Pavao Živković

Turska osvajanja Slavonije, Srijema i Baranje (etničke i konfesionalne promjene kao posljedice tih događaja)
Padom Beograda i zaposjedanjem istočnog Srijema 20-ih godina XVI. st. nad Hrvatskom, a napose njenim istočnim dijelom nadvila se velika opasnost, koju ni ugarski kralj Lajoš II. niti dvor nisu ozbiljno shvaćali. Ivan Karlović, nakon imenovanja za hrvatskog bana, realno ju je shvatio, ali su mu istočne granice države (Slavonija i zapadni Srijem) i dalje bile na udaru turskih progona i osvajanja. Tursko zaposjedanje Slavonije, Srijema i Baranje u prvoj polovici XVI. stoljeća, kao i ratovi na tom prostoru u dosadašnjoj domaćoj i stranoj historiografiji zauzimaju dosta prostora. Ipak, u historiografiji je jedno važno pitanje pritom stavljeno u drugi plan i gotovo potpuno zanemareno. Riječ je o posljedicama tih ratova i osvajanja na demografske i konfesionalne promjene tijekom samih ratova i nakon njihova završetka, o čemu će ovdje biti riječ. Završetkom rata s Perzijom 1525. novi je sultan Sulejman Veličanstveni naložio da se počne skupljati vojska i ratna oprema za vojni pohod u Panoniju. Pripreme su bile okončane u proljeće 1526. kada je sultan napustio Istanbul i krenuo protiv Ugarske. Počela su osvajanja i u Srijemu, najprije Slankamena i Petrovaradina, a potom su zauzeti Mitrovica, Rača, Irig i Berkasovo. U početku kolovoza zauzet je i Ilok,1 a slična sudbina čekala je i Osijek, nakon što je Sulejman zauzeo Vukovar i Bo-

1

Usp. I. Mažuran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998., 65.

ali i prividno zatišje koje je okončano primirjem sklopljenim u prosincu 1530. Laszowski.. I.. Napuštajući Osijek turska vojska ga je spalila. krenuo prema Budimu i tamo stigao već 10. Turska je vojska krenula preko mosta i kroz Baranju nadirala u pravcu Mohača. Zagreb. Nakon tog poraza nad cijelom Hrvatskom nadvila se strašna pogibija i opasnost. a napredujući kroz Baranju u pravcu Budima. Suboticu. 3 .2 Prešavši Dravu. kada je sklopljeno novo primirje koje se uglavnom poštivalo. te A. Gradišku i utvrdu Korogj. Levanjsku Varoš. Kad je došao pred Osijek naložio je da se započne gradnja pontonskog mosta preko Drave. Ivić. Monumenta Habsburgica. a odatle su išli u pravcu Osijeka. godine. 162. isto. sučelile su se 29. 1914. Spomenici Srba u Ugarskoj. na jednoj. Novi Sad.. Zagreb. Palinu. No. Za nepuna dva sata ugarsko-hrvatska vojska bila je slomljena. Turci su osvajali iz pravca Beograda preko Srijema. na drugoj strani. Monumenta Habsburgica. n. a sultan je. isti. E. uzvodno Dunavom. I doista su Turci do sredine studenoga osvojili Đakovo. II. i I.3 Potom je nastupilo privremeno. a bili su ugroženi i Orahovica te Našice. kraj od Ilače do Vinkovaca. Bježeći pred Turcima smrtno je stradao i sam kralj Lajoš II. 1914.dj. te turska. Srijema i Baranje rovo.4 Prostore između Bosuta i Dunava. Gorjane. počeli šurovati s Turcima. vranski prior Ivan Tahi. pa na zapad do Požege i Pakra- 2 Usp. primjerice Ivan Zapolja. 298. Hrvatskoj i Slavoniji. Podgorač. 4 Usp. kolovoza 1526.172 Turska osvajanja Slavonije. između Ferdinanda i turskog sultana. 394. Usp.. započela su velike turske pripreme za konačno osvajanje Slavonije. prvih mjeseci 1536. 66. 1910. ugarska i hrvatska vojska. despot Stjepan Berislavić-Grabarski i Petar Markus. koju je za samo pet dana premostio. tim više što su i pojedinci. Sedlak. a koje je potrajalo do svibnja 1532. rujna. godine na Mohačkom polju.. 83. Mažuran.

Na rijeci Vuki pao je Hermangrad. a sam grad Požegu najkasnije do 25.-1536. II. samo u manjem dijelu postavili su posade. Pleternicu. Vukova. P . Turci su bez većih napora zadali odlučan udarac kršćanskoj vojsci te utvrdili svoje pozicije i gospodstvo u srednjoj Slavoniji.. Pošlo im je za rukom osvojiti i neka važnija utvrđenja. kada su se morali. pa je tako bio otvoren put za osvajanje Đakova. Jasenovac. 1998. siječnja 1537. Turska vojska nakon prelaska Save uspjela je osvojiti gradove pored Save: Babinu Gredu. 107.. ali bez uspjeha. s nekoliko kadiluka. su pala i oba ceranska utvrđenja. 5 . poput Sotina. primjerice u Ivankovu i Hermangradu. čije je sjedište postala Požega. razvoj i nestajanje Hrvata katolika na tim prostorima). pristupile su turske vlasti upravnim reformama osvojenih teritorija. Brčin i druge. Drenovac pokraj Požege. a pokušala je zauzeti i Našice te Orahovicu. Brod. pod pritiskom austrijske vojske i princa Eugena Savojskog. Gradišku. među kojima i onaj u samom gradu Požegi.5 Naime. Slakovca i Mikloševca. Borova. godine. Cernik. izd. Gorjan Usp. Tijekom 1536. Tu su ostali sve do 1691.). Gradac. (Dolazak. Sarajevo-Mostar. Živković. Vučedola. Ivankovo i Poljana.Pavao Živković 173 ca. Gotovo bez ikakvih smetnji Turci su prezimili 1537. povući južno od Save i Dunava. Osvajanja ovih krajeva trajala su gotovo punih 10 godina (1526. no to joj nije pošlo za rukom. Trnjane. Najveći broj utvrda koje su zauzeli Turci su spalili i porušili. Bilo je pokušaja u proljeće te godine da se povrati izgubljeni teritorij. st. pa se zaputila prema Mikleušu i Sopju. Brod. Dubočac. Novigrad. Prema uzoru već osvojenih krajeva i ovdje su Turci osnovali sandžakat. Nuštra. Etnička i vjerska povijest Bosne. na ovim prostorima. kada je pala i požeška tvrđava. Garčin. Slavonije i Srijema do konca XVII. Nakon što su Turci osvojili Požeštinu u ljeto 1536. Jaruge.. Novoosnovani kadiluci bili su Požega. zatim Gradište.

Kadiluk Orahovica je.6 6 Usp. Podlužje i Koška. Čepin i Erdut. Čađavica. Turci su uz požeški. pripojili područje Ivankova. Vrhovina. Svilna. ali ne i Vukovara. u početku svoga postojanja. na području između Save i Dunava. Naposljetku. Nijemci. Dubrave. Orljavska (Orljavac). Tako je požeški kadiluk imao ove nahije: Požega. a imao je ove nahije: Osijek. Kamengrad. Karaš. smješten jugoistočno od Našica. Brod je. dok je nahija Valpovo. i Osijek je postao sjedište kadiluka te je pripojen požeškom sandžakatu. usto. Bukovica. dio. . I. Kruševa. Središta su bila: Vukovar. Bukovica. S. Dolince i Moslovinu. a svaki je od kadiluka imao svoje nahije. Takvom su podjelom oni smatrali da Srijem dopire do područja Biđa. Krstošija. Voćin. Dolonci i Moslovina te priključeni kadiluku Virovitica. Pavičić. do XVIII. Na tim će načelima mnogo kasnije biti utemeljena Srijemska županija.. Morović i Ilok. A na prostorima između Dunava i Bosuta Turci su utemeljili pet manjih upravnih jedinica koje su u upravi imale funkciju nekakvih kotara. što je pomalo i začuđujuće. pak. Breznu i Ravnu. Kutjevo. imao je. osnovali još jedan sandžakat na osvojenim prostorima u Srijemu. Srijema i Baranje ili Đakovo.174 Turska osvajanja Slavonije. postala sjedište posebnog kadiluka. ove nahije: Gorjan. Gnojnica. Kasnije će iz kadiluka biti izdvojene nahije Sopje. 228-229. imao ove nahije: Brod. nadalje. Vrhovine. Prikraj i Poljana. Srijemskom sandžakatu Turci su. stoljeća. Jošava. Ivankovo. godine. imao ove nahije: Sopje. 1940. Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII. pak. Kadiluk Podgorač sa istoimenim sjedištem. Podgorač. Orahovica. Đakovo. Drenovci i Brezovica. poslije 1553. Zagreb. Gradče (Gradišće). Osijek i Virovitica. Đakovački kadiluk ili Gorjan imao je. Čađavicu. ove nahije: Podgorač. Dragotin.

na cjelokupnom prostoru Slavonije i Srijema u predtursko doba. Ovaj kraj je bio dobro naseljen. Bio je i znatan broj protestanata. Potom i katolički samostani i crkve. samostana i crkava.Pavao Živković 175 Inače. koju su turske vlasti provodile na sličan način kao i u Bosni i Hercegovini (BiH). uništeno je veoma mnogo župnih domova. Zagreb 1953. .7 U godinama poslije turskih osvajanja Slavonije i Srijema počelo je masovno iseljavanje starosjedilačkoga katoličkog življa. Najprije su propala sva plemićka zemljišta. Na tom je prostoru. O tome svjedoči velik broj katoličkih župa. a sama Požega je izrasla u veliko trgovište. kako etnička. tako i konfesionalna. ponajviše Hrvata s ovog prostora. do početka XVI. koje su u najvećoj mjeri opljačkane. Zahvaljujući tim okolnostima osjetno se promijenila slika pučanstva. Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji. 7 Usp. s tih prostora.000 obitelji koje su brojale između 40 i 50 tisuća duša. st. Mađara. st. a i drugoga etničkog podrijetla. mađarskog. gotovo 50. 233. Na tom se prostoru do konca XV. čime katolici različitih etnikuma ulaze u povlašteni položaj turskih staleža i građana. bilo najmanje 10. a s njima i naselja. Jedan od krupnih razloga nestajanju katolika. njemačkog. bila je islamizacija. s dosta seoskih i gradskih mjesta. isti. Tijekom XVI. Nijemaca i drugih etničkih skupina. a njihova mjesta nadopunjavali su muslimani i Vlasi pravoslavci.. Hrvata. ali nisu porušene. a nije bio mali broj ni vlastele koja je potražila spas u bježanju ili islamizaciji. živjelo je uglavnom katoličko stanovništvo. Uvođenje turske vlasti te novih poreznih sustava i drugoga socijalnog reda potaknuo je velik broj katolika i protestanata da prijeđu na islam. Katoličanstvo je bilo najzastupljenija konfesija među hrvatskim i mađarskim pukom. hrvatskog. stoljeća. razvilo čak 10 trgovinskih središta. uglavnom Nijemaca i Mađara. Ponajviše je pritom stradalo seosko stanovništvo. pred dolazak Turaka.

još neko vrijeme. T. bez g. definitivno. Smičiklas.. Pavičić. 45. Kroničari i putopisci bilježe da su se. sačuvanih u naseljima gdje su se zadržali starosjedioci. 48 i 53. seljaci masovno predavali pozdravljajući ih kao osloboditelje. Cerniku i Gradiški. ali su i tamošnje samostane morali napustiti. Čak su i franjevci napustili samostan u Prečkoj bježeći pred Turcima (1526. Srijema i Baranje Veći broj katoličkih i drugih kršćanskih bogomolja prešao je u ruke turskih vlasti. Dalmatiae et Slavoniae.. koji su boravili i službovali u Kopincu i Nuštru. koje ih nisu popravljale. Codex Diplomaticus regni Croatiae.176 Turska osvajanja Slavonije. pod turskom vlašću održali u Voćinu. Lukovu i Đakovu.. stoljeće. Tako napuštene zjapile su kroz XVI. No. . Franjevci su se. pa je već tada islamizirano približno 40. pa čak i tvrđava. godine). vol. Kad su Turci zauzeli Brod i Đakovo te s vojskom krenuli k Požegi. II. 238. Tako su ti krajevi veoma rano ostali i bez redovnika i bez svjetovnih svećenika. napustiti ta mjesta. po zaposjedanju Slavonije.9 Već u prvom naletu. pa se i katoličko pučanstvo jednostavnije i lakše odlučivalo prijeći na islamsku vjeru. a potom su uglavnom nestale. Vukovska župa. i. Zagreb.8 Turskim osvajanjem Slavonije i Srijema prinuđeni su benediktinci. Tada su na tursku stranu prešli prešli brojni plemićki posjednici i s njima veliki broj seljaka i kmetova. Nije rijedak slučaj da su Turci rušili katoličke bogomolje i materijal s njih koristili za gradnju svojih vjerskih ili upravnih objekata. čim su se Turci pojavili kod Broda i Đakova. i XVII. a slično su uradili i augustinci iz Borova.izd. Turcima su se predale gotovo sve utvrde od Jaruge do Kobaša i. pa i starih groblja. 1533. S. do Dilja uz rijeku Orljavu.000 8 Usp.. n. dalje. unatoč tome ostali su tragovi postojanja starih katoličkih crkava. pak. veliki im je broj pučanstva tog kraja prišao...dj. 9 Usp.

ali su islamizacijom neminovno morale nastati promjene kojima se preferiraju orijentalno-muslimanske kultura i tradicija.11 Kako se navodi u izvješću zagrebačkog biskupa Šimuna. luteranaca i drugih protestanata). I.. gotovo cjelokupno pučanstvo. već u 1536. S dolaskom Turaka nastupa razdoblje visokog stupnja islamizacije. Usp. činiti. takvih. 311. 45. stoga. Prijelaz na islam bio je doista veći negoli u bilo kojemu drugom kraju Slavonije i čitave Hrvatske. međutim. i starosjedilačkih naselja koja su zadržala svoju staru vjeru. gdje je veliki broj starosjedilaca postao novim muslimanima. islam je primio veliki broj katoličkog življa: gotovo tri četvrtine cjelokupnog pučanstva. Tako islamizirani dio pučanstva nije nestao u etničkom pogledu. Monumenta Habsburgica. posebno u Požeškom sandžaku. godini. To se. a bilo ih je. dvaput više negoli redovitih četa. 1884.dj. 10 11 Usp. Naročito je masovna islamizacija bila u zapadnoj i podravskoj Slavoniji. zajedno s muslimanima. Laszowski. prije svega. u tim krajevima pod konac XVI. st. .. ponajviše seoskog pučanstva. na prostoru između Broda i Đakova sve do Gradiške i Cernika. Spomenici Hrvatske krajine.10 A i poslije pada Broda veliki je broj njegova pučanstva islamiziran. vol. Spominje ih popis iz 1577. katoličku. a nije mali broj i drugih vjernika (kalvinista. a bilo ih je i takvih koji su stvorili novu skupinu predavaca. n. odnosi na katolike. I. prije svega naseljavanjem srpskog pučanstva pravoslavne vjere.. Bilo je. srednja Slavonija i zapadni Srijem bili su naseljeni pretežno hrvatskim katoličkim pučanstvom. zajedno sa srpskim doseljenicima martolozima. Zagreb. Lopašić. Čitavo požeško područje. E. Srbi će. Činili su oni neredovitu vojsku.Pavao Živković 177 bivših kršćana. godine. Uspostavom turske vlasti mijenjala se i etnička struktura pučanstva. R.

Kutjevo i Gradište. A srpski su doseljenici najvećim dijelom nastanjivali brežuljkaste predjele i brdske terene Psunja. godine. gubi se svaki trag. Isti naziv nalazimo i 1545.178 Turska osvajanja Slavonije.. mnoga su tamošnja sela stradala. okolicu Pleternice. Nakon što je 1600. Kada su Turci zauzimali Požešku kotlinu. a bila su stara naselja iz srednjega vijeka. To se desilo i u defteru iz 1565. do 1688.. i tu osnovao požeški sandžakat. U njemu se Požega spominje kao vilajet. 1545. a druge na silu islamizirali. većem broju njih. Gradišta. po dolasku Turaka. Nekoliko se deftera iz tog sandžakata sačuvalo do današnjih dana: opširni popisi iz 1540. te vojnički popis za požeški i smederevski sandžakat na kraju XVI. a taj kraj je definitivno pokorio Mehmed-beg Jahjapašić. Papuka i Krndije. Nedugo iza zaposjedanja Požege obavljen je 1540. svoje pučanstvo preselili. Ciglenika. . potom budimskome od 1541. te sumarni popis iz 1569. smederevski sandžak-beg. kada je već bilo sigurno da je oformljen sandžak. 1565. tj. i brojna muslimanska te srpska sela. Vrhovci i Laze). Mitrovice (Trenkova). u drugome popisu. Kaptola. godine. ali i pojedine krčevine na obroncima Požeške gore (Komušina. pritom. Brojna su sela Turci i spalili. uglavnom na prostoru od Kamenskog do Gučana i od Pleternice do Brestovca.. a od 1580. Nažalost. Djedine Rijeke i drugih naselja. popis Vlaha požeškog sandžakata iz 1581. utemeljen kanjiški ejalet. i 1579. Požeški sandžakat je najprije pripadao rumelijskom ejaletu. Muslimanske oaze u najvećem broju nastale su oko Sesveta. Srijema i Baranje Nastala su.. bosanskome. i prvi turski popis. ali ne manje i u drugim krajevima Slavonije i Srijema. turski sultan Sulejman Veličanstveni. taj je sandžakat pripojen novoformiranom pašaluku i u njegovu sastavu ostao je sve do kraja turske vlasti na tom području. Prvo spaljivanje Požege i susjednih sela izvršio je 1532.

28-29/1978. 13 Usp. koji su se na tom prostoru vodili između Turaka i kršćana. daje popis nahija toga sandžakata i poprilično je opsežan. Grad Požega proglašen je sjedištem sandžakata. Požega je upisana kao varoš. proglašena je kasabom. Prva džamija bila je djelo sultana Sulejmana te je oko nje formirana najznačajnija mahala sa 57 kuća.-1979. 253. U njemu je čak 30 nahija. U popisu 1540. bili oslobođeni rajinskih poreza i izvanrednih nameta. O gradskom stanovništvu u Bosni u XVI vijeku.. a kasnije. 32-33/1982. čak i poslije povlačenja turskih snaga pod konac XVII. kada je u njoj bilo nastanjeno uglavnom muslimansko pučanstvo. Požega je postala snažno središte islamizacije. Druga mahala imala je 51 domaćinstvo. iste godine. slučaj s Drenovcima.. U početku su imali razne povlastice koje će kasnije izgubiti. Na opustjela područja turske su vlasti naseljavale vlaško stanovništvo. Stanovnici su islamske vjere u Požegi. već na početku turske vlasti u Slavoniji nalazimo pojedine nahije koje su u cijelosti nastanjene vlaškim življem što je. i poslije povlačenja katolika te drugih kršćana u sigurnije krajeve. 267-285. što je značilo veće gradsko naselje.Pavao Živković 179 stoljeća. POF. primjerice. Cviko. u kojoj se obavljala zajednička molitva petkom (džuma). upućuje na zaključak da je u kasabi bilo više džamija. ali će se zadržati u novoj postojbini i tako uskratiti katoličkome odbjeglom pučanstvu mogućnost da se vrati na stara ognjišta. F. Opširni defter za sandžak Požegu iz 1579. . sve muslimanskih. stoljeća. Tako.13 Najveći broj tih nahija opustio je zbog neprestanih ratova.14 Popis mahale Požege. jer su se mahale i formirale prema džamijama i najčešće dobivale ime po tim bogomoljama. Handžić. a utvrđen je i pazarni dan. isto. proglašenjem kasabe. 270.12 Defter iz 1579.-1983. 14 Usp. POF. treća 37 domaćinstava. A. U njoj je već tada postojala najmanje jedna veća džamija. godine. 12 Usp.

No. imala je dvije varoši i 36 sela uz dvije naseljene mezre. a jedna je muslimanska. 1891. prema popisu iz 1579. Dvjestogodišnjica oslobođenja Slavonije. i tri muslimanska domaćinstva.. dok su sva ostala naseljena uglavnom bila naseljena kršćanskim pučanstvom. II. potom. A Požega je samo četrdesetak godina ranije (1532. Ostala su susjedna sela manja. Nahija Kutjevo. pri odlasku Turaka. ništa se ne kaže je li riječ o pravoslavnima ili katoličkim obiteljima. Grubišnica 10 kršćanskih.dj.15 Navedeni popis nas pobliže upoznaje i sa strukturom pučanstva u selima oko Požege. Srijema i Baranje četvrta 24 domaćinstva. Usp. od čega 15 kršćanskih. grad Požega imao je 406 muslimanskih i samo 53 kršćanske (katoličke i pravoslavne) obitelji. šesta je imala 67.. dok su dva sela pusta: Bankovci i Lipa. . uz pet kršćanskih domaćinstava. Cviko. Tako Vlasje ima samo osam muslimanskih kuća. U tri sela bilo je i po jedno muslimansko domaćinstvo. sastavljena uglavnom od seoskih naselja. bilo je i nenaselje15 16 Usp. pa njihovu zemlju obrađuje raja iz susjednih sela. osma 33 domaćinstva. 274. No. 28. n. isto koliko i deseta. godine) imala 40-50 tisuća žitelja. Darijanovci devet kršćanskih kuća. svega 1806 žitelja. naslanjala nahija Svilna. a deveta.. sedma 40 domaćinstava. U popisu se navodi i mahala katolika: bile su ukupno 24 katoličke kuće. Zagreb.180 Turska osvajanja Slavonije. a bilo je to jedno od najvećih sela u požeškom kraju. Dva su sela bila potpuno opustjela i nenaseljena. 40 obitelji (jedna je bila kršćanska). Prema popisu 1579.16 Na požešku se. F. Tako se za selo Doljanovce kaže da ima 16 kuća. Grad je. Smičiklas. koliko i peta. godine. koja se zvala Orljava. A u selu Resniku bila su. dalje. što je svakako preuveličano. Komarovci tri kršćanske kuće. T. imao 1688. Imala je 24 sela sa 181 domaćinstvom. Noganovci šest kršćanskih kuća. knj.

Podaci iz prvih desetljeća turske vlasti više su no poražavajući. dok su ostala bila mješovita. napose hrvatskoga. jedva 30. U selu Ostrug. godine. 276. Nahija Orljavska imala je. Islamizacija seoskog pučanstva tekla je relativno sporo i nije uhvatila veći zamah. Postojala je i kršćanska mahala sa 30 kuća. dok je jedna mezra bila naseljena.. pak. ali pretežno vlaškim stočarima koji se vežu za zemlju i plaćaju porez. a to je porez na vrata (stari mađarski porez.0000 muslimana. tiče seoskih naselja nahija je imala 18 muslimanskih. po uspostavi turske vlasti bila je. čak 31 selo. pak. čiji su domaćini plaćali osnovni porez rasmi-kapa. Varoš Kutjevo imalo je 60 muslimanskih domaćinstava. U selima su upisani i nomadi. U nahiju se naselilo pučanstvo iz BiH. Vukova i drugih.17 Čini se da je najnapuštenije selo bilo Trgovište. Nahija Brod. upisan je i jedan musliman. u požeškom je kraju u tom razdoblju zabilježeno više od 10. Cviko.Pavao Živković 181 nih selišta koja su opustjela zbog bježanja katolika u sigurnije krajeve. naseljena dvjema različitim kategorijama pučanstva. Osijeka. od čega je jedno bilo nenaseljeno. Sela su bila naseljena većinom muslimanskim stanovništvom. 39 sela. Unatoč tome broj se katoličkog življa. Što se. sedam mješovitih i 11 kršćanskih naselja.000 pravoslavnih Srba. iako nisu ostali bez ranijih povlastica. n. uglavnom Vlasi ili islamizirani Hrvati katolici. a u selu Sopot upisana su dva mus17 Usp. Bila je u njemu i jedna džamija s jednim imamom i dva mujezina. prema popisu iz 1579. među tim pučanstvom.dj. samo je jedno katoličko. za razliku od gradski naselja. poput Kutjeva i Požege te Đakova. vidno smanjio. a tri su vlaško-pravoslavna. a plaćala ga je raja umjesto ispendže).000 katolika Hrvata i 20. koje je imalo 29 muslimanskih kuća i jednu džamiju. . Ilustracije radi. F. U 10 takvih sela bilo je 167 vlaških i 74 domaćinstva nomada. koja se nalazila uz Savu. Našica.

a u varoši je. a označavao je starješinu širega područja. U nahiji Ravne spominje se varoš Sikirevci s 31 vlaškom obitelji.19 Kadiluku Brod pripadala je i nahija Vrhovine u kojoj je bilo 18 kršćanskih sela sa 187 kuća. I tu ne nalazimo veći broj katolika koji su nekoć tu živjeli. ribnjak i mlin. u kojoj su 22 sela s 260 kršćanskih kuća i tri pojedinačne muslimanske kuće.182 Turska osvajanja Slavonije. T. U defteru se spominje i varoš Novigrad s 13 kršćanskih i devet kuća nomada. Nahija je imala 18 sela s 344 kuće. U pet sela te nahije nazočni su nomadi (34 domaćinstava).dj. jedno je selo bilo nenaseljeno. bolje reći velika skupine Vlaha. Nešto slično nalazimo i u popisu za nahiju Brezna. 28. lociranih u jednoj mahali... a jedno čisto muslimansko s osam domaćinstava. kao skela. 277. n. Uz varoš su upisani skela. Smičiklas.. Upisano je u toj kasabi i 16 kuća nomada. a bilo ih je 13 sa skromnih 100 kuća. a u tri sela je po jedna muslimanska kuća. U nahiji su i dva sela s 24 kuće katoličke raje. . bilo 29 18 19 Usp. U Brodu je sjedište kadiluka.. U pet mahala upisane su 103 kuće muslimanskih žitelja.18 To je potvrda da je riječ o vlaškim kućama i knezu. Usp. isto. U brodskoj nahiji postojale su dvije kasabe: Brod i Dubočac te varoš Novigrad. Dvjestogodišnjica oslobođenja. U nahiji Đakovo gotovo sva sela naseljena su katoličkim življem. Srijema i Baranje limana uz nomade pravoslavne vjere. i 13 kuća kršćana u kršćanskoj mahali. U četiri sela bila je po jedna muslimanska kuća. prema popisu. Muslimanskog pučanstva bilo je samo u kasabi Đakovo. koji predstavlja ostatak vlaške hijerarhije. Kasaba Dubočac spominje se po prvi put 1540. Kasaba se sastojala od tri mahale koje su imale 146 muslimanskih kuća i 69 kršćanskih s jednim knezom. da bi pet godina kasnije postala varoš koja ima 138 muslimanskih kuća. a pučanstvo je uglavnom vlaško.

