P. 1
GG_87_Web

GG_87_Web

|Views: 79|Likes:
Published by Dijana25
green garden glasilo
green garden glasilo

More info:

Published by: Dijana25 on Sep 11, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/28/2014

pdf

text

original

Sections

  • GLadioLe – dašak ljepote u vašem vrtu
  • Ljetni ples fuksija
  • - slabo poznato lukovičasto cvijeće
  • Travne smjese za golf terene
  • PoVRTNJaK TiJeKoM LJeTa
  • Ljetna sjetva špinata
  • Kasna sjetva cikle
  • Ljetna sjetva cikle
  • Skladištenje krumpira
  • Ljetni uzgoj rajčice
  • Ljetna sadnja kupusa
  • Kako se riješiti krtica?
  • Sunčane ožegotine na bobicama grožđa
  • Klopke za suzbijanje osa i stršena
  • Bezsjemene sorte vinove loze
  • Priprema vinskih podruma za berbu grožđa
  • PITANJA I ODGOVORI
  • LJeTNe SoRTe KRUŠaKa
  • Zlatni plodovi Hercegovine
  • Zaboravljeni dud
  • drača - medonosna biljka Hercegovine

2011/12

Bosnia andhHerzegovina’s C oice

Green Garden • broj 87 • srpanj / kolovoz 2013. • godina XIII

-5Hortenzija -5Ljetne sorte krušaka -5Južnoamerički moljac rajčice -5Nove sorte sjemenskog krumpira -5Priprema podruma za berbu grožđa
info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

KLUB

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Riječ urednika
Sredinom ljeta većina radova u vrtovima, voćnjacima i vinogradima je završena odnosno u ovom periodu godine mnoge povrtne i većina voćnih kultura su završile s plodonošenjem. Kasne sorte pojedinih voćnih vrsta, primjerice breskve i nektarine u punoj su berbi, dok se rane sorte jabuka i krušaka tek počinju brati. Također, rane sorte grožđa su u fazi dozrijevanja i berbe. Tijekom ljeta obavlja se sjetva mnogih povrtnih kultura čije plodove ubiremo početkom jeseni. A početak jeseni je vrijeme berbe grožđa ili trganje-najvažniji događaj za sve vinogradare. I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voćkama i vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i štetnika. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacije o novim proizvodima iz zaštite bilja ali i proizvoda koji služe zaštiti od muha, komaraca, osa i kućne gamadi. Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji, sredinom ljeta, preporučamo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja te obogatite vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivrede ali i drugih oblasti. Uredništvo
Pelargonije – rujanske kraljice vrta............. 4 Gladiole – dašak ljepote u vašem vrtu........ 6 Hortenzija - ljetna ljepotica vrtova..............8 Ljetni ples fuksija........................................ 10 Ixia - slabo poznato lukovičasto cvijeće.... 11 Travne smjese za golf terene...................... 12 Povrtnjak tijekom ljeta................................13 Ljetna sjetva špinata...................................14 Kasna sjetva cikle.........................................16 Skladištenje krumpira..................................17

Editor’s word
In mid-summer most of the works in gardens, orchards and vineyards has been completed, meaning that during this period many vegetable and fruit crops are done with fruiting. Late varieties of some fruit species, such as peaches and nectarines are in full harvest, while early varieties of apples and pears begin to gather. Also, early varieties of grape are in the process of maturation and harvesting. During the summer we plant many vegetable crops whose fruits we will harvest in early autumn. A beginning of autumn is the time of the grape harvest – this is the most important event for all winegrowers. This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grape wine, protection from plant diseases and pests. In addition, there is also a large number of useful information’s about new products that serve to protect from flies, mosquitoes, wasps and other pests. In order to have complete information’s about all agricultural activities in mid-summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions. Editor’s office

Sadržaj

Ljetni uzgoj rajčice.......................................18 Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) - veliki problem u proizvodnji rajčice........20 Ljetna sadnja kupusa................................. 22 Kupusna muha sve prisutnija u nasadima kupusa.................................... 23 Kako se riješiti krtica?................................. 24 Nove sorte sjemenskog krumpira..............26 Tigrasti komarac - oprez s razlogom......28 Modni ukras i zaštita od komaraca...........29

Sunčane ožegotine na bobicama grožđa....30 Klopke za suzbijanje osa i stršena.............31 Bezsjemene sorte vinove loze................... 32 Priprema vinskih podruma za berbu grožđa...34 Pitanja i odgovori........................................36 Ljetne sorte krušaka...................................38 Zlatni plodovi Hercegovine.........................40 Mušmula - ukrasna voćka u vrtovima.......42 Zaboravljeni dud.........................................44 Drača - medonosna biljka Hercegovine.....46
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Novosti, obavijesti, najave!!!
Pred nama je još jedan broj Green Garden glasila, a pred nama su i novi radovi u vrtovima, vinogradima, voćnjacima…u kojima Vas pratimo sa pregrštom raznih informacija, savjeta, kao i širokom ponudom i proizvodima. Također smo pratili i aktivno sudjelovali u Danima različitih poljoprivrednih kultura koje se održavaju tijekom ljeta u raznim dijelovima BIH, o čemu možete pročitati u nekom od narednih brojeva glasila. A pred nama je i 58. turističko kulturno-gospodarstvena manifestacija „Dani berbe grožđa – Brotnjo 2013.“ gdje ćemo i ove godine već tradicionalno biti jedan od sponzora. Ove godine manifestacija će se održati 20., 21. i 22. rujna. Ako ste u mogućnosti svakako posjetite ovu manifestaciju. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com

4

Pelargonije – rujanske kraljice vrta
Matea Pehar, dipl. ing.

P

elargonije ubrajamo u najomiljenije balkonsko cvijeće. Cvjetaju od ranog ljeta do kasne jeseni, pa svojim bojama cijelo ljeto i dio jeseni ukrašavaju naše balkone i terase. Postoji preko 250 vrsta koje potječu iz raznih prostranstava diljem svijeta, a u narodu ih još zovu blagene, geranije, mušketini, đirani i dr. Pelargonije su iznimno popularno cvijeće ne samo zbog bogatstva boja, nego i zbog jednostavnosti uzgoja i razmnožavanja, dugotrajne cvatnje te dobre otpornosti na štetnike. Prilikom kupovine pelargonija birate lijepe grmolike biljke sa svježim listovima, bez znakova uvenuća ili drugih oštećenja. Sadite ih u dobro dreniranu zemlju, u supstrat napravljen specijalno za njih ili mješavinu koju ćete sami na-

Uzgoj i njega

2011/12

Bosnia andhHerzegovina’s C oice

praviti. U cvjetnu posudu prvo naspete granule za drenažu, pa sloj krupnog pijeska, te zatim zemlju tj. humus. Najbolje je koristiti specijalni supstrat za pelargonije ili supstrat za balkonske biljke. Ako je više biljaka u jednoj posudi razmak između njih neka bude 15tak cm. Pelargonije traže sunčano i toplo mjesto te umjereno vlažno i lagano humusno tlo. Zalijevajte ih umjereno jer ne vole previše vlage. Kada je zemlja suha (prosušena) tada se ponovno zalijeva, a najbolje vrijeme za zalijevanje je u ranim jutarnjim satima ili kasno navečer. Ne prskajte ih po lišću ili cvjetovima. Ukoliko su pelargonije kvalitetno posađene prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih tvari u supstratu, pa im je prihrana potrebna tek nakon nekoliko tjedana intenzivnog rasta. Za prihranu je najbolje nabaviti namjenska mineralna gnojiva za pelargonije. Pridržavajte se uputa o doziranju i uvijek dobro promiješajte da biste dobili jednolič2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s C oice

nu otopinu. Prihranjuje se jednom u 10 do 15 dana. Prihranjivanje je potrebno obustaviti potkraj kolovoza kako bi pelargonije lakše prezimile. Ocvale cvjetove i cvjetne stapke je potrebno redovno uklanjati jer se tako produžuje cvatnja i zdravlje pelargonija. Ukoliko ih želite sačuvati za sljedeću godinu već u jesen ih podrežite na visinu od 20-25 cm, te ih ostavite na zatvoreno, zaštićeno i tamno ili polu tamno mjesto te ih nemojte zalijevati do proljeća.

Razmnožavanje

Pelargonije se razmnožavaju pomoću 8-10 cm dugačkih reznica od polovice srpnja do kraja kolovoza. Vršne ili postrane grančice se uzimaju kao reznice. Prije sađenja, mjesto reza treba uroniti u preparat za ukorjenjivanje biljaka. Reznicu nakon toga posadimo u smjesu treseta i pijeska, zalijemo i ostavimo na zasjenjeno mjesto. Kroz dva tjedna reznice će se ukorijeniti, pa se mogu presaditi u veće cvjetne posude.
BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.

ing. livadama i šuumjerene zone sjeverne hemisfere. Potrebno ih je redovno zalijevati. ladiola je vrtni cvijet koji svoje podrijetlo vuče iz južnih dijelova Afrike i iz područja Sredozemlja. Ovisno od vrste gladiola će narasti od 30 cm pa sve do 150 cm visine.Turskoj. Većina vrsta se lako uzgaja i osigurava dug period cvatnje jer. Britanci su 1998. a posebno u Velikoj Britaniji. godine zaštitili divlje zvončiće i zabranili branje za bilo kakvu komercijalnu upotrebu. na visokim alpdišnjih i dvogodišnjih biljaka i trajnica. Danas obuhvaća preko 2000 sorti. dipl. Mora se paziti da se lukovice ne posade previše plitko kako ne bi kada narastu u visinu bile nestabilne na vjetru. macoliki listovi i šesterolatični cvjetovi. te za Iako gladiola prvenstveno pripada u skupinu jesenjih lukovica. njezini profinjeni cvjetovi postaju sve traženiji i popularniji i tijekom kasne jeseni za blagdan Svih Svetih 01. milioni zvončića preplave šumsko tlo. naročito u Južnoj Europi i mama. Uzgoj i njega vrijeme cvatnje dva puta mjesečno dodati malo tekućeg mineralnog gnojiva. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. zaštićeno od vjetra.studenog za dizajniranje cvjetnih aranžmana. koji svi gledaju u istom smjeru. U nekim šumama Europe. ovisno o vrsti. tresetištima. koja ne zadržava vlagu i dobro je drenirana. Cvjetni aranžmani za blagdan Svih Svetih Čudesni svijet prirode: Šume prekrivene zvončićima Rod zvončića (Campanula) sadrži oko 300 vrsta. cvatu od kasnog proljeća do kasnog ljeta. Samoniklo rastu širom skim kamenim pukotinama. Lukovice gladiola se sade na sunčano mjesto. lukovica koje se sade u jesen a cvjetaju u proljeće i ljeto. a razmak između gomolja ostaviti oko 20-tak centimetara. Neke procjene ukazuju da se danas u Velikoj Britaniji nalazi oko polovice ukupne svjetske populacije zvončića. Kada se sade u skupini dovoljno blizu jedna druge.6 Gladiole – dašak ljepote u vašem vrtu Matea Pehar. međusobno se podupiru i nije im potreban potporanj. od čega se 71% nalazi u šumama. Temeljna značajka ove G biljke jest upravna stabljika. Ime je dobila po latinskoj riječi gladius što u prijevodu znači mač. Ukoliko želite da vam gladiole procvjetaju u ovom periodu godine lukovice je potrebno posaditi već početkom kolovoza. te ljepotom prizora pretvaraju obične šume u bajkovita mjesta o kojima smo čitali kao mala djeca. svakog proljeća se može vidjeti pravi prirodni spektakl – tj. Osim kao vrtno cvijeće koristi se i kao rezano cvijeće. Rastu na različitim staništima. Jedna je od omiljenijih cvjetnih vrsta među ljubiteljima cvijeća zbog svojih prelijepih i profinjenih cvjetova svih boja i nijansi čije cvjetanje traje između 10-14 dana. tj. . jednogo. Najbolje ih je posaditi na 12-15 cm dubine. u bogatu i rahlu zemlju.

.

crveni. odrežu se cvjetne stapke do prvih listova. Kako bi se olakšalo usvajanje aluminija hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). Uzgoj i njega . redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata. U za vodom. Kako bi hortenzija cvjetala plavo. Hortenzije sadimo u polusjenu. a na kiselom plave. a posebice ljeti. Imaju veliku potrebu hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. pružite joj tlo neutralne pH reakcije. svakih 7-14 dana. sve od mjeseca lipnja pa do rujna. Cvjetnu glavicu čine dvije vrste cvjetova: neugledni fertilni cvjetovi koji su skriveni u sredini i veći sterilni četverolatični cvjetovi koji ih okružuju. Cvjetne glavice mogu biti raznih oblika: okrugle. plava boja je intenzivnija. čime će se „otvoriti“ grm i poboljšati izgled. Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij. U proljeće kada listovi ozelene. Što je pH tla niža. pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. Različite boje cvijeta Zašto je moja hortenzija uvijek ljubičasta. Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove. Istodobno se odrežu tanki i stari izboji u razini tla. master struke ljetna ljepotica vrtova vijek iznova. pa ih je potrebno redovito zalijevati. Hortenzija se treba obrezivati i nakon cvatnje i to treba obrezati ocvale cvjetove i suvišne grane koje nam smetaju. bijele Karakteristike Hortenzija naraste do visine od 70150 cm. Postoje specijalna gnojiva. te vlažna i šumska područja sjeverne i južne Amerike. plavi i ljubičasti. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti.8 HORTENZIJA Matea Ćorić. u različitim nijansama. svojom ljepotom i bujnošću zadivljuje nas procvala hortenzija (lat. dok cvjetovi mogu biti bijeli. Iako je njezino prirodno stanište Himalaja. koja sadrže navedeni spoj. pa je potrebno brzo reagirati – tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. u teža i vlažnija tla. s obzirom na to da nije posebno zahtjevna za uzgoj savršeno se uklopila i u našu klimu. Kako bi se korjenova bala potpuno natopila. Hydrangea) u našim vrtovima. kupolaste ili pločaste. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Ako želite plavu hortenziju vratiti u ružičasto. čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti. Ne treba zaboraviti. istočna Azija. pitaju se mnogi. rozi. te granama s velikim nazubljenim listovima. Odlikuje se prekrasnim velikim cvjetovima.

2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice MRAVOCID Najučinkovitiji pripravak za suzbijanje mrava Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 .

Koristite li bilo koji od ovih oblika. Odlučite li se pak ovu biljku zasaditi u balkonske žardinjere dobro bi bilo da birate niže hibride koje imaju gusto lišće i koje bogato cvatu. Biljke se sade isključivo u svježu zemlju namijenjenu za balkonske lončanice. Pored svega fuksija je poznata po različitim uzgojnim oblicima. Kako fuksije teško podnose vruće ljetne dane dobro ih je rano ujutro ili kasno navečer poprskati vodom. stvaraju novi hibridi ove biljke. pažljivo zalijevanje važan je preduvjet za uspješan rast i razvoj biljke. fuksija predstavlja pravu balerinu koja dominira među lončanicama. uz malo njege i sjenovito mjesto. Također ne smijete izostaviti redovito prihranjivanje tekućim gnojivima a što se čini jedan do dva puta tjedno. s pravom možemo ustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama. potrebno je neprekidno uklanjati ocvale cvjetove. stotinama cvjetova biva prekrivena cijela biljka. master struke Z ahvaljujući svojim prelijepim cvjetovima i rasporedom latica. tako da cvjetovi nadmašuju sitne listove. Fuksije uljepšavaju sjenovita mjesta. potrebno je redovito vršiti zalijevanje a sve kako bi postigli optimalnu vlažnost tla. ružičaste. u narodu često zvane menđušice. Osim toga. na terasama lijepo i elegantno izgledaju fuksije stablašice uz koje možete kombinirati i neke od puzavica.10 Ljetni ples fuksija Za fuksije. Zbog toga su viseća zvonca fuksije oduševila mnoge uzgajivače cvijeća te se. jeseni biljke gube lišće. A kako bi fuksija raskošno cvjetala. A latice cvjetova. Ivana Markota. . te se tako može uzgojiti u vidu grma. te cvatu tijekom cijelog ljeta. pa je prije prvog mraza fuksije potrebno podrezati i smjestiti u svijetlu ili tamnu prostoriju s temperaturom od 2 do 8 stupnjeva C. Razne vrste fuksija često cvjetaju u dvije boje i nude brojne nijanse bijele. Zvonoliki cvjetići nošeni laganim ljetnim povjetarcem kao da plešu na terasama i balkonima okućnica. koje možemo pronaći u različitim nijansama boja. ljubičaste i crvene boje. piramida ili kao stablašica. Dolaskom BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. toplu biljku i korijenje ni u kojem slučaju nije dobro zalijevati hladnom vodom. Dakle. raznovrsne su. predstavljaju pravi melem za oči. kao viseći oblik. nalik na balerinine haljinice iz kojih izviruju prašnici. gdje će i prezimiti. tako da na koncu imate fino ispunjen donji dio lonca. Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni pretjerano nakupljanje vode u posudi. Njega fuksija Većina hibrida fuksija voli polusjenu tako da bi idealan položaj bio uz istočni ili zapadni zid kuće. A od početka proljeća pa do kasne jeseni. Osim toga. iz godine u godinu. dobiti ćete lijepe i zdrave biljke u kojima možete uživati tijekom cijelog ljeta. Nakon što smo obavili sadnju.

a korijeni se ne smiju osušiti. Zemljište ne smije biti previše mokro jer bi se brže smrzlo. Ako listovi žute. posebno ne u razdoblju cvjetanja. pokrivamo ih slamom.slabo poznato lukovičasto cvijeće Korisni savjeti Ako Ixiu previše zalijevamo. Ova vrsta cvijeća se sadi u jesen iz razloga što im je potreban period prilagođavanja na niske temperature. Međutim. Stoga ova biljka zahtijeva propusno zemljište. U posudu promjera 13 cm sadimo odjednom pet gomolja na dubinu 5-8 cm. preporučljivo je svakih 14 dana prihranjivati ih tekućim gnojivom. Cvatnju Ixie možemo izazvati u svibnju i lipnju ili u kolovozu i rujnu. te obuhvaća nešto manje od 50 vrsta koje imaju brojne zanimljive varijetete. Ako želimo imati veću skupinu biljki. narcise. uzrok može biti nedostatak hranjivih tvari. na osvijetljeno mjesto.11 Matea Pehar. počinju trunuti gomolji. dipl. ljiljane. ovisno kada želimo da nam cvjeta. te visibabe. Jedina razlika između sadnje u proljeće i jesen jeste što ćemo ukoliko je sadimo u rujnu ili listopadu posude po- . Kada biljke ocvatu ograničavamo zalijevanje. ing. Ako još nije prošlo vrijeme mraza. U vrijeme od stvaranja pupoljaka pa sve dok biljke ne ocvatu. U IXIA Južnoafrički rod Ixia pripada porodici perunika (Iridaceae). zumbule. Na dno posude stavljamo drenažni sloj. neovisno sadimo li je u proljeće ili jesen – princip sadnje je jednak. niču tanki. Zemljište mora stalno biti vlažno. Među najljepše i najpoznatije jesenje lukovice ubrajamo tulipane. Što znači da je moramo zasaditi u prikladnom razdoblju. . izduženi i lomljivi listovi. Optimalni rok za jesenju sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada. koliko već u rano proljeće želite imati predivan vrt prepun cvijeća različitih boja. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Nedostaje li joj svjetla. a gomolji bi se mogli oštetiti. ali ne trebamo zanemariti ni manje poznate vrste kao što su Ixia. Posude smještamo vani. a koje također možete pronaći u Green Garden ponudi. Stoga vam u ovom broju nudimo malo više informacija o njoj. IXIA kriti slojem slame jer Ixia nije otporna na zimu. u posudu veličine 20 cm sadimo 1012 komada. možete se već polagano početi pripremati za sadnju jesenjih lukovica.

tj. Fairway je površina pod travom koja se nalazi u prostoru između pucališta i rupe (green). Tee za žene je nešto bliži greenu. Ova površina može biti pod travom ali i ne mora.12 Travne smjese za golf terene I gralište za golf su posebna područje u prirodi na kojima se igra golf. Za golf igrališta koristimo nekoliko tipova travnjaka. Preneseno iz knjige Travnjaci autora N. u pogledu održavanja. To su površine pod travom koje se nalaze na rubnim dijelovima igrališta i svrha im je da otežaju igru. Jedna od varijanti travnih mješavina koje se koriste za „Green“ je: Naziv trave Festuca rubra spp. Jačina košnje kao i visina slični su nogometnim travnjacima. Obzirom na visoke zahtjeve tih travnatih terena i razina održavanja je vrlo visoka. te je na taj način učini zanimljivijom. trychophila Agrostis tenuis (capillaris) Agrostis stolonifera % u smjesi 30 55 12 3 Semirough. . Travnjak na “greenu” kosi se svakog dana na visinu od 2 do 5 mm. Green je travnata površina veličine i do nekoliko stotina m2. Stoga je posebna vrsta športskog objekta na nekoliko desetaka hektara obraslima različitim travama i drugim raslinjem. Pucalište ili Tee je naziv površine s koje se izvodi početni udarac a razlikujemo tee za muškarce i tee za žene. imaju najviši mogući tretman. Travnjaci na “Green” vrhunska su djela ljudi koji ih izgrađuju i koji ih održavaju. da maksimalno oteža igru. Rough (područje divlje trave). to je gruba površina pod grmljem ili sličnim raslinjem i ima istu svrhu kao i semirough. srca čitavog golf igrališta i po njima se u dobroj mjeri ocjenjuje kakvoća igrališta. Travna mješavina za ovu površinu je ista ili vrlo slična onoj koju koristimo za nogometne terene. commutata Festuca rubra spp. Možemo slobodno reći da travnjaci na golf terenima. To je površina koja može zauzimati i nekoliko tisuća kvadratnih metara. Izgradnja i održavanje golf igrališta sa stanovišta struke je vrlo zahtjevna. Samardžije BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Ove su površine. Sastav trave je isti kao i kod Fairway samo što se rjeđe kosi. vrlo fine trave na kojoj se nalazi rupa sa zastavicom. Intenzivno održavanje ovoga tipa je vrlo skupo i zahtijeva kompletnu opremljenost strojevima i alatima kao i vrhunsku obučenost ljudstva.

-31. .08.08. toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta.07. U * podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika. Na hladnu vodu izniBROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.07. 01. Pored toga.07. a biljke zaostaju u rastu i gube na kakvoći.07. Stoga je biljkama potrebno osigurati dostatne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan. Pored toga. Nije nevažno napomenuti da sve ljetne radove u povrtnjaku.08. trebamo isključivo obavljati predvečer ili rano ujutro. dobro je povrće zastirati pokošenom travom.07. ing. kako bi se malo i zagrijala.07. POVRTNJAK TIJEKOM LJETA Ivan Perić. mno su osjetljive rajčice. 01.-20.08.-31. kad temperature nisu previsoke.07. Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA CVJETAČA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERŠIN RADIČ PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (g/m2) 3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15 VRIJEME SJETVE 01.-10. dipl.07.-31.08.-31.-31. 01.-15.07.07. 01. hladna voda može prouzročiti opadanje cvjetova i tek zametnutih.08.13 Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke. Starije biljke poželjnije je zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po četvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode. počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva. Kod natapanja povrća prednost se uvijek daje odstajaloj vodi jer je bunarska voda suviše hladna te usporava dozrijevanje. Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20.07. 01. slamom ili lišćem jer je dokazano da prostirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno. prije njezine uporabe moramo je ostaviti u bačvama ili sličnim spremnicima. Ukoliko smo pak prisiljeni koristiti bunarsku vodu.-20.07. 01.-15. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnjavanje. mladih podova. kolovoza. 01.08.07. krastavci i mahune. intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Istina.-31. uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». 01. kako bi se sačuvala vlaga u tlu.07. 01. 01. srpnja do 10.07.

visoko otporan na plamenjaču. Nakon berbe špinat treba odmah distribuirati jer nije pogodan za skladištenje i može se održati u optimalnim uvjetima svega 5-6 dana. a potrebna količina sjemena 3 g/m2. špinat uspijeva samo na plodnim i dobro nagnojenim tlima i u pravilu se sije iza kultura koje su obilno gnojene stajskim gnojem. te vitaminima (E. Što se tiče vremena sjetve prakticira se jesenska sjetva u kolovozu s tim da se berba odvija u X. a pri neodgovarajućim klimatskim uvjetima i obilnom gnojenju dušičnim gnojivima nagomilava štetne nitrate i nitrite. blago naborani. o čemu treba voditi računa pri izboru gnojiva ( treba više koristiti amonijačna gnojiva). jer prema nekim autorima potječe iz regije Irana i Afganistana. Ivica Doko. mineralima (željezom.14 Ljetna sjetva špinata Nije poznato odakle potječe. Dubina sjetve iznosi 3 cm. B1..-IV. Špinat se proizvodi izravnom sjetvom sjemena s tim da se sije u redove na međuredni razmak od 25 cm. te nema velike zahtjeve prema svjetlosti. idealnog odnosa list-lisna drška. Razlog “leži” u slabo razvijenom korjenovom sustavu Š koji se uglavnom prostire u površinskom sloju. s tim da u Hercegovini berba može trajati tijekom cijele zime. i razmak u redu od 7 cm. C. zeleni listovi. ing. kalijem i kalcijem). Sije se nešto gušće nego na otvorenom polju (20-25 g/m2. sadrži i oksalnu kiselinu. Špinat je kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime. . a preostali dio u rano proljeće. paprike ili krastavca. rani hibrid špinata koji se koristi za svježu potrošnju. posebno u mladim listovima i peteljkama. u vodi (jer se na taj način osigurava bolje klijanje) uz napomenu da se sjeme pripremljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo. te ozima proizvodnja u rujnu tako da berbu možemo planirati rano u proljeće (II. te ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat ima kratku vegetaciju u kojoj “mora” formirati veliku vegetativnu masu nameće se zaključak da je navodnjavanje u proizvodnji špinata neizbježno. Berba počinje kada biljke formiraju 5-6 krupnih listova i na manjim površinama se odvija u više navrata. a proizvodnja je rentabilna ako se gaji kao međuusjev u usjevu rajčice. Osnovna karakteristika ovog hibrida su veliki. ali je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII. a prema drugima iz područja Kavkaza. B2. Na našim terenima su prisutne sorte i hibridi: Matador. Treba imati na umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni. fosforom. Inače. stoljeću. razmak 10X10 cm). Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana EL FORTE je izuzetno kvalitetan.-XI. Posijanu parcelu nakon sjetve treba obavezno povaljati. El Forte. Hibrid El Forte je izuzetno otporan na procvjetavanje. dipl. Može se gajiti i u plastenicima. pinat je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije (rane sorte potpuno formiraju lisnu rozetu 30-35 dana nakon nicanja. Pored toga. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. a kasne nakon 45 dana) koja se uzgaja radi zelenih listova. okruglog do ovalnog oblika. Listovi špinata su značajni zbog toga što obiluju bjelančevinama (2. Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen. Nepisano je pravilo da je tlo na kome uspijeva špinat pogodno za uzgoj svih povrtlarskih kultura.28%).). Ono na što treba posebno obratiti pozornost (izričito u Hercegovini) jest da špinat ima velike zahtjeve prema vodi. i betakarotenom).

. Razne vrste Green Garden sjemena obogatiti će vaše vrtove svojim plodovima.. .2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati i saditi različite vrste povrća.

i nekuhana mlada cikla može se naribati za salatu uz dodatak malo hrena. a sve kako cikla ne bi bila pregusta. Razmak između biljaka neka bude desetak centimetara. Drugi put ciklu prorijedite nakon 15-20 dana ili još kasnije. kod sjetve vodite računa da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovoljno utječe na gustinu usjeva. čime znatnije dobiva na vrijednosti. tijekom BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Budući da sjemenke. koja i danas raste na području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i Afrike. Obično se u južnim toplijim krajevima ostavlja na gredicama te se njen korijen vadi po potrebi. Osim toga.16 ili češnjak. C zriobe međusobno srašćuju i čine klupko. Zalijevanje je pak mjera koju treba redovito provoditi u kasnom uzgoju cikle. Međutim. Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbena i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana. U krajevima gdje postoji opasnost od jesenskih mrazeva cikla se mora izvaditi iz razloga što izmrzava na niskim temperaturama ispod ništice. ukoliko odlučite u prehrani koristiti lišće cikle vodite računa da prethodno odstranite tvrde lisne žile. Cikla se na manjim površinama bere ručno. I na koncu. posebice ako je spravljen od nekuhane cikle. Prvo se vade razvijenije biljke dok se slabije ostavljaju u tlu. ing. uglavnom prikladna za proizvodnju sokova. Mario Ćubela. ikla se uzgaja zbog svog zadebljalog korijena premda se čak i njeno mlado lišće može koristiti na isti način kao blitva ili špinat. kako bi dodatno narasle. Nakon nicanja. iz njih niče nekoliko klica. Kasna sjetva cikle Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L. Ali. . kao juhe i variva od same cikle ili s drugim povrćem. s tim da su tijekom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2-3 navodnjavanja. A s površine od jednog četvornog metra može se uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena. kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje možete potrošiti za jelo. početkom mjeseca kolovoza. zapravo plodovi. suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja nemojte nipošto bacati već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzgajali luk Ljetna sjetva cikle Za jesensku i zimsku potrošnju ili za konzerviranje sjetva cikle preporuča se početkom mjeseca srpnja premda se za istu namjenu cikla može posijati i nešto kasnije tj. Navodnjava se po potrebi tj. sok od cikle predstavlja veoma zdrav osvježavajući napitak. s tim da se uz drugo okopavanje po četvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalijevanje. ciklu je bitno redovito okopavati. dok se pri manjem razmaku formira sitnija. A što je veći razmak među samim biljkama dobiva se krupnija cikla. Posijete ih izravno na gredicu pa prorijedite na razmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dva lista. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji. što će biti više nego dovoljno za potrebe domaćinstva. Od kuhanog zadebljalog korijena cikle najviše se priprema salata premda se mogu pripremati i mnoga druga jela. dipl. Ali. jednosjemeni oraščići.

a poslije toga. posebno građena za skladištenje krumpira ta skladišta su sa aktivnom ventilacijom. Dolaskom krumpira u skladište slijedi faza prosušivanja. encimatska kemijska reakcija.Skladištenje krumpira 17 Dado Marić. . te krumpir skladište na različita mjesta (podrumi. Krumpir koji je namijenjen preradi čuva se na temperaturi većoj od 7oC. ako se krumpir vadi u idealnim uvjetima vlažnosti tla ovo je lakše osigurati. ukoliko ima oštećenih gomolja. Nakon određenog perioda čuvanja. Najbolje ga je čuvati u papirnim vrećama u podrumima. pranje te pakiranje u vrećice određene težine (za prodaju u trgovini pakira se u vrećice od 3-5 kg). BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Sladak krumpir možemo «odsladiti» ako ga 10-30 dana držimo u toplom na temperaturi15-20oC. koja može ići u oba pravca: škroba u šećer i šećera u škrob. Svakako. Često smo primorani krumpir vaditi u uvjetima prekomjerne ili nedostatne vlage u tlu.). Dorada krumpira podrazumijeva sortiranje. ostataka cime. Prije skladištenja gomolji krumpira se očiste od zemlje. kamenjem. a prije odlaska na tržište krumpir se dorađuje. To je temperaturno ovisna. odvajanje oštećenih i bolesnih gomolja četkanje. i drugih primjesa. slijedi faza «zarašćivanja rana» prilikom koje se gomolji izlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) u trajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu zraka od 80-95% uz kratka provjetravanja Poslije te faze krumpir se sustavom ventiliranja ohladi na temperaturu 5-7oC i na toj temperaturu krumpir se može čuvati i do 10 mjeseci. ostacima cime. Nakon «čišćenja» krumpir odlazi u posebna skladišta. Zašto krumpir postaje sladak? Ako se krumpir čuva na temperaturi ispod 6oC dolazi do «zaslađivanja» odnosna na tim temperaturama dolazi do pretvorbe škroba u šećer. Neki proizvođači imaju trapove u kojima skladište i čuvaju krumpir. Krumpir se ne smije čuvati u PVC vrećama. te su gomolji manje ili više onečišćeni zemljom ili drugim primjesama. Manji proizvođači nemaju adekvatna skladišta. ostave i dr. dipl. P ri iskopu krumpira mora se paziti da se gomolji ne oštete i da su što manje onečišćeni zemljom. ing.

tako da se ne obavlja pljevidba. „ljetne rajčice“ obavlja ne nakon vađenja ranih sorti krumpira. u sustavu uzgoja 2 biljke na mw. BOBCAT je rani hibrid rajčice koji razvija nisku stabljiku u obliku grma. Boja ploda je ujednačena. Plodovi su beef (mesnati) tip. Ipak. na foliji. Uglavnom se koriste hibridi nižeg rasta. ne vladaju optimalni uvjeti za njen uzgoj. visok sadržaj suhe tvari. Za sadnju rajčice na otvorenom ili sadnju tzv. Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajuće mreže za hladovinu kako bi zasjenili mlade biljke i na taj način im pružili barem malo odmora od jakog popodnevnog sunca. stina. Hibridi za ljetnu proizvodnju BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Jedan od hibrida koji se sve više uzgaja na otvorenom je Bobcat. Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritičniji period u kasnom uzgoju rajčice. treba imati na umu da presadnice trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle podnijeti velike vrućine i nešto surovije uvjete uzgoja. Ljetni uzgoj rajčice nije raširen iz razloga što zahtijeva malo više truda i pažnje. Iskustva iz Hercegovine pokazuju da ovdašnji povrtlari rajčicu za kasnu proizvodnju siju svibnju ili lipnju. Hibrid ima dobru lisnu masu koja pokriva plodove te ih na taj način štiti od sunca. Sadnja ovog hibrida preporuča se sa kratkim potpornjem (kocem) ili bez njega. Sadnja se obavlja krajem svibnja ili početkom lipnja. plodovi hibrida Bobcat imaju ugodan okusi aromu. izuzetno krupni prosječne težine 200-300 grama. Stoga. zašto povrtnjak tijekom ljeta ostaviti prazan jer ipak vrijedi probati. Potrebno je samo malo volje i redovitog zalijevanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućim plodovima Ivica Doko. ljetne rajčice koriste se različiti hibridi. Ali. Hibrid odlično rodi ali traži intenzivnu gnojidbu i zalijevanje. tako da su pogodni i za kuhanje. Na području Hercegovine sadnja tzv. a ono što je bitno naglasiti plodovi su tvrdi i otporni na pucanje. treba biti pažljiv kako se ne bi “preskočilo” zalijevanje. Što se tiče kulinarskih osobina. . ali rajčica se može uzgajati u toplijim krajevima i tijekom ljeta. Zalijevanje se nikako ne smije provoditi za vrućeg dijela dana jer bi na taj I način doslovce spržili tek iznikle biljke.18 Ljetni uzgoj rajčice Iako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke za kasni uzgoj rajčice. dipl. ing.

com Karenca: 3 dana Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 .REVUS SC novi fungicid koji se koristi za suzbijanje plamenjače na povrću www.sjemenarna.

Mogućnosti suzbijanja Morfološke odlike vrste i štete Leptiri su veličine 5-7 mm. Zbog većeg broja mina lišće se potpuno osuši ili devastira.20 Južnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) . a naknado se za prskanje biljaka koristi ekološki prihvatljive pripravke.35 mm na donju stranu lišća. Opisana je još 1917. Urugvaj i Venezuela). postavljanje feromona za praćenje pojave prvih leptira. a ulazi u zaštićene prostore treBROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. pa je stoga u mediteranskom području pronašao zadnjih godina svoju “novu domovinu” te se vrlo brzo širi u zaštićenim prostorima (staklenici. cilindrična. Godišnje u zaštićenim prostorima razvija 10-12 generacija (na otvorenom do 5). kukuljice ili kao leptir. U Bosni i Hercegovini prisutan od 2010. uništavanje zaraženih biljaka nakon završetka berbe i kvalitetna obrada tla. Na otvore zaštićenih prostora mogu se stavljati mreže protiv insekata (sitna okca). plastenici). Štetnik se 2006. Nakon kopulacije ženke odlažu mala. kao presadnica ili potpuno razvijena biljka. a svaka ženka nakon kopulacije odlaže 250-300 jaja. godina prošlog stoljeća bila je raširena do nadmorske visine 1. ali i na otvorenom. baju biti zatvoreni dvostrukim vratima ili zavjesama. ing. Paragvaj. godine. jaja veličine svega 0. . preobražavaju se u leptire kroz stadij kukuljice na oštećenom ili zdravom lišću te u tlu. stabljiku ili peteljku ploda i prave štete nepravilna oblika Pri suzbijanju ovog opasnog štetnika koriste sve raspoložive mjere integrirane zaštite koje uključuju: poštivanje plodoreda. a nakon izlaska iz jaja ličinke se ubušuju u list.000 m u većini južnoameričkih zemalja (Argentina. najčešće na donjoj strani ploda. Kolumbija. korištenje klopki za masovni ulov. Brazil. Kako južnoamerički moljac rajčice tijekom samo jedne sezone razvija veći broj generacija. Budući ličinke minera žive u lisnom tkivu otežano je njihovo suzbijanje površinskim pripravcima koji djeluju digestivno (želučano) i kontaktno (putem kože). relativno brzo nastaju novi sojevi otporni na prečesto korištene insekticide (u novije je vrijeme dokazana rezistentnost na neke djelatne tvari u zemljama Južne Amerike). Rajčica može biti napadnuta u bilo kojem stadiju. Čile. primjerice Afirm. a ovisno o uvjetima. kremasto-bijela. Embrionalni razvoj traje 4-6 dana. ličinke ne prelaze u mirovanje ili dijapauzu sve dok imaju na raspolaganju dovoljno hrane. Bolivija. dipl. Štete koje čini na rajčici kreću se u rasponu od 50 do 100 %. godine. preferira topliji klimat. užnoamerički moljac rajčice (Tuta absoluta) potječe iz Južne Amerike. Stoga je potencijal umnažanja ovog štetnika vrlo velik. a do početka 80. J – mine. godine prvi put pojavio u Španjolskoj. Boxer 200 SL i Actara). Ekvador. plod. a tijekom dana se skrivaju među lišćem biljaka domaćina. U narednih se pet godine vrlo brzo proširio na području Mediterana. Južnoamerički moljac rajčice. kao i većina minera. Aktivni su u sumrak i noću. U zaštićenim prostorima prezime u stadiju jaja. Razvoj ličinki traje 12-15 dana. Na plodovima rajčice ličinke prave štete u obliku plitkih nepravilnih grizotina. Kao učinkovita pokazala se i mjera zalijevanja presadnica (8-10 dana nakon presađivanja) rajčice putem sustava kap na kap primjenom imidakloprida i tiametoksana (npr.veliki problem u proizvodnji rajčice Ivan Perić. Peru.

com Izgled jaja južnoameričkog minera rajčice Potpuno uništeno lišće Odrasla gusjenica s prepoznatljivom crnom linijom iza glave · Affirm je kontaktno-želučani insekticid namijenjen suzbijanju gusjenica svih razvojnih stadija. Štete na zelenom plodu Izgled kukuljice i kokoni južnoameričkog moljca minera · Odlično rješenje za suzbijanje Tute absolute · Karenca: 3 dana za povrće Simptomi oštećenja na zrelim plodovima Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 . Djeluje i na gusjenice koje se tek trebaju ispiliti iz jaja (ovi-larvicidno djelovanje).sjemenarna.AFFIRM insekticid Izgled leptira www.

Odlično se drži na njivi i ne puca što osigurava dovoljno dug period za berbu i prodaju. nužno je voditi računa i o plodoredu. Pored toga. već samo lisne rozete. u Hercegovini se sadnja uglavnom obavlja odmah nakon vađenja krumpira ili berbe ranih rajčica. treba znati da sadnja kasnog kupusa tijekom BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Sadnja kupusa Odabir tla i plodoreda Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupusa variraju od područja uzgoja. . žitarice. Međutim. Listovi su svijetlo zelene boje. Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na težim tlima koja dobro čuvaju vlagu. ljubitelji čašice nakon prekomjerne konzumacije vina često znaju piti rasol od ukiseljenog kupusa kako bi im glava postala “bistrija”. krumpir. Međutim. Za širenje kupusa najzaslužnija je njegova velika hranidbena vrijednost koja do posebnog izražaja dolazi u zimskom periodu kada kiseli kupus predstavlja jednu od nezaobilaznih namirnica. Kod nas je posebno aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi formirale glavica. Ivica Doko. Međutim.400 biljaka /ha). stoljeća odakle su ga trgovci i pomorci proširili po cijelom svijetu. kasni kupus najveće prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim. Oblik glavice je malo plosnat. U toplijem klimatu sjetva se obavlja najčešće u prvoj polovici srpnja što znači da je sadnja moguća tijekom cijelog kolovoza. kako bi mogli uživati u vrijednostima ovog povrća prvo ga trebamo proizvesti. Quisor je hibrid koji se godinama uspješno uzgaja i jedan je od najpopularnijih hibrida kod nas. Duljina vegetacije ovog hibrida je 80-85 dana. točnije oko 20. Nakon berbe može se skladištiti 2-3 mjeseca. QUISOR je univerzalni hibrid kupusa koji se koristi za svježu potrošnju i kiseljenje. ing. Ovisno od područja uzgoja. Osim toga. U srednjoj Europi počeo se uzgajati u razdoblju od 8. najčešći međuredni razmak iznosi 50-60 cm a unutar reda 30-40 cm. pogrešno je mišljenje da ga treba saditi na izrazito vlažnim tlima jer u tom slučaju dolazi do zastoja u rastu dok se glavice uopće ne oblikuju. a prosječna težina glavice iznosi 2-4 kg. dipl. Iako na razmak sadnje utječe izbor sorte/hibrida kao i način obrade tla. vjerujući kako će im kupus apsorbirati alkohol iz vina. K upus potječe iz Sredozemlja a uzgaja se gotovo 3000 godina. krastavac i rajčica. Najbolje predkulture za kupus smatraju se mahunarke. tanki. Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo pripaziti i na odabir predkultura. lipnja. kocen kratak. trave. nježni i dobrog okusa. U pravilu. kupus treba saditi na istoj površini tek za 3-4 godine. Ali. odnosno. ne trebaju se nimalo sramiti jer su na sličan način to radili i Rimljani koji su u stankama čuvenih pijanki konzumirali svježe lišće kupusa.22 Ljetna sadnja kupusa Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se i proizvodi tijekom cijele godine. plodnim i strukturnim tlima. do 15. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najčešće se sije polovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije. Preporučeni razmak sadnje je 55x45 cm (40.

5). master struke M Kupusna muha sve prisutnija u nasadima kupusa Iako se naziva kupusna muha (uglavnom napada kupus). Odrasla muha slična je kućnoj muhi. Posebno su ugrožene mlade biljke koje u početku napada venu. Kod nas najčešće razviju 3-4 naraštaja tijekom godine. a napadnuti dijelovi gnjile i na takvim mjestima možemo pronaći veći broj ličinki. poliježu te na kraju propadaju. Uništavanje ostataka kupusnjača je mjera koja će smanjiti napad. Duljina ličinki iznosi do 10 mm. Napadnute biljke se lako čupaju iz tla. rotkvi i rotkvici. . Svakako. uz utrošak veće količine škropiva. dok starije biljke zaostaju u rastu i obično ne formiraju glavu. a literatura bilježi podatke da može pričiniti štete i uljanoj repici. Ličinke su bijele do svijetložućkaste boje. potrebno provoditi i kemijske mjere zaštite koje se sastoje u potapanju presadnica kupusnjača prije sadnje u jedan od insekticida na osnovi (imidakloprida ili klorpirifosetila) ili zalijevanje nakon sadnje istim. U vrijeme leta muhe i odlaganja jaja. kelju. s time da prvi naraštaj pričinjava najveće štete Suzbijanje U onim područjima uzgoja kupusa gdje je kupusna muha prisutna u većoj mjeri (središnja Bosna i Hercegovina) potrebno je provoditi redovite mjere za- BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. štite. nakon presađivanja. duljine tijela 5-7 mm. vrlo često je nalazimo na cvjetači. Ličinke napadaju korijenov vrat i korijenje. Učinkovitom se pokazala i mjera rasipanja zemljišnih insekticida oko vrata korijenja (Dursban G 7. korabi. a tijelo im se sužava prema naprijed. Lišće napadnutih biljaka mijenja boju u olovnosivu ili plavoljubičastu.23 Vlado Mandić. nogi stručnjaci je smatraju jednim od najvažnijih kupusovih štetnika. biljke se mogu prskati insekticidima (Chromgor 40 ili Perfektion).

Pravi krivac su zapravo krtice. Inače krtice se smatraju korisnim životinjama jer se na njihovom jelovniku nalaze zemljišni štetnici. L ijepo uređeni travnjaci često su još i dodatno “ukrašeni” nakupinama zemlje koje ne samo što kvare ljepotu travnjaka nego otežavaju njegovo održavanje. Većinom se hrani glistama. kemijski pripravci u obliku mamaka. Europska krtica. rujući podzemne hodnike. Krtice žive stalno u zemlji. iz kojih izbacuju zemlju na površinu praveći krtičnjake. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. ipak povremeno mogu oštetiti korijene nekih biljaka. Vrlo često su te nakupine zemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogih kosilica. . a smatra se da jedna krtica za života (3 godine) pojede oko 20 kg gujavica. tako da ih tjeraju s tog područja. ako se zna da se na jednom hektaru nalazi 1-2 tone gujavica. no većinom krtičnjaci smetaju samo zbog “estetskih razloga”ili na livadama koje se kose ometaju košnju. te ukopavanjem mreža oko travnjaka. kukcima i njihovim larvama te drugim beskralješnjacima. Vrlo često se krtice tjeraju na način da se krpe natopljene naftom li petrolejom guraju u podzemne hodnike ili da se u tlo ukopavaju boce koje uz pomoć vjetra stvaraju buku i na taj način tjeraju krtice. • Krtice nalaze hranu kopanjem ispod zemlje. Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih 30 sekundi u svim smjerovima. Uređaj radi na principu emitiranja valova koji izazivaju vibracije tla i na taj način uznemiravaju odnosno tjeraju štetne glodavce sa područja gdje se koriste. Iako su krtice većinom mesožderi i ne uzimaju biljnu hranu. Veliki broj krtičnjaka na malom prostoru znak je da moramo poduzeti mjere zaštite kako bi se brojnost krtica svela na tolerantan broj. Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika šteta. Kako se radi o životinjama koje žive samotnjačkim životom i ne toleriraju druge krtice kao i ostale glodavce u svojoj blizini. a s druge strane njihova korisna uloga ogleda se i u prozračivanju tla. Sve ovisi o vještini životinje ili godišnjem dobu. ing. potragom po tunelima ili na površini zemlje. Današnji konflikt čovjeka i krtice se odvija zbog krtičnjaka na travnjacima. U svrhu suzbijanja koriste se različite metode. dipl. Krtice imaju brz metabolizam i moraju dnevno uzimati puno hrane. Mario Ćubela. primjerice. kao što su različite mehaničke zamke. no danas se to više ne događa. Prije nego pojedu gliste. krtice postaju sve veći problem na uređenim zelenim površinama. Stoga ljudi istrebljuju krtice tako da su u međuvremenu neke vrste postale i su ugrožene. Ultrazvučni valovi koje proizvodi uređaj ih iritiraju. pa tako solarni rastjerivač ima efikasnost djelovanja unutar površine 650 m2.24 Kako se riješiti krtica? Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima. krtice ih provuku kroz svoje šape kako bi izbacili zemlju iz crva. kopanjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinu i stvarajući krtičnjake. Njihova glavna hrana su gujavice. a vibracije tla simuliraju opasnost (druge krtice ili prirodni neprijatelji). Solarni rastjerivač krtica Solarni rastjerivač krtica je uređaj koji se koristi za ekološki način suzbijanja (rastjerivanja) krtica i drugih glodavaca koji žive u tlu. • Nekada je čovjek lovio krtice radi krzna. bilo kakvo uznemiravanje ih tjera dalje od mjesta izvora valova i vibracija. ne može izdržati duže pauze bez hrane (između 12 i 24 sata) te dnevno konzumira hranu dovoljnu za polovicu svoje težine.

2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice SOLARNI RASTJERIVAČ KRTICA .

Boja pokožice gomolja je svijetlo žućkaste. Gomolji su ovalnog oblika. Svake godine sortna lista se obogati za dvije. Obilježje sorte: Rana. FALUKA Faluka je rana do srednje rana sorta krumpira. prikladna za svježu upotrebu. EVOLUTION Evolution je rana sorta krumpira. žute boje pokožice i svijetlo žute boje mesa pogodna za svježu potrošnju. dosta veliki. Na sortnoj listi u Bosni i Hercegovini nalazi se veliki broj sorti krumpira. ali i dobrom otpornošću na sušu. Obilježje sorte: Rana sorta sa krupnim gomoljima i visokim urodom. Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpira na području Mediterana. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.26 NOVE SORTE SJEME I zbor kvalitetnog sjemenskog materijala jedan je od osnovnih uvjeta uspješne proizvodnje krumpira. Urod je izuzetno visok sa ujednačenim. Oblik gomolj je ovalan. glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žute boje mesa su glavna karakteristika ove sorte. Oblik gomolja ovalan. Za sadnju krumpira isključivo koristiti deklarirani sadni materijal od provjerenih proizvođača. Traži osunčana. Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje. Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljka daje veći broj krupnih ujednačenih gomolja. jer svaka biljka daje veći broj izrazito krupnih gomolja. U zaštiti od korova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzina. Uglavnom se sadi u toplijim područjima. Sorta se koristi za svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje. tri nove sorte. . plitkih okaca i mekane pokožice. Ne podnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korova. atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima. Obilježje sorte: Najrodnija sorta krumpira. Traži dobro nagrtanje zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki. lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute boje mesa. crvena sorta za proizvodnju mladog krumpira. Sorta se odlikuje veoma dobrim urodom. krupni. U nastavku donosimo opis nekoliko sorti krumpira koje su već na sortnoj listi ili će uskoro biti uvrštene na sortnu listu Bosne i Hercegovine ARNOVA Po vremenu dozrijevanja spada u skupinu ranih sorti krumpira. dok je meso svijetlo žuto obojeno. Za sadnju koristiti naklijale gomlje. Izrazito lijepi. Gomolj žućkasto-bijele pokožice sa mesom krem boje. Obilježje sorte: Nova rana sorta krumpira. Traži nešto veći razmak sadnje tako da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4500. ARIZONA Arizona je rana sorta krumpira. Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlo do pozelenjavanja gomolja. laganija tla koja se mogu navodnjavati.

Svaka biljka daje veći broj uniformnih gomolja. Pogodna za uzgoj na različitim tipovima tala. Sorta se preporuča za uzgoj na području Mediterana. ARTEMIS Artemis je rana sorta krumpira. Obilježje sorte: Atraktivna salatna sorta krumpira. Početni porast je nešto sporiji ali kasnije biljka brzo razvija nadzemnu masu. ovalnog oblika. Gomolji su ovalnog oblika. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. dugačkih ovalnih gomolja. crvene boje pokožice. AGILA Agila je rana sorta. CERISA Cerisa je rana sorta krumpira. Cerisa je sorta krumpira namijenjena kuhanju i pečenju. kulinarska sorta. Agila je sorta sa izraženim kulinarskim osobinama. Traži nešto veći razmak sadnje tako da je optimalan broj biljaka po dulumu oko 4000. Pokožica gomolja je svijetložute boje a meso ploda je žuto obojeno. ovalnog oblika. 27 EXELLENCY Exellency je rana sorta krumpira. ovalnog oblika. Obilježje sorte: Rana sorta. žute boje pokožice i žutog mesa. Pogodna je za uzgoj na različitim tipovima tala. Gomolji su srednje veličine.ENSKOG KRUMPIRA GOURMANDINE Gourmandine je sorta krumpira koja se najviše koristi kao salatna sorta. Sorta krumpira za pomfrit i čips. Obilježje sorte: rana sorta krumpira. . Prije sadnje potrebno je naklijavanje. Obilježje sorte: rana sorta krumpira odlična za pomfrit. dosta ujednačeni. a meso ploda je žuto obojeno. Optimalan broj biljaka po dulumu je oko 5000. namijenjena kuhanju. Prije sadnje potrebno je naklijavanje ali u startu traži nešto više dušika. Obilježje sorte: rana. Sorta je pogodna za dulje skladištenje. svijetložute pokožice i žute boje mesa. Gomolji su dugački. Vrijeme skladištenja je srednje dugo. Gomolji su dugački. Exellency je odlična sorta za pomfirt. Prije sadnje potrebno je naklijavanje. atraktivnih gomolja. svijetložute pokožice i žute boje mesa. Ne podnosi pripravke na osnovi metribuzina koji se koriste za suzbijanje korova. Vrijeme skladištenja je srednje dugo. Srednje osjetljiva na pripravke na osnovi metribuzina.

Ono po čemu se još razlikuje od običnog komarca je što ne „zuji“. dipl. Naziv „tigrasti komarac“ je dobio po bijelim prugicama koje ima po tijelu i nogama. dnevno aktivna vrsta. U Europi je zabilježen prvi put 1979.28 Značaj ove vrste komarca Tigrasti komarac je biološki i zdravstveno vrlo značajna vrsta komaraca. Zbog klimatskih promjena i velike prometne povezanosti suvremenog svijeta. a širi se svijetom od kraja 1970. g. te dengue u Francuskoj iz čega slijedi realna opasnost da se te bolesti udomaće u Europi. žute groznice. Komarac postaje aktivan kada temperatura zraka prijeđe 15ºC. Sa zdravstvenog stajališta je važan zbog sposobnosti prenošenja različitih arbovirusa poput uzročnika Chikungunya groznice. T igrasti komarac (Aedes albopictus) je izvorno tropska i subtropska vrsta jugoistočne Azije. i režite zelenilo) kako bi se smanjila vlažna područja u koja ženka može odlagati jaja . g. Prema običnom komarcu je izrazito agresivan potiskujući ga s prostora u kojima se pojavi. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Vrlo je agresivna vrsta. plastične vrećice i druge predmete) . Izuzetno je prilagodljiv novim uvjetima. balkonu. danas je rasprostranjen na svim kontinentima. a napada tijekom cijelog dana.redovito održavajte zelenilo u vrtu i ispred kuće (redovito kosite travu.oprez s razlogom Tigrasti komarac je nova vrsta komarca u Bosni i Hercegovini. tigrasti komarac je vrlo agresivna. i 2010.uklonite višak vode iz podmetača saksija sa cvijećem u koju ženke rado odlažu jaja Ukoliko primjetite veću brojnost komaraca na području gdje živite obratite se nekoj od ovlaštenih tvrtki za DDD-e poslove. Tigrasti komarac . godine u Albaniji. okolini potrebno je: . Najčešći način prijenosa u nova područja je u automobilskim gumama u koje ženka komarca odlaže jajašca. po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te po tome što tigrasti komarac ne „zuji“. Od običnog komarca razlikuje se po boji tijela.detaljno očistite okoliš posebno uklonite predmete na ili u kojima se zadržava voda (limenke.-tih. U Europi su već zabilježene autohtone epidemije Chikungunya groznice u Francuskoj i Italiji 2007. ing. . stoga Da bi smanjili broj komaraca u vašem vrtu. Za razliku od običnog komarca koji je aktivan noću. dengue i drugih uzročnika bolesti. ukoliko se ne poduzmu preventivne mjere u punom opsegu. Na koji se način zaštititi od ove ali i drugih vrsta komaraca? Velimir Lasić.

Osobina komaraca da sišu krv (ženke) na nekoliko domaćina pogoduje prijenosu različitih mikroorganizama koji žive u krvi. Čak i kad ne sišu krv svojom prisutnošću a posebno zujanjem narušavaju mir i spokoj ljudi. Rađene su na osnovi eteričnih ulja koja odbijaju komarce. Komarci su najaktivniji u sumrak ili rano ujutro. Odrasle jedinke suzbijaju se različitim kemijskim pripravcima. a među njima i virus dengue i žute groznice. Hrvatskoj. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013.Modni ukras i zaštita od komaraca Suzbijanje komaraca 29 Ivana Markota. larvicidima kojima se tretiraju vodene površine. ali i negativno djelovanje na ljude. Narukvice su potpuno ekološki prihvatljive i nemaju nikakvo štetno djelovanje na ljude. U onim područjima gdje se ne provodi suzbijanje komaraca. Aedes i Culex. U područjima gdje ima više komaraca provode se akcije suzbijanja koje su usmjerena na suzbijanje ličinki i odraslih. najčešće iz različitih letjelica. a suzbijanje se može obaviti i sa zemlje uz primjenu posebne aparature. Za razmnožavanje komaraca potrebna je voda u kojoj ličinke provode svoj razvoj. Životni vijek komarca tijekom ljeta traje 1-2 mjeseca. Tijekom prezimljavanja odrasli komarci žive i do pola godine. . Vrste roda Anopheles prenose uzročnika malarije-bolest koja je uz AIDS najvažnija zarazna bolest od koje U godišnje obolijeva 200-300 miliona ljudi.Vrsta Aedes albopictus prenosi više virusa opasnih čovjeku. Intenzitet mirisa se može podesiti. • Na tržištu postoje posebne narukvice koje uspješno štite od uboda komaraca. Ličinke se suzbijaju tzv. Najčešće se koriste različiti repelenti koji na neki način tjeraju komarce. a umire oko milijun. Preko dana miruju u svojim skloništima. a u nepovoljnim uvjetima i dulje. koriste se različiti pripravci pomoću kojih se pokušava smanjiti njihova brojnost. Suzbijanje komaraca mora se provoditi sustavno na određenom području. master struke svijetu je poznato oko 3000 vrsta komaraca. Ova je vrsta prisutna u Italiji. Crnoj Gori. Bosni i Hercegovini. Od tog broja kod nas je prisutan manji broj vrsta (oko 20) među kojima su najznačajniji predstavnici rodova Anopheles. u različitom raslinju u blizini bara ili vodotoka.

Nino Rotim Bene. A ožegotinama oštećen grozd predstavlja idealnu podlogu za pojavu sive pljesni na grožđu. uočeno je da navedena pojava uglavnom pohodi vinograde u kojima su zastupljene nešto osjetljivije sorte poput: Blatine. Međutim. nakon čega dolazi do gubitka turgora pa se bobe smežuraju. Naime. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. puno veće štete pojavljuju se na samim grozdovima gdje biva doslovce „spržen“ njegov veliki dio ili veliki dio bobica u grozdu. vrlo često tijekom ovih mjeseci. pa dijelom i Viktorije. Ako te ekstremne temperature potraju nekoliko dana dolazi do kovrčanja listova koji postupno gube boju. Dakle. U svakom slučaju vinogradari u ovom periodu koriste botriticide tako da će i grožđa biti zaštićeno od truleži. Zamjetno je također kako su većinom nastradali dijelovi grozda okrenuti zapadnoj strani što znači da se eventualnom otkrivanju grozda mora ipak prići s istočne strane. S druge strane dobra stara žilavka uglavnom biva neoštećena. sc. Jer malo je poznato kako temperature iznad 35 stupnjeva C oštećuju vinovu lozu na sličan način kao i temperature ispod ništice. čime on postaje tržno neuporabljiv. Oštećene bobice ne predstavljaju posebnu opasnost u vinogradu. Međutim. a koje su rijetkost čak i za podneblje Hercegovine. svi hrle po pomoć u agrocentre i poljoljekarne. Smerderevke. kada temperature porastu iznad te granice javljaju se i prve poteškoće u hercegovačkim vinogradima. Osim toga. O ptimalna temperatura za razvoj vinove loze kreće se između 25 i 35 stupnjeva C. mr. u strahu od opasne pepelnice vinogradari iz neznanja skidaju previše zaperaka i listova oko grozda ostavljajući ga tako nezaštićenim od agresivnih sunčevih zraka. stavlja se naglasak na zastupljeni sortiment u vinogradima. bitna je preventiva. Drugim riječima. što može prouzročiti brojne nedaće našim vinogradarima. Međutim. živa u termometru je prelazila 40 °C. Uslijed toga na pokožici se pojavljuju tamnožute ili rđaste pjege. suše se i opadaju. Nije nebitno napomenuti kako na temperaturama većim od 40 stupnjeva C u vinograde ne smijemo ni ulaziti a kamoli vršiti plitke obrade tla (prašenja) ili provoditi sumporanja. Ali. znači da ubuduće ne smijemo vršiti prekomjerno zakidanje zaperaka čime grozdove ostavljamo nedovoljno zaštićene te podrazumijeva da se i mi sami moramo znati nositi s nastalim klimatskim promjenama. Bobe su pak najosjetljivije u vrijeme promjene boje. . osim ako ne dođe do promjene vremena i nastupi kišovit period kada može doći do pojave truleži. U tom slučaju vegetacija malaksava da bi na 50 stupnjeva C ona potpuno prestala. prije svega. To. nastala oštećenje su nažalost neparazitske prirode i kada se pojave na njih ne možemo utjecati. iz razloga što dolazi do odumiranja biljnih stanica. Black Magica. Kada do ožegotina na grozdovima i dođe.srpnja i kolovoza.30 Sunčane ožegotine na bobicama grožđa Posljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperatura tijekom lipnja. Što je stvarni uzrok sušenja grozdova? Razumljivo je da do sušenja grozdova prvenstveno dolazi zbog ekstremno visokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama. čime je još jednom opravdala svoj naziv. Vinogradari misle da je riječ o truleži grožđa izazvane pojavom sive pljesni te traže pripravke za njeno suzbijanje.

odnosno ploda kruške. Inače zaštita grožđa od osa. ali rijetko napada bez razloga. Događa se. nektarine. posebno kod stolnih sorti. U plastičnu se lovku sipa 2-3 dcl vode i doda se mamac. le vrlo efikasnim načinom suzbijanja. veliki problem mogu predstavljati ose i stršeni. Zapravo zbog male brojnosti osa u vinogradu i voćnjaku ne bi došlo do tako velikih šteta. Hrane se sočnim mesom i nanose ozbiljne štete. Kao štetnici grožđa i voća kod nas se obično javlja obična osa i piknjasta osa. Ose – lako prepoznatljive Ose su kukci karakteristične žuto crne pigmentacije. ali je mnogo veći. Treba voditi računa da se u boce ne stavlja med ili slatki sok koji pored osa privlači i pčele. Suzbijanje osa moguće je obaviti na više načina.) je sličan osi. Opasan je. Gnijezda gradi u šupljem drveću. Napada i pčele. a posebno grožđa ose oštećuju pokožicu bobica grožđa. a rjeđe i stršljen.31 Mario Ćubela. . to pčele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrijeme naprave velike štete. Na kraju treba istaknuti da štetama na grožđu i voću pridonose i pojedini pčelari koji u vrijeme sazrijevanje grožđa i voća drže košnice u blizini vinograda i voćnjaka! Stršen – vrlo opasan kukac Suzbijanje BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Mamci su američke proizvodnje i vrlo su efikasni u privlačenju osa i stršena i sa većih udaljenosti. posebno kada se radi o manjim vinogradima da ose unište kompletnu berbu. Zaštita grožđa od napada osa donekle je moguća postavljanjem lovnih boca s uskim grlom u koje se stavlja pokvareno vino ili gnječeno voće. kada oštećene bobice grožđa i plodova voća ne bi masovno posjećivale pčele. U vrijeme zriobe voća. Pored toga što ose neposredno čine ozbiljne štete na grožđu i voću. Najčešće se koriste različite lovke. one neposredno utiču da te štete budu veće! Naime bobice grožđa i mekane plodove voća koje su oštetile ose posjećuju pčele koje dokrajče ono što su ose započele. već se sele s bobice na bobicu odnosno s ploda na plod i oštećuju ih. Danas se na tržištu nalaze posebne klopke za ose i stršene koje se pokaza- Klopke za suzbijanje osa i stršena Kod proizvodnje grožđa. Klopke se sastoje od plastične lovke i posebnog mamca. Klopka se zatim vješa u krošnju voćke. breskve. Naime. Priprema klopki je vrlo jednostavna. Žive solitarno ili u zajednicama u osinjacima. Posebna vrijednost ove klopke je što ne privlače pčele. drvarnicama i drugim zapuštenim staništima. Stršen (Vespa crabro L. Oštećuje plodove voćaka i bobice vinove loze. šljive ili neke druge voćne vrste. ali i ose. dipl. odnosno pčela moguća je postavljanjem zaštitnih mreža u vinogradu. vinograd ili tendonu sa grožđem. kao ose do kraja ne pojedu načetu bobicu grožđa ili sadržaj sočnog ploda. ing.

SUBLIMA BEOGRADSKA BESEMENA Novostvorena besjemena sorta porijeklom iz Srbije. zlatnožute boje. Bobica je srednje krupna. Sultanina bianca. duboka i topla tla. rubovi lagano uzdignuti. Kišmiš bijeli. Sjemenke su sitne i meke. lagano vunast. Poželjno je reducirati rodnost.5 grama. besjemena. najveću težinu među stolnim sortama grožđa. Dobro podnosi transport. Zahtjeva uzgojne oblike velike ekspanzije i rezidbu srednje dugu. Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Priznata je 1972. Stvorena je na Radmilovcu. Za uzgoj su najpogodnija propusna. Beogradska besemena i Sublima.32 Bezsjemene sorte vinove loze Mladen Karačić. uklanjanjem svake treće cvasti. izdužen. gornja strana srednje zelena. mase od 250 – 800 grama. Sadržaj šećera kreće se oko 15 %. Najpoznatija i najviše uzgajana besjemena stona sorta. Vršak mladog izbojka zelene boje. . gola. oglednoj stanici Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Sultanina dozrijeva krajem rujna mjeseca. Osjetljiva je na truleži vrlo osjetljiva na niske temperature. Sorta proizvedena u Vivai Cooperativi Rauscedo u Italiji. List srednje – velik. Tipična besjemena stolna sorta. zelenožute boje. žuto zelene boje. a grožđe sadrži 20–24 % šećera i 6-8 % ukupnih kiselina. ponekad se pojave grozdovi težine i preko 2 kg. Bobice su ukusne za potrošnju u svježem stanju. Na tržištu postoji veći broj sorti ali na području BiH najviše su prisutne Sultanina. Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze postaju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju tako i kao sorte za sušenje. Sultanine blanche. Redovno i obilno rađa. Autori su L. Formira bujan čokot sa neurednim porastom mladica. Bobice su sitne do srednje veličine. Keshmich blanc. hrskave pulpe. Grozd je srednje krupan. Meso je hrskavo i sočno. neutralnog ukusa. a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj. čvrste. Sorta je besjemena. čime se značajno poboljšava kvaliteta. a ukupne kiseline 4. Nastala je križanjem Smederevke sa smjesom polena od Sultanine. koji dosegnu na rastavama u Sloveniji. pokožica debela.2 o/oo. ing. Sorta jako interesantna za svježu potrošnju ili kao rana sorta i zbog velikih prinosa. daje velike prinose. prosječne težine oko 5. Ova sorta se vrlo brzo proširila u Srbiji. i dr. Avramov i suradnici. izdužene. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Kod nas je došla iz Azije. zobatica. donja strana svjetlo zelena. težine oko 800gram. SULTANINA Stolna sorta grožđa bez koštica. osrednje rastresit. jajolikog oblika. Grozd je veliki. Sultanina je rodna sorta. često sa dva krilca – prigrozdoma. dipl. Bobice su krupne. više peterodijelan. Grozd je velik. vodeća sorta u svijetu za proizvodnju suhog grožđa. piramidalan. peterokutan. Rezidba je mješovita. srednje zbijen. Poznata je i pod nazivima: Sultanina bijela. duguljaste. Sultanije i Italije. Thompson seedless….gola.

grašku za kombajniranje i stočnom bobu.HERKULES SUPER herbicid www. na strništima i nepoljoprivrednim površinama. Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 . uljanoj repici.com NESELEKTIVNI SISTEMIČNI HERBICID namijenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnih i širokolisnih korova prije žetve u žitaricama (pšenica. na travnjacima i pašnjacima. te za suzbijanje akvatičnih korova. ječam.sjemenarna. prije sadnje ili sjetve svih kutura. lanu. duhanu. etabliranim vinogradima i voćnjacima. zob). u šumarstvu.

a u oštećenim bobicama počinju nepoželjni procesi. u lošoj nezdravoj bačvi još nitko nije proizveo dobro vino. onda se ti dijelovi mogu obojati jedino bojom za prehrambenu industriju. modra galica. obično sredinom ili krajem kolovoza. master struke I Pripreme podruma skusni vinogradari i vinari pripreme za berbu počinju na vrijeme. ocat. odnosno muljači-runjači zbog željeznih dijelova sklonih koroziji. Stalno se naglašava da grožđe u podrum mora doći zdravo i u što kraćem vremenu nakon berbe. nafta. Provodi se zaparivanjem. a ako ne onda obijeljeni vapnenim mlijekom. Brza prerada grožđa sprječava negativni utjecaj kisika iz zraka koji se očituje u oksidaciji fenolnih spojeva-tvari boje i tanina znanog kao smeđi prijelom ili posmeđivanje grožđa. Bere se onoliko grožđa koliko se istog dana može preraditi. kvasac. Veliku pažnju treba posvetiti preši i muljači. Bačvu treba pripremiti za prihvat mošta ili vina. kako bi se izbjegli zastoji u tijeku berbe i procesa prerade grožđa. te u svakom trenutku moraju biti čisti. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. iskusni vinari već sredinom kolovoza počinju sa pripremama podruma za berbu Podrumi predstavljaju ogledalo svakog vinara. a nikako u plastične vreće u kojima se grožđe gnječi. kristalnom sodom i toplom vodom. Često je nepravilno održavana bačva posljedica neugodnih mirisa i okusa vina po plijesni ili octenosti. cisterne. ovisno o vinogradarskim područjima i vremenu dozrijevanja grožđa. pripreme vinskog suđa (bačve. a taj postupak se naziva ovinjavanje. Ako je boja oštećena. bistrila. Za zaštitu zidova podruma od plijesni koriste se razna sredstva (vapno. Postupak s bačvama Bačve su osnovni inventar u podrumu. preše). a posebno pred berbu mora se detaljno očistiti.) te na kraju čišćenje i dezinfekciju podruma. Moraju biti u besprijekorno čistom stanju. jer mošt i vino brzo upijaju sve nepoželjne mirise. Podrum je ogledalo svakog vinara. sredstva za sumporenje. . Pravilan odabir posuda za berbu Grožđe se bere u plastične sanduke volumena 20-30 kg. kupus. nabavku potrebne dodatne opreme i materijala (škare. bez lišća i zemlje. a pogotovo ne sredstva za zaštitu bilja. Poželjno je da su zidovi podruma obloženi keramičkim pločicama. crpke. Pod podruma obavezno mora biti betonski uz dobar sustav kanalizacije. sumpordioksid te neki fungicidi ). mošta i vina. moštomjeri isl. a posebno u vrijeme prerade grožđa. jer vino se stvara u bačvi. kace).34 Priprema vinskih podruma za berbu grožđa Matea Ćorić. Iako do berbe grožđa ima još dosta vremena. Tijekom cjele godine mora biti čist. stočna hrana. Zbog toga se u podrumu ne smije držati krumpir. Pripreme obuhvaćaju pregled i ispravnost opreme u podrumu (ruljače-muljače.

com .com www.KLUB A N T A L P S E B TA Š O M A Z I ANAL NARNA U SJEME TRIMA! AGROCEN Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000 Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700 Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700 info@sjemenarna.sjemenarna.

ing.5-1. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se može uništiti na dva načina.ing Imam dvije prekrasne guzmanije koje imaju po tri nova izdanka. Razmnožavanje ove lijepe biljke raskošnih listova obavlja se tijekom proljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike. dipl. Ako je adam previše izložen suncu potrebe za vodom su veće. Sjeme u optimalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti i vlage) proklije već 5-6 dana nakon sjetve a intenzivnije raste tek rano u proljeće. i to pažljivo kako ne bi oštetili mlade biljke. Adam ne voli izrazito osunčano mjesto te je idealan položaj za uzgoj ove biljke istočna ili južna strana okućnice. dipl. Stoga me zanima koje su karakteristike UREE (sa stručnog gledišta) i može li se ona koristiti za gnojidbu preko lista? UREA se još naziva karbamidom ili mokraćevinom i predstavlja naše najkoncentriranije čvrsto dušično gnojivo koje sadržava 46 % dušika. Kada je pravo vrijeme za njihovo presađivanje? Nakon cvjetanja listovi lisne rozete počinju venuti. Probao sam je uništavati ali bezuspješno. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voćaka. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1. UREA se danas dosta koristi i za gnojidbu preko lista kada se najčešće rastvara 0. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove.dipl.dipl. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. bere se kada je 70 % cvjetnih glavica fiziološki zrelo (latice zauzimaju vodoravan položaj a sjeme se još ne formira) a prinosi iznose cca 4 tone svježeg cvijeta po hektaru. preko lista. Iako sam nebrojeno puta različite poljoprivredne kulture gnojio dušičnim gnojivima nikada ista nisam koristio folijarno tj.5-2 l/ ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje kupine. Matea Pehar. Pri presađivanju treba koristiti namjenski Flortis supstrat a tek kada se biljke ukorijene i odgovarajuća tekuća gnojiva za cvjetajuće biljke. te zaštitom od hladnoće tijekom zimskih dana i dalje ćete imati lijepu i zdravu biljku kao i do sada. Međutim. upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. U pravilu. Šaljem vam fotografiju prekrasne biljke koju sam dobila na poklon. Nakon toga. Na način da. Pojava cvjetova je moguća kod starijih biljaka a koji su nalik na cvjetove kozlaca. Na taj način ćemo upravo potaknuti rast novih listova. Nakon određenog vremena može doći do pojave da stariji listovi počinju žutiti pa ih je tada potrebno odstraniti oštrim nožem. Slabo je higroskopna što znači da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako čuva. Matea Pehar. Redovitim prihranjivanjem i održavanjem vlažnosti tla. za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu je najpoželjnije izvršiti berbu? Kamilica je jednogodišnja biljka koja se može sijati u jesen i proljeće. a njegov rast je sporiji.ing. plitke cvjetne posude. odnosi se na uporabu herbicida pod trgovačkim nazivima Herkules Super i Ouragan system 4. te na koji način je njegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa? Prekrasna biljka na fotografiji koju ste nam poslali zove se adam (Alocasia macrorrhiza). Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. Željela bih znati o kojoj se biljci radi. dipl. Mario Ćubela. Za kvalitetno ukorjenjivanje temperaturu zraka treba održavati između 20 i 25 stupnjeva C. a pri čemu ćete dobiti «golo tlo». svaku pojedinačnu biljku treba presaditi u manje. Međutim.ing. mjere njege su identične kao i kod ostalih cvjetnih vrsta. Utrošak sjemena iznosi 7-9 kg/ha u ovisnosti od sorte i klijavosti sjemena.36 PITANJA I ODGOVORI UREA i njena folijarna primjena zraka održava čestim prskanjem vodom uz pomoć finih raspršivača. i porijeklom je iz južnih i jugoistočnih dijelova Azije. ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane.0 kg u 100 litara vode. Premda pojedine kulture podnose i nešto jače koncentracije (krumpir) kod folijarne primjene UREE treba biti oprezan iz razloga što lako može doći do pojave neželjenih ožegotina. Želim uzgojiti kamilicu. Posjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo do masovne pojave divlje kupine. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. koliki je utrošak sjemena. Uništavanje divlje kupine u voćnjaku Presađivanje guzmanija Uzgoj kamilice . što znači da je tada koncentracija rastvora 0. biljka propada. Dakle. dok se vlažnost Nepoznata biljka velikih listova najpoželjnije obaviti u razdoblju od polovice rujna do konca listopada. Njih je pak tijekom proljeća potrebno odvojiti zajedno s dijelom pripadajućeg korijenja. ali se iz njezine osnove razvijaju nove koje nastavljaju svoj rast.5-1 %. Stoga koncem jeseni treba odrezati listove ocvalih guzmanija na otprilike 4-5 cm visine. Prilikom rezanja starih listova moramo dobro paziti jer sok biljke može izazvati alergije te je pritom korisno nositi zaštitne rukavice. Vrlo je rastvorljiva u vodi i koristi se za gnojenje svih kultura bilo pri oranju. Velimir Lasić. ing. Zanima me kada su njeni optimalni rokovi sjetve. pred sjetvu ili za prihranjivanje (kao i KAN). UREA dolazi u obliku bijelih zrnaca premda nekada može biti i bijela kristalna sol. Atraktivna je biljka upravo zbog svojih širokih listova koji se nalaze smješteni na mesnatoj stabljici. Stoga je sjetvu kamilice Dugi niz godina uspješno se bavim poljoprivrednom proizvodnjom. Ivica Doko. U ovisnosti od sorte i klimatsko-zemljišnih uvjeta uzgoja kamilica počinje cvjetati u travnju s tim da puni cvat traje 7-15 dana. puno je pogodnija jesenska sjetva jer su prinosi za 35 % veći u odnosu na proljetnu sjetvu.

ose. Za bolju efikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2. moljci.) Postavlja se na vrata ili prozore. terasama i podrumima.zaštita protiv insekata Muhomlat Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanje letećih insekata (muhe. Ploče možete postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka.6m + skalpel Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasno uništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu. Sadržaj pakiranja: zaštitna mreža 130x150cm + čičak traka dužine 5. komarci. Ploče su dimenzija 10x25cm u suradnji sa . Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojom privlače insekte koji se zalijepe za njih. na balkonima. itd.

Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska). Slatkog je i sočnog. koje se posljednjih godina vrlo tražene su: Boheme (Boem). Norma. zadnjih nekoliko godina veće značenje daje se ljetnim sortama. dipl. glatka. Starkrimson. Vrlo kvalitetne. Carmen (Karmen). Viljamovka itd. Na našem području trenutno je najčešće zastupljena Lipanjska ljepotica čiji plodovi i prvi dolaze na tržište. Gelertova. ali mali broj njih može se naći u domaćim rasadnicima. kada još na tržištu nema stolnog grožđa. treba upotrijebiti međupodlogu jer nije podudarna Jedna od najboljih ranih krušaka. Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska). Posebice su zanimljive za potrebe stalno rastuće turističke privrede. pa lakše pronalaze put do kupaca. ali su plodovi osjetljivi na transport i manipulaciju Dobri oprašivači su: Klapov ljubimac. a zaslužuju posebnu pažnju zbog redovite rodnosti. Rano cvjeta a dobri su joj oprašivači Rana Morettinije. Plod je zeleno žute boje s crvenom mrljom na osunčanoj strani težine 100160 grama. potrebno je sustavno provoditi prikraćivanje dužih izbojaka tijekom formiranja uzgojnog oblika sa svrhom da se više granaju. Sorta je zanimljiva zbog ranog dozrijevanja. te Rana Moretinijeva (kompatibilna) s dunjom. Danas postoji velik broj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sorti krušaka. koje daju krupnije plodove dobre kakvoće. Da se postigne bolje grananje i veća rodna površina. Rana Moretinijeva Lipanjska ljepotica Lipanjska ljepotica je talijanska sorta srednje bujnog rasta sa slabo razgranatim krošnjama. Kožica ploda je svijetložuta s hrđastim mrljama i lijepim crvenilom sa sunčane strane. Turandot. Klapov ljubimac. Abbe Fetel.38 LJETNE SORTE KRUŠAKA O Mladen Karačić. osvježavajućeg okusa i vrlo prijatne arome. a oblik je lijepo izdužen. Dr. suha i sjajna. Norma. Precoce di Fiorano. Trevuška i druge diploidne sorte koje rano cvjetaju. Plodovi ovih sorti dozrijevaju u vrijeme turističke sezone pa se lako prodaju i postižu razmjerno visoku cijenu. odnosno štrljcima. Kada se želi uzgajati na podlozi dunje. Dozrijeva dva do tri tjedna prije vilijamovke ( kraj srpnja do sredine kolovoza ). Jules Guyot). Zahtijeva tople južne položaje i plodna duboka drenirana tla. Meso ploda je bijele boje slatkog i sočnog okusa. ing.Lipanjska ljepotica (Bella di giugno). Rana Morettinijeva (Butira precoce Morettini). Prosječna mu je masa oko 60 grama. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. jer dozrijevaju tijekom pune turističke sezone. Rane sorte krušaka vrlo su cijenjene jer na tržište dolaze kada se osjeća veća potražnja za voćem pa postižu veću prodajnu cijenu. Carmen (Karmen). d velikog broja sorti krušaka. Turandot. slatko. ali ne daje velike prirode jer je plod sitan. osnovne svijetlozelene boje koja dospijevanjem prelazi u zelenkastožutu s jarkim crvenilom na osunčanoj strani. stapkama i pršljenastim rodnim granicama. dobre kakvoće plodova i vremena dozrijevanja. Plod dozrijeva potkraj lipnja. Boheme (Boem). Između novih ranih kvalitetnih sorata krupnijeg ploda (osim u sorte Lipanjska ljepotica. Gujo (Dr. kojoj je plod sitniji) izdvajaju se sljedeće sorte kojima plodovi dozrijevaju tijekom srpnja i kolovoza . Meso ploda je bijele boje. krhka. kruškolik. Starkrimson. Odlično se čuva u skladištu. Kožica ploda je prilično tanka. sočno i vrlo aromatično. rane ljetne sorte krušaka. Najčešće rađa na kratkim rodnim izbojcima. Trevuška. Ove su sorte dobili selekcionari u Italiji. . na području BiH. Meso je blijedo žućkaste boje. Posljednjih petnaestak godina selekcijskim radom dobiveno je više novih ranih ljetnih sorata krušaka.

čepova. poklopaca… sve što Vam je potrebno od staklene ambalaže možete pronaći u @home asortimanu. Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 . tegla. ukrasnih boca.široka ponuda boca.

U plodovima divljih smokava živi specifična osica koja vrši oplodnju drugog roda Petrovače. sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovačama. kamenito tlo.40 Zlatni plodovi Hercegovine Vlado Mandić. Legenda kaže kako je bila omiljeno voće slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote. Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod može očekivati tijekom mjeseca kolovoza. Naime. U naše krajeve donijeta je vrlo rano i u pravilu širila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Međutim. stari su je narodi smatrali simbolom muškosti. master struke mokva je kultivirana prije 4000 godina. Ipak. S Smokve su danas jedno od glavnih obilježja Mediterana. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski (zametanje bez oplodnje-lažna oplodnja) i njihovo dozrijevanje obično traje 10tak dana. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. Prvi rod smokava Petrovača koristi se u svježem stanju dok se drugi rod. treba spomenuti kako se kod nas. Ficus carica uostalom rasla je i u rajskom vrtu. Smokva Petrovača Riječ je o dobro poznatoj sorti smokava koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana (29. lipnja). što nije slučaj samo kod nas. U Italiji također nosi naziv San Pietro. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu težiti preko 200 grama. Drugi plodovi su puno sitniji i obično teže oko 50 grama. To su nekako znali i naši preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovača vješali grane s plodovima divljih smokava. bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava značajniji prvi rod iz razloga što je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. osim u tu svrhu. radi se o voćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i voćki koja nije izbirljiva na tlo. Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana. općenito. predstavljaju zaštitni znak Hercegovine u kojoj kao da nema domaćinstva koje ne uzgaja to plemenito stablo. Osim toga. plodnosti i moći. a od postanka civilizacije prate je legende. S druge strane. Sorta Petrovača može biti bijela i crna. Posebice su raširene sorte Petrovača i Tenica. ali i kao odjeća. premda su obično prosječne težine oko 130 grama. što znači da joj odgovara i manje plodno. . Za razvoj drugog roda od velike važnosti je kaprifikacija do koje dolazi zahvaljujući nazočnosti divljih smokava. U našem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovača. Nakon toga njen uzgoj širi se velikom brzinom. eventualno može koristiti i za sušenje.

CANTUS & SWITCH www.com kemijski pripravci za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 .sjemenarna.

Prve plodove mušmule možemo očekivati već nakon M Voćka koju mnogi traže kao ukras u svojim vrtovima. kojih ima nekolicina kod nas. Za razliku od listopadnih mušmula. zimzelene imaju nešto sitnije plodove i manje su rodnosti (više služe kao ukras u vrtu) i za tu namjenu se većinom i traže. Odlikuje se velikom otpornošću na sušu i niske temperature do – 25 ºC. Sve sorte mušmule su samooplodne. Može se uzgajati i na nadmorskim visinama i do 800 m. Općenito uzevši mušmula je voćka koja je otporna na bolesti i štetnike. ušmula je nisko stablo ili grm visine od 2 – 5 m. Čak i tada su opori i tvrdi. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. godine prije Krista. Do 17. Plodovi mušmule su kremastosmeđe boje. Odlikuje se otpornošću na sušu i hladnoću. Pored listopadnih mušmula u ponudi se nalaze i zimzelene mušmule. dipl. Od sorti koje se najčešće nude kod nas je Domaća krupnoplodna mušmula. Plodovi se mogu i preraditi u marmelade i rakiju. godine prije Krista. • Mušmula se već oko tri tisuće godina uzgaja u regiji Kaspijskog jezera (sjeverni Iran). . stoljeća. uz redovitu obradu tla. Najbolje uspijeva u područjima sa umjerenom klimom. gnojidbu i rezidbu. te vegetativne podloge dunje MA. Te vazdazelene mušmule imaju velike eliptične listove koji su zeleni tijekom čitave zime uz redovito obnavljanje listova. zamijenjena je uzgojem drugih vrsta voća. ing. To je bilo važno voće tijekom rimskih i srednjovjekovnih vremena. divlje kruške ili oskoruše. pa je susrećemo i na većim nadmorskim visinama (800 m). koji se beru u kasnu jesen poslije prvih mrazeva. Kraljevska mušmula. Jedu se nešto kasnije kad omekšaju. a u Rim oko 200. Uvedena je u Grčku oko 700. 3 – 4 godine nakon sadnje. Osim kao listopadna voćka postoji i zimzelena. Dakle. Opori kremasti plodovi se beru u kasnu jesen. i 18. Krupna nizozemska. na dubljim propusnim i plodnim tlima. kada meso ploda postane sočno i kiselkastog okusa.42 MUŠMULA . Stablo se oblikuje na visini od 80 cm. Najčešće u ponudi se nude jednogodišnje sadnice koje su dobivene cijepljenjem mušmule na sjemenjake mušmule.ukrasna voćka u vrtovima Dado Marić. a razlikuju se po veličini ploda (krupnog i sitnog ploda). mušmula će dati prosječne prirode svake godine. pa se tako danas rijetko uzgaja.

sa dugotrajnim učinkom. stjenica. mrava. buha. stjenica. osa. te u javnoj i komunalnoj higijeni. Gotovi insekticid u obliku mikroemulzije za suzbijanje žohara. te u javnoj i komunalnoj higijeni (protiv komaraca. mravi. muha i komaraca. krpelja i grinja).2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice Koncentrirani insekticid u mikrokapsulama širokog spektra djelovanja sa dugotrajnim rezidualnim djelovanjem za upotrebu u kućanstvu. Za upotrebu u kućanstvu. muha. osa. .

netko ipak nastoji prenijeti i sačuvati tradiciju koja se stoljećima održavala na tom podneblju. Netko će govoriti kako dud privlači brojne kukce. kućanstvu. Jasno je da više nema i vjerojatno nikada neće ni biti plantaža duda što potkrepljuje i činjenica da nema ni sadnica u voćnim rasadnicima ali i da je dud iščeznuo iz stručnih knjiga o voćarstvu. prvenstveno muhe te kako prlja i zagađuje dvorište. barem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo bez majčine «pridike» uzrokovane prljavom majicom. brodogradnji i drugo.44 Zaboravljeni dud Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina danas je on sveden na minimum. izradu bačava. Čini se da su bijele forme ipak bile malo zastupljenije i to prvenstveno zbog svojstava stabla i ploda. bijelog ili obojenog ploda. bijelog duda nakon čega se začahuri pa se stoljetnom tradicijom i naslijeđenim umijećem iz tih čahura dobivala svila. Poznato je da stabla murve mogu dosegnuti starosnu dob i preko stotinu godina. Nino Rotim M ožemo slobodno reći da je uzgoju duda ili murve na našim terenima odzvonilo. Ali nije jasno zašto se ipak malo ne potakne njegov uzgoj. ovcama. gospodarstvu i sl. Tako su se svi dijelovi počevši od ploda. možemo tvrditi kako nije bilo niti jednog dijela stabla koje se nije koristilo u zanatstvu. Spasimo dragocjeni dud mr. Valjda je i radnicima koji uređuju ove nove “betonske kockice” koji pismeniji nazivaju stambenim blokovima bilo žao izgledom nekako uvijek napaćenog duda. Dakle. kozama. lista pa do drva koristili za jelo. To se najzornije očituje u našim voćnim rasadnicima gdje se mogu pronaći samo njegove ukrasne. Pa. upravo zarađenom na drvetu s ovim slasnim i mirisnim plodovima. Pored toga. peradi pa čak i psima. Međutim. Značaj duda u prošlosti U prošlosti je dud slovio za vrlo cijenjenu i korisnu gospodarsku voćku BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. prije svega. nema logičnog objašnjenja zašto je i kako je tako brzo iščezla cijenjenja voćna vrsta koja se redovito nalazila na svakom seoskom gospodarstvu. Slično je i sa ostalim podnebljima gdje se tradicija njegovog uzgoja itekako poštivala i cijenila (Dalmacija). dudov svilac se hrani lišćem. bilo oko kuće u dvorištu ili u blizini staja. Ali značaj duda je posebno bio važan ženama s područja Konavala koje su svilu (nastalu zahvaljujući radom dudovog svilca) koristile za ukrašavanje narodnih nošnji. mini pendula (obarajuće) forme od plodova se proizvodila i cijenjena rakija. Inače. Danas je ipak neshvatljivo da možemo zamijetiti samo ukrasne forme duda dok klasična stabla eventualno zapazimo zahvaljujući činjenici da su ona ipak dugovječna. sc. . Svojevrsna akcija na poticanje njegova uzgoja imala bi odjeka. Pa i u samim gradskim jezgrama i u okviru novijih urbanih stambenih centara uvijek bi se “poštedio” jedan dud koji je na dotično mjesto posađen puno. Stoga me veoma razveselila emisija koju sam nedavno gledao na televiziji o tome kako pojedine škole na području dubrovačkog primorja uče djecu da proizvode svilu za narodne nošnje. puno ranije. Osim za ishranu ljudi plodovi su služili kao slasna poslastica i domaćim životinjama.svinjama. Ali.

KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA Bosnia andhHerzegovina’s C oice 2011/12 FIN SPREJ PROTIV MUHA I KOMARACA FIN SPREJ PROTIV OSA .ZAŠTITA OD MUHA.

. iole malo ozbiljniji poljoprivrednici. Izuzev pčela! A ukoliko niste znali. sc. spiralno raspoređene. osim pokoje koze koja će se neupućeno uputiti u susret vrlo opasnim dračinim bodljama niti jedna druga životinja od ovog grma kao da nema koristi. Mr. Biološke osobine drače Drača (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji može narasti do 3 metra visine. dobrim dijelom znanstve- Š no dokazano i potvrđeno s medicinske strane. Ima okruglaste. Međutim. stočari i svi drugi entuzijasti lako će ustvrditi kako u Hercegovini jedino uspješno možemo uzgajati draču.medonosna biljka Hercegovine Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača. krvožilni sustav i srce. Barem je tako bilo u našoj prošlosti. aktivnom tvari izvrsnom za cirkulaciju. cjelovite ili blago pilste glatke listove.46 Drača . A u takvom stimulativnom medu drača treba zauzimati 60 posto dok ostatak od 40 posto otpada na kadulju. I dok se kamen koristio u građevinske svrhe drača se ubrzano krčila i uništavala. duge 2-4 cm i BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. drača je veoma dobra medonosna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito i nadasve stimulativno sredstvo koje pojedini uspoređuju čak s viagrom! A to je doista. jedino Svemogućem možemo zahvaliti što nam je podario ovaj bodljikavi grm koji naraste do 3 metra visine. Nino Rotim alu na stranu. Kod nas raste na kamenjarima Hercegovine a ima je i duž cijele Dalmacije te Crne Gore. Jer riječ je o grmolikoj biljci koja vrlo dobro podnosi surovu hercegovačku klimu kojoj više nego uspješno prkosi. Naime. jer je na ovaj način spravljen med bogat acetil-holinom.

A to opet znači da možemo stvoriti jedan od karakterističnih brendova koji će biti prepoznatljiv na našem i širem europskom tržištu-hercegovačku mednu viagru! • Konzumacija meda Ako med uzimate u raznim napicima (čajevima i sl. malo opora okusa. Zbog lake probavljivosti trenutno vraća izgubljenu energiju. Plod joj je pak drvenasta. Sadržajem aromatičnih ulja prevenira i olakšava bolesti dišnog sustava. godine u okolici Stoca drača tako dobro medila da je davala preko 8 kg prinosa na dan. premda u izvanredno dobrim godinama na drači prinos meda zna biti i mnogo veći. Konzumacijom meda na pravilan način taj proizvod pretvaramo u lijek. glukonsku. slatkog.20%. njenom medenju posebno pogoduje vlažno vrijeme bez vjetra. Med pored mravlje sadrži i oksalnu. Čak što više. Tako se med u kojem je nazočna veća količina vode kasnije kristalizira. valerijansku i benzojevu kiselinu. Mravlja kiselina npr. a samim tim i na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava. diskolika koštunica okriljena širokim valovitim krilcem veličine oko 2. jer samo će ljudski organizam potpuno iskoristiti njegove ljekovite tvari. Pčelari čak kažu da ih kod spravljanja meda od drače uvijek nanovo iznenadi novonastali ton okusa. mliječnu. I na kraju što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine a drača jedan od temelja njegove komercijalizacije na našem području. Brzo kristalizira u krupne kristale. odmah iza kadulje. riječ je o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam. maleinsku. Tako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje. piroglutaminsku. . med od drače djeluje na jačanje imuniteta te je posebice koristan djeci i svim onim koji ne vole preintenzivan okus meda. Med od drače Pojedini pčelari su već uspjeli komercijalizirati dračin med kao sredstvo koje budi ljubavni žar. skupljeni u grozdiće u pazušcima listova. Ipak. Dakle. Jer ipak ne smijemo zanemariti činjenicu kako nektar iz drače budi ljubavni žar. Uzimamo li med bez tekućine. na taj način dobiva se med iznimne kakvoće. A dnevni prinosi meda na drači obično se kreću oko 3 kilograma. Zakonski omjer vode u medu ovisi od vrste i iznosi od 15 . težinu i kristaliziranje. zato jer okus varira u odnosu na biljke koje se zateknu u okolini drače. limunsku. ako je tako možemo nazvati. Količina vode nazočne u medu utječe na njegovu viskoznost. Kod nas je dračin med specifičan za područje Dalmacije i Hercegovine na kojem ta biljka i raste. A drača ima vrlo razvijen korijenov sustav zahvaljujući kome bez većih poteškoća može preživjeti surovu hercegovačku klimu. Njegova ga svojstva čine nezaobilaznom namirnicom u zdravoj prehrani. bez mirisa. Naime. Upravo po tom karakterističnom plodu drača se vrlo lako može poznati s velike udaljenosti.47 • Dračin med Dračin med je žut ili zatvoreno žut. BROJ 87 • SRPANJ / KOLOVOZ 2013. slatka. Sitni cvjetovi su zlatnožuti. bolje upućenima je to stopostotni znak da se radi o nepatvorenom medu. To je • Voda u medu Voda je nakon ugljikohidrata drugi značajan sastojak meda. S druge strane.) morate paziti da čaj nije prevruć jer se prevelikim zagrijavanjem gube ljekovita svojstva meda. jeste činjenica da med od drače brzo kristalizira. vinsku. Bez mirisa je. A kako u Hercegovini ima dosta kadulje s okusom dračinog meda nema problema. Spomenimo i kako je med od drače žut ili zatvorenožut. jantarnu. malo oporog okusa. S druge strane. široke 1. a koja obično sadrži po dvije sjemenke. Tako u stručnoj literaturi nalazimo podatak kako je 1974. poželjno ga je držati u ustima sve dok se ne otopi. Djeluje i na snižavanje kolesterola.5-3 cm. olakšavajući mu borbu protiv bolesti. prirodno svojstvo meda je da kristalizira i patvoreni med nikada ne može kristalizirati! Bitno je naglasiti i kako sama kristalizacija ne utječe na hranjivu vrijednost meda. a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost i psihičku stabilnost. Biljka cvate u lipnju. Jedina mana. Kako su joj cvjetići plitki izloženi su svakoj vremenskoj promjeni. • Kiseline u medu Med pčele medarice sastavljen je i od niza organskih kiselina. drači kao izrazito medonosnoj biljci itekako škodi suh vjetar i hladno vrijeme. Med treba biti potpuno otopljen utekućini. Ali. prisutna je sa 10% količine u medu iako se nekad smatralo da je ima više i da je jedna od glavnih prisutnih kiselina. a nerijetko se koristi i kao pomoć u liječenju malignih oboljenja. Količina vode u medu nije stalna zbog njegove hidroskopnosti.5 cm.

2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice MIŠOMOR Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Dostupno u pakiranjima: 100g. . 250g i 500g. 150g.

20 1. Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.ba besplatni info telefon 080 088 088 .00 KM Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće. BiH Tel.com LOGOTIP d.70 2.ba Novo u Hrvatskoj pošti Mostar Paketska ambalaža U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku ambalažu u pet različitih dimenzija: za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5.d.o.00 2. www. Naziv artikla Paket S Paket M Paket L Paket XL Paket XXL Dimenzija (mm) 230x150x90 300x200x100 300x230x140 300x240x230 480x300x200 Cijena (KM) 1.000.000.tiskara-logotip.00 KM: — za slučaj smrti uslijed nezgode 5..00 KM — za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.com www.o.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: info@tiskara-logotip.AKTIVPLUS Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju! Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10.00 www.post.00 KM — dnevna naknada za bolničko liječenje 10.50 3. 88220 Široki Brijeg. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.00 KM — za slučaj trajnog invaliditeta 10.croatiaosiguranje.000.

ali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pčela. Mogu se naći u svim dijelovima svijeta osim polarnih područja. mineralne tvari i vitamine. Stoga su prastanovnici prašuma mislili da ono nosi nebo. te ga prešaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. Naraste u visinu do 70 metara. Neobično drvo Kapok Muha kroz brojke U tropskom području Amerike. Proizvode ogromne količine sjemena. važnih vitamina i 28 minerala. vjerojatno su prvi svakodnevni uživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristili kao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu energiju. osjetio se odmornije i svježije. no obično imaju manje cvjetova. Ipak. Bilo je to rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i posjeduje ljekovita svojstva. te prepušten potrebnim kemijskim promjenama. Iza svake muhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivaju. g. kineski car ShenNong iz 2400. U košnici spremaju prah u stanice saća. Kao prenosioci zaraznih bolesti muhe su krive za smrt 1/3 Evropske populacije u 14. Primjerice. a puno više na tijelu i na gama. no ona ima na donjem kraju cvjetnog ruba nastavak poput repa duljine od 12 cm pa sve do preko 4 m. Krista sjedio je u prirodi i pio vruću vodu. kad su mu s obližnjeg drveta čajevca (Camelia sinensis) doletjeli neki listovi i pali ravno u posudu s vodom. Opazivši da je voda promijenila boju. drvo Kapok je nadvisilo prašume.50 ZANIMLJIVOSTI Prilagodljivost korovskih biljaka Divovska lula –biljka neugodne mirisa Biljka s vrlo velikim cvjetovima koji ne samo da izgledaju poput lešine već tako i «mirišu». Očekivani životni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca. Uz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelančevine. značajna je i velika otpornost tog sjemena na različite nepovoljne uvjete vanjske sredine. «Vuna» koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se za punjenje jakni i prsluka za plivanje. Prema legendi. divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki. masti. Legenda o čaju Pelud ili cvjetni prah PRODAJA 063 323 021 Proizvođač Ante Prskalo Široki Brijeg Jaja japanske prepelice . koje pčele sakupljaju s biljaka gomilanjem u košarice zadnjih nogu. kao primjerice domaće vučja stopa (Aristolochia clematitis). sve su nađene u peludu. Naime njegovi cvjetovi mirišu kao kiselo mlijeko. car je otpio gutljaj i iznenađeno zaključio da je voda poprimila i ugodan okus. pr.5 km/h. Par muha može izleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana. Pelud je prirodni izvor proteina. Tako npr. Pored ogromne količine sjemena. Nakon što je popio još malo “vode s lišćem”. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka i kvarenja. grandiflora) često se zamjenjuje s golemom lulom. Više od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovom probavnom traktu. mišjakinja (Stellaria media) od 15000-25000 sjemenki. hudoljetnica (Erigeron canadensis) od 100000-2000000 sjemenki. što im omogućava veliku ekspanziju u prostoru. Pelud ili cvjetni prah su muške stanice prašnika cvjetova.stoljeću. a oprašuju ih šišmiši. Velecvjetna lula (A. Sva pelud nije iste hranjive vrijednosti. zubača (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizvede oko 1000-2000 sjemenki. Tim mirisom mame muhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačicama nalik vršama tako dugo zadržavaju dok nisu naprašene polenom. Toliko bogatstvo hranjivih tvari nije pronađeno niti u jednom drugom proizvodu. I druge biljke iz ove porodice postavljaju takve mamce. Kućna muha leti brzinom od 6. Korovi su nepoželjna grupa biljaka koji protiv volje uzgajivača rastu zajedno sa gajenim biljkama. od 22 poznate amino kiseline u biokemiji. Nije samo zanimljivo zbog svoje visine.

zato smo odlučili šeg na svim područjima na titi web shop i tako vlas od ove godine otvoriti ti ugodnost ći u g o m o iH B le je ci ju doma. • Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM) opa h s b e w o k re p ti a v o p u ok Sve detalje o tome kak i .sjemenarna.sjemenarna.com nic potražite na našoj stra info@sjemenarna.com .shop. • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe). kupcima na teritori g to ti s la v ti s o n b o d u da iz kupovine naših proizvo Sjemenarna web shop Vam nudi: SJEMENARNA • Preglednu strukturu ponude i proizvoda.com Želimo Vam ugodnu kupovinu!!! www. NOVO! Web Shop • Jednostavno naručivanje.KLUB WEB SHOP nas vodi ra e n rt a p ih n v lo s o p i aca Zadovoljstvo naših kup poslovanja.

INOVATIVNA ZAŠTITA OD MUHA I KOMARACA 2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice FIN ZAVJESA PROTIV KOMARACA I MUHA .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->