•^^nl^^^^3H^PB

Aldo Ivanisevic RIBOLOV NA MORU

Ribolov stn|>nm ........................................... 9 Udia....................................... 9 Najlonska uzica ....................................... 10 Stap ....................................... 11 Kotu: ....................................... 11 Olovo ....................................... 12 Plovak ....................................... 12 Vrtuliak ....................................... 12 PomiKrii pribor.......... ....................................12 Ribolov panuloin .......................................... 13 Ribolov parangalom.......... ....................._ _15

Izrada parangala ............ . -....................15 Vrste parangala ....................................... 16 Mamci za ribolov parangalom ....................................... 16 Nacin ril'dluv.! p.]r.mi',<ilori ... 17 Paran^al ria jed.ro ....................................... 17 Vezanje cvoruva .......................................... 18 Mamci za ribolov.............. ..........................22 Crvi ....................................... 22 MeknSci ....................................... 22 Biljiii mamci ................................... 23 Pastele .......................................

................ ........ 32 Arbun .........................28 Ribolov ostima ................ 26 Ribe ...................................................................... 26 Umjelni mamci .....23 Rakovi ........................... 39 ....................... 35 Bukva .... 27 Primamljivanjc ribc........................................ 27 Podvodni ribolov...... ........................

....Opal .......... 103 Skrpina............................. 91 Salpa............................................................................................................................................. 116 Zubatac...... 75 Orada .............................. 71 Lubin ....................................... .............. 47 Gira ...... £koljaka i pu/............................................................. 94 SkuSa................................ 123 Lov rakova.. 55 IgHca .................................. 43 Fratar ........................................................................................................................... 110 Ugor............................................... 66 Kanjac ... 128 Propisi o rfkrejdjskosportskom ribolovu na .......................... 107 Spar......... 69 Knez ........ 100 Sarun........................................ 113 USata ............................ 58 JegulJJ ............................. 84 Pauk........... 88 Pic........... 51 Glavoe ................................. 80 Oveica..126 Nepriliko u ribolovu .. 120 Lov glavonozaca............................... 97 Sarag............................................... 62 Kantar ...........rva_______............................

.132 Jestive ribe ................... 132 Bijda riba .............. ...............] riba ..........13 Brodrt ............... 13 Buzara .............. .................................................ik...............................moru ....... 13 Pr^en......... 130 Pripremanjo jela od ribtr................................................. 134 aod ™ i ' ....i riba ................................... 13 Rizot 13 od priljep........ 132 Landoviiu........ 133 PriprenunJL' ribljih jt-l-i ...................................................... L3 Pefiena riba........................ Skoljaka i rakova ...........' 35 Slt bl Ht nhe Juhaod krupnebijele ribc .....i....................... 132 Plava riba ................... 13 Marirurana riba............................ 13 Kuhari............-- . 133 Kako prt-po/noti ^\|t'/u ribu.......................................................................... ..... ........................

Na nasem jog uvijok so u odrodonoj nijovi korisLe lunjo.!. Pod ribolovom Lunjom podrazumijeva so koristenje cetverokutnog nosaca za najlonsku uzicu. napravljenog od pluLi ilimoru sliropora. .RIBOLOV STAPOM Udicarcujc odnosno ribolov udicom njjpopnianiiji je nacin Sportskog ri-balova. bez prisustva covjeka. 'lb kojeg su: ribolov tLinjom kod so udica »preko izbaeuje prsta«. ribolov pa-nulom kod kojeg secamcem udice povlace /aribolov n pokreiu. to parangiilom kod kojog so lovi velikim brojem udica. Udicom se moze loviii na vise nacin. pove/anim u jedinslveni niz. iz ruke i lovi zatim ribolov slapom koji omogueuje daleko izbacivanje udice i uspjesnu kontrolu.

a pogotovo LI poglodLi uspjesnosLi u ribolovu. Stap i kotur pru/aju mnogo vise prednosti.proloz. Izraduju se od kovanog i biti kaljenog colika. oblikom. bin' Vrh udico ravno izvueen i gotovo par. biti I\a .tlolan s tijelom ndice. Mogn razlicite zavrsne obrade. UDICE Na IrziSUi so pojavljujo niz. u svakom drugom pogledu.tli. Tijelo (slruk) udico moze dugacko ili kratko. prcporucljivo ih je vodom oprati od moze soli. ra/licilih lipova iidica kojo so razlikuju velieinom. Medutim. a danas su najnoviji »hit« erne niklovane udico P>ez ob/ira na kvalilotn.rcblJLiv. ali i zbog skupoee Stapova i kotura.no /bog tradicije i zbog jodnostavnosli. kvalitctom matorijala i kakvocom izrado. ukoliko sevrijcnie koristene udico neko ncce upol. a mo/e biti savijon prema unutra ili na jednu ili drugu stranu.

Ii'okuko udico i dr. a te posobno njona velicina. zubataca. Na izbor udice za ribolov najviSo utjeeu ocekivana vrsla ribo.e najlonska uzica. za ribolov pastolama (tijestom) i mamci-tna koji drugim lako ispadaju s udice. kozice i dr. npr.. odnosno riba s vecim uslima. /a crve. /. trcba birati udice s i duzim slrukom. Sto se mamaca tice. .a lov orada.zavrsetku struka iliudice na-la/. Ircba birali manje i tanjo udice. tunja. za koje se ve/. vece mamc. morskih pasa. eventualno sa dodatnim siljeima na iijolu..e. zatimpostoje udice prilagodeuo /a lo\ parangalom. dakako trazl i vece udice. maniac koji ce so knristiti.i so ploeica oko. Yeca l'iba. I'ostoje specijalni tipovi udica kao npr.

35- 9 n n 1 . vrh udice se pomaio otupi. Stoga vfh Lidice Sreba stalno odrzava-li ostrim (postoje i balerijska osrrila).loga. n 1 2 1 Q 9 Udice plocice sa zavrsetkom u obliku odgovarajti za vezanje najlon-skih uzica do debljine od 0. Tijekom koristenja u ribolovu.40 mm. Kad je potreban deblji najlon. zbog raznih ra/. ko-riste se udice sa oka. a tupa udica smanjuje uspiesunsi ribolova.n n qn QQQ 1 0. zavrSetkom u obliku odnosno prstena.

Prilom meduuzicama jcdnakc debljine treba birati onu koja ima vecu nosivost. Uzice se proizvode u vrlo razUcitim bojama. STAP Svrlia je omoguci Stapa da u ribolovu dobar i/baeaj udica. Stapovapostoji za ribolov s koturom vise vrsta.i kolieinski znatno veca kod i/rade pribora. odnosno vecu prekidnu cvrstoeu. zeleci ostvarili listed u nc\ Iroskovirna kupovine najlonske uzke. Najvaznije ih jc razlikovati prema i olova zatezini cijeudica su izbacivanje predvideni.00 mm.ica i predveza koristi najkvalitetnije najlone. NajceSce se upotrebljavaju stapovi s ko-turom koji omogucuju izbacivanje udica na daljinu. da danas postojeza mnogi tipovi stapova i. ponekad cak do 50%. a to se odrazava i na cijenu naj-!ona. dubi-ni i proz. Nosivost najlonske uzice razlicitih proizvodaca znatno se razlikuje.irnosli mom.i/i ribo koju setezini namjerava loviti.i/lieile namjene: za ribolov s obalc. sto omogucuje izbor uzice koja ce u moru biti Sto je moguce manje zamjetljiva. ribolov iz camca. ribolovac ce racionalno poslupiti ako za izradu zavrsnih u/. razvoj Stapa za ribolov je tako preSao dugacak put. U principu. Najcesce se koriste ervenkastosmede i zelenkastoplax kasle nijanse. ovisno o vrsti dna. da svojom osjet-IjivoScu signalizlra kad se riba ulovi to da olaksa izvlacenje ribe. a ekonomizirati se moze os-novnoj uziei koje na je poli'usuj. Od nekadasnjih stapova od trstike do suvremenih stapova. Izabrati treba onu koja odgovara i sn.NAJLONSKA UZICA U prodavaonicama ribolovnog pribora obicno se nudiuzica siroki izbor naj-lonskih za ribolov promjera od 0.061. Prema toj osobini dijele se na sljedece vrste: vrlo lagane (mogu i/baciti slapove maksimalnu . za ribolov s koturom ili bez njega i dr.

od jednog metra pa do 12 i vise metara. na primjer. .baciti vrlo daleko.tezinu udica i olova od 10 g). dok su za ribolov iz camca potrebni kraci. (70-150 te vrlo teS-ke stapove. posebno odaberite stapove s osjetljivim vrhom odnosno stapove koji su najsavilljiviji upravo pri vrhu. 2a ribolov s sitnijeobale. treba biti srednje lagana ili srednja (20-50 g). duljine 3-4 metra. (preko 150 g).i maniac moze iz. se S najduljim siapovirn. (40 g). teske srednje teske g) (4070 g).licile duljine. tzv. ako zeli loviti s ribolovu obale ili se u priobalnom iz camca. cak do sampionskih 250 m. srednje srednje lagane (25-30 g). treba Kod izbora stapa loeno znati svoje zelje i namjenu stapa. Stapovi za bili ribolov na moru mogu ra/. za ribolov s obale duljin. lagane (20 g). »akdja Stapa-. Tako ce.i luli 5-6 najbulja metara. ribe. Tezina s mamcima i udica olovom za cije su izbacivanje stapovi naj-prikladniji.

i dubinu vecu od duljine stapa. POMOCNI PRIBOR Od pomocnog pribora za ribolov na morn pozeljno je imati vrecastu mre-zicu za prihvat krupnije ribe. dakle s jacim najlonima. njihovo brze tonjenje i zaoravanje na zeljenom polozaju na morskom dnu. kuku koja sluzi istoj svrsi. . Ukoliko zelite loviti ribu u dubljem moru. noz. i . bilo iz camca ili »na suhom«. Vledutim.. Osim toga. potreban je kotur. odnosno spuslili n. Postojc sesterokutna i specijalna olova za pjescana. i dr. Olova mogu biti postavljena fiksno na kraju najlonske uzice.. . pribor za vadenje udice iz usta i zdrijela ribe koja mamac proguia duboko. Na udicarski pribor vrruljci se postavljaju kako bi sprijecili kovrcanje uzice 1 tako smanjili mogucnost njenog zaplitanja saeuvali njenu cvrstocu. a kroz mogu biti i klizajuca. vretenasta. koristite manje ko-ture. piramidalna. kame-i. PLOVAK Svrha upotrebe plovka uglavnom se sastoji u osiguravanju da se udice za-drzavaju na odredenoj stalnoj dubini izmedu dna i povrsme mora. Oblikom mogu olova biti razlicita kuglasta.KOTUR Stap se bez u ribolovu moze koristiti kotura. i. potreban vam je i snazniji kotur.i. Za prijenos udica i . i ii. odnosno u moru opcenito. jajolika.1. dagci-cu za rezanje mamaca. u zoni u kojoj se ocekuje riba. promjene u polozaju plovka upozoravaju na prisustvo ribe. Pritom duljina najlonske uzi-ce s udicama otprilike odgovara duljini stapa. ukoliko se uzice zeli izbaciti dalje od obaie. skare. Za priobaini ribolov. koja uzica moze slobodno prolaziti. sve do postavljenog granicnika.. OLOVO Konstenjcm olova omogucuje se preciznije i daleko izbacivanje udica s mamcima.

drugih dijelova ribolovnog pribora postoje poseb-no izradene cetvrtaste kutije s pretincima. Za ribolov s obale bit ce, eventualno, potrebni i nosaci mogu -stapova --koji se

RIBOLOV PANULOM Pokret i uzbudcnje glavne su karakteristike panulanja i zato ta ribolovna tehnika posebno SuStina privlaci svakog ribolovca. ribolova panulom je tra/enju ribe, u u stalno iaja u mamca, njegovu usmjerenom pokretu koji imitira kretanje ribe tako i/a/iva grabljivice dai poseg-

1'anula za lov saruna, tzv.

»torpedo« panula, 0,60 sastoji se od c ii/ncdebljine debljine mm, nastavka 0,40 mm i olova. Na nastavku su poredani predvezi debljine 0,30-0,35 mm. Obicno ib je 3-7, a dugacki su najmanje 15 cm. Razmak medu predvezima krece od 0,5 do 2,0 ce in ovisno o se dubini na kojoj se kretati saruni. Udice nose razne mamce uglavnom bijcle boje. To moze biti perce, cuperak vune ili kratka cjeveica. Ribolov panulom zahtijeva dobro poznavanje mora, ribe i same tehnike ribolova. Ponajprijc treba znati koje ribe ima na podrucju na kojem se lovi. Zatim, treba poznavati vrijeme, krelanja nacin prehrane i dubinu te ribe. Osini to L. I ' i in i mamcem pruziti najvece sanse /.a i uspjeb. Nladalje, pravac brzinu kretanja koder treba \ camca ' tatreba uracunati

Panula je,kozaprE i na kraju, na ji.i se sravl.ja ma vuCe mac, i/ a koju si: u plovidbi Camca. S obziromna brzi1111 povlacenja, panula moze bid vrlo brza, srednje brza i spora. Brzom panulom Jadranskom moru love na se tune, rumbaci i pala-mide. Brzina povlacenja panulc tada je odnosnu izmedu nautickih 5 i 7 Cvorova milja (1 ran = 1852 m). Srednje br/.inom brza panula tmzi plovidbu od moru '5 do 5 cvorova. U na-sem je ta brzina panulc prilagodena ribolovu gorova, skusa, lokar-di, lubina, lica te saruna. Sporom panulom sedo lovi pri brzinama od 1 3 cvura, a n,i [adranu udgovara ribolovu lubina, zubaca, lica, usata, paukova tcse ig.lica. Panula povlaci na odredenoj dubini na kojoj se ocekuje riba. U na-eelu, panulom se moze iti na citavoj dubini od ln\ povrsine mora do mor-skog dna. Povrsinska panula odgovara ribolovu lubina, lica, tuna, palatnida, usata I rumbaca. Kod povrSinske panulc udica s mamcem se z.adrzava iz-medu same

povrsine i prvih pola metra dubine mora. Panula na polaudice dna znaci zadrzavanje s mamcem na konstatnoj dubini izmedu dubine od pola metra ispod povrsine, pa do tri metra iz-nad dna. Na ovim dubinama se love iglice, skuse, iokarcie, palamide, lice, Saruni da i lampuge. S ob/.irom ckibina dna mo/c bitigrupi vrlo razlidta, to se u ovoj panula svTstavaju meclusobno priliaio razliciti nacini panuIavanja. Tako, na primjer, lov iglica panulom trazi da se panula drzi dosta z.natno visoko u moru, svakako blize povrgini nego dnu. Pridnena panula mora biti posebno izradena i Irazi kretanje camca koje cc osigurati povlacenje udice s mamcem na dubini od najvise tri metra iznad morskog dna. N'a ovu panulu se love zubaci, paukovi i ovcice. Za primamljivanje ribe na udioama panule koriste se razliciti prirod-ni ili umjetni mamci. Uz umjetne mamce (varalice) brojnih i ili izrade, koristi seoblika i mrtva ziva riba (srdela, bukva, iglica, oliga, gavun, sarun, usata i

puzici i dr.) Najbolje vrijemc za ribolov panulom jesati. na otvorenom moru cilja pri jedrenju do zeljenog i si. No.). Ovim ribolovnim alatom se lovi bez je prisu ius ten parangal sj u more. parangal? Parangal bi niz se mogao opisati kao udica vezanih predvezima spoosnovnom najlonskom uzicom. ujutro od zore do 9-10 te predvecer od 17 sari pa do zalaska sunca.dr. unaloc njegovoj skupoci. kruZnom plovidbom nad brakovima. pero galeba i dr. i cijena igra znatnu ulogu jer treba racunaii si velikim udica-. racici.) te prirodni mamci (morski crv.! jakom najlonskom uzicom. u stvari. Panulati se moze duz obale. neko vrijeme se ulovi ostavlja LI moru da se riba na udice s Broj i velicina udica na parangalu ovise o vrsti ribolova i vjestini ribolovca. S druge strane. RIBOLOV PARANGALOM Sto je. fibolovci parangal jako cijene jer se . mamci (koza od prirodnih materijala pauka.i!. komadici mesa skuse ili druge ribe.

Ovi se 20 parangali uspjesno korisle z^i lov kanjaca. /bog t'ela-tivno visoke cijene izrade parangala.20 m. vrste za zavisno koju od je parangal. Predvezi biti dugacki nd 0. fralara i drugib sparida. pluia. sidreno kamenje i plulajuce povrSinske nznake. Na njih se slavljaju manje udice s guscim predvezima na osnovnoj uzici.akace za stjenovito dno. sve su popularniji mali parangali sa po do 50 udica. olova. parangal se Cuva plei m i lii i I u u ivima zakace- ne udice trcbaju parangala.radi o alatuuspjesnom ribolovnom koji moze u jednom ulovu dati cak i nekoliko de^eiaka kilograma kvali-ietne bijele ribe i na ulozena taj uacin vrlo brzo vratiti sredstva. na parangal se stavljaju jos i vrtuljci.) . Jedan kraj konopca se optereti sidrenim utegom (kamenom i si. a mon-liraju se via medusobnoj udaljenosti od 3 do 5 ribe metara. IZRADA PARANGALA I'ored osnovnih parangala . Na svakom kraju osnovne parangala veze se uzice konopac.K0-1. Dok nije polozen u more.elemenata predveza i osnovne udice. kao i vecih zbog stalno prisutne opasnosti da se parangal izgubi ako se udice z. arbuna.udica.

. rsln.. do br L3 za kanjce : ar'nune. si za lov ugora. iiior. listova i druge... . 1 ] s dno.. ali ima su osnovne tri vrste: pridneni...... Koriste orada..incun srdelica oli IIL dr. lebdec: 1 povrs isk | | 1 k ! ■ -ani ii ' i kom dnii ili lebde u neposrednoj blbini dna.. 1 parangalima se uglavnom love igliee.. 5 do 15.. -timn. zatim komadici ve. za I agorc i rnurinc. uglavnom krupne bijele ribe. Udice su rasporedene LI pravilnim 'azmaeim. macki..... raza.. MAMCI ZA RIBOLOV PARANGALOM Na udice parai j se razliciti mamci......:. golubova.no postavljenih laganih ta... kao stoovisu elicine br.-ko a drugi kraj je vezan za plutacu na morskoj povrsini.i Povrsinskim ... Moze to biti mala riba .... Ove parangalc-na drm di idicemogubiti nialo uzdignuu i .... Na pridnci n " pluurine od br. /ubaca....VRSTE PARANGALA Parangala vrlo ra/.licitih. Od ostalih paran gala st i i/lik i poine mora mocu pluta postavljenih na osnovnu najlonsku uzicu......raia do .. od pridncn .... skrpina. sno o vrstama koja senajceSce loviribe io njenoj prevladavajucoj velicini...-J pi \ 1 Ovim parangalima se love ribc koje nisu iskljucivo vezane za morsko dno. pas.

NAC1N RIBOLOVA PARANGALOM Wijboiie je da se parangal u more ivi najvise dva do tri sata. . SDUSL ii:-:an: i rang. io I drugi uvjer. krcLmje cam-ta mora biti u Parangal se polaze uzduz obale ili po Njime kosinama brakova. Mamce je najboljt aviii i pri polaganja parangala u more. meso trpa. jer postoji ( .tikog morsfcog crva. parangal nepravilno izvlat na can-. se moze ribariti na\ svim\ vi ba izbjcgavati polozaje u blizini luka. "lb jenarocito ako se kao mamac koristi mala riba.avaju rukovanje parangalom tijekom spusrauja.i i .. ako sc mora.'a. Medutim reko ii noci i podici rano ujutro. Ino. a pogoRno kod di/anja parangala.ac. okv. specijalne pastele i drugi raspolozivi mamd.mj< jecinostavno ako se radi s vecim parangalom koji ima stoti valovi. Kako bi se spriiecilo da se udice parangala zakace za morsko dno. kako bi mamac bio bitno sto ^yjiviji.. dijelovi glavonozaca. marina i slicnih in jest a gdje cesto prolate plovila.

:..■ ■ ■■: ■■ i■.i III» i puna: o >b prern pucini j: .uora pla: ribu pa ne trebn ni oeekivati poseban ulov. '!■.. odnosno konopca kojim pokusa olkaciti jepovezan. kad ga sepotrebno ne spusta je iz camca. Lkoliko parangal zapne o kamenilo morsko duo... cesto ga se moze spait se po osnovnoj u/iri parang ia svust na d: > io zakvacene udice i snazmrrs se povlaconjeni koluta.ra jedrom koji od ce paranga": odvuci obaie. in go d inju.. udicu. i lakv: Tti'. osigurati tri uvjeta.. Danuzno bi od se parangal prenio obale na pucinu mora.mogucnost da elisa molora odsijec.. po trebno je mini | .e phitajucu ozn i MI....■■!■. L ..!' i ■.'fi \ uIo: uvieti s .< jedino take parangal moci ■ 'i. Da bi io bilo moguce. pa pai ingal I i i mi in tunjoin ! PARANGAL NA JEDRO batvaigalom va za koji jej(inace potreban camac. raiuc...

osim Sto su udice zavisno vezane od za duze predveze. Konstrukcijski se taj parangal bitno plune razlikuje od klasicnog tajuceg parangala. vrtuljcima. be-z naglih i ostrih pokreia. . VEZANJE CVOROVA I. odnosno ribolovnog alata n cjoiini. Cvorove znati ne samo vezatitreba vcC icvor odabrati.ice s udicom ili vrtuljkom to uzduzno i okomito povezivanje dviju nmj-Ionskib uzica.cvorova Namjena da je najpotrebnijih omoguce povezivanje najlonske u/.ivanjt' ili pucanje najlon-ske uzice. barom 5%. Potrebnojenabaviti odgovarajuci materijal i na zeljeni nacin povczaH kumade najlonske u/rcc s ndi cama. ali dcsetak osnovnih bit ce vise nego dovolj-no. Zatezanje naj lonske uzice izvedite polagano. udicarskog Za za izradu ribolovnog alata mozete koristiti veliki broj vise ili manje razlicitib cvorova.s obale.im ribolovni alatniposbonije tesko.Tadili s. plovkom i si.sle smanjili Uvnje najlonske uzice prilikom vezanja. I'ripa/ite da najlonskuuzicum osteii 1 j korislilf prilikom vezanja cvora. olovom. Cvor je najslabija locka u konstrukciji ribolovnog alata i najlon-ska uzica ce najprije puknuti upravo n. Cak i najprikladniju odn-brani i besprijekorno izvedeni cvor smarrjit ce prekidnu cvrstocu najlonske uzice. Neodgovarajuci kod veceg opterecenja moze izazvati odvtv. Prije vezanja cvora najlonski. vrste nbe koja se lovi i dnbine priobalnog mora.i cvoru.i uzicu ovlazite vodom ili pljuvackom kako bi.

odsijecite kraj najlonske uzice. koji viri iz cvora. na duz.Nakoncvrstog zatezanja cvora.inu od 1-2 mm. Cvor provjerite tako Sto cete ga zategm.iti tako podvrci opterecenju. i .

Cvor za vezanje najlonske uzice Uobicajeni cvor za vezanje udica na udicu s okastim zavrselkom. s plocastim zavrsetkom. .

uzice i vrtuljka. ^^ Cvor namijcnje n okomitom povezivan ju dviju najlonskih Cvor namijenje n okomito m povezivan ju najlonske . udice ili dr.

nom povtvivanj u dviju najlonski h L. Cvor namijenje n u/du/.a vezanje udicd s plocastim zavrselko m.idiaonal na "osmiaipogodna \ c /.Tr. .

koji sc vi'stc uspjesno mogu . uhvati uNakon zamki. mamci nog porijekla kao bilji posebnu pripremljena tijesta. be/ upotrebe silc. Veliki morski crv zivi u ili rupama u pjeskovitum s kamenjem pomijesanom morskomdnu.-od kamena". Plulajuci pred mot cc te/. lakoder se iupotrebljavaju iako rjede. veliki crv I'tniicc upkroditoK. primjenjuiu sc i umjetni mamci. Ostale crva i crvica.i. Veliki morski crv nije otrovan. sto scposlupno crv trapule. ga treba izvuci na povrsinu mora. L'koliko bi sc za njeg i sila kihko tijelo crva bi puklo. ervizivotinjskog predvode gnipu mamaca poi'ijckla.ajednicki nazivaju jeska ili eska. pastele. /. Inaee.i.isi najvisc cijeni cr\ .MAMCI ZA RIBOLOV U T'ibolovu na moru se uglavnom koriste prirodni mamci odnosno mamci zivotinjskog porijekla. Ribolovci ga love (ncki i zbogprodaje po visokoj cijeni) na taj nacin da na mjestu gdjc ocekuju njcgo\'u prisustnost.ade iz cijelom svojom duzinom rupe u kojuj sc skuiva. veliki morski crv moze dosed duljinu od 7 m. ali su mu celjusli prilicno sna/aie i ngriz bolan. ali uglavnom samo za ribolov panulom.iti da i/bijc na povrsinu mora i tako ce pris. I'ored ovih mamaca koji sc najestivih Jadranu /. CRVI Zbog toga sto je morski medu njinia r/v. Uporodici Eunice. t/\. kralj mamaca za ribolov na moru i neodoljivi maniac /a svc vrste riba koje sc hrane zivotinjskom hranorn. postavljaju specijalne zanike t/v.apravo m. Prosjecni primjerci su dugadd 1-2 m.liti crva da postepeno i/. predmet korisleci ncki plulajuci koji sc veze kracom u/icom /a zamku s ulovljenirn ci'\ om.

a posebno oradama. i/dvaja sc donekle volak. njoj u/. Dagnje se i mogu svidati mnogim ribama. \"a udicama ili stapa takoder sutunje primjenljivi. vecina si je najvazniji Dagnja mamac skoljkama. skoljkasi su mahom svi odliciii mamci. bok se svrstava Koma-dici lignje ili sipe najbolje se mogu upotrijebiti kao mamac na parangalu. te u obalnom kamenjaru. naci u zemlji. se rijetko koristi u ru svrhu jer su velika kulinarska poslastica.upolrijebiti mam ci na udicam. Apsoluhio je najbolja lignja. a sipa. Za razliku od puzeva. Od ostalih skoljaka treba istaci kapicu sreanku koja je odlican za ovcice. na velikom dijelu Jadrana njihov je lov zabranjen. Moze semedu loviti tokom cijele godine. Mcdu se kao i puzevima. Sarazima i drugim ribama koje imaju jako zubalo. Neke je tefiko i pronad jer zive u dubljem moru ili su vrlo rijctki u nasem moru. priijepci . <kao nogu s<. ali jekoristi Ijeti najpunija pa se vise i za jelo kao mamac. orade imamac grbove. pijesku ili mulju. ali . Sve vrste glavonozaca takoder koriste kao mamac zase ribolov na moru. Pored toga. No.koji ugivi rijotko i sa slabiin uspjehom kao maniac u koriste ribolovu na moru. Njego-vo mesc rado jede orada. Takvim ribama skoljke su omiljePrstaci ali su ihvrlo dobar mamac.

ali samo za primamljivanje man jog broja riba. a bobotnica za lov na murine i ugore. ostavljene cijelc na udicu.i. BILJNI MAMCI I'ored prirodnih mamaca zivotinjskog porijekla.prcclnost ipak imaju ranije spomcm. Na ovaj nadn. Hobotnice i muzgavci po svojoj kvaliteti kao mamci zaoslaju /a lig-njama i sipama. na vrsta primjer. Mogu posluziti. medu mnosi bi imale su da ih riba primijeti. primjer. zapravo brasna met smjese ijcl vocic i ili mirislj i | ovi i raduju. muzgavci dobar mamac za nocni lov sara-ga. Na isti i pic ma mac mogu se uloviti ili bukva. Upotrebljavaju sc alge.su a manje sipicc. koji su temeljni za ribo lov na moru. Tako su. su mamci vrlo | j pastei. prilikom izrade la najvi.se se upotrebljavaju sirevi.na . lovese cipli i spari. mogu biti uspjesan mamac za vece orade. san- PASTELE Pay tele su specijalna tijesta. Osim pastela.pale ako na bi Lidice s algania diio. zai lov manj 1 Ijni mamci. U suprolnom ylucaju. odnnsnt b. Lignje i lignjuni odlicni mamci za ugore. Ribolov udicama na kojima su alge kao maniac slavljene obavlja se iznad dna. za ribolov se cesto kori sti yarn kruh. Na biljne mamce se pretezno love salpc.iti mamci.

UFOTREBAMAMACA U RIBOI.OVUNAMORU R MAMAC S : C ■ * R< r d e C I A • * * * • • * B • * * * C • Fr • * * ♦ ♦ G * * * • • G * * * • ♦ * Ig * • Je ♦ * * • • • K • • * • * • * K • • ♦ • * * * K ♦ * • * * • L • * * • O * * * * O * ♦ * • * P • * Pi ♦ ♦ ♦ • * • • S * S * ♦ * * ♦ • S ♦ * * * • * * S * * * * • * * S • * * * * S • * • • • U Z • * • • * * ♦ • * .

UFOTREBAMAMACA LI RIBOLOVU NAMORU MAMAC R L S DT 3 KAS * * * * A * * * * • B * * C * * * • Fr * * G * * * * G • * Ig * Je • * * • * K * * • K • * • K • * L • ♦ * • ♦ O * • * • O • • • * P • * ♦ * • Pi * * • S * * * • S ♦ * ♦ * * S * • ♦ S * • • • S ♦ • • • * * * • ♦ • * • ♦ Osl'al i m..1w ^^t^^l rhS'^ ^^^p^ S U * U * Z l o g u u p o t r i j e ...

ali s manji .biti.

um. glavonoxaea (posebno Inozernni proi nude i. Cijele srdele ili komadi kao mamac se kori-siiti posebno uspjesno mogu LI lovu na paiamide. ra/. Za lov cipla i usate upotrebljavaju se crijeva srdele. osiiee.-u kozicc.imjetnih vuio sirok asoiliman ma~ maca za ribolov na moru. Koristi se bijel. Posebno parangalim. lubini i tari.va. Srdtda je medu njima /.iiamj: dio su njihova mesa. i. Osim riba. skrpine. paukove. ijeti.orade.-s. UMJETNI MAMCI na su moru uglavnom ogranirjene na panulu i na lovligniej. Na trziStu ~e mogu nabaviti i modeli domacih . druga slinija riba pokazali su se kao uspiesan mamac /a jastoge.il zi\ obnjskog porijekla preostaju jos :>vo ribe. na iubiiie. Gira je izvrstan mamac /a k i drugu ribu seje lovi parangalom. kao mamac se na udicama mogu itpoirebljavati i morski krastavci (Irpovi). Gavuni se takoder ili p : an. Ovaj I'tik je i neodoljiv mamac za arbuna. raze. sk. jeguliice sluze kao mamac n love. Najsirii primjcnu puz.e.ubace kmnase i > lo3 suCrneji dobre oiige iii gavuni. koji se mogu lo\ma!i iti u rncici plicinama prielialnog mora.e. gofa i lieu.a svaku ribu koju love sportskt ribo-lovci.koja Igiica prvorazredan maniac za se udice na panuli kojom lovi zubaca. /. murine..RAKOVI Main rakovirna ima r. dobar mamac itoza ugore. munne. glavoci. ugoticc. iakoder. pse iugore. k'dnako uspjesan maniac . Bukve su. kibme. RIBE Od inanuii.a.use.

n p . I 1 • radi pnvikavanja ribe na odredeno mjesto isamamac. postupkom obt'LirnavanjcKodnosno »torcnja«. si \ po > imac iako ne i pravik koji ce se poslije stavljati ! t I]1 I na < udice.atni. na raznc nacine. ribu je moguee prim. a nwe se korisliti mo neposredi no nasla u blizini mjesta ribolova. .proizvodaca. PRIMAMUIVANJ E RIBE Osim mamcem na udici.ii.. odnosno dovesti na mjesto ribolova. U stvari. Uobicajeno jt: primamljivanje ribe tzv. radi se o prirruim ■ Ijivanju ribe U>ko da se na mjesto ribolova smrvljenabaca svje/abrana (npr. jji mi> srdela.

v PuSka za podvodni ribolov |e posebno oruzje koje izbacuje male osti. koja dobro maske /a podvodni ribolov. preporucljivo je prije zaronjavanj.PODVODNI RIBOLOV Lvjeli zaribolova obavljanje sportskog pod po\ TSinom mora nisu samo ribolovna dozvola i odredeno isknstvo u ronjenjn.: cirkulaciju krvi) niti presiroke (jer lii i/.uljenj< :bo ■ w. Pcraje omogucuju lakse plivanje uronjavanje.i staklo ma ickom i potom ga isprali morem. Birati ih i treba prema nozi. ali da istovremeno ne bude pretijesno kako ne bi spulavalo kretanje. odnosno ronjonje. Da bi se sprijedlo zamagljivanje. Najbolje su pneumatske puske kod kojih do i/bacivanja ostiju doiazi oslo-badanjem komprimiranog zraka. bit ce leze udisati dst zrak. treba odrza\ ati Cistim. vec jc potrebno raspo-lagati 1 odgovarajudm priborom. toga. ali je vrlo pozeljan dio opreme za pod vodni ribolov.. resiro . Konilacko odijelo nije. tako da neale budu preuske (spreoav bi nonr. i dobro u relati\ no Osim Sop! potrebno je sacuvati rjelesnu toplinu.■■■ :en ko. Signalni plovak (bova) sluzi za oznacavanje polo/aja gdje se zadrza-va . Izabrati treba masku prianja /aStaklo lice. ■■ bi i ■ ■. Kod paziti izbora odijela treba da odijelo dobro pristaje uz tijelo. jc podvodn: ribolovac opremljen. predugacka. Sloga je maska nuzan dio pribora koikr. Lkoliko je.akv.a/' i.■■ u \ ulih :uje vode koja ude u njii. Disalica ne : : i!i ■. Cak i Ijeti je more cesto hladno pa odijelo dode. Podvodni ribolovac no hi mugao be/ maske jasno eidjeti podvodni ambijenl i ribn. nuzan. pak. .

Podvodni ribolov podnje laganim plivanjem. pa se moze dogoditi nesretni slucaj. dubinomjer. zapravo pretraziva-njem terena. odnosno podvodni ribolovci. eventualno kompas. krvi dusika i kostanoj mozdini. podvodni ribolovac mod lako razabrati zvuk priblizavajuceg plovila. Uobicajono je tocnije plivati prsnim stilom. njegovom slobodnijom varijantom (jer se koriste pcraje) s glavom toliko p in gnu torn preuia morskom dnu koliko je potrebno da staklo bude potpuno uronjeno u more kako bi se temeljito pod-moi-je. i pa/. koristit ce i olovne utege kojim ce na. Lnatoc tome jako sto so i. aditi u/. signalni plovak upozorava na prisustnost ronioca. men: /\ ukovi dobro sire i sto ce.ljivo osmotrilo Kretanje nogu i izvoditi peraja obnve/no treba malo ispod povrsi■ -. .podvodni ribolovac. baterijska lampa ce osvijotiiti rupe i kojom druga ski bo osvijetijena mjesta na morskom dnu.y. Od instrumenala koje konste runioci. Roniocima koji metara rone dubije od desetak bit ce poli'eban i dekompresiome-tar koji ce pokazati kojom brzinom se vracali podvodni ribolovac smije iz dubine prema povrsini. kako ne bi doslo do prekomjemog zadrzavanja u piucima. odmjereni i tibi. cesto je njegova pozornost usmjerena prema ribi i zbivanjima u dubini mora.. prikladni su ronilacki sat. Da bi se to sprijedlo. m pi ■ u/rocuu punim piucima i eventualno pojasu. iRoniooi koji volo duljo dubije roniu. Od ostalc orce iomposluziti ribolovcLi jos i noz. Od trenutka ulaska u more pokreti podvodnog ribolovca moraju biti smireni. prema tome.

Zaronjaxanje je vjestina koju je potrebno uvjezbati jer je dobro treba :r : obaviti brzo ibez suma.o:-a e:' nopozeljan bi se ip.c pugkom i bez zaronjavanja. dubinu do nje. pribliz.ai tijela izazvat ce tonjenje. mo/. Plivanje se zausta\lja prije no sto se neposredno nad kao ribn dode koju se odabralo cilj. No.. Rad koljena treba da je ra\ nomjeran i mekan.nog udisaja. UnatoC oprezu. \ekc ■-!. Ukoliko bi plivanje bilo grcevito i nervozno. pone-kad treba »plutatipo po\rsini mora. To se naglijeg narodto dogada kod spusta-nja glave prema morskorn dnu. sezaroni ruke prema dolje i glavom. Oeijeni se. Tek u trenutku kad se peraje sasvim nadu ispod povrsine zapocinje se radom nogu. Po potrebi. ci|'ic i uioviti Su.ace sLvrnviO sum.no. i\isu preporucljivi nagli pokreti tijela niti ostre promjene smjera plivanja.\ rste riba. rp. dogada se da u se malo mora prelije disalicu i dospije do usta podvodnog ribolovca. Takav postupak i pozornost poirebni su bi se zaronilo sto je tiseda moguce. zaustavi dab nakon sna/. a zatim se ispruze tijelo presavije u struku. Taka\ okomiti pnlo/. za pravi podvodni ribolov ipak je potrebno zaroniti. za \rijeme osmatranja podniorja.. nekoliko pula se duboko udatuie i izdahne. to bi ne samo izazvalo buku i plasilo ribn \ ec bi se podvodni riboln\ac brze umarao zbog otezanog disanja. Istovremeno se ispruzene noge podignu iznad povrsine mora.bine. . Tak\'a se neprilika lako rjesava snaznim ispuhi\ anjem zraka iz pluca koji stvara vise nego dovoljan tlak potreban za i/baci\ anje mora iz cijevi disalice.

treba gadati. Natme. Leda i gomji dio glave takoder su dobra meta jer se tu osti cvrsto zadrze u tijelu ribe (polje 2). rumbacima. tlak vode stalno raste s(tako povecanjem dubine je. pricemu je najboljeda nui je Toje riba okienula bokom. ribe N _ nije preporucljivo gadati. na dnu.od na primjer. ne treba od podvi nista ocekivati i \a takvom se dnu ne zadrzava kvaliterna bijeia riba. Ukoliko je dno priobalnog mora pjescano ili sljunkovito. medu glave (poljebr.Prilikom silazenja zaronjavanja. potrebno je izjednacavati tlak s jedne i druge strane bubnjica.za a dno uz kamenitu oba- .Ribu koja je ribolovcu okrenuta bokom te se krece. na dubini 10 m pritisak vode dvostruko veci nego pritisak zraka na povrsini moral. sili paukovima. I/jednacavanje pri-tiska na bubnjicu provodi se tako da se preko maske prstima zaccpi nos i snazno puhne fzatvorenih usta). Ugiavnom supjescanom moguci susreti... obicno tesko postici. \o.ce.bukn v :.. slobodnim kretanjem i slneainim susretom dok s ribom te cekanjem riba sama ne dode na udaljenost gadanja puskom.se U podvodnom ribolovu moze se loviti ribu na naema. moze i u torn se polozaju uspjesno pogoditi. Najpovoljniji polozaj za gadanje ribe je kadistoj se ribolovac nade na dubini kaoiriba.. lisrovima Mnogo boJje uvjetc podvod. odnosno u dubinu. pa je najcesci polozai ribe u odnosu na rixh ednog ribolovca takav da mu je ona okrenuta ko~o ju po. ' . Osnovna su vise iri: Irazenjem po rupama.trar. 1 na slid).. neSto ispred glave kako osti ne bi zakasnile.. Ribuje na pi ibocnelinije .

orade. a u nedostalku takvih trofejnih vrsla. sarazi. sa red'. ne treba zao-bilaziti niti salpe.ini stjenovite obale. se obala okon !i I i Sto ' Strmijooi obalom i kameniiim diiom mngu se ocekivau prave lo\ me. More je jos dovoljno toplo.lu. . \"ajpogodnije doba godine za ovaj sport je druga polovica Ijeta i rana je-sen. a najbolje je dno brakova.-ndra na [adranu nije u nbelov svako doba jednako uspjesan. puno sklonista stijena koje pruzaju ribi. ■• Milne temperature mora. a u to vrijeme ima i dosta ribe u priobal-nom podrucju i na brakovima. lubini. -e/ona podvodnog ribolova zapravo trajeIjeta. vec od samog poectka Za bavljenje podvodnim riboiovom potrebno je relativno mirno more i iijepo vrijeme. kirnje. Jaki vaiovi si: neugodni i /amaraju. skrpine. Mod* . a mogu biti opasni ukoliko se i lovi u neposrednoj bli/. ciple ili vece usate.

.

kre.). odrediti tako da se uzme u obzir brzinu i smjer kretanja cilja.i da ribuosti moraju susresti u sinjeru njenog kretanja jer. sipe i dr. To praklicno znac.tanje kao i eventualno barku.RIBOLOV OSTIMA u kretanju (ribe. ukoliko bi se gadalo na i-iicsto gdje se riba nalazi u trenutku izbacaja ostiju. doSlo bi neminovno Jo/akaSiijen ' u i i nicu da se svjellosne zrake prelamaju i mijenjaju svoj kut prilikom prelaska iz zraka uciljmore pa se zapravo i no nalazi u praveu u kojem ga oko vidi. O s t i s u r i b o l o v .

S a s t o j e s e o d d v a o s n o v n a .n i a l a t k o j i m s e n a k o n i z b a c a j a p r o b a d a r i b u i l i g l a v o n o S c e .

N a j b o l j e o s t i s u n a p r a v l j e n e o d k o v a n o g z e l j e z .d i j e l a o s l i l j e i m o t k e . a i l i c e l i k .

a . i o b l t k s l r i j e l e j t ' r p o s j e c k i j e s i m e t r i C n e j e / i r k e s o b j e s l r a n e . S r e d i s n j i / u b i m .

J e z i c c i n a z u p c .. d o k o s t a l i z u p c i i m a j u p o j e d a n j e z i c a k i t o n a u n i i t a r n | o j s t r a n i .

i m a o n e m o g u c u j u d a p o g o d e n a r i b a o t p a d n e s o s t i . N a s i r i b a r i p r e t e z n o u p o t r e b l j a v a j n o .

s t i . , : p e t i i o e d a m j a k i h i m a s i v n i h z

u b a c a . ■ ! ■ ! ! . . t j e r m i t u g m o r s i : ■ ! n < k o

; e p i v v i a d \ a u z m o r s k u o b a l u . N a b l a t n i m ,

o d n o s n o p j e s k o v i t i m p r i o b a l n i m d n i m a , n a j c

e S c e s e u p o t r e b l j a v a j u o s t i s a S u d a n i d o c l

e v e r , p a i v i s e t a n j i h z u b a c a . B r o j z u b a c

a o v i s i i O v r s t i r i b e k o j a s e z a d r z a v a i i a

t i m d n i m a . K o d i o v a m a n j i h , o d n o s n o t a n j

i h r i b a p r i k l a d n i j e S L I o s t i s m a n j i m b r o j e m t a n j i h z u b a c a . o d n o s n o m a n j . M a n j e z u b a c a .

u t r e b a j u u n a t i o s t i z a r i b o l o v b r z i h r i b a .u a p . O s t i s m a n j i m b r o j e m . s o l u l n u t e z s n .

O s t i z a p .z u l o v n a d n i m a k o j a S L I i s p n n j e n a r u p a m a u k o j e s e z a v l a c e r i b e 1 g l a v o n o s c i .

t a k o d e r z a v i s n . k r a t k e o s t i . i m a j u t r i i l i p e t z u b a c a . t / v .o d v o d n i r i b o l o v b e / p u s k e .

/ u p e i s u t a n j i n e g o k o d o s t i z a u p o t r e b u i z c a m c a i l i s o b a l e j e r s u i l o .o o n a m j e n i .

D u l j i n a m o t k . O v e o s t i S L I n a s a d e n e n a z n a t n o k r a c e m o t k e n e g o v e l i k e o s t i .v i n e m a n j e .

a o b i c n o S L I i z r a d e n e o d m e l a l a i l i d r v e t a . 5 2 m .e n i j e v e c a o d 1 . M o t k a n a k o j n s u n .

D u z i n a o v i s i o d u b i n i m o r . a l i e l a s t i c n o g d r v e t a .a s a d e n e o s t i i z r a d u j e s e o d t v r d e g .

a . o d n o s n o d n a n a p o l o z a j i m a n a k o j i m a s e o b i c n o l o v i . z a t i m o t e z i n i o s t i l j e t e o .

T r e b a u z e t i u o b z i r i v j e S h n u n h o l o v c a j e .k v a l i r e t i d r v e l a o d k o j e g s e r a d i m o t k a .

o d n o s n o n a v e c i m d u b i n a m a i l i u d a l j e n o s t i m a t e z e p o g o d i t i p . e s d u l j i i n o p t i m a .r .

a l i m o z e b i t i i k r a c a ( 3 m ) i l .l i j e n . D u z i n a m o t k e s e k r e c e u g l a v n o m i z m e d u 4 i 6 m .

N a s a m o m k r a j u i n i i i o d d i j e l a m o t k e n a k o j e m j e n a s a d e n a o s l i l j a .i d u z a ( 6 7 ) . o b .

a d r z e o s t i u s l u c a j u d a s e .i c n o s e \ e z e t a n j i k o n o p a c . k o j i m s e z . d u z i n e o k o 1 0 m .

d a l j i n e i l i s n a / n i j i h t r z a j a r i b e n e u s p i j e m o t k u z a d r z a t i u r u c i . U o s n o v .z b o g d u b i n e .

i p o s t o j e t r i t e h n i k e r i b o l o v a o s t i m a : l o v s o b a l e . i z c a m c a i l i u m o r u p l i v a n j e m i r o n j e n .

j e m n a d a h . Z a g a d a n j e o s i i n i a ; / c a m c a p o t r e

b I1L\ j e p o s e b n a i i ' i i / camca stjece ■■ isjecai /a udredivanji ioclo ireba, kod ckieva i,

® Od manjih »sportskih« riba ribolovci najviSe cijene arbuna, {tab. I) vrlo 11-jepu i snaznu ribu. Svoje znanstveno ime Piv^llmm/thrinii* C. V. arbun jopagarom, dobio zbog slicnosti s no njega ne moze dostici ni duzinom ni arbun tezinom. Domaci naziv nije jedinstven na citavom Jadranu. Nazi-vaju ga, naime, jos i arbul, jarbun, ribon, ribun, rombun i dr. Arbun jeso ruzicaste boje i svrstava u najljopse ribe Jadrana. Na gornjem dijelu tijela je izrazito ruzicast, da bi postrancc boja preSla u blijedo-ruzicastu, na trbusnoj strani lijelaau jos

svjetliJLi., pomaln srobrnkastu bo-ju. Tijelo mu je ovalnog oblika, u boku stisnuto. Glava mu nije narocito ve-lika, a gledana sa strane je koso zaobljena. Na glavi se istitfu dostana velike od. Bocna Hnija njegovom lijolu jo jasno vidljiva i sinjestena je prilicno visoko. Tijelo mu je pokriveno sitnim jednolicnim ljuskama. Na lednoj i analnoj peraji ima po nokoliko bodlji. Naraste 60 cm u duljinu i do doseg-ne tezinu od 3 kg. Meduiim, pmsjocni pninjcrci koji so love tekokoudicom 10 dag. leski su Arbun je Jadranu vrlo cesta riba. Na je mnogo zastupljeniji od svojih srodnika. Iako ga, zapravo, u naSem moru ima svugdje, ucestaliji je u bli-zini obale nego na otvorenom moru. Mrijesd krajem proljeca i se svog pocet-kom ljeta. U toku zivnta

priobalnom U plicem moru zastupljcnost arbuna je obala znatno manja nego kod koje se strmo spuStaju u more i kod kojih dno brzo tone. .Tn.ijen. zbog toga §to no voli plicine.o na pa nekim puzicijama us-pjesno loviti i Upravo na dubinama do 200 m.ja spol. ga so mo/. Arbun je riba srednjih i vecih dubina.

i lako zagrize m. lakim i lunjom-samicom.a branjenje. Stoga sc ceslo rade specijalna sidra od savilljivih zeijeznib sipki promjera 5-6 mm. s dobrim mamccm se u kratko vrijeme moze uloviti nekoliko kilograma live vrlo bijele ribe. Nlavedeni mamci nisu jednako uspjeSni na svim ribolovnim pozicijama.en /. a odliene re/ultatr daju i rak samac kucar. moze uloviti s osim kojiput predveccr kad zna doci na i u sTjunkovitoplicc more. Obitava muljevitom dnu. posebno kod lova arbuna. podruejima na Ribarsko zaglavi sidro medu se ponekad slijenjem. NJije pretjerano oprezan ni suninjieav p. Nakon i/vlacenja sidra. jacim povlacenjem ce se sipke izravnati i osioboditi sidro. kozica. U praksi /a lov primjeraka prosiecne voiidne odgovaraju udice br. Ukoliko se ovakvo sidro zaglavi. Arbuni pretezno zive u drustvu. uglnvnom nadna predjelima gdje takva predstavljaju prijclaz izmedu kamenito-bridinastog rniijevifog ili pj nbol nia nerijetko zapinju sulra na podvodnim kosama i brakovima na kojima se dobro love arbuni. 12 do 13. Debljinu glavne najlonske u/ice treba odrediti u zavisnosti . Najbolji su komadi velikog morskog crva. sipice te meso dagnje (svjoze ili posoljeno). gavuna. lignjo. u manjim skupinama. Ako je raspoloz. U kvalilelnc ribolovu mamac treba koristiti svjezi zivotinjskog porijekla. Osnovni nacin lova na arbune \v parangalom ribolov tunjom.arbuna se morskc rijetko obale. Sam se brani m.injoni ribom i ra/nim silnijim mekuscima. racima i crvima. komadid svjeze srdele. sipke se poIzbor velicine udice lov arbuna donekle ovisiza o velicini ribe koja se ocekuje.imnc koji mu od-govara. odnosno Jadraiui. Krecu se blizu morskog dna t razed liranu i zako im treba i ponuclili udice S mamccm.

40 do 0. a ]ei najbolje je otici u ribolov na arbune u rano jutro. izmedu svitanja i izlaska sunca. U ribolovu na slap arbune najvise se korisli ili klasicna Uinja.40 do 0. ipak utjeeaja na lov arbuna. duzincribolovne 100 m. Kako se l..bljine 0.25 do 0. No.50 m. Arbuna se moze loviti tijekom citave godine.60 mm. Zavrsni dio udicarskog pribora (predvezi i si.70 mm) pogoiovu ako do se . a ■■amsp'esn'ji' go se ovi u jesen.70 mm. \a pozicijama.35 mm. Vremi i isudo od odlucuiin e. ali su topliji mjeseci pogo'lri]]:. vrlo dobro se lovi i navecer. debljine 0.e dubine ra/likuiu i mogu Iznositi od m.) izraduje se od lanjeg najlona. je pozeljno da vjelar ne bude suvise jak niti more suvise valovito. od 0. desetak do golovo /. Moze senekim uspjesno loviti i nodi. do. ujesen ga se moze loviti od julra pa sve sredine dana. U loku dana a i]i.DO to i debljina najlona varira.od oeekivane velicine ribe i dubine na kojoj ce se arbuni loviti. sastav-ljena od osnovne najlonske uzice. lovi se tezim najlonom 0.. pred zalazak sunca pa do mraka. Ako je dubina pozidje veca od 70(0.

35 mm kojemu se na kraju stavlja olovo tezine od 50 do 100 g.caina poty niorsko dno. LJ nekim slucajevima je moguce arbune uspjesno lov ili 1 ud.se teza riba.i JL lin hzakaci t iina ako se tada ne udicu. mamcem i spusti na ispod camca i tada sedno najlon blago ZiHe^ne preko prsta kako bi samo olovo na morskom dnu. Tunjom ili stapom se aibuni love tako da se najlonska uzica s olovom udicama. Teza olova. odse100 200 g. se. n. neee ponovo pokusali dohvatiti mamac. oko Za vrluljak veze metar najlona od 0. Arbun zagrize rr^^u^c snazno odlucno.30 do 0. odnosno ma mac na njoj. . tj. U trenutku kad se osjeli da arbun grize mamac. mogla zakadti i koja druga. Ako pak. koriste nado dubljim dnima i u slucaju jacih morskih strujanja. treba mu "kontrirati". ostaio Povremeno treba ud I i > bi se pokrelanjem mamca privuklo arbune.prclpostavlja da bi se na udice. na udicu zakacio. uzicu naglo povuci najionsku za 20-30 cm prema gore ka ko bi se riba /akacila za udicu. nami-jenjene arbunu. je da arbun Prvmijeceno najeesee grize najdonju udicu.

naj-lon treba stalno drzati blago /alegnut.ro se brani i povrsinu odupire polx'/anju napokusava irioi'j.u treba drzati sasvini zategnutu. Postavljaju se uglav-nomnocu. a druge mnogo udaljenije. valovima i vjetru. a da se ostale udice (jedna domorskog dvije) krecu nisko l/. Za riboiov arbuna paran-galima treba napraviti laki parangal sastavljen od 1-2 osnovne uzice. camac stalno odrzavao tocno nad tockom nad kojom se skupljaju arbuni. Kad se takva pozicija pronade. s predve/ima od najlona. debljine 0. mijenjajuci svoj polozaj Li odnosu na udicu i najlon. po/icijuponovo trei preko pogod. mo/e je se oznaciti usidrenim plovkom.ic. po desetak komada. debljine mm. sati.. arbun otkaci od udice pri izvlacenju ribe. i pomalo vuce spuStene udice i olovo po morskom dnu.a-jima s muljevitim ilipjescanim neusidren se klizi. tabula umjereno studica najbli/a olovu. unatoc moiskoj struji. Drzese u moru nekoliko Kao mamac svakako su najbolji . Najlonsku uy. povlaci skoro po dnu. Pozicije za lov arbuna treba dobro po/navati jer obicno ne zahvacaju veliku povrSinu. ne treba mu dopustiti da udicu nnsi u suprotnom praveu. Samice za lov arbuna (iralara i druge ribe) vrio su uspjesan ribolovni alat.ost. Ukoliko se arbuna lovi nad bogaiijim polo/. se rij< I i se iMedutim. Lkoliko se oik ' l| ( ahum dobro grizu mamac. camac dnom. ina to nn kojima arbuna obicno lovi. moze pustiti da nosen morskom strujom. Neke ribolovne pozicije su od obale udaljene samo su stotinjak metara. Cak i ako se nidi o vecem primjer-ku.a ako takvih nih orijentira. Za lov arbuna je camac jer ga '". potreban se teSko moze uloviti s obale. pa vraliii se zeli sutradan. potrebno je vjesto se usidriti kako bi se.nad dna.4(1 mm. nema. nego prema Ulov arbuna ce biti veci ako se za vrijenu' ribolova riba pnmamljuje brumavanjem. Siahio s iidicom krenuti prema dim Zbog opasnosti da se.

.. batej... bukvica i dr..samo mlade ziva oznacuju bukve (npr. olova. Na je gornjem dijelu tijela obojena modrikastosivo do maslinastozelenkasto.. Prosjecni primjerci su teski oko a dag... bi. naravno ne iznenadujekadse uzme uobzir daseradi o vrlo rasirem bi ibi..iba i imena: dr. Donji dio tijela je srebrnast. nesto je iKvsralija oko a vanjskili ..... Tijelo bukve je izdu/enog... po /■'. bukvelj. boba. Neki od tihna...). ja-sno izrazena...komadi vehkog morskog crva.... Na Jadranu. uz naziv bukva.Oci su joj nim Ijuskama. l<ox booi* H..i joj je pruge..... Koriste se klizeca ^ Znanstvenj nazi\' (tab. To. jako velikt/ u odnosu na lijelo. Lilovljeni ali SLIsamo poznati najveo primjerci teSki i do 50 dag..od ova clvadesel riba nosi jos vise drugih narodnih bugva... gotovo vreiena Log i . pokri\ eno sit. bugvelj. Bukva naraste do 35 cm u duzi-mi.svojim bukva I) je dobiia velikim ocima.ne /lataste Bocna Imij. moru je U Jadranskom ima posvuda. a postrance je sivkasle boje sa Iri do Colin uzdu/..

od obale prema otvore-nom moru. . obraslim I e ob ile kojoj prilazi na udaljenosl od 5 do 10 ali se upucuje i dalje m. Bukva nijeiliriba /ivi osamijeno u koja manjim skupinama.i na riba dnu mora.odMrijesii se do u proljece o/ujka svibnja. njena su jata velika. odlican je morskog pli-vac. bira da vrstu dna.otoka. Ishrana joj je raznovrsna. Osim plank-tonom. Poput drugih koje ne zive iskljucivo u bli/ini dna. Zaiazi u dubine od 5 do 50 m. koji put sastavtjena od golemog broja jedinki. Naprotiv. iako se Ne zapaza je nesto brojnija nad kamenitim i muljevitim dnima. a koji najcesce su to planktoni lebde u moru. hrani se i algama i sihiim raricima koje nala/.

predvezi i udice. jer ga svojim sitnim os-lako trim zubicima. Ribolovkoritititi. . Zbog najlona bukve treba brzo izvlaciti iz mora. i u jcdm in ili tunjom. i/.. to ve/. inalih 1 1 usta bukve. mamdma. 16 do 17. Ma njcgov vrh se . od tankog 0. treba paziti da se koriste mail koin. jem skine maniac s udict i i no izbog nc ulovi.■■ < ji sto!-joj ■■ ■I■■ .boru pozicije za ribolov. Za ribolov bukava ne tehnike.' kako se biraju i postavljaju plovci.' i ! i i rnoze giaale. Kod postavljanja mamaca na udice. lignjo najvise i pasteie.iii mamcem parangal itog mnogi je love za upravo s razloga. mogu pregrisri. Medutim.!i . na i mogu Naime. Zapazeno jc koda dohro grizu i na madice mirisne slanine. Takoder i najlonska uzica mora bili lanka. br. I'rer ska 1'otreba u/. Sve to ovisi o dobu godine.i stij ■-s sx. dm se ulove.ica. o tome koristi li se tunja ili stap tc vrsti stapa koji se koristi na njen lov.20 mm. *. i najbolje udice treba da su sitne. l pra] si se za njen lovkoriste er\ id.ingal ni panula rrisu alati kojim bi se bukve uspjesno lovile. bukve su suvise sitne ribe da bi se lovile ostima ili puskom za pod i > >< Mi [ . z. Lov na bukve jo u ■'■<g ■izc goto .15 do 0. olova. Dakako.e duzi.a lov bukve udicom razyijen je&tavniz IT:'. kao i iz camca. Bukvu bi.

oba scm. lovom bukve . lako je se moze naci i ide iznad brakova i oko obalnih rtova.15 do 0. upi dugackim vralom. tanji najlun.nailonska u/. Vrlocestost i lo\ moze ostvariti nakon nevremena i to pridnenlm iz. kako bi se slucaju potrebe lako i brzo nuiglo /. jedan duzine a drugi 30 cm. lako Zbog opasno^ti da uzicu. "egopojaccm vjetru. uI ribolov ti j rezervnih predveza su' ko udicama. Ljeti je cesca na pucini nego uz kraj. stapa. a zimi se Pi'in ki i mil lenu. nesto kraca od duzine debljine 0. Zavisno od dubine mora.20 mm. pak. Meki ribolovci. na odgovaraju&j udaljenost od udica (oko 2-3 m). Camca.ica.10 jos mm. \feki cak korislc0. na najlonsku uzicu se postavlja primjctljivi plovak.amijeniti izgubijeni dio pnbora. debljine Na kraju najlonske uzi-ce racvaju se dva 25 predveza. bukva pregrize najiansku niu/c so umjesto hrnkv rnetainc niti. vezanim udicama. lucaiu.

Kad se torilo spusti na zeljenu dubiriLi. na nacin ribolova.it. izmedu dna i Bukve je LIZ moguce loviti i bez olova.Osim s otvorenom obale.25 mm. Glavna uzica treba da 0. Inace.>! naps u_ I si. na udicu namijenjenu bukvi ulovi se i usata.30 je odmm.lirop. se trese kako povremeno bi se raSirio miris torila i taku privuklo Bukve su vrlo i treba paziti da plasljive se ucamcu prilikom ribolova ne pravi buka. najlona debljine Na njenom se kraju stavlja vrtuljak na koji dalje dolazi oko metar najlona od 0.naju prilikom odmatanja najkfna s piutenog iii od :-. Naime. moguce je da se na-laze iznad dna. 1'otezuci udice lagano pvema povrsini mora. uvjet da je maniac dovoljno te-zak i da je slabo. te olovo tezine 10 do 20 g. napravijene od komada Lanke najlonske Carape u kojoj je torilo. tj. se moze loviti i u srednjoj vodi. strujanje mora relativno Bez obzira brumavanjs. . Wpa/ijivi riboiovd /. moze se bukve nai-& na njih. Kod lova bukava iz camca primamljivanje ribe moze se obavljati spustanjem konoprem vezane vrecice. moze povecati uspjesnost lova bukava. bnkva se lovi i na moru iz camca. pogotovo Ukoliko tijckom ribolova bukve ne grizu na dnu.

Cipli usta imaju srazmjerno mala s ispupcenim usnama. i lovremeno po U Jadranskom moru zivi sest vrsta cipala (tab. vrlo iz-duzeno. Posjeduju i snazan rep s U velikom repnom pcrajom. Kao i ostali cipli. NajceSd na udicu ulovljeni c pripada vrsti Mu$il tuiratiis R1SSO (cip.il zlalac) koja uaraste do 45 cm tezine oko jet ■■<> po zuioj iza okaskrznome i zlatnoj mrlji mrljina zaklopcu.cipal putnik. cipal balavac. Mcdutitu.adu u vrlo plitko more. cipli mogu razlikovati po : drugim obilje/jima. cipo. u manjim Ciplivecim se6krecu ili skupinama. II): cipal glavas. Razlike u boji mcdu njima su uglavnom na gornjoj strani dok tijela svim i na bokovima. Tamnosivosmede je bole.otpi mose obrce ut canicu. jatima. cipal plulas. osnovi su svialisivkaste boje tijc la. ugla\ nom malim bli/u obali i na relativno dubinama. 11 . Prosjecni ribolovacih tesko ra/likujc jer su vrlo oblikom tijcla mednsobno slicni. cipaldugas i cipal zlatac. Nasuprot njima je vrsta tann i a 1 o)i dosegnu duljinu od 75 cm i najvecu lezinu od kg.da rnotovilo sa. cefal. tijelo mu je vretenasto. /. a u do dubiu se spustaju najvise desetak metara. s razlicitim nijansama. skakva. prisamo torn maksimalno teze 20 dag. Duz bokova ima vodoravne tamne pruge. ciplima boja tijela prema trbuhu prelazi u bijelosrebrnastu. Najmanja vrsta cipla su tamnosivi plutasi koji mogu narasliado 25 cm u duljinu. skocacidr. Cesci opceniti nazivi za cipla su mujel.

Kao bijele i ostale priobalne vrste ribe. cipal je i biljo/dcr jer se rado hrani <"ilgama. u bli/.ini ljudskih naselja gdje . cipli jedu si me zivotinjice i cr-ve koje nalaze na morskom dnu. odnosno morskom travom. Za njega je posebno karakteristicno da se hrani i organskim otpacima pa je cesl. Ali.

30 mm. 1 so ciple ! ovi.u mom ima mnogo fekalija i drugog organskog otpada u stanju raspada-nja koji stizu kanalizacionim dolocima.ite. Najlon za lov na ciple udicom ireba da jc Sto tanji. rsini sto ovisi o vrsti cipla.10 ovisi o pro/irnosti mora. Osnovne uzice se cade od najlona debljine 0.animlji\ i. NajceSce koriSteni . Una obicno se koristi plovak i slap. Li nekim jadranskim lukama. S osrednjim iispjehoni ribolovci ga love podvodni puskont.25 do 0. i o vclicini dpaia a r zalimtreba i da ler su m al e. jako su sc naninozili u dijeiovima iuka koji imaju slabijn vezu s dstim morem. Udicom se t iplane lov: pomocu t'unie ili stapa koji f nw/. a mii/c ga se uloviti i osh'ma.a za riboiov. a vrlo tesko ga na se lo\ J J na di I loiovne al. Iiira obale u s mirnim morem.ispjeb u \a\ nadonosi ciple i ribu zato sunadni lova na ovu vrlo raznovrsni i /. Cipa! jo iokava riha ! nije ga iako uloviti udicu.e hirii s koVuroiii i niora. npr. a zala/i i uzvodnu ri]ecne tokove. i ' 3 oze nad posvuda u/du/ Svaki »ozbiljniji<sportski riholovac ima svoju malu tajnu za koju vjeruje daumu i. vrsti aiai. u zadarskoj i splitskoj. sc lovi izmedu i povrsine mora. a zavrsne uzice od najlona 0. ma men i drugim okolnostima uAko kojima se odvija nboiov. Cipal sc i i! 'torn manic skinosii pa je cost u rijccnim usdma.

cako u vidu i dubinu mora daljinu kojoj ce se icipli lovna ILI Ma ru. ibo ! cuvajud recept kako ga ostali ne bi primijenili. Kada se jata cipala drze blizu obali.i ■.mamci za lov na dpiru~ i ii love i na crvice. sakupijene na muSjevitim obakirna.-e izmijesa da nastane mekana i ljepljiva smjesa. uzimajud uI< obzir navedene okol i .svjeze srdele. i] ■■■■■ panicle.20 mm. te stapom be/. kotura. Jedna od najceScih pastela /a lov cipala sastoji so od sredine kruha koju se navlazi vodom. doda ma in sitno narib i \ . 'lijesto. uspjesno ga se moze loviti tunjom na nadn prikazan na crtezu. odnosno . to na criirva . s elasticnim i osjetljivim vrhom. debljine 0.15 do 0.. Na vrh stapa se veze komad najlonske uzice. U torn slucaju se koristi laga ii i lu 5-( m.

Ako ribolovae ima sreee i vjesiine daobazrivo ga zaista ulovi. cak ga udarali repnorn peraiom. ( . Kad se jo plo uod da iuti. umjesto cipla na povrSinu mora praznu udk Ki | ^ izvuee ostala je u ustima lukavog cipla. spusti t namac.met in i/nad udice se stavlja ni/i od : i ma. pa potegne najlon. mora ga izviaci IkCipal nor vrh a imac osnairia tako da sescesto i ne primijeti Sto se man iiko j 11 eslo prijenajmaniac 1i ce maniac najprije gural. Nakon sto se udiai prekriie kugliaim se u mon tijesici..ice s maniac Lidit krece i kad dovoljno pomisli da zase cipal uiovio. trznuti. ka ko I: i idi iko |t kao maniac sta\ Iji . kako bi se cipal zakado. Nadn ribolova slapom jc jednostavan.i amo-lamo. Na ed aog udicc tijesla.

Inace se cipla moze : . le voda.n uspjesno potrebno jelovilo veliko cipic. Najbolje jc da la smjosa bude u polutekucem ili tekitcem stanJLi.ce isj se loviti ciple.eg i/vku'cnja ribc Kako se cipal zilavo bori da hi so s udicc sam oslobodin.e se dociali i i i veci uz ma-sastojaka.. joS je vera mognt'nost da spadne s udice. Mo/. usne cipUi su mekane i kiko SL» ciogodi da se prekinu kod iole snaznijeg ili i/ mom. dr/eci stap LI n vodoravnom poiozaJLi. ii :mje po/o!| iio mam!ji\ b. tj.nadveze njo so na osnovmi predve/ s inanjom sidrastom ili so oblcnom udiconi na kojn stavlja mam. Najbolje so lovi rano ujutro ili predvece..ic (kuglica tijesla).) ovaj ribolov i/radnje tako da so na kraj najlonsko u/ice jaca sidrasta udica. lo so rrio/e nciniti dan-dva prije ribolova ili lova neposredno pred pocelak ciple. i/gledajupoput klasicnog Priboi' so /. postavi auzicu i/.U ribolovu na ciple potrcbno jc posebno majstorstvo i 7a izvlacenje Lilovljenih eipala na obalu. br/.eti maniac pfisLislnosl s gornjo ndice. lov visckrakim udicama kojesu povezane LI jedno tijelo lako da sidra. I ij> ■' pi -. Da bi se na ovaj nad. sastojei i/mijiSvise >aju iovi b icajn . iskustvo i vjestina.stirn udicama. da nije bonaca. \acin riboJova se sastoji tome da sc. sir i srdola (svjeza ili usoljena). nji utrosak Da bi se dpla uspjesno ! o\ ili o malo nainreskano. cipla primami da pokusa u/. U tu svrhLi scm. Jedan od neobicnih nacina I ova cipla jo sidm.■ w\ . koristi smrvljeni kruh. Xjegovu treba pravovremeno osjetih i lada naglo tiv-niiti Lidice kako bi se donjom sidrastom udicom zakaCilo cipla za glavu ili tijelo. Naime. umavanjem.

sa srobrnastim odsjajima.bog svog posebnog ifratar lako pamtljivog izgleda. /.is.sredinejeseni. mrlje su vise iyrazene kod mladih nego kod odn.aklopca.loviti tukom djcie godine. ide sre iza glave i drugog zavrsava skr/nog pri dini /aklopca. oslalo. po kojem je i dobio je cma mrlja u obliku ovratnika slo pocinjo pri sredini skrznog /. Inace je ost'o\ na buja lijela iratra zudKasto ili zlatastosiva.duz bokova ima I ' I si ib< pu t1 Ma trbusnoj i i bs dsoko i vilko. U/.e \ajbli/.doblje od kasnog proljeca do.Topli juzni vjetar pruza n \iijbi inKod ribolov.lih prinijeraka. ima jos jednu crnuI-rati. L'/. Naji/ra/itije obi Ijezje ime. i /. fralra. riblju porodicu spada vedna bijelo ribc kojus so nuv. dni Tijelo mu |o .tr mrlju na tijelui to u obliku crnog sirokog prstena oko Crne korijena repnc peraje. II) je vrlo poznata riba U iz ovu porodico Sparidae. no najpuvulinijc je ra/. lova cipla drzi dobroSto je da seod ribolovac daljo ruba obale i da se sakrije od poglcda ove nepovjorljive ribc. rodaci iratra so sarag i Spar od kojih seobojenosti razlikuje prvenstveno po tijela.bog ovog je razioga prepoi ucljivo ciple io\ iti stapom. Clcdano u boko spljosteno. sa stranc se pomalo zdepasto.i lov iti udicom obale. (tab.

Liglav-nom Na udicu s obale ili camca se love mali primjerci. .sno vidljiva. jo posebno izrazeno izmedu odju. na tunje so fratri. a najveea koju dostizeje 1. Naraste u duzinu 40 cm. a mala su mudo i usta. love uglavnom krupniji od 25 do 50 dag. Modutim. l"i'atrova glava je mala. Bocna linija je ja.3lezina kg. Mrijesti se sredinom ise krajem jeseni i tada mu Sto glava pkn kasto oboji. ne tczi od 10samice dag.pokriveno relativno velikim ljuskama.

na granici s se pjeScianim dnimaRado veze uz brakove.i. Mladi fratri se krecu u plitkome. no ipak .preko jeti. Inace se lovi tokom citave godine. mjesecine. ih linije. Svoj problem mladi fratar rjesava tako da lebdi u moru u blizini trlje koja rujepo dnu upotrazi za hranom. voli jede istu branu kao trlja (rado crve i racice iz irniIja i pijeska). lako ce uociti opasnost i svojim ce naglim bijegom upozoriti i trlJLi da se pi 'at™ trija ali nc ce niora vid. rujuci podnu. mom Najbolja lovista u nasem su oko vanjskih otoka. Zalazi i u rijecna usca i druge bocatne (mijeSane) vode. koju ima trlja. Uobicajena stanista fratra su neravna dna go-tovo uzduz kamenitih obala. njoj. pop. ali su biti ulovljeni primjerci u prosjeku manje velicine nego More treba da je nocu.ij. racicima i crviNedorasli fratri sse cesto krecu LI drustvu mladim trljama. fratar trlji. Izmedu njih tada postoji zanimljiva veza kod hranjenja i upozoravanja na opas- nost Fratar. uz skupi-ne stijena okruzenih pjesCanim dnom. popic i dr.. osjetiti svoje bocne Fratra se inajbolje lovi za u sumrak nocu. kad nastupi opasnost. S ono druge strane. mirno. mekuscima. Lov u rano jutro takoder moze vrlo dobar. nala/. fratar koji se drzi malo po strani. na dubini od 2-3 pa do 30 Dublje od 100 m ne zalazi. ali nema sposobnost rovanja po morskom dm. krecuci se m. a odrasli se drze dubljeg mora. hvatajuci sto trlja propusti. frankul. a na Jadranskom morn ga jos na/ivaju i b.it. su uglavnom u jatima.Znanstveno ime fratra je Sargus vulgaris GEOFFli. kako poma/. a vrijeme lagano vjetrovito. Naime. tj. Uglavnom se drzi obalnog mora. crnoguzac. ali je test i uzduz obala kontinenta. Hrani se kao i ostale ribe iz porodicc Sparidae. naime.i i > u I ol sko zamjecuje priblizavanje Nasuprot kakvog grabezljivca. Dok se odrasli krecu sami ili mladi u fratri malim skupinama.c se trlja.

uhvacenog u ko prsta«). Pored tihmogu prirodnih . kao 1 do 19. a na njenom crva. samice se mo.l'uha. bijele ribe zadatak onemoguci negativne uopce. s time daf se za | 15 drugi uobicajeni ninini/radu samica ci. Uspieh u ribolovu ma .Za odnos se s za najlon.olova da zaustavlja Veliki morski najbolji kretanje i da mamac za lov crv. Umjesto vode najlon. i ribolova iz camca ili I I.30 do 0. hroj.so koriste se udice velicine dagnje. mamaca. sira obale potreban je tanji i vode. ali sa more spusta znatno manjim uspjehom. debljine 0.40 mm. posebno posljcdiodgovara ukusu tralra i on ce okretanja najlonske rmi u/. pnbor se i kasno popodnc is morn tog ivraduje tako da se dana. odlicno Ce posluzili kraju jedna udica. nezakaci i krupnija riba sumnjivo najbt i vlozi i i ga jetko od fratra. koji ce imati . a za osnovnu uzicu salamuru od slanih srdela. vak s.20 do jos je bolje upotrijebiti 0. 'i < i za i Za lov klasicna fratra najcesce se I t koriste tunja ili t stap. LJ lonske uzice umecc adi /amjciie pojedenug iii skidanja ribe tunja s mamca udica. No. Na dt i se kraca najilku lonska uzica.imac.e dvostruki vrtuljak Dobar je ulov i u proljece. 0. nike (odnosno ■■pre morskog crva. bjclkasl kasto n> rjeg dijela trpa krastavca). Medutim.25.ice. i Samict si takoi sto ih ise u se loviti i parangalom. U ribolovu na fratre (morskog me.najuspjcsnije u ljetnim klizajuce olovo i mjese-cima i u ranu jesen. obiiino dveci velikog '■■/ boije knmade. higano nakon toga ve/. pn vrijedi s i uspjehom koristiti i pastele.

ustim■Hda fratar oklijeva.samicama rijetko izostane.e udicu ? mamcem maloprivuci. Ribolov im tunjom camca ilisi s obale odvija iz se se lakoudica da s mamcem spusti u da more i prepusti cekanju naidu fratri. treba mu dati trenutak vremena da proguta udicu s mamcem. Kad fratar poCne grickati mamac.nie udice iz usta frati ratar I ny ne gut ■ pi\i mah drzi pbtko LI mo. . kakobigase . Prerano tr> ui izvlace.

. Da bi nase uspjeh u ribolovu povecao. rakovi-ma ili puzevima jer je to omiliena hrana ove ribe. prije i za vrijeme lova fratra dobro je brumavati istim tijestom koje koristi za ribolov.'->-' . Na udaljenim i slabo posjecenim polozajima moze so koji naici na jato fratara grizu bez oklijevanja. opire izvlacenju.--:'■•: •:■■.-■/ : : . tucenim jezevima. iako bezuspjesno. -' v-.nak opasnosti. Pored toga. Izvlacenje fratra je uzbudljivo jer se riba. kao »ludi«. sve dok ne malaksa podu camca. ali se u tecnijem sta-njuMoze se uspjesno brumavati iSkoljkama. relativno mala energicno.natjeralo na odlucnije zagrizanje mamca.-•. u pravilu je podvodnom ribolovcu okrenut jer prvi je plaSljiv i ledima bjezi na /. Fratra se teSko lovi puSkom za podvodni ribolov jer obicno predstav-lja suvise mali cilj. ta.

a dosegne najvecu tezinu od samo 8 dag. Oblica j boje. .. Slican isn je i oblik lijela. nasem gira se naziva jos imoru gera.nad prsne peraje i po tome ih jc tesko razlikovati. pored Hh rui/iva u upoirebi jc j oblica je nast ove nipnSrlciif ribe | od kostiju oblice. naraste u duzinu do 20 cm. vre terras tog Gira oblica.. oblika. Zapravo posioje vrste gira: lo su giraGirn oblica i i gin. No. odnosno Maena chn/telis VAL. Zen!<<-' gim su /nalno krace nego mu/.jaci. posidonije idvije /oostere. cm. manula. u koju se svrstavaju gire. menula i dr.'sto zagasitije Obje iznad vrste imaju svakeprsneperaje vetiku vodoravnu tamnu mrlju cetvr izduzeno. ali jc to rezultat promjene spola sto "'^Uipii kad gira naraste do duzine od 15 cm.TIn gira (lab. znanstveno joj je iine Maena smaris L. a najvecu duzinu Prosjecna tezina 21 gira krece ' oko > dag sto naOi I nm ulovljene ribe. Maenidae. livadama Ill) zive nad podmGrskim morske trave t/\-. po spada jos jedna ri-ba svom izgledu slicna girama. Gira ostrulja (luzina). posebno kad se prormitraju st . sasvim je neznatno veca jer dosegne najvecu tezinu od 9 od dag. gira ostrulja. oblicu ostrulju lesko Sto je u ra/:! ikovaii pogolovo islu riblju porodicu. To je\a modrak. ' ' ' i to. Poput giremrlju i modrak ima tamnu i/.).

. ali uzima i drugu sitnu hranu na koju naide.5 m i na tako odreclei ] udice puzice montiraju l > ij lonske se dva predveza :' licire \2.-.0.i pomocu j rom I i e. Pogoduje joj more s Zivi izrazenim strujanjem. Postava udica je ista (na dva predvi s > 'spojem Ijaju olova nadvec predveza.gira ostrulja i modrak. Mjest j "* od mora. Muzjaci su u vrijeme mrijesi i lavim prugama. spajaju predve-'i osnovnu se tri uzicsa poslavijaju do cetiri sitnija olova. No. mean (.'i: sportbkog pribora samo udicarski alati.. pc sebno travom. isticni <do 0. elicin 17 do I/i j<na i bv.oristiti od mo. Za t'iboJov girt st stap n je vrl dugi5 . >._-: se : 7 a.u d dubine od 200 m. i Mrijesti se u proljece rano ljeto.?iir>v.re. duboko more ipak zalazi rijetko i najceste je Uz n dubinama do 40 m. . U Jadranu je gira vrlo ucestala i moze se naci i u dubokom moru . obalu se zadrzava nad dnima obraslimmorskom algama. po boji se razlikuju jerNo.-: koju iznic se na odredenoj m/daijini plovcik.. procijenjene dubine na kojoj \ duzme oko 0. Ukoliko se girc nc dive u n dohviititi sta| etu.. je modrak modnkasto-zcic Gira se hrani pretez. si U >\ lk oba skicaja )tres ! .no planktonom.20 M < 0/15 mm .pa 1 t oovr^me mix a i je e /a lov girc ye V.

: na ribolovnoj pozlciji.eze i kasnije osjetiti da rib a grize maniac pa nece pravodobno reagirati. >bjegne. s Loviudicama ih se tunjom spuslenirn biizu dna ili do pet-Sest mi t ii i i i va od io 5 dubini do 150 mora g. a se rakoder i koziee. i d[J j i pu "klijevajuci .i c: U lovu na gire udice '•c spu ' iznad pola metra morsko dno. >kai. Osim toga. najlon ali kratko potegiiuli kada e osjeti ce da je takvo bli/. Nasuprot iorne. ribolovac I. I n i .ba upolrebljavari sto iaksa olova kako bi osjctijivos: aiata bila sto veca. suprouiom s'ucaji]. tada treba u loku ribolova odlucno. gira vise 'a/.ciigne iznad dna. ribolov je dobro jedni moze ih se lako uloviti u prilicnom broju. vec nesto !Zn a danjn se lov nanesto gire. danju se ne krece -slaino dobii na I istoj r i Mamac gii . lz came a se girc lo >kim do' cetrdesetak mctara. ustremit ce se mamac i '"■'JgHsH ga. Gira naglo pokretanje mamca protuniaciti kao pol > i na . ovi-i jacii sno U J I ijenjene girama mogu . ali slabo grize po toi t gi(to se osjeti i ili se ne ulove).ba-civanje udica ce s maincem.u mamca. komadicin mesa svjeze srdeie. ]l s . ilk::* gire grizu. ako U je oiovo leze no sto je rmniinaino potrebno za iz.

posebno na nekirn podrucjima doist.oblica. torilom se moze i neko vrijeme zadrzati na jednom mjestu. pogotovo nocu. U lovu na gire brumavanje mo/.eno je posvuda da ovo pra-vilo ne vrijedi po Jadranu. lako je n lov na gire gire najizdasniji proljeee. Kao torilo ce dobro namocenog posluziti mjesavina kruha i zgnjecene Uz to se dodaje jos srdele.i slabo lovi nocu s obale. S obzirom da se radi o ribi cija su jata stalno u privuci pokretu. a jesen ponekad bitno no /aostaje /a pruljeceiii. pokrivenim rnurskim algama. a uz obalu kontinenta se zapadne najbolje love u bli-zini obale Istre le na zadarskom podrucju. jer se najslabije lovi Lipra\'o po mirnom vvemenu i bislrom moru. pa cak i iz camca. Ma Jadranu su bogalija lovista gire uz otoke.e biti od velike pomoci. U trazenju dobrih polozaja za lovda gire treba imati u vidu su prirodna stanista gire smjestena iznad podmorskih i. opcenito. a naime. Kod drugih riba je potpuno suprotno. se zapravo love tokom cijele iodine. zapa/. Nocu je. ulov najbolji kasno uveeer. Vedro ncbo i mirno more. i malo . najbolji su vecine uvjeti za lov gire. Tako ovisi segira. No. a takoder i o dobu godine. nad livada kamenitim obalnim doom. gira posebno prozdrljiva i grize svaki ponudeni mamac. Ipak.Giru sedo moze od podneva jutrajeloviti sljedeceg dana. eventualno 11/ lagani vjetar s obale.

L:vnr (tab. dr. najcesci glavoc !'-■■. Ill) je. odnosno Gobius nigcr naseg jozo mo1. Ponekad sta. porapnjok. Neugledan je izgledom. o\ it: isneprijavobjdkao stanistu. a nije ni kulinarski zanimljiv. glavoc. na-zivi za glavoea na jadranu su: glamac. gujoc.i jo promjuiljive boje. kako neposredno prije. pes igolok. Glavoc blatar. Kad se na udicu ulovi glavoc. a ime je dobio Drugi zbog izrazene glave. uz Spara. dobivene smjese prave se kuglice koje se povremeno u smjeru u kojem se bacaju bacaju i udice. Izduzenog jejako tijela..akacen na udici. takoder. porodica Gobiidae (glavoc!) okuplja cak 37 vr-sta i to je koja porodica jadranskih riba ima najvise vrsta. najcesca priobalna vrsta silne ribe koju ulove ribolovci. prvenstveno radi ustede na Od osnovnim sirovinama. Naimc. lakom je i prozdrljiv pa se vrlo u priobnlnom ribolovu eesto nade /. ili . tako i za vrijeme ribolova. drugi put bjelkastoljubicasta. rib.pijeska. (. razlikuju podrucju. Pojedine vrste iz porodice glavoea imaju svoje posebne naziveprema koji se. malo ce koji ribolovac znati o kojoj se vrsii giavoca radi. ne uziva nikakav ugled ni kod ribolo-vaca. Medutim. guj. glamoc.

'in. ili sivkasta. S trbusne strane je bj atkad prela/. u ima pravilu duza od visiiu? Iz-buljcnc oci su mu smjestene visoko. je uvijek nepravilno i nejasno izmrljana. u duzini do 4 16 cm. TrbuSne pecajc so olaksava spoi'. ili cak gotovo crna. Glavoc krupnu glavu koja je tijela. aNaraste dosegne tezinu od dag.svijetlozuckastosmeda.' opnom sto glavocu . Uglavnom. osobito uzduz bokova. Druga lc-dna poraja i podrepna (analna) peraja na-likuju jedna drugoj. a prostor izmedu ociju je vrlo uzak.i u blijedozuckastu. Ima dvijc lednepcraje.

Glavoci su ugiavnom rasprostranjeni po glavoca dtavom Jadranu. nosi pridjev »glupe« No. Obicno m jedu crvicc obilujc priobaino dno. Tako. sto pos< i I iste.drljivi glavoci su mesozderi. Svojim Irbusnini perajama odgurava se i vuce po dnu. eventualno se u joS njegovoj blizini nalazi koji glavoc. na primjer. a svoju hranu nalaze na samom morskom dnu. Cak i u pjescanom i muljevitom dnu. glavoc: nije jako pokrctljiva riba. pri eemu gla voc plocrar moze dosed duzinu od 27 cm i tezinu od 0.). obicno u zaklonu ili u njeg ido se zavlaci u rupe.prianjanje uz morsko duo i krelanje. odnosno slingure.e u plilko more. lako ih se lednoj moze peraji. za razliku glavoca S ■ ' '° od i ' n ' < -' ' d° ■■■' > Po izgledu su im vrlo slic:ne babice.40 crnobo kg. ali ne zalaze u jednake dubine mora. Uglavnom ne morskom kreCe i mirno lezi se na dnu. blatar od se moze nadglavoc i na dubinama 200 mear Unatoc tome sto se imoze munjevito pokrenuti brzo otpHvati. Sve vrste doia/. Mnogim \ rstai . Sloga se Sinatra uloviti iribe. Repna pcraja je posebnog. Glavoc se lovi razliciti i . a drugedninad muljevitim ma (blatar i dr. dok glavoc plocar rijetko zalazi dublje od 10 mctara. po dnu. gotovo kruznog oblika. razlikovati prema Sve vrste glavoca imaju dvije U'di . sasvim bliznsvi ruba obale. Neke vrste su cesce nad kamenitin .i jin jednu znatno izrazenu peraju ' i koji wrsava se neposredno uz korijen repne peraje. Zivi usamljen. Karakteristicno je njegovo kretanjepo morskom dnu. 1 ainleresirano pro i tao. Medutim. Pro/. neke su vrste glavoca nesto oprezje. Prsne peraje su mu velike i oblc.). Glavoci mogu narasti do razlidte maksimalne duzine. I >de.rvoust i dr.

25 do 0. meso srdele ili druge ribe. Velieina udice sv krece od br. do 0. kad suna ulovijeni. To se i la un l . ali je i danju lov uspjt'san. Rezultati bolji po mal vjetar. Rjbolov glavoca k i >ribolova unekoliko se razlikuje od j lima.20 mm. kozice. preciznijem i/bacivanju s marncem u udice zeljenom pravcu. debljine 0.it za iovdrugih vedh i cjenjenijih riba. 13 dokoriste 17. djt'cc koioi /abava. im obicno ne uspijeva. i nsu moru i uz juzni Lovi se vise-manic tokorn citave godine. kako s< njegovo n 3fii. ah se najcesce udice br.im lignje. ui[ CLI na 'akaci kojoj na jeudimeso dagnje. te kra-kovi sipe. Za razliku od ovih drugih koji se. lako moze dud do pucanja uzice prilikom pokuSaja da . Za nbolov se korisle najlonske uzice. crvici.icu i i . lako gla iz\ iace povrsmu. mu/.rima koji stvari. . No. Ako se glavoc ipak uvuee u rupu.1 ' m.30 mm za osnovnu u/. je lov glavoca velika rijetko koji sportski r\bolovac lovi gli i za! i glavoc.ra love i rukse u .i na! su. postavlja se olovo tesko 20 do 30 g koji ti . 14 do < e na kraj najl uzice. Najiakse lovi nocu.to Ako pa/ljiv. to se ipak koji put lovi u tu svrhu.gavca ill(>. sam kac !i neko] drugoj priobalnoj ribici. voci ulovljen i uvuci u je riboiovac kakvu rupu. < klona. Uglavnom .

Mozesi' dogociiti da g '"a. tesko] . Naime. l-lovljevii glavoci su.ljivi. a najlon moze izdrzati naprezanjc od do pet Sest kilograma. glavoc se odlicno svojim perajama /. bezmeke neke ribe.\\ai-vn]n iz rniii? i pruza zoatni otpor. i. Stoga treba posluzit ce se umoran rei i | izii da ga se izvuee rupe. cak tri-< i i ii > i more. uz ugore. i jos izuzetnoizdr/.ijenici da st radi > o sitnoj ribi.I rama.. : .na posluziti u odbrani od v/.zvan ITI.

svi oslali domaci nazivi zai bilo ovu ribu imaju isti korijen. To su igl. dtizina njenog tijela nadilazi visinu za cak 1520 puta. jaglica. Takvu slicnost podr/. iz naseg ilinazivi latinskog jezika. Pliva brzo vjesto. Naimc. povrsinskom morn uobicajene sla-nosti. Iglica je riba selica. joj je hrana ml ad srdele i in-cuna koje napada i guta s velikom prozdrljivoscu. Rijetko prilazi obali. Ta je njena osobina kod dni laganim plijenom ribolova panulom.ava i izgled nje-nih usta koja su Siljasta poput vrlo izduzenog pticjeg kljuna. /. jedino jojmodrikasle je trbusni dio tijela srebrnasto obojen. . Kao mamac za lov iglica panulom ili udicom koristi se sitnija bjelkasta ili srebrnasta varalica koja se ribolika u vodi krece tako da podsjeca na srdelice ili manje incune. donjcg Tijelo joj je zelenkaste do bojc.i. I .edna i podrepna peraja su smjeStene jedna iznad druge i to blize re-puperaja ncgo glavi ribe. Podnosi bocafc-ne (mijesane) ali je ucestalija u vode. a Lijelo joj \c prosjeeno vksoko samo nekoliko centimetara. Krecuci se i iglica gornjim slojevima mora. Naraste do 80 cm u duzinu.i se pucinskog mora. Stoga nije da podsjeca na neobieno veliku iglu. Srednja lovna manja tezina iglice je mnogo samo oko 10 idag. Pored nazi-va iglica. aod dosegne najvecu tezinu 1/15 kg. riba znatno manja. jer se nalazi na sredini dijela lijela iglice. se u proljece je.Svojim izgledom medu najzanimljivije ribc Jadranskog mora svakako spada i iglica.idrpa se rijetl sredstvima. hra-ni sitnom Omiljena ribom se i zooplanktonom. jigla i dr. 1 trbusna joj jc smjestena prilicno neuobicajeno.Mrijesti Iglicije vrlo slicaniglunic. koja se Cesto krece u vecim jatima.

v ea najprijeprogutati uhvatiti svojim dugackim ustima i progutat ce ga samo ako ocijeni da jejestiv. To je posebno vazno kod panulavanja. ispljunutcega. pa i citave srdele. U nedostatku prirod nih mamaca mogu se upotri]LDin umjetni. . um su se caK po tsto ni-jklicniji jer kroz prilikom povlacenja udica more pnrodni mamci cesto otpadnu s udice. Ukolikojoj seneucini zanimljivim.ada se udica uopce ne dospije zakaciti. Kad se iglica lovi stapom prepnt'iicljivo je koristili prirodne mamce. odresci krakova lignje ili hobotnice. ako su cak male. iglica je cesto oprezna pa.Od prirodnih se mamaca upotrebljavaju odresci koze s malo mesa srdele ili same iglice. Kod ribolova udicom sa slapom vr lo se uspjesno kao mamac koriste olige ili gavuni. akoona se mamac krece polako. ga nece odmah vec . \ainie.

vjerojatno. maze smatrati poseb-nom rijetkoscu u Jadranu. Ra/loge Ireba. panule i osti »pod svk':u«.mozda atraktivnijih riba kojima su ribolovci skloniji. Kod ribolova panulom brzina vcli-ka kretanja mamca jeimala suvise da bi iglica vremena za ispitivanje i okuSavanje mamca vec je primorana da ga odlucno lako se iglicu ne proguta. . Parangali su specijalni. Od sportskih ribolovnih sredstava za lov iglice koriste se stapovi. napravljeni tako Takvo je ispitivanje mamca moguce samo ako je on LI mirovanju ili se krece sporo. zanimljivo je da rise vrlo mali broj Sportskih bolovaca na nasem morn bavi lovom ove ribe. traziti u cinjenici da pored nje postoji niz drugih. pa-''■angali.

Pribor za lov iglice stapom moze se izraditi .inj i/bacivati slo dalje od obale. jer se tim nacinom ribolova iglici nudi mamac u pokretu. 1 Clavni nacin leva iglice je svakako panulavanje.vo ru svjetla. Pone-kad se iglice ulove i ostima »pod svicu«. Naime. rijetko je ba se lovi U. Sto odgovara njenom prirodnom nacinu i hida 1 I iglicu i i Budud treba loviti mamcem koji se krece. toliko ju je tesko pogoditi ostima. Medutim. koliko god bilo lake privuci iglicu -pod svicu«. i mnoge druge ribe.da plutaju mora na samoj povrsini ili neposredno pod povrsinom. Njeni pokreti nisu predvidivi niti pravolinijski. kao ■. Ona krivudaizato | ih meta u ribi lovu ostima. stap treba da je dulji.

nijc potreban jer se ni umjernim mamcem ne lovi »na cekanje«. osnovne uzice debljine 0.na dva nacina. Ulovljena na i udicu.>zlicicc«) dovoijno lezak sam po sebi daoomoguci izbacaj dovoljdaleko od obale.35 mm. (obicno se koristiti maniac tipa .5-2 ni koioj se na kraju nlovak ni olova jer Olovo nijc potrebno je mamac. pak. jer one krecu blizu morske povrsine. U tutorilo se svrhu upotrebljava mljevene srdele. iglica je borbena njeno izvlacenje je uzbudljivo.ilovom (riovoijno leskim da i zavrsne I i s mamcem) h: najlonske uzice. 14-17. Plovak. u/k:e. unatoc nemoc Medutim. To je vaz. duljinc 1.no zase privlacenje iglice. Ako se koplovn ) . vec se mamac zapocne privlaciti k obali odmah nakon i/bacaja. ribolos • i i i i cati ulov. ali od je prakticnije bruma\ i i h kruha) jer seu torn slucaju torilo drzi na povrsini mora. a uzice za predvez (zavrsne udio i. kako bi se simuliralo kretanje ribe. Prilikom izrade udicarskih alata za lov iglice koriste se najlonske udice br.30 do 0. posloji mogucnost da se n .

. II 1 nocu. Dobro so lovi a u sumrak. pos< tune ili lubina. rano ju-tro. vrlo se uspjesno mo/.e koristiti i kao maniac. . lako se iglicu uglavnom Im i radi pripremanja za jelo. eventualno malo namreSkanom moru. takoder u i . ali " " do I o mirnom ili.zbog Srenja izmedu najlonske uzice i zuba iglicenaj-lon prekine i zato ulo\ 1 i Najbolje doba godine za sportski ribolov na iglice je doba od jeseni kraja zime.

Zivot jegulje je sasvim razlicit od To drug lb mosskib riba. Zbog toga da jc saznanja nastao obicaj se jegulje stavljaju u kucne zdence (tzv. tako procis-cava vodu. se o ribi. a primijeceno je iveda se male jegulje u likom broju u rijeke.bizat Pojavljuje se i naziv koji oznacava manje jegulje. nego i zbog vrlo interesanlne i korisne namjene za koju je nas narod upotrebljava u primorskim krajevima (dar. gusteme) kako bi prociscavale vodu za pice i upotre-bn LI domacinstvu. gdje vracaju se nije u moru jegulje mrijeste. u narodu se jerazlici-to naziva.legulja (tab. poznatoj na citavom Jadranu. Poznato vise od pedeset imena za ovu vrlo rasirenu i pozna-tu ribu. se saznalo sve do kraja XIX. Ipak.as islin. uopce u Mediteranu. jangulja capor. No. su odavna opazili daLjudi u onim potocnim vodama. ima manje kukaca i suraznih zivotinjica. Odatie licinke jegulje nosi Golfska slruja preko citavog Atlantika . stoljeca kad jeuotkriveno da jeguljice Sredozemno more ulaze iz Atlantika i da ne se mrijeste jegulje. IV) jo jedna od rijetkih riba nasih krajeva koja zivi i uKadi nioru i u rijeenim vodama. LI kojima Zivc jegulje. a ostatak u moru gdje se i mriji se jegulja mrijesti. jeprava riba selica koja trecinu svog zivota provede u slatkoj vodi. Znalo se da se njen mrijest odvija u moru. od kojih su i najcesd: angulja. znanstvenim imenom Anguilla anguiUa L. jer se velike jegulje povlace i/ rijeka u more. zapravo. vjerojat-no ne samo zbog toga sto je dosta brojna i za jelo ukusna. Jegulja.Shvatili da se jegulja njimahrani ida.i sve rjede). tn ' kako bi se urvrdilo da je mjesio m ipravo _ isko more koje se prostire Izmedu Bermudskog otocja i Antila te je blize Americi nego Huropi. zapravo.

dok joj boja trbusnog dijela prelazi bjelkastu ili u zuckastu.!(■ !■■■■• . wulje se na upucLiji. Prvi putkao 1 a pulovanja prvohra/ava Li icguljicu i. Osim mrijestoga.H't. jegulje se nc.000 dt) 4000 milja. drugi . se da Sargasko po svojoj slanosti jegulji imore tempcraturi odgovara /a mrijeslenje.it iksiila.ee vratiti vet': ce uginuti zbog iscrpljenosti nakon puta tijekom kojeg uopce ne uzimaju hranu. zadrzaviijuci pritnm istc 1 vise i vise i i 1 dalje |eg su sve morale plivati.<!na >. Jegulja je smedezi < '.. postavlja se pitanje.-.! to svoje puiovanje krajcin liuta.a L: . se is.. Sav taj dugacki put jegulja prevail dvaput..• vaed . Naime. srebrna/a s . S vremenom su se kontinenii medusobno razmicali.vagasku via :_'. zasto se na takav put upucuje ..prema Sredozemnom moru._ U bojt gomjem dljelu tijela.. S putnvanja koje ce vrsiti mrijeslom. a jegulje su nakon se sve vise udaljavale mrijesta.egi >i]-i more koja :->. cini se da razing tenja jegulja LIcinjenici Sargaskom moru lezi i u da su se one tu mrijestile Jok josnije posiojao danasnji Atianski ocean.V.■ i iii iko nisu sasvim pouzdana i smatra dokazana.-. . Sudeci po tome sto druge ribe nemaju obicaj da prevale put dugacak -.

.slubijelu. I . Hrani se iskljucivo mesom rit m it pa 1 z. f : . U odnosu na vein i lja ima vrlo malenu i siJjatu glavu. p7'etposta\-lja se da je duslo d Ij i iz \T mskng jezera.) te u muljevitim lukama dnima. Na njenoni (ijeiurazvijene pusiojo vrlo si. Na jegulju se jadrana. a ostin-.I mulj rijeka.ili i .ivotinja.hijela.a se jegulje love nocu »pod svicu« s camca ili s reflektorskom batevijskom lampom uz °balu LI lukama. rjede iz camca. jezeriu i < ioni i si. Za ribolov udicom koristi se timja ili stap. Drzisse obale. jugulja do jednog inetra u uarasle duzinu i moze teziti do 4 kg.. Tunje za lov jegulja izraduju se od osnovne uzke. a za vrijeme zime se ukapa I. Na kraj osnovne uzice Postavlja se vrtuljak.te os u i jesen.ovi se s obale. Jegulja je U riba koja se hrani nocu. jezera i mocvara te se slabije hra ni.udna peraja iza jo: giave. l. s desetal udicom na kraju. eaki primjercima svojt \istt Zbng ' tkepojaveme: du ribania. Od klasicnih ribolovnih alata sportskih /a lov jegulje se koriste Lidice. S druge strane vrtuljka uzica ve2e se zavrsna najlonska duga nekn'iko i centimetara. ljetno doba hrani se intenzivno. na koju se provlaci lakse klizajuce olovo.' Tijel} t kriveno i i jc ko/om koja izlucuje sluz. all nema ljuski. poeinje dosta daleko a spojena je s repnorn perajom i preko nje s podrepnoni poraioiii u neprekiiuili niz mekih sipkica. parang. Ulovljcne jegulje prosjecno teze tek oko 20 dag. duzine 40 do 50 rnetara. moze naiei svugdje uzduz ali je najucestalija LI bocatnim \ odama (useima rijeka.ibo iji.

.

Udicarski pribor za lo\ | ogul]. dugacak cotiri-pot ara. udioa so mow odLwili daljo ncgo ako so bao. nin/o so staviti i /ivi glavoc.okuju woo joguljo. s dugim vratom. kori-sle se tanje uzice. a /. moso dagnjo i drngi mainci.40 do 0.Lt b. . Xajlonska uzica.a prodvo/o.35 mm.i i/radujo so od u/ioo dobljine 0. mogu br. osnovna i zavrsna. debljine 0. najbolji sn glislei orvi.50 mm.: rukom. odnosno /avrsnu Lidicu. Potroban joc\ rsoi n101 stap.Koristooi stap. vrtuljak i udioa. to oiovo. Ukoliko se oc.ili i komadi srdolo. za osnovnu LIZIOLI.25 biti do 0. posiavljaju so kan i kod ribolova lakojeguljaprihvacarazno vrsno inamco. 12 do Udkc 15.a jed-nako nspjosni moo.

Unatoc jacim najlonskim Lizioama knjo so konsto /. mo/c sodogoditi da so lov i/gnbi /bog puoanja najlnna. ulovljena jegulja re-pom se zna svojim snaznim /akaeiti za kamenje ili stijonku kakve Supljine i tada jo njono izvlacenje vrlo Otezano. a cesto zavrSava gubitkorn . Xahiio.a lov jogulja.

.

» .

.

r .^ v >.

.

.

.

.

Zato. tek kad [r/aji stapa ili plovka pokazu da se Lidica zakat'ila n grin pokrenuti ribe.ice.no zapoceti s njcnim i/vlacenjem iz mora. najlon treba odlucTio k povrsini mora. cim se jegulja zakaci za udicu.to jegulja duboko proguEa udicu.u snopa Lov glistama odvija se tako da se ua vrh komada u/.suprot lo-me. IVledu brojnim nacinima na koje seposebni jegulja lovi neki su toliko da ih vrijedi opisa-ti. Na. Kad se . jegulja zna najlon povuci oko kamenja. to danaprviznak nikako nc znaci prisutnosti ribe trelv.jiviji su glista nacini lova jegulja pomoiii i pomoc.i ribe i udice. rijetko se dogada da se otkaii prilikom i/. pricvrscene uz slap (nc mora bid riboiovm slap). oSlro potegnuti najlon. sto dovodi doistihposljediea. Zbog toga -. pnve/e neknliko glista. Najzaniml. Osim toga.vlacenja.i da potpuno proguta jesku i. jegulji treba dali malo \Tcnicn. Medutim. trebabrzoisna-/.

di/.ovi se snop tako da se pruca dan do dva ostavi uronjen u plitkom rnoru.i. ih vrlo SLI zivahne i dr/ali daije od odmotanog najlona tunje xamrsiti. se love od proljecaNajbolje do jeseni. Jegulja je toliko uporna u svojoj namjei'i da /adr/i glistu koju je /. izvueene naIreba obalu. vec je uputnije prerezati zavrsnu uzicu na tunji kod vrtuljka i zami|eniti re/ervnom zavrsnom uzi. skip .a prete/no nocu.se. najbolje kisnog \ remena. mje prakliCno upusLUi se u vadenje duboko progutane udice iz ulovljene jegulje. koza jegulje sluzava.vreme-na neka to bude /. Danjn jeguiju nije lako uloviti. bilo dakoja je ribolovac ili domacica od jegulje p rip re ma jclo. I.gliste spuste u vodii i jegulja ih /agri/e.avodi da ispusti maniac cim osjeti da i/laL.la da je ni izbacivanje iz mora na tlo ne n.emora.drzati jegulja van mo/. jako dugo bolje ju je odmah nakonulova usmrtiti lupnuvsi njome o /emlji. Lovi se /. jer ce ga mace sigurno S <ib^i-rom da je. Tako se ujedno skraeuje mucno nje-no dugotrajno ugibanje. treba /nati se racli o l'ibi kojoj je da krv otrov-na. Tada se snop pruca i/vuce iz mora i se u njemu obicno nade nekoliko jegulja. a ako se ipak /eli pokusati.se naglo i/. pa cak se i danas na njega mo/e naici. uz to. Ulovljene jegulje.je Kakoi/.e i/. Svatko [ko dola/i u dodir s jeguljom. Prilikom ribolova ili ciscenja jegulje Ireba . oblarnog nakon kad je more mulno.aki.agri/.OV jegulja pruccm koristio se cesto na obali Jadrana. mora.

Medutim.i u krvi jegulje raspada se na visim temperaturam a koje vrijeme naslaju za pripreme ribe . . srecu kao i svi ostali riblji otrovi (tzv. nedovoljno prokuhana jeguljma krv moze lzazvati mucninu.-. ihtiotoksini) i otrov koji se nala/. jelo. grieve i povracanjesmog ucim vrloglavicam a i lupanjem srea.paziti da krv jegulje ne dode u dodir s otvorenom ranom ili Na s ocima.

. kantra. spuSta se dublje 150 ali ne prilazi nitiod u plice more. se u tijesno povezanim 'oja p.Za razliku kiiod N vecini icila j. Zna prici jc obali. najvise nad kamenitim i pjeskovitim dnima. amnogo LIZ obalu kontinenta rjedi. U vrijeme mrijescenja krece jatima. kantnm i dr. smedesive ili sivomasiii sti nice prelazi u sivosmed istim uzduznim prugama.e i dnima.>n pi'S!dom. i ika imaju isiurenija us- ta te djeliiju pogrblje. ali su sva vrlo sl. . U Jadranu je dosta cest i mozevr. Uz ovaj naziv koristi se u narodu jos lucct imena.5 kg.(. od polozaja.. Ne m.-|^ . Svoihli/IioMiiui ainthuni* Tijelo zenke kantara kao i nedomslog primjerka mu/jaka gotovo je pravilnog ovalnog oblika. To su kantor. ali jc ucestaliji na otvorenom moru. dubine manje od 5 m. ■:'/id:v. a closegne tezinu 2. Kantari narastu u duzinn do od 4^ cm. imena na pojedinim dijelovima nase V) obale i oioka.!:■. Njegova su naselja smjestena uz vanjski otocni rub. Znanstveno ime mu jcL. a odrasli .. kantara (tab.no i zdepasto. odzavisno 15 do 30 dag paiznosi i vise. Srednja lovna tezina kantara ulovljenih na udicu. nau kainenitim pokrivemm ( . Kantar je sive. imena: kantara.sta-ma gakantar se naci na razlicitim dna. po imenu prepo/naju svi.icna jcr vuku isti korijen.

k nckoliko metara.60 mm.n ulovom... U fibolo\'u iz camca moze so konsiiii i slap s koturom Pri torn se udice olo\ j i i ao i kod lunje. ali se hrani imalim i mekusdma.. Prehrana mu se pivto.. oi i kuje ki'Lipnija riba. iunja za lov kantara iz camca izraduje se na klasican nacin s dvije do tri 30 udice ili g.. olovom teskim do 80 I ..'i ili s vrli lag. pogoiovu w.35 mm.. a predvezi trcba najloda su nesto tanji.ovi se pri dnu ili se citava poslava (udice i olovo) i/dize iznad dnaudaljenost tako da medusobna olova i dna mora bude metra.40 do 0.0. ali su uvelicine praksi najcesce inc.. nio. metar ili pola ca. 11 dokoristi 13...raznovrsnom ' li LI ijesti se na prijelazu zime proljece u nmijim proljetnim mjesecima.zno saslojirakovima od algi. 10 do 16. iunja /a kantare bill i bcz a lov. ... U nacelu se raspon udica krece od br.... kako bi udica polako tonula. olnva..25 od na debljine do 0. Kantar je uglavnom slab plivacna i hranu trazi dnu.. Na ovaj nacin moze se loviti kantare koji su se iz-digli i/nad dna.. U ribolovu s obale se koriste tanji najloni za razliku dubinskog ribolova izod camca i1" 1 si.... Slicno vrijedi udice... Udicarski prlbor se za lov kantara izraduje od osnovne najlonske uzice.. Dva su osnovna nacina za lov kantara: dubinski lov stapom ili tunjom le lov stapom ili [unjoin be/. a dubine su vece... debljine 0.ci primjerci kantara. br. pa je ii za alatt'vrsci.

Una dobijo lispjosnog traje od proiieea do jescni. ■izuzetkom najtupiijcg Ijetnng U proljece serazdoblja. povrernenim oeajnickim tr-zajima tijela. Ulovljen SLIvise raloboran. grizu. Ako tonic razdrazi kantare.li slane srdclc.Kazni crvici te veliki morski crv najbolji SLI maniac za kantare. Torilo se od izmrvljene svjezc i. Kantari zestoko napada mamac Jako nijc proguta udicu. love prosjecno veci primjerei nego Li . »kao ludi<' i za kratko vrijeme ih se maze uloviti u znatm m ciiave godine. I . a raz. Nad plicim brakovima i u ribolovu s obale pozcljno jc brumavati prije i LI radi toku ribol(i\'a. iako pokazujc znakove olpora.ove se dobro i gavunin i i li U nI gim mamcima.

Tijelo kanjc a jo sivo/.jesen.iva i kanj. Kanj ac (tab \ i n n I ? i i_. _ L i o SL1| na/. nckas to do sivacr vonka stc bojo koja prela/.i LI bljed u nijans u na donjo . Mo/c se lovit ogodniji kasni vecernji kantara ti 'r t more treba da jo mirno J bistro ako se lovi iz camca.

a uzdnz donje strane . postr ance po tijelu. imatri vodor avTic/ ii ka.ste pi i i nib zaklo paca i preko lica.j s t r a n i t i j o l a . N a b o k o v i m a i l e d i m a i m a 7 d o 8 nspra vnih smcdi h pojaso va. a mo/c te/iti maksi maln . s tim da sn na lit Nar aste do 34 cm u duzin n.

po svom t ' to pojas eve. takod cr. izmodu kojih SLL neki prost ori izr< >k kod kanjc a toga m laraste . To su prven stveno pirka i vucic. Pirka so od kanjca naj>i rvenk asios mcda riba koja.o 4 3 d a g . N a L i d i a i s o l o v i U p o r o d i c u P e r c i d t licno slicni b riba.

smjcs tenoj na sredi ni ledne poraji iocnij e.s a m o d o 1 4 c m .U Jadra nu se moze . n e v elioin e inanje u odnos Li na kanjca . s i o z n a c i d a H L . na i la lodne peraj e. i p r o s j o c . I'orcd toga. vucic ncma i h ima kanjac) to ga so lako prepo znaje po crnoj mrlji.

Iduci od sjever a prem a jugLi naselj a su bogat ija.: nad kojog cc se /adtv. ali jo svaka ko najces . NJijc naroc ilo izbirlj iv oko vrste mors kog dna i. i Irucj a. a n a j b r o j niji jo u kanal im.n a d p o s v u d a d o 2 0 0 m e t a r a d u b i n e .a vati. a ulovlj eni primj erci veci.

.c i i z nad kame nitih dna.

oi priAod ouAouod juqoku l 1 id So>JslUEA OJBJSOU ojSt?u oi . iip'.mqod.|ZB.il 'iqsn im .>ia.Bsrqod DCUIKJAJ AIL[)HU .» -OA zi qiuaanAzi usrkiuij po>{ i>.I Li^ojd i imu"..uo(| iu.?AO|oqi.liV>3do I ['AO^lUq 0>jO 0A0| OS UJOUAl>|2f"] 111 1 I i iIi pojod ii..iqop t'd a! Aiipp -ZOJJ 'ppej i 'ajuiS aluSi! '(ajapis 'nmABg) ajiqu 3§IA 's.f.m.qs EA. isaldsrifeM ■BJU431U asiA i <.•a qnJ OUEJ n iqpndn atjoqfeu 'aoeur 'as AO|oqu nznpn BU I I [\ 4solnui aural -iJA :"[ -opal) j[c -'IJIAOJII o'/oui 'j.d ()j.>D.L-M uo:)uq qi-urpo o^es 'i'd oqos n.i Bp of OAifjiaiumz 'ainqvip .>ps/f ..u isoupod rung jA -Od BU alliailBJAZT i J ! i ■.i azoui t.:od.iia:>[ t:u as o.}J ' '■ I I K 1 pi'LT 0].i.ifi.piA /oq 'ou.':-in liO^.u .\.\IB|AL"J r L'JL'ZJ] o>yijo:p-Li s p G.tp(t>|iq 'os e3i iuir? -o =s.'p oi AO"OI\J 1 .u. aurqnp BunAO^iuq pBU p. |.n Bqo..\y. I'd ' i Bqu BATJpuqzi alrri .| o 8oAi!. :.!pL':>|()[ t'. i !!.al[Ojd i nhr/iud AO| BZ apLin T]t? 'uoyo! aiqop n | .q i' "> i j i .iso:i 'O>|E5[BQ -nftmq eu BualJAojn ouaurajAOjsi r-i>ius?>j T.iij op siAp BS i)![ssaAzui t t L>.o nfeiE I 11 voSpo nui i ..!.

l.!!. oipipujods oim's uiAO|n azoui aifqo s <•■■ 'luom 8a(|qnp iz.\0[ OS I[O^ 63 BLI -fillip !UU[j. I AO[ BZ aoipn EuroijaA u SI op nsoi Bp po i>[aE3np Bqajj aaipn nzaA as ofo>[ BZ izaApajj SI op Z\ 'Jq po aaipn 'UEAJS n 'qqsuo>[ nSoui as qe 'tl op £x ' q a^ipn ouqaxjod ns Ba(us>[ BZ 'niiABjd [\B^ipn siinq fo^si BU BurpijaA qqpqzBj a$iA qBi.up 13 J .-o.ST BU BupipA qqpipzei 3S]A pBjiuiquio^ >[B3 as OZO^AJ ■fi.:>>pn s piono o>[sai LQBS as _ioj uaiijd UIMTIHIS a( t puo 'iqci^z i>8 pt'>| '.' ■UIUI oi'O op SO'O BZ ifuBi i piq azoui E 'naizn nu^jABz BZ UOJIEU i ozoui .uiquio>[ >[B? OS ozopj Euip| iiB>] auatuahuiEu 'a^ipn BU IAO[aqu a? sa? asmpqSA E(O>( aSnjp i IJE 'BUIB(LOB)-. X'USEUI epsdEU o>|oisa2 s .0! LuiyaiEJiqon :.1 rzoApajj Jq po aarpn n 'qpsuoj nSoui as IJB 'f\ op £i \iq 33ipn auqaijod ns B3(UE>[ BZ 'rqiAEjd [\B3ipn ifun} (O.i qiq azaApaid BZ iiO|:2\i ■!..u|j[up>j 3ua! ua(imi?u toipn eu IAOJ a?sa? os B(O>[ aqu a§njp tuiaipA i i[B I 'EUIII rqon eu 3AO[ as i(o>[ B3 -BIUB>[ tupqaA I f .■) yi.>SOO(BU os OB(UB^ 1113 ns Sl"0I P° PRcgnp ep eqajj aarpn nzaA as alo>[ BZ 'SI op 'UEAJS 7.ip uiOiiAB[3n as lal GDUIPD ZI JAOJ O.

qiABisu 'japo^vi 'eqaij i?>}L|nij.] -LMOU is i.LI QQ op JJC >.S aS:up c.IUUI Gi'vrelnJis T ousqnp po OUSJABZ 'L. IT niiqn L\O -iapo>[tq Ein-zai BSDIOSJ OAO|O as az3A aaizn OUSJJABZ IIIBJ>| L'jq H.8np uiq BqaJi naTua? fuB>( BZ UOJCBU TUAOUSQ UIUI OS'O op ^£'0 I^SU !fiq P UOJIEU -o>( o ^ iuizn niiAOLiso ir? ->| ul[tq.i|qo os iualo>( BU n! i>zujcsd cu B.)[iEli .^o OAC.iA >?■/ iSnjp B -'(OJIAOJOUI) jodoii]^ LJI opi|d BZ LIB/OA tlM>) UBpOl loiO^ O.)t.JfZil Oi 0^ SlK.i] nsuo>i ti | i iqsod '•.IC! -BZ Builjnp BLiafN 'ui z op £'l °P amznp 'UIUI OL'O ffl'O ^z auAouso po efu -il 'uoizn BUSJABZ os OZOA E^ljnyA OUBJ.p.c<-.3UIL^ eisui ' ' I ' ' qiq ji pn i. ro alo>] LOipri njojq o isi.A op t'/OApaid Salupez PO "1H3 ouqosnpaui 0£ op o£ BZ n^iuizBj as [je^so E 'BAUJU pu uio o£ op s^ ■".)fuc>i ay CAOJO uodst->j .--'Ur/o. 'LAOJ ou. 3u 3 1 L .s ajrua.

rd BU .\ 'Biunsn iu.! os unu^q ojol[ n EMijOid nzBjaji.AUAOUSO pO OiUpl'I/L OS O^UlB>| BZ B)unj_ i i 'iSni i i ii ns O>|BI_ 'Bi.iA .iii[BLU .i eqo. euiiAO>[iu 'i?uii.IS \ qsoiujAj 'SSILIUJ o^fqi.:)snNou.vy]pA 'iiR=qo i.ijp(iiB>( od OABjdn AIZBU Ojiqop ns oluin cutupBf puiiAa[uj>| miS i > i i i i 1 OAijidjis nuopjGZ n }\oy\ LiBAiippzoid of i>f!ja.

juli> CTIlR. Duz boka im. U ribolovu s obale i danas se cesto korisli iagana tunja. Zenke su drugacije obojene. drugom dijelu c I kT-t i ie 1 j j kncza s vise od 18 do jer 20 zenka cm duzine su muzjaci. naraste samo do te duzine. Tijelo im je smede. do ali ulovljeni pri-mjerci ove ribe teski setek u 2-3 dag. Postrance tece narancasta ill ruzicasta siroka cik-cak pruga.z. na skrznom /aklopcu modru pjegu.i u dubinama do 1. VI) (CO>IT. Dobro je koris! qiim uiegoni koji ce omoguciti da mamac ne vezan za dno vec da bude se. Najlonska uzica treba biti tanka. vladika Po boji se razlikuju i udr. Mrijesti ranijim ljetnim mjesecima. sto se tice dna. Muzjaci su maslinastozelene do smede boje s prelazom u im modrikastu. Naraste u duzinu 25su cm najcesce i tezi do 14 dag. bira kamenita ili sfjunkovita. knjc. maslinaslosmede.5 metara. crvenkastosmede ili ruzieaste boje.i spada mcdu najljepse ribe naseg mom. odnosu muzjaci na zenke.Knez (tab. tece pruga zute ili ruzieaste s boje. nosen strujom. no praklicniji je slap. iznadslabikoje se naziru josravne dvije je izrazene pruge. Obitava u a plicem priobalnom moru. takodcr. I ■-:/.. treba s gornje Plovak strane f . Jedna jea uu svom pocetku modre. pomalo pokrece i »trazi« ribu. U ljetnim mjesecima se dr?.15 (osnovna uzica) odnosno mm (zavrsna uzica). najbolje 0. ali ravna.25 mm 0. Izaa oka imaju plavn prugu. U Jadranu cest posvuda uzuzje otocke obalu kontinenta i obale.

\a njen krnj na postavlja se manji vrtuljak koji se dalje veze okonajlonske mctar dugacki komad uzice debljine 0. Tunja se radi od tridesctak metara os-novne najlonske uzice debljine 0. Zolim. Nacin ribolova s odi obale u\ ijisvodi se ina da edovito naiznad dubinu od oko pola metro murskog dna. Obicno se upotrcbljavaju udicestapom br. obicno nedaleko od obale. namotane na pluto ili sti-iopoi-a'tvrta^tog oblika. Sto ovisi o dubini dna i strujonju mora.1617.25 do 0. pravilnu udaIjenost od S donje strane plovka postavlja se vrtuljak.30 mm. jer so inace knez nece zakaciti na udicu. ne preoslaje drugo do izbaciti udicu s mamcem nadok zeljeno mjesto i socekati plovak ne pokaze da Knez se ribo na udicu. Na udaljenosti od 20 do 25 cm od od olova veze se prvi predvez petnaestak . se ulovila znatno lakse lovi iz camca. Od vrtuljka dalje krece zavrsna uzica dugaCka nekoliko (zavisno od dubine metara lU'koliko olovnih kretanja kuglica radi pravilnijeg inamca u moru.pomocu sitne kuglice olova ucvrstiti naudice. Vazno je ponoviti da je knez mala riba sitnih usta sto znaci da za ribolov ne treba koiistili vclikc udice. No kraju zavrsne uzice veze se olovo tezine 10 do 30 grama.20 mm (zavrsna uzica).

i/.centimctara dugackog najlo-na debljine 0.15 do 0. Posljednji predvez treba vezati tako da oslane jos tridesetak centimctara zavrsne uzice do vrtuljka.radu tnnje koriste se Za isic vulicino uzica kao i za ri-bolov stapom sa obale.i trideselak centimetara. Na zavrsnu uzicu stavljaju se jos jedan do dva predveza medusobno udaljen. .20 mm.

ImajLin n vidu njegovu prozdrlji-vost i izdrzi potrebu da mamac dugo na U udici. Idcalne uvjetez a lov kne/ap ruza mirno i mi ■.traje s tim da je uspjesniji u toplim mjesecima. NOCL I seslabo lovi. Zato su najprakticniji mamci komadici sipice ili lignjice. Bacene udice povremeno treba podici za duzinu Iakta i ponovo spustiti na dno kako bi se privukla paznja ribe koja se krece u blizini maMamac kntv.>!ii i -. koji inace kao mainac nije posebno upotrebljiv u ribolovu. makar su mu crvici i racici privlacniji. a manje uspjeSan zimi u kad se knez povlaci dublje more. izuzevsi vrueih Ijetnib dana. Lov kneza tijekum citave godine.^i!'a! .Lov knezova iz camca odvija tunjom se na Sljunkovitim ill kamenitim dnima. Naj1 1 bo!jije Lizoru . kneza se moze loviti L luhisi na udicu i mesom puza ogrca. z . Lov je moguc tokom sredinu cltavog dana. i inoiv.n trcba biii namijenjen cvrst i otporan na cupkanje oslrih zuba ove ribe.

riba koju prizel jkuju svi sto udicu spust aju u more. t i t u l u kralj a nosi P lubin. k r a l j i c u s p o r t s k o g r i b o l o v a . Razlo g tome ne lezi samo u izazovn om ribol ovno m uzbu denju koje pruz a ova riba. vec u cinjen ici da se nesu mnji vo radi o jedno j od najkv o .o r a d u .

snazan. ali istovr emen o izduz ene.s v o m i z g l e d u l u b i n o d a j e d a j e g r a b e z l j i v a c. elega ntne linije tijela. ali odmj ereni . Cvrst o je grade n. Svatk o tko je pod more m imao prilik u prom atrati znati zeljn og lubin a kako se graci ozno krece snazn im.

No. Lubin mo/e i i ku 1 ] jinuviSeod metra.gavunenlade guljice. Lubina je mogucc uioviti svim . Mrijesti se zimi. ali se dogada da love u paru. Lako se prilagodava vrsti dna pa ga sesvakoj moze naci nad kamenitim. u nedostatku uobicaiene hrane.iiptnijujoda lubin. to ne vrijedi za druge ribolovne alate kojima ga se mnogo teze lovi.puji •■■'.ne iii fekalijeiz kanalizacionih luckih voda. uPretezno se hrani nocu obalnom moi Li.3 do 0. unatoc tome sto ce u nu/di jesti otpatke ijudske hra. /. Grabezljiv je i radoznao. Najadranuje lubin prilicno rnvnomjerno raspros'ranjen j ima ga svud. je. Hrani se svim i svacim i nimalo nije izbirljiv. Medutim. od sijecnja do ozujka. vt srnairali znaCcijnim jer iepki se naicesce Jove lubini tek 0. Fplicem i ciple.5 kg. u blizini obale.! iitockani dijeiu tijeia . ali istovremei riboiovcima vrlo blizu. Pliva vrlo brzo. iako zalazi 80 metara u dubinu. crnirn mrljama. poslr. a blizu luka uz rijecna usca je cesci zimi jeia ' ima vise hrane. 'lhi. Ipak. pretezno na malim dubinama od 2sve dodo 5 metara. Medutim.mce. pjeflcanim i drugim dnima. Liz Obitava obain konlinenla i otoka.. Stoprilazi ga cini lakim plijenom. Donekle su prekrivcna izuzetak muljevita dna. koji putnocu zadei u plicake. uzdnz • i U pra\ kamenitih prirodnih obala lakse ga se inade Ijeti. Oobro podnosi promjencslanosli morase i u bocalnirn dosta zadr/ava vodama ' Trazeciplije-si hi bin \v mnogo kri'cepa ncrnn n: Odrasli primjerci lubina se krecu uglavnom sami.om ribom«.sh >--cisr. lubin ce posegnuti giadni i za algama. gokn o se iskljucivo hrani prirodnom hranom i mo ze ga se smatrati u polpuno. i olige. mace krupna riba.

nije to ovaj nacin ba§ uspjeSan. jerda lubin s . ostimn i parangaksm. Stap s ucvrScenom kracom najlonskom uzicom ili §tap koturomtzbacuju kojim se Lidice na vecu udaijenost.ipuska /. No.. Na parangal sei lubin rijetko zakacl. njegove kako gabrzine je tima zbog dosta teSko ribolova pogoditi. za lov na lubina udicom moze biti tunja. Ostima se lovi zimi kad dolazi posve blizu kraju. panulom. naIz ver vedenograzlog. a ribolov udicom trazi najviSe upornosti.olovnim sredstvima udicama. UspjeSni ribolovci su oprobali i koriste mnogo medusobno razlicitih nacina Osnovni ribolova pribor lubina udicom. cak i osu plicak. strpljenja znanja. podvodnom puskom.a pocivt li ril i i Najveci uzitak u lovu lubina pruza panula. Zajednicka karaktx:je aa raai o HDOIOVU s st puno i.ekanja nba zagnze.

klizajuceg iii uC\ rscenog za najlonsku uzicu.10 do 11). br. Jedan uspjeSnih nac\rw predvida povlacenje iza Camca udice za (s mamcem). bez olova. uz korckcije pravca kad su potrebne. vezane desetak metara ispuStene najlonske uzice. od neki predvidaju i upotrebu olova. ali bez koristenja motora ili vesala da bisc povec ' "\iiz tunjom camca.40 najlona debljine 0. Camac treba pus! trujanje mora. Naravno. pusta se da pada prema dnu i istovremeno se polako privlaci k obali.vrio ASi je zato lov na lubina u/.budljiv kad se uspije preva-riti ovu opreznu ribu i kad zapocne izvlacenje na obalu njegovo ili na caTunjom se lubina moze loviti iz za camca ili ss kraja.25 do mm (nocu moze i nesto deblji) kojem se na kraju postavlja samo udica (br. jer se podvlaci pod camac i na razne nacine pokusava osloboditi najlonske uzice. Udica sa svjezom srdelom ili nekim drugim mamcem izbacuje od obale Sto se dalje. Tunjom se lubina moze loviti i od iz camca.8-12 ^ se radi pogotovu ako o vecem primjerku. Tunja lov obale se izraduje od 0. ima i drugih ribolova nakojihnacina lubina tunjoin.ne grize cesto. . nije ga bas jednostavno izvuci.

Zimi. iagano povlaceci mamac kroz more setajuci uzduz obale Iuckog doka ill mola. Moze kao sto jejedina opisano /. 10 do 12. Pozeljno je da mamac ostane ziv Sto je stavljen na nakon udicu . ovisno o velicini lubina koji se ocekuje. Moze ili se bez koristiti star s koturom jega. Najlonska uzica je vrlo vazna kod lova lubina i treba da bude sto je moguce da pritom ima tanja.icu uz mamac. Si m bez kotura lovi se tako da se na vrh stapa pricvrsti najlonska uzica. (. lubin uspjesno jeguljicama. Stapom i koturom se lovi tako da se udica s mamcem izbacuje pomocu olovom opterecenog plovka. j_ 0\ rimjenjuje jer lubin rado hvata mamce u pokretu (zive ribice razni i si. lovi se lubina na panulu. sto avecu nosivost. po mocu stapa i kotura. . kad 10.<: hinju. jo:-: bolje. Udice mogu biri razlicite velicine za lov lubina. dugacka gotovo kao slap. Pozeljno je da se izbaci niz morskti stmju.sku u/.e razlika LI tome Stap i kotur zamjenjuju motovilo tunje. privlaci ga se kmamac obali. ali i o krupnoci mamca. sparima. mirujuci ili. i privlace lubina. UpraviluLovi sekozicama. jer sto . Posebno je zanimljiv i uspjesan lov lubina umjetnim mamcima.) Zato so koriste umjetni mamci koji u moru. Cesto se lovi udicama br. gavuniirm. Lubin ]c nepovjerljiva i sumnjicava riba i bolje je da ne prinvijeti riajlon.bukvama. se odvija tako da se mamac izbaci sto dalje u more i. i zivotinjskog drugim mamcima porijekla. Istim mamcima. Lovi se na cekanje. a privlaci protiv struje. oligama. I IKibolov 1kod ta.Kibolov je Iuhina stapom jednako raznovrstan kao i selovitinaistinacin ribolov tunjom. camcem u pokre tu. Zato se lubini bolje love u mutnom luckom moru u bistrom moru nego uz prirodne obale. dok tone. ciplima. kojem se na kraju smjesti udica s mamcem.

treba bez ikakvog odlaganja ponovo staviti mamac na udicu i spustiti ga ako u more. jer lubin iskljucivo jede mamac u pokretu. nije uU tomse i . Tada pocinje njegova ziiava borba da se oslobodi uzice.. kad je moze ribar vadi i/ mora. Udicom s mam . cim ulovi jednoga. i/nim zamahom potegne i pocne je brzo odnositi Tada nastupa vazan trenutak u kojem ribolovac ne smije biti brzoplet i . Kako nije u rijetkost da se se lubin krece paru. Drugi ce se lubin. Tek tada se zakoci najlonsku uzicu sto ce prouzrociti da se udica zakaci za lubinovo grlo.ali to. posebno poslije U toku dana pogodni su jutamji i vecernji sari. ntkaciti s udice. naglo po\ i i naproti lubina pusti. dakako.se pokazala ziva Od trenutk »u bin je s neprekidno vezi« ribolovcem. je u mjesta gdje je prvi ulovljen i to treba iskoristiti. mutno. lako se lubina moze loviti ti|t V za e. slucaj ju ce s mamcem oponaSa moru kretanje zive ribe. natezuci najlon.odvuce ti da treba najlon nekoliko metara kako da bi mu se dalo vremena ma mac proguta dovoljno duboko. a nakon :gio se okrenuti natrag u pokusaju da. najboije doba dobar ulov je od listopada do sijecnja. treba ga pokupiti iz mora mrezaslom vrecicom (sacicem)jer se upravoposl m trza i enariba. Pona iljh o Moze se strmoglaL uputiti prema ribolovcu. Lubina se bolje lovi akad je malo nebo obla-cno. a narocito se uspjesno lubina lovi kasno . To je vrlo vazno.. e ipostici. ' gne udicu izpr svog zdrijenakon nekog vre mena privuce lubina. more uzburkano i kise. U ribolovu panulom odlicnim mamcem Iignja.

Donji dio tijela je srebrnastobijel. Sti- jesnjeno jc LI bokovima j prilicno usko.nog otvora ima Ijubicastocmu mr-Iju. pretvara se u zenku i tako ostaje do kra-ja zivota.6 kg. Gornja vilica jc malo isturena nad donjom. U Jadranu se drzi pjeskovitih i uzduz sljunkovitih dna svugdjc obale kontinenta i otoka. Orada se i slice velikom i robustnom glavom s nizvijenim celjuslima i krupnim usnama. ovrata. dr. a posebno je upadljiva zlatna mrlja. a mo-ze do 60 cm u duzirui. strigavica i sckulica. Linija gornjeg dijela glave orade jc parabolidio zakrivljena pa orada djeluje malo pogrbljeno. U gornjem dijelu skrz. do narancasta smjestena na I skrz-mm zaklopcima. .5 do 0. komaraca. od kojih za su cesce upotrebljavani: dinigla. Oradarazdoblju je dvospolac. Na gornjcm dijelu tjjela je modnkaslozelenkastosive.Znanstveno ime oradc (tabVII) je Spurns aumtus L. U prvom spolne zrelosti je muzjak. lovrata. a dobila je /bog svojeorada zlatne ga boje. Tezina ulovljenih orada u prosjcku se krece od 25 do 30 dag. Tijelo jc cvrstog kostura. Inaee orada moze dosednarasti tezinu od 10 kg. a postrance sivosrebrnaste boje s uzduznim smedim ill smedezelenkastim prugama. Zapravo je citav u imena upotrebi cak tridesetak ovu ribu. prostor izmedu njenih odju premoscLije zlatna mrlja. izdnzeno. a dm prede tezinu od 0.vijene perajc. podJanica. a u sport-skom ribolovu jog i viSe. Naziv nije jedinstven za Jadran. iako relativno visoko. Ima ra/.

porn > ra?enom min je plaha. Drobljenjc skoljki mekusaca omogucuju joj snazne vilice koje su opremljene jakim zubima. ali i lukava. a dublje od 50 m se nc spusta. a zalazi i u luke trazed naselja dagnji po okomitim stranama zidova lucke obale. S okuplja izuzctkom /ime. i crvidma. Podvodni ribolovci zapazili da je u stanju naletom na jeza slomiti mu kucicu i zatim pojesti iznutricu zajedno sa zdn ! i ma l kudcom.e naci i i u u natprosjecno slanim bocatnim (manje s. ' I razed hranu orada se najeesce vrti oko usca a uvarado boravi iStrmc urijeka.iLa ji da sizkvvci Ligano i ■. Oniiljena imsna su joj dagnje koje drobi svojim neot j like i puzeve nalazi tako da ih. iskopa sa su dna. nije suviSe povezana u grupe. po brakovima i oko grebena. poneSto kuka ! I intkojil vilice nalazi cetiri ili pet nizova delU\ obi ' ka samom dnu usta.Na oradu se rijetko naide dalje od obale. mirnim lama. Ona sc ugl roplim mjeseeimapriblizava obali. Pretezno puzevima se hrani Skoljkama. Odlican je plivae u i na prvi znak opasnosti stanju ju je brzo izbjed. a Ami se od n \ < ujuci se u svoja mrijestilista. Cestosena-de uzduz umjetnih lukobrana. obale i dublje priobalno more joj ne odgovaraju. tnace se lako prilagodava raznim nivoima slanosti mora jer se mo/. U zaljevima i kanalima orada nerijctko cini stt mekse skoljke. IVcfcrira dubine od 5 do 10 m. Orada na prednjem dijelu zubala ima cetiri do sest sro/ash'b. maSuci repom i odbacuiuci pijesak.lanim) vo-dama. Trazcci crve u stanju je vjeslo glavom prevrtari kamenje. kad jata se u veca radi mrijestenja. oenjadma i kulnjacima. na svakoj vilid. Zbog svognadna ishrane na> ikni. smjesteni po jedan ili dva kntnjakasu s velikom krunom i l .

30 cm. Na .slijedi veze meduvez.40 do 0. vrtuljak iza kojeg odnosno ko-mad najlona dugatak metar do metar i po. Na ovaj se najlon postavlja kli-zajuce olovo kojemu se kretanjc livba 1 ! ogranidti jos jednini vrtuljkom ve-zanim na suprotnom kraju meduveza. Drugim rijt ima. parangalom. vrtuljaka i ru. Panulom se ne lovi. povrsinom. deblji-ne 0. Na isti se vrtuljak. ostima i podvodnom pu^kom.ilona.goto\"o rrivnum Ofiidii i. olova. NajCesci nadn izradc udicarskog pribora za lov orade sastoji se u tome da se na osnovnu najlonsku uzicu. s druge strane veze zavrsna uzica debljine 0.45 mm. duzine od 10 do do0.35 30 cm.! kodza postavljanje udica. Za lov orade tunjom stap naili jednaki nacin.ovalnom. svejodno je hocc li s dnigog kivaja osnovne uzice biti cctvrtasti sriropor (odnosop pkiLo) ili cc nailonska Lizica biti narnota-na na kotur jer ce se loviti stapom.e lovi pon.

Ko. ne pogoduju ribolovu koia boljc grize za cihog vremena. se lovi sljunkovito je ili pjeskovito/sljunkovito. Najboljo doba za lov rade ji godine i eni if. .bog toga da privuce ovuzalogaj. 7 dose 11.35 do 0. ujutroili predvecer. Od mamaca za ora srdela.i ako se dob 1 t I renje setoku moze sprovesti samo u ribolova. trava ne smije jer. Tunja za lov orade iz camca mo/e biti potpimo bez olova.ije dan/dva ribolo-v-i. Lov na oradeidrenog se od i blizu kraja. obrasio travom. samo za s najionsku udicom privezanoiTi uzicu debljine 0. gavac. Dno na kojem.i a u drugoj polovici Ijeta i zimi ribolov je slabiji.zavrsnu uzicu postav!ja udica br. a pofrebno jo da bude vc!ik i /. Maniac Ireba da biide dovoljno vclik za krupne udice kojima se lov? orada.u iravom. zatim svjeza kuha. ribu naviknutu na krupniii Ro-su zultab ribolova mnogo boij. Uzburkano more i vjetrovito vrijemeorado.rvljenih slanih srdeia. Za to renje prije se koristi kasa od soi.no meso i dr. kakobib seprevise orada gusta lovi udicom spus-Eenom na dno.baa. Lovi se uglavnom danju.40 mm. ali jeboije da se riba privik-nc na odredeni polozaj tako sto se torilo ra/. maniac lako moze ostafina udici nezapazen med. pomijesana sa zc-mijorn ili pijeskom.

najlon sc ne jer smije niti jako potezati. u ilitvrdo se slabo /abode nepce ribe. No. { . postoji rnogucnost da se udica zakacila za usne orade. jer zadrzati secvrsto kod orade udica nikad ne zakaci. pa se lako otkaci. najlon treba zategnutim.Kad orada zahvati i t nn i :om trenutku treba brzo zategnuti najlon. a one lako pucaju Stc jesenje u neprekidnom laganom prite/anju najlona. Ako je riba ostala na udici. Kod izvlacenja orada pruza otpor i svom i se oslobodi-ti udice. pa se kod SUM L samo bicno vrhom zabije izmedu zuba.

.

Ovcica zivi na pjeskovitom ili muljevitom dnu.ithofit-nihii* I. tijela. Sto sve Zajedno Cini da glava ove Ovcica ribe podsjoca n. Naraste u duzinu vise od 45docm. ali nije cesta. Ostali na/ivi za ovcicu (arkaj.iiii' tijela je i postrance ovcica sivosrebrn-kastc boje. iako se nado i na hridinastom u eijoj blizini su dim pjcscaiia ili mulji'vita dna. vidljiv jenizod 7 do 14 uspravnih uskib crnkastili na joj lijelu.. S u boku spljostenoga gornjc ^tr. Odgovaraju joj bocatne vodi' rijecnih usca i drngih lokaliloti: gJje se inijesa more i voda pod/. kopaC mamiora i drugi) koristc se rje-de. Takoder \ iSe voli i polo/aj s i/ra/.dosegne U sportskom riholovu si' ulove uglavnom vrlo mali primjerci.k'dano. NeSto se lakse obalu ulovi uza /apadnu Istre i u zadarskom kanalu. podsjeca na ovcu i svojini osobitim polo/.Ovcica (tab VIII) svoj na/iv duguje dobroaidnom i/gkvki.. i/duzenoi gu-bki.i oven.duzena je iwiin/niF. gurnjoj iTeljusti koja je karaktenstidio izdi^mita i zadebljanim usna-ma. U nasem mom se nalazi u/dn/ dtave obale. Donji dinpuiga tijeia je srebmobielkase boje.ijem tijela dok rnje po pjeseanom dnu u potrazi za hranom.enim strujanjem mo-ra. kojipui sa S /latastim iidsjajeiv. l/. i povtvanu slanost Kijelko zala/i dublje od . tezinu 2 kg. boka >. Dobro podnosimora.emiiili i/vora. obicno ne tezi od 15 do 20 dag. IMjcno znanstveno ime jo l.

i za razliku od kamenitih podvodnih predjela nad kujiina su uvijek u pokretu Span. Ki 'I. Ipak. a najfesce je na dublnama izmedu 5 i 20 metara. :i.30 metara. Ovcica je mir-se na riba koja se uglavnom kreoe polaku tra/eci liranu.la> --i c. Male ovcice su i drze mnogo druzeljubivije jata. \aime. put u paru ili u manjim sku-pinama.ii pr\ i pogled. p > ima ohje (eljusli istiue-IILs vidljivim.skoy spola. ove se dvije vrste riba mogu lako medusobno razlikovati po obliku tijela. karaktcristu'nirii zubiuia \. i joj za algama. < -■■ r. Mrijesti se u mjeseiima. l/gledom je nalik pic.i/hkuje od ovfice po crnom rubu repne peraje. ■ ■ : . ali u nedostatku uobicajene posegnui te brane." . glavoci i dmga sitna ili krupna riba.i u i.tima.i. fratri.ornjim I'eljii'.id pjescanim dnima upovrgava cesli utisak koji takva dna prii/. nad pjescanim dnima povrSni pogled rijetko . . a kasnije tnije- Odrasle ovcice koji so krecu pojedinacno. Dok je ovcica izdu/ena tijela s naglasenim >.VI Ijet-nim lade ovcice su u pravilu uiu. Mesozder je jer se hrani pretezno mekuscima i crvima. .

treba i/rabrati s:edoje teski Stap. trlja. mo/e ill se lo\ iti s obale tiiniom :li stapom. a iehnike ribolo-va su razlicile: Lunja. ali posebno zaoimljiv lovpjescanim iz camca koji nad dnom nosi vjetar. Ovcica se lovi udicom polo/mom ua moi'^kom dnu. No. Ukoliko se lovi runjom.otkriva znakove zivota. i pusti da ca-mac polako vuce udicu po morskom dnu. S ob/irom da se ovcice ivstn krecu u neposrednoj blizini obale. privuci ce oveice. zavisno od dubine dna. u no-cu posebnim uvjetima. strujanje niora ili blagi Pri tak-vom nacinu ribolova pusti se olovo i udica s mamcem na dno. . a lovi se i puskom /a 1'ndvodni ribolov. . tezine 3(1 do 50 g. I'ribor za ribolo\se i/raduje tako da se na osnovnu uzicu natakne klizajuce ulovi>. panula i parangal. na prtmjer. pribor se mo/e i/raditi na isti naein.) koje ukusnu ruju po pijesku Irazeri /alogaje. S druge straoe vrtuljka \e/ese jedan do dva metra dugacak najion ivrSna u/ica) iia Cijem krajuje uilita. Oblafic pjescane prasine sto nastaje blagim potezanjem udica. Dmga varijanta ove ribolovne tehnike takoder granici s panulavanjem. Lov ovdce tunjom se iz camca takoder odvija u neposrednoj blizini obale Moze se loviti iz je usidrenog camca. stap l kotur.'dsta\lja lak plijen jer se ne kn^'e brzo. nad ovim dnima se nadu ribe »kopaci« (ovcica. a na kraj osnovne uzice se veze vrtuljak. predvida potezanja a . otpusti se jos nekoliko metara najlonske uzice. a nije iii odvise opixvna niti plasljn a. L'kciliko se knnsli slap. Pod\ odnom ribolovtu pr. du^a-eak oko 4 m koii moze izbacLU uLeg kvine 30 do 51) g. orada i dr.