You are on page 1of 55

SEDAM

PROPOVIJEDI
MRTVIMA
od Basilidesa iz Alelsandrije,
grada gdje Zapad dodirnuo
Istol
Zapisao
CARL GUSTAV JUNG
Uvod
UVOD
Ideja jedina realnost
K
njigu "Sedam propovijedi mrtvima" napisao Carl
Gustav Jung, ali pod toliko neoicnim okolnostima
da se sakrio iza pseudonima Basilidesa iz
Aleksandrije, imena slavnog gnostika iz 1. stoljeca
poslije Krista. Evo sto se dogodilo.
Godine 191 . Jung raskinuo suradnju sa
Sigmundom Freudom. Razloga ilo nekoliko. Na
povrsini tinjao sukob oko Jungove mladalacke strasti
za okultnim koju Freud nije odobravao, ali stvarni sukob
izazvan razlicitim razumijevanjem liida. Za Freuda
radilo se seksualnoj energiji, za Junga psihickoj
energiji, sto uz sukog dva snazna karaktera koja ne
7
Sedam propovijedi mrtvima
trpe domjacjju partera moralo zavrsjtj razlazQm.
Odlazak Freuda, za Juga z odlazak v
dugogodjsjjh prjjatelja suradjka, kojj jsu smoglj
sage da pokusaju razumjetj "slabost" mladog psjhologa
prema hermetjckjm zm. Jug tako zd
ostao usamlje, eshvace u veljkoj psjholoskoj krjzj,
aljk svoje t koje tada vec uspjeso lijecjo.
Samotjastvo bezade razvuklo se trajalo, dajma,
mjesecjma, godjama. Psjhoaaljtjcar lijecik i
pred metaljm slomom. Godje 1916. jegova
oiteljska kuca alikovala sceu kakvog filma
strave u kojem su claove Jugove oiteljj maltretjrala
evidljiva, etjelesa i, zt zastrasujuce
g.
Svj claovj objteljj Jug jmalj su vd. Sljke u
veljkoj kucj padale su bez jkakvog razloga sa zjdova,
cudj zvucj jz epozatog jzvora odzvajalj su sobama.
Jedoga d, oko podeva, dok su rucalj u vrtu kuce,
ulazo zvoo pocelo sz zvojtj jako jkoga
ilo pred vratjma, sto su s vjdjeli, Jug, z
oitelj posluga.
Strah elagoda zavladali su ukletom kucom. Bojali su
se svi osjm samog Juga. Odlucjo se uhvatjtj u kostac s
epozatjm sjlama. vrjjeme usamljeostj koristjo
za u svoj uutarjj svjjet, u tame hodjke
esvjesog gdje se susretao s epozatim sjlama koje
u pokusaju razumjjevaja jzvlacjo svjetlost svjjestj.
parapsjholoskj fm, s kojjma se susretao jos od
g djetjjstva mladostj, kada d pokraj
jezera jzmedu Pavje V u budom trjjezom
8
Uvod
sta
ju razgovarao s duhovjma predaka, dalj su mu

