You are on page 1of 2

Logistika i ITS

Logistika se razvijala s planiranjem i izvoenjem vojnih operacija , te s razvojem trgovine. U praksi, logistika je ukljuena u svakodnevne aktivnosti. Poetak teorije logistike datira iz SO-ih godina prolog stoljea. Tijekom Drugoga svjetskog rata zapoelo je i doba raunala, omoguavajui razvoj modela operacijskih istraivanja. Glavna pod ruja primjene operacijskih istraivanja u poetku bila su rjeavanje transportnih problema, kao to su odreivanje ruta transporta, modeli upravljanja inventarom, problemi lociranja i nadziranja.
"LOGISTIKA SE MOE DEFINIRATI KAO UPRAVLJANjE TOKOVIMA ROBE I SIROVINA, PROCESIMA IZRADE, ZAVRENIM PROIZVODIMA I PRlDRUENIM INFORMACIJAMA OD TOKE IZVORA DO TOKE KRAJNjE UPORABE U SKLADU S POTREBAMA KUPCA. U iREM SMISLU, LOGISTIKA UKLJUUjE POVRAT I RASPOLAGANJE OTPADNIM TVARIMA."

Pojam transportna logistika moe se definirati kao "odnos transporta i integriranih pristupa logistici i menadmentu supply chain ". Neki autori smatraju da je takvo objanjenje tautologija, no transport je dio logistike uz resurse, skladitenje, rukovanje informacijama i teretom. Bolja definicija podruja prouavanja transportne logistike je "kretanje roba u opskrbnom lancu

Koncept logistike danas je iroko prihvaen i predstavlja postupak optimizacijesvih procesa za OSiguranjepromjena koordinata tereta od polazita do odredita. Sciljem optimizacije cijelog sustava. logistiki pristup podrazumijevaodluivanje kada. kako i gdje treba poduzeti aktivnosti. Kljuni element razvoja logistike strategije obuhvaa: poznavanje mjesta trokova u logistikom sustavu promociju veza sudionika razvijanje fleksibiInoga transportnog sustava razvoj podrke kroz logistiki informacijski sustav integriran s procesom proizvodnje i menadmenta.

Istraivanje. definiranje i razvoj logistikih procesa danas predstavljaju vei izazov nego ikada prije. Logistika je jedno od vanih podruja koje odreuje uspjeh poslovanja. imbenik vremena postaje sve vaniji u ostvarenju konkurentnosti. ivotni vijek proizvoda se skrauje . vri-jeme plasiranja proizvoda na trite postaje takoer vaan imbenik.

Najvanija potreba i uvjet uspostave logistikoga i inteligentnoga transportnog sustava je integracija komponenata sustava. Vaan aspekt integracije sustava je interoperativnost koja osigurava zajedniko funkcioniranje komponenata sustava. Kad mali, nezavisan sustav postaje integriran s veim, koherentnijim sustavom odnosno kada manji sustav treba biti interoperativan, pojavljuje se potreba za razumijevanjem strukture i obiljeja sustava. Slijedei metodologije uspostava inteligentnoga transportnog sustava (funkcionalna, fizika, informacijska i komunikacijska arhitektura) ili logistikog sustava (uvaavajui makrologistiki i mikrologistiki pristup) pri razvoju sustava vrlo vjerojatno je zajamen uspjeh uspostave obiljeja interoperativnosti sustava. Obiljeje interoperativnosti odnosi se na prikladnost primijenjenih tehnologija i mogunost koordinacije tehnolokih aktivnosti.

Nedostatak interoperativnosti predstavlja prepreku uspostavi lntellgentnoga transportnog sustava i logistikog sustava jer takav sustav ne zadovoljava osnovne postavke postojanja, odnosno ne moe se govoriti o logistikom ili IT sustavu ve o tradicionalnom prometnom sustavu s brojnim nedostacima i uskim grlima.