P. 1
3. Rani Hominidi i Prva Liticka Industrija

3. Rani Hominidi i Prva Liticka Industrija

5.0

|Views: 875|Likes:
Published by bafana bafana

More info:

Published by: bafana bafana on Jun 26, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/24/2013

pdf

text

original

Rani hominidi i prva litička industrija

Hominidi
svi dvonožni oblici primata koji se javljaju nakon odvajanja linije koja vodi k ostalim afričkim čovjekolikim majmunima sve vrste australopitecina i roda Homo, te neki novi nalazi iz miocena i ranog pliocena Afrike

Pitanja
tko su prvi hominidi? kada se pojavljuju? gdje su živjeli? kako su izgledali? jesu li imali veliki mozak? jesu izrađivali oruđa? kako su se mijenjali kroz nekoliko milijuna godina?

Kad se pojavljuju?
kasni miocen (prije cca. 6 milijuna godina) većina fosila hominida datira se u pliocen i pleistocen

Gdje?
uglavnom istočna i južna Afrika

Kronologija
pliocen cca. 5 – 2 mil. g. prije sadašnjosti cca. 2 mil.(1.8) – 10000 prije sadašnjosti

pleistocen

Pleistocen
donji srednji gornji c. 2 000 000 – 800 000 c. 800 000 – 130 000 c. 130 000 – 10 000

donji pleistocen:

kasne autralopitecine i rani Homo Homo erectus, a u kasnoj fazi se javlja i Homo sapiens Homo sapiens

srednji pleistocen:

gornji pleistocen:

Wolpoff (1999)
00:00 5:45 21:02 22:45 23:43 23:58 23:59:24 postanak zemlje prvi fosili prvi kralješnjaci prvi sisavci najraniji primati najraniji hominidi Homo sapiens

Paleolitik - podjela

donji c. 2 500 000 – 250/200000 srednji c. 250/200 000 – 40/30 000 gornji c. 40/30 000 – 10 000

Pleistocen
Louis Agassiz – teorija ledenog doba (1837) Albrecht Penck & Eduard Brückner (1909): 4 glacijalne faze – Günz, Mindel, Riss, Würm uzroci klimatskih promjena i klimatskih fluktucija nisu još posve jasni jedna od teorija koja objašnjava porijeklo ledenih doba favorizira varijacije u geometriji Zemljine orbite, što bi onda utjecalo na količinu i distribuciju solarne energije na Zemlji

alpsko članjenje pleistocena temelji se na nekontinuiranoj stratigrafiji, za razliku od jezgri dubokomorskih sedimenata koje sadržavaju kompletnu stratigrafiju pleistocena jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi kisika

Dvonožnost
ključna odlika koja razlikuje rane hominide od čovjekolikih majmuna najranija pojava: Ardipithecus ramidus (5,8-4,4 mil.g.) A. anamensis (4,2 mil. g.) Laetoli – fosilizirani otisci stopala dvije ili tri jedinke datiranje: K/Ar metoda – vulkanski pepeo koji je prekrivao otiske građa zdjelice, kukova, te kostiju noge i stopala nedvojbeno ukazuju na dvonožnost

prilagodba otvorenom okolišu savane prednosti dvonoštva u ovakvom okolišu: mogućnost gledanja preko visoke trave transport hrane smanjena izloženost tijela solarnoj radijaciji (do 60% manja nego kod četveronožnog hodanja)

Spolni dimorfizam
spolni dimorfizam kod ranijih hominida naglašeniji je nego kod pripadnika roda Homo primjer: kod A. africanus prosječna žena nema više od 60% prosječne težine muškarca današnji prosjek – žena ima 88% težine muškarca A. afarensis muškarci 1,5 m i 45 kg, žene 1 m i 30 kg

Najraniji hominidi
Ardipithecus ramidus – prethodi ranim australopitecinama prvi put otkriveni na nalazištu Aramis u Etiopiji (Berhane Asfaw, Gen Suwa, Tim White) starost 4.4 milijuna godina 2001. otkriveni su novi fosili stari 5.8 mil. g. Toumai (Čad) – 6-7 mil. g. (?)