l
u jdeju.
Ju
g jmao sz predosjecaj da jegove uutarje
okade, metale i s, izazivaju cuda
dv zblvaja. Eergjju koju kocjo uutar sebe
morao pustiti slobodu. Odlucjo se l
korak, sasvjm u skladu sa svojom dm. Kako se u
radu s pacjjetjma sluzjo hjpozom, doveo sebe u
staje trasa, oslobodjo esvjesj djo svojeg blca
prepustjo se takozvaom automatskom pjsaju. Jug
poput medjja m zapjsjvao poruke. S k vjse
z reklj moderni mistici, iz kolektjvog esvjesog
odgovorjo jm Jug.
Slavi psjhoterapeut u trasu i trj d, sadrzaj
poruka koje cjjelo to vjjeme primao i zapisjvao
azvao "Sedam propovijedj mrtvjma". Odmah jh
dao tiskati objaviti, alj pod pseudojmom Basilidesa
Aleksadrijskog, slavog gostjka iz Prvog stoljeca
poslije Kjsta. Nikada zs li u staju
esvjesog Jug mozda ujstju stupio u kotakt sa
gostikom zapravo jspravo potpisao "Propovjjedj".
Uglavom, tek poslije jegove smrti objavljeo kako
bas on autor ove neoblcne knjige pisane stilom i jezikom
proroka. Propovijedi zapravo opisuju ljudskj napor i
patnju u Osobnom duhovnom sazrjjevanju, dok
pojedinac, mucno, korak korak koraca Stazom
samorazvoja. Knjiga pocinje rijecima:
9
Sedam propovijedi mrtvima
"Mrtvi se vatise iz Jeusalema gdje ne nadose ono sto
su tazjlj. Moljahu me da ih pustjm i tako zapoceh
svoje ucenje."
1 dalje:
"Postoji Bog kojeg tj ne znas, ga zaboavjo
ljudskj d. ga nazjvamo njegovjm jmenom
Abaksas ... Abaksas stojj jznad sunca iznad vaga.
nevjeojatna vjeojatnoca, nestvana stvanost ... On
snaga, tajanje, pomjena ... Tesko otkitj njegovo i.
Njegova moc najveca, covjek ga opazjtj ne moze.
lz sunca on izvlaci beskajno d; jz vaga beskajno
zlo: jz njega dolazj ZIVOT neodedljjvi, majka d
zla ... "
1 jos:
"Sto suncanj bog govoj to zjvot.
Sto vag govoj to smrt."
Abaksas jzgovaa zivot smrt u jsto vjjeme, on
zacinje istjnu laz, d zlo, vlada svjetlom i makom,
jstjm djelom zakonom. Abaksas zapavo bog, vlada
svjjeta matejje, spoj supotnostj, jin jang, svjetlost
tama, d i zlo.
"On ljstav kao lav u tenutku kada svoju zrtvu.
On ljjep kao poljetnj dan.
On veljkj bog Pan takode mali.
On cudovjste podzemnog svjjeta, poljp s tisucu
kakova, v ispepletenih zmija, mahnitost.
10
Uvod
On hemafrodjt najranjjeg nastanka.
On bog zaba krastaca koje zjve u vodj jzlaze na
suho, se kreket javlja u podne u ponoc.
On oilje koje trazj sjedjnjenje s praznjnom.
On sveto zacece.
On ljubav ubojjca ljubavj.
On svetac njegov jzdajnjk.
On najsjajnjja svjetlost dana i najtamnija noc ludila.
Pogledatj ga znaci osljjepiti.
Saznatj ga znacj oboljetj.
Obozavatj ga znacj smrt.
Plasjtj ga se, to mudrost.
Ne odupiratj mu se, to iskupljenje ... "
mnogjm poznavateljima Jungovog cjelokupnog
djela, "Sedam propovjjedi mrtvima" vezivna njt koja se
provlaci kroz cjjelj njegov kreativnj zivot, znanstveni,
ezoterijski, umjetnicki. Sve sto radjo i govojo svoje
objasnjenje jma u "propovjjedima" koje izgovorjo u
transu.
svom radu sam Jung kaze: "Danas nitko ne obraca
paznju na ono sto iza rijeci, na ideje koje su u njihovoj
osnovi. ipak, ideja jedina realnost. Cijeli moj rad
zapravo davanje novih imena tim jdejama, tim
realnostima. Pogledajmo, naprimjer, rijec "nesvjesno".
Bas sam procitao knjigu kineskog Zen-budiste. 1 izgleda
mi da mi govorimo istoj stvari i da jedina razlika
medu nama sto smo jstu realnost nazvali razlicitim
imenom. Na ovaj nacin uporaba rijeci "nesvjesno" nije
ono sto vazno; vazna ideja koja lezj iza rijeci."
11
Sedam propovijedi mrtvima
Jung roden u oitelji svecenika, doio prlmJeren
krscanski odgoj, ali kada pocetkom studija slucajno
naisao na svoju prvu knjigu spiritizmu, strasno se
bacio na citanje okultne literature. Vec tada pokazao i
kako nema namjeru svoja iskustva ograniciti samo na
usluge knjiznica, dvije godine neprekidno
ucestvovao u spiritualnim seansama, tada masovnim i u
modi. Materijale koje prikupio u ovim seansama
pretvorio kasnije u doktorski rad.
Kada upoznao Freuda izgledalo da suradnja
vjecno trajati. Vec smo naveli razloge zbog kojih se to
nije ostvarilo, ali ovdje nas najvise zanima njihov razliciti
pristup parapsiholoskim fenomenima. Freud znao
vikati i upozoravati Junga da se kao kuge cuva "Crnog
t okultizma", iako na samom kraju svog zivota
napisao da oast parapsiholoskih istrazivanja "kisela
jabuka", ali kada i se nanovo rodio "sigurno ih ju
zagrizao".
parapsiholoska iskustva ila su nedjeljivio dio
Jungovog razumijevanja i dozivljavanja svijeta, u sto se
jednom prilikom mogao uvjeriti i sam Freud. Kada su se
1909. godine sreli u Becu, otac psihoanalize zestoko
napao Junga zbog njegovih okultnih istrazivanja. Jung
tesko primio kritiku i fizicki drhtati od unutarnje
napetosti. Kada njegova napetost postala neizdrzljiva
zacuo se snazan prasak na polici s knjigama iza njihovih
leda. Freud proijedio od straha dok mu Jung
smireno objasnjavao kako ono sto su culi dobar
12
uod
primjer eksterioracije psihicke apetosti te dodao: "Sada
doci jos d"' sto se uistiu i dogodilo.
Sto zapravo Jugov osovi doprios duhov sti
svojeg vremea? Za razliku od velikih religiozih
orgaizacija, zapleteih svjetovim iteresima i
dogmom, emocih da pruze smisle odgovor
razolike zjvote izazove m suvremeog
svjjeta, Jug m s defjjrao poudjo s.
Smjsao postojaja tragaje, uzlazo kretaje Stazom
ldjvjdualjzacjje do kg cilja, ostvareja Jastva.
Za Juga Jastvo sveukupost psihickjh sadrzaja, ali
kako sam rekao, jsu vaze razljcjta m,
vec ideje koje su jspravo shvacee uvijek jedake.
Tjme Juga mozemo prepozatj, jako se sluzj
drugacjjim temjjma, kao krscaskog gostjka, ze
budjstu jlj pak alkemjcara.
Najbolje ovo objasiti jegovom odosu prema
alkemijj. "Aikemija podzema struja krscastva",
jedom izjavio Jug straso zaljuje u ovu
ezoterijsku disciplju. Kada prvi puta pjvukla Jugovu
pazju, alkemija stoljecima ila mrtva. Ostala i
zaboravljea i za Juga da se u jegov zivot i upleo
i s. Tada vec slavi psihoaaljtjcar s
kako se uputio u krilo svoje velike kuce u koje jkada
i zalazjo u stvarosti. Sajajucj dalje izeada se