isto. n. od kojih je bilo 19 vlaških. Smičiklas.. Slabije je bila naseljena nahija Koška s devet kršćanskih sela. posve malena. 28.22 Kadiluku Gorjan pripadala je i nahija Prikraj. 21 20 . 23 Usp. F. Tri su sela bila nenaseljena: dva su bila vlaška s 18 kuća i jedno muslimansko sa svega dvije kuće. U toj nahiji spominje se knez u selu Vrpolje. od kojih su trojica bili podrijetlom iz BiH.. isto. u nahiji Podlužje bilo je 10 kršćanskih sela s 81 kućom i varoš Našice s 21 kršćanskom kućom i sedam muslimanskih domaćina.. I. U varoši je bilo 25 kršćanskih domaćinstava. jer su vodila brigu o održavanju mosta na rijeci Biđ.dj. Usp. Usp. T. Cviko. Kršćanskih je kuća bilo 19. katoličkih. svega 404.20 Nahija Đakovo pripadala je kadiluku Gorjan (Našice). n. islamizirani kršćani. podijeljene u dvije skupine: džemat muslimana i džemat mustahfiza. Koška i Podlužje. Dvjestogodišnjica oslobođenja. 278.dj. a nahija je imala čak 47 sela s veoma malo domaćinstava.23 što upućuje na zaključak da je selo naseljeno novopridošlim vlaškim pučanstvom.. 22 Usp.Pavao Živković 183 katoličkih kuća. sa svega sedam sela. Podgorač je bio varoš s 54 muslimanske kuće. U njoj su upisana 24 sela s 244 kršćanske kuće i samo jednom muslimanskom. Sela Andrijaševci i Čakovci naseljena su katoličkim pukom i bila su oslobođena plaćanja nameta. konačno. Nahija je imala 153 kršćanske kuće i jedno vlaško selo sa svega četiri obitelji Slična situacija bila je i u nahiji Gorjan koja je bila većinski katolička. U njoj je bilo 57 katoličkih domova.21 Kadiluku Gorjan pripadale su i nahije Podgorač. a nahija je imala 23 sela s upisane 192 kršćanske kuće. Dimitrovci i Čremoštak. u kojima su bila 74 domaćinstva.. Istom kadiluku pripadala je i nahija Jošava. Vlasi su bili najbrojniji u selima Zuline.

u kojoj je bilo 68 kršćanskih obitelji i čak 19 mudžereda (neženja). U ta dva sela i u Trnovcima bio je nastanjen veliki broj novih muslimana. . Čak se i za Karaš navodi da je selo. a to je danas Levanjska Varoš. samo je jedno ostalo pusto. 280. Nahija se nalazila nedaleko od Valpova i imala je malo sela. sva uglavnom kršćanska. Tu su i četiri muslimanska sela sa 73 kuće. u popisu.. Cviko. upisana nahija Osijek s kasabom podijeljena u šest mahala.dj. od kojih dva pusta. starosjedilaca ili došljaka iz BiH. Prva je. u kojima je bilo 318 muslimanskih domova. F. Nahija Nivna dobila je naziv po istoimenoj varoši. U kasabi Osijek bilo je samo 36 kršćanskih kuća.184 Turska osvajanja Slavonije. Jedno od njih je i Orosin u kojemu su upisana dva bira. Jedna od najmanjih nahija bio je Karaš sa svega osam kršćanskih kuća. Srijema i Baranje Popis nahija kadiluka Gorjan završavao se nahijom Dragotin s 14 kršćanskih sela u kojima je bilo 146 kuća i nahijom Poljana također s 14 kršćanskih sela. Zanimljiva je činjenica da je u toj kasabi upisan veliki broj udovica kao glava obitelji. a u selu Gratin postojala je džamija s imenom. Na kadiluk Gorjan naslanjao se kadiluk Osijek s većim brojem nahija. Jedno selo bilo je opustjelo. U čitavoj su nahiji zabilježene 244 kršćanske obitelji. Najnapučenija s kršćanskim pučanstvom u tom kadiluku bila je nahija Čepin s istoimenom varoši. n. a nahija je imala 204 kršćanske kuće. a više njih u Slavoniji i Baranji. Imala je 30 sela. zapravo islamiziranog katoličkog življa. Ukupno su u nahiji bila 23 sela. U osječkoj nahiji upisano je 14 kršćanskih sela s približno 380 domova. od kojih su neke bile locirane i u Srijemu. a jedno je naseljeno vlaškim pučanstvom u samo četiri kuće. a Turci se nisu mnogo trudili da ih popune novopridošlim pučanstvom. većinom opustjelih.24 24 Usp. ali s 141 domaćinstvom.

