You are on page 1of 45

PRIJEDLOG ZAKONA O SIGURNOSNIM SLUBAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavna osnova za donoenje Zakona

Ustavna osnova za donoenje ovoga Zakona sadrana je u odredbama lanaka 2. stavak 4. alineja 1., 16. i 102. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske.

II

Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se predlau urediti Zakonom te posljedice koje e donoenjem Zakona proistei

1/ Ustrojstvo, djelokrug, nain rada i ovlasti slubi koje obavljaju poslove zatite nacionalne sigurnosti, ureeni su, de lege lata, u nekoliko zakona: - Zakon o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 19/91 - proieni tekst, 73/91, 19/92, 76/94, 161/98, 29/2000 i 53/2000), odredbama lanaka 13. do 19.. Ovim odredbama osnovana je Sluba za zatitu ustavnog poretka kao posebna ustrojstvena jedinica (Redarstvena sluba) Ministarstva unutarnjih poslova, s ciljem prikupljanja podataka i obavijesti te poduzimanja potrebnih mjera i radnih radi otkrivanja i spreavanja djelatnosti usmjerenih na podrivanje ili ruenje Ustavom utvrenog poretka i ugroavanja sigurnosti zemlje. Propisane su odredbe koje ovlauju ministra unutarnjih poslova da uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donosi akt o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Slube; propisana je obveza ministra unutarnjih poslova da Hrvatskom saboru, Predsjedniku Republike i Vladi daje podatke o radu, stanju i pitanjima Slube i o nainu izvravanja njenih prava i dunosti; propisano je ovlast Predsjednika Republike da razmatra stanje u oblasti zatite Ustavom utvrenog poretka te pokree inicijative za poduzimanje mjera i usklaivanja djelatnosti nadlenih organa u provoenju utvrene politike u oblasti zatite Ustavom utvrenog poretka; propisan je nain kontrole zakonitosti rada Slube; propisane su ovlasti, sadraj i nain poduzimanja mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se odstupa od naela nepovredivosti osobnosti, tajnosti dopisivanja i drugih oblika openja. - Zakon o obrani ("Narodne novine", br. 74/93 - proieni tekst, 57/96, 31/98, 78/99 i 16/2001) u odredbama lanka 22. stavak 2. toke 2., 6., 11., 16. i 20., lanka 27. toke 2. i 6., lanaka 150. i 151. Ovim odredbama, ali i nekim drugim odredbama, propisane su ovlasti Ministarstva obrane za praenje, procjenjivanje i poduzimanje mjera za zatitu sigurnosti drave u podruju obrane, te ustrojena Sigurnosno-informativna sluba (kao Vojnu protuobavjetajnu slubu - Upravu SIS-a), i druge sigurnosne slube (Vojna obavjetajna sluba - Uprava za obavjetajno-analitike poslove, obavjetajna uprava Glavnog stoera oruanih snaga Republike Hrvatske, Sredinjice elektronskog izvianja, 350. obavjetajna bojna i Nacionalna sluba elektronskog izvianja radi obavljanja strunih poslova sigurnosti obrane zemlje i zatite Ministarstva obrane i propisuju njena prava, obveze i ovlatenja.

2 - Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost ("Narodne novine", broj 37/95). Ovim Zakonom osnovan je Ured za nacionalnu sigurnost, kao posebno dravno tijelo koje usklauje rad dravnih ministarstava u obavljanju poslova nacionalne sigurnosti, usmjerava i nadzire rad izvjetajnih (protuobavjetajnih i obavjetajnih) slubi, objedinjenje, ralanjuje i procjenjuje obavjetajne podatke i izvjea potrebita za obavljanje Ustavnih ovlasti Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske, skrbi za protuobavjetajnu zatitu i osiguranje Predsjednika Republike, Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske i objekata koji oni koriste. Propisane su slube (ustrojbene jedinice) Ureda (Hrvatska izvjetajna sluba, Nadzorna sluba, Stoer osiguranja). Propisano je upravljanje Uredom i slubama; propisano da Predsjednik Republike imenuje i razrjeava predstojnika Ureda i ravnatelje slubi i donosi odluku o unutarnjem ustrojstvu Ureda i djelokrugu slubi i ostalih ustrojstvenih jedinica Ureda te nainu njihova rada. Propisano je da nadzor nad radom Ureda obavlja Predsjednik Republike, a nadzor nad zakonitou rada da obavlja i Hrvatski sabor putem svog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. 2/ Dok Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90) i njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", broj 135/97 nemaju posebnih odredbi o nacionalnoj sigurnosti i slubama koje obavljaju poslove zatite nacionalne sigurnosti (pa je ustavni osnov za donoenje Zakona o Uredu za nacionalnu sigurnost bila odredba lanka 94. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske), ovakove odredbe sadre Promjene Ustava Republike Hrvatske objavljene u "Narodnim novinama", broj 113/2000, tako da sada Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 41/2001 - proieni tekst i 55/2001) propisuje: u odredbi lanka 80. alineja 6. "Zastupniki dom: -donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,"; u odredbi lanka 80. alineja 7. "Zastupniki dom: - ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske,"; u odredbi lanka 103. "(1) Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauje u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. (2) Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.". Nisu samo promjene Ustava Republike Hrvatske osnov za novo drugaije normativno ureivanje sigurnosnih slubi. Potreba za tim nalazi se u nedostacima i problemima dosadanje organizacije i djelovanja sigurnosnih slubi i nadzora nad njihovim radom. To su, osobito,: nejasnoa u pogledu razgranienja djelokruga poslova i odgovornosti, uslijed ega je vrlo esto dolazilo do pojava da se vie slubi bavi istim poslovima te da meusobno konkuriraju; uspostavljena je jedinstvena krovna organizacija (Ured za nacionalnu sigurnost) koja istovremeno usmjeravala i nadzirala rad protuobavjetajnih i obavjetajnih slubi. Povjeravanje operativnih zadaa Uredu za nacionalnu sigurnost imalo je za posljedicu odvajanje pojedinih slubi od matinih ministarstava (Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane), s jedne, te koncentraciju utjecaja nad sigurnosnim slubama u rukama Predsjednika Republike, s druge strane; sigurnosne slube su instrumentalizirane u unutarnjih obraunima s politikim protivnicima onih osoba i tijela koji su nad njima imali operativne i kontrolne ovlasti, to je imalo za posljedicu stvaranja velikog nepovjerenja i opeg negativnog stava javnosti, koji je na granici posvemanjeg negiranja opravdanosti njihova postojanja i djelovanja;

3 zapoljavanje u sigurnosnim slubama temeljilo se na politikoj podobnosti i osobnim vezama, a ne na profesionalnim kriterijima, to je meu ostalim imalo za posljedicu relativno nisku kvalitetu i slabu uinkovitost rada slubi; nepostojanje djelotvornog parlamentarnog nadzora nad slubama sigurnosti, kako zbog formalnih karakteristika polupredsjednikog sustava tako i zbog faktikog odnosa Predsjednika Republike i Hrvatskog sabora. 3/ Predloeno zakonsko ureivanje organizacije i djelovanja sigurnosnih slubi temelji se na razgranienju ovlasti koje prema Ustavu Republike Hrvatske imaju zakonodavna vlast (Hrvatski sabor Strategijom nacionalne sigurnosti i Strategijom obrane Republike Hrvatske odreuje ona ugroavanja nacionalne sigurnosti koja su predmet djelovanja, prepoznavanjem, prevencijom, odvraanjem i poduzimanjem drugih mjera, sigurnosnih slubi, i ostvaruje graanski nadzor nad radom sigurnosnih slubi) a koje ovlasti imaju tijela dravne izvrne vlasti (Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske usmjeravaju rad sigurnosnih slubi), ali se temelji i na potrebi otklanjanja uoenih nedostataka u dosadanjem organizaciji i radu sigurnosnih slubi i spreavanju pojavljivanja istih ili drugih nedostataka. U tom cilju, radi sustavnog prikupljanja, analize, obrade i ocjene podataka koji su od znaaja za nacionalnu sigurnost, jer omoguuju u cilju otkrivanja i sprjeavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene: protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta Republike Hrvatske, nasilnom ruenju ustroja dravne vlasti, protiv Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske, i koji su nuni za donoenje odluka znaajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa u podruju nacionalne sigurnosti, osnivaju se obavjetajne i protuobavjetajne slube i to: Obavjetajna agencija (OA) i Protuobavjetajna agencija (POA) kao dravne upravne organizacije i Vojna sigurnosna agencija (VSA) kao ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane. Prijelaznim odredbama Zakona propisuje se koje postojee sigurnosne slube prestaju danom poetka rada sigurnosnih slubi koje se osnivaju odredbama ovog Zakona, preuzimanje njihovih zaposlenika, prostora, opreme, ureaja i drugih sredstava. Propisuje se da sigurnosne slube mogu imati ustrojstvene jedinice za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga i slube za obavljanje administrativno tehnikih poslova, radi obavljanja protuobavjetajnih poslova i podrune jedinice u zemlji te Obavjetajna agencija (OA) privremene ispostave u inozemstvu. Ustav Republike Hrvatske u odredbi lanka 103. stavak 1. propisuje da Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom "surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Predloeni Zakon, kao zakon iz lanka 103. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, u cilju ostvarivanja ove odredbe osniva Vijee za nacionalnu sigurnost i Savjet za nacionalnu sigurnost, propisujui i njihove poslove. Vijee za nacionalnu sigurnost ine Predsjednik Republike, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zaduen za unutarnju i vanjsku potliku, ministar nadlean za poslove obrane, ministar nadlean za unutarnje poslove, ministar nadlean za vanjske poslove, ministar nadlean za pravosue i naelnik Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske. Za doba ratnog stanja i stanja neposredne ugroenosti opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske u radu Vijee za nacionalnu sigurnost sudjeluje predsjednik Hrvatskog sabora, ministar gospodarstva i ministar financija. Jednak i ravnopravan poloaj Predsjednika Republike s jedne strane i predsjednika Vlade Republike Hrvatske i drugih lanova Vlade Republike Hrvatske koji su lanovi Vijee za nacionalnu sigurnost, s druge strane, osigurani su propisivanjem da sjednice

4 Vijea za nacionalnu sigurnost sazivaju i pitanja o kojima e se raspravljati i odluivati, utvruju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade, i da akt Vijea za nacionalnu sigurnost supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Savjet za nacionalnu sigurnost, kojeg ine potpredsjednik Vlade zaduen za unutarnju i vanjsku politiku (koji kao lan Vijea za nacionalnu sigurnost je personalna veza izmeu ova dva tijela), savjetnik Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost, elnici sigurnosnih slubi i predstojnik Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost obavlja operativne poslove u provoenju akata Vijea za nacionalnu sigurnost, praenje i osiguravanje koordinacije rada sigurnosnih slubi. Savjet za nacionalnu sigurnost preuzima i obavljanje poslova vezanih uz pitanja sigurnosti u komunikaciji i razmjeni informacija i dokumenata izmeu Republike Hrvatske i Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora utvrenih Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o sigurnosti izmeu Republike Hrvatske i Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, potpisanog 21. lipnja 2000. godine, koje sada obavlja Nacionalno povjerenstvo za sigurnost osnovano Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 26. srpnja 2000. godine. Strune i administrativne poslove za Vijee za nacionalnu i sigurnost Savjet za nacionalnu sigurnost obavljati e Ured Savjeta za nacionalnu sigurnost. Ovaj Ured e obavljati i poslove koje omoguuju Vijeu za nacionalnu sigurnosti Savjetu za nacionalnu sigurnost ocjenu rada sigurnosnih slubi. Ured e obavljati za potrebe Savjeta za nacionalnu sigurnost strune poslove u provoenju Sporazuma o sigurnosti izmeu Republike Hrvatske i Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, te sporazuma koje e eventualno Republika Hrvatska sklopiti s drugim stranim obrambenim organizacijama i u Uredu e se ustrojiti Sredinji registar za prijem i pohranu svih informacija i dokumenata dobivenih od takovih stranih organizacija. Pored graanskog nadzora nad radom sigurnosnih slubi od strane Hrvatskog sabora, Zakon uspostavlja i obavezu unutarnjeg nadzora kojeg ustrojava i organizira svaka sigurnosna sluba, te nadzor nad radom kojeg obavlja Vijee za nacionalnu sigurnost. Ured Vijea za nacionalnu sigurnost obavljati e poslove istraivanja i razvoja protokola, opreme, sredstava i tehnologije namijenjene za zatitu tajnih podataka kao i informacijskih i telekomunikacijskih mrea i kanala kojima se tajni podaci razmjenjuju u sustavu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske dok Vlada Republike Hrvatske temeljem ovlasti koju e joj dati predloeni Zakon ne osnuje posebnu ustanovu (Zavod za informacijsku sigurnost i kriptozatitnu tehnologiju) radi obavljanja ovih poslova. Sigurnosne slube provodit e poslove iz svog djelokruga temeljem Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane te Godinjih smjernica za rad sigurnosnih slubi. Djelokrug rada sigurnosnih slubi propisuje se odredbama predloenog Zakona, pri em se posebno propisuju poslovi i ovlasti sigurnosnih slubi (prikupljanje podataka; prikupljanje podataka poduzimanjem mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograniavaju neka ljudska prava i temeljne slobode; evidencija i koritenje podataka; protuobavjetajna zatita; mjere prikrivanja; izvjeivanje). Pri tom, Obavjetajna agencija (OA) obavjetajno djeluje u inozemstvu, a Protuobavjetajna agencija (POA) djeluje u zemlji. Vojna sigurnosna agencija (VSA) ne moe u stanju mira obavjetajno djelovati u inozemstvu, ve obavjetajne podatke pribavlja operativnim radom Obavjetajne agencije (OA) i onda takove podatke analizira, obrauje i ocjenjuje. Vojna sigurnosna agencija (VSA) protuobavjetajno djeluje, pak, samo prema pripadnicima Ministarstva obrane i Oruanih snaga Republike Hrvatske, te graanima zaposlenim u tijelima, slubama ili ustanovama Ministarstva obrane i Oruanih snaga.

5 Meu mjerama koje u obavljanju poslova iz svog djelokruga mogu poduzimati sigurnosne slube jesu mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograniavaju neka ljudska prava i temeljne slobode (nadzor sredstava za tehniko komuniciranje na daljinu; nadzor prometa na tranzitno-meunarodnim telekomunikacijskim vezama; nadzor nad potanskim poiljkama; tehniko snimanje prostora i objekata; nadzirani promet predmeta i vrijednosti; tajno praenje, motrenje, svjetlosno i zvuno snimanje osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima). Ove mjere mogu poduzimati samo sigurnosne slube koje obavljaju protuobavjetajne poslove i to samo temeljem pismenog, obrazloenog naloga, sudbene vlasti (izuzetno, bez ovakovog naloga samo najdue 24 sata). Mogunost propisivanja ovih ogranienja odreenih temeljnih prava i sloboda mogue je prema odredbi lanka 16. Ustava Republike Hrvatske i lanka 8. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ustrojstvo sigurnosnih slubi poblie e se urediti uredbama Vlada Republike Hrvatske, kojima e se urediti i neka druga pitanja od znaaja za njihov rad. Radom sigurnosnih slubi upravljaju elnici sigurnosnih slubi i Zakon odreuje koje osobe se smatraju elnicima sigurnosnih slubi (pri tom i koje rukovodne osobe sigurnosnih slubi se smatraju dunosnicima). U provoenju odredbe lanka 103. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske ureuje se utvrivanje kandidata za elnike sigurnosnih slubi, razdoblje za koje se imenuju te razlozi i nain za njihovo razrjeenje prije isteka mandata. Zakonom se propisuju posebne odredbe u ureivanju nekih prava, obveza, odgovornosti i naina utvrivanja plae za elnike (i druge dunosnike), te zaposlenike i namjetenike sigurnosnih slubi, dok se u drugim pitanjima za elnike i druge dunosnike primjenjuju odredbe Zakona o obvezama i pravima dravnih dunosnika, a za slubenike i namjetenike odredbe Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima, odnosno za slubenike i namjetenike Vojne sigurnosne agencije (VSA) odredbe Zakona o slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske. Ureuje se i nadzor nad radom sigurnosnih slubi, kojeg ostvaruju Vijee za nacionalnu sigurnost i Hrvatski sabor u ostvarivanju graanskog nadzora. Zakon sadri izriite odredbe o tome da Ured Vijea za nacionalnu sigurnost i sluba koja obavlja strune poslove za provoenje graanskog nadzora Hrvatskog sabora nad sigurnosnim slubama nemaju poloaj, obveze i prava sigurnosnih slubi. Vladi Republike Hrvatske se podjeljuje ovlast da osnuje posebnu ustanovu za obavljanje djelatnosti istraivanja i razvoja protokola, opreme, sredstava i tehnolgoije namijenjen za zatitu tajnih podataka u informacijskim i telekomunikacijskim sustavima, kao i informacijskih i telekomunikacijskih mrea i kanala kojima se tajni podaci razmjenjuju u sustavu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Do poetka rada ove ustanove (koju e Vlada Republike Hrvatske osnovati sukladno odredbi lanka 12. Zakona o ustanovama) ove posove e obavljati Ured Vijea za nacionalnu sigurnost. III. Ocjena i izvori potrebnih sredstava za provoenje Zakona

Sredstva potrebna za provoenje ovog Zakona osigurat e se u dravnom proraunu i ocjenjuje se da sa ovim Zakonom uspostavljen sigurnosni sustav nee trebati vea sredstva u odnosu na ukupna sredstva dravnog prorauna nego to se sada osiguravaju za rad postojeih sigurnosnih slubi.

ZAKON O SIGURNOSNIM SLUBAMA REPUBLIKE HRVATSKE I. TEMELJNE ODREDBE lanak 1. (1) Ovim se Zakonom, radi sustavnog prikupljanja, analize, obrade i ocjene podataka koji su od znaaja za nacionalnu sigurnost, u cilju otkrivanja i sprjeavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene: protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta Republike Hrvatske, nasilnom ruenju ustroja dravne vlasti, protiv Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske, i koji su nuni za donoenje odluka znaajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa u podruju nacionalne sigurnosti, osnivaju sigurnosne slube: - Obavjetajna agencija (OA), - Protuobavjetajna agencija (POA), - Vojna sigurnosna agencija (VSA). (2) Radi ostvarivanja suradnje Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi osniva se Vijee za nacionalnu sigurnost, a radi operativnog usklaivanja rada sigurnosnih slubi osniva se Savjet za nacionalnu sigurnost. (3) Sigurnosne slube poslove iz svog djelokruga provode temeljem: Strategije nacionalne sigurnosti, Strategije obrane, Godinjih smjernica za rad sigurnosnih slubi, zakona, odluka nadlenih tijela dravne vlasti i povodom zahtjeva korisnika rezultata rada sigurnosnih slubi postavljenih preko Vijea za nacionalnu sigurnost. (4) Poslove iz svog djelokruga sigurnosne slube smiju obavljati samo u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i propisima za provoenje zakona. Rad sigurnosnih slubi nadziru Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske te Hrvatski sabor.

II. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI lanak 2. (1) Strategijom nacionalne sigurnosti utvruje se podruje nacionalne sigurnosti, utvruju temeljna polazita nacionalne sigurnosti, analizira postojee stanje nacionalne sigurnosti, oznauju potencijalne prijetnje nacionalne sigurnosti, utvruju temeljni nacionalni interesi i ciljevi nacionalne sigurnosti. (2) Strategiju nacionalne sigurnosti donosi Hrvatski sabor. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) utvruje Prijedlog strategije nacionalne sigurnosti uz suglasnost Predsjednika Republike.

7 III. VIJEE ZA NACIONALNU SIGURNOST I SAVJET ZA NACIONALNU SIGURNOST lanak 3. Vijee za nacionalnu sigurnost: razmatra stanje u podruju nacionalne sigurnosti i temeljem sigurnosnih analiza i procjena utvruje prijedlog mjera za otklanjanje prijetnji sustavu nacionalne sigurnosti, utvruje Nacrt prijedloga strategije nacionalne sigurnosti, predlae Predsjedniku Republike i Vladi donoenje odluka kojima se usmjerava sustav nacionalne sigurnosti i rad sigurnosnih slubi, utvruje i predlae Predsjedniku Republike i Vladi donoenje Godinjih smjernica za rad sigurnosnih slubi, savjetuje Predsjednika Republike i Predsjednika Vlade u pitanjima upravljanja sustavom nacionalne sigurnosti, a osobito sigurnosnim slubama, predlae Predsjedniku Republike i Vladi poduzimanje mjera u vezi s rezultatima nadzora nad radom sigurnosnih slubi, utvruje prijedlog sredstava za rad sigurnosnih slubi koja se osiguravaju u dravnom proraunu, razmatra prijedloge i daje miljenja o osiguranju sredstava za financiranje cjelokupnog sustava nacionalne sigurnosti. lanak 4. (1) Vijee za nacionalnu sigurnost ine: Predsjednik Republike, predsjednik Vlade, potpredsjednik Vlade zaduen za unutarnju i vanjsku politiku, ministar nadlean za poslove obrane, ministar nadlean za unutarnje poslove, ministar nadlean za vanjske poslove, ministar nadlean za pravosue i naelnik Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske. (2) Sjednicu Vijea za nacionalnu sigurnost zajedniki sazivaju i pitanja o kojima e se raspravljati i odluivati zajedniki utvruju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Sjednicom Vijea za nacionalnu sigurnost predsjeda Predsjednik Republike, a odluke Vijea za nacionalnu sigurnost supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. (3) U doba ratnog stanja i stanja neposredne ugroenosti opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske u radu Vijea za nacionalnu sigurnost sudjeluju Predsjednik Hrvatskoga sabora, ministar nadlean za financije i ministar gospodarstva. (4) Kada Vijee za nacionalnu sigurnost raspravlja o stanju nacionalne sigurnosti u dravi, osobito stanju nacionalne sigurnosti u podruju obrane i unutarnje politike te podruju zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda, te u sluajevima velikih prirodnih nepogoda i tehnolokih katastrofa, te kada raspravlja o prijedlogu Strategije nacionalne sigurnosti, moe na svoje sjednice pozivati radi sudjelovanja i druge osobe. (5) Vijee za nacionalnu sigurnost pitanja znaajna za svoj rad ureuje poslovnikom.

8 lanak 5. (1) Radi organiziranja pripremanja materijala za sjednice Vijea za nacionalnu sigurnost, koordiniranja provoenja odluka Predsjednika Republike i Vlade o usmjeravanju rada sigurnosnih slubi, operativnog usklaivanja rada sigurnosnih slubi, poduzimanja mjera za unaprjeivanje rada sigurnosnih slubi osniva se Savjet za nacionalnu sigurnost. (2) Savjet za nacionalnu sigurnost ine potpredsjednik Vlade zaduen za unutarnju i vanjsku politiku, kao predsjednik Savjeta, savjetnik Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost, kao potpredsjednik Savjeta, ravnatelji sigurnosnih slubi i predstojnik Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost. Sjednice Savjeta saziva i pitanja o kojima e se raspravljati i odluivati odreuje predsjednik Savjeta. Odluke Savjeta za nacionalnu sigurnost supotpisuju predsjednik Savjeta i zamjenik predsjednika Savjeta. Sjednice Savjeta mogu sazvati i pitanja o kojima e se raspravljati i odluivati mogu odrediti Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Kada Predsjednik Republike sazove sjednicu Savjeta o tome obavjetava predsjednika Vlade, i obratno. (3) U radu Savjeta za nacionalnu sigurnost mogu sudjelovati, po pozivu predsjednika Savjeta, i druge osobe. (4) Savjet za nacionalnu sigurnost pitanja znaajna za svoj rad ureuje poslovnikom. Na poslovnik o radu Savjeta za nacionalnu sigurnost suglasnost daje Vijee za nacionalnu sigurnost. lanak 6. (1) Radi obavljanja strunih i administrativnih poslova za Vijee za nacionalnu sigurnost i Savjet za nacionalnu sigurnost, poslova koje Vijeu za nacionalnu sigurnost omoguuju analizu izvjea sigurnosnih slubi i ocjenu postizanja ciljeva rada sigurnosnih slubi, poslova koji Predsjedniku Republike i Vladi Republike Hrvatske omoguuju nadzor nad radom sigurnosnih slubi (osobito: nadzor zakonitosti rada, nadzor ostvarivanja propisanih ciljeva i ostvarivanja djelokruga rada, nadzor djelotvornosti i svrsishodnosti rada, nadzor koritenja potrebnih sredstava, nadzor suradnje meu slubama i suradnje s odgovarajuim slubama drugih zemalja) osniva se Ured Vijea za nacionalnu sigurnost. (2) Ured Vijea za nacionalnu sigurnost obavlja i poslove nune za provedbu sigurnosnih mjera potrebnih za zatitu povjerljivih informacija i dokumenata u razmjeni izmeu Republike Hrvatske i stranih obrambenih organizacija, te distribuciju tih informacija i dokumenata meu tijelima dravne vlasti. U sastavu Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost ustrojava se Sredinji registar za prijem i pohranu takovih informacija i dokumenata. Do poetka rada Zavoda za informacijsku sigurnost i kripto-zatitnu tehnologiju, Ured Vijea za nacionalnu sigurnost obavljati e poslove iz lanka 85. stavak 1. ovoga Zakona. (3) Ured Vijea za nacionalnu sigurnost ne smije obavljati poslove koji su prema odredbama ovoga Zakona poslovi sigurnosnih slubi, ne smije u obavljanju svojih poslova primjenjivati mjere koje su ovlatene primjenjivati sigurnosne slube, niti smije postavljati zahtjeve sigurnosnim slubama u odnosu na obavljanje poslova iz njihovog djelokruga.

9 (4) Radom Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost upravlja predstojnik Ureda koji se imenuje odnosno razrjeuje rjeenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i Predsjednik Vlade. Predstojnik Ureda imenuje se na vrijeme od etiri godine. Ista osoba moe na dunost predstojnika Ureda biti imenovana najvie dva puta uzastopno. Predstojnik Ureda moe prije isteka mandata biti razrijeen: ako to sam zatrai; ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost; ako ne osigura provoenje poslova iz djelokruga Ureda; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa, zlouporabe poloaja ili prekoraenja ovlasti, povrede dravne, vojne ili slubene tajne; te osude za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje dunosti. (5) Unutarnje ustrojstvo, poslovi ustrojstvenih jedinica Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost, okvirni broj potrebnih slubenika i namjetenika za obavljanje poslova Ureda i druga pitanja od znaaja za rad Ureda uredit e se uredbom koju donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Vijea za nacionalnu sigurnost, uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike. Nain rada, potreban broj slubenika i namjetenika s opisom njihovih poslova te potrebnim uvjetima za obavljanje poslova, njihovim ovlastima i odgovornostima slubenika, pravima iz radnog odnosa, te druga pitanja od znaaja za rad Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost uredit e se Pravilnikom o unutarnjem redu kojeg donosi predstojnik Ureda uz suglasnost Vijea za nacionalnu sigurnost. (6) Na predstojnika, slubenike i namjetenike Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima su ureeni poloaj, prava, obveze i odgovornosti i nain utvrivanja plaa dunosnika, slubenih osoba i drugih slubenika i namjetenika sigurnosnih slubi (Glava VIII. ovoga Zakona). IV. SIGURNOSNE SLUBE a) Obavjetajna agencija (OA) lanak 7. (1) Obavjetajna agencija (OA) je dravna upravna organizacija koja planira i provodi obavjetajno djelovanje u inozemstvu. (2) Obavjetajna agencija (OA) prikuplja, analizira, obrauje i ocjenjuje podatke politike, gospodarske, sigurnosne i vojne prirode koji se odnose na strane drave, meunarodne vladine i nevladine organizacije, politike, vojne i gospodarske saveze, skupine i osobe, osobito one koji ukazuju na namjere, mogunosti, prikrivene planove i tajna djelovanja koja su usmjerena na ugroavanje nacionalne sigurnosti. (3) Obavjetajna agencija (OA) u obavljanju poslova za potrebe Protuobavjetajne agencije (POA) moe u dogovoru s njom za obavljanje tih poslova koristiti njene slubene osobe. U Obavjetajnoj agenciji (OA) radi obavljanja poslova za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) ustrojava se posebna unutarnja jedinica iji zaposlenici moraju imati znanja i vjetine za obavljanje vojnih dunosti i poslova ili se unutar ustrojstvenih jedinica Obavjetajne agencije (OA) organiziraju slube iji zaposlenici moraju imati znanje i vjetine za obavljanje vojnih dunosti i poslova. Obavjetajna agencija (OA) moe za obavljanje poslova za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) u sporazumu s njom koristiti njene slubene osobe.

10 (4) Obavjetajna agencija (OA) skrbi o protuobavjetajnoj sigurnosti dravljana i institucija Republike Hrvatske u inozemstvu i u tom cilju surauje s odgovarajuim slubama Ministarstva vanjskih poslova. b) Protuobavjetajna agencija (POA) lanak 8. (1) Protuobavjetajna agencija (POA) je dravna upravna organizacija koja planira i provodi protuobavjetajno djelovanje u zemlji. (2) Protuobavjetajna agencija (POA) prikuplja, analizira, obrauje i ocjenjuje podatke o djelovanju stranih obavjetajnih slubi, i o djelovanju pojedinih osoba, grupa i organizacija na teritoriju Republike Hrvatske koja su usmjerena protiv nacionalne sigurnosti. (3) Protuobavjetajna agencija (POA) sudjeluje u protuobavjetajnoj zatiti i skrbi za sigurnost zatienih osoba, objekata i prostora odreenih odlukom Vlade Republike Hrvatske, te vanijih skupova i sastanaka kada to zatrai Vlada Republike Hrvatske. (4) Ako postoje osnove sumnje da strane obavjetajne slube, pojedine osobe ili grupe pripremaju ili poduzimaju radnje koje mogu dovesti do ugroavanja nacionalne sigurnosti, Protuobavjetajna agencija (POA) ovlatena je traiti potrebne obavijesti od ovlatenih osoba pravnih osoba i graana i u tu svrhu ih pozivati na obavjesne razgovore, te ostvariti uvid u njihovu dokumentaciju i podatke za koje smatra da mogu pomoi u ocijeni da li postoji ugroavanje nacionalne sigurnosti. (5) U Protuobavjetajnoj agenciji (POA) radi obavljanja poslova za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) ustrojava se posebna unutarnja jedinica iji zaposlenici moraju imati znanje i vjetine za obavljanje vojnih dunosti i poslova, ili se unutar unutarnjih jedinica Protuobavjetajne agencije (POA) organiziraju slube iji zaposlenici moraju imati znanje i vjetine za obavljanje vojnih dunosti i poslova. Protuobavjetajna agencija (POA) moe za obavljanje poslova za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) u sporazumu s njom koristiti njene slubene osobe. (6) Protuobavjetajna agencija (POA) u obavljanju poslova protuobavjetajne zatite, sukladno odredbama ovog Zakona i odredbama posebnog zakona izrauje sigurnosne provjere osoba kojima se povjeravaju tajni podaci i predmeti posebnog interesa, osoba koje takvim podacima i predmetima mogu imati pristup, i osoba koje su zaposlene ili e se zaposliti u dravnoj upravi i strunim slubama tijela dravne vlasti te pravnim osobama na poslovima znaajnim za nacionalnu sigurnost. lanak 9. U Protuobavjetajnoj agenciji (POA) ustrojava se operativno-tehniki centar za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehniku koordinaciju s telekomunikacijskim operatorima u Republici Hrvatskoj, nadzire organizaciju informacijske sigurnosti u tijelima dravne vlasti, usmjerava provedbu mjera iz podruja informacijske sigurnosti i kripto-zatitu tijela dravne vlasti, te ima ovlast nadzora zakonitosti rada davatelja telekomunikacijskih usluga.

11 c) Vojna sigurnosna agencija (VSA) lanak 10. (1) Vojna sigurnosna agencija (VSA) je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane za planiranje i provoenje obavjetajne i protuobavjetajne potpore Ministarstvu obrane i Oruanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oruane snage) za izvrenje zadaa obrane opstojnosti, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. (2) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju obavjetajnih poslova analizira, obrauje i ocjenjuje podatke o vojskama i obrambenim sustavima drugih zemalja, o vanjskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost, o aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugroavanje obrambene sigurnosti zemlje, koje joj u doba mira pribavlja Obavjetajna agencija (OA), dok ih u stanju rata i stanju neposredne ugroenosti opstojnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske moe i neposredno pribavljati radom u inozemstvu. (3) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju protuobavjetajnih poslova prikuplja, analizira, obrauje i ocjenjuje podatke o namjerama, mogunostima i planovima djelovanja pojedinih osoba, grupa i organizacija u zemlji kojima je cilj ugroavanje obrambene moi drave te poduzima mjere otkrivanja, praenja i suprotstavljanja ovakvim aktivnostima. (4) Vojna sigurnosna agencija (VSA) sudjeluje u protuobavjetajnoj zatiti i skrbi za sigurnost tienih pripadnika Ministarstva obrane i Oruanih snaga, te objekata i prostora koje odredi ministar obrane. (5) Ako postoje osnove sumnje da strane sigurnosne slube, pojedine osobe ili grupe pripremaju ili poduzimaju radnje koje mogu dovesti do ugroavanja obrambene sigurnosti zemlje, Vojna sigurnosna agencija (VSA) ovlatena je pozivati na obavjesne razgovore pripadnike Ministarstva obrane i Oruanih snaga, te graane zaposlene u tijelima, slubama ili ustanovama Ministarstva obrane i Oruanih snaga. (6) U provoenju poslova protuobavjetajne zatite Vojna sigurnosna agencija (VSA), sukladno odredbama ovoga Zakona i odredbama posebnog zakona izrauje sigurnosne provjere pripadnika Ministarstva obrane i Oruanih snaga i osoba koje su zaposlene u Ministarstvu obrane i Oruanim snagama. lanak 11. (1) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju protuobavjetajnih poslova mjere i radnje propisane ovim Zakonom smije primjenjivati prema pripadnicima Ministarstva obrane i Oruanih snaga, te graanima zaposlenima u tijelima, slubama ili ustanovama Ministarstva obrane i Oruanih snaga kada je to u vezi s obavljanjem njihovih dunosti ili poslova i samo u prostorima i objektima Ministarstva obrane i Oruanih snaga. Kada je protuobavjetajne mjere i radnje nuno primijeniti prema ovim osobama izvan prostora u kojem obavljaju dunosti i poslove, Vojna sigurnosna agencija (VSA) o tome obavjetava Protuobavjetajnu agenciju (POA) i zajedno s njom utvruje nain obavljanja protuobavjetajnih aktivnosti.

12 (2) Kada Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju protuobavjetajnih poslova prema odredbi stavka 1. ovoga lanka sazna i ocijeni da bi mjere i radnje propisane ovim Zakonom trebalo primjenjivati i prema drugim osobama, odmah o tome obavjetava Protuobavjetajnu agenciju (POA) i zajedno s njome utvruje nain obavljanja protuobavjetajnih aktivnosti. (3) Kada Protuobavjetajna agencija (POA) u obavljanju protuobavjetajnih poslova sazna i ocijeni da bi mjere i radnje propisane ovim Zakonom trebalo primjeniti i prema osobama iz stavka 1. ovoga lanka, odmah o tome obavjetava Vojnu sigurnosnu agenciju (VSA) i zajedno s njome utvruje nain obavljanja protuobavjetajnih aktivnosti.

d) Strategijsko elektoniko izvianje za potrebe sigurnosnih slubi lanak 12. Strategijsko elektroniko izvianje za potrebe Obavjetajne agencije (OA) i Vojne sigurnosne agencije (VSA) provodi Sredinjica elektronikog izvianja Glavnog stoera Oruanih snaga. Planove provoenja strategijskog elektronikog izvianja za potrebe ovih sigurnosnih slubi donosi Savjet za nacionalnu sigurnost na prijedlog ravnatelja tih slubi.

V. POSLOVI I OVLASTI SIGURNOSNIH SLUBI a) Prikupljanje podataka lanak 13. Sigurnosne slube mogu, u okviru svog djelokruga rada, prikupljati podatke koritenjem javnih izvora, ukljuujui uvid u registre i zbirke podataka, a mogu ih prikupljati i primjenom tajnih postupaka i mjera prikupljanja podataka.

lanak 14. (1) Sigurnosne slube mogu prikupljati podatke obavjesnim razgovorom uz prethodni pristanak osobe za koju se pretpostavlja da ima saznanja o podacima od interesa za nacionalnu sigurnost. (2) Uz izriit pristanak osobe s kojom se obavlja obavjesni razgovor, obavjesni razgovor moe se snimiti sredstvima za svjetlosno i zvuno snimanje. (3) Ako se osnovano moe pretpostaviti da osoba koja nije dala pristanak za obavljanje obavjesnog razgovora ima saznanja o podacima znaajnim za nacionalnu sigurnost, sigurnosna sluba e zatraiti od Ministarstva unutarnjih poslova da s ovakovom osobom obavi obavjesni razgovor na nain propisan posebnim zakonom.

13 lanak 15. (1) Sigurnosne slube mogu prikupljati podatke koritenjem tajnih suradnika.

(2) Uvjeti i nain prikupljanja podataka koritenjem tajnih suradnika ureuju se naputkom ravnatelja sigurnosne slube.

lanak 16. (1) Tijela dravne uprave, tijela sudbene vlasti i pravne osobe koje vode ili upravljaju registrima i zbirkama osobnih i drugih podataka, omoguit e sigurnosnoj slubi, na temelju pisanog naloga ravnatelja sigurnosne slube, pristup raunalnoj ili na slian nain ustrojenoj zbirci podataka, uporabom odgovarajuih suelja. (2) Ako tijela i osobe iz stavka 1. ovog lanka nemaju raunalne ili sline registre i zbirke podataka, omoguit e sigurnosnoj slubi uvid u druge njihove registre i zbirke osobnih i drugih podataka.

b) Poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograniavaju neka ljudska prava i temeljne slobode

lanak 17. (1) Protuobavjetajna agencija (POA) moe primjenjivati mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograniavaju neka ljudska prava i temeljne slobode. Vojna sigurnosna agencija (VSA) moe primjenjivati mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograniavaju neka ljudska prava i temeljne slobode samo pod uvjetima propisanim odredbom lanka 11. ovoga Zakona. (2) Mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograniavaju neka ljudska prava i temeljne slobode mogu se provoditi ako se podaci ne mogu prikupiti na drugi nain ili je njihovo prikupljanje povezano s nerazmjernim tekoama. Ako postoji mogunost izbora izmeu vie mjera tajnog prikupljanja podataka primjenit e se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zatiena prava i slobode. (3) Mjere tajnog prikupljanja podataka jesu:

1. nadzor sredstava za tehniko komuniciranje na daljinu, 2. nadzor prometa na tranzitno-meunarodnim komunikacijskim vezama, 3. nadzor nad potanskim poiljkama, 4. tehniko snimanje prostora i objekata, 5. nadzirani promet predmeta i vrijednosti, 6. tajno praenje, motrenje, svjetlosno i zvuno snimanje osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima.

14

(4) Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu se poduzimati temeljem pismenog naloga za njihovo provoenje kojeg izdaje sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Suce ovlatene za izdavanje pismenog naloga za provoenje mjera tajnog prikupljanja podataka odreuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Pisani obrazloeni prijedlog za primjenu mjere tajnog prikupljanja podataka podnosi ravnatelj agencije. (5) Izuzeto od odredbe stavka 4. ovoga lanka, ako bi odgoda provedbe mjera tajnog prikupljanja podataka onemoguila postizanje cilja primjena mjera moe zapoeti na temelju naloga ravnatelja agencije. O izdavanju naloga odmah se izvjeuje ovlateni sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a nakon isteka roka od 24 sata od poetka primjene mjera one se mogu provoditi samo temeljem pismenog naloga ovlatenog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. (6) Zahtjev za poduzimanje mjera i nalog za poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka moraju sadravati oznaku mjere koja e se primjenjivati, oznaku osobe prema kojoj e se mjera primjenjivati, obrazloenje razloga zbog kojih se mjera provodi i rok trajanja mjere. Ako se predlae i dozvoljava poduzimanje vie mjera, moraju biti navedeni podaci za svaku mjeru. Prijedlog za poduzimanje mjera i nalog za poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka predstavljaju dravnu tajnu. lanak 18. (1) Mjere tajnog prikupljanja podataka iz lanka 17. stavak 3. toke 1., 2., 3., 4. i 6. mogu trajati najdulje etiri mjeseca. (2) Mjere tajnog prikupljanja podataka iz lanka 17. stavka 3. toka 5. primjenjuju se jednokratno. (3) Ako postoji potreba za daljnjim provoenjem mjera tajnog prikupljanja podataka mora se ishoditi novi pismeni nalog ovlatenog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

lanak 19. (1) Pravne osobe koje obavljaju poslove tehnikog komuniciranja na daljinu i poslove dostave potanskih poiljaka moraju omoguiti sigurnosnim slubama provedbu mjera tajnog prikupljanja podataka, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Pravne osobe iz stavka 1. ovog lanka dune su osigurati sigurnosnim slubama uvjete za izravni pristup objektima i tehnikoj opremi te uvjete za provedbu mjera, uporabom odgovarajuih tehnikih suelja.

15 lanak 20. (1) Tajno praenje, motrenje, svjetlosno i zvuno snimanje u otvorenom prostoru i na javnim mjestima, provodi se ako je nuno za otkrivanje i biljeenje okolnosti, veza, susreta i dogaaja od interesa za nacionalnu sigurnost. (2) Nain provedbe mjera iz stavka 1. ovoga lanka, sudjelovanje slubene osobe i uporabu sredstava u provedbi ovih mjera odreuje ravnatelj sigurnosne slube ili osoba koju on ovlasti. lanak 21. (1) Ako podaci prikupljeni primjenom mjera tajnog prikupljanja podataka ukazuju na pripremanje ili poinjenje kaznenog djela koje se progoni po slubenoj dunosti, sigurnosne slube izvjeuju dravno odvjetnitvo. (2) Obavijest iz stavka 1. ovoga lanka ne smije sadravati podatke o mjeri tajnog prikupljanja podataka niti rezultate provedbe te mjere. (3) Ako postoji interes zatite nacionalne sigurnosti obaveza iz stavka 1. ovoga lanka moe se odloiti odlukom glavnog dravnog odvjetnika Republike Hrvatske.

c) Evidencije podataka i njihovo koritenje lanak 22. (1) Sigurnosne slube uspostavljaju i vode zbirke i registre osobnih podataka i druge evidencije prikupljenih podataka i dokumenata o podacima. (2) Osobe koje su upoznate s podacima iz evidencija sigurnosnih slubi i dokumentima o tim podacima dune su ih uvati kao dravnu tajnu. lanak 23. (1) Sigurnosne slube dune su na zahtjev graana obavijestiti ga da li su prema njemu poduzimane mjere prikupljanja podataka, te da li se u slubama vode evidencije o njegovim osobnim podacima, i na njegov zahtjev staviti mu na uvid dokumente o prikupljenim podacima. (2) lanka: - ako bi obavijest dovela u opasnost izvrenje zadaa sigurnosne slube, - ako bi obavijest mogla dovesti do ugroavanja sigurnosti druge osobe, - ako bi obavijest mogla dovesti do drugih tetnih posljedica za nacionalnu sigurnost. Sigurnosne slube nisu dune postupiti prema odredbama stavka 1. ovoga

16 (3) U sluaju iz stavka 2. ravnatelj sigurnosne slube obavijestit e Savjet za nacionalnu sigurnost koji donosi konanu odluku. lanak 24. (1) Podaci i dokumenti koje svojim radom prikupe sigurnosne slube mogu se koristiti samo za svrhe radi kojih su prikupljeni. Tajnost prikupljenih podataka odreuje se po odredbama Zakona o zatiti tajnosti podataka. (2) Dokumenti o podacima koji se ne odnose na svrhu radi koje su prikupljani unitavaju se o emu se sastavlja zapisnik koji potpisuju osobe koje su prisustvovale unitenju dokumenata. d) Sigurnosne provjere lanak 25. (1) Sigurnosna provjera provodi se za elnike i zaposlenike sigurnosnih slubi, Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost te osoba iz lanka 10. stavak 6. u postupku njihovog imenovanja na dunost odnosno prijama na rad. Sigurnosna provjera provodi se i za osobe koje se imenuju na dunosti ili rasporeuju na odreene poslove od posebnog znaaja za sigurnost zemlje, sukladno posebnim propisima. Sigurnosna provjera provodi se i za osobe koje se primaju u hrvatsko dravljanstvo i za strance u Republici Hrvatskoj iji je boravak vaan za sigurnost drave. Sigurnosna se provjera provodi kao: - djelomina sigurnosna provjera koja ukljuuje pribavljanje podataka iz registara i zbirki podataka Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva obrane Republike Hrvatske, - potpuna sigurnosna provjera koja pored pribavljanja podataka prema alineji 1. ovoga stavka, ukljuuje i pribavljanje podataka o zakonom propisanim zaprekama za obavljanje dunosti odnosno poslova na koje se osoba za koju se provodi sigurnosna provedba imenuje odnosno rasporeuje, te drugih podataka nunih za prosudbu podobnosti za obavljanje dunosti i poslova u vezi sa zatitom nacionalne sigurnosti. (3) Sigurnosna sluba koja provodi sigurnosnu provjeru moe obaviti razgovor s osobom koja se provjerava, moe sasluati osobe koje su s njom u vezi, moe koristiti podatke iz slubenih evidencija koja vode druge slube i tijela, a moe poduzeti i postupke i mjere tajnog prikupljanja podataka. Nain obavljanja sigurnosne provjere poblie odreuju ravnatelji sigurnosnih slubi. lanak 26. (1) Sigurnosne slube mogu obavljati sigurnosnu provjeru domaih fizikih i pravnih osoba s kojima su sklopile ugovor o nabavi roba i usluga ili izvoenju radova za svoje potrebe, te domaih i fizikih i pravnih osoba koje isporuuju robe i usluge ili obavljaju radove za Ministarstvo obrane i Oruane snage. (2)

17 (2) Sigurnosnu provjeru domaih i stranih pravnih i fizikih osoba koji isporuuju robe i usluge ili obavljaju radove za Ministarstvo obrane i Oruane snage obavljaju Protuobavjetajna agencija (POA) za domae osobe a Obavjetajna agencija (OA) za strane osobe, u suradnji s Vojnom sigurnosnom agencijom (VSA). (3) Vojna sigurnosna agencija (VSA) obavlja sigurnosnu provjeru domaih pravnih i fizikih osoba, a Obavjetajna agencija (OA) stranih pravnih i fizikih osoba, koje isporuuju robe i usluge ili obavljaju radove za Ministarstvo obrane i Oruane snage.

e) Protuobavjetajna zatita lanak 27. (1) U obavljanju protuobavjetajne zatite sigurnosne slube u okviru svog djelokruga rada izrauju sigurnosne prosudbe mogue ugroenosti tienih osoba i objekata, obavljaju sigurnosno provjeravanje osoba koje bi mogle imati pristup tienim osobama, objektima i prostorima, primjenjuju mjere protuprislune zatite za objekte i prostore te sudjeluju u planiranju, provoenju i nadzoru tehnikih i fizikih mjera sigurnosti. (2) tiene osobe, objekte i prostore odreuje Vlada. lanak 28. (1) Sigurnosne slube u okviru svog djelokruga rada provode mjere protuprislune zatite, vre protuprislune preglede, obavljaju nadzor graevinsko-tehnikih radova, tehnike dokumentacije objekata, instalacija, telekomunikacijske i informatike opreme te sudjeluju u planiranju, provoenju i nadzoru tehnikih i fizikih mjera sigurnosti. (2) Sigurnosne slube iz stavka 1. ovoga lanka vre sigurnosno provjeravanje osoba zaposlenih na poslovima fizike i tehnike zatite, tehnikog i informatikog odravanja u objektima iz lanka 27. ovoga Zakona, te sigurnosno provjeravanje drugih pravnih osoba i njihovih djelatnika koji sudjeluju u izvoenju poslova koji utjeu na mjeru protuprislune zatite iz stavka 1. ovoga lanka. (3) evidencije. O poslovima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sigurnosne slube vode posebne

lanak 29. U provoenju protuobavjetajne zatite, Protuobavjetajna agencija (POA) nadziru organizaciju i provoenje informacijske sigurnosti u tijelima dravne uprave, osim u Ministarstvu obrane gdje ovaj nadzor obavlja Vojna sigurnosna agencija (VSA).

18 f) Mjere prikrivanja lanak 30. (1) U obavljanju poslova iz svog djelokruga sigurnosne slube mogu poduzeti mjere prikrivanja vlasnitva nad stvarima, mjere prikrivanja vlasnitva nad pravnim osobama, mjere prikrivanja stvarnog identiteta svojih zaposlenika i drugih osoba, te mogu uz naknadu koristiti tajne usluge pravnih i fizikih osoba. (2) Zaposlenik sigurnosne slube u vrijeme prikrivenosti stvarnog identiteta ima sva prava zaposlenika. lanak 31. (1) Podaci o mjerama i trokovima za provoenje mjera iz lanka 30. ovoga Zakona tajni su i mogu biti dostupni tijelima i osobama temeljem odluke koju donosi Vijee za nacionalnu sigurnost na prijedlog predsjednika Savjeta za nacionalnu sigurnost. (2) Djelatnost i materijalno-financijsko poslovanje u prikrivnim pravnim osobama obavlja se prema propisima vaeim za tu vrstu djelatnosti. Prikrivna pravna osoba ne moe biti osoba koja se financira neposredno iz prorauna Republike Hrvatske. Prikrivna pravna osoba osniva se i odrava iz sredstava sigurnosnih slubi. Tako nastali trokovi vode se na poziciji prorauna sigurnosne slube namijenjenoj posebnim trokovima. (3) Sva imovina prikrivne pravne osobe vlasnitvo je Republike Hrvatske, a prihod nastao iz legalne djelatnosti koristi sigurnosna sluba kao sredstvo posebne namjene za obavljanje svoje djelatnosti. lanak 32. (1) Zatita tajnosti identiteta osoba i drugih izvora podataka, zatita naina na koji je podatak prikupljen, obveza je sigurnosnih slubi i durgih osoba i tijela u sustavu nacionalne sigurnosti, i sigurnosne slube te druge osobe i tijela u sustavu nacionalne sigurnosti ne smiju otkriti identitet osoba i drugih izvora podatka. (2) U sluaju oteenja zdravlja ili smrtnog stradavanja, koji su nastali u vezi obavljanja poslova nacionalne sigurnosti, evidentirani tajni suradnik sigurnosne slube ostvaruje prava kao i zaposlenik sigurnosne slube. (3) Odluku o ostvarivanju prava iz stavka 2. ovoga lanka donosi ravnatelj obavjetajne odnosno protuobavjetajne agencije uz suglasnost Savjeta za nacionalnu sigurnost, odnosno ministar obrane na prijedlog ravnatelja Vojne sigurnosne agencije (VSA) i uz suglasnost Savjeta za nacionalnu sigurnost.

19 g) Izvjeivanje lanak 33. (1) Sigurnosne slube o svim vanijim podacima koje su prikupile u svom radu te svojim procjenama sigurnosnih situacija izvjeuju Predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade i predsjednika Savjeta za nacionalu sigurnost. Vojna sigurnosna agencija (VSA) izvjea dostavlja i ministru obrane i naelniku Glavnog stoera Oruanih snaga. Ministrima i drugim dravnim dunosnicima dostavljaju se oni podaci koji se odnose na njihov djelokrug rada. (2) Godinja izvjea o svom radu sigurnosne slube dostavljaju Predsjedniku Republike, Hrvatskome saboru i Vladi, a na njihov zahtjev dostavljaju im i izvanredna izvjea o stanju u podruju nacionalne sigurnosti u podruju njihovog djelokruga rada. (3) Izvjea o podacima iz stavka 1. i izvjea o radu sigurnosnih slubi i stanju u podruju nacionalne sigurnosti dravna su tajna. Hrvatski sabor, Predsjednik Republike i Vlada mogu odluiti da izvjea iz stavka 2. ili pojedini njihovi djelovi ne predstavljaju tajnu.

VI. SURADNJA SIGURNOSNIH SLUBI lanak 34. (1) Sigurnosne slube surauju u obavljanju svojih poslova.

(2) Sigurnosna sluba kada prikupi podatke iz djelokruga rada druge sigurnosne slube duna ju je o tome izvijestiti. (3) Sigurnosna sluba moe kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja poslova iz njenog djelokruga traiti od druge sigurnosne slube podatke o praenim osobama i injenicama koje je saznala te dokumente kojima raspolae. (4) Sigurnosne slube mogu ustrojavati zajednika provedbena tijela i skupine sigurnosnih slubi za obavljanje pojedinih poslova iz njihovog djelokruga. (5) Sigurnosne slube u neposrednoj suradnji ili u okviru Savjeta za nacionalnu sigurnost rjeavaju mogue sukobe nadlenosti, uvaavajui zajednike ciljeve nacionalne sigurnosti i ekonominosti u radu. (6) Ako nije mogue postii potreban stupanj suradnje sigurnosnih slubi i rijeiti pitanja iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga lanka Savjet za nacionalnu sigurnost obavijestiti e Vijee za nacionalnu sigurnost o potrebi donoenja odluka o usklaenom djelovanju sigurnosnih slubi.

20 lanak 35. (1) Sigurnosne slube u okviru svog djelokruga surauju s tijelima dravne uprave, lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave, tijelima sudbene vlasti, pravnim osobama i graanima. (2) Svatko je duan obavijestiti sigurnosnu slubu ukoliko sazna podatke o pripremi ili izvoenju radnji za koje ocjenjuje da mogu predstavljati ugroavanje nacionalne sigurnosti.

lanak 36. (1) Sigurnosne slube mogu, temeljem meunarodnih obveza, suraivati sa stranim sigurnosnim i drugim odgovarajuim slubama razmjenom podataka i zajednikim provoenjem poslova iz svog djelokruga. (2) Uspostavu i prekid suradnje s pojedinom stranom slubom odobrava Vijee za nacionalnu sigurnost, na temelju prijedloga Savjeta za nacionalnu sigurnost.

lanak 37. (1) Sigurnosne slube mogu dostavljati stranim slubama podatke o osobama ako je to potrebno za provedbu njihovih zadaa ili uvanje osobito znaajnih sigurnosnih interesa primatelja podataka. Podaci se nee dostaviti ako bi to bilo u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske ili je zatita interesa osobe o kojoj bi se dostavili podaci od vee vanosti. (2) Dostavljeni podaci moraju se evidentirati. Zajedno s podacima primatelju se daje naputak da se dostavljeni podaci mogu koristiti samo u svrhu za koju su dostavljeni, te da sigurnosna sluba koja dostavlja podatke pridrava pravo traenja povratne informacije o nainu uporabe dostavljenih podataka.

VII. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SIGURNOSNIM SLUBAMA lanak 38. (1) U sigurnosnim slubama se mogu ustrojavati unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje odreenih poslova iz njihovog djelokruga i slube za obavljanje administrativnih i tehnikih poslova za potrebe sigurnosnih slubi i njihovih ustrojstvenih jedinica. (2) U Protuobavjetajnoj agenciji (POA) mogu se ustrojiti podrune jedinice, a u Obavjetajnoj agenciji (OA) mogu se ustrojiti privremene ispostave. U Vojnoj sigurnosnoj agenciji (VSA) ustrojavaju se unutarnje organizacijske jedinice prema odredbama Zakona o obrani.

21 lanak 39. (1) Unutarnje ustrojstvo, djelokrug rada njihovih ustrojstvenih jedinica i njihovih ispostava, nain upravljanja tim jedinicama i ispostavama poslovi okvirni broj slubenih osoba (slubenika koji prikupljaju, obrauju, analiziraju sigurnosne podatke i dokumente) i drugih slubenika i namjetenika, izgled, sadraj i pravo uporabe slubene legitimacije i slubene znake, pravo na noenje i uporabu oruja, unutarnji nadzor rada, koritenje i raspolaganje financijskim i drugim sredstvima, i druga pitanja od osobitog znaaja za rad sigurnosne slube utvruje se uredbom koju donosi Vlada na prijedlog Savjeta za nacionalnu sigurnost, a uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike. (2) Prijedlog uredbe iz stavka 1. ovoga lanka kojom se ureuje Vojna sigurnosna agencija (VSA) Savjet za nacionalnu sigurnost utvruje uz suglasnost ministra obrane. lanak 40. (1) Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu, pravilnikom o unutarnjem redu sigurnosne slube utvruje se nain rada sigurnosne slube, i njenih ustrojstvenih jedinica, potreban broj slubenih osoba i drugih slubenika i namjetenika utvruje se broj potrebnih slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i potrebnih uvjeta za obavljanje poslova, njihove ovlasti i odgovornosti, prava iz radnog odnosa, te druga pitanja od znaaja za rad slube koja nisu ureena uredbom iz lanka 39. ovoga Zakona. (2) Pravilnike o unutarnjem redu Obavjetajne agencije (OA) i Protuobavjetajne agencije (POA) donose njihovi ravnatelji uz suglasnost Savjeta za nacionalnu sigurnost. Pravilnik o unutarnjem redu Vojne sigurnosne agencije (VSA) donosi ministar obrane na prijedlog ravnatelja Vojne sigurnosne agencije (VSA) i uz suglasnost Savjeta za nacionalnu sigurnost. (3) se. lanak 41. (1) Pravilnicima o nainu sigurnosnog djelovanja poblie se odreuju postupci, mjere i sredstva u radu, te nain planiranja, programiranja, provedbe, evidentiranja i izvjeivanja u poslovima iz djelokruga sigurnosnih slubi. (2) Pravilnike o nainu sigurnosnog djelovanja donose ravnatelji Obavjetajne agencije (OA) i Protuobavjetajne agencije (POA) uz suglasnost Savjeta za nacionalnu sigurnost. Pravilnik o nainu sigurnosnog djelovanja Vojne sigurnosne agencije (VSA) donosi ministar obrane na prijedlog ravnatelja Vojne sigurnosne agencije (VSA) i uz suglasnost Savjeta za nacionalnu sigurnost. (3) Pravilnici o nainu sigurnosnog djelovanja dravna su tajna i ne objavljuju se. Pravilnici o unutarnjem redu sigurnosnih slubi dravna su tajna i ne objavljuju

22 lanak 42. (1) Radom sigurnosnih slubi upravljaju ravnatelji, a radom njihovih ustrojstvenih jedinica pomonici ravnatelja ili naelnici. (2) Ravnatelji sigurnosnih slubi, njihovi zamjenici i njihovi pomonici koji upravljaju radom ustrojstvenih jedinica sigurnosnih slubi imaju poloaj dunosnika u smislu ovoga Zakona. lanak 43. (1) Ravnatelji sigurnosnih slubi imenuju se odnosno razrjeuju rjeenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. (2) Postupak imenovanja ravnatelja sigurnosnih slubi pokreu Predsjednik Republike i predsjednik Vlade utvrivanjem prijedloga kandidata i dostavljanjem prijedloga na prethodno miljenje odboru Hrvatskoga sabora nadlenog za unutarnju politiku. Kandidata za ravnatelja Vojne sigurnosne slube (VSA) Predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade predlae ministar obrane. (3) Ravnatelj sigurnosne slube imenuje se na vrijeme od etiri godine. Ista osoba moe na dunost ravnatelja sigurnosne slube biti imenovana najvie dva puta uzastopno. (4) Ravnatelj sigurnosne slube moe prije isteka mandata biti razrjeen: ako to sam zatrai; ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost; ako ne provodi odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad slube ili ne provodi njihove mjere u vezi s nadzorom rada slube; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; zlouporabe poloaja ili prekoraenja ovlasti; povrede dravne, vojne ili slubene tajne; te osude za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja dunosti. (5) Postupak za razrjeenje ravnatelja sigurnosne slube mogu pokrenuti Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor. Kada postupak za razrjeenje pokreu Predsjednik Republike ili predsjednik Vlade, prije donoenja rjeenja o razrjeenju moe se zatraiti miljenje Hrvatskoga sabora. Kada postupak razrjeenja pokree Hrvatski sabor, zbog u postupku nadzora utvrene nezakonitosti rada sigurnosne slube ili njenih djelatnika, Predsjednik Republike i predsjednik Vlade donijet e rjeenje o razrjeenju ravnatelja sigurnosne slube. (6) Ravnatelji sigurnosnih slubi imaju zamjenike koji se imenuju i razrjeuju na nain i pod uvjetima propisanim odredbama stavaka 1. do 5. ovoga lanka, time da u postupku imenovanja zamjenika ravnatelja Vijee za nacionalnu sigurnost postupak imenovanja pokree na prijedlog ravnatelja sigurnosne slube, a u postupku razrjeenja zamjenika ravnatelja se pribavlja miljenje ravnatelja sigurnosne slube. Za imenovanje odnosno razrjeenje zamjenika ravnatelja Vojne sigurnosne agencije (VSA) Vijee za nacionalnu sigurnost pribavlja i miljenje ministra obrane. (7) Ravnatelji sigurnosnih slubi i njihovi zamjenici imaju poloaj elnika sigurnosnih slubi.

23 lanak 44. (1) Unutarnja organizacija, pravila obavljanja poslova i nain davanja naloga za obavljanje poslova u sigurnosnim slubama i njihovim ustrojstvenim jedinicama moraju biti uspostavljeni na takav nain da se uvijek moe utvrditi individualna odgovornost. (2) Slubena osoba duna je provoditi naloge nadreenih, osim kada je smatra da e time uiniti kazneno djelo ili uiniti drugu povredu zakona. U takovom sluaju, slubena osoba je duna o tome obavijestiti ravnatelja sigurnosne slube. Ako ravnatelj sigurnosne slube zahtijeva provoenje naloga, slubena osoba je duna provesti nalog i o tome e obavijestiti predsjednika Savjeta za nacionalnu sigurnost i predsjednika odbora Hrvatskoga sabora nadlenog za unutarnju politiku. (3) Protiv slubene osobe koja je prijavila nalog iz stavka 2. ovoga lanka ne smije se provoditi nikakav postupak koji bi bio posljedica prijave i koji bi tetio interesima slubene osobe.

VIII. POLOAJ, PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI I NAIN UTVRIVANJA PLAA DUNOSNIKA, SLUBENIH OSOBA I DRUGIH SLUBENIKA I NAMJETENIKA SIGURNOSNIH SLUBI a) Primjena propisa lanak 45. (1) U pitanjima koja nisu ureena ovim Zakonom na slubene osobe i druge slubenike i namjetenike Obavjetajne agencije (OA) i Protuobavjetajne agencije (POA), primjenjuju s odredbe Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima. (2) U pitanjima koja nisu ureena ovim Zakonom na slubene osobe i druge slubenike i namjetenike Vojne sigurnosne agencije (VSA) primjenjuju se odredbe Zakona o slubi u oruanim snagama. b) Prijam u slubu lanak 46. (1) Za prijam na rad u sigurnosne slube nije obavezan natjeaj.

(2) Osobe koje se primaju na rad u sigurnosne slube, pored opih uvjeta za prijam u dravnu slubu, moraju ispunjavati i posebne uvjete za prijam i rasporeivanja na pojedine poslove (odreena struna sprema i struka, radni sta, posebne strune vjetine i znanja, posebna zdravstvena sposobnost i dr.) propisane pravilnikom o unutarnjem redu sigurnosne slube.

24 (3) Osobe koje se primaju na rad u sigurnosne slube moraju ispunjavati i sigurnosne uvjete koje se utvruju postupkom sigurnosne provjere. Sigurnosna provjera provodi se pristankom osobe koja se prima na rad u sigurnosne slube i u odnosu na osobe s kojima ivi u branoj ili izvanbranoj zajednici, odnosno i u odnosu na osobe s kojima ivi u zajednikom kuanstvu. Ukoliko osoba koja se prima na rad ne pristane na ove sigurnosne provjere s njom se ne moe zasnovati slubeniki odnos. (4) Ne moe se primiti na rad u sigurnosnu slubu osoba za koju postoji zapreka za prijam u dravnu slubu. (5) Ako na rad u sigurnosnu slubu neka osoba nije primljena jer ne ispunjava uvjete odnosno jer postoje zapreke za prijam, sigurnosna sluba nije duna obrazloiti razloge zbog kojih nije primljena na rad. lanak 47. (1) Rjeenje o prijamu u slubu i o rasporedu na radno mjesto donosi ravnatelj sigurnosne slube.

(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka ne dostavlja se ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave. lanak 48. (1) Osobama koje su u sigurnosnu slubu primljene na rad kao vjebenici moe radni odnos prestati tijekom vjebenikog staa ako se tijekom vjebenikog staa ocijeni da ne pokazuju sposobnosti nune za obavljanje poslova u sigurnosnoj slubi. (2) Osobe koje se u sigurnosnu slubu primaju na rad kao slubenici primaju se uz obvezni probni rad u trajanju od jedne godine.

c) Plae lanak 49. Plae elnika i drugih dunosnika, slubenih osoba i drugih slubenika i namjetenika sigurnosnih slubi, utvruju se odlukom Vlade Republike Hrvatske sukladno odredbama ovoga Zakona. lanak 50. (1) Plau slubene osobe i drugih slubenika i namjetenika ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na koje je slubenik rasporeen i osnovice za izraun plae.

25 (2) Osnovica za izraun plae iz stavka 1. ovoga lanka je osnovica utvrena prema propisima o dravnim slubenicima, nakon ega se uveava za 0,5% za svaku godinu navrenog radnog staa. lanak 51. (1) Slubene osobe pored plae utvrene prema odredbi lanka 49. ovoga Zakona imaju za posebne uvjete rada i opasnost te odgovornost u obavljanju poslova pravo i na dodatak na plau. (2) Dodatke iz stavka 1. ovog lanka utvruje Vlada Republike Hrvatske u postotku od plae slubene osobe.

d) Prava, obveze i odgovornosti lanak 52. (1) Slubene osobe dune su izvravati poslove na koje su rasporeene i kada je to povezano sa opasnou za njihov ivot, zdravlje ili njihovu imovinu. (2) Slubene osobe dune su temeljem naloga nadreene im osobe poslove obavljati i due od punog radnog vremena, ako je to nuno radi uspjenog i pravovremenog obavljanja slubenog posla. (3) Slubenim osobama za rad iz stavka 3. ovoga lanka pripada pravo na novanu naknadu ili im se odreuju slobodni dani, sukladno pravilniku o radu sigurnosne slube. lanak 53. (1) Dunosnici i slubene osobe imaju pravo na sta osiguranja u poveanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na dunosti odnosno radu rauna kao 15, 16 odnosno 18 mjeseci staa osiguranja. (2) Na prijedlog ravnatelja, Vlada e odrediti radna mjesta sa staom osiguranja u poveanom trajanju. lanak 54. (1) elnici i drugi dunosnici, te slubene osobe sigurnosnih slubi ne smiju biti lanovi politikih stranaka, niti smiju sudjelovati u njihovim aktivnostima ili politiki djelovati u sigurnosnim slubama, a ne smiju obavljati i neku drugu javnu ili profesionalnu dunost. (2) elnici i drugi unosnici te slubene osobe sigurnosnih slubi ne smiju biti lanovi uprava ili nadzornih odbora trgovakih drutava niti odgovarajuih tijela drugih pravnih osoba.

26 (3) elnici i drugi unosnici sigurnosnih slubi ne smiju, bez suglasnosti Savjeta za nacionalnu sigurnost, javno istupati i komentirati rad slube i drugih tijela i osoba u pitanjima nacionalne sigurnosti, te iznositi podatke o dokumentima i injenicama koje su saznali u svom radu. lanak 55. (1) elnici i drugi unosnici sigurnosnih slubi, te drugi zaposlenici sigurnosnih slubi koji su imali pristup podacima sigurnosne slube duni su uvati podatke koji su zakonom odreeni kao tajni bez obzira na nain na koji su ih doznali, dok na zakonom propisan nain ne budu osloboeni uvanja tajne. (2) Povreda odredbe stavka 1. ovoga lanka predstavlja razlog za razrjeenje odnosno prestanak rada elnika, drugih dunosnika i zaposlenika iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Obaveza uvanja tajne traje i nakon prestanka rada elnika, drugih dunosnika i zaposlenika iz stavka 1. ovoga lanka u skladu sa zakonom.

(4) Ravnatelj sigurnosnih slubi e donijeti propise o oznaavanju vrste i stupnja tajnosti podataka, nainu postupanja s tajnim podacima i posebnim zatitnim mjerama uvanja tajnih podataka. lanak 56. Sigurnosne slube za svoje zaposlenike i tajne suradnike ugovaraju ivotno osiguranje ili osiguranje za sluaj smrti ili gubitka radne sposobnosti u vezi s radom.

lanak 57. (1) Slubena osoba koja je odlukom nadlene zdravstvene komisije proglaena nesposobnim za obavljanje poslova na koje je rasporeena, zbog ozljede ili oboljenja koje je nastupilo u obavljanju sigurnosnih poslova, rasporeuje se na druge poslove koje moe obavljati time da zadrava plau i druga prava iz slubenikog odnosa, a ako se ne moe rasporediti zadrava plau i druga prava iz slubenikih odnosa do donoenja konanog rjeenja o pravu na mirovinu, a najdulje tri godine od dana donoenja odluke o nesposobnosti. (2) Slubena osoba koja u obavljanju poslova ili povodom obavljanja tih poslova izgubi ivot sahranit e se u mjestu koje odredi njegova obitelj na teret sredstava dravnog prorauna. (3) U sluaju iz stavka 2. obitelj slubene osobe ima pravo na jednokratnu novanu pomo u visini posljednje njegove isplaene neto plae uveane 12 puta.

27 lanak 58. (1) Osoba koja prui pomo slubenoj osobi sigurnosne slube u obavljanju njenih poslova i tim povodom bude ozlijeena ili se razboli, a nije osigurana po drugoj osnovi, za vrijeme lijeenja ima prava iz zdravstvenog osiguranja, a za sluaj invalidnosti prouzroene ozljedom ili boleu prava iz mirovinskog osiguranja na teret sredstava dravnog prorauna, jednako kao da je zaposlena u sigurnosnoj slubi. (2) Obitelj osobe koja prilikom pruanja pomoi slubenoj osobi sigurnosne slube u obavljanju njenih poslova izgubi ivot ima prava iz stavaka 2. i 3. lanka 57. ovoga Zakona. lanak 59. Ravnatelj sigurnosne slube imenuje povjerenstvo koje utvruje okolnosti pod kojima su izgubile ivot ili su bile ozljeene ili su se razbolile slubena osoba ili osoba koja je pruala pomo slubenoj osobi sigurnosne slube u obavljanju njenih poslova. lanak 60. (1) Ako je protiv slubene osobe pokrenut kazneni postupak zbog radnji poinjenih u obavljanju poslova sigurnosne slube, sigurnosna sluba e slubenoj osobi osigurati odvjetnitvo i drugu pravnu pomo, osim ako je kazneni postupak pokrenut na temelju kaznene prijave sigurnosne slube. (2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka sigurnosna sluba e osigurati pravnu pomo slubenoj osobi i nakon to joj je prestao radni odnos. lanak 61. Slubene osobe sigurnosnih slubi ovisno o sloenosti poslova imaju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret sredstava dravnog prorauna. lanak 62. (1) Slubenoj osobi kojoj prestaje radni odnos zbog ostvarivanja prava na mirovinu, pripada otpremnina u visini njene neto plae ostvarene kroz posljednjih pet mjeseci rada, pod uvjetom da je najmanje 10 godina mirovinskog staa provela na radnom mjestu slubene osobe u sigurnosnoj slubi. (2) Kao vrijeme provedeno na radnom mjestu sigurnosnih slubi rauna se i vrijeme provedeno na odgovarajuim poslovima u sigurnosnim slubama koje prestaju s radom temeljem ovoga Zakona. lanak 63. (1) Za tetu nastalu graanima ili pravnim osobama nezakonitim, namjernim ili krajnje nepaljivim postupanjem zaposlenika sigurnosne slube odgovorna je Republika Hrvatska.

28 (2) Republika Hrvatska ima pravo od zaposlenika sigurnosne slube za koga se utvrdi da je kriv za nastanak tete iz stavka 1. ovoga lanka, traiti povrat iznosa isplaenog treim osobama. (3) Slubenu osobu koja je odgovorna za tetu poinjenu namjerno ili krajnjom nepanjom moe se iz opravdanih razloga u cijelosti ili djelomino osloboditi obveze naknade tete. (4) Opravdani razlozi su osobito postupanje slubene osobe u izvanrednim uvjetima ili pod okolnostima kada je tetu bilo oteano ili nemogue izbjei. (5) Postojanje okolnosti iz stavka 2. ovoga lanka utvruje i rjeenje o djelominom ili potpunom oslobaanju od tete donosi ravnatelj.

e) Povrede slubene dunosti lanak 64. (1) Za povrede slubene dunosti slubenih osoba, drugih slubenika i namjetenika Obavjetajne agencije (OA) i Protuobavjetajne agencije (POA), vae propisi koji ureuju odgovornost dravnih slubenika i namjetenika za povrede slubene odnosno radne dunosti ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Za povrede slubene dunosti slubenih osoba, drugih slubenika i namjetenika Vojne sigurnosne agencije (VSA), vae propisi koji ureuju odgovornost slubenih osoba i drugih slubenika i namjetenika Ministarstva obrane za povrede slubene odnosno radne dunosti ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

lanak 65. (1) Zbog lake povrede slubene dunosti i radne dunosti, odnosno zbog stegovne pogreke zaposlenika Vojne sigurnosne agencije (VSA), postupak na prijedlog nadreene slubene osobe vodi i rjeenje donosi osoba koja upravlja radom ravnatelj ustrojstvene jedinice sigurnosne slube odnosno osoba koju on odredi. (2) Zbog tee povrede slubene dunosti odnosno zbog stegovnog prijestupa postupak na prijedlog ravnatelja sigurnosne slube vode i rjeenja donose posebni disciplinski odnosno stegovni sudovi. (3) Prvostupanjski disciplinski odnosno stegovni sudovi imaju predsjednika i pet lanova od kojih su predsjednik i najmanje dva lana diplomirani pravnici iz reda zaposlenika sigurnosne slube. Prvostupanjski sudovi odluuju u vijeu od tri lana koje imenuje predsjednik prvostupanjskog suda za svaki pojedini sluaj. Vijeu uvijek predsjeda lan imenovan iz reda diplomiranih pravnika, a moe mu predsjedati i predsjednik suda.

29 (4) Drugostupanjski disciplinski odnosno stegovni sudovi imaju predsjednika i sedam lanova od kojih su predsjednik i najmanje etiri lana diplomirani pravnici iz reda zaposlenika sigurnosne slube. Drugostupanjski sud odluuje u vijeu od tri lana koje imenuje predsjednik drugostupanjskog suda za svaki pojedini sluaj. Vijeu uvijek predsjeda lan imenovan iz reda diplomiranih pravnika, a moe mu predsjedati i predsjednik drugostupanjskog suda. (5) iskljuena. U postupcima protiv slubenih osoba zbog povrede slubene dunosti javnost je

lanak 66. Lake povrede slubene dunosti su uz lake povrede slubene dunosti propisane Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima, odnosno stegovne pogreke su uz stegovne pogreke propisane Zakonom o slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske i: nepropisno postupanje s povjerenim sredstvima za rad, neuljudan odnos prema strankama i suradnicima za vrijeme rada. lanak 67. Tee povrede slubene dunosti su uz tee povrede slubene dunosti propisane Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima, odnosno stegovni prijestupi su uz stegovne prijestupe propisane Zakonom o slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske i: davanje podataka neovlatenim osobama, nepravilno ili nenamjensko koritenje povjerenih sredstava, iznoenje neistinitih injenica o obavjetajno-sigurnosnoj slubi, poduzimanje ili nepoduzimanje bilo koje radnje s ciljem onemoguavanja ili oteavanja izvravanja poslova obavjetajno-sigurnosne slube. lanak 68. Zaposleniku sigurnosne slube se za teku povredu slubene dunosti odnosno stegovnog prijestupa uz disciplinske kazne odreene Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima, odnosno stegovne kazne odreene Zakonom o slubi u Oruanim snagama moe izrei i disciplinska odnosno stegovna kazna prestanka radnog odnosa uvjetno na vrijeme od 3 do 12 mjeseci. lanak 69. Kada je prije pokretanja ili tijekom disciplinskog odnosno stegovnog postupka slubena osoba udaljena iz slube oduzima joj se slubena iskaznica, oruje i druga sredstva koja su joj povjerena za obavljanje posla.

30 f) Premjetaj lanak 70. (1) Radi potrebe obavljanja poslova slubena osoba moe privremeno ili trajno biti premjetena u drugu ustrojstvenu jedinicu sigurnosne slube, u istom ili drugom mjestu rada. (2) (3) (4) Premjetaj do jedne godine smatra se privremenim premjetajem. Trajni premjetaj je mogu samo uz suglasnost slubene osobe. alba protiv rjeenja o premjetaju ne odgaa njegovo izvrenje. lanak 71. (1) Slubena osoba koja se trajno premjeta u drugo mjesto rada udaljeno vie od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja, ima pravo, najdue u roku od est mjeseci od dana premjetaja, na osiguranje odgovarajueg smjetaja za slubenu osobu i njegovu obitelj, te pravo na naknadu selidbenih trokova. (2) lanka. Slubena osoba premjetena na vlastiti zahtjev nema prava iz stavka 1. ovoga

lanak 72. (1) Slubena osoba koja se privremeno ili trajno, do osiguranja uvjeta za smjetaj prema odredbi lanka 71., premjetava u drugo mjesto rada udaljeno vie od 50 kilometara od mjesta njegovog stanovanja ima pravo na: jednokratnu novanu naknadu u visini njegove prosjene plae isplaene u posljednja tri mjeseca prije premjetaja, plau ranijeg radnog mjesta ako je za njega povoljnija, sedmodnevni plaeni dopust za posjet obitelji svaka tri mjeseca i naknadu trokova prijevoza za takvu posjetu, mjesenu naknadu za odvojeni ivot ako uzdrava obitelj, odgovarajui smjetaj i prehranu. (2) Slubena osoba koja se premjeta na vlastiti zahtjev nema prava iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 73. (1) Temeljem sporazuma izmeu ravnatelja sigurnosne slube i elnika drugog dravnog tijela, slubena osoba moe, uz njen pristanak, privremeno, najdulje na godinu dana, ili trajno biti premjetena na rad u drugo dravno tijelo. (2) Sporazum o privremenom premjetaju moe se obnoviti za jo jedno razdoblje od najdulje godinu dana.

31 lanak 74. (1) inozemstvo. Slubena osoba Obavjetajne agencije (OA) moe se rasporediti na rad u

(2) Slubena osoba Protuobavjetajne agencije (POA) i Vojne sigurnosne agencije (VSA) moe biti upuena na rad u inozemstvo u okviru suradnje s stranom sigurnosnom ili drugom odgovarajuom slubom ili temeljem meunarodnog ugovora. (3) Upuivanje na rad u inozemstvu prema odredbi stavka 2. ovoga lanka ne smatra se premjetajem u smislu odredbi ovoga Zakona ili Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima. lanak 75. Ravnatelji sigurnosnih slubi poblie e urediti prava, obveze i odgovornosti slubene osobe za vrijeme premjetaja u drugo dravno tijelo ili za vrijeme rada u inozemstvu.

g) Prestanak slube lanak 76. (1) Slubenoj osobi sigurnosne slube, uz sluajeve prestanka dravne slube propisane Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima, a za slubene osobe Vojne sigurnosne agencije (VSA) i/ili Zakonom o slubi u Oruanim snagama, sluba moe prestati ako izravno nadreeni slubenik utvrdi da je nesavjesnim obavljanjem poslova ili povredom propisa kojima se ureuje rad sigurnosne slube onemoguavala obavljanje poslova iz njenog djelokruga. (2) Pod onemoguavanjem obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga lanka smatra se prekoraenje ovlasti ili neprimjenjivanje ovlasti, uslijed ega je nastupila teta za fizike ili pravne osobe, tijela dravne vlasti ili Republiku Hrvatsku. (3) Rjeenje o prestanku slube u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, po pribavljenom miljenju nadreenog slubenika donosi ravnatelj. (4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor. lanak 77. Uz sluajeve prestanka slube po sili zakona, propisane Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima odnosno Zakonom o slubi u Oruanim snagama slubenoj osobi po sili zakona sluba prestaje:

32 1. kada joj nadleno tijelo utvrdi pravo na mirovinu radi profesionalne nesposobnosti za rad danom prvomonosti rjeenja, 2. kada se sazna da su podaci o ispunjavanju uvjeta iz lanka 44. stavka 2. ovoga Zakona lani danom saznanja, 3. kada je osuena za kazneno djelo za koje se progoni po sluenoj dunosti, osim za kaznena djela iz glave XX. Kaznenog zakona Republike Hrvatske koja se odnose na sigurnost prometa danom pravomonosti presude, 4. ako odbije premjetaj danom kojim se morao javiti na dunosti, 5. kada se sazna da je postupilo suprotno odredbi lanka 53. ovoga Zakona danom saznanja o povredi ove odredbe.

IX. GRAANSKI NADZOR NAD SIGURNOSNIM SLUBAMA lanak 78. (1) U ostvarivanju graanskog nadzora nad sigurnosnim slubama Hrvatski sabor moe, osobito: - zatraiti od Vijea za nacionalnu sigurnost izvijea o stanju nacionalne sigurnosti u cjelini ili u pojedinim podrujima; - zatraiti od Savjeta za nacionalnu sigurnost informaciju o pojedinim djelatnostima koje provodi sigurnosna sluba; - zatraiti od Savjeta za nacionalnu sigurnost informaciju o provoenju mjera tajnog prikupljanja podataka ili o provoenju mjere tajnog prikupljanja podataka prema odreenim osobama; - zatraiti od svojeg odbora nadlenog za nacionalnu sigurnost, da saslua elnike i slubene osobe sigurnosne slube kada pretpostavlja da je neka djelatnost sigurnosne slube bila nezakonita, i da ga o tome obavijesti; - biti obavijeten o tome da sluba nacionalne sigurnosti provodi djelatnosti prikupljanja informacija koje se tiu zastupnika ili osobe koja je lan njegovog porodinog domainstva; - obaviti razgovor s kandidatom za elnika sigurnosne slube. (2) Svoje ovlasti graanskog nadzora nad sigurnosnim slubama Hrvatski sabor moe obavljati i putem svog odbora nadlenog za nacionalnu sigurnost, osobito ako se radi o razmatranju izvjea i podataka koji predstavljaju dravnu tajnu, pa je takova pitanja nuno raspraviti bez prisustva javnosti. (3) Informacije odboru Hrvatskog sabora nadlenog za nacionalnu sigurnost ne sadre podatke o osobama s kojima je suraivala sigurnosna sluba u provoenju svoje djelatnosti i podatke o nainu (metodi) kojim su prikupljene informacije.

33 lanak 79. (1) Hrvatski sabor odreuje nain obavljanja strunih poslova u cilju ostvarivanja graanskog nadzora nad sigurnosnim slubama, i u tom cilju moe osnovati posebnu slubu. (2) U obavljanju strunih poslova u cilju ostvarivanja graanskog nadzora nad radom sigurnosnih slubi mogu se ispitivati isprave, izvjea i drugi dokumenti sigurnosnih slubi, te obavljati obavijesne razgovore sa djelatnicima sigurnosnih slubi, radi utvrenja injenica odlunih za ocjenu zakonitosti njihova rada, ali ne smije obavljati poslove koji su prema odredbama ovoga Zakona poslovi sigurnosnih slubi niti u obavljanju svojih poslova smije primjenjivati mjere koje su ovlatene primjenjivati sigurnosne slube. (3) Nadzor se obavlja, u pravilu, uz prethodnu obavijest glavnom ravnatelju sigurnosne slube. Izuzetak odreuje predsjednik odbora Hrvatskog sabora nadlenog za nacionalnu sigurnost. (4) O izvrenom nadzoru sastavlja se zapisnik koji se, s preslikom dokumenata odlunih za ocjenu rezultata nadzora i uz oitovanje sigurnosne slube, dostavlja odboru Hrvatskoga sabora nadlenom za nacionalnu sigurnost i Vijeu za nacionalnu sigurnost. lanak 80. Struni poslovi nuni za ostvarivanje graanskog nadzora nad sigurnosnim slubama obavljaju se prema Programu kojeg donosi odbor Hrvatskog sabora nadlean za nacionalnu sigurnost ili na poseban zahtjev Vijea za nacionalnu sigurnost, nadzoru se moe pristupiti i temeljem prijava i obavijesti graana o nezakonitosti rada sigurnosnih slubi. lanak 81. (1) Odlukom o osnivanju slube za obavljanje strunih poslova u cilju ostvarivanja graanskog nadzora nad sigurnosnim slubama odreuje se unutarnje ustrojstvo slube, okvirni broj slubenika i namjetenika potrebnih za obavljanje poslova slube, nainu upravljanja slubom, uvjeti za imenovanje i razrjeenje osobe koja upravlja radom slube i druga pitanja od osobitog znaaja za njen rad. (2) Na temelju odluke iz stavka 1. ovoga lanka pravilnik o unutarnjem redu slube za obavljanje strunih poslova u cilju ostvarivanja graanskog nadzora nad sigurnosnih slubama utvruje se potreban broj slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i uvjeta za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od znaaja za rad koja nisu ureena odlukom iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 82. (1) Na osobe koje upravljaju slubom iz lanka 79. ovoga Zakona i slubenike i namjetenike koji obavljaju strune poslove u cilju ostvarivanja graanskog nadzora nad sigurnosnim slubama odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima su ureeni poloaj, prava i obveze i odgovornosti i nain utvrivanja plaa dunosnika, slubenih osoba i drugih slubenika i namjetenika sigurnosnih slubi (Glava VIII.).

34 (2) U obavljanju protuobavjetajne zatite provodi se sigurnosna provjera osoba te slubenika i namjetenika iz stavka 1. ovoga lanka.

X. SREDSTVA ZA RAD SIGURNOSNIH SLUBI lanak 83. (1) Sredstva za rad sigurnosnih slubi osiguravaju se u dravnom proraunu.

(2) U okviru sredstava za rad sigurnosnih slubi osiguravaju se i posebna sredstva za radni prostor, tehniku opremu, posebne namjene u obavljanju obavjetajnih i protuobavjetajnih poslova, kolovanje, obuku i osposobljavanje slubenih osoba sigurnosnih slubi, te namjene iz lanka 30. ovoga Zakona. lanak 84. Financijsko i materijalno poslovanje sigurnosnih slubi, obavlja se na nain propisan za tijela dravne uprave. Podaci o financijskom i materijalnom poslovanju tajni su.

XI. ZAVOD ZA INFORMACIJSKU SIGURNOST I KRIPTO-ZATITNU TEHNOLOGIJU lanak 85. (1) Vlada Republike Hrvatske osnovat e Zavod za informacijsku sigurnost i kriptozatitnu tehnologiju, ustanovu za obavljanje djelatnosti istraivanja i razvoja protokola, opreme, sredstava i tehnologije namijenjene za zatitu tajnih podataka u informacijskim i telekomunikacijskim sustavima, kao i informacijskih i telekomunikacijskih mrea i kanala kojima se tajni podaci razmjenjuju u sustavu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. (2) Vlada Republike Hrvatske e aktom o osnivanju Zavoda imenovati privremenog ravnatelja Zavoda koji e pod nadzorom Vlade Republike Hrvatske obaviti pripreme za poetak rada ove Zavoda. (3) Sigurnosne slube mogu od Zavoda za informacijsku sigurnost i kripto-zatitnu tehnologiju traiti podatke ili usluge iz njegovog djelokruga, kada im je to nuno radi obavljanja njihovih sigurnosnih poslova, a Zavod im je duan dati traene podatke i pruiti traene usluge. (4) Tijela dravne vlasti su duna primjenjivati norme zatite tajnosti podataka koje usvoji Savjet za nacionalnu sigurnost na prijedlog Zavoda za informacijsku sigurnost i kriptozatitnu tehnologiju, a po pribavljenom miljenju sigurnosnih slubi. (5) Sredstva za rad Zavoda za informacijsku sigurnost i kripto-zatitnu tehnologiju osiguravaju se u dravnom proraunu.

35 XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 86. (1) Vlada Republike Hrvatske donijeti e uredbe iz lanka 6. stavka 4. i lanka 38. stavka 1. ovoga Zakona, a Hrvatski sabor odluku iz lanka 81. stavka 1., u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Pravilnici o unutarnjem redu sigurnosnih slubi, Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost donijet e se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu akata iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 87. elnici sigurnosnih slubi i predstojnik Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost imenovat e se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 88. (1) Na dan poetka primjenjivanja ovoga Zakona zapoinju s radom Obavjetajna agencija (OA) i Protuobavjetajna agencija (POA), a prestaju s radom Sluba za zatitu ustavnog poretka i Ured za nacionalnu sigurnost. (2) Na dan poetka primjenjivanja ovoga Zakona zaposlenici Ureda za nacionalnu sigurnost postaju zaposlenici Obavjetajne agencije (OA), a zaposlenici Slube za zatitu ustavnog poretka postaju zaposlenici Protuobavjetajne agencije (POA) i rasporedit e se na poslove utvrene pravilnicima o unutarnjem redu ovih slubi.

lanak 89. (1) Na dan poetka primjenjivanja ovog Zakona poinje s radom Vojna sigurnosna agencija (VSA), a prestaju s radom Sigurnosno-informativna sluba Ministarstva obrane, Obavjetajna sluba Ministarstva obrane i Obavjetajna uprava Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske. (2) Na dan poetka primjenjivanja ovog Zakona zaposlenici Sigurnosnoinformativne slube Ministarstva obrane, Obavjetajne slube Ministarstva obrane i Obavjetajne uprave Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske, postaju zaposlenici Vojne sigurnosne agencije (VSA) i rasporedit e se na poslove utvrene Pravilnikom o unutarnjem redu ove agencije. (3) Na dan poetka primjenjivanja ovoga Zakona Nacionalna sluba elektronikog izvianja zapoinje s radom kao unutarnja ustrojstvena jedinica Obavjetajne agencije (OA).

36 lanak 90. (1) Zaposlenici Ureda za nacionalnu sigurnost i Slube za zatitu ustavnog poretka te zaposlenici slubi iz lanka 89. stavak 1. ovoga Zakona mogu se u sigurnosnim slubama iji postaju zaposlenici rasporediti na radna mjesta za koja se trai za jedan stupanj via struna sprema od one koju imaju ako su od prijama u ove slube do stupanja na snagu ovoga Zakona obavljali istovrsne ili sline poslove. (2) Zaposlenici iz stavka 1. ovoga lanka mogu se rasporediti na poloaje u sigurnosnim slubama uz uvjet da u roku od etiri godine od dana rasporeda steknu traenu strunu spremu. lanak 91. (1) Zaposlenici iz lanaka 88. stavak 2. i 89. stavak 2. ovoga Zakona nastavljaju s radom na poslovima radnih mjesta na kojima su zateeni na dan poetka primjenjivanja ovoga Zakona i zadravaju plau i dodatke na plau do donoenja rjeenja o rasporedu na poslove utvrene pravilnicima o unutarnjem redu sigurnosnih slubi. (2) Zaposlenici iz lanka 88. i 89. ovoga Zakona, koji ne budu rasporeeni i zaposlenici koji odbiju rasporeivanje stavit e se na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske i imaju prava propisana Zakonom o dravnim slubenicima i namjetenicima. lanak 92. (1) Na dan poetka primjenjivanja ovoga Zakona, prostor, opremu, ureaje i druga sredstva Ureda za nacionalnu sigurnost preuzima Obavjetajna agencija (OA), a Slube za zatitu ustavnog poretka Protuobavjetajna agencija (POA), ako Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske suglasno ne odrede drugaije.. (2) Na dan poetka primjenjivanja ovog Zakona prostor, opremu, ureaje i druga sredstva postojee Sigurnosno-informativne slube Ministarstva obrane i Obavjetajne slube Ministarstva obrane preuzima Vojna sigurnosna agencija (VSA). lanak 93. (1) Do dana stupanja na snagu Pravilnika o nainu sigurnosnog djelovanja Obavjetajne agencije (OA) odgovarajue e se primjenjivati odredbe akta kojim je ureen nain sigurnosnog djelovanja Ureda za nacionalnu sigurnost ako nisu suprotne odredbama ovoga Zakona. (2) Do dana stupanja na snagu Pravilnika o nainu sigurnosnog djelovanja Protuobavjetajne agencije (POA) odgovarajue e se primjenjivati odredbe akta kojim je ureen nain sigurnosnog djelovanja Slube za zatitu ustavnog poretka ako nisu suprotne odredbama ovoga zakona. (3) Do dana stupanja na snagu Pravilnika o nainu sigurnosnog djelovanja Vojne sigurnosne agencije (VSA) odgovarajue e se primjenjivati odredbe akata kojima je ureen nain sigurnosnog djelovanja slubi iz lanka 89. stavak 1. ovoga Zakona.

37

lanak 94. Protuobavjetajna agencija (POA) osigurava kriminalistikoj policiji operativnotehniko provoenje mjere nadzora i tehnikog snimanja telefonskih razgovora, odnosno sredstava za tehniko komuniciranje na daljinu propisane Zakonom o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 110/97, 58/99 i 112/99).

lanak 95. Na dan poetka primjenjivanja ovoga Zakona prestaje s radom Nacionalno povjerenstvo za sigurnost osnovano Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 26. srpnja 2000. godine, a njihove poslove preuzima Ured Vijea za nacionalnu sigurnost.

lanak 96. (1) Na dan poetka primjenjivanja ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost ("Narodne novine", broj 37/95). (2) Na dan poetka primjenjivanja ovoga Zakona prestaju vaiti odredbe lanaka 13. do 17. i lanaka 17a. do 17d. Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 55/89, 18/90, 47/90, 19/91, 29/91 - proieni tekst, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 29/2000 i 53/2000).

lanak 97. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. travnja 2002. godine.

38 Obrazloenje 1. lanak 1.

Odredbom lanka 1. stavak 1. osnivaju se sigurnosne slube (Obavjetajna agencija (OA), Protuobavjetajna agencija (POA) i Vojna sigurnosna agencija (VSA), koje obavljaju obavjetajne i protuobavjetajne poslove (prikupljanje, analiza, obrada i ocjena podataka, te drugi poslovi odreeni Glavom V. ovoga Zakona) potrebne za zatitu nacionalne sigurnosti i nune za donoenje odluka znaajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa u podruju nacionalne sigurnosti. Odredbom stavka 2., u provoenju odredbe lanka 102. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske ovim se Zakonom propisuje da se radi suradnje Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi osniva Vijee za nacionalnu sigurnost. (poblie ureeno odredbama lanaka 3. i 4.). Propisuje se dalje da radi operativnog usklaivanja rada sigurnosnih slubi se osniva Savjet za nacionalnu sigurnost (poblie ureeno odredbom lanka 5.). Odredbom stavka 3. propisuju se akti temeljem kojih sigurnosne slube obavljaju poslove iz svog djelokruga, pri em, prema odredbi stavka 4., ove poslove smiju obavljati samo u skladu sa zakonom i propisima za provoenje zakona, a njihov rad nadziru Vijee na nacionalnu sigurnost i Hrvatski sabor. 2. lanak 2.

Kako Ustav Republike Hrvatske u odredbi lanka 80. propisuje (samo) da Hrvatski sabor donosi Strategiju nacionalne sigurnosti nuno je zakonom urediti temeljna pitanja koja se ureuju Strategijom nacionalne sigurnosti, a kako je Strategija nacionalne sigurnosti temeljni dokument za djelovanje sigurnosnog sustava kojeg ine sigurnosne slube, to je uinjeno ovim Zakonom. Nacrt prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti utvrdilo bi Vijee za nacionalnu sigurnost, a predlaga Strategije bila bi Vlada Republike Hrvatske, uz suglasnost Predsjednika Republike. 3. lanak 3.

Osnivanje Vijea za nacionalnu sigurnost posljedica je odredbe lanka 102. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj Predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi, ali i potreba uspostave tijela (kojeg prema odredbi lanka 4. ine Predsjednik Republike, predsjednik Vlade, potpredsjednik Vlade za unutarnju i vanjsku politiku, ministri odreeni tom odredbom i naelnik Glavnog stoera Oruanih snaga) koje e ne samo politiki usmjeravati rad sigurnosnih slubi nego i politiki upravljati sustavom nacionalne sigurnosti, pa se propisuju poslovi Vijea za nacionalnu sigurnost. 4. lanak 4.

Odreuje se sastav Vijea za nacionalnu sigurnost, ravnopravnost Predsjednika Republike i predsjednika Vlade u sazivanju njegovih sjednica i odreivanju pitanja o kojima e se raspravljati, te se propisuje da odluke Vijea supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Kako Ustav Republike Hrvatske razgraniava ovlasti zakonodavne vlasti i tijela dravne izvrne vlasti propisuje se kada i pod kojim uvjetima u radu Vijea za nacionalnu sigurnost sudjeluju predsjednik Hrvatskoga sabora, ministar gospodarstva i ministar financija. Propisuje se kada i druge osobe mogu sudjelovati u radu Vijea.

39 5. lanak 5.

Savjet za nacionalnu sigurnost kojeg ine potpredsjednik Vlade zaduen za unutarnju i vanjsku politiku (koji je predsjednik Savjeta), savjetnik Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost (koji je zamjenik predsjednika Savjeta), elnici sigurnosnih slubi i predstojnik Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost, provodi odluke Predsjednika Republike i Vlade u usmjeravanju rada slubi, operativno usklauje rad sigurnosnih slubi i poduzima mjere za unaprjeenje njihovog rada. Savjet za nacionalnu sigurnost mogu sazivati i pitanja o kojima e raspravljati i odluivati mogu odreivati Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. 6. lanak 6.

Ured Vijea za nacionalnu sigurnost obavlja poslove koji Vijeu za nacionalnu sigurnost omoguuju analizu izvjea sigurnosnih slubi i ocjenu njihova rada, omoguuju provoenje nadzora nad sigurnosnim slubama, te druge poslove odreene ovom odredbom. Ured nema ovlasti obavljanja poslova sigurnosnih slubi (obavjetajnih i protuobavjetajnih), ne smije primjenjivati mjere koje smiju primjenjivati sigurnosne slube, niti smije postavljati zahtjeve sigurnosnim slubama u odnosu na obavljanje poslova iz njihovog djelokruga. Unutarnje ustrojstvo Ureda uredit e se uredbom Vlade Republike Hrvatske, a predstojnika Ureda imenuju odnosno razrjeavaju sporazumno Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. 7. lanak 7.

Obavjetajna agencija (OA) je dravna upravna organizacija koja planira i provodi obavjetajno djelovanje u inozemstvu, a poslovi su joj odreeni odredbom stavka 2. ovoga lanka. Kako Protuobavjetajna agencija (POA) i Vojna sigurnosna agencija (VSA) ne mogu svoje poslove obavljati u inozemstvu ureuje se nain na koji Obavjetajna agencija (OA) za njihove potrebe obavlja odreene poslove. 8. lanci 8. i 9.

Protuobavjetajna agencija (POA) je dravna upravna organizacija koja planira i provodi protuobavjetajno djelovanje u zemlji, s poslovima odreenim odredbama ovoga lanka. Protuobavjetajna agencija (POA) ovlatena je poduzimati ovim Zakonom odreene mjere tajnog prikjupljanja podataka kojima se ograniavaju neka ljudska prava i slobode (te su mjere odreene odredbom lanka 17. stavak 1. ovoga Zakona). Ureuje se nain na koji Protuobavjetajna agencija (POA) za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) obavlja odreene poslove koje prema odredbama ovog Zakona ne moe neposredno obavljati Vojna sigurnosna agencija (VSA). U Protuobavjetajnoj agenciji (POA) ustrojava se Operativnotehniki centar za nadzor telekomunikacija s poslovima odreenim odredbama lanka 9. 9. lanak 10.

Vojna sigurnosna agencija (VSA) je ustrojstvena jednica Ministarstva obrane koja planira i provodi obavjetajnu i protuobavjetajnu potporu Ministarstva obrane i Oruanih snaga Republike Hrvatske. Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju obavjetajnih poslova ne moe u miru operativno prikupljati podatke u inozemstvu (to za nju ini Obavjetajna agencija).

40 10. lanak 11.

Propisuje se ovlast Vojne sigurnosne agencije (VSA) u obavljanju protuobavjetajnih poslova prema pripadnicima Ministarstva obrane i Oruanih snaga te graanima zaposlenim u tijelima, slubama i ustanovama Ministarstva obrane i Oruanih snaga, te sluajevi i uvjeti kada za njene potrebe te poslove obavlja Protuobavjetajna agencija. 11. lanak 12.

Strategijsko elektroniko izvianje za potrebe Obavjetajne agencije (OA) i Protuobavjetajne agencije (POA) provode Sredinjica elektronikog izvianja Oruanih snaga Republike Hrvatske temeljem planova provoenja izvianja koje donosi Savjet za nacionalnu sigurnost na prijedlog ravnatelja ovih slubi. 12. a) Odredbe Glave V. Poslovi i ovlasti sigurnosnih slubi Prikupljanje podataka (lanci 13. 16.)

Propisuju se naini prikupljanja podataka znaajnih za nacionalnu sigurnost (lanak 13.), pri em se posebno ureuju obaveze sigurnosne slube i prava osoba od kojih se prikupljaju podaci (lanak 14.). Sigurnosne slube mogu prikupljati podatke koritenjem tajnih suradnika, pod uvjetima i na nain propisanim naputkom ravnatelja slube (lanak 15.). Odredba lanka 15. primjenjuje se pod uvjetima propisanim odredbom lanka 31. stavak 1. ovoga Zakona, kojom odredbom se titi identitet osobe koja je sigurnosnoj slubi dala odreene podatke od interesa za nacionalnu sigurnost. Obavljanje poslova iz djelokruga sigurnosnih slubi zahtjeva propisivanje obveze tijelima dravne uprave, tijelima sudbene vlasti i pravnim osobama koje vode ili upravljaju registrima i zbirkama osobnih i drugih podataka da sigurnosnim slubama omogue pristup ovakovim zbirkama (lanak 16.). b) Poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograniavaju neka ljudska prava i temeljne slobode (lanci 17. 21.)

Protuobavjetajna agencija (POA) i Vojna sigurnosna agencija (VSA) mogu, prema odredbi lanka 17., ako se podaci od znaaja za nacionalnu sigurnost ne mogu prikupiti na drugi nain ili je njihovo prikupljanje povezano s nerazmjernim tekoama, podatke prikupljati mjerama tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograniavaju neka ljudska prava i temeljne slobode. To su mjere odreene odredbom lanka 17. stavak 3. Ovlatene sigurnosne slube mogu mjere tajnog prikupljanja podataka poduzimati samo temeljem pismenog naloga za njihovo provoenje koje izdaje sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske (suce ovlatene za izdavanje pismenog naloga odreuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske). Izuzetno, ako bi odgoda provedbe mjera tajnog prikupljanja podataka onemoguila postizanje cilja primjena mjera moe zapoeti na temelju naloga ravnatelja agencije, ali ne moe trajati due od 24 sata, odnosno nakon isteka roka od 24 sata smije se nastaviti provoditi samo temeljem pismenog naloga ovlatenog suca. Odredbom stavka 6. lanka 17. propisuje se obavezan sadraj zahtjeva za poduzimanje mjera (zahtjev podnosi ravnatelj slube) i naloga za poduzimanje mjera, uz propisivanje da sadraj zahtjeva i naloga predstavljaju dravnu tajnu. Odredbom lanka 18. propisuje se vrijeme trajanja pojedinih mjera, istekom kojeg, ako postoji potreba za njihovim daljnjim provoenjem, je nuno ishoditi novi pismeni nalog.

41 Odredbom lanka 19. propisuje se obveza pravnim osobama koje obavljaju poslove tehnikog komuniciranja na daljinu i poslove dostave potanskih poiljaka da omogue ovlatenim sigurnosnim slubama provedbu mjera iz lanka 17. stavak 3. toka 1. i toka 3. Zakona. Odredbom lanka 20. propisuju se uvjeti i nain provoenja mjere iz lanka 17. stavak 3. toka 4. Zakona. Podaci prikupljeni primjenom mjera tajnog prikupljanja podataka mogu ukazivati na pripremanje i poinjanje kaznenog djela koje se progoni po slubenoj dunosti pa se propisuje, odredbom lanka 21., obveza sigurnosne slube da o tome izvijesti dravno odvjetnitvo, ravnateljstvo policije ili vojnu policiju. Kako interes nacionalne sigurnosti moe opravdavati daljnje poduzimanje ovih ili drugih mjera radi otkrivanja drugih osoba koje sudjeluju u pripremi ili poinjenju kaznenog djela, ovlauje se glavnog dravnog odvjetnika Republike Hrvatske da obvezu sigurnosne slube o prijavi kaznenog djela odloi za neko vrijeme. c) Evidencije podataka i njihovo koritenje (lanci 22. do 24.)

Propisuje se uspostavljanje evidencija o podacima koje u svom radu prikupe sigurnosne slube i dokumentima o tim podacima, o pravu graana da zahtjevaju od sigurnosnih slubi uvid u dokumente o prikupljenim podacima, i sluajevi kada sigurnosne slube nisu dune postupiti po ovakovim zahtjevima (u kojim sluajevima odluku donosi Savjet za nacionalnu sigurnost). Odredba lanka 24. nalae sigurnosnim slubama da prikupljene podatke mogu koristiti samo za svrhe radi kojih su prikupljeni i da osiguravaju tajnost prikupljenih podataka primjenom odredbi Zakona o zatiti tajnosti podataka ("Narodne novine", broj 108/96). d) Sigurnosne provjere (lanci 25. i 26.)

Propisuje se krug osoba za koje se provode sigurnosne provjere, nain provoenja sigurnosnih provjera te ovlasti pojedinih sigurnosnih slubi za provoenje odreenih sigurnosnih provjera. e) Protuobavjetajna zatita (lanci 27. i 28.)

Ovim odredbama ureuje se sadraj i oblici protuobavjetajne zatite, te ovlasti sigurnosnih slubi u provoenju poslova protuobavjetajne zatite. f) Mjere prikrivanja (lanci 30. do 32.)

U obavljanju poslova iz djelokruga sigurnosnih slubi osobito su znaajne i nune mjere prikrivanja (vlasnitva nad stvarima, vlasnitva nad pravnim osobama, stvarnog indentiteta zaposlenika sigurnosne slube i drugih osoba s kojima u obavljanju svojih poslova surauju sigurnosne slube, te naplatno koritenje tajnih usluga pravnih i fizikih osoba) pa se s tim u svezi propisuje i koritenje sredstava i materijalno financijsko poslovanje sredstvima za provoenje mjera prikrivanja.

42

Odredbom lanka 32. propisuje se obveza sigurnosnih slubi i svih osoba i tijela u sustavu nacionalne sigurnosti da tite tajnost identiteta osoba i drugih izvora podataka, te nain prikupljanja podataka. Ovi tajni podaci mogu se saopiti samo tijelima sudbene vlasti koja su ih takoer duna tititi. Propisuju se i prava koja u sluaju oteenja zdravlja ili smrtnog stradavanja ima tajni suradnik sigurnosne slube odnosno lanovi njegove obitelji. g) Izvjeivanje (lanak 33.)

Odreuju se tijela i osobe kojima sigurnosne slube dostavljaju vanije podatke prikupljene njihovim radom i njihove procjene sigurnosnih situacija, te dostavljaju godinja izvjea o svom radu i izvanredna izvjea o stanju nacionalne sigurnosti u podruju njihovog djelokruga. 12. Odredbe glave VI. Suradnja sigurnosnih slubi (lanci 34. do 37.)

Djelokrug rada sigurnosnih slubi zahtjeva njihovu suradnju, pa se odredbom lanka 34. ureuju pitanja suradnje sigurnosnih slubi, i rjeavanja sukoba nadlenosti u obavljanju njihovih poslova. Sigurnosne slube dune su u okviru svog djelokruga suraivati s tijelima i osobama odreenim odredbom stavka 1. lanka 35., a ova tijela i osobe dune su obavjetavati sigurnosnu slubu ako imaju saznanja o postupcima koji bi mogli ugroziti nacionalnu sigurnost. Sigurnosnim slubama ovlast za suradnju sa stranim sigurnosnim slubama daje Dravno vijee za nacionalnu sigurnost, a odredbom stavka 3. lanka 36. ureuje se nain ostvarivanja takove suradnje. Odredbom lanka 37. propisuje se ovlast sigurnosnim slubama, i njena ogranienja, o dostavljanju stranim slubama podataka kojima raspolau sigurnosne slube o osobama koje su od interesa za strane sigurnosne slube. 13. Odredbe glave VII. Ustrojstvo i upravljanje sigurnosnim slubama (lanci 38. do 44.)

U sigurnosnim slubama mogu se ustrojavati unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje odreenih poslova iz njihovog djelokruga, te slube za obavljanje administrativnih i tehnikih poslova. U Protuobavjetajnoj agenciji (POA) i Vojnoj sigurnosnoj agenciji (VSA) mogu se ustrojavati podrune jedinice, a u Obavjetajnoj agenciji (OA) privremene ispostave u inozemstvu (lanak 38.). Ove ustrojstvene jedinice sigurnosnih slubi osnivaju se uredbama koje donosi Vlada Republike Hrvatske, kojim uredbama se ureuju i pitanja odreena odredbom lanka 39. Na temelju uredbi o unutarnjem ustrojstvu ustrojstvenih jedinica donose se pravilnici o unutarnjem redu kojima se ureuju pitanja iz lanka 38. Ovi pravilnici dravna su tajna i ne objavljuju se. Postupci, mjere i sredstva koja primjenjuju u svom radu sigurnosne slube te nain planiranja programiranja provedbe, evidentiranje izvjeavanja o poslovima iz djelokruga sigurnosnih slubi ureuju se pravilnicima o nainu sigurnosnog djelovanja, koji su dravna tajna i ne objavljuju se (lanak 41.). Ovim odredbama odreuju se donosioci i nain donoenja prikazanih akata.

43 Radom sigurnosnih slubi upravljaju ravnatelji, a radom njihovih ustrojstvenih jedinica pomonici ravnatelja (lanak 42.). Ovom odredbom se propisuje da su ravnatelji sigurnosnih slubi, njihovi zamjenici i njihovi pomonici dunosnici. Ustav Republike Hrvatske u odredbi lanka 103. stavak 2. propisuje "Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje mjerodavnog odbora Zastupnikog doma Hrvatskoga sabora, supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.". U razradi ove odredbe Zakon, u odredbi lanka 43. stavak 7., odreuje da ravnatelji sigurnosnih slubi i njihovi zamjenici imaju poloaj elnika sigurnosnih slubi, i u drugim odredbama ovoga lanka propisuje nain utvrivanja kandidata za elnike dunosti, vrijeme na koje se imenuju elnici sigurnosnih slubi i ogranienja u mogunosti njihovog ponovnog imenovanja, te razloge, postupak i nain razrjeenja elnika sigurnosne slube prije isteka mandata. Odredbom lanka 44. propisuje se normativni okvir koji mora omoguiti utvrenje individualne odgovornosti za obavljanje poslova u sigurnosnim slubama, te zatita slubenih osoba za provoenje naloga ako ocjenjuju da zapovjeeni oito ine kazneno djelo ili povrjeuju zakon. 14. Odredbe glave VIII. Poloaj, prava, obveze i odgovornosti dunosnika, slubenih osoba i drugih slubenika i namjetenika sigurnosnih slubi (lanci 45. do 77.)

Sigurnosne slube su dravne upravne organizacije (Obavjetajna agencija /OA/ i Protuobavjetajna agencija /POA/) odnosno ustrojstvene jedinice ministarstva (Vojna sigurnosna agencija /VSA/), to znai da se na dravne slubenike i namjetenike ovih tijela dravne uprave primjenjuju odredbe Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima odnosno na dravne slubenike i namjetenike Vojne sigurnosne agencije (VSA) primjenjuju odredbe Zakona o slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske, osim na ona pitanja prava, obveze, odgovornosti i naina utvrivanja plaa koja su ureena ovim Zakonom (lanak 45.). Ovim se Zakonom ureuju drugaije ili se ureuju jer nisu ureena prikazanim zakonima koji se primjenjuju na dravne slubenike i namjetenike neka pitanja (b) Prijama u slubu (primjerice: "Za prijam na rad u sigurnosne slube nije obavezan natjeaj"), (c) Plaa, (d) Prava, obveza i odgovornosti (primjerice: "Slubene osobe dune su izvravati poslove na koje su rasporeene i kad je to povezano s opasnou za njihov ivot, zdravlje ili imovinu"), (e) Povrede slubene dunosti, (f) Premjetaja, (g) Prestanka slube. 15. Odredbe glave IX. Graanski nadzor nad sigurnosnim slubama (lanci 78. do 82.)

Ustav Republike Hrvatske u lanku 80. propisuje da Hrvatski sabor ostvaruje graanski nadzor nad slubama sigurnosti Republike Hrvatske, pa se u razradi ove odredbe odredbom lanka 78. odreuju ona osobito znaajna pitanja koja obuhvaa ovaj graanski nadzor. Omoguuje se da u sluajevima kada treba razmotriti izvjea i podatke koja je nuno raspraviti bez prisustva javnosti, ovlasti graanskog nadzora Hrvatski sabor moe obavljati putem svog odbora nadlenog za nacionalnu sigurnost.

44

Zakon ostavlja Hrvatskom saboru da uredi nain obavljanja sturnih poslova nunih za ostvarivanje graanskog nadzora nad sigurnosnim slubama (lanak 79.) i propisuju ovlasti i osnovna pitanja obavljanja ovih poslova. Zakonom se propisuje da se u obavljanju strunih poslova nunih za ostvarivanje graanskog nadzora nad sigurnosnim slubama ne smiju obavljati poslove koji su prema odredbama ovoga Zakona poslovi sigurnosnih slubi niti se u obavljanju ovih poslova smiju primjenjivati mjere koje su ovlatene primjenjivati sigurnosne slube. Ureuju se pitanja u vezi s eventualnim osnivanjem posebne slube za obavljanje ovih poslova, te se propisuje da se na osobe koje obavljaju ove poslove primjenjuju posebne odredbe u ovom Zakonu kojima se ureuju prava, obveze, odgovornosti i nain utvrivanja plaa. 16. Odredbe glave X. Sredstva za rad sigurnosnih slubi (lanci 83. i 84.)

Sredstva za rad sigurnosnih slubi osiguravaju se u dravnom proraunu i u okviru tih sredstava osiguravaju se i sredstva za posebne namjene odreene odredbom lanka 83. stavak 2. 17. Odredbe glave XI. Zavod za informacijsku sigurnost i kripto-zatitnu tehnologiju (lanak 85.)

Ovlauje se Vlada Republike Hrvatske da osnuje ustanovu Zavod za informacijsku sigurnost i kripto-zatitnu tehnologiju koja e obavljati poslove iz okvira djelatnosti odreene odrdbom lanka 85. stavak 1. Ovu ustanovu Vlada Republike Hrvatske osnovat e uredbom iz lanka 12. Zakona o ustanovama ("Narodne novine", broj 76/93) i tom uredbom kao osnivakim aktom uredit e sva pitanja iz ove odredbe. Do poetka rada ove ustanove poslove iz lanka 85. obavljat e temeljem odredbe lanka 6. stavak 1. Ured Dravnog vijea za nacionalnu sigurnost. 18. Odredbe glave XII. Prijelazne i zavrne odredbe (lanci 86. do 96.)

Propisani su rokovi za donoenje uredbi Vlade Republike Hrvatske kojima se ureuje ustrojstvo i djelokrug rada sigurnosnih slubi i Ureda Dravnog vijea za nacionalnu sigurnoste te odluke Hrvatskog sabora kojima se ureuje ustrojstvo i djelokrug rada Nadzorne slube, te rokovi za donoenje pravilnika o unutarnjem redu ovih slubi, koji rokovi za imenovanje elnika sigurnosnih slubi i predstojnika Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost (lanci 86. i 87.). Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a poinje se primjenjivati na dan odreen odredbom lanka 96. Odredbama lanaka 88., 89., 90., 91. i 92. proisuje se da ovim Zakonom osnovane sigurnosne slube zapoinju s radom na dan poetka primjenjivanja Zakona i propisuje da s tim danom prestaju s radom postojee slube koje obavljaju sigurnosne poslove (Sluba za zatitu ustavnog poretka, Ured za nacionalnu sigurnost i sigurnosne slube iz lanka 89. stavak 1.). S tim u vezi ureuje se preuzimanje i rasporeivanje zaposlenika postojeih slubi kao i preuzimanje prostora opreme, ureaja i drugih sredstava rada postojeih slubi od strane sigurnosnih slubi osnovanih ovim Zakonom.

45 Do asa donoenja pravilnika o nainu sigurnosnog djelovanja sigurnosnih slubi (pravilnici iz lanka 41. ovoga Zakona, primjenjivat e se, temeljem odredbe lanka 93. odredbe odgovarajuih akata postojeih sigurnosnih slubi. Odredbom lanka 94. obvezuje se Protuobavjetajna agencija (POA) da osigurava za potrebe kriminalistike policije (dok se ova nabavom potrebne opreme ne osposobi) provoenje mjere nadzora i tehnikog snimanja telefonskih razgovora odnosno sredstava za tehniko komuniciranje na daljinu propisane odredbom lanka 180. stavak 1. toka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 110/97, 58/99 i 112/99). Prema odredbi lanka 6. Ured Vijea za nacionalnu sigurnost obavljat e poslove u vezi sigurnosti u komunikaciji te razmjeni informacija i dokumenata izmeu Republike Hrvatske i stranih obrambenih organizacija, a sa odredbom lanka 95. propisuje da danom poekta primjenjivanja ovog Zakona prestaje s radom Nacionalno povjerenstvo za sigurnost osnovano Odlukom Vlade Republike Hrvatske, koje sada obavlja ove poslove. Odredbom lanka 96. propisuje se koji propisi prestaju vaiti na dan poetka primjenjivanja ovog Zakona.