s u odaji ispujeoj privlacim, iim


rukopisima. Kada se probudio Jug se daima mucio
trazecj simijku ovog s. tada mu slucajo u ruke
dospjo drevi kjeskj tekst alkemiji " zlatog

13
Sedam propo\ijedi mrt\ima
cvijeta". Kada procitao slikovito ukoricenu knjigu
njegovo zanimanje za alkemiju planulo. Zadovoljan
sto dosao do objasnjenja sna, uvjeren kako ga prema
alkemijskim tekstovima gura njegova podsvijest, Jung
nabavio sve tada dostupne alkemijske knjige.
Zahvaljujuci svom poznavanju latinskog i grckog jezika,
citao ih u originalu, izbjegavajuci nerazumijevanje
prevoditelja. Vremenom Jung stvorio najvecu privatnu
zirku alkemijskih rukopisa i knjiga svijetu.
Sto ga toliko privlacilo tada prezrenoj okultnoj
disciplini? "Pronasao sam povijesnu presliku moje
psihologije nesvjesnog" objasnio Jung u jednoj knjizi.
Alkemija mu zapravo pruzila kljuceve do mnogih
nejasnih simbola spontano nastalih u snovima
pacijenata koje lijecio. Ono sto Junga posebno
uzbudjvalo ila Cinjenica da skoro sve te osobe njsu
jmale njkakva okultna jli alkemjjska znanja. Jungu,
ona, alkemjja, filozofski sustav cija pokretacka
snaga teznja da se s najveca ljudska tajna, odnos
dobra zla, odnosno mogucnost da se sjovj ("zlj")
elementi zivota preobraze u plemenjte ("dobre"), ili
alkemijskjm rijecnjkom receno kamen u zlato.
Junga najvjse pamtimo terminu kolektjvnog
nesvjesnog, kojeg mozemo shvatjti kao "zajednjcku
dusu" ilj "astralnu svjetlost" razlj(jtjh duhovnjh tradjcjja.
No, nisu vazne naucjo nas Jung, vec jdeje koje
jza njjh stoje. kljuc razumjjevanja i suzivota razljcitih
kultura, rasa nacjja. Postojj lj vaznjja duhovna poruka u
nasem ratom mrznjom zarazenom svijetu, globalnom
selu izmjjesanih rasa, kultura vjera.
14
Uvod
Kako bi sto bolje shvatili zasto Jungova podsvijest
kroz
propovijedi "kreirala" cudesan ezoterijski sustav
znanja, prenosimo Jungov opis njegovih osobnih
paranormalnih iskustava koje opsirno iznio u svojoj
knjizi "Vizije, snovi, razmisljanja". , osim intelektualne
znatizelje za okultno, Junga prema sadrzaju
propovijedi "gurnuo" i stvaran Zivot.
Pocetko 1944. godie sloio s g, k te
ezgode sliedio si d. svs st
doiivio s vizi koja vt zapocela kada s
i srti. Bolicaka i kasie picala:
"lzgledalo kao da ste kii biestavo sjetlosc."
Takv v poekad pijecivala kod sarika,
dodala .
/ s d da se alazi visoko svi. Na
velikoj daieosti ispod sebe gledao s zeaisk
kgl, koja se kpala plavoj svjetlosti. Vidio s
dboko plavo i kotiete. Daleko ispod ojih
stopala leiao /, s g pogleda ldia.
vido poie i lazila ciela zeia, ali se
okgli oik s aspozavao. Daleko lievoj stai
i/ se gr postastvo - crvekastoita
aabiska pstija. t s gledao Crveo ,
sasvi iza g zi se djelic Mediteaa.
Na ds st is g!edao. Z s da se
alazi tocci iza koje sliedi odvajaje od zeie.
Kasie s stvrdio koliko se iti visoko
st da i se i tako siok pogled - oko tisc
iia.

15
Sedam propoijedi mrtvima
Nako kraceg proatraja, kr s se drg
stra. vidno poie slo esto novo: edaleko,
gledao s prostor ogroan ki k t
, alik eteor. Bio otprilike velicie k,
ali veci. i , lebdio prostor.
S/icne stiee vidio s obali Bengalskog zaieva.
s ki okovi blli od itosedeg granita, eki
i ili s izdbiei hraove. stiea
predstaviala jedan takav ogroni tasti k. Jedan
laz vodio / predsobie. S dese strane
/z, k klpi, sjedio tti Hids
/otos poloiaj. Na sebl i biel hai i z s
da k.
Kada s se priiiio /z stie dogodilo se
esto d: i s osjecaj da s , t
ziske koie, sve spada. Sve s teiio, sto s
ielio ili s razisiao, /k
fatazagoria zeaiske egzistencie, otpala i blla
strgta s . Bio to izzeto / proces.
ipak, esto ostalo; ciilo se da s astavio ositi sve
sto s doiivio i ciio, sve sto se proS/osti oko
zblvalo. bllo sa i s blo sve to.
Sastojao s se od vlastite poviesti i osjecao s: "
s taj sveiaj proslosti, s is".
Ovo iskustvo preplavilo s gr
prazie, a!i istovreeo i s velike .
Nie vise ilo icega za i ih idio. Postojao s
objektivo st: predstaviao s sto s blo
tieko iivota.
Ali i nesto drgo privlacilo painj. Kada s
se priiiio ulaz posta!o i siv s da
16
Uvod
stpjfj d osvietie sti t sesti sve
lde k s pipadao stvarostj.
ih k shvatjo k povies t s sliedjfj
zjvot. Sazao ih sto ilo i , zbog
cega s astao i kakvo l zjvot i
s.
1 dok s tako azjsiao, odozdo, jz v Europe,
d ldska pilika po!etela . to
liecik, d. - kv zlati /. Kada se
s jsped sliedjfa z jsfi, bez
i. . poslat sa Zele da s k
kako se t pofjve odlask. N v
apstjfi Z/ i se vatjtj. ttk kada s
to vjzia jcezla.
Bio s dboko z. / s azgoliceja
i zld. Nece iti dozvoleo ( h
dzt se ldia cie s dstvo spadao.
stvarosti, prosla s ti tjeda i sto s i
st v pjstatj zjvot. Njsa g jestj
se svaka h gadjfa, gad / koje s
vjdjo sa svog bolesjckog keveta podsjecali s
zavjese sa crj .
Osjecao s iestok t svo liecjk
vatjo iivot. lstoveeo, i s za g
zit. z/ zastasjca s da d.
it st . Nastojao s svi silaa
to
objasjti, ali i z.
1 dojsta, s i jegov posledji paciet. Cetvrtog
tv
1944. godje d. svoj postel iz koje
se
vje i podjgao.
1nJiznic THAVNO

17
Sedam propovijedi mrtvima
Vriedi sti jos d detai iz tih d.
sobl
kojoj s leiao se osjeca/o jako prisstvo svetosti.
Tada s shvatio sto se podrazjeva kada se govori
"slatko iris" D SVETOG. Radilo se bas t.
sobl se a/azila eizrecive svetosti. Raie
ikada ih g pretpostaviti da takvo iskstvo
g. Nie se radilo tvorevii iagiacie. Vizie i
iskstva ili s krajje reali; ista sbjektivo i se i
g/ pripisati - sve odlikovala krajja objektivost.
s razisiati, oida se ovjek r pri/iiiti
srti kako i stekao hd slobod da govori
. Ne radi se ieii za iivoto k srti.
stvari, vise ih volio da potkrepije takve jdeje.
lpak, cii krajje istie, r prizati kako se
d, bez ieie ili svjesog r, isli takve
prirode.
Parapsihologia drii kako se zastveo vriedj
dokazo iivot k srti i satrati ii
da se rtvj vi - ilo kao dhovi i/j posredstvo
edia - r stvari koje s i g iti
pozate. / prkos t sto doista postoje takvj s
posvjedoei s/v, ostaje t da fj dh ili g/as
sti prjpadaj k osobl i predstaviaj psjhjk
projekci, te da / sto dh i glas jzgovaraj dojsta
f od ri/ osobe i/j iz z koje i itj
prjsto svs.
Pitaje besrtostj se st tolikoj r
eiskorjejjvo, da r iit r i stvoriti k
vrst stava t r/. Ali kako?
Pretpostavia da to i t z
agovjestaja koje saie esvjeso, kao aprijer
sv. Nesvjeso i tako sto esto
18
Uvod
govori ili tako sto slikovite agovjestaje.
takoaer posjedje i drge i da s obaviesti
stvaria koje i zati i z kakv
togike. Misli f sihroosti, predosjecaja i
sova koji se isti. Prisjeca se jedog dogaaaja
za vriee Drgog svjetskog rata, kada s se vracao
kci iz Boligea. lako s z sebe i kjig, is
g citati i se od tretka kada vlak kr
/ aetati vizia ekog tko se davj. Svo vriee
tv is se g os!obodjfj ove vjzie.
Ojelovala zlokobo pojsfio s: "Sto se desilo,
oida k esreca"? lz vlaka s jzisao Erlebah i
kr kci pjesjce, jos viek zr zbog opisae
sfjke. vrt s se igrala djeca drge kceri. Djeca
s jzgledala prilico zir, s jh pitao: ",
stvar?". Odgovorifj s kako Adria, tada
/( od djecaka, vod st gdje se
a!azi skloiste za . dboko i kako i
z plivati, djecak se skoro davjo. lz vode ga
posiedji tretak jzvadjo jegov starii brat. se
dogaaa!o pravo tretk kada s vlak
i takv vizi. Nesvjeso pozoravalo. Zbog
cega d i ilo stari obaviestitj drgj
stvarja.
Pri!ico r s shvatjo kako za hd
da
dv fgre esvjesog, i drg gr
k cesto g razfjkovatj od prve "dhove
pokojjka". Takav ssret s prvj t kad s se
alazjo rtv kroz gomj ltali, kda s
1910. godje posao icjkfo s di priateie. Na
povratk k jsfj s od Pavje ka Veroj, gdje s

19
Sedam propo\ijedi mrt\ima
preocili z jezero. sam s s koji poremetio
s plaove daijem tv. s sam se
s jedom sk dhova iz prethodih stoie6a.
Vodili smo razgovor latiskom jezik. d
gospodi sa dgom kovrcavom vlasiom obratio mi se i
ti tesko pitaje, cie se sstie kada sam se
probdio, isam mogao sjetiti. Razmio sam ga, ali
isam posjedovao odgovaraj6e z kako ih mogao
odgovoriti latiskom. Stoga sam se osjetio dboko
iz i s tim osje6ajem sam se probdio. tretk
samog sjetio sam se kjige kojoj sam tada
radio, WANDLNGEN N SYMBOLE DER L/B/00, i
osjetio se dboko iferiora isam i st
odgovoriti pitaje dha, te sam odmah sjeo vlak i
vratio se k6i, svom posl. sam raditi i proaci
odgovor. Novo iskstvo evolcii dse k smrti
imao sam - otprilike godi d posle smri moje
sprge - kada sam se d 6i aglo probdio sa
svjesc da sam i s z Fracskoj,
Provasi, gdje sam proveo cieli d jeziom drstv.
se tamo alazila da i procavala leged
Graa/. mi izgledalo z jer mrla prie
sto tome zavrsila rad. Misao da moja sprga i
k svoje smrti astavia raditi svom dhovom
razvoj - bez obzira sto pod tim podrazmievali - ciila
mi se i z i predstaviala jos d potvrd
za moje poimaje oostraog zivota. Sa psiho/oskog
staovista, izgleda da i oostrai zivot trebao
predstaviati logici astavak psihickog zivota covjeka
starosti. Sa starejem, kotemplacia, razmisiaje,
t predstave dobiaj, prirodo, sve zi
/g ldskom zivot. starosti covjek i pred
20
U\od
svoji dhovi k odviati trak s i sajareci

i sebe prepozavati utarji i vajski


slikaa proS!osti. podsjeca pripreaje za bdti
iivot kao sto, r !t, filozofia predstavia
prip
reaje za srt.
d isao i se st : sviet , kako
ga i, isvise jedistve da i postojala
oostraost kojoj zako sprotosti sasvi
odstan. 1 t priroda koja izvjesta i opet
potece od Boga. Sviet koji st k srti it
velicastve i is, t Boga i alik svekolikoj
prirodi k z. lsto tako g zaisliti da
t t estati. lskstvo koje s doiivio
viziaa iz 1944. godie - oslobaaaje od tjelesih stega
i spozaja sisla - priilo i , dodse, osjecaj
ajdbieg aiestva. lpak, i t postojala t, i
d st idske topfe.
Ako i stvaraja ikakve esavrseosti,
ikakve prvoblte greske, zbog cega i se javio ilo
kakav poriv za stvaraje, ilo kakva id za daljim
savrsavajem? Zasto i bogovi ili i
zaiteresirai za covjeka i stvaraje svieta? Za
beskraji kotiitet Nidaa /? Uostalo, /
ilzii postojaja Bdha sprotstavla svoj qod ,
krscai d skorasji dolazak kraja svieta.
Cii mi se vjerojati da sviet takoder
postoje ograiceja, ali da s dse mrtvih st da
tek postepeo otkri gdje leie graice osloboaeog
staja. Negdje "izva" postojati k
deteriata, ist koja pravla svieto, koja teii
t da se stavi tocka staja dse k srti. Ova
21
Sedam propovijedi mrtvima
kreativa deteriata kako zaisia d/
koje dse v zaroiti rodeje. Pretpostavia
da za izvjese dse staje trdiezioalog postojaja
predstavia daleko vece aiestvo od g
vjecosti. Ali to oida ovisi od r ispjeosti
ds eispjeosti k s takve dse poiele sa
s iz svoga ovozeaiskog postojaja.
g da svako v vracaje trodiezioali
iivot vise ikakvog z kada dsa dosege
izvjesta st spozaje; t s/, dsa se vise
i / vracati, jer dbii st z gsio
iei za vi otelovieje. Tada i dse
estale iz trodiezioa/og svieta i postigle sto
bdisti azivaj ir. Osjecaj za vjecost i se
ti dosegti jedio koliko i vid
8VIse g. S sviest s sk
zatvoreosti sebe tvori vez sa gris
esvjesog. S ti vr., sebe istovreeo
doiiviavao kao ograicee i v, kao d i
drgo. Sviest da s izzetost Cii s posebost -
to jest, da s krajje ograicei takoder daje
za sticaje sviesti sk. S tada!
Kristia Jelicic
22
Prva
pro
p
ovijed
Prva propovijed
Zapisao:
.{. ]g
23

