P. 1
Fizika Za 1.Razred Srednjih Kola-A. 268 Oli 263

Fizika Za 1.Razred Srednjih Kola-A. 268 Oli 263

5.0

|Views: 22,980|Likes:
Published by cebic12

More info:

Published by: cebic12 on Jun 21, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/11/2014

pdf

text

original

Dr.

Ahmed Colic
: i
1. sred ih skola
2001.
strana
Dr Refik Fazli6, prof. fizike, Elektrotehnicki fakultet u Tuzli
Sta proucava fizika? ............................... 1
Fizicke velicine i jediniee ........................... i
Mjerenje i greske pri mjerenju ....................... 2
Skalarne i vektorske velicine ............. . .......... 3
Sulejman Tviea, prof. fizike, Medicinska skala u Tuzli
Tehnicki urednik: Bego Mehurie
Tuzla
Osnovni pojmovi. Relativnost kretanja ................. 6
Pravolinijsko kretanje. Srednja i trenutna brzina ......... 8
Za izrJavaca: Safet Pasic
Ravnomjerno pravolinijsko kretanje .................. 9
Ubrzanje. Ravnomjerno promjenljivo .. .. 1 i
Brzins i predeni put kod ravnomjerno
, Tuzla
promjenljivog kretanja ............................ 13
Za Safet Paille
Siobodan pad Vetikalan hitRe ....................... 16
Inereija I masa ................................. 19
Prvi Newtonov zakon ............................. 20
Drugi Newtonov zakon ............................ 20
Sila teie i teilna ................................. 23
Elasticna sila. Dinamometar ........................ 23
Treei Newtonov zakon ........................... .24
Impuls tijela. Odrzanje impulsa ...................... 25
Siaganje i razlaganje sila. Strma ravan ................ 27
SIla trenja. Otpor sredine .......................... 30
Ravnomjerno kretanje po kruznici. Centripetalna sila .... 32
Obrtno kretanje .................................. 36
Moment sile i moment inereije ...................... 37
Newtonov zakon opee gravitacije. Gravitaciono polje. . .. 39
Kosmicke brzine. Kretanje projektila ................ .42
Horizontalan hilae ............................... .43
lnereijalne sile. efekat ................. .46
1.3. . ............................ .48
Rad ......................................... .48
Rad kad sila ne djeluje u praveu kretanja ............ .49
Mehanicka energija .............................. 51
1
Odrianje rnehanicke energije ...................... 53
Snaga. Koeficijent korisnog djelovanja ............... 55
Ergornetrija .................................... .56
................ 58
Pritisak (tlak) .................................... 58
Hidrostaticki pritisak .............................. 59
Atmosferski pritisak .................. . .......... 60
Prenosenje djelovanja sile pritiska ................... 60
Mjerenje pritiska u tecnostima i gasovima ..... , ...... 61
Mjerenje krvnog pritiska ........................... 62
Rad gasa pri izobarskorn sirenju .................... 94
Adijabatski procesi ............................... 95
Carnotov kruini proces ........................... 95
Toplotne masine ................................. 97
Obratan kruini proces. Hiadnjak .................... 98
Drugi zakon termodinamike ........................ 98
Fazni prelazi ................................... 100
Topljenje i ocvrscavanje .......................... 100
Isparavanje i kondenzacija ........................ 104
Prenos toplote ................................. 106
Potisak u lecnostima
fluida.
..... , ....................... 63
. ...... '" ... 64
Molekulske sile kod (eenosti ........................ 67
1. Odredivanje gustine tijela ....................... 108
2. Odredivanje koeficijenta trenja klizanja ............ 1'10
3. Provjera zakona mehanicke energije ...... 111
........... 70
4. Gasni zakoni .. " ............................ 114
. . . . . . . . . . .. . .......................... 118
................. 71
Klatno ........................................ .72
..................... ....... 73
............................ .74
.78
... _ .................. ............ 78
Avogadrova konstanta ............................ 78
Unutrasnja energija ........................... . .79
Idealan gas. Pritisak ideal nag gasa .................. 81
Opca jednacona stanja idealnog gasa ................ 81
Izoprocesi ...................................... 83
Cvrsto stanje tvari (supstance) ...................... 85
Kristalna i amorfna tijela ........................... 85
Defonnacije Hukov zakon ...... . ............. 86
Kolicina topiote ........................ , ........ ,88
Termicko sirenje cvrstih UJela i lecnosti ............... 90
Linearno sirenje ... 0 • • • • • • • • • • •• ,. 0 ••••••••••••• 90
Zapreminsko sirenje .......... , ....... , ....... , ... 91
Anomalija vode .......................... 0 ••••••• 91
Termornetri ............................. , ....... 91
Rad i toplota. Prvi zakon termodinarnike . . . . .. . ...... 93
Predgovor
Knjiga je pisana prema programu fizike za 1. razred srednjill skola u
se fizika izucava u prvom i razredu, a moze korisno posluziti i za ostale
srednje skole.
Izlozeni sadrzaji predstavljaju osnovu, kako za fiziku u narednim razre-
dima, tako i za strucne predmete u navedenim skolama. Autor je koristio
matematicki aparat samo onoliko koliko i cisle
a da pri tome objasnjenja budu zasnovana na
Prilikom obrade krelanja autor se za koji
uzroka kretanja i obrade najopstijeg, krivolinijskog
uvodenjem pojma vektora. Iskusivo da takav
uzrast lIcenika prvog razreda
kinematika i od proucavanja dllz pravca, pri cemu je tezisle date
grafickoj obradi funkcionaine veze izmedu pojedinih fizickih veiicina.
f\la krajll knjige dat je opis
maze neke izabrati za rad, zavisne od raspoiozivog
Sastavni dio ove knjige je zbirka "Zadaci iz fizike za 1 razred
tehnickih i srodnih skola", od istog autora.
"Svaki listie biijke jesle jedna knjiga
za mudar i pronicijiv "pog/ed".
Perzijski pjesnik
Rijec fizika potice od U najstarijem
nauke fizika izucavaia u smislu po cemu je i dobi-
ia naziv. Tokom vromena doslo je do ogromnog porasta
tako da so kao samostalne nauke
itd. Fizika kao naUka u
so smatra
Fizika, kao fundamentalna prirodna nauka,
njene osnovne obi ike Pri tome otkriva i
S8 ta kretania vrse. Ti zakoni S8 odnose n3 svojstva i
- od kao stc su elemen-
sc
Velicine karakterisl1 fizicke pojave iii
ju se fizicke veliCine. Fizicke velicine su na
itd.
tarne ceslice, do kakav
je Svemir.
Fizika je osnova moclerne
tellnike i
brojnim otkricima fizike razri-
iz jeseni su mnogi
svakodnevnog iivota.
dala mogucnost za
Fizika je
sve
automobila elektricnih aparata,
pa sve do savre-
i mobiteia.
naziva-
vrijeme, dllzina, brzina, sila,
Svaka fizicka veiicina ima brojnu vrijednost i odgovarajucu Na
jer, kaiema da je duzina ucionice L=12 m. L je oznaka za dlliinll, 12 je brajna
vrijednost duiine, m je jedinica za duzinu (m - metar).
LJudi su odavno imali potrebu da mjere neke velieine koje danas ubrajamo u
fizieke velieine. U razlieila doba i u razlieitim dijelovima svijela upotrebljavaie su
se za islu velieinu razlieite jediniee. Razvilak medunarodne trgovine, nauene i
tehnieke saradnje nametnuo je potrebu da jed in ice budu zajednieke za sve
zemlje svijeta.
Izmedu velikog broja fiziekih velieina i njihovih jediniea neke su se mogle izd-
vojiti kao osnovne. Sve ostale fizicke velicine i odgovarajuce jedinice bi se onda
mogle izraziti pomocu osnovnih. Osnovne jedinice i sve one koje se mogu iz njih
izvesli nazivamo sistem jedinica.
Godine 1960 ustanovljen je (skraceno SI -
Sislem Inlernationale d- Uniles). U tabeli, na kraju navedene su fizicke
velicine i odgovarajuce jedinice (SI) koje su medunarodnirn dogovorom
odobrene kao osnovne. One povezuju sva podrueja nauke i lehnike. SI jediniee
su prilwalile skoro sve zernlje sviJeta. Na podrucju bivse Jugoslavije upotreba SI
jediniea je zakonski obavezna odj. januara 1981. godine.
U tabeli 2
tabeli 3 mjerne
decirnalnih
J,zvedenih SI jedinica.
za neke izvedene SI u
se mogu u labeli 4
so mogu stavljati ispred osnovnih i
Fizika kao nauka pocela se brzo tek kada su u nju uvedeni eksperi-
menlalni metodi istrazivanja. Aka hocemo dublje rJa ispitamo neku onda
moramo nesto i da mjerirno.
neku fizicku velicinu znac! je sa velicinom iste vrste
je uzeta za U nasern primjeru, iz uvoda, duzina ucioniee je bila
12 m. Mi smo uporedili duzinu ucioniee sa jedinieom za duzinu, tj. sa metrom.
Duzina ucioniee iznosi 12 jediniea c1uzine Ij. 12 metara.
Iskustvo je pokazalo da rezunal rnjerenja fizickih velicina me rnoze bitl apso-
!ulno lacan. Rezultat zavisi, kako od preciznosli instrumenta, tako i od
urnjesnosti onog ko vrsi mjerenje. Zato l1am uzaslopna isle veliCine sa
istirn razlicite rezultate mjerenja.
Odstupanje mjerene veiicine od tacne naziva se
gdje je xi-rnjerena velicina, xo-tacna vrijednost.
Znajuci apsolutnu gresku rnjerenja, jos se ne moze steel odredena predsta-
va 0 preeiznosti izvrsenog mjerenja. Na primjer, nije isto napraviti gresku od
1 em pri mjerenju duzine olovke i gresku od 1 em pl'i rnjerenju duzine stoia.
2
Osjetimo da smo u prvom slueaju vise pogrijesili. Stoga se uvodi pojam rela-
tivne greske.
Relativna greska mjerenja je odnos apsolutne greske i tacne vrijednosti
velicine koja se mjeri:
Posto S8 tacna vrijednost mjerene velicine ne moze nikada potpuno saznati,
umjesto tacne vrijednosii uzima se aritmeticka sredina x veeeg broja izm-
jerenill vrijednosti.
Kako se izracunavaju greske Pri rnjerenju u konkretnorn slucaju, rnozes na6i u zlJirci "Ogledi i
zadaci iz jiZllw z31. razred 5.S.", od islag 3utora.
Fizicke velicine po mogu biti skalarne i vektorske.
su potpuno odredene svojom brojnom i odgo-
Takve volicine su, na prirnjer, masa,
itd. Kada, npr. kazerno da je autobusa 15 rninula, onela je ta
velicina odredena.
Za [leke velicine JO znati, pored brojne vrijednosti i jediniee, jos i
pravac i smjer. Na da je brzina autobusa 50 km/h no
potpuna brzinu autobusa, jer se l1e
Fizicke velicine za je potpuno
mati
velicine SU, na
SU.
l'Ja sliei 2 prikazan je vektor brzine v. Vektor brzine je
obilJozen slovorn pri eemu je iznad slova strelica. Iznos (inten-
vekiora obiijezava se slovorn bez strelice. Na v jo
iznos vektora v .
ako irnaju
ist! intenzilet, pravac i
S1.4.
SI.3,
Na sliei 4 su prikazana dva suprolna veklora. ani imaju
isii inienzitet i pravae, a suproian smjer.
vektora. Malernaticke operacije sa vektorima razlikuju se od
sa obicnim brojevima. Postoje dva nacina njihovog sabiranja: sabi-
vektora slaganjem u paralelogram i sabiranje vektora nadovezivanjem.
3
Kako se sabiraju vektori slaganjem u paralelogram vidjet cemo na sljedecem
primjeru.
Rijeka se kreco brzinom v1=4 mls. Covjek u camell vesla okomito na tok rijeke brzinom
vi=3 mis, Kako 60 5e kreta!i camac i kojom brzinom ce se kre!ati?
Rjesenje:
SI.5.
Brzina rijeke je prikazana vektorom brzine v duO': rijeke i
smjerom niz rijeku (sI.5.), jer je to smjer kretanja vode. covjek u
u cameu vesla brzinom V. okomito na pravac kretanja rijeke.
Oeito je da so camac nece kretati ni u jednom od dva pravca,
Kazemo da co rijeka zanijeti camac i on ce imati neku rezultant-
nu brzinu \' Ta rezultantna brzina ce biti dijagonala paralelo-
grama cijo su str80ice i ;;', . Ona ie usmjerena od zajodnickog
pocetka ka tacki i;prekld;nih linijs. U nasem prirnjeru
kad su vektori medusobno okomili, parillelo\Jmrn Je
rrilvougnonik. Rezultantnl. voktor ;; rmrlstavlja vektorski (iii
g(!ometrljski) zbir vcktorn v i v:::
K8ko rnozemo nob (inten?itot) hrzjno" Odto in dil je duzinn dijillJonalo mania
ad zblm juzina straniC3 lznos f8zultantnc brzine v mazemo nae] ako 7namo iznose brzin(1 VI i v" i
Ug80 koji on8 zAk!8p8jU U slucoil1 kndn Istl pmVdC, on08 ih 8Igeo8r::;ki snbirf1nlu. 1\1<'0 bl7:1nG
zaklap8ju pmvi uqao (ugao od 90°), onri8 c8mo bfzinu pdmjcnom PltfJ.qorinc;
relTle,
U oc1sem primj()fu,
v=5 rnls
SV8 sto smo (Jovorili 0 sl8ganju brzina vazl i slnq;:mjc bilo kojih vektorskih velicinn °silbimn-
ju vnktora bito govon'll i u poglavljll 0 slagcmju i razlagnnju sila.
Sia jo
Rjesenje:
(iIi mdijl1s vektor)?
r If
na x i V OSLJ
Zn odredivanje polozajn toc;w It rrostorLJ koristl S8
prnvougli koordinilllni sistem sljedeco poglavljo i
sL 1.1). Na slici 6. J8 DrikaZim pravougli koordinatni sistem u
royni I(oji S8 s8stoji od dViJo medusobno olwmile ose X i Y
Polozaj matorijalno lacke M moze SC opisaii pornocu
f To ie vektor kojl polazi 17 kooroinatnoD noretk8 0,
a zavrsav8 S8 u posmalranoj tacki M
vektorn polotajn rnozemo izmcunilli koristenjcm
Pitngorino tcomm0,
gdje su x i y koord'oo\o.
Prema slid 6. Mozemo pisnti i ria jo y=ry grlj8 SU
\'
Avinn so podize [lod nekirn uglom prerna horizontu brzi-
nom v=500 km/h. Brzina kojom S8 kreGe u horizontal nom pravcu
iznooi v,=450 kmlh. I<olikom br7inom se podize uvis?
Dn iJi rijosili zadatak potrebno ie razlotiti vektor brzine y,
",.,/Icilldflite Yektorn je postupak reclprocan slaganj1l vektora i
se na konstrukciju paralelograma cija je dijagonala poznata.
se razlaganje vrsi na dvije normalne kornponeote.
4
U nasem primjeru dijagonala paralclograma je vektor brzine V , horizontalna komponenta brzi-
na v" a vertikalna komponenta brzina ;';.(51.7), Mi tratimo iznos brzine kojem S8 avion penjo uvis.
Koristenjom Pitagorine teorome dOhivamo da je,

: Na slloi 8, covjek pocne da pliva iz tacke 0, brzinom v
t
=2 mis, u smjnru okomitom
na tok rijnke, Brzina rijeke je stalna i iznosi vo=4 mls.
el) I<olikom brzinom se krota plivac u odnosu ns tacku O? b) Kolikl ce put prcci, za vrijeme t=10 s,
niz rijeku (x). a kolikt okomllo 11ftJ<!K rljeke (y)? c) Ako jo sirina rijeke b=100 rn, koliko eEl g8 voda
"ZilOijoti" niz rlJeku (mstolilt1jll , na slici)'i
odakle je d=200 m.
Rjesenje: 0) Rczultujuca brzina je
111
v=4,()-
s
b) Predeni put niz rijckll je
x = vot = 4E:'..·10 s;x = 40 m.
s
Predeni put ol(omito na tok rijeke je
Ins=20m.
s
0) Na slioi 8, trouglo'li OCD j OBA su slieo!,
to mazerna piSBti d3 je
x'y=d:b
5
Genij - to JO 10% nadahnuca i 90%
znojenja u redu.
Edison (1847 -1831)
Ako smo se, na primJer,
polozaj u odnosu na zgradu
a ne uzirna u obzil' uzrok krelanja,
malerijalnom tackom. Na
tacka je
u kame se 01'10
krece. Ako, npr. pmucavamo manevrisanJe aulomobila na onda auto-
rnooil no rnozerno smatraii iackom. Ako proucavamo kretanje
nom tackom
pula. I cilava Zernija se moze srm:ttrali
onda ga mozemo srnairati materijai-
u odnosu na duzinu predenog
tackorn, ako se prucava
njeno oko Sunea.
Kada, npr., vucerno vrh krede po t8bli
polozaja kroz je prosia kreda. Linija koju
naziva se putanja iii trajektorija. rnoze
obliku kretanje moze biti pravolinij5ko
6emo proucavati pravolinijsko kretanje.
trag koji pokazuje niz
u toku svog kretanja
prava iii kriva iinija.
kretanje.
Prilikom rneilanickog nagiasili smo da
je to poiozaja Hjela u odnosu na dl"Uga Ali koja su to dl"Uga tijela?
Auto se, npr., krece u odnosu na zgrade, drvece, itd., tj. u odnosu na tiJela koja
miruju na Zemlji. Kada, npr., sjedimo u ucionici, kazemo da se ne kre6emo. Ali
mi znarno da se Citava zgrada krece zajedno sa Zernljom oko Sunca. U nasem
6
primjeru kazemo da se ne krecemo u odnosu na zgradu, ali se krecemo u odno-
su na Sunce.
Tijelo U odnosu na koje sa racuna kratanje naziva sa poredno !II
tijelo referancija. Neka na primjer putnik sjedi u autobusu koji se kreGe. Ako je
lijelo referenCije autobus, onda se putnik ne krece. Ako je tijelo referencije
Zemlja, onda se putnik krece. U tom smisiu kazemo da je relativno. U
svakodnevnom zivotu kao tijelo referencije se uzima neka tatka na Zemlji.
Sl.l.1.Rcfcrcntni :,js/cm
Polozaj nekog u prostoru moze biti
odreden ako se za refel'entno tijelo vete koor-
dinatni sistem. Referentno tijelo sa koordinat-
nim sistemom nazi va so referentni sistem
(51.1.1 ).
se kre60 treba odredi!i i
je biio u torn To su catiri
koordinale. U tom srnislu
/-\ko zeiimo opisati neko je
put i kretanja. Pmrna lorne put i 5U 05novne velicine u kinemati-
ci. Duzina puta se obicno oznacava slovom 5 i
Vrijeme oznacavarno slovorn t i
sat-h, itd.)
51 za duzinu je metar i predstavljaju
osnovne SI Jedinice.
Za potrebe nauke i tehnike je definisati osnovne jediniee.
Metar je duiina puta kOju svijetlost prede u vakuumu za vrijomo jounoy 299792458-09 diiela
sekunde '
Sekunda jo 9192631770 period a zracenja 'koje odgovaraju prijolazu IZI1l8UU dva hipel-
!ina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133.
P
Neka se, na dva ucenika krecu od P do skole S.
Jedan je isao putanjorn 1 i presao pul 51 a drugi
2 i presao 52' Na siici '1.1.a. uocava-
rno da su Ii putevi razlicili po duzini, ali da su se
oba ucenika "pornakli". Katemo da je
Prerna torne
pul i 5U razliciti fizicki
Put se duz se tijelo kreta-
SI.1.1.a. Put i pomak 10. Pomak je vektor koji spaja pocetnu i
tacku i usrnjeren je od pocetne prema tacki.1 Iznos pomaka je
najkraca udaljenost od pocetne do krajne tacke, bez obzira kojorn se
tijelo kretalo.
7
Sabiranjo vektora
nadovozivanjem
Na primjeru pomaka lahkQ mozemo nauciti kako se sabiraju
C vetori. Neka tijelo uCini pomak d, krecuci se od tatke A do Jacke B
(sI.1.1.b.). Zatim ucini pomak d, krecuCi se od (acke B do tatke C.
Ukupni pomak d je vektor koji ide iz pocelne tatke A do krajnje
tacke C On je vektorski zbir vektora,
d=d,+d,
Prema tome, vektore smo sabirali tako sto smo na vrh prvog vek-
tora nadovezali potetak drugog vektora. Njihov zbir je vektor koji ide
od poeetka prvog do kraja drugog vektora. Ovakav naein sabiranja
vektora zove se sabiranje nadovezivanjem. Vektorski zbir S8 nazi-
va jos i geometrijski zbir, Jer smo vektore sabirali geometrijski
Ucenik jt'! na [lutu od kuce ( f< ) do skole ( S ) produzio do prodavnice ( P ), a ziltim se
vratio u skolu (sl. 1.1.c.). Ud81jenost od kuce do prodavnice je d(=600 m, 8 od skole do prodavnico
d
2
=200 m a) f<oliki je uccmik presao put? b) I<oliki je pomak?
Rjesenjc:
d
1
SI.1,1.1:
a) Put sto ga je presao ucenik mjsri so duz putanje kojom so
kret,lO Duzina rutn je
s=d 1 +d
2
=600 m+ 200 m,
5=800 m.
b) Pomak vektor koji SPiljil pocotou i krajnju tacku (K is). a usmjoron js od pocetne prema km,
jnjoj tacki .1.e) pomaka d je najkraca udaljenost od pOGetne do krajnje tacke, bez obzirii
kojom Sf) flutanjom tijelo kretalo Vektori su ne istom pravcu pa ih mozemo algebarski sabira!;
odnosno oCJuzimali.
d=d1 d2
d=600 III - 200 m; d=400 III
trenutna brzina.
Iz iskllstva znamo da automobii za ista vrijeme yeti
nego pjesak. Fizicka velicina se ave razlike magll opisati naziva se
8
put sa vremenom
da je brzin8 atleticara 100 m:10 s=10 m/s.
Neka na
Sta nam znaci laj odnos? Sasvim je sigurno da se atleticar u pocetku kretao
a brze. Mi smo 1I stvari dobili srednju brzinu.
brzina je odnos i vremena trajanja
U nasem primjeru
s
v=-
t
100m
lOs
v 10
m
.
s
51 jedinica za brzinu je mts (metar u sekundi). U praksi se koristi i jedinica
km/h .
U nasem primjeru atleticar je u prosjeku svake sekunde prelazio 10m puta.
Da bismo kretanje atleticara bolje upoznali trebali bi izmjeriti predeni put u man-
jim vremenskim intervalima, na primjer, svake 2 sekunde iii svake sekunde.
Manje dijeleve puta odnosno vremena oznacavamo velikim arckim siovom
delta IJ., Ie je u tom sillcajll brzina
Aka je vremenski interval
kratkom vremenskom intervalu
_ !J.s
V=-.
LI.!
U praksi S8 mnogo cosec koristi tcrmin tronutn3 hrzin3 nego srecinja brzin<l Izostnvljll sa tOfmin
"trDnll.tna'" pEl se jednostc:lvno kaze samo hrzina_ SZlobrRc,:ljn3 sredstvD imaju (lgfDdonn instrumonte-
brzinomjoro koji tY1l0re tmnutnl1 brztnu
.I\utobus prod" put
njil brZlnd kret("Hlja 8utobuS8')
do S8raj(lVa. outinG '126 kn" Zil 2.5 satL Kolikil jo bila sred-
Rjesel1je:
s=126 km
t=25 h

120km km
v v =50.4-
2,Sh
Da bi izracunali brzinll 11 rnetrima u selwndi potrebno je znilti da je 1 krn=1000 m. 1 h=3600 s.
Prema brzini
jernog brzina se ne
ja.
1000 m m
v 50.4·---; v=14-
3600s
Najprostiji sillcaj kretanja imamo kada se tijelo krece po
brzinom. Takvo kretanje se zove n:n,tn,nlY,i",
() s
Om
1 s
15m
=is
30 m
Sl.l,2, Ravnomjcrno pravolinijsko krctanje
3 s
45 m
9
Na slici 1.2. automobil svake sekunde prede istu duzinu puta, 15 m. Kazemo
da za iste vremenske intervale prelazi iste duzine puta. Nije tesko izracunati
da je brzina kretanja stalna i iznosi 15 m/s. kod ravnomjernog pravolini-
jskog kretanja,
Predeni put kod ravllomjernog pravolinijskog kretanja jednak je proizvodu
brzine i vremena kretanja,
Kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja trenuina brzina jednaka je sred-
njoj brzini i ne mijenja se u toku vremena, const. 8ilo interval duzine puta
kada podijelimo sa vrernenom za je put dob!! cemo uvijek isti
iLrlOS brzine, v=15 m/s.
v(m/s)
Predeni put kod
v =
15
4 l(S)
81.1.3. Gram, ravnomjernog
pravolinijskog !lrelanja
Sa grafika je moguce ocitaii
vala. On je brojno
brzina J0 isla
v=15 rn/s.
sa t-osom.
stranice date vremenskim intervalom t i brzinom v. U nasern
rane povrsine je
s = v . l = 15 111/s· 4 s; s 60111
i ta povrsina je brojno jednaka "notT/on!o,,., pUlU.
kretanje je promjena poloiaja tijela \I odnosll na neko drugo tijelo,
iznosi
inter-
tacka Ujeto eije se !limen"ije mogu "anemaritl U oanosu na tHo prostora u
'kome sa ono
Tlj<J/o Y(lt,.'(l,rlc/,/Il tljelo u oanosll fill kole sa odreduje aa U se neko Ujeto krece m mimjc.
!,Srednja brzifla je oanos prj'!deriog plltai vremena trajanja kretanja. V
ravl1omjernog pravollnijskog kretania brzina je jednaka predenom putu u. jed\nici vre- .
S
V'" S "" \'·t
III kill
I Zll brzlnuje , a kotlsti se u praksi i
s
10
Pitanja i zadaci
1) Sta je referenlno tijelo a sta referentni sistem?
2) U cemu J8 razlika izmedu pomaka i puta?
3) Sta je srednja, a sta trenutna brzina?
4) Kako se naziva kretanje kod kojeg je u svakom
trenutku srednja brzina jednaka trenutnoj orzini?
5) Sa grafikona pula (sl.1.3.a) ravnomjerno
pravolinijskog krelanja, odredi orzinu pjesaka
odnosno puza: a) u rnls, 0) u kmlh.
SI.1.3 .•
(R:.a) 1: v=0,02 m/s; 2: v=1 m/s; 3: v=4 m/s; 4: v=O m/s
b) 1: v=O,072 km/h; 2: v=3,6 km/h; 3: v=14,4 km,11; 4: v=O km/h
SVJetski rekord u lrci nalOO m je 9,83 s, a u Irei na 1500 m je 3 min i 12 s. Kolika je Srednj3
trkaca u m/s i krn/h?
(R:.1 0,2 m/s i 36,6 km/h; 7,8 m/s i 28,1 km/h)
7) Za vrijerno (;8 biciklista preci ad do Lukavca duzine 12 km, ako se kre6e prosje-
en om 28,8 kmih? Vrijeme u satima, minutama i sekundama.
(Ft:. 0,42 11, 25 min, 1500 s)
8) Od trenutku knda vozac primijeti opasnost pa do reagovanja prode u prOsjeku 0,5 s. Koliki put
prede autornobii za to vrijerne aka se krece brzinom od 60 kmlh. Brzinu automobila izrazi u mis, a
predefJI put u rnetnma l
(R:. v=16,67 m/s; 5=8,33 m)
promjenljivo pravoiinijsko " ..
Vidjeli smo da je kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja brzina stalna.
Medutirn u praksi se rijetko susrecemo sa takvim kretanjern. Na primjer,
automobil se krece nekom stalnorn brzinom. Ispred semafora, na kOjem je
upaljeno "crveno" svjetlo, pocne smanjivati brzinu i na kraju se zaustavi. Kada
se upali "zeleno" pocne povecavati brzinu, itd. Kretanje kod kojeg se brzina
rnijenja vrernena naziva se
Za opisivanje prornjenljivog kretanja uvodirno velicinu koja se zove
iii akceleracija. Oznacava se sa a. Ona karakterise svaku
brzine u datom vremenskom intervalu.
BrLina je vektorska velie inn i ona se mijenja bilo prornjenom iznosa, bilo prornjenorn pravc8. U
ovorn poglavlju govori6erno 0 promjeni intenzileta (iznosa) brzine kod pravolinijskog kretanja.
Ubrzanje koje police od prornjene iznosa brzine naziva se tangencija!no ubrzanje.
Na primjer, pri kupovini autornobila na prospektu citarno podatke 0
ubrzanju koji rnoze postiei automobii. Kada automobil pode iz stanja rnirovanja
on rnoze postlei brzinu od 30 mis, za 12 s. Ubrzanje cemo izracunati ako
11
podijelimo promjenu brzine automobila sa vremenom za koje se dogodila ta
promjena:
E1B
'V'
a=-
At
hr'"'''''''' je odnos brzine i vremena, u toku kojeg .ie brzina
promijenjena. Gornja relacija ustvari predstavlja srednje Ako
vremenski interval, u toku kojeg se promjenila brzina , bio beskonacno mall,
onda bi imali trenutno ubrzanje
U nasem primjeru srodnjo ubrzanje je
a = ;"v = 30m/s-Om/s; a =
M 12s
m
To znaci da S8 svake sekunde brzina automobila povoca za 2,5 m/s.
Si je m, a cita se, molar sokllodi za sekundu iii
Kod
obliku
,hr7""nio mozemo
intervala
Uobicajeno je aa S8 za pocetak mj8fenj2 vromena to uzima vrijednost l1ula zboo
navedeni izraz ubrzanjo moze tako pjsati
u
Automobil so krece brzinom 18 kmlli. Vnzac "doda g8S" i automobil Zil 5 s dobiie b:-zilll)
54 km/h Kofiko je ubrzanjo 3utomol:)i!a? Smatmti dB se autornobil ravnomJHrno ulxzava,
Rjesenje:
kll1 IOOOm m
vo=18
In In
15- 5---
v-vO s s h }600s
kIn 1000m In
v=54- 54· =15-
a=--=----
5s
h 3600 s
12
Kazemo da je ubrzanje automobila 2 metra u sekundi za sekundu, sto znaci da se svake sekunde
brzina automobila poveca za 2 m/s.
Brzina i predeni put kod ravnomjerno kretanja
Izracunavanje brzine i predenog puta kod ravnomjerno promjenijivog
kretanja pocet cemo od ravnomjerno ubrzanog kretanja bez pocetne brzine.
Pogledajte sliku 1 A. Automobil pocinje da se krece ravnomjerno ubrzano iz
stanja mirovanja. Kazemo da mu je poeetna brzina bila jednaka nuli. Uoeavamo
da se svake sekunde brzina automobila poveca za 2 m/s. Takode uocavamo da
svake naredne sekunde automobil prelazi sve veCi i veci put.
v 0 2 m!s ·1 m!s 6 m1s
2s 3 s
Om 1m 4m 9m
Sl.lA. uhnano
Posto nuli ooda inaz
ubrzanje mozemo
brzioa automobi!a bila
v-()
U obliku --odakle at=v, odnosna
t
Brzina automobilE! raste sa vremenom,
Put kod ravnomjerno kretanja, bez poeetne bizine, moze se
jednostavno izracunati Konstruisat cemo grafik brzine kretanjs
automobila ns slici 1.4. Nanosirno podalke za brzinu automobila u toku prvo tri
I(S)
uhrzrmog kretanjn
sekunde kretanja. Grafikon brzine je
prava linija eiji je nagib veGi sto je
ubrzanje vece.
Na slici 1.3., u poglavlju 0
ravnomjernom
saznali sma
grafikona brzine
put. Isla taka i

S=--.
:2
Ako uvrstimo izraz za brzinu v::::at , onda je kod
ubrzanog kretanja, bez
at t
brzine, =--,odnosno
2
13

Predeni put kod ravnomjerno ubrzanog kretanja raste sa kvadratom proteklog
vremena.
Ako rijesimo jednacinu za brzinu po t (t i uvrstimo u izraz za predeni
. l a
put, dobija se jedna6ina koja povezuje brzinu i predeni put (bez pocetne brzine):
_ at
2
_ a ( y'y a y2 y2 .
S - -2 - -2 -a) , S = -. -' s = -, odnosno
2 a
2
' 2a
1'1'2 = 2asl
Kvadrat brzine jednak je dvostrukom proizvodu ubrzanja i predenog puta.
1. Izvesti obrazac za brzinu kod jednako promjenljivog kretanja sa
brzinom.
R: Ako jednacinu za ubrzanje kod ravnomjerno promjenljivog kretanja,
'1'-
a= , rijesimo po v, dobi6emo izraz: at = y - Yo' odnosno
Iv = '1'0' +atl
To je izraz za brzinu kod ravnomjerno
sa pocetnom brzinom.
Ako je kretanje ravnomjerno usporeno, onda ],e:
1'1' = Vo -at]
pravolinijskog kretanja,
Brzina se ravnornjerne srnanjuje sa vremenom. U ovom izrazu uzima se apsoiutna vrijednost
ubzanja.
2. izvesti obrazac za predeni
kretanja sa pocetnom brzinom.
kod ravnomjerno promjenljivog
Predeni put i kod jednako ubrzanog' kretanja jednak je proizvodu
srednje brzine i vremena kretanja,
s .t.
Neka je pocetna brzina kod jednako ubrzanog kretanja vo, a krajnja v. Onda
je srednja brzina jednaka polovini zbira pocetne i krajnje brzine,
V= Vo +V
2
Ako uvrstimo tu vrijednosti u relaciju za predeni put, dobija se
s=vo+v.
t
.
2
Posto je krajnja brzina v=vo+at, to je
v 0 + Yo + at 2v 0 + at
s= ·t=--_·t"
22'
14
s=(v +atl. t ·
o 2) ,
Ako je kretanje ravnornjerno usporeno, onda je
ae
s=vot---.
2
Takode iz relacije za brzinu i predeni put kod ravnomjerno promjenljivog kretanja sa
pocetnorn brzinorn dobija se relacija
y2 = ± 2as
gdje je predznak + za ravnornjerno ubrzano kretanje, predznak - za ravnornjerno usporeno
kretanje.
Prirnjer 3. Napisati osnovne jednacine za ravnornjerno promjenljivo kretanje .
R: Osnovne jednacine ravnomjerno prornjenljivog pravolinijskog kretanja su
Iv
I

2 2 2 I
v = Vo ± laS I
Predznak + je za ravnornjGreno ubrzano, predznak - za ravnornjerno usporeno kretanje. Desna
kolona predstal!lja jednacino kada je pocetna brzina jednaka null.
Pltanja i zadaci:
1. Sia karakterise fizicka velicina koja se zove ubrzanje?
2. Koliko je ubrzanje lijela koje Sl? krece ravnomjerno pravolinijski'?
(R:.jednako nul i)
3. Pravci vektora brzine i vektora ubrzanja, kod ravnornjerno prornjenljivog kretanja se poklapaju.
Kad imaju isH sllljer, a kad sup rotan sllljer?
(Fl:. Kod ravnomJOrno ubrzanog imaju isti sllljer, a kod ravnornjerno usporenog kretanja imaju
suprotan srnjer).
4. Autobus, iz stanja mirovanja. za pola minute dobije brzinu i 5 m/s. Koliko iznosi srednje
ubrzanje?
5. Motociklisia se ravnomjerno ubrzava ad !luie do 14,4 km/ll za 4 s. Odredi UIJrzanje rnotociillis!e i
preaeni put za to vrijerne.
6. Sanke se krecu niz brijeg stalnirn ubrzanjem a=O,4 m/s
2
. Ako su sanke krenule iz stanja
mirovanja odredi: a) brzinu poslije 5 s, b) predeni put za 5 s.
(R: a) v",2 rnls, b) s=5 m)
7. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzine 360 km/h. Vrijerne kretanja po pisti je 10 s. Kolika ja
potrebna duzina piste?
(R: rn)
15
Siobodan pad
Primjer za ravnomjerno ubrzano kretanje je slobodan pad. Pod slobodnim
pad om podrazumijeva se padanje tijela, bez pocetne brzine, pod utieajem sile
Zemljine teze. To kretanje pod djelovanjem teze ispitivao je jos Galilei. Ubrzanje
tijela koje slobodno pada naziva se ubrzanje siie teze i obiljezava se sa g.
Njegov iznos zavisi od nadmorske visine i eo rafske sirine. Na geografskoj
Jednacine kretanja tijela koje slobodno pada analogne su jednacinama kod
ravnomjerno ubrzanog kretanja bez
pocetne brzine, da je a=g,
tabelu u
Treba da h visina
iznad 11a vee predeni put U odnosu na
slobodno da
je vertikalno prema
SI.1.6. Slohodan pad
sa vislne 30 m Kolikom Primjer Kamen
brzinom ce pasti i vremena 6e padnli? g=10 m!s2 Otpor zmk8 zanemmitl
Brzina kojom lijelo sloboono pads 88 neke visino h data je rel8cijom
odakle izracunavamo
2
,,2
52" ' S2
V =24,5 ill
s
Vrijeme slobodnog padanjn izmcunavamoiz relacijo \' = , odaklo je t = =
g
To je u poiju sile tete,
baceno pocetnom brzinom. Ako je tijeio baceno
vertikalno uvis onda je to hitac uvis. Ako je
baceno vertikslno nanize onds se kretanje naziva
hitac nal1ize.
16
81.1.7. Bitar I!vis
Hitac uvis je ravnomjerno usporeno kretnje. Jednacine kretanja su
analogne jednaCinama ravnomjerno usporenog kretanja, (pogledaj u tabel! iz
primjera 3):
v "0 - gt,
2 2
v vo - 2gh
Maksimalna visina kod hiea uvis, hm, izracunava se iz uslova da
je brzina u najvisoj tacki jednaka nuli, \'=0. Tada se iz jednacine 1'2 1'5 - 2gh ,
dobiva da je: - 2ghm = 0, odnosno = 2gh m '
Maksimalna visina
brzine.
2
Vo
11m =-.
2g
je
Primjer IZr8CUn8ti 00 odnosno m3ksrmnina visina koju tijeio
dostigne, kod hien UVIS
llvis mozcmo iln:1Cl1llnti jz usloVD dn jc-: hrzin() tijol:l U
dobiVilf'10 da oonosno
v
o
g
Vl"ilcmG ponj<lnja tijoin kod hrc<:l propor(;ionnillo je pocc:tn0j brzin:.
nanize je; ravnomjorno llbrZullO krGtanje sa po6:::tnom brzinorTL J80n8C!nn kretnnjn su
ana\ogno jecinnCinama ravnomjerno \!brzanog pr8voHnijskog kmt8njil S() pocctnom hr7inoIT'
PrimjerG I zadatke 0
i zad8ci iz fizike Zf] 1 razred
poglec1ati na strani 41-44
kretan,iu mazes pogloonti u zhirc:l:
Zad8tke 0 slobodnom padu i hicu IJvis
1) Kamen slobodno p8dn S8 vrh3 soiitem visokog 50 m I<oliko dugo 6e padati? Koiiiwm brzinom ce
pasti?
(R: i::::3, 195, v-31,3 m/s)
2) Sa vrho tornja pndno i<8mon hrzinonl 64,8 krn/h. Kolika jo vi;;ina "lornj0?
(R: h=16,5 m)
se baci vertiknlno uvis, 5el povrsin8 Zemljc,
na!aziti i ko!iku co brzinu imaU poslijo s
brzinom 40 m/s
17
18
Vazniii iskazi i formuie
Srednfe ubrzanie je odnos promjene brzine i vremena u toku kojeg ie bila promjena
Av
a=-.
At
Kod ravnomjerno ubrzanog kretanja (a=const.) ubrzanje je jednako promjeni
brzine u jedinici vremena
v-v
o
a=---
t
Jednacine kretanja (analogija)
Ravnomjerno ubrzano kretanje
bez pocetne brzine
Y =ai
at
2
s -
2
y2 = 2as
a= g, s h
Ravnomjemo promjenljivo kretanie
sa pocetnom brzinom
y Vo ± at
ae
S vot±-
2
v
2
= v ~ ± 2as
a = g, s h
Predznak + je Zil ravnomjerno ubrzano kretanje.
Predzanak -za ravnomjerno usporeno kretanje.
Siobodan pad
v=gt
h= gt
2
2
v
2
= 2gh
Vertikalan hilac
h=vot±
2
yl = v ~ ±2gh
Predznak + za hitac nanize
Predznak - za hitac navise
Kur'an,36:40(Jasin)
1.2. Dinamika
inercija i masa
Stanje kretanja tijela okarakterisano je njegovorn brzinorn i polozajern. Dio
rnehanike koji se bavi uzrocima kretanja tijela naziva se dinamika. Odgovori na
ta pitanja sadrzana su u zakona mehanike koje je postavio Newton
1681. godine u svorn "Ma(ernalicki principi filozofije prirode".
Sve do 17. vijei<a srnatralo se da je za kretanje tijela stalnorn brzinorn
neki spoljasnji uzrok. Game! je oko 1600. godine uocio da za
ravnornjerno kretanje po pravcu nijo potreban nikakav spoljasnji uzrok. Kada,
na prirnjer, gurnemo loptu po horizonlalnoj ravni ona ce se poslije izvjesnog
vrernena zaustaviti. Ako bi gurnuli loptu po
uglacanoj povrsini (npr. ledu) lopta bi se jos duze
krelala. Kada ne bi bilo Irenja, onda bi se lopta
kretala beskonacno dugo. Takode lopta koja rniruje
na horizontalnoj podlozi, nikada so sama ne bi
pokrenula sve dok na nju no djeluje neko drugo
tijelo. Na osnovu ovih primjera zakljucujerno da S8
~ . brzina tijela rnijenja same pod djelovanjern drugih
Ga!i!eo Galilci (1564-1642)
Sl.U.
tijela.
se rnoze lahko uociti u svakodnevnom
iskustvu. Kada autobus pode iz stanja mirovanja,
zadrzavaju svoje stanje mirovanja tako sto
se naglllJu nazad. Kada so autobus naglo zaustavi, putnici zadrzavaju svoje
stanje kretanja tako sto so naprijod. Kada autobus naglo ulazi u krivinu,
putnici zadrzavaju svoje stanje pravolinijskog kretanja tako slo S8 naginju
prema spoljasnjoj strani krivine.
kreda
Sl.1.9.Inerdja
Ogled:Stavi komadic krede na ivicu kniige (sl.1.9.) Kniigu naglo
povuci na jednu stranu. Kreda spadne sa Imjige na drugu slranu,
ti. osiane u Isiorn polozaiu u odnosu na s t ~ . ObJasnl zasto!
19
iz iskustva znamo da za pokretanje raziicitih tijela ulazemo razlicit napor.
Lakse eemo pokrenuti olovku nego knjigu, stolicu nego sto itd. Za tijela koja se
vise opiru promjeni stanja kretanja, tj koja pokazuju vecu inerciju, kazemo da
imaju veeu masu. U nasem primjeru, sto ima veeu masu nego stolica i teze ga
je pokrenuti. Isto tako tijelo vece mase je teze zaustaviti nego tijelo manje
mase. lato mozemo reCi da je mas;,; za
Gaiileieva
SU.J{),
zakon
SLI Newtonu da formuiise
Matematic:ki izraz z8kon8 inorcije glasi , pri
cernu konstanta
jednni<n null
Irnati bilo koju vrijcdnost, pn i da budc;.
Sis tom U odnosu nG koj! vazi
zakon naziva se referencije.
Mohfmii<i1. kojoj Sl! osnnvo dali Galiloi I Nowton bavl so
prouc;woniem krotonin tijeln tije su brzino relatlvno male U odnosu na brzinu svjetlosti. OVcl
mehanika S8 nazivEi klasicna mehanH<fL Kada tljola imaju veliku brzinu koja j8 usporedivn Sf}
brz[nom svjetlosti, onrin je potrebna tzv miativisticka formulacija zakona mehanikc (Einstein)
....:;"
s LI odredenom vremenskom intervalu
o tome koliko ee
20
Ogled: Kako zavisi tijela od njegove mase i sile koja na
tijelo, mozemo priblizno uociti na jednostavnom ogledu 1.11.)
Stavimo dvije kuglice razlicitih masa
(iii mali komadie krede i cijelu kredu) na
ravan sto. Knjigom gurnemo jednu
SI.1.11. Manja Imglica dobi,ie vece
ubrzanje-
Ona se pomjeri na odredenu
udaljenost. Kada je gurnemo jace ona
prede veei put za isto vrijeme sto znaci
da je dobila veee ubrzanje. Pri masi
ubrzanje tijela je upravo proporcionalno
sili,
Knjigom istovremeno gurnemo Uocavamo da za isto vrijeme
veCi put. sto znaci Pri
2.....,-.
m
SHa je vnktorsk8 voiicrnn U yoktorskom obliku, m81'ematicki izraz 2. Newtonov ZiJKOn j9
Svakil sila u pril'Oeii prodstnvljn jednl! od ceiiri fundnmentillne silo:
1) jnkn nukloarnn slln, ndgovorna zn stnbllnost jezgra atoma (dnmot 10"5 m),
2) slabn nukl8arna sil8 (odgovorn(J zn raspnd dmncntorniil cesti(;D),
3) e!ektromoDnetniJ sila koj(1 Opisuj8 modudje)ovnnjc naeiektristlnja u j miro\'nnju,
4) 0mvit?don8 sHn izrnodu liic:ln zbog njihov8 m8se.
\ijolo maso 400 0 pocnc; djeiuju slalnn sil,] jncinR N u tokll 2 s. Ooredi: a) ubrzJnj8
koje doblje to tijelo, b) brzinu i predoni put tlioln s 01r>orne silo so zanomnruju, ravan
F=2 N
1-2 s
ill
pocotna brzina tijela jednaka nuli
slle, maso i
m
F m
a=- a=
m 0,4 kg 0,4 kg
b) Pod djolovillljem stalne siie
tijelo se krece
ubrzano. Brzlna knjt! tljelo
je
v=at= m 2s; v=lOE.',
s
21
o
C) Predeni put tijela je s = at- = S2 , S 10m
2 2
51.1.12
zadrfilva stanje mirovanja iii ravnomjerno pravoli-
svojlm djelovanjem ne promjenllo stanje.
2. Newtonov zakon: Ubrzanje
onalno sili koja djeluje na tijelo, a
Jacina sile koja na lijelo daje mu ubrzanje jadnaka je
proizvodu mase !ijela ubrzanja.
padaci:
F
III
F:::::ma
Iwcenje samo l1a
III na sva 4 tocka iii na dva zadnja locka. Zaslo se ne
tockove?
m
2) Od kakve je kOlisti Ilaslol1jac za glavu na sjedislu volana?
3) Kaku (;e pasli covjek koji se: 8) spotuknG, b) pusklizne?
(H: a) naprljed, b) nazad. Zasto?)
rnase 400 9 djeluj8 slairla siia od 2,4 N. a) Kollko CD ubrzanjD doblli lljelo? b) Koiiku CD
I kulikl CD put preCi za 3 s kretanja?
(R a) a) a=6 m/s2, b) v=18 m/s; s=27 m)
5) Pod djelovanjern sile ad 6 N iijelo poslije 2 s dobije brzinu 8 m/s. Kolika je masa tijela?
(R: a=4 m/s2; m=1 ,5 kg)
22
Sila tete i letina
-4J-
',.... ' .... " '. .
mg
Kad drzimo kamen u ruei, osjecamo da on pritiskuje ruku
iii je vuce nanize. Kazemo da kamen ima izvjesnu tezinu.
Odakle tijelima tezina? Zemlja privlaci sva tijela koja se
nalaze oko nje. Sila kojom Zemlja privlaci tijelo zove se
sila tete.
S1.1.13. Sila leie
Saznali smo da, pod utieajem sile Zemljine teze, tijela
dobivaju ubrzanje g. Prema 2. Newtonovom zakonu jacina
sile Zemljine teze je, iz F=ma, F=mg. Obiljezava se obicno
slovom Fg iii G, te je sila teie
mase i ubrzaoja sHe teie. Vektor
sile teze usmjeren je vertikalno prema Zemlji.
U svakodnevnoj praksi se cesce korlstl lerrnin tezina tljela. Medulirn u znacenju log lermina u
svijeiu nije poslignut dogovor. Star-a definlcija: lezina tije[a je sila kojom privlael tlj810
jednaka je oelinieijl siie tei8 i korlsti se u zClpadnirn zemlJ8ma. U rusklrn udzbenicirna preovladava
definic:ija: tozina tijola jo sila kujonl lljelO pri\iskuj8 podlogu na kOjoj leii Iii latku vjesanJa na kojoj je
(Jl\acenu. U jodnosl,lVnijlt11 stalickil11 prilTljorima iznos lozlne je jednak mg premo. abje definicije. U-
slozenijlm sltuacijarna nije,
Oa ne bi bilo IJomulnje, terrnin lozina tijela korlslit cemo sarno u jednostavnijlm, stutick!rn
prrnljerlrna (kada podloga na kojuj se nalazi tijelo mirujo Iii se krece ravnonljerno). U torn slucaju
kazerno da je lezlna tljela sUa kOjorn Zemlja privlae! lijeJo,
Primjer: Kolika je tezina lijela mQse 1 kg? Tljelo mirujo n8 horlzontalnoj podlozi.
Rjesenje: Tezlna tijel8 je
kg,9,Sj rnls2; G,:,,2,81 N
Tijelo mase 1 kg ima tezlnu 9,Sl N.
Elasticna sila. Dinamometar
SI.1.14. Dinal1lOlUCUlr
Silu mozemo rnjeriti na osnovu
efekta kojeg ona proizvodi. Za mjerenje
sile najcesce se korisii dinamometar sa
el3sticnorn oprugom. Opruga mora imati
svojstvo da se poslije prestanka
djelovanja spoljasnje sile vraca u
prvobitan polozaj.
Na slici 1.14. sila koja istete
dinamometar je sila teze mg. Ako se
gornji kraj opruge utvrdi, a na donji
vjesaju tegovi, npr, od 1 kg, 2 kg, 3 kg,
onda se moze ustanoviti da je istezanje
proporcionalno sili isteie oprugu:
F=kx
23
gdje je x·velicina istezanja opruge, k-krutost opruge.
Pri istezanju (iii sabijanju) opruge spoljasnjom silom F u opruzi S9 javlja sila
suprotnog smjera kao sila reakcije na spoljasnju silu. Ta sila se zove eiasticna
sila F
d
. Ona je uvijek orijentisana prema ravnoteznom polozaju i njen iznos je
24
Fet=·kx.
Znak - pokazuje da elasticna sila i istezanje imaju sup rotan smjer.
Newtonov zakol1.
Vee je bilo govora 0
stanjs kretanja
da jf)
51.1.15. Silll
ilustrovati
Istovremeno on
Na sliei 1.15.
nvu din8mometra
ciinamol11etl'8 pokazulu
Ogled mozema
jediln dirt81110metm
Dobijo S8 isti I'c7ultat:
Na slid 1.14. teg isleze oprugu dinamometra silom
teg u je elasticna siia kojom opruga
Napomena: *Primjere grafickog odredivanja sile reakcije pod loge. kao i sile zatezanja konca.
mozes pogledati u zbirci "Zadaci i ogledi iz fizike za 1. razred ... ". ns stroni 25 (primjer 2 i zadaci
3.13.,3,14.,3.14.a.).
Impuls nam je poznata iz
svakodnevnog iskustva. Ako, u na nas natrci
protivnicki igrac sudar te biti snazniji sto je veta masa i brzina
igraca. je mase
p=mv
Jedinica
je = mv J mozp,mo
F L\mi'. S
At
1I sili i vrsi so u
Ako je
jednacine
u obliku
=Amv.
O. odnosno
je strana
Z(1kon 0drz\lnj:l imfil1iS,] jrHinostnvno se m07G onmonstrirati romo(;l1 rlj8t:ijcg h8lonn,
Napusi Dalon. 0 zDtirn plJ;,ti Rn!(ln pot:nc krotnti LJ smj0nI supmlnom od
iz balooa (511 16.a).
Kretanie balona moze 58 objasniti
Ukupnn impuis SISlerna balon .zrak, priio
jednAk nulL l(ada iZ]Clzitl
ostajo norrol11ionjon, Ij. i daljo je jednak
iLidSkA zmka
rl(1 sliecied n8cin.
biG jO
0= .odnosno
25
Impuls koji dobi)8 balon (m2V2), jednak ]e po intenzitetu impulsu koji ima zrak i suprotnog je
smjera.
Takode i kretanje rakete se temelji na zakonu odrzanja impulsa. U raketi
sagorijeva gorivo (najcesce smjesa kerozina i oksigena). Nastali gasovi izlaze iz
rakete velikom brzinom, a raketa se krece u suprotnom smjeru. Kao i kod
balona, u nasem primjeru, raketa dobiva isti impuls kao sto ga imaju i gasovi
koji izlaze u suprotnom smjeru.
Primjer: Iz puske eija ]e masa 800 g, izleti tane mase 1 g brzinom 200 In/s. Kolika ce biti brzina
trzaja puske?
Rjesenje:
M=800 9=0.8 kg
m=1 g=O,001 kg
v=200 m/!?
V=?
Pliska i tane Gine zatvoreni fizicki sistem, pa vrijedi zakon
impulso. No pocelku (prije hica) ukupna koliclna
je nuia, te je
0= ro\ +
- vrn
V=--
M
PredLnak ( - ) pokazuje de je brzin::t puske suprotnog srnJolo od blzllm melko. Iznes brzine puske Je
v
i
200 ill: S . 0,001 kg. V ~ 0,25 ~
0,8 kg
ed tr; Newtonova zakena moie da so predslavi kao posljOdici:l zakonu odrianja irnpuisil i
(R 3. l'Jewtonov zakon)
2) Kada je fizicki sistorn izolovan (zalvoren)?
3) I<olika je rn3Sa tegov,", Iwji isteiu din3rnometar, na'sliei 1.14.7 ir=10 m/s
2
.
Jubuka milse '105
podlogury b)
(R: 0,4 kg; 1 kg)
koja miruje. a) Kolikom ~ i l o m pritiskuje
5) Nd uinn[l1ofnoiru $U okacena avo tego jednakil1 fllaS8. Dmamo!Tletar
KOlika je masa jednog tega?
6) Koliki irnpuis ima loptic;J mase 50 lJ kOJa se krece brzinom 54 km/h?
Elasticna slla je
3. Newtonov zakon :
tijelo .. ..G=mg
. F=kx
Ujelo djeluje silom na drogo tijelo
a) FN=1.G3 N, b) R=1 ,03 N)
silo od 29,43 N.
(R: m=1,5 kg)
(R: p=0,75 kgm/s)
opruge,
akolie),
onda i drugo lijeio djeluje prvo silorn isle jacin" i supro!nog senjor"
(sila makeijo)
Impuls tijeia je proizvod mase iijeia njegove brzine ............................... ..
U izolovanom sisteml.l ukupan impuls tijela
26
Siaganje i razlaganje sila
-
Govoreci 0 2. Newtonovom zakonu utvrdili smo da je sila vektorska veli-
81.1.17. Vektor sile
tina. To znaci da je osim intenziteta Uacine) vazno
svojstvo sile i njen pravac i smjer djelovanja. Duzina
vektora je srazmjerna iznosu sile, a strelica oznacava
smjer sile. Silu kao vektor oznacavamo slovom F sa
strelicom: F . Pocetna tacka A u kojoj djeluje sila (sl.1.17)
naziva se napadna tacka sile iii hvatiste.
ce se dogoditi ako na tijelo istovremeno djeluje dvije iii vise sila? Tijelo
ce se kretati kao da na njega djeluje samo jedna sila koja je jednaka zbiru sila
djeluju na tijelo. Pri tome vaii 0 nezavisnosti sila: ako
na neko tijelo vise sila, onda one djeluju neovisno Posto
je sila veklorska velicina, onda za sila vaii praviio
Sile sabiramo zovemo a silu
veklora vee smo
ucenik vuee stolicu onda ce se
dva ucenika vuku stolicu,
rezultante i iznos zavisi od
cemo smatrati
onda ce se ona kretati pO
paralelograma stranice sile FI i F
2
.
js
rski zbir tih 811a,
onds cemo iznos rezullante naci
Fj Fl
~ , - - - - ...
R i:\ +F2
R=Fl+F2
81.1.19. Rczuital1ta dvijc
.sUe i.stog smjera
Aka oa
'! onda i rszultanta Ima
je jednaka zbiru jacina
R=.F1+Fz. lntenzitet Uacinu) si!s
obicnim slovom, bez strelice iznad njega .
27
Aka na sile
smjera (s1.1 onda je intenzitet rezultante
razliei intenziteta
rezultante je kao i vece sile.
Ukoliko sile imaju ist! intenzitet Uacinu,
iznos ),. anda ce intenzitet razultante biti
nulL Ucinak sila je kao da ne
nasern kada bi ucelliei vukli stolieu
stollea bi da
,Jcdnu sto!1c;u VUkl! dV8 ilr.C}Ilik0 sil8mn
rl.io!\ljc stonCl). (lkn vuku 81"01[01" (1) )1
Stolir,u sm3tnti iTlalnt"iialnorn t;lckO!<l.
I I

R
SLL2tL Rezultanta
hi \!uku stoiicu 11 s!lj)rntnorn (vidi ;, ond3 60 intc:!Ilzitot t"Czll!itljucn
Stolir-n so
c) /\ko sHe dJniuj: I rod pmvim llolorn, ondil in inicllz!tot rnztJltujur::n sHe (vlcii '1,1 [j )
.,
StnliC?I fe se kretatilJ srnjnru dij8Don(1\c !xlr3!oiogmmR Cijr: f;U stmnicQ korr.ponento i F2-
mozc kretati sarno niz strmu
b
mozerno razloziti na Strmn rnvan
28
sils
l
U
komponente. Jedna komponenta FN pritiskuje podlogu, a druga komponenta F
pokrece tijelo niz strmu ravan.
Pri tome je : G::; + F i G
2
::; + F2.
Komponente sile teze na strmoj ravni mazemo izracunati iz slicnosti trouglova .
Na sliei 1.21. vidimo da je r: (i '" h : f; FN: G = b: { odakle je
h b
F=G-' FN =G-
f ' f
gdje je h-visina strme ravni, b-osnovica strme ravni (sl. '1.21.), f - duzina strme
. h'
b
.
raVni, - -nagl strme ravnl.
f
Za ono koji znnju trigonnmotriju: F=G sinG, r\=G co,m: gdje je G·nilgibni ugao strme ravni.
Primjer 1, Izracunati od cega zavisi ubrzanje kojim S8 tijelo krece niz strmu ravan, Trenje
zanemariti
Rjesenje: Sila koja [lokrocc tijolo oiz strmu ravan dati) je relacijom
il
F mg-.
£
Prema 2. Nowtonovom zakoou sila Uvrstavanjom u gornju relaciju dobiv3mo
h
rna =mg-
£
SkraCivanjom lijove i desoe staraGE) jednacine sa m, dobivamo d3 je ubrzanje kojim so tijela kroce
niz strmu tavan
h
a=g-
£
Primjer 2. Na strmoj ravoi. cija je visina 30 em i duzioa GO em, oalazi S8 tije:o mase 1
a) oagib strme ravoi, b) komrooeotu sile tozo pokroco ravan, c)
kOjom treba dJEllovall na tilolo uz strmu ravan da 000
Rjesenje:
h=30 cm=0,3 m
1=60 m
h
a) - =?, b) F=?, C)F,=?
f
a) sliku 1.21. Nagib strms ravni je
h 0,3 m = 0 5
0,6m '
b) Silu koja pokro6c tijolo niz strmu mV8o, izraclInav80l0 proma obrascu
h m
F mg - J kg 10- 0,5; F = :1 '" .
(, 2
" s
sHu
c) Da bi diiolo oa strmoj ravoi bilo u rflvnolezi na njega mora djelovan silom F, istog intenziteta i
pravca, a suprotnog smjora od silo F; fl - f Iznos to silo je
za kretanje
", nn strani 29,
F,=F=5 N
po strmoj ravni, mazes pogledati u zbirci "Zadaci i
31 i 32
'
29
Evu
celik po ledu 0,05-
ria Uje!u u kr utanju,
30
sistemom budu sto vise glatke. Jedan od
nacina smanjenja trenja klizanja trenjem
Naprimjer, iockova automobila 0 osovinu oka S8 okre6u
tako sto izrnedu tockova i osovine
stavljamo (1 trenje se jos vise
srnanjuje.
Pri velikirn U!ZinWlld K1Clzll IJl' tiJCJiJ.,
prema tlu da nerna
Zato zimi auto mora
Takode i
je data
Otpof
zraka ..
840 N I
i :!
primjer, a siicun oblik imaJu ! ribG.
Istak!1 £.imu da tijdo postae jed! laka sili teze. Aka
iZjeUllacimo
iqdo
m/S. tllU ooveca Dovrsinu
lspoci .5 rn/s 1 \!10 '
brz.inorn 1 () mls, a Inanj is pod 1 rn/s. PBhu!jic8 sniJcga pnooju brzinom
31
Primjer: Na horizontalnoj podlozi se nalazi tijelo mase 1 kg. Kolika najmanja sila moze pokrenuli
tijelo ako je Koeficijent trenja klizanja izmedu tijela i podlogo 0,2?
Rjesenje:
m=1 kg
k=0,2
F=?
Najmanja sila koja moze pokronuti tijelo jednaka je sili trenja, F=F". Aka je podloga horizontalna
onda je sila koja okomito pritiskuje podlogu ustvari tezina tijela, FN=mg. S obzirom da jo F,.=kF
N
, to
je
m
F=kmg=O,H kg·9,81
2
; F=!, 96 N
s
Zadaci:
1) Na tijelo djeluju dvijo silo od 8 N i 6 N. Odredi graficki i racunski rozultujucu silu ako one djeluju
a) u istom smjeru, b) u 5uprotnom smjoru, c) pod pravim uglom.
(R: a) R=14 N. b) R=2 N, c) R=10 N)
2) Na sliei 1.18 sila R=6,5 N djolujo na tijolo pod uglom 45°U odnosu nil horizont Kolike Sll
komponontne sile F, i F,?
(R: F,=F2=4.6 N)
3) Na strmoj ravni cija je visinn 11'''1 m i duz.ina [=2 m, nalilzi tijelo masp 2 kg. Odrodi: a) nagib
strme ravni, b) silu teie koja djeluje na tijolo (g=10 c) iznos komponentne siie F, d) iZ:10S
komponentne sile FN
h
(R: a) - = 0,5, b) G=20 N, c) F=10 N, d) b=1 ,73 m; F,,=17,3 N)
f
4) Automobil im3 maSlJ 800 kg. a) Kolika
podlozi ako je koeficijent trenja kotrljanja
podici sa tom silom? g=10 mls
2

(A: a) F=160 N, b) m=16 kg)
Vazniji 15k",,! I formule
Princip 0 nezavisnosti dje/avan/a sile: Aim n1l neko tijelo djelllje vise
onda one djeluju neovisno jedna od drugo.
h
Komponenta sile teie koja pol<rece lijelo niz slrmu ravan, nagiba
Smjor sile tronja lIvijel< SlIprotan od smjera kretanja
Trenje kotrljanja je manje od Iren]" klizanja.
32
h
=mg
tacke pO kruznici.
kod sa ne
po kruznici. To je
krecu pianete oko
Na slici 1,25. prikazano je kretanje materijalne tacke po
naziva S8
okomito je na
je
tacki ima pravac
kruznicu u tackL iznos
stalan: '11='12='" Brzina \I S8
ill
T, Ie jG
oel
Pravac
f=
N
33
SI.1.25.a. Centrlpelalno
ubrzanje i centripeta!na sila
o
SI.1.25.b,Centri fl etalno
ubrzanje
Trenulno utJrzanje je
a '" c
r
gdje je r poluprecnik kruzne putanje.
Prlm.ier 1. Ookazati da je centripetalno ubrzanje usmjereno ka
centru kruzne putanje.
Rjesenje: Poglodaj sliku 1.25.b, Kada se materijalna tacka nalazi
u polozaju 1, veklor brzine je VI' Poslije nekog vrernenskog
intervala II.t taeka je dosla u polozaj 2 gdje je vektor brzine V 2 .
Veklori brzine V 1 i 'Ii 2 irnaju flravac tangente u tackarna kruznice
1 i 2.
PrernJestanjern vektora brzine v 2 u tacku 1, tako da rna 5e pri
tome ne prOrT1jOni pravac, nalazimo razliku vektora V '" V 2 - V I
08kle, promj("tlu pravca votora brzine pri prelazi iz t::lcke 'j u locku
2 iZr<;iena jo vektororn D.V .
R8di preglednost! nocrt3H smo siici '1.2S.b. v0ci razrr10k izmedu
tacaka 'I i 2. Geornetrijski S8 uOKazuJe ua je vaktor D.v usmjeren
kJ cuntru kru2nicc kadd jc fustOJclrlJ8 izrnedu tac8ka
malo.
a ,
Posto je vekto1 prornjGne brzino D.'\; ustllJOreri ku centru kruzll0 pulanju, to jc i vuktol UOW.lrljo ii,
usrnjeren ka centru kruzne putan)e. To ubrzanje , kod ravno1T1Jetr1og Iuuziloy kl'Ctanju nazivu se
'12
ccnlripelalno ubrzanje. Ono ima slnilli iznos ::Ie = -- , ali mo slalno rnljonja pravac.
Na tijeio koje se krece
zakonu, siia Fe, taka je
Svaka sila, bez
uslovom da djeluje
obezbjeduje kretanje Mjeseca
sila, kretanje elektrona oko
34
r
shoena 2. r-Jewtonovorn
iznos je Fc=llWe, odnosno
1QV21
F=-- ,
r
i kvadratu
sila koja
oko je gravitaciona
lJe:WleaUle elektricna sila, itd.
Ogled: Odredi eksperimentalno: a) period i frekvenci)u obrtanja gumenog cepa, b) djelovanje
centripetalne sile.
Pribor: gumeni cep, ribarski kanae dug 1 m, nekaliko tegova od 50 g, staklena cijev duga oko 20
em, stoperiea,
r
Fe
SLU6,
slici
111
Rjesenje: Konae provuei kroz staklenu ci)ev. Na
jednorn kraju veii cop rn, a na drugorn drii konae
rukom (sI.1.26). Oa bi poluprecnik putanje bio stalan
!spod cijevi stav! stipaljku koja mora biti uvijek u isiom
polozaju.
a) Ravnomjerno ok,eci cep. Period obrtanja je T=tlN,
gdie je N braJ obrtaja za vriJerne!. f=1fT.
b) Fc=mv"lr. Pavo6aj brzinu obrtanja v pri stalno)
vrijednosU poluprecnika r. Uocnvarno da Je potreona
veta ccntnpetalna sila pri ve60j brzini ulJrtonja, tj
morarno djelovati vecom siiorn 118 konac da bi 58 cef)
okrelao.
yumeni CCf.; UCllll 20 obrtaj8 za 'is sekundi. a) "oitku jo frokvencija obrlailJa,
u I,oliki periu(Y' LJ) v';oili;;] je lillijsku brzin[r ako Je poluprecnik kruzllo putUllJG 0,2 m? 0) Kolika
ccnlnpe!alna sib dJlrlujo nu tijelo ako mu jo lTlasa 3lJ g?
t:::=15 s
[=0,2 m
0.03 . (1,67
O,2m
; F = 0,42 N
. c
a) Frekvenciju obrtanju je
N 200b ob
f=-=--;
t 15 s s
1
Period obrtanja je T= --: 0,75 s
b) Linijska brzin8 je
2m 2·
v = - --'---'---
T 0,75 s
111
v 1,67-
i) 5tCl ce S6 desitr sa UJUlom koje ravnomjerno kruii, ako jodnog trenutka prestane djelov3nje
cerriripotair 18 (npr. pl'Oklne se kanap kojlm smo vezali karnen koji ravnol1l)orno kruii).
Nil osnovu i1181C1j8, bi'Zlna tijeler se ad tog trenutka vise n8co rnijenjati po praveu. '1lJelo
se kretatl r8Vnornicrno pravo;rniJski u proveD tangonle na kcuznu putunju.)
2) Stu je C8!ltnf)etJ!lliJ Slid za: a) h.r(;lnnjo gumcllog cepu no slid '1.26, b) kretDllje uutornobdiJ kcj! se
l<tecu u krivlrri, C) krotur1jo plur10ta oko SUilea, d) Kreianje eiektrona aka jezgra?
Sila [(ojom rukrr djuiuje nil cep. lJ) Sila lrenja izmodu tockova i
fJrivlnci planetu, d) Elel(tricna si;a kOJom jezgro atorna
3) Rotol' masine ucini 3000 obrtaj8 svake rninute. I<oilka je fl'ekvencija
4) IOoluprecnik tocka bieikla iznosi r=20 ern. Aka sa tocak okrene jed nom za O,S S odredi: a) frekve-
neiju obrtanJa, b) brzinu 1,0Jorn se kroce bicikl.
(R: a) 1=2 obis, b) v=2,5 rnls)
35
U osnovnoj skoli ste saznali da se
kretanje razlikLlje i pO naeinu pomjeranja
njegovih taeaka. Kretanje tijela
se njegove taeke krecu jednako naziva se
transiatomo Kod
eiji
opisuju kruznice
pravoj se
je okomita na
S! iedinica
brze
md/s.
izmadu ugnone br7inc periodrl odnosno frekv8ncijc korl rnvnornicrno[J
ohrtilnjrl.
dcfiniciji uq{)onn orzrnil korl f8vnomjerne
rotaciic' jn (1):::;(0/1" . vrijomR od
jodnog r0riod2 SV8 tnckD tijuiil ;0 oornu 7:1 llqllO 2rc 1"(1C1.
Stoq8 ie (,) 2n . S oh7trorn da su perhd ; rekVEmcijn Ii
T
r(;Cipl"Ocn0j V(;7:i, , to jn
N;l(JIClSili smo dil SV8 tilck8 nil tijelu koje Sf)
oi1rcu Im8jll istu U(J30nu brzinr I ali razliCitu Ilnijsku brzlnu,
Naol vezil Izmoou ugaone I linliskc brzino,
36
S1.0.3. l:gaonn i iinij<;ka hr:rlnn
Rjesenje: U pog!avlju 0 ravnomjornorn kruznom kret;]nju sazna!i ste da je Ilnijska brzinD v =: 2rn .
2n
Posto je - = W , to je
T
T
Linijska brzina neke tacke, I,od obrtnog kretanja jednaka je proizvodu ugaone brzine i
udaljenosti tacke od ose rotacije,
Primjer 3: Tocknvi A I 8 Sli v()/clni priJenosnllll remellom
(slika 0.4.), Tocak Alma dva auln milnji poluprocnil< od
locka 8 i naprilVl 10 obrts Zil sekunclo, a) Sta jo
zajednicko obrt8nic obs tockil? Killin 5e ndnose
ugaone brzine tockova A i 8? c) Kolike SII frekvonclju
obrlania lockoVil A I 87
Rjesenje: n) Z8jerinifkn 1m in (rerlforijsk(l) SLO.4.
brzrnC! T8cakil nQ oboriimri, \'
b) Vi\:::::Vg, fVlClnii total< S8 nbrce (Jutn Drie.
c) obis. ..' nb··,
Takode, ugaono
od mase nego i od
W
0:=-
t
raspored masa oko ase naziva S8 moment
tacku moment inercije 1I odnoslI na OSLI obrtanja je
ne zavisi samo
karakterise
37
1=
Za kruznu plocu (disk) moment
2
je
1
, itd. Ono sto je masa
kod to je moment inercije kod obrtnog kretanja. Stc je veGi
ce biti manje.
momentu
M
UUCJVUI110 0\: IJioyiju u := -. ZCJ rotaciju rnuternatickirn izrazorn ZCl drug; Newlonov
LClkun Zd irat !slJ.dju, a = -'-- , g0)0 3li(}
rn
uc!govar21 rnomen1u silu i\1. m mO!Tlontu incrcijo 1.
, U u
tijela \ f IjeyuvG
OS! lOVU ;j! kliuY!j0
l!llpuisa Ujela.
v Luci
d,l J0 irnpulsa Ujda jeJndk proLlvudu
kons'l: &8 \/uliciil8 L. Na
: uiJrtnug krnl;:HlJd
kud rolacljo, v-+ro. Masi m kod
trans18dj8 odgovard n!UllWfli merC!j8 ! kod fULO,ciIO,
Kod = mv
Kod obltl ;0;.1 i((otimj"
Oblilli 111011l0llt tijela jodnak [JrolZVOcJu momenta 1I1010lJO 1 ugaone blzine.
delinlSClli SinO zakon odr-zollja impulsa. U
111V const
Po af1iJJogiji iL!T1uJU 1({.Hislotomoy i obrtnoy krdiJnJ2 uellilisi
38
UgD.LlfiOlli
ZJJlf:H11':.lruje, 8
lLu]ovcmim, Kada Spusti
bf2.ina se POV8Co
prolzvod mumenta ill0rcije i ug!lonc
ostal! konstanian,
brzina.
ist.o loliko

s10 se
Iz istog razloga, kada skakac u vodu zeli cia
obmc u zraku, skupi noge ,ruke. Na nacin mu 50
SmWljl moment inercijo, a poveca ugaona blzina.
Zbog cega helikopter irna dvije elise kOje se obrcu u suprotnirn srlljerovirna? Kada bi helikopter
imao sarno Wdn; elisu, onda bi se obrtao u suprotnom smjeru ad obrtanja elise.
Pitanja i zadaci
1) Koja je osnovna veliCina koja karakterise obrtno
kretanje'>
izrnedu
ugacme
brzine laeaka no
3) Kolika Je I;n;jska brzina taeaka nu os; rotacije?
4) Koje velicine u kinernatici mtscijo odgovaraju brzini i
ubrzanju kod translacijc?
5) Koje veliCine u dinamici miDdJe odgovaraJu mas! i sil;
kod transiacije?
M
aurta u racJij;nin i(i i sto[Jonirn,-1
Hotm fj,OT.OfU uGlni JeU obhrdll .. Zl) 1<0111\;) je frekvencijs 1 period obrtanja?
(R: a) 1=6 obis; T=O,167 s; bJ ro=37,-; rad/s)
[) Autorneh8nlcur SQ rnClsinskifl1 k!jucem
112 Kraj kljoCO (sI.0.6.) dEl 01 ostvario moment
auzino r=30 em. Kolil\uln silol11
je iZllos M=GO Nrn'!
9) disk mass 1 ky i po!uprecnik8 20 ern tangenciJalllu sild ad 2 N
u9aono ubrzal1Je a) trlOrnen1 slle koji niJ. disk. b) marYlOnl inGrcije diska,
d) ugaol1u orzinu 3 s.
a) M=O,4 Nm, b) 1=0,02
SI.1.27. Kre!anje plalleta oko Sum:a
del djoluje
F=200 N;
39
(1030) objasnjava izlazal\ i zalazak Sunea i kretanje tijela kao posljedieu rotaeije
Zemlje oko svoje ose.
1543. godine poljski astronom Nikola iznio je tvrdnju da je Sunee
srediste sistema te predlozio helio-centricni sistem (grcki helios=
Sunee). Na osnovu astronomskih mjerenja, njemacki astronom Johan
(1571-1630), nakon dugotrajnog racllnanja dao je za-kone koji govore 0 tome
kako se planete krecli oko Sunea. Po zakonima se krecu
oko Sunca po u iiii Sunce Keplerovih
zakona da se planete krecu brze kad su blize Suncl! 1
da se SZi lzvanrednorn
da izracunamo i
40
Gravitaciono
Analizirajmo abrazac za gravitacionu silu kojom
neko na drugo. Kazema da prvo tijelo stvara
te da to polje djeluje silom
na To isto vazi i za drugo
silom na prvo tijelo. Gravitaciono polje ima jacinu.
mase.
j
F
m
taCid
na
narn .Ie pnznnto riel je uhrz8njs Zom!jine teze nn njonoj
povrsiili (1 poiuprocnik F=GJ70
km.
mt'!se m nil oovr{dn;
iLf11(-)(111 niih djeiui()
F=
R r2stojzmjn i7.n10c1u contara
po1tJ rr-8cniku
i Zomlio i
(1 sili S(1Zna!1 smo da sila kOjorn Zornlja
1"1)elo I !stvllri SOB teze G:::::rng. F)rcm8 10me siltl
teze je j(jc;nticna sHorn omvitf-1cije, odr'-osno
y , od;Jk!o lzracunavDmo da je:
12' obr8sc8 :::.. Y-----::- izr8CtJn8VJmO m8:)U Zcmljc:
M =6
M
51.1.29.
kg
Ubrzanje Zomlj:m: opoda sn kVRdratom f(1stojtmjn 00 centrQ ZemiJ0 Posto je Zemlja
spljostena, na poiovimn Ubr78nj0 ZOlrlijir10 10 nes!o ncgo nFl ekv<JtofU. Tokode
reze onRda $8 visinom
41
Primjer 2: Na razlicitirn nebeskirn tijelorna SUllec Jupiter ZCllllja Vencra Maro MJcscc
jedno te isto tijelo bi irnalo razlicilu lezinu
(slika.1.31.). Izracullaj ubrzallje sile teie
(prerna slici 1.31. ) na Suncu, JupitHru,
Zernlji, Veneri, Marsu i Mjesecu.
(R: 280 rnls2; 26,5 rnls2, 10 rnls2; 8,9 rnls2;
3,8 rnls2; 1,7 m/s2)
Pitanja i zadaei:
1) Koje velicine tmb" odrediti da bi se
iztclcunaio gravitaclona konstanta?
teze)
veei iZIlOS ubrz8nju si!e teze: nu jJolovima ill ekvatoru?
]0 ne.siu sfJljostunu nC1 polovlftu, pa jc- ubrzanje sHe n8sto V8CU no. poiovirl1<J nego
na elwaloru.)
4) !zracurluj siiu kujorn 58 dva (JU10fllObdLi, cije Su rnase po 'j ton.::! 1 uUD.!junost njillUvili
InciSZ 'lOrn, fHCd usobno priv!ace.
ruzlikuje l02!l1U ClJvjeKd m(]se GO kg r1Ll !Ju1u i
6) Izracunaj masu Mjeseca, ako je njegov puluprec!lik
9=1,62 m/s2,
Pri
sila. Neke
42
v ~
mg=m-'-
R
~ I ~ )
m, ubrzanje sile teze
t
)
odaklc jc iznos prve kosmicke brzine; I VI = [gR\
Kada zamijenimo vrijednosti za g=9,81 m!S2 i
R=6370 km dobil cemo da je prva kosmicka brzina
VI na maloj visini iznad Zemlje 7,9 km!s.
Ako bi se brzina izbacivanja povecala tijelo bi
obilazilo Zemlju po elipsi koja bi bila izduzenija sto
je brzina veca. Pri tome bi Zemlja bila u fokusu
elipse. Ako je brzina veta od 11,2 km!s staza
prelazi u hiperbolu. Tijelo odlazi u svemirski
prostor i postaje satelit (pratilac) Sunca. Brzina od
11,2 l(llJ/s zove se kosmicil:a brzina
(sl.1.33.)
i treca kosmii':ka brzina. To je
brzina treba saopCiti da bi one
Sunca. Pod 51.1.33.
olla iznosi '16 km/s. brzina je
mora biti izbaceno da bi otisio izvan zone nase
proracullu ona iznosi 290 km/s.
Jos u 1?stoIJocu I\)ewlon ie ukazao na mogucnost lansiranja satelita
visoko planine brzinorn krnls. MeGulirn nisu postojalo snazne rai<ete
vjostClcoki saleM izbacen 1957.godine. P,vi Govjek kosmanaul bio
brud kOji 58 spustio n" MjesGc sa ljudskorn posadom bio
doprornujU se nu SVOlu putanju pomo{;u jakih rakota na
zemljine atrnosfere.
brzina
Preme
kosmicki brod nu drugo nebesko tijolO, npr. Mjosec, treba savluduti niz
tehnickih problema. blizini lreba usporiti brzinu. Rakete Lunik 1 i Pionir 4 (1959.) su
metu, projurile Mjeseca te skrenule na putanju oko Sunca. Kosmicki brodovi,
salelili, omogutavaju rnnostva podataka 0 svemiru. Primjena naucniil
Navest ceme semo neke primjene vjestackiil salelita. Satelili za voinu primjenu
r"zlicite iniorrnacije. Satelili za astronomiju prikupljaju astronornske
lalase, pojacavaju ill i ponovno ernitujU. Saleliti za rneteorologiju
metooroloske pojave na Z8mlj;. Saleli!i za cine sistem od
satelita pornoi;u bmdovi iii avioni mogu odrediti svoj Stacionarni
u ravni ekvatora oko S8 istom brzinom kao i Zemlja oko svoje ose taka de se
stelno nalazi iznad isle lacke ekvatora. Pornocu tri ovakva satelita moguG je prenos TV
flregrama fie sv"ku latku Zemljine Saleliti 5e nalaze na vi5ini 41500 krn.
Pod hicem u fizici sa kretanje tijela bacenog
pocetnom brzinom i ne koja istovremeno djeluje sila Zemljine teze. takve
spada i vertikalni hitac kojeg sma proucavali u poglavlju 0 ravnomjerno
promjenjljivorn kretanju.
43
Kretanje tijela koje je baceno u horizontal nom pravcu nazivs se hori:z:o-
o Vo x ntalni hitac. Kao i svi hioi, horizontaini hitac je
slozeno kretanje: tijelo istovremeno krece
I
stainom brzinom Vo u horizontal nom pravcu
II
(npr. duz x-ose, kao na slici H.l ,) i slobodno
pad a vertikalno prema duz
Ta dva kretanja se vrse neovisno jedno
odrugog i njihov rezultat po
y \ liniji (paraboli).
SI.H.1, Horizol1talni
Avin lot! brzipom 5tlO km/h,
(sLH.2.) ND koioj co udaljeno;)1i pasti homhn 11<1
(g=10
uri
j isrustj bombu
iZ08c!vanjs?
SI.H.2.
44
Put koji noma 11 horizontflillomrmvcu iznos;
X::;;Vnl.
Ta dva kret8nja su nezavisna
io hilo pOirebno za sa
Vriioll18 t izracunilvamo jednai'ine
gt
2
v=-
" 2
sin znaci da je
izrazava tzv
odakle je t
2
2,JOOOm 2
=----; t" =200 ,t=14,1"
g IOm/s2
Udaljenost no kojoj ce pasti bomba je
x=vot=150 m/,·14,1 s; m,
Gdje se nalazi avian u trenutku pada bambe? Koliki je avian presao put u horizontal nom pravctl u
trenutku pada bombe? Za odgovor na ta pitanja, kOfisti znanje a principu nezavisnosti kretanja,
Napomena: "Zadatke i oglodo 0 horizontalnom hicu mazes naCi u zbirci "Zadoci i ogledi iz fizike za
1, razred,"," na slrani 41,42,43,44 i 45,
Pitanja i zadaci:
1) Aka sale lit. kru;;i oko Zemlje, zilamo ria ollda na njega djoluje centripetalna sila. a) I<oja je to sila?
b) Koliko je contripetalno ubrzanje satelita?
(R: a) graviiaciolla sila. b) a,=g)
2) iZr3f:Un8j prvu kosmicku brzinu za Mjosec? g=1 ,62 m/s2; R=l ,73·1 0
6
m.
(R: v=1 ,67 kmis)
l<oiikoM hrzinom krece Mjesec oko Zemije, ako je p02:nato da jc udoljenost od Mjcseca do
f=384000 Q vrijome obibska T ::..27,4 dana
Sila nazlva sa can!rif!.'!£faina sUa
kruznici iZl10s Ilnijllke brzine v je stalan,
(R: v=i km/s)
N
f=-
2m
V=-
T

t
F=y
T
45
sile. efekat
Do sada smo proutavali kretanjc u slstemu relerencije koji mirujo Iii se kreco ravnomjerno
pravolinijski u odnosu na Zemlju. takav sistem se naziva inercljalni sistem referencije iii
laboraiorijski sistem
Postoje i sistemi referencijc koji nisu inercijalni. To su neinercijalni iii ubrzani sistemi koji se
krecu ubrzano U odnosu na inercijalni sistem referncije.
U svakodnevnom zivotu cesto nalazirno u ubrzanom sistemu. Na primjer, autobus koji
l1lijenja brzinu krGlanja je ubrzani sistem. Kada auiobus pode naprijed, na putniko djeluje neka sila
koja ih vuce nazad. Kada 58 autobus nagla zau5tavi na pu!nike djeluje sila kOja ill vuce naprijed.
Ka.2.emo da U uUI2anirn sisternimo na UJelo djeluJC inercijalna sila
SI.l.2.
.Fj =-majJ
ko;a IfYlil suproWIl smjer od smjera ubrzanja sistema a0.
Karakteristtka te sile je da se ne moze plidruzitl
meduclJelol/unju s nekim d(;jgirn tlJcdorn L1 ::;isternu, vee nastaje
zbug stu sistern ubrzava.
!nercij,)lna sila djDiuje: i u sislomu koji rotili..L Nd prlmj8i, pri
dU{()\lUSLl U krivl! lL; na tiJDia putnlka uJu!uju inercijalno si!a
ptO!:kl Sir3rll krivinu. inmciJQifld Sllu u rotJraJucern
si::',iomu ! 11Jon ILl \0S je
gujo je m muSE tl}eiD kOj3 SG krecE: brzinorn v pc l(rUZlllci po
luprucf1!kD f. Ccntriiugalna si!a !ilia srnjer od srodistCl krivj·
no prernil van (sI.L2.).
U sva!-odnovnom i.lvolu se testo
::iUSf8Cerno S8 primjerirYlo. i prirnjenoln celrifug(Jine sileo (;ontrifugalne jJumpe,vontilator, Gentrliuga!no
susenjc rublj;), .. ,
tz pusude kUja 58 oGree u verUkulnoJ fDvnl (si.L3,u.) voda nace lsticali aka posud<J okrece
dovolJllu brzo cia j8 centrifugolnQ sll" veGa od sile toze iwja djeluje na vodu. Obrue kOjl lolir"
(sI.1.3.b.) deformise se, !JOG djelov311jcrn scnlrifugalne sile, u cltfJsu. SlicllO 5(; dcsava, tokorn
vj8kova, i so. Zerrltj!norn !oplorn malo snijoslf1na uS!Jod rotacije oko svojo oso. Na s!!ci L3.c. jc
(j..)
81.1.3. Centrilugalni efekat
46
C8!ltrifugDinl regulator kOJi se konsti odriBvanjU sLcdnog broja
ubrtaja kod raLnih rnehan!zama, Prva prlmjena je bila kod
parne rllui;ine.
c)
Na slicnol11 principu radi i tahometar (mjerilo za brzinu vozila).
Kod centrifugalnih separatora za teenosti odvajaju se dijelovi razlicite gustine. Tako se
izdvajaju crvena krvna zrnca iz krvne plazme, l11asni sastojci iz mlijeka, med iz sa6a, ...
Primjer: Kada bi se nalazili u litiu kOji slobodno pada (npr. otkine se uze koje g8 drzi), onda bi bili u
"bestezinskom stallju". a) Da Ii to znaci da na tijeio u lifiu ne dJeluje sila teze? U "beste.2.inskolTl
stanju' se nalazi i tijelo u kosmickom brodu koji so okreco oko zemlje. Zasto?
Rjesenje: a) Na tijelo i dalje djoluje sila teie, ali ono ne pritiskuje podlogu (iii okaceno tijeJo ne
djeluje vise na tacku vjesanja). Razlog (orne js sio na tiJolo u li!tu koji se krece nadole, ubrzanjem g,
djeluje inercijalna sila kOji ima suprotan sl1ljer a isti intonziiet kao I sila teie. b) Na tijelo u
kosmickom brodu kOji kluzi oko Zernlje , dJeluje inercijalna cenlrifugalna sila, koja irrw Isti inionzitet
k30 i sila teie, a suprolan sllljer.
Napomena: ;) Ro.cunske prirnjere i dernonstracione og!ed0 0 mercij8!nOJ sHi mozes pogledati u zbird
"Ogledi I ziluaci iz fizike La I. razred ... ", na "tranl 49,50, 51, i 52!
Na sll(;i dole, sila I<ojom jedan k0l11 vuce udGsno iznosi F1=300 f'-l. Kollki J0 iZllos sile F2
kojorn jed,1I'! k0rlj vuce ulijevo? su u ravnolezi.
47
1
"Tko se ne raduje sre(-i drugih raj ni u raju nr.
maze biti srptan "
ISlls Krist (Isa, a,s,l
Pojam energije nam je blizak iz svakodnevnog iivota, Taj
vezan za pojarn rada, Kazemo da smo ako srno
rad, Rad moiora autornobila zasniva so
pokrece automobil.
Kad neko tijelo
Ako se, u nasern and a co
dobiti enorgiju od 20 J, 81
Rad
rada u fiziei je lIzi nogo u svakodnevnom zivotu,
u ruel on ee so umoriti
nikakav
F
r------- S -------ll>/ .. ! B
Sl.U4, 81.1.35,
48
Posmatrajmo na horizontalnoj
dinamometrom silom F, iz IJUI'ULClIO A u polozaj 8,
vrsi rad na putL! s, te da je
podlozi KOJeg vucemo
Kazerno da sita F
Kojom silom smo vukli tijelo? Pri krotanju so momlo sGvladati opimnie kretanju, Ako se tijelo
kretalo jednoiiko s;wladul, sm0 siil! tronia. U lIusem primjol'u mel je sav1adivanjo tronja puta.
)\ko
Na siliei
Za
A
nCl visinu h
proizvodu to
o
SU37,
dio sile ima pravac
odnosu na pravae
veea sils nego na
49
slici 1.35. iako pomjeramo isto tijelo. To znaci da nije upotrijebljena cijela sila za
vrsenje rada nego samo jedan njen dio, i to onai koji ima pravac kretanja tijela.
Rad je jednak proizvodu sile koja ima pravac kretanja i predenog puta u pravcu
sile:
A=F
1
'S
KompOnenla F2 ne vrsi rad jer ne pokrece tijelo. Prema tome, aka sila
djeluje u smjeru kretanja tijela postoji na tijelo i vrsi S8
rad. Ako sila djeluje pod nekim uglom rad vrs! samo onaj dio sile koji ima sjer
kretanja. Dio sile koji je okomit na smjer kretanja ne vrsi rad. Naprimjer,
centripetalna sila koja djeluje okomito u odnosu na smjer kretanja (slika 1.25.)
ne vrs! rad vee samo mijenja pravac brzine, tako da putanja tijela postaje
kruznica.
1: Djecak vuce kolica sialnol11
siloll1 F=10 N pod ugiorn GOu U odnosu
na smjer kretanja (slika 1.38.). Koja sila
VISI mel i koliki je rad na putu 100 rn?
R: Kad Je ugao a=60', onda Je
F
F
J
=-= 5N
2
Rad sile je,
A=F,·s=5 ;-';·lOU w; A=500 J
Primjer 2: Kolica imaju
masu 20 9 i treba ih
pOdlC1 na visinu 1 G ern
(slika 1.39.). a) Kolikorn
najmanjorn silom tmba
djelovati II kojern
srnieru da bi se kolica
ilretala mvnornjel'llo uz
strITw ravan?
b) Kolikonl silom lreba
djelovali na koliea da bi
se ravnomjerno kretala
vertikalno uvis? c) Kolik;
SI.1.38.
mel trebu izvrsili da S8 koliea j.ludigllu Ila tu visinu uz slrrnu ravan duzinG :30 ern? di Kuliki rJd '[reba
izvrsiti da se kolica direktno podignu no. tu visinu? 9=10 rnh:t. Tr0nje 5e zanernaruJ8!
Bjesel1jc:
m=20 g=0,02 kg
h=15 em=0,15 m
L -30 em-O 3 m
a) F,=?, b) F,=?
c) A,=?, D) A,=?
50
a) Da bi se kolica kretala ravnomjerno uz strmu ravan, potrebno je djelovati silom F" koja ima isii
h
pravac i inlonzilet, a suprotan smjer ad komponentne sile teze F = mg- (pogleda] sliku 1,21-strma
£
ravan), Ij treba da je F
j
= -F ,odnosno F,=F,
h m O,15m
F =rng-=O,02kg·lO-·--; F =O,lN
I £ s2 O,30m 1
b) Da lJi kolica podlzali ravnomjerno vertikalno uvis potrelJno je djelovali silom kOia irna isti pravac a
suprotan smjOl ad sile teze G=mg, ti. treba da je F;" = -G.
F,=mg=O,02 kg·'IO m/s'; F,=O,2 N
c) Had l\Ojl tmba izvrsiti da so kolica ravnomjemo pomjeraju uz sirmu ravan duzine L je ,
A,=F·L; A=O,J N·O,3 m; A=O,03 J
el) Rad koji tmba izvIsil' da se koliea ravnomjerno podignu na visinu 11 je,
J\FGlIcmgh; A=0,02 kg·10 m/s'-0,15 m; A=O,03.1
IZVtSEJI1i rad jc U r.)[Vorn slutaju savladivaii sma silu, ali js zulo predem duzi puL
kilO sic je simla ravan, U ali u radu.
1) I<ake SH elefinise rad u fizici?
2) ['.auD. rad silo puzitivan, kada negativan'!
t{au<J : put inldju isti sl1lJer, rad jo pozitlvanTada se povecava lil",la. Kada sila ojeluJ'"
u smjeru sU/Jrotnonl od srnjera pomjoranja i!jeia, rad j0 negativar}. Tada smanjuje onergija,)
3) Sta preustavlj3 rad na grafi/(onu zavisnosti sile od pOlTljeranja tijela?
iJeio. na sliciLI5., vUGelTlo ravnomjerno ta/(o da dinarnometar pokazuje sialnu s;[u F=6 N.
a) KOJu silu saviadujetno i /(oliki Je njen iznos?
b) Koliki)o Izvrscmi rad na putu eo ern? Da Ii JG taJ rad pozitivan iii
a) Silu trenja, F =1=,,=6 N, b) A=4,8 J, c) Pozitivan jor se pornjora u smjero djelovanja sile. Pri
tUttlO S8 povecala energiJo tiJola. Kad sila dJeluJo u smjetu suprotnom ad srnjera kretanja tiJota, ullda
J0 lad negativan. Pri tome se smanJi energiJa iiJola.
5) Tijeln lYlase 750 9 lozi Ilil horizontalnoj povrsini stoia. a) I<oliki JO rad sto go vrsi silo teie na tijelo?
b) Tijelo podizerno stalnom brzinom na visinu 60 em. Koliki smo izvrsili rad?
(R a) b) A=4,4 J)
Na slici 1.3G. priiwzar, J8 ui18gralT' raua kodstantne sile. a) Odredi rad sile, b) Odrec1i waficki rad
izmedu dru90g i seslog metra. a) A=18 J, lJ) A=12 J)
7) Odled! gmfickl rad 11;] savladivanju eiasiicne sile, na slicil.:37. Sila J8 dOt8 u njulnirna, a istezanje
U rYlutnm3.
(R: A=1 J)
iii
mehanicke energije su kineticka Ek
mehanicka energija je
51
Kinetitku energiju ima tijelo svog
polovini proizvoda mase tijela i kvadrata njegove brzine,
Priraslaj kineticke energije jednak je radu spoljasnjih sila Ako je
mirovalo, onda je Izvfseni rad je Posta je ubrzanje
2
mv