Ardipithecus ramidus → Australopithecus anamensis → A. afarensis Kenyanthropus platyops – otkriven 1999.g. na zapadnom dijelu jezera Turkana u sjevernoj Keniji starost: 3.5 mil. potpuno nova grana u ranoj fazi razvoja ljudskog stabla? (Meave Leakey)

Australopitecine
A. anamensis

A. afarensis A. africanus A. robustus A. boisei

često se koriste kolokvijalni termini: gracilne i robusne australopitecine

A. afarensis
Laetoli (sjeverna Tanzanija) Hadar (Etiopija)

Laetoli
3.8 – 3.6 mil. g. Mary Leakey fosilizirane kosti i otisci stopala dvonožnih hominida (1979.) tri osobe i različite životinje

Hadar
3.3 – 3.0 mil. g. Donald Johanson, M. Taieb ostaci 35-65 individua “Lucy” – sačuvano 40% cjelokupnog skeleta

Južna Afrika

A. africanus A. robustus

Australopithecus africanus Australopithecus robustus
Raymond Dart 1924. Taung južnoafričke australopitecine živjele su između 3 i 2 mil. godina nedostaju nam apsolutni datumi starost utvrđena na temelju stratigrafije

odnos između gracilnih i robusnih australopitecina nije još uvijek riješen moguće je da su se razvile iz A. afarensis ili neke južnoafričke varijante A. afarensis zasebne vrste koje se vremenski preklapaju

vrsta

starost (mil. g.p.s.)

rasprostranjenost

nalazišta

težina (kg)

veličina mozga (cm3)

Homo sapiens sapiens

100 000 do danas

60

1350

Pan troglodytes (čimpanza)

suvremena

42

390

A. boisei

2.3-1.4

ist. Afrika

Olduvai, ist. Turkana Kromdraai, Swartkrans Taung, Sterkfontei n Hadar, Laetoli Kanapoi Aramis

39

490

A. robustus

1.8-1.0?

juž. Afrika

37

540

A. africanus

3.0-2.0

juž. Afrika

36

490

A. afarensis A. anamensis Ardipithecus ramidus

4.0-3.0 4.2 -3.9 5.0-4.4

ist. Afrika ist. Afrika ist. Afrika

35 -

430 -

Apsolutno datiranje afričkih nalazišta
OH 5 (robusni australopitecin) je prvi apsolutno datirani nalaz (K-Ar) K/Ar metoda (40K→40Ar) – vulkanske stijene, lava, tuf) Ar/Ar metoda (39Ar→40Ar) – preciznija; zahtijeva manje uzorke fission-track metoda (temelji se na prirodnoj fisiji 238U) kronologija tefri u ist. Africi

Klimatske promjene
tri glavne klimatske promjene mogu se korelirati s ranim fazama evolucijskih promjena hominida: prije 10-5 mil. g. - hladnije i suše; širenje travnatih područja; pojava dvonožnosti; širenje bovida; produbljivanje Velike rasjedne doline prije 3-2 mil. g. – hladnije i suše (s brojnim oscilacijama); formiranje ledenih kapa Arktika i Antarktika; pojava australopitecina i ranih pripadnika roda Homo; pojava prvih kamenih alatki

prije 1.7 mil. g. – još suše; širenje otvorenih staništa s C4 travama; okvirno vrijeme pojave Homo erectusa a uskoro nakon toga i ašelejenske industrije; pojava prvih hominida izvan Afrike (Dmanisi, Mojokerto, Ubeidya) događa se okvirno u ovo vrijeme ili kratko nakon toga

zapadno od rasjeda prostor je vlažan i šumovit istočno: suh i travnat (savana) kao rezultat toga dolazi do podjele zajedničkih predaka hominida i čovjekolikih majmuna

