizik koji postoji u investicijskom poslovanju s vrijednosnicama. svaka promjena teĉaja mijenja vrijednost imovine fonda. M. komponentu nelikvidnosti koja se aktivira kada se veća koliĉina vrijednosnica ž želi utržiti.8 Teĉajni rizik postoji zbog neizvjesnosti u promjenama teĉaja domaće valute u odnosu prema stranima. Najĉešći uzroci promjena cijena dionica jesu nesklad ponude i potražnje na tržištu. MeĊutim. Kreditni se rizik mjeri pomoću metoda rangiranja koje objavljuju posebne agencije poput S&P.

Naprimjer. USD (od ukupnoga gubitka od 4. MeĊutim. On može postojati i pri trgovanju obveznicama koje su indeksirane. te o planiranom horizontu za njihovu likvidaciju. Za ispravno odreĊivanje vrijednosti opcijskog ugovora. Rizik modela postoji pri korištenju modela vrednovanja vrijednosnica. Možemo ga definirati kao rizik direktnoga ili indirektnoga gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili pogrešnih internih ili eksternih procesa. USD) koji je pretrpio LTCM samo zbog pogrešne procjene povijesnih volatilnosti dioniĉkih indeksa. endogeni se rizik pojavljujezbog individualnih promjena pozicija investitora i najviše ovisi o veliĉini njegovih pozicija. u svezi s opcijskim ugovorima. Najĉeće je rijeĉ o vrednovanju složenih opcijskih ugovora. Regulativni je rizik neizvjesnost budućih promjena zakona koja mogu imati nepovoljan utjecaj na poslovanje investitora. Rizik volatilnosti pojavljuje se npr. moramo razlikovati situaciju kada su promjene na tržištu uobiĉajene i odgovaraju nekim povijesnim prosjecima te situacije 6 .investitora i u naĉelu ga svi sudionici na tržištu jednako osjete. a najjednostavniji je postupak promatranje raspona izmeĊu kupovne i prodajne cijene (bid-ask spread). ali i vrednovanju obveznica koje su indeksirane ili imaju ugraĊene opcijske ugovore. Nagla promjena volatilnosti može dovesti do znatnih gubitaka. Rizik nelikvidnosti možemo mjeriti na više naĉina. Rizik mogućih obveza specifiĉan je za državu.5 mlrd. a proizlazi iz spreĉavanja mogućih defaulta domaćih izdavatelja obveznica ako država procijeni da je zbog oĉuvanja reputacije bolje isplatiti pristigle obveze.3 mlrd. Pojedine vrste rizika pojavljivale su se u većoj ili manjoj mjeri unutar pojedinihpovijesnih razdoblja na tržištima kapitala. banka koja ima razvijen sustav Internet bankarstva može pretrpjeti gubitke ako sustav nije adekvatno osiguran od neovlaštenog pristupa. volatilnost je kljuĉni parametar. Usto. a najoĉitiji je primjer gubitak u iznosu od 1. Operativni je rizik općenito neizvjesnost koja proizlazi iz mogućih zastoja u procesu investiranja. Mala pogreška u modelu može dovesti do velikih gubitaka u sluĉajevima kada se stvore velike pozicije u spomenutim vrijednosnicama.

