A.

Wertheimer-Baletić :Stanovništvo i razvoj Sadržaj Stanovništvo i društveno gospodarski razvoj Demografija kao društveno gospodarska znanost Iz demografske teorije Proces razvoja stanovništva i njegove povijesne etape Kretanje stanovništva Struktura stanovništva prema spolu i dobi, društveno - gospodarski razvoj Ekonomska struktura stanovništva Populacijska politika i politika radne snage Tendencije u razvoju stanovništva Hrvatske Literatura, Pojmovno kazalo, Imensko kazalo

Zašto demografija? Demografski procesi imaju snažan utjecaj na društvo i društvene procese,gotovo svaki događaj u životu ima demografsku implikaciju Gospodarski razvoj vezan za demografski Prerađivačka ind nije propulzivna,ne stvara nova radna mjesta Projekcija stanovništa max 9 milijardi Interdisciplinarna:geografija,sociologija,ekonomija Broj stanovnika:funkcionalni kontigenti Demografija se bavi agregatima,skupinama,ne pojedincima Demografija je znanost o stanovništvu,proučava mehaničko i prirodno kretanje st kao i uzroke i posljedice promjenanavedenih faktora Podjela demografije: formalna ili kvantitativna još je zovemo demografska statistika,kvanti metode Materijalna ili teoretska ,zovemo je proučavanje stanovništva(povezuje sa nedemografskim faktorima i proučava zakonitosti Izvori podataka imaju središnje značenje u demografskoj analizi DSZ Državni zavod za statistiku Izvori: -popisi stanovništva ,prvi u Hrvatskoj po modernim metodama 1857,zatim svakih 10 godina -vitalna statistika-životni događaji rođenje,vjenčanje,rastava,smrt -ankete o stanovništvu istražuju pojedine probleme između popisa -registri stanovništva,parcijalni registri na pr zdravstveni 1

-posebne statističke publikacije na pr broj umirovljenika,upisanih na fakultet i sl Teritorijalni obuhvat se mijenja što treba uzeti u obzir kod usporedbi Carstva su propadala kad se više nije moglo živjeti od pljačke,odnosno financirati osvajanja Popisi stanovništva,porezni dimovi,kućne zadruge Tajno dijeljenje kućnih zadruga zbog sukoba sa zakonom o naslijeđivanju Povijest popisa 3800 pr ne Babilonija,zatim Egipat,Kina,Palestina,Rim Prvi suvremeni Švedska 1749,SAD 1790,Španjolska 1798,engleska,francuska 1801,Norveška 1815,Grčka,1836,Švicarska 1860,Italija 1861 Belgija 1846 Quetlet uveo znanstvene metode ,metodologija modernog popisa Hrvatska 1857 –nije imao određenu svrhu“odnosi stanja stanovništva zemlje koji su bitni za državnu upravu“,-cjelokupno pučanstvo,-rezultati se odnose na kritični trenutak ( 31.3. )

Obilježja suvremenih popisa -cjelokupno -podaci neposredno -određeni trenutak -utvrđuje se tzv vrijeme popisivanja -periodični Metodološke upute Tri važne činjenice -administrativna,teritorijalna usporedivost -primijenjena koncepcija -primijenjena definicija pojedinih kategorija stanovništva i klasifikacija pojedinih popisnih obilježja

Koncepcije -stalno stanovništvo de iure gdje imaju prebivalište -prisutno stanovništvo de facto tamo gdje se zateknu

2

-stanovništvo u „zemlji“ i „osobe na radu u inozemstvu2 Primjer radne migracije Vrpolje kao mjesto rođenja Meštrovića Demografski procesi su dugoročni Populacijska politika je socijalna politika Danas aktivno u poljoprivredi 9% od ekonomski aktivnih,samo 4-5% od ukupnog stanovništva,razlika je nastala jer su polj duže radno aktivni,i u starosti,a ranije Popisi 1991 i 2001 za Hrvatsku tzv dvojnost po međunarodnoj metodologiji ,oni u zemlji i oni u inozemstvu Hrvatska 1991 2001 ukupno 4 784 265 4 437 440 U zemlji 4,5 4,2 U inozemstvu 284000 237000

Popisi stanovništva iz 2001 -osobe koje imaju prebivalište u RH i bile su nazočne u kritičnom trenutku 31.3. -osobe koje imaju prebivalčište u RH,a odsutne su iz RH manje od godine dana -osobe koje borave u RH godinu i duže -državljani RH u diplomaciji i njihove obitelji -osobe koje brojem čine marginalne skupine na pr skitnice, Što se prikupi u popisima? -popisane osobe -naselja:gradsko,selsko,prije postojalo i mješovito -dob,spol -bračno stanje -gospodarska obilježja(aktivnost,zanimanje,djelatnost,položaj u zanimanju...) -socijalna obilježja -migracijske karakteristike -obiteljske -obrazovni sustav -narodnosni sustav -vjerski sustav Autohtoni su oni koji žive na tom području najmanje 110 godina 3

Vitalna statistika:matične knjige,kontrolira se od civilnih vlasti,u Skandinaviji u 17 st civilna registracija,kod nas u 19 st 1203 Nosonja prezime u Zadru Tijek podataka za npr.smrt Potvrda o smrti matični ured Županijski zavod za javno Zdravstvo DZS HZJZ

Ankete se vrše na uzorku Greške u popisima do 3% Osnovna ideja registara je da vlada ima kontinuirani,najnoviji podatak o svakoj osobi unutar dotičniog stanovništva Registri mogu biti Univerzalni Parcijalni Njihova je vrijednost u istraživanju migracija ,najlakše gdje je stanovnika malo i pismeni su Minus registara je ugroza privatnosti Najefikasniji registri u Skandinaviji Posebne statističke publikacije,tzv statistička priopćenja,dokumentacije,bilteni,npr školska statistika,poljoprivredna,statistika rada Međunarodni izvori od 1988 UN www.dzs.hr www.coe.int Council of Europe www.prb.org population reference Bureau world population prospects

4

Stanovništvo i društveno gospodarski razvoj iz knjige 1.Uloga stanovništva u privredi i utjecaj na gospodarski razvoj Obujam društvene proizvodnje ovisi o veličini i zajedničkom djelovanju radne snage i sredstava za proizvodnju Radna snaga ili ekonomski aktivni dio stan. Stanovništvo dijelimo prema dobnim skupinama 0-14 15-64 65+ Ili osobe sa osobnim prihodima npr stipendije,penzije Ekonomski aktivno Uzdržavani Strukture stanovništva imaju značenje za obujam,strukturu i tempo odvijanja procesa PROIZVODNJA samo ekonomski aktivno stanovništvo POTROŠNJA ukupno stanovništvo 2.Stanovništvo kao PROIZVOĐAČ I POTROŠAČ W.Petty 17 st Malobrojnost ljudi znači stvarno stanovništvo Država koja ima 8 mil ljudi više je nego dvostruko bogatija od države istog prostranstva sa 4 mil. Odnos bogate države –siromašne dr 15 st bio je 2.5 : 1 Danas 400 : 1 Kretanje broja stanovnika-stimulativan učinak,destimulativan učinak na gospodarski razvoj

5

Gdje treba radna snaga porast je stimulativan,gdje nema razvoja,a pada mortalitet destimulativan 1924 imigracijski zakon u SAD Teorija optimuma stanovništva:odnos broja st i dohotka per capita Dobna struktura određuje broj osoba u radno sposobnoj dobi,u agrokulturi je drugačija nego u industrijskom razdoblju POTROŠAČ Broj stanovnika zemlje =ukupan fond potrošnje (osobna i javna) ili demografski okvir njezina unutrašnjeg tržišta Zahtjevi koji se stavljaju pred PROIZVODNJU a.određujući demografske okvire tržišta u danim uvjetima gospodarskog razvoja.stavnovništvo određuje ukupan potreban obujam osobne i javne potrošnje, b.indirektno određuje i obujam tzv proizvodne potrošnje,nužne za proizvodnju dobara namijenjenih osobnoj i zajedničkoj potrošnji, c.stanovništvo svojim ukupnim brojem i strukturnim obilježjima određuje potrebnu strukturu ukupnog fonda potrošnje i oblikezadovoljavanja tih potreba

3.Demografske investicije Danas se tijek bogatstva promijenio od roditelja prema djeci Ako raste broj stanovništva mora porasti i proizvodnja da bi se zadržao isti BDP Odnos između stope rasta ukupne proizvodnje i stope porasta stanovništva dovodi nas do pojma demografskih investicija.Pojam A.Sauvy 1952.“dok vas koljeno ne zaboli uopće ga ne osjećate“. Socijalne reforme Bismarck 1894,potjerao savjetnike u penziju d' = f ( k'm . r ) d' stopa demografskih investicija k' kapitalni marginalni koeficijent=koliko jedinica nacionalnog dohotka morate investirati da bi se isti povećao za jedinicu,u Hrvatskoj veliki jer je loša dostupnost,nema infrastrukture r stopa rasta stanovništva 4.Utjecaj gospodarskog i društvenog razvoja na razvoj stanovništva

6

Interakcija Čimbenici koji utječu na razvoj stanovništva -demografski -gospodarski -politički ( primjer rat ) -ostali, Mogu biti kratkoročni,dugoročni,ciklički Podjela dobne strukture: 3 kontigenta predradni 0-14 Radni 15-39 Postradni 65+ Kratki rok još nazivamo vrijeme iluzije Podjela s obzirom na plodnost Fertilno razdoblje za Ž 15-49 M 15-64 Baby boom u Hrvatskoj 1947-55 ; 1961 se otvara granica i odlazi 300 000 na rad u inozemstvo 1965 privredna reforma Gospodarske odrednice -prirodno p = natalitet –mortalitet =n-m /1000 promili -mehaničko kretanje misli se na migracije Migracijski saldo mg= imigracija-emigracija=i-e Ukupno kretanje stanovništva Uk = (n-m) + - (i-e) Proizvodna struktura a) dominira zaostali agrarni sektor (primarna ) nizak nacionalni dohodak,visoke stope mortaliteta i nataliteta,rani ulazak u ekonomsku aktivnost,niska razina obrazovanja i zdr zaštite,nizak stupanj proizvodnosti,niska razina životnog standarda =demografska struktura tipična za zaostale zemlje:starosna struktura s visokim udjelom djece;struktura prema spolu:karakterističan višak muškaraca b) s dominacijom nepoljoprivrednih djelatnosti (sek,terc,kvartarna ) 15 -64 M 60 Ž mlađi dio

7

deagrarizacija i urbanizacija,raspadanje patrijarhalnih zajedničkih kućanstava,niska razina nataliteta i morataliteta,kasniji ulazak u ekonomski aktivno stanovništvo,povećanje proizvodnosti „starenje stanovništva“ Korelacija između gospodarskog rasta i porasta stanovništva NDp.c. Nacionalni dohoda per capita U razvijenim zemljama natalitet je padao sa mortalitetom,dohodak per capita je rastao U manje razvijenim moratlitet je naglo pao,natalitet ostao isti=pad ND p.c. Fiziološka sposobnost=plodnost=fekonditet Fertilitet je rodnost =broj živo rođenih N u odnosu na broj žena u dobi od 1549 F = ____N______ . 1000 F(15-49)

Natalitet n = _____N_____.1000 Puk

Puk ukupno stanovništvo

5.Stanovništvo,gospodarski razvoj i okoliš -stalna interakcija Tri segmenta za promatranje odnosa stanovništva i održivog razvoja -proizvodnja i potrošnja roba i usluga -tehnologija -porast stanovništva i promjene njegovih struktura

Markuze:Čovjek jedne dimenzije 1968 zadnji brojni naraštaj ušao u radno sposobne Jednadžba utjecaja na okoliš I=P x A x T

Index = stanovništvo x potrošnja x stupanj onečišćenja postojećim tehnologijama

8

Knjiga Nada Sremac : Nismo mi krive Suvremena kriza:iscrpljivanje prirodnih resursa,degradacija okoliša Dva glavna pristupa tj objašnjenja suvremene krize okoliša: -Ključan populacijski čimbenik -Ključna primijenjena tehnologija (koja troši mnogo neobnovljivih izvora) 20% stanovništva iz visoko razv zemalja troši 80% ukupne svjetske proizvodnje i obrnuto

DEMOGRAFIJA KAO DRUŠTVENA ZNANOST Proučava : osobe Kućanstvo Obitelj nuklearna ili proširena vertikalno ili horizontalno Naselje

U širem smislu proučava razmještaj i povezuje sa gospodarskim i društvenim razvojem DEMOGRAFSKI RAZVOJ METODE filozofija,povijest,statistika i matematika ISTRAŽIVANJA IZVORI PODATAKA DEMOGRAFIJA I EKONOMIJA Radna snaga,potražnja i potrošnja,porezna i investicijska politika,politike ekonomskog i socijalnog razvoja

RASPRAVE O STANOVNIŠTVU KROZ POVIJEST Kako stanovništvo utječe na blagostanje ili preživljavanje kroz povijest? Kako i zašto stanovništvo opada ili raste? Konfucije i dr Kinezi 9

Grci : Sokrat , Platon , Aristotel Idealna država Optimalna veličina grada 5040 stanovnika Eugenika Platon kaviliteta stanovnika Aristotel kvantiteta :čovjek od rada,opravdava čedomorstvo,kontrola broja i kvalitete Rimski filozofi pozitivno gledali na povećanje stanovništva Srednji vijek Toma Akvinski ,odlučijući faktor nedostatna sredstva za prehranjivanje,ne prihvaća čedomorstvo i pobačaj, Ibn Khaldum teorija cikličkogkretanja stanovništva u ovisnosti o privrednim kretanjima F.Patrizzi brojno stanovništvo poželjno Machiavelli brojno stanovništvo izvor vladareve moći Thomas More rane rasprave John Graunt istraživao smrtnost u Londonu na tri načina:po broju krštenja,broj žena koje rađaju i broj obitelji,broj smrti Prvi uočio migracije iz sela u grad,ustanovio da trećina djece umire do 5.godine,zaslužan za stvaranje prvih krutih tablica mortaliteta Njegov je glavni doprinos primjena znanstvene metode Politički aritmetičari :broj ljudi u političkim jedinicama,oslanja se na empiriju,činjenice o stanovništvu Ciljevi merkantilizma Do sada na zemlji oko 106 milijardi živjelo Petty proučavao irsko stanovništvo King demografski analitičar kraj 17 .st Engleska Sussmilch njemački teolog „Božanski poredak.. STAVOVI 1.Populacionisti gledaju pozitivno na povećanje broja st Temple i Child polovica 17. Cantillon 18 st stanovništvo kao endogena varijabla 10

,najznačajniji doprinos teoriji stan. u 18 stoljeću,postavlja temelje teorije fertiliteta 2.Pesimisti začetnik Botero ,Čovjek se razmnožava do granice sredstava za preživljavanje Stuart Adam Smith Bogatstvo naroda,razvoj poput kapaljke Fiziokrati-bogatstvo dolazi iz polj. Zakon o opadajućim prinosima Temelje pesimizma postavio Malthus,prekomjerni rast stanovništva Malthus i Neomaltizijanstvo 1766.-1834 „Esej o stanovništvu“pesimistično gledanje na porast stanovništva Pšenični sporazum ? Strah od porasta stanovništva u Engleskoj i Francuskoj Maltusov zakon Sve živo ima tendenciju rasta u prostoru u kojem živi iznad sredstava za uzdržavanje Odnos stanovništva i hrane a)prirodni zakon b)zakon opadajućih prinosa u poljoprivredi Ako se ničim ne bi ograničio rast stanovništva,ono bi raslo geometrijskom progresijom Nasuprot tome proizvodnja hrane raste sritmetičkom progresijom zbog opadajućih prinosa.Rezultat je bijeda. Zapreke porastu stanovništva 1.preventivne ,dobrovoljne,moralno suzdržavanje,odustajanje od braka 2.pozitivne zapreke (sigurne) one koje povećavaju smrtnost ili skraćuju živ vijek kao epidemije,ratovi,glad Zakon primjenjuje na ponudu i potražnju radne snage Mehanizam uravnoteženja Kapital-fond sredstava iz kojeg se uzdržava radna snaga 11

Nagon razmnožavanja Kada ponuda premašuje potražnju cijena rada pada,a živ potrepština rasterezultat bijeda Međutim: rezultat poraste cijene hrane može biti obrađivanje nove zemlje pa raste polj.proizvodnja što rezultira padom cijene hrane,tako padaju prepreke porastu stanovništva Održivost modela je bila upitnajer su demografski trendovi dugoročni,ali je vrijednost u doprinosu teorijske misli o stanovništvu. Kritike Malthusa:obezvređuje filozofska shvaćanja koja zastupaju neograničenu vjeru u napredak čovječanstva Izaziva mnoge polemike W.Godwin Ogled o stanovništvu 1820 opvrgava M na temelju povijesnih činjenica Richard Jones temeljiti M kritičar,oblikovao populacijsku politiku,kretanje broja i razmještaja st. Svako društvo svojim institucijama i ponašanjem utječe na reprodukcijsko ponašanje ljudi Množenje st nije samo biološka nego i povijesno kulturna činjenica Stanovništvo kroz povijest nije se uvijek množilo istim intenzitetom kako se mijenjala količina hrane.I proizvodnja hrane može rasti geometrijskom progresijom.Većina ljudi se hrani iznad nužnog minimuma. Predlaže podjelu na porok,bijedu,dobrovoljno ograničavanje...? Potrebe dijeli na primarne i sekundarne Pravo maltezijanstvo do 1930. Suvremeno neomaltezijanstvo nakon 2.svj rata -demografska eksplozija u zemljama u razvoju -sve veći jaz između zemalja u razvoju i razvijenih -pogoršanje prehrane u svijetu Demografska tranzicija razmatra razvoj stanovništva u sklopu društvenog i gospodarskog razvoja RIM 1954.UN konf o stanovništvu,dva pristupa Optimističan i pesimističan neomaltezijanski,rješavanje društvenog i gosp razvoja traži u sprečavanju daljnjeg rasta stanovništva,za kontrolu rađanja 12

-iscrpljenost resursa i ograničenost prostora UN 1974. U Bukureštu :Rockefeller treći najveći pobornik kontrole rađanja,izrazio je razočarenje u neuspjeh projekta Stopa rasta svjetskog st je u padu od 1973. Nije problem u porastu stanovništva već u distribuciji dobara

Proces razvoja st i njegove povijesne etape Tranzicija počinje kada moratiltet padne ispod 30% 3 etape:predtranzicijska faza,tranzicija,pad nataliteta ispod 14% počinje postranzicija(natalitet više nije biološki) -veza između demografskih kretanja i društvenog razvoja demografske tranzicije -nemoguće je usluge konzervirati,raste udio uslužnih djelatnosti Tranzicija sa bioloških na ekonomske odrednice Teorija demografskih prijelaza Adolphe Landry 1909.obrazložio ideju o demografskoj tranziciji Noviji naziv demografska revolucija Thompson,Notestein 1940. 1950. Empirijski ustanovljena etapa razvoja st temelji se na povijesnom iskustvu 1.predtranzicijske etape Natalitetske stope bliske biološkom max oko 40 promila Mortalitet oscilira ali isto u tim vrijednostima Stacionarno stanovništvo ima stabilnu stopu rasta Razina fertiliteta je ispod razine fiziološkog max broja rađanja 2.Etapa demografske tranzicije ,etapa revolucije ili preobražaja Natalitet pada sa biolškog na ekonomski Mortalitet se sporije smanjuje 13

Spontana i inducirana tranzicija Podjela dem tranzicije ,3 tipa ,Francuska-paralelni pad mort i natal;Engleska i Švedska prvo mortalitet pada i 3.tip narazvijene zemlje Višnjevski .... ? HF Dorn Uvjeti u kojima se odvijala tranzicija na području nataliteta .jak gospodarski napredak -epidemija velikih boginja -Kochova vakcina -otkriće infektivne prirode babinje groznice -primjena klorne vode -rast industije i polj proizvodnje -razvoj transporta i komunikacije -širenje zdr zaštite Tranzicija se odvijala paralelno sa gospodarskim razvojem Četiri skupine činitelja utjecaja na sniženje mortaliteta prema H F Dorn Mortalitet pada sa 35 na 20 promila Odrednice /determinante mortaliteta -ekonomske i socijalne -psihološki činitelji Posttranzicijska etapa -stopa nataliteta i moratliteta su niske i uravnotežene ,rezultat niksi ili nulti prirodni prirast U većini eur zemalja tranz završila do 1970,osim Irske Lorrimerova krivulja-raspodjela bogatstva-nervnomjerna raspodjela dobara U feud društvu 10% posjedovalo 90% dobara Razvoj st u RH Prorodna depopulacija Pojam generacijske depopulacije 14

Reprodukcijska depopulacija ne obnavlja se žensko stan. 1991-2008. u Hrv prirodno smanjenje br st za 133 907 2007 stopa n 9.1 mort 11,2% prir prirast '2,1 TFR 1,35 total fertility rate broj živorođene djece po 1 ženi (potrebno 2,1) Demografska tranzicija je razdoblje prijelaza s tradicionalnog primitivnog režima reprodukcije na ekonomski inducirani Pad stope mort počinje kad je manje od 60% zaposleno u polj. Ako su običaji i tradicija jako ukorijenjeni oni mogu biti prepreka bržem padu nataliteta. NATALITET Pozitivna najdinamičnija sastavnica prirodnog kretanja Suprotno od fekonditet je sterilitet Čimbenici biloški,ekonomski,psihološki Ek ili gospodarsko društveni:gospodarska razvijenost.gosp funkcija obitelji,uloga djece i troškovi uzdržavanja.društv ek položaj žene Psihološki:socio-psihološki povezani uz norme i osobne odluke,htijenja Diferencijalni fertilitet s obzirom na socio ek skupine,prema zanimanju,razini dohotka gradsko.seosko... Stope mogu biti Periodske izračunavaju se za određeni period npr jednu godinu Ili Kohortne -za generaciju ili u određenoj dobnoj grupi Stopa nataliteta i fertiliteta Opća stopa n = N broj živorođenih / P ukupan broj st sredinom godine .1000 promili Prednost jednostavno računanje Nedostatak pod jakim utjecajem dobne strukture stanovništva Opća stopa f = N / Pf (15-49 ) .1000 Specifične stope za pojedine dobne skupine f 15 = N 15 / P f 15 za dob od 15 godina iz toga možemo zaključiti da pod uvjetom da je sve isto kao u toj godini djevojka u dobi od 15 god će roditi f 15 djece.

15

Totalna stopa fertiliteta /zbroje se sve specifične po dobi / označava prosječan broj živorođene djece koje bi rodila jedna „prosječna“ žena promatrane generacije u svom fertilnom razdoblju 15-49 pod uvjetom djelovanja sadašnjih specifičnih stopa fertiliteta prema dobi i uz apstrahiranje od mortaliteta. -najbolji pokazatelj razine plodnosti Kritična vrijednost :jednostavne reprodukcije je 2,1,veća od 2,1 proširena reprodukcija MAnjkavost pokazatelja je što ne znamo kako će se fertilitet ponašati u budućnosti,pokazuje sadašnje stanje. Kolovi indeksi o iskorištenosti žena oko 8% Pokazatelji promjene ukupnog broja stanovnika:apsolutni i relativni MORTALITET Odrednice mortaliteta 1.biološki čimbenici Dobna str st ,zdravstveno stanje pojedinaca,uvjeti za pojedine bolesti 2.gosp.društv -eliminiranje gladi i nestašica hrane -porast dohotka -društvene reforme -širenje općeg obrazovanja -poboljšanje sanitarnih uvjeta,uvjeta stanovanja i života uopće -razvoj medicine Stope iste kao za natalitet:opće,specifične Standardizirana stopa mortaliteta :da bi mogli usporediti na pr Kosovo i Hrvatsku moramo naći neki prosjek i s tim prosjekom onda množiti Diferencijalni po dobnim skupinama Mortalitet dojenčadi i mortalitet majki Tko se rodio u veljači puni godinu dana slijedeće godine i moramo ga ubrojiti,cca 30% rođenih 2007 umire u 2008 (preneseno rečeno) Očekivano trajanje života na dan rođenja „srednje trajanje života“ Švicarska 84 Ž 82 M 16

Hrvatska 78 Ž 72 M Reprezentant mortaliteta podrazumijeva se prosječan broj godina života ,odnosno prosječna duljina života jednog hipotetičkog stanovništva,koje će tijekom života biti pod utjecajem spec stopa morataliteta prema dobi iz godine rođenja. Agregatni pokazatelj koji proizlazi iz ukupnih karakteristika specifičnih stopa mortaliteta prema dobi neovisno o udjelu u dobnoj strukturi stanovništva Tablice morataliteta pokazuju vjerojatnost umiranja u pojedinim godinama Gx godine starosti = dx broj umrlih između dobi x i x+1 / lx Mortalitet dojenčadi Označavao jačinu umiranja djece u prvoj godini života Ukupan mortalitet dojenčadi s obzirom na dob dijeli se na : -neonatalni rani 0-6 dana kasni 7-28 -postneonatalni 29- 1 godine U nordijskim zemljama 3-4 promila Perinatalna i fetalna smrtnost Uzroci mortaliteta:endogeni i egzogeni MIGRACIJA Mehaničko kretanje stanovništva Socijalna mobilnost kroz društvene staleže Definitivna migracija –promjena stalnog mjesta boravka Migracija ima utjecaj na : strukturu stanovništva,ukupno stanovništvo,natalitet i mortalitet Migracija –dvojni učinak na mjesto iseljenja i mjesto useljenja,djeluje kratkoročno i dugoročno Bruto migracija je ukupan broj migranata između dviju administrativno teritorijalnih jedinica =broj imigranata + broj emigranata Neto migracija je razlika I i E Tipologija migracija -vanjske i unutarnje 17

-definitivne i privremene -uzrok ekonomski –neekonomski -dobrovoljnost ili prisilna -organiziranost primjer iz Banovine u Vojvodinu agrarna kolonizacija Pokretački čimbenici-gospodarski i društveni Izvori podataka o migraciji:registri za unutrašnje migracije,popisi,ankete Metode istraživanja:neposredna,komparativna (vitalna statistika,porast,prirast),posredna Komparativna 1991 92 93 94 95 96 97 98 99 2000 2001 N 10 9 5 10 20 10 5 10 10 10 M 5 4 10 10 10 5 10 2 3 5 N-M 5 5 -5 0 10 5 -5 8 7 5 35 Prirodni prirast je 35 Razlika u broju stanovnika po pospisu P2001 –P1991 = 20 Saldo migracije -15 Saldo migracija je (N-M ) +_ ( E – I) Može biti pozitivan,negativan i nulti Posredna metoda :razlika između mjesta rođenja i mjesta stalnog boravka U pospisima migranstko stanovništvi Sentićeva metoda rodnog kraja Selektivnost migracija prema dobi (20-40),spolu (na kraće distance više žene),bračno stanje i fertilitet,zanimanje,odljev stručnjaka DOBNO SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Struktura st prema spolu Koeficijenti i postoci 18 Broj st P 200

220

Koeficijent maskuliniteta je broj muškaraca na 100 žena Km = Pm / Pf x 100 Koeficijent feminiteta isto Što je stanovništvo mlađe veći koeficijent maskul. Distribucija mortaliteta za U distribucija,razvojem društva prelazi u Jot,stavlja u odnos broj umrlih i godine Postoci :udio M ili Ž u nekoj dobnoj skupini Pf / P x 100 Specifični koeficijenti musk i fem : prema dobi,prema ekonomskoj aktivnosti,djelatnosti Opća je tendencija smanjenje koeficijenta musk s porastom životne dobi U Ukupnom stanovništvu višak M,ali u razvijenim zemljama za nijansu više Ž Značenje strukture prema dobi i spolu –utjecaj na broj sklopljenih brakova,na razinu fertiliteta,općeg mortaliteta,spec moratliteta prema dobi Dobnu strukturu uvjetuju tendencije i razine nataliteta,mortaliteta,migracijskih kretanja,vanjski eksterni čimbenici gospodarstke,političke i dr prirode Tipovi dobne strukture –Dobna piramida Dvostruki histogram lijevo M,desno Ž x frekvencija,y dobni razred Gustav Sundberg Podjela prema fertilnosti 0-14 djeca ; 15-49 roditelji ;50*praroditelji Tri osnovna tipa :progresivan ,široka baza oblik piramide Stacionaran sužena baza oblik košnice Regresivni oblik urne baza uža od sredine inverzija dobne strukture

P S R

0-14 40 26,5 20

15-49 50 50,5 50

50+ 10 23 30

Prema klasifikaciju UN Mlado st 4% starijih od 65 Zrelo 4-7% Staro 7 i više Hrvatska 17 % 19

Dobna struktura po Rosset-u

60 +

Analitički pokazatelji dobne strukture : 1.srednje vrijednosti 2.koeficijent ( indeks ) starosti 3.koeficijent dobne ovisnosti

Prosječna starost X=∑(x'f) /∑f x = razredna sredina dobnih grupa

Kad prosječna pređe 30 počinje proces starenja stanovništva Hrvatska 39 Medijalna starost se dobije kao prosjek,ali se odbiju ekstremne vrijednosti Analitički pokazatelji koeficijenti bolji,precizniji za mjerenje stupnja starenja populacije Svi imaju u brojniku „starački kontigent“ 2.koeficijent starosti je udio osoba starih 60+ ili 65+ Indeks starosti ili indeks starenja 100 Xs = P (60+) / P (0-19 ) pomnoženo sa

Kritična vrijednost indeksa starenja 40% PS prosječna starost Xs indeks 3.koeficijent dobne ovisnosti 0-14 djeca 15-64 radna dob 65 + staračka dob Koeficijent ukupne dobne ovisnosti kD = P (0-14) + P(65+) pomn 100 Koeficijent dobne opvisnopsti maldih Koeficijent dobne ovisnosti starih :broj djece na 100 radnika Baby boom u Hrvatskoj kraće nego u Europi 1947- 1954 Procjena ukupnog broja stanovnika između popisa se vrši prema parcijalnim registrima 20 / P (15-64)

U Hrvatskoj sada oko 4,3 mil POKAZATELJI PROMJENA BROJA STANOVNIKA –međupopisni -apsolutni P2-P1 Nije pogodan za usporedbe kad su međupopisni intervali različiti -relativni ,postotni PROSJEČNA godišnja promjena broja stanovnika Nedostatak:apsolutni broj Prednost pokazuje intenzitet

3.Stopa ukupne promjene broja stanovnika između dva popisa Postotna promjena r = P2-P1 / P1 . 100 je relativan broj za Hrv 4,2 -4,49 / 4,49 . 100 = -6,64 % 4.Stopa prosječne godišnje promjene P1 + P2 / 2 Potencijalni izvori grešaka : -promjene granica i teritorijanog obuhvata promatranog područja -promjena u intervalima popisa -promjena u terminologiji primjer polj aktivno st. DEMOGRAFSKA knjigovodstva ∆Pt = (N-M)t + ( I – E )t = Prt + Mst prirodni prirast + migracijski saldo r = R / P . 100

Porast st uzima u obzir sve četiri komponente Prirast samo prirodni ,natalitet +mortalitet Stopa prirodnog prirasta pr = N-M / P . 1000 nedostatak ne uzima u obzir dobnu strukturu st Za Hr u 2007 -2,4 promila U zemljama u razvoju 20 pa i 30 promila Vitalni index Vi = N / M .100 živorođeni na 100 umrlih ,nema dobne str umrlih Veći od 100 = prirodni prirast Manji od 100prirodni pad Jednak 100 prirodna stagnacija N-M prirodni prirast 21

I-E mehanički prirast Bazni indeks jedna se godina uzima kao baza Verigni ili lančani izraženo u odnosu na pšrošlu godinu OPĆA STOPA NATALITETA N / P .1000 prednost :jednostavno računanje Nedostatak pod jakim utjecajem dobne strukture stanovništva Opća stopa fertiliteta F = N / Pf ( 15-49) . 1000 Stopa totalnog fertiliteta TFR = ∑ od svih f x gdje je x = 15 do x=49 . 1000 Specifične stope fertiliteta po dobi F 20 = N 20 / Pf,20 .1000 Broj stanovnika se uzima sredinom godine REPRODUKCIJA STANOVNIŠTVA Bruto stopa reprodukcije pokazuje prosječan broj ženske djece koju bi sada „živorođena „ djevojčica rodila u toku svog fertilnog razdoblja ;pod uvjetom kad nemamo podataka onda množimo sa 0,485 (vjerojatnost udjela žena ) RB = ∑ 15 do 49 od Nx / P f,x . 0,485 Neto stopa reprodukcije MIGRACIJE Y označava neto migracije ili migracijski saldo Opća stopa i kvocijent imigracije i = I / P .1000 Specifična stopa neto migracije se računa za pojedinu dobnu skupinu Zašto ljudi migriraju: 3% svjetske populacije zahvaćeno Najčešći migranti su ljudi u 20-tim,nisu u braku,visokoobrazovani EKONOMSKO-SOC STRUKTURA STANOVNIŠTVA Hrvatske Dijeli se u užem smislu prama aktivnosti:ekonomski aktivno i neaktivno i prema djelatnosti:polj i nepolj. Dvije koncepcije : 22

PLAĆENI radnik i RADNA SNAGA

Plaćeni radnik:obavljenje plaćenog zanimanja u trenutku popisa(stalni prihod=ekonomski aktivni) Radna snaga:obavljanje rada radi stjecanja sredstava za život ili aktivno sudjelovanje u procesu rada –ova koncepcija prevladava Grupa I Ekonomski aktivno stanovništvo 1.Sve zaposlene osobe sa punim radnim vremenom,pola radnog vremena ili manje od pola. 2.osobe koje aktivno obavljaju neka zanimanja ali nisu u radnom odnosu (za vlastiti račun ) 3.nezaposlene osobe u određenom razdoblju-koje traže posao ili prvi put traže posao Grupa II Ekonomski neaktivno st 1.osobe koje imaju samostalan izvor prihoda 2.ekonomski ovisne (uzdržavane)

Hrvatski popisi 1948-2001 pojam i klasifikacije prema UIN Od 1953 koristilo se trihotomno a)aktivno b)osobe s osobnim prihodima c)uzdržavano st Vrijeme na koje se odnose podaci -kritični trenutak -korišteni kriterij tekuće aktivnosti Iznimka sezonski radnici (sistem pretežnosti) U Hrvatskoj treba razlikovati: aktivno stalno st i aktivno stalno st u zemlji DEMOGRAFSKE DETERMINANTE OBUJMA aktivnog st čine -obujam ukupnog st i radnog kontigenta

23

-struktura ukupnog st i njegovovg radno-sposobnog dijela (dob,spol,bračno stanje) Ekonomsko soc determinante obujma aktivnog st: -granska struktura privrede i ekonomska struktura st -potražnja za radnom snagom -trajanje općeobveznog školovanja -radno zakonodavstvo(dob stjecanja prava na mirovinu) -ostali čimbenici (opći uvjeti rada,zaštita na radu.... PROBLEM UTVRĐIVANJA ekonomske aktivnosti i usporedba podataka -metodološke upute,radi usporedivosti Anketa o radnoj snazi se temelji na metodologiji Međ org rada Dvojni status žena „kriterij pretežnosti“ Za pomažuće članove obitelji u Eu nema jedinstvene definicije kao ni za aktivne u poljoprivredi DEMOGRAFSKE rezerve radne snage Rd –predstavlja razliku između broja stanovnika u radnoj dobi i ekonomski aktivnih Ekonomska aktivnost muškaraca velika u svim dobnim skupinama Opća stopa am = aktivni / ukupni m .100 Europska statistika koristi ekonom aktivnost radnog kontigenta Tokom razvoja pokazuje opću tendenciju smanjenja jer se smanjuje udio polj stanovništva Ek aktivnost žena opada s razvojem ind u početku,onda raste kako raste prerađivačka i tekstilna ind i uslužne djelatnosti ali se nikada ne priblčižava m Dvohraniteljska obitelj:rade m i ž Opća stopa je loš pokazatelj jer ne pokazuje koliko je u polj-kakva je struktura Stopa aktivnosti radnog kontigenta 15 -64,a može se uzeti i 25 -65 god Koeficijent aktivnosti = svi aktivni / radni kontigent Koeficijent ekonomske ovisnosti Psvi / P aktivni .100 Struktura prema aktivnosti:aktivno,osobni prihod,uzdržavani

24

Opća u Hrvatskoj 43 : 26: 31 Prema djelatnosti nepolj 90,9 polj 9,1 1961.bilo 6o : 40 Od ukupnog st udio polj je manji od udjela aktivnog u polj i iznosi 5,6 jer u polj ranije počnu raditi i neki rade do kraja života Ekonomski aktivno se stavlja u korelaciju sa dobnospolnom strukturom STARENJE STANOVNIŠTVA Demografsko starenje,udio iznad 65 god Uzroci: -dugotrajno snižavanje nataliteta,sekularno smanjivanje udjela mladih -snižavanje moratliteta u dobi iznad 30 god -demografski čimbenici još emigracije Vanjski:gospodarski i socijalni Implikacije starenja stamovništva:ekonom,gospodarske i socijalne -utječe na proizvodnju,potrošnju,mirovinski fondovi Ako je udio mladih 0-14 manji od 20% st stari,u Hrvatskoj 15,5 % Starijih iznad 65 više od 7%,kod nas 17,2% Kada prosječna dob prijeđe 30 god,kod nas 4o Mjerenje jačine procesa starenja stanovništva:koeficijenti starosti,koeficijenti dobne ovisnosti Indeks starenja :broj starijih od 60 / broj 0-19 Najstarije zemlje japan i Italija Obrazovna struktura NSKO 0-6 Stopa zaposlenosti prema obrazovanju POPULACIJSKA POLITIKA -obiteljska p je socijalna politika ,cilj zaštititi životni standard Popul politika šira i više stimulativna Sustav mjera i akcija kojima se utječe na prirodno i mehaničko kretanje Ako je nema = spontani razvoj 25

Načela: -poštivanje temeljnih ljudkih prava -načelo slobodnog i odgovornog roditeljstva -dobrovoljnosti -ravnopravnosti spolova Ciljevi :demografski,opći cilj =blagostanje Nepotpuno radno vrijeme= manje od polovice OPTIMALNO stanovništvo -onaj broj koji daje najveći dohodak per capita Tipovi:eksplicitna =javno obznanjena Implicitna = nije javno obznanjena,nije dokumenat,ali postoji niz mjera Eksplicitnu provodi država Pet bitnih pretpostavki:opća načela,ciljevi,nositelji,sustav mjera,financije 1996 program demografske obnove 2003 Obiteljska politika 2006.nacionalna popul politika Sve su jako skupe,ali predstavljaju proizvodnju radne snage za industrijsko društvo,u ranijim fazama za obitelj Implicitna :sustav posrednih mjera i akcija s ciljem da usmjeri razvoj stanovništva,“prikrivena“ Kvantitativne djeluju na brojčano kretanje N,M,E i I 1.ekspanzivna, stimulativna ,pronatalitetna ili imigracijska,ciljevi mogu biti vojni,politički,nacionalni ,fiskalni 2.restriktivna ,antinatalistička ili emigracijska :ciljevi zdravstveni,gospodarski,zaštita okoliša Program planiranja obitelji 3.Redistributivna,razmještaj,da se promjene odnosi postojećih stopa N i M,teritorijalna,integralni je dio opće razvojne politike Kvalitativna 4.eugeničke-oplemenjivanje Alati popul politike

26

-financijski -potpora roditeljima u kombiniranju posla i obitelji -šire društvene promjene -antidiskriminacijsko zakonodavstvo i jednakost spolova pri zapošljavanju

DEMOGRAFSKA slika hrv u 20 st Dem procesi su spori po nastanku i učincima Na dobno spolnom sastavu odlično se vide svi ratovi,nedaće,gladi,bolesti,migracije Manji natalitet za vrijeme 1.svj rata,drugačije u 2.svj.jer se ratuje u zemlji 1860 -1960 43-50 mil iz Europe odselilo u prekomorske zemlje iz Hrvatske Od 1880 stope mortaliteta padaju ,povećan prirodni prirast ,jako iseljavanje 1961.u Hrvatskoj počinje odlazak na privremeni rad Najviše rođenih u Hrvatskoj 1909 141 000 Djeca rođena izvan braka 1900 7% izbjegavanje troškova braka,siromaštvo 1981.samo 5,2 % potiče se na brak,lakše je dobiti stan i sl 2005.izvan braka 10% Obiteljske strukture -kućanstva,svi članovi zajedno žive i troše zajedno,mogu biti privatna i institucionalna -obiteljska,jedna ili više obitelji žive zajedno Uža obitelj=bračni par bez djece,bračni par s djecom,majka7otac s djecom Bračna zajednica Izvanbračna zajednica Neobiteljska samačka i višečlana neobiteljska (braća,sestre,djed,baka9 Mogu biti povezane vertikalno generacijski ili horizontalno GOSPODARSKE odrednice obiteljskih struktura tijekom 20 st 1.epoha ZADRUGA ,najviše se zadržale u pasivnim krajevima i vojna krajina Velike obitelji 27

Tajno podijeljene jer je po zadružnom zakonu djevojka koja se udavala iz zadruge ostajala bez prava na imovinu ,to je bilo supritno građanskom zakonu tada Zadruga se raspada,svaka obitelj gradi svoju kuću,posuđuje novce od lihvara,nisu mogli vraćati,bježe u prekomorske zemlje...1929 oprošteni seljački dugovi,žena Kralja Aleksandra Zadrugom je najčešće upravljao neženja ili oženjen bez djece.temelje se na načelu nedjeljivog imetka i zajedničkog gospodarenja.Vlast se brinula za održavanje zadruga.porez se plaćao po 2dimu“. Raspale se do 1930,zakon bio prisutan do 1940.U epohi zadruga djevojka nije imala položaj,ali veliku vrijednost jer je nositelj obnove (kupovine i otmice mlade ) 2.Epoha brojnih poljoprivrednih gospodarstava Uloge se mijenjaju,na selu se javlja višak žena,muškarci odlaze u gradove za poslom,javlja se i fenomen dragovoljnih bećara,opisivala Nada Klaić i Nada Sremec Raspada se patrijarhalni režim,dominira poljopr stanovništvo Nakon 2.svj rata revolucionarnim metodama ukida se seljaštvo PROCESI KOJI SU u Hrv ubrzali promjene u obitelj strukturama -iseljavanje u prekomorske zemlje 100000 iz Dalmacije oko 200 000 iz ostale Hrv -porast gradskog stanovništva,Zagreb najveći između 1921 1931 -migracije iz siromašnih i agrarno prenapućenih krajeva u rijetko naseljena i plodnom zemljom bogata područja hrv Nakon 1.svj rata agrarna reforma ,2.agrarna 1945-1948 -forsirana deagrarizacija i deruralizacija -odlazak na privremeni rad u inozemstvo 1965 privredna reforma koja je trebala biti prijelaz sa radno intenzivnog gospodarstva na kapitalom intenzivno,strojevi su preuzeli rad ruku,javlja se veliki višak radne snage Utjecaj domovisnkog rta -promjena drupštv gospodarskog sustava -promjena sustava društvenih vrednota Do polovice 20 st Hrvatsko društvo je dominantno poljopr 28

Od 1960.počinje Transformacija obitelji:jak odljev selskog st prema gradovima i na privremeni rad u inozemstvo,od ukupnog broja 80% sa sela 1948 kućanstvo 3,9 članova 2001. 3,0 Prosječno trajanje braka prije rastave 14 god Stopa je dobar pokazatelj jer pokazuje od 1000 ljudi u braku koliko se razvelo u jednoj godini M najplodniji u 18. Ž u 22 god.

-

-

29

30

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful