Mjesec - Zemljin satelit Mjesec, najsjajniji svemirski objekat na nonom nebu, prvi je detaljno istra io lege ndarni znanstvenik

Galileo. Uz ostale planete koje je otkrio, Galileo je 1609. godine usmjerio svoj teleskop prema Zemljinom prirodnom satelitu, Mjesecu. Galileo je prvi opisao Mjeseevu povr inu kao stjenovitu sa puno planina i ogromnih kratera. Do tada su postojala svakakva nagaanja o Mjesecu a zanimljiva su ona dre vna vjerovanja da je Mjesec vatrena kugla ili pak nebesko ogledalo koje reflekti ra Zemljina mora i kopno. Najtoniji su bili stari Grki filozofi koji su zapisali d a Mjesec zaista reflektira ali ne Zemljinu povr inu nego Sunevu svjetlost! Stari Gr ci su isto tako i tumaili kako su tamnij djelovi Mjeseca more a svjetliji kopno, planine. U novije vrijeme znanstvenici Mjesec istra uju pomou svemirskih istra ivakih sondi i n aprednih teleskopa. Sovjetski savez je 1959. godine prvi uputio svemirsku istra ivaku sondu Luna 2 prem a Mjesecu a iz te misije dobili smo fotografije sa druge strane Mjeseca! Deset g odina poslije, 1969. godine, ameriki svemirski istra ivaki centar alje na Mjesec svem irsku istra ivaku sondu sa ljudskom posadom, Apolo 11. i prve astronaute koji e pro et ati Mjesecom! To su bili popularni astronauti Buzz Aldrin, Michael Collins i Neil Armstrong. A strunauti su pro etali Mjeseevom povr inom i na planet Zemlju odaslali nezaboravne po pularne snimke na kojoj se vidi astronaut Neil Armstrong, koji je ujedno i prvi o vjek koji je spustio stopalo na Mjesec, kako skakue po povr ini Mjeseca. Ameriki svemirski istra ivaki centar objavio je i audio zapis te popularnu reenicu as tornauta Neila Armstronga That s one small step for (a) man, one giant leap for man kind. . Na svome povratku, astronauti su sa sobom na planet Zemlju ponjeli oko 380 kilog rama (kg) materijala sa Mjeseeve povr ine kako bi detaljno istra ili prirodni satelit , Mjesec. Mjesec je najbli i svemirski objekat planeti Zemlji i od Zemlje je udaljen oko 385 tisua kilometara. Mjesec kru i oko Zemlje brzinom od 1.02 kilometra po sekundi (km /s) i od same Zemlje je manji oko 50 puta! Prirodni satelit Mjesec ima promjer od 3473 kilometara (km) a vjeruje se da je n astao prije etiri milijarde godina od posljedica udara kometa. Mjeseeva atmosfera se sastoji od helija, neona, vodika i argona a pronaeni su i tr agovi amonijaka, metana te ugljinog dioksida. Mjeseeva kora sastoji se od kisika, silicija, alumijina, kalcija, eljeza, magnezij a i titana. Ostali spojevi pronaeni u Mjeseevoj kori su u postotku manji od 1% pri sutnosti. Mjesec konstantno mijenja svoj polo aj u svemiru, kao i svi ostali svemirski objek ti, te je u razliitim trenutcima osvijetljen drugaije. Sa Zemlje ga dijelimo na eti ri faze a to su Mlaak, Prva etvrt, Pun Mjesec, Zadnja etvrt. Uz Mjesec vezan je i p ojam pomrina Mjeseca do koje dolazi iz mijenjanja polo aja Mjeseca, Sunca i Zemlje.