466 10 http://limun. Zagreb. 2000.. Lj.). jer su rizici i neizvjesnost manji u bližoj nego u daljoj budućnosti.. . 74 7 .: Financijski menadžment.: Upravljanje rizicima: Identifikacija.hr/main. Ulaganja u kratkoroĉne vrijednosne papire (blagajniĉke zapise. PRRiF plus.9 3. mjerenje i kontrola. 11 3.12 9 Latković. Kupnja vrijednosnica u biti znaĉi „posudbu“ novca poslovnom partneru i neizvjesnost njegova povrata. Rizik i povrat portfolija Pored riziĉnih vrijednosnica postoje vrijednosnice bez rizika. str. Smatra se da su kratkoroĉne državne vrijednosnice takav instrument jer država može povećati poreze da bi ispunila obveze preuzete po emitiranim kratkoroĉnim vrijednosnicama. kratkoroĉne obveznice i sl. 2006. M.str.3. Financijska teorija i praksa 26 (2). I. nitko novac ne ulaže da bi ga izgubio nego da bi ga uvećao.str. Definicija povrata Povrat ulaganja je postotak neto profita nakon oporezivanja (after-tax net profit) od investicije poduzete za ostvarivanje toga profita.kada su promjene mnogo izražajnije nego š što bi se to oĉekivalo na osnovi povijesnih pokazatelja. Jedan od najĉešće rabljenih pokazatelja u zapadnom poslovnom okruženju za ocjenjivanje uspješnosti investicijskih pothvata. Zagreb. To su vrijednosnice ĉiji je prinos poznat s izvjesnošću za vrijeme razdoblja držanja.aspx?id=10164&Page=3 11 Marković.) u pravilu su manje riziĉna od ulaganja u u dugoroĉne vrijednosne papire (dionice. obveznice i sl. 327 12 Viduĉić.10 Pitanje sigurnosti ulaganja prioritetno je gotovo kod svih ulaganja.2002.2.. komercijane zapise. Pritom. : Financiranje – Teorija i praksa financiranja trgovaĉkih društava. RRiF plus.

Ovaj stav se potvrĊuje povijesnim podacima tržišta kapitala o standardnim devijacijama pojedinaĉnih dionica koje su znatno veće od standardnih devijacija tržišnog potrfolija. kombinacija.14 Pretpostavke Markowitzevog modela su:  investitori preferiraju višu razinu buduće vrijednosti u odnosu na nižu  investitori su averzni prema riziku. doprinos vrijednosnice riziĉnosti portfolija ne mjeri se standardnom devijacijom. PRRiF plus. Glavnina investiriora u tržišnim gospodarstvima posjeduje dobro diversificirani portfolio (dionice. 79 14 8 . Zagreb. Zagreb. umjereno i malo averzni prema riziku 13 Viduĉić. Odnosno. Umjesto toga važnija mu je kovarijanca izmeĊu povrata na novu imovinu i postojeći portfolio. namještaj..: Financijski menadžment. 2006. Lj. riziĉnost portfolijase smanjuje kako povećava broj imovine u portfoliju pri ĉemu će reduciranje rizika ovisiti o stupnju korelacije imovine/vrijednosnica. 75 Viduĉić... 13 Kombinacija imovine u portfoliju reducira rizik premda ga ne eliminira. vrijednosnica u portfoliju ima manji rizik nego bilo koja pojedinaĉna vrijednosnica.). str. Lj. obveznice. U pravilu. nakit. Stoga standardna devijacija nije odgovarajuća mjera rizika za investitore s dobro diversificiranim potrofijem. PRRiF plus. Oĉekivana stopa povrata na neku vrijednosnicu jeste adekvatna mjera doprinosa te vrijednosnice oĉekivanom povratu na portfolijo.: Financijski menadžment.Oĉekivana stopa povrata od portfolija je vagani prosjek oĉekivanih stopa povrata pojedinaĉnih vrijednosnica gdje su ponderi vrijednosni udjeli pojedinih vrijednosnica u portfoliju. 2006. veći je i rizik imovine. automobil. premda u razliĉitom stupnju pa postoje: o o o visoko averzni. itd. Što je veća kovarijanca. a ne njena varijanca. Vlasnici diversiviciranog portfolija osjećaju prednosti eliminacije rizika u portfoliju jer pojedinaĉne imovine nisu perfektno korelirane jedna s drugom. MeĊutim. str. stoga je kod procjene povrata i rizika neke imovine za investitora važan doprinos te imovine povratu i riziku portfolija.. Kao supstitut za dobro diverzificirani portfolio prosjeĉnog investitora – tržišni prtfolio imovine – uzima se tržišni indeks kao Standard & Poor´s indeks industrijskih dionica.

jer imaju višu stopu povrata uz istu ili nižu standardnu devijaciju (varijancu) u odnosu na ostale portfolije. Zagreb. Portfolio na efikasnom pravcu – dio oboda skupa investicijskih mogućnosti od portfolija Vmin do portfolija D dominiraju svim ostalim kombinacijama vrijednosnica u osjenĉanom podruĉju. str. 2006. Polazeći samo od mogućnosti investiranja u riziĉnu imovinu prema Markowitzu efikasan skup je dio oboda skupa investicijskih mogućnosti..U odabiru portfolija vrijednosnih papira dva su osnovna parametra koje investitorpromatra: prinos i rizik.Stoga se razlikuju i njihove krivulje indiferencije – strmije su za više stupnjeve averzije. PRRiF plus. Lj. investitori izabiru razliĉita portfolija s pravca efikasnosti ovisno vlastitim preferencijama.. 80 Za neki portfolio se ne može reći da je efikasan ako postoji ijedan drugi portfolio koji ima : 9 .: Financijski menadžment. Markowitzeva teorija fokusirana je na pronalaženje optimalnog portfolija vrijednosnih papira. Usto. Portfoliom u kontekstu financija smatra se portfolio u investicijskom smislu. dakle portfolio vrijednosnih papira. Slika 1. Profesor Markowitz je ustvrdio da investitori izabiru portfolija koja se nalaze u efikasnom skupu jer dominiraju drugim portfolijima iz skupa mogućnosti ulaganja u riziĉnu imovinu.Markowitzev model portfolio menadžmenta (investiranje u portfolio rizične imovine) Izvor: Viduĉić.

 veću oĉekivanu stopu povrata i istu standardnu devijaciju ili  istu oĉekivanu stopu povrata i mnaju standardnu devijaciju. 10 . veću oĉekivanu stopu povrata i manju standardnu devijaciju.

992 i 993. S tim procjenama.. 15 15 Z. Ivanović:: Faktorski modeli u funkciji procjene prihoda vrijednosnica. Na kraju se može odrediti tangentni portfolio za dane bezriziĉne stope. pretpostavka da svi prihodi od vrijednosnica odgovaraju jednom zajedniĉkom faktoru uveliko pojednostavnjuje zadatak utvrĊivanja tangentnog portfolia. EKONO MSKI PREGLED. bi i σei za svaku od N riziĉnih vrijednosnica. faktorski i nefaktorski rizik.4. MODEL JEDNOG INDEKSA Prvo. Koristeći se tim vrijednostima. varijanci i kovarijanci za vrijednosnice. 11 . str. 51 (9-10). To je obilježje toĉno za svaki jednofaktorski model. Drugo zanimljivo obilježje jednofaktorskog modela vezano je uz razliku. To se može napraviti s jednofaktorskim modelom procjenjujući ai. 2000. Zajedniĉka reakcija vrijednosnica na faktor eliminira potrebu za direktnim procjenjivanjem kovarijanci vrijednosnica. varijance i kovarijance. Za utvrĊivanje sastava tangentnog portfolia investitor mora procijeniti sve oĉekivane prihode. Potrebne su i oĉekivane vrijednosti faktora F i njegova devijacija σF. osim što se umjesto tržišni i jedinstveni rizik. Te su kovarijance sadržane u osjetljivosti vrijednosnice prema faktoru i varijanci faktora. može se izvesti zakrivljeni skup efikasnosti financijskog ulaganja. kao na primjer. jednadžbe se mogu koristiti za izraĉunavanje oĉekivanih prihoda. koja vodi uprosjećivanju tržišnog rizika i smanjenju jedinstvenog rizika. mogu koristiti i pojmovi.

Efikasna granica Izvor: http://www. Na toj se granici nalazi skup efikasnih portfelja koji dominiraju u odnosu na sve druge kombinacije investicija bilo sa stajališta rizika bilo sa stajališta profitabilnosti.hr/~laci/art/streetwise. o faktoru A. Svi portfelji koji leže na efikasnoj granici su optimalni portfelji u smislu prinosa i rizika.aspx?id=27719 12 . P. Investitor upravo odabire optimalan portfolio koji se nalazi u toĉki P.5.pdf Brojevi uz efikasnu granicu pokazuju vrijednosti parametra A (tako se za A=0 dobiva portfelj s minimalnim rizikom).agram-brokeri. tj.16 Slika 2. Koji portfolio odabire investitor ovisi o njegovoj toleranciji rizika.phy. Na slici 2 je prikazana toĉka dodira.hr/default. Do znaĉajnog smanjenja rizika. a to je upravo najvažniji doprinos 16 http://www. jedne od krivulja gdje funkcija U ima konstantnu vrijednost s efikasnom granicom. EFIKASNA GRANICA Efikasna granica je krajnja lijeva granica koja omeĊuje skup svih mogućih kombinacija odreĊenih investicija.

dolazi tek nakon što se u portfeolio ukljuĉi više od 15 do 20 dionica.Markowitzeve teorije. te da su njihove meĊusobne korelacije jednake nuli. ali uz pretpostavku da su oĉekivani rizici svih dionica isti. 13 .

investitori izabiru razliĉita portfolija s pravca efikasnosti ovisno vlastitim preferencijama. Oĉekivana stopa povrata od portfolija je vagani prosjek oĉekivanih stopa povrata pojedinaĉnih vrijednosnica gdje su ponderi vrijednosni udjeli pojedinih vrijednosnica u portfoliju. 14 . U pravilu. Efikasna granica je krajnja lijeva granica koja omeĊuje skup svih mogućih kombinacija odreĊenih investicija. Usto. nesigurnost u ostvarivanju oĉekivanih rezultata. Na toj se granici nalazi skup efikasnih portfelja koji dominiraju u odnosu na sve druge kombinacije investicija bilo sa stajališta rizika bilo sa stajališta profitabilnosti. Rizik možemo definirati na više naĉina. ZAKLJUČAK Portfolio definiramo kao skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. riziĉnost portfolija se smanjuje kako se povećava broj imovine u portfoliju pri ĉemu će reduciranje rizika ovisiti o stupnju korelacije imovine/vrijednosnica. Markowitz je ustvrdio da investitori izabiru portfolija koja se nalaze u efikasnom skupu jer dominiraju drugim portfolijima iz skupa mogućnosti ulaganja u riziĉnu imovinu. mogućnost donošenja pogrešne odluke zbog nastupa nepredvidivog dogaĊaja i zakazivanja ljudskog faktora.6. Tehniĉki se definira kao poznavanje stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može pojaviti niz rezultata ĉija je vrijednost nastupanja poznata donosiocu odluke (kvantificira se uporabom teorijskih distribucija. opasnost. ovisno o kontekstu u kojem ga primjenjujemo . a u ovom seminaru smo se najviše osvrnuli na rizik u poslovanju poduzeća. stoga možemo r azlikovati kreditni. zbog ĉega nastaje šteta te na rizik u poslovnim financijama. Može se sastojati od novca i od vrijednosnih papira. tržišni i rizik likvidnosti). Kombinacija imovine u portfoliju reducira rizik premda ga ne eliminira.

Zagreb.hr/default.agram-brokeri. Izvori: http://hr. 1995 2. 51 (9-10).pdf http://www.org/wiki/Novac http://limun. 2000. 2006.aspx?id=23054 http://www. EKONOMSKI PREGLED. Viduĉić.: Faktorski modeli u funkciji procjene prihoda vrijednosnica. 3. Zagreb. Ivanović. mjerenje i kontrola. 4. Latković.ijf. Financijski menadžment.hr/default.agram-brokeri. 2000.hr/main.hr/FTP/2002/2/latkovic. 5.pdf http://www. I.aspx?id=39480 http://limun. M. Z. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i Masmedia. Lj.2002.LITERATURA 1. Marković.hr/main.aspx?id=10164&Page=3 http://www.: Upravljanje rizicima: identifikacija.hr/~laci/art/streetwise. RRiF plus. Ekonomski leksikon.aspx?id=27719 15 . RRiF plus. Financiranje – Teorija i praksa financiranja trgovaĉkih društava. Zagreb.wikipedia. Financijska teorija i praksa 26 (2).phy.

... Efikasna granica ..Markowitzev model portfolio menadžmenta (investiranje u portfolio riziĉne imovine) ...POPIS SLIKA Slika 1........... 12 16 .................................... 9 Slika 2.................................................................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful