You are on page 1of 6

Predkolska ustanova: Student: Mentor: Uzrasna grupa: Broj djece:

Priprema Metodika upoznavanja drustva

Datum i vrijeme: Cilj aktivnosti:

Tema aktivnosti:

Oblici rada:

Nastavne metode:

Nastavna sredstva i pomagala:

MENTOR: STUDENT:

Srednja A 18| 14. 05. 2013 09:00-09:35h

Upoznati djecu sa raznovrsnom obucom, njihovom primjenom,oblicima,funkcijom zavisno kada se primjenjuje koja vrsta.

Pripremna faza:

Obua

Frontalni, individualizovani, grupni rad. Metoda razgovora, metoda ilustracije i demonstracije.

Plakat,hamer,ljepilo,makaze,bojice, flomasteri, markeri,kola papir,slike,cipele,sjajevi za ukrasavanje,krpice u obliku srca,cvjetica.krugova itd

Slobodna aktivnost:

Trajanje kativnosti 4-5min Prije pocetka igre djeci cu objasniti pravila.Igracemo igru Poo zeka u

umicu.Zajedno cemo pronaci mjesto koje ce biti kucica gdje ce se odabrano dijete sakriti.Nakon toga cu ih poredjati u krug i zapoceti brojalicu Poo zeka u sumicu izgubio papuicu,papucica plave boje imas li je ti na sebi,kai ne lai.Dijete na kome se zaustavila brojalica trai na sebi odreenu boju.Ukoliko je nema tri do mjesta koje smo odredili kao skloniste.Ako ga dijete koje je recitovalo brojalicu uhvati onda on recituje a ako ne onda ispada i tako dok ne ostane jedno dijete.Ako dijete ima boju oja se trazi igra se nastavlja.

Likovni centar:

Trajanje aktivnosti: 7-8min U ovoj fazi djeci u uz pomo panoa na kome e biti nacrtane razne vrste obue reci da emo danas priati o neemu to oni vole da nose,neemu to je moderno i zajedno emo doi do zaljuka da emo priati o obui.Pitau ih koje se sve vrste obue nalaze na panou?Koje su boje? Kada nosimo izme,kada papue..ta oni rade sa pocijepanom obucom? Kome je nose?Zatim u ih uvesti u priu o ostavljenoj cipeli koju u im ispriati. Ostavljena cipela Manipulativni centar:

Radna faza:

Matematiki centar:

Jednoga dana staru,iscijepanu i olijepljenu cipelu ljudi su izbacili ispred vrata.Cipela je bila sama i tuna.Guska joj se rugala,maka je gurala,patka se zgroavala od njenog izgleda,pas je lajao na nju.Sledeeg dana neko iz kue je izbacio i njenu

sestru.Iznenada prva cipela se otkotrlja niz livadu i opet ostade sama.Do se vraao iz kole jedan djeak je naao izgubljenu cipelu i odneo je kui.Tamo joj je bilo toplo.Djeak je sa svojim bratom i sestrom oprao cipelu.Obojili su je u plavo,po njoj nacrtali zute i crvene cvjetice i stavili jedro.Djeca su napunila veliki bazen vode i pustili svoj novi brodi.Cipela je bila srena jer vie nije bila usamljana i uveseljavala je djecu. Nakon prianja prie djecu cu pitati da li i ona imaju neka slina iskustva i djeca e priati o njima jedno po jedno.Pitau ih da li oni bacaju stare cipele ili ih iskoriste kao to je to uradio djeak iz prie.Nauiemo da ne moramo bacati staru obucu.

Djeca e dobiti raznovrsnu obuu.Njihov zadatak je da svakoj cipeli nadju svoj par i da ispriaju kada nose koju obuu.Djeca e razvijati komunikaciju i saradnju jedni sa drugima.

U likovnom centru djeca e dobiti slike cipela i isjeeni kola papir koji e stavljati na odgovarajue mjesto. Ostatak obue djeca ce flomasterima ili bojicama. bojati

U manipulativnom centru djeci e biti pripremljna obua sa raznim ukrasima koje e lijepiti na nju i ukraavati po svojoj elji. Verifikativna faza : Djeca e pokazivati svoje radove i priati o njima.U toku izlaganja ukljuivae se i druga djeca koja e komentarisati radove svojih drugara.