2
Ona ie jednaka
prije djelovanja sile
ondaje
im3 auto cija
automobil
masa1 tona, a brzina 72 km/h. Koliki je fila
tu energijll? Irenje so zanemaruje.
Ii: m=1 1=1000 kg: km/h=20 mis,
52
Primjer: Tijolo maso 2 nalazi se na horizontalnoj povrsini stoia. Tronjo izmodu tijela i stoia se
zanomarujo. a) Koliki 5ils ad 4 N ako, djolujuci sa slalom,
ad 1 m. b) Kolika je kineticka energijo no kraju puta? c) ce brzinu imn!i
R: a) J, h) J. c) -- 4 J,
2
,jecino:;ldVa!l prihor" fwjl
potvrdl1je prijG!iJ7 polcncijnine
m
v J-
a) 0)
oncrgijn u kinctif,ku 1 ohrn(lto ]e
m8tem(1ticko ld81nn U kmjnjom
lijovom pOIOZZ1jl1 (slikA 1.<11 n ) kug!fcn
se naiazi na najvecoj visin!. Imat 6e
zato i najvecu poloneijalnu cnorgiju II
tom polozaju. Kada so spusla gllhi
poteneijalnu energiill, nli pestnje Bve
brZa, dobiva kineticku energiju U
najnizom polozaju [Joleneijslnil
energija jo najmanja ali hrzina najve6a Uku:pna mchanicka rlHTgija ostaj<' stalrw
53
pa prema lome i kineticka energija. Zatirn se kuglica penJe, gubi kineticku energiJu ali se zato
povecava pOlencijalna energija.
Ako stavimo iz kuglice list papira na kOJenl smo povukli Iiniju koja spaja tacke A i C, uvjerlt
cemo se da ce se kuglica popetl do isle visine nu kOjoj je bita I u krajnjem lijevorn polozaju, sto znaei
da je ukupna mehanicl(a energlja oslala neprornjenjena. Ako stavirno prst iznad ravnoteznog
palataja klalna, kuglica nastavlJ8 svoj put I opel dostize islu visinu kao da niie bilo zapreka (slika
1.41b.). Kirlllticku i pOlencijalna energiJil kuglice stalnu se mijenjaJu. Kuliko S8 jedna poveca, toliko
se druga smanJi. Njihov zlJlr je stalan. Ukupna nlehanicka energija oslaja neprorniJenjena:

U nasem
kugllce bi zbog
zrak bi se nesto
m
2. ----''-----
SUAl.!..
ogledu smo zanemarili trenje. U slvarnosti mehanicka enegija
sa okolnim zrakom, presla u zraka,
Medutirn energija je sarno
unutrasnja,
dokazati zakon 0 rnehanicke
Neka S8, nu primJ81, 1m vrhu table nu visini !I U OdllGSU na
njullo podrrozje, nalazi kredo mase m. (sL 1.41.a).
UkUPIlLl mehanicka energiJu krede n8 vrllu tabie u
polozaJu '1. jednaku je [lotenciJulnoj energiji,
E):::::::mgh,
jer kreda I1liruj8 i njona klnelicKa energiJ<l jo jeonal<Cl nuli
Kada kruda pOCl1e aa 510b06no pada !ljona visinG U odnosu
n8 l8eku 2. se smanjuJo, pa premu tome I nJena polenciFllnCl
energija. Medutilll njon8 tJrzirm raste pa prema tome i
Idnoticka 8norgija. U polozuju 2. na dnu tablo, kredo imel
salYio kineticku onergiju,
mv
2
E2 =-2-
Du bi upmudiii le dvije vrijednosli kmistil cerno izraz kaji pavezuja kvadmt brzine i pledeni put kod
sioboullog pada, v'=2gh.
K"da uvrslima taj izmz u izrClz La kinellcku energiiu, dolJivarno
111
E2 = 2·2gb = mgb
E2 = mgb
Dokazali SrY10 da je UkUPI1Cl rI1eil:JIlickCl 0I101"gijo U polozuiu '1. i polozaju 2. oslul8 ne[lrornijelljena,
E,=E,.
Koliko se smarrji poturrcijalna energija, pri slolJodnom p<ldu, za lolii(O S8 paveea kineticka energija
tiiela, a zbir kil1(,licko i polencijalne energije astaje konstanlan,
E=E.+Ep=col1st.
Napomena: Ova tvrdnja vaii ako se zanemari trenie, odnosno ako ne dJeluJu nekonzervativne sHe.
54
Snaga. Koeficijent korisnog djelovanja
Kada podignemo neko tijelo na neku visinu h podizanje moze bitl briG iii
sporije. U oba slucaja je izvrsen jednak rad. Medutim nije svejedno da Ii je rad
izvrsen u kracem iii duzem vremenskom intervaiu. Stoaa uvodimo novu fizicku
veliCinu koja karakterise brzinu rad",. To je sn;ga P.
Ako se rad vrsi ravnomjerno, snag", je brojno izvrsenom radu
u vremena,
snagu je
r

§
KWh=lOOO W·3600
se koristi veGa
J.
Kada fleki rad, nikada se sva energija se ulaze u
moze iskoristiti za Iwristan raa. To ne znaci da ie stroj izoubio
dio lra;,;i na okoiine iii samog stroja i
motom ti gubici iznose i do 70 %.
za
ne
za
Odllos rada i utrosenog rada (Iii korisne snage i
utrosene
iii II == 100%
. A
11 IOO'Yo
= p
Kada bismo sav u koristan rad, onds bi
. Gradevinska dizalica padigne teret mase 500 kg n8 visinu 20 m za 10 sekLlldi. n) Kolika
je korisna 5118gn molam dizalice? b) Aka je YI=80 % kolika Je ulozena snaga?
b)'1= ,P=12,2GLW
p
Od (;098 zavisl snagu kOJu tuzvija motor VOZilD koje se krece stalnom brzinom v?
Rjesenje: Snago je data wlacijarn
P= A
t
55
Neka je sila F koju savlaouje motor vozila stalno. To je npr. sila trenja, sila teze, itd. U tom slucaju je
A=F·s , odnosno
p
F·s
F·v , jerje
s
v =-.
t
Snags koju savlaouja motor vozila jednak je proizvodu sile koju savlaouje i brzine kojom S8 kreC8.
Ergometrija. Ispitivanje radnih sposobnosti misiea,
mjerenje mehanickog rada izvrsenog u razlicitim
uslovima, kao i uticaj tog rada ns organizam covjeka
naziva S8 ergomelrijll OdgovarajuCi urenaj kojim so
mjeri taj rad naziva so ergometar. Pomocu ergometra
se registruju pojavo zamorJ prilikom ovih ispitivanja
Na s:ici 1 41.h. j8 pril<3Zlln ergometar za trening pri
v02nji iJiciklorn. F'okret3njnm pndala kretanje prenosi
D8 tocak k0ji fe snndbjcvon sistemom Zil kocenje i kojim
se moze mijenjati sliD Onn so ocrtav8 nR dini1nlomctiu, ZlltljUC:f broj obrtflj8 tocka
odrediti kojn pri tomo razvila
SA ovim mjercmjem \Irs! istovrcmeno jos i nlz fiziolosldh nljoronjQ, Il{l rriminr snimrmje;
1) Navodi primjor jodno konzonl3tivne i jedno nekonzenrativno silc.
(i'!: Silu tczc.
itd
2) I<oliki je sile
nulil Obmzlozi zasfoJ kontnfviltivnoj
3) Pod kojim uslnvom meh8nicko enorgiin ostaje konstantna?
4) Kolikel jo kineticko onergija kamiona maso 2 t koji se kreee brzinom 36 kmlh?
00 OOD eI)
tijela, kojo Sf'! nalazi 12 m lIisoko iznncJ Zomljn, i7nosi 360,1 Potencija!na gr8vitaelona
mu jo maS8?
(R: 3,06 kg)
6) Elaslicnn potoncfl3lnn onorSJijn islagnu!e orrugo iznosi 1,2 j. Oprtl[)Cl jn istegnu/a 10 em I(ollkn
je konstuntn OprtJ[)G?
(R: Nlm)
teret masc 350 kg n8 visinu 10 m Z[l vrijcmc od 9,8 s. 3) !<oliku snagu
11) Kolika Jf: diznlice ako j() koeficijoni" konsnoo dielovanjn 8S
8) f<orisn2 snagn mnsine iznosi 2,5 kW. Koliki rael m(1sina
izrazi u kWh
56
(R: W, 1'\ kW)
poia b)3
kWh. i,Wi1\
Vazniii iskazi i formule
Enerr1li!l je sposobnost tileta cia vrsi rad.
Oolici mehanieke energije kineticka i polencijalnil energija.
!:1!.lliI?lli,!.1!lilllillli2.!fi! energija je jednaka zbiru potaneljalne i kinaticke
Kinetii5lw energijl.1 ima tijelo usljed svog kretanja.
Gravitacionu potencijalnu energiju ima tijelo u gravilacionom poiju.
Potencijalna enerqiiJ;! deformisane elastitne opruge ie
pravcu
E=Ek+Ep
1:
mv
Ek =--
1:
Ep=mgh
2
A=F·s

t
57
1
"Matemali(ari pripradjaju apSlFaktno zakljuCivalJjc,
a u jizici sc mora veza izmedu rijeCi i
reaiflog svUeta ".
FeY11la.'1 (savrcmcui ilzicar)
U osnovnoj skoli ste saznali da se nas okruzuju nalaze u tri
agregatna stanja cvrstom, tecnom
oblik, tecnosti oblik suda u
raspolozivu
je manja.
Ako okomilo na
sUa F, kazemo:
S! jo
upotrebi ]0 i ]ednica
toga stvaraju veliki
priblizno '1 bar, pritisak u
tijelo ima stalan
se nalaze, a gasovi zauzimaju svu
u
laboraloriji 10-
14
bam, pritisak u sredistu zemlje 4 Mbara.
58
Primjer: Izracunaj pritisak kOJi vrsi: a) tenk mase 20 I na povrsinu 2 nl, b) zena mase 60 kg koja
stojl na cipelama sa potpeticorn povrsine 30 em
2
• g=10 m/s .
Rjesenje:
m,=20 t=20·10
3
kg
m,=60 kg
8,=2 m
2
'\ m 4
a) F] =mjg=20·10-kg.]02;F
1
=20·10 N
s
20·10
4
N 5
p] = ; P1 = 10 Pa
S] 2m-
b) 1'2 = 1112g = 60kg·10 ;F2 = 600N
s
Fo 600N 5
P? = -"- = ) ;P2 = 2·10 Pa
- S2 30.10-
4
111-
\'eci pritisak n;i LellU na pOLpelicama!
tecnosti sila pritiska
bez obzlra
(81.1.43)
je ona
Hidrostaticki raste sa dubinom (sI.1.44.)
U to se mozerna lahka ako na
dva otvora na
bocu
rnlaz irna vet;!
dubini veei
r-<.ebciju La hidrostaticki prilis8k rnozemo
izvosti koristec! s!iku
plitiskujo GIlO sulia )8
SliD tecnost
Buuu(i do je
teenosti 'u=pV, a zaprernina tecnosti (sud Je
obliku cilindlu) V=Sh, undo jD si:a ieze Illg=pSgh. SLlA4. HidrostaW'ld pritisak
Hidroslaiicki priilsak na dubini h J8, dubinom
F mg. pVg pShg
p=-=- p=--=--
. S S' S S
N<lI\On si(racivanja sa 8 dobivarno da je
59
60
Hidrostaticki
tecnosti p.
Hidrostaticki
ZemljR je OKrU78nB
sarno od
Na Pascalovorn zakonu S8 zasniva rad hidraulicne
ad dva cilindricna suda razlicilih Sl i
taka da cine sudove. Tecnost
odnosno rnanjorn silorn vocu silu na
PrclllD Pt1;:caicnnrn
S2
Posto js non 0 mr·
2
::- 1 nonn je
To jt; slin koj::;
:::: IGnnO ------= 100:;
2
0,4, em
10 kO'
61
(lIl1inll;..;turd stuDa).
Pn CdljOrTl iz mart;8te GUJlI ritrniCki sumOVI,
:..:in!!roniZQv2uil sa olkucaj!n:B srCLL l<adJ. artufijit poLpuno 01111-111
sumovi se vise proUb"f
PriUsu!< u mdr tzeti S8 U torn
kod miudii 1 uSUDD iLil00!
62
ce S8 U
moze se
.\'l.,i('rcnjc k.rVHOg
Potisak u
Iz iskustva nam je poznato da nam je npr. karnen lakse
vazduhu. tecnost iaksa nego
Ovo nju otkrio je
se tezina
gasove.
Pa
i - --- ) a) rnrnHg=i 3::;·,3
750
L} (priUsdk yeti oJ
pronos krvi u iznosi 9940 u veni
slavitl UUCU 5" krvlJu da lJi bila I1logaea lransfuziju
u vodi negu u
izvan teenosti.
2200
10,7 kPa)
63
180 ern dubi na glavi. Zn koiiko pOr8ste krvoi pritisak u mozgu? Gustina krvi je
. Povecanje pritiskn iZr8zi u a) paskalim" b) miiimetrima zivinog s t ~ b a
a) 18364 Pa iii 18,30 kPil,
Na slie; i A8. lijevi krak U
iznosi 12. em, a gustina toj razlici
nivaa zive? b) Kaliki je pritisak gasel U sucJu?
(R: a) pgh=18010 Pa, b) P=P'rl-rgh, gdje je standardni atmosierski prilisak p,,=i 01325 Pal
p=1,1710
5
Pal iii 1.17 bara)
5) Komacl aiuminiJlJnliJ ima masu 540 Odrocii . a)
!ezinu u vazduhu. silu polisk"
vocle je i
64
:),
St155.
+
65
SI.1.56. Sl.l.S7. Acrotlinal1liCld paradok,
Ncposrednu provjeru Bernuiijeve jednacinu rnozcmu izvrsitl Judnostuvnim ogledom.
Uzmerno dVi1 lisla pc:q:;ic(1 i pusomo izmedu nJih. Umjl.;sto da ::;8 uoa!javuju oni S6 medusobno
priblizuvdjU. Tn [JujClva se zove aerodinamicki (slika "1.57.) . SlrUpnj8fn Leak;) izrnedu
listov8 po.fJJfG srTlunjio se statlcki prilisak take; 00. je posWu manjl ou ntrnosfcrskoy koji Sa stronc
djeluje na lisinvG i prilJutavB ill jOJdU owgOfn. Zoog togu JO, r1uprirlljot, opasno uo Be brodev;
nlimoiluz8 u suvise malum razrnaku.
PonlOCU na
stat!ckl pritisnk cjevClc(;) B nljeri zbir
tecnosti, koja ude u cijev, svoJu kinGticku
A
brzinu kretilllJil tecllosli Iii
i dlllrm\l{:i«)S] pritiska. Tu
pmlvarrr u polenciJ8lnu,
sluba te6t lost
S1.1.59.
dil1<Jfl\lckuy pritiska
2
guje je il rClZllka nlvod tucnosii u ejevcicurl13, na slici1.58:
2 = pgh; odakJe je v
SliC3f1 urcdaj maze mjerii! orzinu DvioJl3 Iii helikoptem koj! leti kroz zrak brztflorn v. hid instrUlYlentu
se direklno ocilava njegova brLina.
Primjer: Pomocu Bernulijeve jednilcine
aviona (plice ... ). Krilo aviona zaobljrlf1o
strane krilil nego s stmne jer
man]! iznad krila. Ta mzlika na
On otr\ogucava avionu da uzleti odrZava se u
66
rnozorno ObjdSniti i princip lela
GO brzlna strujanja biti veca s
znaci do (;e stali(;ki pritisilk
noziva so dinamicki potisalc
Uinamicki potisak SLU!.
KaO uIIT1f1jak izvlilCi dim iz peCi
(sl.1.61
su uzrokovane
molekula tecnosll
iii rnolekula (eenosti sa rnoiekulima
Objasni kako vjetar moze podlci krov kuce
b)
511a
n8
ostane na povrsini vode.
67
Kako to mozema
68
A u unutrasnjosti
ga sa svih strana
Dvije kapliice vode iii zive brzo se Slijll II jednu knp. Zasto?
tezl da smanji svoju s!obodnu povrsinu VeeR kap imn manju povrsinu rlofjo dvijo :r1iJnjp
Pitanja i zadac!:
1) Sin identnn fluid?
2) Stn znClci k"d8 I(azemo dA jA fluid nestisljiv?
3) Sta je zopreminski wolak fluirln? Koiim
(R: Oa mu je gustina stalna.)
Koristi 5e i mjesovitn jedinic8 Us)
4) K8kvn je raslJodjela pritisakn horizontalnoj cijevi kroz koju protico fluid')
5) PoluDrGcnik KnpilRre so sm811j1 tri Dutfl l<:ilko co 50 promjcniti visin[J nivo;l iste tecnosti
(R' Povnc"l
povr(;]nsko::] naf)onn. vor:J() 17.110S1 (f !",",0,072 N/m. n v!sin8
cO S8 visinu poolci alkohol u istnj Imnilnri? I<oofirijnnt
;;0 ocinoso k:1o k()otiGijBnti povrsinskog nnrDn8:
69
1
na drveiu
premo gore,
orlda je izvrsilo punu oseilaeiju,
f=
70
T
"Zivotjc S(l/JJU
Omcr (1038-1123)
pcrlijski asHU110111 ,11latcrnalicar i pjcsnik
dala
urumenost tiiels od ravnateznag polazaja je elongacija, Najveca udaijenost
tiiela od ravnoteznog polozaja je amplituda, Na sllel 1,62, to su udaljenoSfl""OAi
OB,
Kod svih oscilacija maze se uoeli da S8 javlja siia je 1<1'1
ravl"loteznom i vraca tijelo u ravnotezni polozal, U ravnoteznom
polozaju ova sila jednaka je nulL te
od
AI((l (slik3 1,60,2) POStC;VlIl10 pisaljku (11011135lel, kist), dobii (emil lrug na
papiru (siikiJ l.G3,b) iljelO osclilrG ilarrnoniJSkL I<odo papir pomiconlo jod!loitl<o, uobit cerno
prikClz prornjene eionyacije iijGICl sa vrernenem (slika 1 ,53 ,b), Vid1lT10 da oiongacija rasto ad
lJ doA, opada do !1uJe, rnijenjJ. srnjor pa ponovo postize umplitudu u B, vracd se u 0 ltd.
u kojorn 5e
nalazi suili pijesak, I<ada lijevak oscilira, iz
njega curi pij8Sak i iaku ostavlja trag na
papiru, Ako papir jedlloliko vucerno u smjeru
Priguscno osdHl'anje
71
okomliom na smjer oscirlranja, trag ce se
razvitl 1I krlvulju, 12 ablika krlvulie mazema
(1stanoviti dn!i osci!ir21njo neprlguseno
iii priguseno,
Pomoc:u klntnn jo utvro0na spljostenost Zcmljc.
rll8tr;matickog ldntns,
rOiO:ZAja, harmonijske
72
olkkmc od
Rjesenje: Oscllaeije su harmonljske ako ie vellelns sire koja V[8C;l klilion u ravnoteinl palaza)
proporclonalna elongaclji.
F:-kx
Vidjeii smo da je taj usiov ispunjon male amrlitude,
Kada kuglicu izvedemo iz ravnotnznog pnlozaja teiios kuglice djeluje u smjeru dvije
kompooente, Komponflnta N djeluio u pmvclI konen I vrsi ojegovo zatezanjG, Kompooont2 F je
usmjerena ka ravnoteznom palota)!.) i uzrokuj0 oSd!ovanJ8 klatnA aka p0107ilj8 ravnotezo.
sliei! ,66,0, vidlrno elva sliena rravollgia irougla, trougao koji
sadrii vekto" tez1ne mg i trOUf]FlO OAC. TndFl mozemo ris{1ti da je
\<oristeCi ?Dkon
Sr,1.66.b.
x
odnosno .r = m
r
f
.
ad ravnoteznog pOl0:;7:njD ondiJ
rist:mc,
F=-mg-
Vo=WXo· (1)
n1nhC1nickc cn0rglir;
od[!()varo nrnpHturli
UkupnFl mehani(k;-l nnor01ia k!DTnil U 13(;ki
krGz rnvnotezni polozn]
kinetif,k".
m(1i<simnlnJ
Poslii" ill
V3 = 2gh (2)
Pomoc1J Pltngorir:c tcornmp. n<li:-::;:imn
:=
Za mal8 (lrrtriitll(j<-; n:::r::i!0vnnj;;
mazerno zanem,lrili 1('
gornii llvrsrimn tl jcdnBCintl (2)
Uvrstavanjom jerlna(;inn (1) t1
171/('>Clr,rw, if
v!sln[)
xo, sto
73
S obzirom da J'e (!l 2rc ,gornia jednaCina dobiva oblik
T '
Na elasticnu horizontalnu sipku okacirno tri
klatna, Prvo i lreee neka imaju jednake duzine,
Svako od njih moze siobodno oscilirati kada
izvedemo kuglicu iz ravnoteznog polozaja.
Frekvencija kojorn oscilira tijelo, kada ga
SGbi, zove se sopstvena
frekvencija. U nasern primjeru ana zavisi od
duzine klatna.

Zadac1
2
1) I<ugliua klalna izvlsi 20 oscilacija za G s. Odredi frekver1ciju cscilovanja i period oscilovanja.
(R: ose; Hz; S)
2) Na nekorn rnjGstu Z8mijin" povrsinc 11l3ternaticku klotno duzine 1 IT\ imo !Jeriod oscilovanja 2 s.
I<oiiko je ubrzanje Zernljine leze na torn !Iljesiu? (R: m/s')
74
Talasno kretanje
Kada bacimo I<amencie na mirnu povrslnu vode, vidimo kako S8 stvaraju
talasi. Zapazamo da se dijeli6i vode dizu i spustaju, a koncentrieni krugovi se
sire po povrSini vode. Prostiranje talasa se uocava npr. na zitnom polju I<ada
pod djelovanjem vjetra stabljil<e pocnu da se njisu a poremetaj 5e siri poljem,
mada svaka stabljika ostaje na svom mjestu.
Sta su talasi i kal<o nastaju? Sirenje
talasa mozemo objasniti pomotu
modela od niza kuglica vezanih
elasticnim oprugama (slika 1.68.) Kada
se prva kugla gume udesno i tako
izvede iz
c
51.1.68. I'rcl!oscnjc Lalasa 1.I eiasticlloj
sredlnu srnatrarno
cesticarna.
nego
oscilovanja
sredine ostaju na svojirn i sarno osciliraju oko
T alas so prostire brzinorn koja zavisi od sredine kroz
je kroz cvrsta kroz gasove.
Ucvrslirno gurnono
S1.1.69. Transverzahm
75
Na transverzalnom
talasu uocavamo b r i ~
76
SvijetlCl mj8Stil n2
predsavljaju brijegove tala8a (81.1.72.) a tamna dOlje. Razlog tome je sto se brijeg talasa ponasa
kao sabirno saeiva.
Zadaci:
1) Covjecijo uha prima zvucni talas u intervalu frekvencija od f,=20 Hz do 1,=20000 Hz. Kojim
taiasnirn duzinarnB odgOVOfa taj interval? Br.lino zvuka u vazduhu je c:::.340 rnls.
(R: ;",=17 m: ),,2=17 rnm)
2) Izvor talasa na vad! oscilujo taka da izvrsi 60 oscilacija za 3 s. Odwdi: a) frekvenciju izvoru
talas8. b)brzinu talasa "ko ie njihova talnsna d'uzina 4 em
(f!: a) f=20 Hz, h) 0=80 r:m/s)
f=-
77
78
79
KRISTAL
0'0>000
0000 0
o
o
51.2.2. Prornjcnom agrcgatnog stanj[l fijrta mij('nja Sf' njegova
Ogled. razrijecJenog mlijeka u vodi n(1 fTlikroskopsko stakio k(aci;-;
sma da se gas sastoji ad
zausimaiu molekuli desetak
posmatramo te knpljice pod mikroskopom zapazamc &---J:¥
smjorovrmcL KretanJe masnih kapliica ml1jekn iZ8zvano
maio zogrijemo zapazamo dil je kretanie k8pl;;c:o
engip:ski Dot8nic8r Braun (1827 god) Sf.: fa
jc pojDva rrodirQnj8 f8SticfJ jt::dnc vrstr; mo(j! j
ZapazH S8 kod SV3 tri agregatna st3nja j posljoc1icd it' rnoteku\skoq \<:rctuniZl
U menzuru !l8spite do neke visine rrlstvor p!iJVG qniicc Lniirn paJ:ljivo slprljte; VOUL!
Zapazamo ostru granicil izmodu tecnosti. Ostavimo Ii mel1zuru nekoliko ciaml zooazilmo
vise nemo ostre granice. Kazemo su molekuli plave Cj81ico difunciirnli muGu mol01\ul8 voric; :
onrnuto. Ako tccnost zagrijemo dlfuzlja co tocl brze.
1) Koliko ima molova i jodinki: a) u 1 kg vodp, b) u 1 kg a!l!miniJa
1000
(Ft: a) MoiQrnil mC1sa vode jo M=18 g/mol, n = -----""-
molekul8 b) M=27 gimol; n=37 mol; N=2.2310
25
aloma)
2) U komadu bakra Ima N=4·1Q25 aloma. KolIl<a jo masa komada balua? M=63.5 q/moL
(R:n=66,4 mol; .216 kn)
1) F'rithi1k
v ::::480 m/s)
Kate S8 da j0.' mic;f(} stcpfm zagrij8!lOsti nekog tijelA Prornn rno:0k;J!{)rn:;-
kinenstickoj tooriji, tomperatum jo mjnn1 ZR kineticku cnorgUu molekul8 tijels.
80 81
Sio je temperatura veea kineticka eneryiJa molekula je veta, E
k
- T.
SI jedinica temperature je kelvin (K). IVInegi zakoni fizike magu se )ednastavnije izraziti
upotrebom apsalutne skale temperature. Ona ima avije osnovne tac;ke; apsolutnu rrulu (0 K) i troJIlU
taeku vode (273,16 K). Apsolutna nula temperature izrazena Celzijusovom temperaturorn iznosi
-273,15"C. Obiljoz.imo sa t temperaluru u "'C, a sa T temperaturu izraz.enu kelvillirna (K), tacla
njihovu vezu rnozerno izraziti:
T(K)=273,15 + 1°C
sve tri velicine stanja gasa naziva se
POSUUiJ DO
1VI=32 girnoi.
R=8,31_
J
_.
doLJiva obli!,
:::l kisiku. Kollki se prlllsdk ocel\uju
Pritisak (;omo izracunat! iz
jednaC1l18
pV=nRT.
kisika: n
M 32gimol
p = 309Y(J3 Pa ili = 3,1 om
Kao sto sma nug:Jsln, kod ideulnog hl;]S() se zU!1crnarujc.'
tOfllO j pUlenCfj'-.1ind enuISjiju nlcQudjC!OVLl!ljU lIlolukuh..L Stoyu je
jednDka kinctiC:kuj enUj giji rJ'lolGkuia, lbEko
12 reiacijc za pr'jiisuk icien!llug gns;] i jedll(JC:ll(; sl.Emju
energiju iciu;)lnoy ga02., oJnosnu ul1ULrasllja ol18rgij3
;;:2nRT
2
gdje je n kOIJClna gasD, T temperaturd 93SiJ.
tcmporaturl 1 UO <'C?
molGkuiu, pa
se da j8 kineticka
lz! acullaj unutrosnju uOf:rgiju 3 rllolD idouJnug gasu na lornpGraturi 20°C.
c "mol!; S,3i--
J
_.293K
2 mol K
U 10956,7 J
82
Ako jedna od velicina koja karakterise stanje gasa ostaje neprornijenjena
onda irnarno Anaiizirat cemo izoprocese koristeci jednaCinu stanJa
idealnog gasa, cerno srnatrati da je za svaki izoproces kolicina gasa
staina.
je
Izotermicki proces
"07C">1'<" da je u tom
u
Iz jednacine ga3nog
uocav"mlO
p
gasa
83
1) Izvje5na koliCin8 qasil zauzim8
78promins ako pritisnk poveCA
temperature gasa,
poznata kao Chariesov
procesa. Uocavamo
sa temperaturom.
se moze
zapremini je
zakon. Na slici
da priiisak gasa,
automobilskoj gumi
povecati toliko da
100 em
3
kod pritisk" 101 kPa. 1<01i1<8 co bit;
(R: 67,5 em
3
)
2) ?DDfr;rrtn3 iciectlno;)
tcmpemtufCl povec8 nD
n<l tomromturi iznosi V 1 =2[; !. Kolil<(J
l<?
bili zapromin8 aka
84
23,4 I)
rritisku ni1 t8mlloruturi i SoC
I, I 11m0
T=273 + t.
U
= ("onst
T
pV =
85
u bistru tecnost. Teeni krisiaii, u
na za izradu ekrana
Cvrsta tijela zbog
cestica imaju st3inu
86
sila
zapreminu.
izmedu
lVIodel
Hukov n"nrim" oblik
58 Joungov moduL On zavisi od
:lad"c!
irna duzirlU [::::/JO em. [{ada se Jedan nJen kraj
( ~ elll, I\ko poprocnl lrake 1:110 povrsinu 5::·0,5
napO!I, c) modul el:1sticnosli.
njo! j nrosjok
v dZt se 01 \,:.') no prukHK:":'
Od 100 g, ona se
relaUvnu dolormueiju,
87
U pmthorinom Jlogif1vQl1 sma s[lznnii jo unutl8snjtl energij<1 tijel;; jerlnnk<1 zhini ki!1oticKe i
DOi8ocij31ne eoergijo njegovih molekulil I<od maze S8 zuoomwiti potnociinlnn
energij8 mo\ekui8 ta unutrnsnja encrqija idenlnog gasa jednuka kinctlckoj oncrgiji
pritisBk idealnoq 9888 i jednncina Qasnog st8nj8 moze se rlokvzati d8 je
88
propOrci0t13lnll t8mpemturi qiJS() i koliCini qBS;:l"
S8
::::-nRT
2

ill =
2ko S0 smnnjuj0 nlti se
r;nmjnni tempc)r21tlrC [I (kcdvininl'-;)'
U praksi se cesto koristi i velicina (oplota! kapacitet C koji je jednak proizvodu mase iijeia i
njegovog specifienog ioplotnog kapacitota, C"'fl1C.
Na kraju knjige Stl oate vrijednosti specificnog toplotnog kapacite,tn za oeke Slipstan;;, Voda
im3 desetak pUt8 voei specifieni toplolni kapacitet od mctaln, sio znnei ria S8 tez"
metala, ali znto i tezo hladL
08 ;(; i7mjcrii,1 Sf;:
00 8,3 zAtim h::1dmc
knfl8rn8 l! 1<,-;lodmofnJ12,3""C. Znq:rijC"lv;tiljo i<a10rirnotr(l
m2=0,7 kg, c2=4EiO -j-
kg
1Ti:;;;;::45
od
0,"/ Kugiu
peCi, ako
'1 , =878
kuqi8 58 ohi8di do i'(;rrlrnrnfi IrQ
(tnmpc:mtl1rQ mvnotoinog St80jD) a voda se
zagrije elr; tompom\lIf0 t", KDlif,inn lorlat8 kOj" je (;\Ill ,sti!n
kuala icrinakcl l<oiil';lni tnrilow kojll jc
m (I )=mj Cl(IS -(
1
)

1) !<o!iko 00
1,3 rviJ? Podnt?k \oplntnl
m=3,9 kg)
sirko; mAS0 80n q 01 \lm)ii{1 so od Bon"c do koliko
(R: Zil ::'63 Ie ')
i bnkarna
vorie. Koja
,Iodnakih zDgriFln8 su do lsii.:' 1()cnpnratuto !
kugia vise zagriJElti VOdll?
/\Iuminijska.
89
4) U kadi 5e nalazi 80 I vode ternperature 20'C, KoliKU litma vode temperature 10()"C treba uliti u
kadu da se nakon mijesanja dobije voda ugodna za kupanje, lJ temperature 36"C?
se, U
iurom maze se nrc"""!,,,,
Neka na
oc
81.2,7. llllllleLc"'l;l
90
sire zapreminskL Promjena
reiacijom,
Na
za neke tecnosti,
se brze sire, so,
sa tempera-
t, Y - termicki
i tri puta je veci
je data tablica
91
dusni proslar da ziva ne bi oksidirala.
jednu skaiu i podijeljenu na stepene
koriste se karakteristicne
temperatura
(1 Prema tome 1°C je stoti dlo
1m3 skraeenu skalu od 35"C
kreee temperatura tijela. Kod
moze da izlazi iz rezervoar8
vratitl nazad se napravi
maksimalno
,10 niQsc; tijda i nj0qov(:;
rnijfmJa tomperaturorn
rn,"',
2) illl{1 '12 m nQ tempori"Jlud
36°C? Potrenn0 konstante uzmi tnbHce no krt1iu
(R: rr
1) Nil temporoturi :-3Q:'C znrrem1na alkohoia jp
nnomaiije vocie tJ prirorli?
92
Hadis
"
'i
93
Kod
gdje je
Procesi k0Jl se uuvljaJu buz razrrljunc 10p!oto
Zallt]bV da sistem no \opiolu okolino!1:
us!ova u za prvi z8kon tcnnodinarnike dollivarno,
A=-iJJJ.
94
!. Kulil('
gas, odnosno para.
od cega
gasa. Na
gas, ako jc'
okolinon \ nnzivaju 5B adiJclbals!<i
Znaic minus znaCi da pri adiiabatskom proc8su sistem vrsi rau na racun smanjenja unutrasnje
energij6. Ukoiiko se na sistemu vrsi raci, onda rnu 88 pOV8cava unutrasnja energija.
U slvarnosti nema cislo adijabatskih procesa, jer nema savrsenih loplotnih izolatore. Medutirn,
proces koji se odvi]a brzo rnozerno srrwtratl priblizno adijabatskim. Na primjer, prilikom ispuslanja
gasa CO2 posude u kojoj je on bio pod velikim priliskorn, okolna para se zaledi. Smanjenjem
unutrasnje energijo, adijabalskom iilrel1ju gasa (ekspanzijaj, gas se hladi. Na torn pricipu se
dobijaJu niske temperature.
Slicno torno, prilikom adijabatskog sabijanja (kompresijaj
gas 88 zagriJe (npf. kod Diesel motora).
Na sUe! 2.13. j8 pV dijagrum, na kojern ]8 prikazan
proces (l=const) i (Q=O). Prl
iLotCrlnickom prucesu Vns oba'v'iJ3 rad pn slcllnoj tcrrlDerutur"
Naruvnc taj prOC8:i je icJeal!zovan. Prj adijabatskurn procosLJ
mu se ndjenja priUsak, is )8 aciijaUu(8 slrrnijd
diJagrcHllD. predstavijd
rnCtnJI
lzot0rn)!ckom Treba niJgiasiti do rea !ni lJ(ocesi
lzntodu o.JiJJbiJbkog ! iL:otcnnlckog.
u
SL2.1.t.a) parHU masina, b) sCnu.l rn. . a . ~ i n c , c) Ca.nlOtov kruini prOCC5
95
radi zato sio se odrzava temperatum izmeciu
rezervoara. Koristan rad se moze dobiti samo kad
temperature na nize temperature.
Na sliei 2.1
kotla
0\10 mQsino
T1=-230
1<
96
motori. Oijele se na motore
masine sa spoljasnjim
vodena para i kotao
da bi 1807
toga prvu lokomotivu.
radna supstanca
masini. Nastaii \ncii
ga u
iz mlaznika velikom
97
Raketni moior ne usisava okolni zrak, ves nosi sobom kisik
kao i Stoge mu ne smeta nedostatak zraka.
dan je za brzine vete ad 1000 km/h i visine iznad 12 km.
98
Drugi zakon termodinamike ukazuje da su gotovo
(ireverzibilni).
ravnote:;!:nom - izjednacavanju temperature.
sarna hladila okolinu i na racun toplote okoline vlsile rad
mobile vrste. Takva masina ne bi bila u
terrnodinarnike, odnosno zakonom
Medutim iskustvo da je
Ustvari,
je taka
kUg!lCe
PojDve se odvijaju tako proces tete
ad ka neureacnom (hooticnom)
Mjera ovog neredu je U
(oVnOiOlJlOni stanju irnu rrliJi(sirllJinu vrijedflost. I<azerno da se pojave dus8voju tako da
81 llCU}Jij3 sistema raste.
posudlJ Se
I)
gasa?
J) 01 ISkol'lstonic loptotno bilo
nl;JLS fJredstavJtt jos jednostavniJe. U vecu sWk!eHL.
izmijesate mozem0 h d3\jirl i
DC 3UOO
dje!ovalija.
nil ekvDtoru,
uovesti u prvouiLull
, ,
! 1.
hiadnj;)ku ]0 pr\)dalS tuplou 00
Qj jll
4) Koliki Je kurisnog dJe!ovanja topiomc !HasinG Giji topli rczervoar ima ternperaluru 22/
v
C, a
koja je izvfsila rod
(R: 0,38 iii 38%)
99
5) Koji uslov trelin bude ispunien bi topiotni moior u ioku jecJnQg ciklusa iZVI'sio poziiivnn md?
(R: Da sironjo gasJ. vrsi na vlsoj temporilturi nogo kOnlpresija,)
8) KBdR bi !skoristenie toplotnoq motor& bHo jednako 1 (100c;,{,)? Da ii jo to ostvarijivo?
rozorvoarn liila jednaka ton1Demturi apsolutno nlllo, 0 K! Ta se
dosticin
101
leda rasie sve do O°C. U torn trenutku se led
uocavamo da S8 temperatura
dol< so sav led no Tek tada temperatura
Iz ovog
temporaluri koja se zove temperatura
U tabeli, na
led se na onc, ziva na . 39"C,
itd.
102
kJ
Q,=mc,[;t=] kg-4.19---
ima
5) vade zCipocinjo prvu 1m
6) Aka se tijda davodi neka koliCina lopiete,
uovesti kaiiG!J lLl
njlhov0 osnovrlO karaktensllke?
se uvijek poviSBvati njeguvD ternpGfatwD?
103
Istakli sma do tacka zovisi ad
105
je direktan iz u
Na kristalni jod direktno ispmava teperaturi. SIi6no 5e
ponasa i surnpor, kamfor, naftalin ...
Cak i led i snijeg d!rektno isparavCiju. Na 10tnpCraturi O,Q-Fe ! pfltlsku 6,13 rniJibcua voda se
naiazi u sva tli agregatna stanja. To je prerna KOjO) se defmiso jeaifllca za
lemperaturu Kelvin 11273,16 dlo temperaturo tmjne tacke vode.
Ollrnut prOC0tJ j8 resubHmadja. Na pnrnJOf, yas CO2 se C;UV8 u bocama pod vclikirn pdtisi(orn.
Naglirn ispustanjem on resubllml(u U
1) Za
energijc
4)
6
I
hiadrdj0 30
vode?
idu rJ3duli..:. Z:Jg! ijci\!Unje prosioriju,
je flujt11uonij; zrak. Tcpli sc
06
Vade!l£!
;(J-}G7B kj, 0:::772,3 kJ)
tei
rldvise,
Zraconje (radijacija). Toplota se prenosi putern infracrvenog (toplotnog) zracenja. To
ztaconje je srodno sa SVjotiosnim zracirna i prostire se brzinom svjotlosti. Toplotnim zracenjem, na
primjor, prenosl se energija sa Sunca na Zemlju.
Svako tijelo je sposobno da zraci i da uplja energiju toplotnog zracenja. Emlsiona moc tijela
Zilvisi od njegovo temperature. Kada se tijelo zagrije preko 500"C, onda emituje vidljivu sVjetlost.
Tij81a nejednallO apsorbuJu toplotne zrake. erne povrsine bolje apsorbuju nego svijetle.
Prozorsko staklo propusta svjetlosne zrake (vidljivu svjetlost), a ne propusta toplotne zrake. Na tOj
osobini stakla zasniva se upotreba staklenika za uzgoj bilja. Stakleni l\rov propusta svjetlosne zrake
i unutrasnjost staklenika se ugrije. Medutirn, stakleni krov ne propusta topiolne zrake kOje zrace
ugrijan: predrneti.
Q
m
Q
m
mete vrsili provoaenjem, strujaniem i zraconjem.
107
i ekspcrim(,l1t razilazc znnr; do
(('orija
vjezbe
1.
Gustina je svojstvo supatance (tvari) od
v
\
.. !
Za odredivanje gustine tijela treba
menzura oel
Masu mjerimo vagom.
masu
da vaga ima
jednog grama.
treba
u tabeluo
V=V2 -V1
pet pula i naG!
Podaci na menzuri su dati u mililitrima
Srednja gustina tijela
108
Fcynman
je
Relativnu gresku mjerenja gustine mezeme izratunatl Iz relaclje (vldi zbirku "Zadaci i ogledl iz
~ ~ .
L'.m !;V
-+-
P m V
gdje su m I V - srednje vrijednosli zapromlnc I masc tliela, l\m-masa najmanjeg tega nn vagi koja
izazove shretanje kazaljko, ,\ V pelovina iznosn najmanjeg podioka na mcnzuri
Apsolutna greska mjerenja jo AP=E r Gustinn tljrlia je u granlcama
!'!arlOlml'l1il: MjDSOVltU jodinicli gllstiml, izr87iti u po!nz'lim SI jodnicnm<l
(b jo 10
3
SV?lkl ;)l1t kmi;) Sf) tjnio izvnrii vorio trDhn jJonovG odrcditf nivo vnde t! mcnzlJri! Pocctnr niv0
\reba da nude tiicln krnjnji nivo n8 prel(lzi vri!o()nost od H)() mL. Tijeio
[(ole S8 umnj,1 u mnnzurll s vodnm troop V8Z8'rj k0nr:Oi:l. Svnki rut. prije uranjanJA treon. gu rosuf,iti.
tezina za onoliko
51. L.l.
5e
Potrebno je izvrsiti tr! do
u tabelu. Gustina vode je
109
Ako
rnozerno
SI.L.2.
stalno
110
81.
I
(N)
(kg I
m
3
I
\ )
izracunali kao i u pod al
gustinu odrcClujerno od fJoznatog rnaterijala, onda relativnu gresku mjerenja
premil relacij;
lije!;;l kuju Grl'l() ou(uclli! oksperirnu:"ltairl(J, vrijednost ::::Justine
tijelo n<lfJiilVlJUflU.
(sl.L.2.).
(2 kvadar sa kukicom.
m i siiu
IJUUCllf\v unesi u tabelu.
je
Masu tijela izrnjeri na vagi. Ukoliko nema vage rnasu tijela mazema izrnjeriti
i dinarnometrom, ali je preeiznost mjerenja nesto manja
G
m=-,
g
gdje je G-slla koju pokazuje dinamometar kada za njega okacimo tijelo da visi,
g=9,81 m/s
2
.
Broj mier. I m(kq) F(N) k
I
I
I I
je
I' ki + k2 + k3
1'(=
3
vrijednost je blLza
HolG.ihnlo. mjerenjaje
'lfl t-F t-m
s=-::::-+-
M F m
gJj0 je : F-srotJnj3 vrijednost vucne sile koju pokazuje dinalnOrflCiar, m-srednJa vrijednns! rnase,
6F POIU'!IIIU iznOSil no.jmilnjoy podioko. no. skali dinamomeii'a, t-m-masa najmanjeg leg a ria vagi
D.m LlG
Ukuliiw sma I1lJoronjo maso vrsiil dinarnornolrorn, onda JO - = - , gdje je G tezina tega
m G
jzn;jerena na ulnmnomolru, :"G pOlavina iZflosa fliljnmnjog podioka na skali dinal110l11otra.
- -
Rozultat I11jeronja zupisujomo U ollliku k = k ± t-k , gdje je t-k = Ek .
SLL.3.
alpora, ukupna rnehanicka
u 10ku vremena.
M treba da irna duzinu oko
30 em kraj
treba saviti tako da so moze zakaciti za
horizontalni stalak na stativu. Na donjoj strani
treba kuku na koju so moze nataci
1 i 1
kuglica, Kada je u vertikalnom dio kuke na se natakne
kuglica, mora biti horizontalan,
Podatke treba unijeti u tabelu,
Kuglica mora Imatj kanal koji S8 navuce na kuku, ali tako se
minimalnim naporom moze otkacili L.3,) Broj mjer, him) H(m) s(m) E
1
(J) E
2
(J)
s
Relativna reska mjerenja ie
c%
elasticna il1100 g, milimetarska traka,
Potrebno je dokazati da je
sa tegom, U
mehanicka
2
s=vt
flO milimetarsku traku, Za
H=
2
SLL,S,
On ce osciiovati XI do palozaja X2, Zabiljeziti te
Iz Ie 10"!""'''''-"Q dobivamo zaje, l"tc'7",ni" XI i se miere odnosu na polozaj XO'
mozemo pojednostaviti, aka gornju jednacinu
112
113
cemu je prornjena gravitacione energije ad polozaja 1 do polozaja 2
M g==rng(x]-x2)
Prornjena elasticne potencijalne energije je (vidi poglavlje 0
Provjera zakona odrzavanja rnehanicke energije svodi se na
U gornjoj reiaei)i za promjenu gravitacionB polenci)alne energiJo dotJijarno predznak minus. To
znaci da, ko!iko S0 srnanjl griJvitaciona potencijalna energija sislem3 ioliku poveca 0i8siicn3
polerlcijalna orlergija, ; oixrlu]o. UkUPi Ii.] molwn;ckn energijG ostO)O neprolllijunjonCl.
Konstantu 0IJruge k rnozerno izrdcundU kml!;]"n,rlrn
i0LezcHljG k8d se ley 0Kaci [Ll upwgu, x ve!iclnZl
k=
x
lSiezanje x sc racufla U odnosu nu polozaj Xl;,
je
,rip·"lrH>C1 g8sa
je F sila koja vrsi
teje
e velicine su za datu koiicinu gasa
= const
T
koja S8 zove gasa.
114
a) Izonorski proces.
gasa
Ako je zaprernina gasa konstantna (V=const), onda irnarno izohorski
proces. Jednacina stanja idealnog gasa tad irna oblik ~ == const, gdje Je
T
T izrazena u kelvinirna (K).
Izraz pritisak gasa i njegovu ternperaluru,
rnozerno pisa!i i u obliku,
gasove
1
( h ~ - . - O,003G6'C-
1
.
273 "C
Gurnenim spojiti posudu sa
nivo vode u manornetru
raturu b.
rnanomotrorn. tome nivoi vade u luaka
osta!i Procitati temperaluru terrnornetru
i drzi nekoliko minuta. Kada so prosiane rniilAn;",ji
odnosno na termornetru,
115
Razliku nivoa vade u manometru, h, treba
desnog kraka manometra, nivo vode u
U tom slucajuje je zapremina gasa
a na temperaturi t2 je
termicki
1 D, -0,
rv- , ~ " .
v,-----
Po t2 - tl
manometar, te
za
116
C'1'o = --'----"-
C,
1 7
U casu od 1 I (iii vise) vodu do vrha. Stavili termometar u vodu a
zatim sa vodom zagrijavati na Staviti U-cijev u casu, ali tako da voda
bude skoro do vrha U-cijevi i da ne ulazi u lijevi krak.
Kada voda u casi poene da oeitati temperaturu T2 na termometru i
duzinu stuba zraka C
2
u zatvorenom kraku cijevi. gasa V 2=SCz.
Pritisak zraka poslije je razlika nivoa z.ive u
zatvorenom zivinom manometru.
Treba provjeriti jednakost,
Da ne
Ukolilmu
uzeti da je
118
U
T T
1) .1.2
nema onda se moze
iz
DODATAK
Osnovne S!
Oznaka I Jedinica Oznaka
!
119
modul eiasticnost, Grcki alfabet
120
121
grupe
IZlnijenjeno lA l!/\
Povijesno IA lli\
Novo
IIIB
fIlA
1
*
*
[VB
IVA
4
nisu
VB VIB VIm Vffl
VA VIA VIlA V!ll
~ - - ~ " - - - - ' - ' - - " "
5
(;
8 9 10
e
IB lIB lllA IVA VA VLc\ VIlA 0
m 1m IUB [VB VB VIB VIm 0
II 12 \3 11 15 16 17 18

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->