F. U tom kadiluku bila je još jedna varoš.25 Orahovačkom kadiluku pripadala je kasaba Orahovica.. u nahiji Erdut. Dvjestogodišnjica oslobođenja. smještena je bila nahija Erdut i u njoj dvije kasabe: Erdut i Dalj. T. što je doista malen broj. a postojala je i mađarska četvrt s 27 kuća. U popisu se spominje i katolička crkva u Remetama te crkva u Aljmašu. Motičina.dj. dok su sva ostala bila kršćanska. Kako je u dva sela upisan i knez.26 Jedna od manjih nahija u tom kraju je Kustošije sa svega 17 kršćanskih sela i 101 domaćinstvom. . od kojih je deset bilo podrijetlom iz BiH. a četiri naseljena muslimanima.dj. od čega je 13 novih muslimana. od čega su četiri opustjela.. Usp. 22. spominje 21 selo s 537 kršćanskih i samo pet muslimanskih kuća. Prva je imala samo jednu mahalu sa 61 muslimanskim kućanstvom. U jednom je ubilježen i primičur. Smičiklas. koja je imala i tvrđavu. a 40 muslimanskih kuća. što je također karakteristično za vlaško pravoslavno stanovništvo.. Zadržali su staru vjeru. to nas upućuje na zaključak da su ta dva sela bila nastanjena vlaškim pučanstvom pravoslavne vjere. Za razliku od Erduta kasaba Dalj imala je mnogo više muslimanskog pučanstva: 107 muslimanskih kuća. U kasabi je bilo samo osam kršćanskih domova. Tako se u popisu 1579. a među njima šest vlaško-pravoslavnih. n. U čitavom kadiluku bila su 52 sela. također u tom kadiluku. U kasabi je bilo pet mahala sa 147 muslimanskih domova. Kršćanskih je kuća bilo 23.. Cviko.Pavao Živković 185 Na krajnjem sjeveru. uz rijeku Dunav. U varoši Orahovica bile su 22 kršćanske kuće. katoličanstvo ili protestantizam.. n. Na jednoj mezri. pogotovu ako se imaju na umu podaci da je u čitavoj nahiji bilo dosta zastupljeno kršćansko pučanstvo. bilo je pet muslimanskih kuća. 281. U selu Sveti Martin bile 25 26 Usp. sa 65 kršćanskih domova.

Usp. Za razliku od valpovačke nahije. I jedni i drugi pobjegli su ostavljajući nenaseljena sela i varoš u koje su Turci doveli Vlahe i martologe pravoslavne vjere. 27 28 Usp. u istoimenoj nahiji. isto. zaim Behram zakupio zemljište na koje se naseljavalo samo muslimansko pučanstvo. Smičiklas. Time je pokušao i dio domaćega kršćanskog pučanstva privoljeti na promjenu vjere i islamizirati starosjedioce ili novopridošlo pravoslavno pučanstvo. I u tom je kadiluku islamizacija najvećim dijelom zahvatila gradska naselja. Imala je 110 muslimanskih kuća. U toj nahiji bilo je osam sela sa 95 kuća. pak. kasabe i varoši. u orahovičkom kadiluku. U Svetom Miklošu je. dok je naseljena mezra Borič imala muslimansko stanovništvo. koja je brojala 76 kršćanskih kuća i koja je bila zasebna nahija. i po vjeri i po etničkoj pripadnosti. koje je prelazilo na islam uz dozvolu za naseljavanje.. n. Potvrđuje to i primjer kasabe Valpovo. Sam kadiluk. i to uglavnom kršćanskih. Srijema i Baranje su i dvije muslimanske kuće. čak 74.27 Dva su sela u toj nahiji ostala pusta. a ranije su na tom prostoru živjeli Mađari i Hrvati katoličke vjere.dj. Dvjestogodišnjica oslobođenja. 22. varoš Sveti Đorđe. iako je veliki broj baš te kategorije stanovništva bio islamiziran. iako se nalazio na krajnjemu sjevernom dijelu sandžaka. sa 737 kuća.. Samo je jedno selo bilo katoličko (Ivanovci)..186 Turska osvajanja Slavonije. bila je mnogo napučenija i imala je puno više naselja. uz rijeku Dravu. dok se kršćansko pučanstvo većinom zadržavalo u selima..28 Gotovo čitava nahija Sveti Mikloš bila je naseljena vlaškim pučanstvom po turskom zaposjedanju toga kraja. T. . imao je relativno veliki broj nahija naseljenih šarolikim pučanstvom. I varoš Sveti Mikloš imala je pretežno muslimansko pučanstvo: 152 muslimanske kuće i 17 kršćanskih kuća u kršćanskom dijelu varoši.