Maca papuarica (Ela Peroci)


U malom selu su malene kuice i u svakoj ima djece u arenim kouljicama sa crvenim i plavim papuicama na nogama. U tom selu vlada lijepi red. Sve kue su bijele, svi krovovi na kuama crveni, svi prozori zelenih kapaka. Dvorita su oiena i cesta je ravna. Sve je u najljepem redu, samo su djeca neuredna. Naveer prije spavanja, nitko ne sprema papuice. Narednog dana trae ih pod stolom, iza pei, na stepenicama, u kolicima, meu drveem, u depu oeva kaputa i poslije dugog traenja nau jednu papuu u kuhinji, drugu u sobi. Jadnog jutra kada su ve u svim kuama, u malom selu spremali doruak i djeca se budila, mali Ivica je uzalud traio svoje papue. - Mama, gdje su moje papue? - pitao je. - Ako ih nisi spremio sino, odnijela ih je maca - odgovorila je mama. - Mama, gdje su moje papue? - vikala je Slavica u susjednoj kui. - Ako ih nisi sino spremila, odnijela ih je maca. - rekla je mama. - Mama, gdje su moje papue? - pitao je Toni u treoj kui. - Maca ti ih je odnijela, jer ih nikad ne sprema! - odgovorila je mama. - Mama, gdje su moje papue? - upitala je Tonka. - Maca ih je odnijela. - odgovorila je mama. Cijelo selo je mirisalo na slatku kavu, a djeca su bila gladna. Bosi su posjedali za stol, napili se tople kave, a zatim je Ivan stao na prag kue i zavikao preko ceste: - Slavice, doi k meni! Slavica je potrala na prag i rekla: - Rado bih dola k tebi, ali ne mogu. Maca mi je odnijela papue. - Toniu! - zvali su Ivica i Slavica - Doi k nama! Toni je takoer dotrao na prag kue i odgovorio: - Maca mi je odnijela papue! I Tonka je dola bosa na kuni prag. I njoj je maca odnijela papue. U svim kuama su otvarali vrata i sva djeca su na prag dolazila bosa. - Maca mi je odnijela papue! - govorili su jedno drugom. Skakutali su s jedne noge na drugu, jer im je bilo hladno. Ubrzo je zasjelo sunce i djeci je bilo toplo. Bosi i u arenim kouljicama otili su na cestu. Pitali su se:

- Kuda je maca odnijela nae papue? - Potraimo Macin dom. - rekao je mali Jure. Otili su. Sili su sa ceste i ili po rosnoj travi. Stigli su do ume i ili sve dalje, dalje. Ili su po mahovini, sluali pjevanje ptica izmeu granja, traili Macin dom. Usred ume nali su bijelu kuicu sa crvenim krovom. Prozori su bili puni rua, a na vratima je bio natpis -MACA PAPUARICA Maca je ula djecu i otvorila im vrata. - Draga djeco, to elite? - Papue! - molila su djeca. Sve ih je pozvala u kuicu. U kuici su bile police, a na policama plave i crvene papuice. Kakav red je bio u kuici! Djeca su se divila. - Neka svatko uzme svoje papue. - rekla je Maca Papuarica. Ali to nije bilo lako. Papuice su bile oiene i zakrpane. Sva istrgnuta dugmad bila su ponovo priivena. Djeca su ih jedva prepoznala. Luka, najmanji od sve djece nije pronaao svoje papuice i bio je jako tuan. - Kad padne snijeg, sait u ti nove papuice! - obeala mu je. To su ula i druga djeca. Svi su se okrenuli i molili: - I meni! I meni! Maca Papuarica im je mahnula rukom i rekla: - I vama u ih saiti! Zatvorila je kuicu i promatrala kroz prozor kako djeca u arenim kouljicama, u crvenim i plavim papuicama ure kui. Posljednji je trao Luka. Luki e saiti najtoplije papuice preko glenjeva. Ivici takve da e ih moi nositi kad radi gimnastiku. Papuice male Slavice biti e lijepe kao mamine. Toniu koji gubi svako dugme, moram saiti papuice bez dugmadi. A drugoj djeci? Svakome onakve kakve najvie eli. Eh, tako u svima ugoditi! - razmiljala je Maca Papuarica kad je gledala za njima. Zatim je zatvorila prozor i zaspala. Danas pada snijeg i Maca Papuarica ije papuice za djecu iz malog sela. Postavit e ih zejom koom da budu meke.