Rekonstrukcija paleookoliša
jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi kisika kopnena prašina u dubokomorskim bušenjima izotopi ugljika u zemljanim karbonatima izotopi ugljika u kostima i zubima paleobotanički pokazatelji fosilni životinjski ostaci

Jezgre dubokomorskih sedimenata i izotopi kisika
sadrže ljušture mikroskopskih morskih organizama (foraminifera) u kojima su vidljive globalne klimatske promjene na temelju omjera izotopa 16O i 18O moguće je razlikovati glacijale i interglacijale

Kopnena prašina u bušenjima dubokomorskih sedimenata
nošena vjetrom tijekom sušnih razdoblja povećane koncentracije u određenim razdobljima (prije 2.8, 1.7 i 1 milijuna godina)

Izotopi ugljika u zemljanim karbonatima
omjer izotopa ugljika 12C i 13C mogu ukazivati na omjer tzv. C3 i C4 biljaka njihov omjer indikator je zatvorenog ili otvorenog okoliša

Izotopi ugljika u kostima i zubima
omjer izotopa ugljika u kostima biljojeda pokazatelj je relativnog odnosa C3 i C4 biljaka u prehrani, a prema tome i okoliša

Paleobotanika i fosilni životinjski ostaci
fosilni polen, sjemenke, drvo, lišće, fitoliti mogu nam dati važne podatke o biljnim zajednicama koje su postojale u određenom prapovijesnom kontekstu fosilni životinjski ostaci na temelju analogija sa suvremenim životinjskim zajednicama daju nam podatke o okolišu analize izotopa

Strategije preživljavanja kod australopitecina

temelj je hrana biljnog porijekla lov malih i sporih životinja? lešinarenje

zubalo nam ukazuje na snažno žvakanje dugotrajno, snažno žvakanje dovelo je do promjene i prilagodbe pretkutnjaka i kutnjaka na nove uvjete masivni zubi, čeljusti te facijalne i kranijalne strukture sugeriraju snažno drobljenje i mljevenje

rod Homo
zašto, kako i kad se dogodilo razdvajanje australopitecina i pripadnika roda Homo? još uvijek ne znamo različiti modeli različito objašnjavaju ovo razdvajanje

Johanson & White (1979): A. afaransis se cijepa u dvije grupe jedna grupa, preci pripadnika roda Homo, pojavljuje se kasnije kao H. habilis termin H. habilis uvode L. i M. Leakey za prvog pripadnika roda Homo, i direktnog pretka H. erectusa druga grupa razvija se u različite vrste australopitecina

Homo habilis
c. 1.9 – 1.6 mil. g. p.s. rani pripadnici roda Homo i A. boisei koegzistiraju u istočnoj Africi

KNM-ER 1470
1972. Richard Leakey & Bernard Ngeneo Koobi Fora ovaj nalaz privukao je veliku pažnju neobična kombinacija velikog obujma mozga (775 cm3) i vrlo velikih molara nisu pronađeni postkranijalni ostaci

KNM-ER 1813

KNM-ER 1470

Interpretacija
R. Leakey ga ubraja u pripadnika roda Homo, ne pripisujući određenoj vrsti, a većina autora u to doba ubraja ga u H. habilis mozak → Homo kutnjaci → hiperrobusne australopitecine starost: 1,8 mil. godina Homo rudolphensis (1986)

Homo habilis ↔ Homo rudolphensis
rudolphensis je živio ranije i predak je habilisu visoki stupanj spolnog dimorfizma: muški i ženski predstavnik iste vrste (H. habilis) različite vrste koje koegzistiraju vremenski i prostorno neki smatraju da se radi o neobičnom obliku australopitecina debata se nastavlja! jedini sigurni zaključak je da nekoliko različitih vrsta hominida živi u Africi prije i nakon pojave roda Homo