U četiri sela spomenut je i knez. isto. koji nije pripadao požeškom sandžakatu. 29 Usp. pri povlačenju Turaka iz tih krajeva. Prema popisu iz 1579. nalazila na periferiji turskih osvajanja. Na području voćinske nahije bilo je u najvećoj mjeri nastanjeno vlaško pravoslavno pučanstvo. čak u 11 vlaških sela sa 173 kuće. Virovitičkom kadiluku pripadaju i preostale dvije nahije: Slatinić ili Slatina i Moslavina. u virovitičkom kadiluku. a pet sela bilo je posve pusto. ako se budu željeli vratiti u svoje domove. a što će im uskratiti novopridošli Vlasi pravoslavci koji se tu trajnije zadržavaju. ako se ima na umu da je to istureni dio turskih osvojenih posjeda. Od 25 sela u toj nahiji s 262 kuće bilo je čak 11 vlaških sela. tu trajno zadržavaju te tako bitno narušavaju i konfesionalnu i etničku sliku pučanstva Podravine. a kasnije se. također. Nije ni čudno. Cjelokupno seosko pučanstvo boravi u 14 sela s 306 kuća koje imaju vlaški status. a u selu Srmećanci upisan je i jedan musliman. . Slavonije. najprije kao preferirani dio pučanstva pod turskom vlašću.29 U nešto većem broju vlaško je stanovništvo bilo naseljeno i u nahiji Brezovica. ali je bio veliki broj mezri (obradivih površina).Pavao Živković 187 Slično je stanje bilo i u nahiji Voćin. Uočljivo je da je u toj nahiji najveći broj vlaških sela i njihovih kuća. I u jednoj i u drugoj u varoškim mjestima (kasabama) nastanjeno je muslimansko pučanstvo u većini. Srijema i drugih krajeva Hrvatske. U jednome selu (Boričevci) spominje se i jedan islamizirani katolik ili pravoslavac. koje su ti vlaški katunari i martolozi trebali štititi u slučaju napada kršćanskih zemalja i starosjedilaca. od toga sedam kršćanskih i dvije muslimanske. Čak u osam sela upisan je knez. U istoimenoj varoši bilo je samo devet kuća. i to islamizirani. Slična situacija bila je i s nahijom Moslavina koja se. što je dokaz ranijeg boravišta katoličkog pučanstva.

U toj nahiji bilo je osam sela s prilično velikim brojem kuća. promijenila slika pučanstva. zajedno s martolozima srpskog podrijetla i pravoslavne vjere. . Hrvata. tako i konfesionalna. Srbi će. kako etnička. s tih prostora. a tri su sela po dolasku Turaka. Srijema i Baranje u prvoj polovici XVI. isto te F. i to kršćanskih. ostala pusta. od umrlih ili izgubljenih i nestalih vlasnika. n. st. Dennoch ist eine wesentliche Frage in den Hintergrund gerückt und fast gänzlich vernachlässigt worden. od čega su 43 bile vlaške. čak 204. gotovo cjelokupno pučanstvo. Zusammenfassung Die türkische Besetzung Slawoniens.dj. dolaze s Turcima i naseljavaju te prostore. a nije bio malen broj ni naseljenih vlaških žitelja koji. A u godinama poslije turskih osvajanja počelo je masovno iseljavanje starosjedilačkoga katoličkog življa. stoljeća. wie auch die Kriege in dieser Region nehmen in der heutigen Historiographie viel Platz ein. Cviko. pritom je jedno važno pitanje stavljeno u drugi plan i gotovo potpuno zanemareno. tako.188 Turska osvajanja Slavonije.. zajedno s muslimanima. Mađara. uspostavom njihove vlasti. Sažetak Tursko zaposjedanje Slavonije. Ipak. Osjetno se. stoga. činiti. Riječ je o posljedicama tih ratova i osvajanja na demografske i konfesionalne promjene tijekom samih ratova i nakon njihova završetka. Srijema i Baranje u istoimenoj je kasabi upisano 48 muslimanskih i sedam kršćanskih kuća. Nijemaca i drugih etničkih skupina. kao i ratovi na tom prostoru u dosadašnjoj historiografiji zauzimaju dosta prostora. a njihova mjesta nadopunjavali su muslimani i Vlasi pravoslavci. zahvaljujući tome.30 U najvećem broju slavonskih i srijemskih nahija Turci su na napuštenoj zemlji. u spomenutim krajevima pod konac XVI. naseljavali nove muslimane iz BiH i tursko pučanstvo iz drugih krajeva. 282. Jahrhunderts. 30 Usp. Sirmiens und Baranya in der ersten Hälfte des XVI.

the composition of the population changed significantly. Infolgedessen änderte sich sowohl die ethnische. Deutsche und andere ethnische Gruppen aus dieser Region .und ihren Platz nahmen Muslime und orthodoxe Walachen ein. Serbs. Die Serben werden somit in der Folge gemeinsam mit den Muslimen in den genannten Gebieten am Ende des XVI. . as well as the wars on this territory. which is pushed into background and almost completely ignored.Pavao Živković 189 Es handelt sich um die Auswirkungen dieser Kriege und der Eroberungen auf die demographischen und konfessionellen Änderungen während der Kriege und im Anschluss daran. Hungarians. together with Muslims represented the vast majority of the population in this region.Kroaten. Sermium and Baranja in the first half of the XVI century. Ungarn. In the years following the Turkish conquests. Germans and other ethnic groups from this region. Nevertheless. It is the issue of the consequences of these wars and conquests on demographic and confessional changes during the period of wars and after the wars ended. Und in den Jahren nach den türkischen Eroberungen begann die Massenauswanderung der autochthonen katholischen Bevölkerung . als auch die konfessionelle Bevölkerungsstruktur bedeutend. there was mass emigration of indigenous Catholic population – Croats. there is another important issue. It resulted in the fact that at the end of the 16th century. have a significant place in the contemporary historiography. both in ethnic and in confessional terms. Due to these developments. Jahrhunderts nahezu die gesamte Bevölkerung darstellen. and their place was taken by Muslims and Orthodox Wallachians. Summary Turkish occupation of Slavonia.