Klanac Olduvai
100 m dubok, 50 km dug klanac u sjevernoj Tanzaniji prvi ga opisuje entomolog Wilhelm Kattwinkel 1911. Hans Reck poduzima prva istraživanja 1913. L. i M. Leakey utvrdili su stratigrafski slijed do starosti od 1.85 mil.godina (Bed I)

Osteodontokeratofirska kultura
Raymond Dart (1893-1988) – definirao i pripisao australopitecinama faunističke nalaze pronađene zajedno s njihovim ostacima smatrao je alatkama njegova teorija je srušena tafonomske analize pokazale su da su ostaci pronađene faune plijen grabežljivaca Tafonomija je znanstvena disciplina koja na osnovi oštećenja kostiju rekonstruira procese koji su na njih djelovali od trenutka deponiranja na nalazištu do samog pronalaska

Upotreba ili proizvodnja
do upotrebe određenih predmeta kao alatki moglo je doći i prije nego što su alatke izrađivane važno je razlikovati uporabu od proizvodnje alatki

Najstarije alatke
Bouri (Etiopija): lubanja australopiteka (A. garhi) u kontekstu sa životinjskim kostima (antilope i konji) koje su rezane i razbijane kamenim alatkama otkriveno 1999. indirektan dokaz o upotrebi kamenih alatki prije 2.5 mil. g. ovaj kontekst ne znači da je alatke koristio baš taj australopitecin

Najstarije alatke
Gona (Etiopija): 1997. Sileshi Semaw obznanio je pronalazak najstarijih alatki pronađeno je c. 1000 alatki s dva nalazišta, a prikupljen je i veliki broj na površini oko mjesta iskopavanja jezgre i odbojci starost: 2.6-2.5 mil. godina prije sadašnjosti datiranje: K/Ar i paleomagnetizam

Oldovanska litička industrija
1931. g. L. i Mary Leakey u klancu Olduvaj pronalaze jednostavne alatke i uvode termin oldovanska industrija tipične alatke su sjekač (chopper) i odbojci odbijeni od oblutka sjekač je jednostrano obrađen, a kad se radi o dvostranoj obradi govorimo o sjeckalu (chopping tool) najstarije alatke iz Olduvaja datirane su prije 1.8 mil. godina

Nalazišta oldovanske industrije u istočnoj Africi
Etiopija
Gona (2.6-2.5) * Omo (Shungura E, F) (2.4-2.3) Fejej (2.3) Hadar (2.3) zap. Turkana (Lokalalei) (2.3) Kaanjera (2.2) ist. Turkana (Koobi Fora) (1.9-1.3) Chesowanja (1.5) Olduvai (1.85-1.35) Peninj (1.6-1.4) Nyabusosi (1.5)

Kenija

Tanzanija

Uganda

Nalazišta oldovanske industrije u sjevernoj Africi
Ain Hanech i El-Kherba (Alžir) 1.8 mil. Casablanca slijed (Maroko)?

Ain Hanech

Nalazišta oldovanske industrije u centralnoj Africi
Senga 5A (Kongo) 2.3 – 2? Mwimbi (Malavi) 1.6 oba nalazišta datirana su na temelju korelacije faune

Tipologija
M. Leakey (1971): heavy-duty tools light-duty tools utilized artifacts debitage manuports ova tipologija vrlo često je korištena u izvornom obliku ili je prilagođena od strane mnogih istraživača

prema M. Leakey u klancu Olduvaj mogu se razlikovati: 1. oldovanska industrija s dominantnim sjekačima 2. razvijena oldovanska industrija (strugala, zašiljeni komadi, viši postotak sferoida i subsferoida na nekim nalazištima, mali broj loše izrađenih ručnih klinova/šačnika)

većina znanstvenika danas olodovan i razvijeni oldovan grupira u oldovanski industrijski kompleks

varijacije koje se javljaju u oldovanskoj industriji mogu se objasniti različitim svojstvima korištenog sirovinskog materijala na različitim nalazištima (veličina, oblik i svojstva lomljenja) i različitim stupnjem redukcije

Olduvai – ostaci izumrlih slonova i olodovanskih rukotvorina Koobi Fora – ostaci nilskog konja i olduvanskih alatki Nicholas Toth i Kathy Schick pokazali su svojim eksperimentom da su eksperimentalno izrađeni odbojci primjenom najstarije tehnologije vrlo djelotvorne alatke, a ne otpadni materijal kako se dugo mislilo

Mikroskopske analize rukotvorina
Koobi Fora analizirana su 54 artefakta starosti 1.9 – 1.4 mil. g. 9 artefakata imalo je tragove korištenja odbojci i ulomci odbojaka funkcija: mesarenje, obrada drveta, rezanje biljaka

Tko izrađuje oldovanske alatke
australopitecine, H. habilis, H. rudolphensis, H. ergaster/erectus? eksperimenti s modernim čovjekolikim majmunima pokazali su da imaju kognitivne i biomehaničke sposobnosti za izradu i upotrebu alatki, pa prema tome i rani dvonožni hominidi su imali najmanje jednake sposobnosti

Nalazišta – kako nastaju
riječne terase, rukavci, jezera, delte rijeka, krške pećine (južna Afrika) kako nastaju ove koncentracije? M. Leakey & Glynn Isaac: staništa slična onima suvremenih lovaca i sakupljača (“home base”) Glynn Isaac – “central place foraging” – mjesta otkud hominidi odlaze u potragu za hranom i kamo se vraćaju procesuirati i konzumirati hranu

Lewis Binford: ostaci mesojeda koje zaposjedaju hominidi, prvenstveno u potrazi za koštanom srži Richard Potts: “stone cache” – ostavljanje sirovinskog materijala u područjima gdje ga nema ili u blizini područja u kojima se kreću u potrazi za hranom Robert Blumenschine: mjesta gdje hominidi donose svoj lešinarski plijen i procesuiraju ga

Kathy Schick: “favored places” – kosti i rukotvorine su donešene na mjesta koja pružaju određene prednosti (sjena, zaštita, voda ili neki drugi izvori)

Lovci ili lešinari
kontekst kamenih rukotvorina i životinjskih kostiju početkom 80-ih godina 20.st. počelo se debatirati o značenju ovog konteksta prije 80-ih: zajednička pojava rezultat je lova i jedenja mesa hipoteza “Man the Hunter” pojavljuje se 60 ih godina 20.st. kako bi objasnila pojavu kostiju na nalazištima

Lewis Binford (1981): pretpostavka o lešinarenju s vremenom sve više znanstvenika zastupa Binfordovu hipotezu R. Blumenschine snažan je zagovornik koji svoje stavove gradi na empirijskom istraživanju grabežljivaca i lešinara u ist. Africi, kao i na proučavanju oldovanskih nalazišta

Early Access model
Henry Bunn, Manuel Dominguez-Rodrigo, Travis Pickering lov i lešinarenje kosti na nalazištima često predstavljaju najhranjivije dijelove životinjskog kostura (gornje dijelove ekstremiteta, lubanje), a tragovi rezanja ukazuju na odstranjivanje velikih mesnatih mišića

prema ovo modelu rani hominidi su efikasni dobavljači hrane s ranim ili primarnim pristupom životinjskim truplima, prije nego lešinari s kasnijim ili sekundarnim pristupom već opustošenom truplu

Upotreba vatre
Swartkrans – spaljene kosti u slojevima s kamenim rukotvorinama i kostima s tragovima rezanja Koobi Fora (FxJj 20) – nekoliko mrlja spaljenog sedimenta; nekoliko artefakata također pokazuje tragove gorenja rezultat prirodnog gorenja?

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->