Prva propovijed
r t v i s v r t 1 : z n l tn g d
adose sto su trniili. v1olili su t
da ih pustim uutt i traiili 1U
Yijec, i tako sa' .
1-i r l< : J h s : i . J : i
isto Sto i i. U besl<oacosti i i
bolja od :i. Jra:ia pra:a
t . d k i g l i r i i l St :
pYn:iu. kao primjer, bijeln . ili , ili
opet, i, ili . VleHo Sto beskrajo i v


posjeduje kvalitete, buduci posjeduje sve
lc l'
c1l
i t t .

25
Sedam propovijedi mrtvima
]ri ili i nazvamo ]lenlla.
tom pogled i ramisljanje i postojaje
prestaju. di dn v sl
s d k L' l i t t . t s t 11 n ,
jev bi se tada rnlikovnlo od ]lerote.
posjedovnlo bi lvalitcte koje bi ga 1(llil<ot'(lle
l<ao neSto ralicito od ]lerome.
1lerari niSta i sve. 'eskorisno
ra:misljati 1leromi, to bi acilo
s tn i s t . ' i i 1 l ro t i, v s i.
1leror(l i pocetal< i l<raj stvoreih bica.
rodire njih kao sto suceva svjetlost prodire
l r k . k 1 l r r r d i r 1 r s t' , i k
i t rn d l , k s t i l r : i r
tijelo i i svjetlo i tama svjetl l<oje kro
njega prola:i. mi smo, dakle, 1leroma sarna
sebi, di smo dio vjecog i beskrajog .
.fli rni nemamo djela tome, i 1lerome
smo :avijek daljeni; dhovno ili
r i v r , v i t n , 1 r s r : l i k n1 d
1lerome nasoj sstii bica, koje ograiceo
vremeorn i prostorom.
26
] 1 rota
.
.
ipak
;
!1l]l

!
Prva propovijed
buduci smo dijelmi
isto tako nama.
dijelic ]feroza ;
] l erome,
Cak
beslnnj11a.
vjecna. i cjelovita,
sadr
.ane su .
svgdje cjelovita i
jer male i velike k'alitete
ta pra:nia koja
traja. Samo simbolicno.

t , g v r i H s t v r i H i i k
dijel ]lerome. ]er, :apravo, Vleroma nigdje
nije podije/jena, budci pra:nina. oJ1
isto tako cjelovita ]lerota, jer si'nbolico,
pleroma i djelic ( s1 kao priuid. ne
1 postojanje) nama i sloboda nebeski svod
i:nad s. li onda gouoriti 1leromi
uopce, lead sve i nista? ovorim lako
ih negdje, isto tako kako bih vas
oslobodio obntane da negdje, be: ili nutar,
postoji neSto stalno, ili neki nacin postojece,
od pocetka. S vaka na:ovi -stalna i:vj esna
stvar SarO relativna. Saro sebi vec
stal
no i i:vjesno sto ga podlo.nim
promj i. S to promj i vo,
r t1,
1

bice. Stoga, da li to jedna stvar koja ;

27
Sedam propo\ijedi mrt\ima
sta1na i i;vjesna ;ato sto ima lva1itete: ili
cak kva1iteta sama sebi.
1itaje se pojavljje: l bice astalo?
S tvo i s dosl kao 1 ;, n l
1i: di stvoo bice predstaJJlja s
lvalitet 1lero1e, kao Sto e-stvoreo
predstavlja v st.
s v k 1n i nz n s v le z z s t
s t v r n , s v k v r i 1n i n s v le mn s t
st. 1leroma sve, osobitost ne
osobitost. Osobitost 1i. osobito.
Osobi tost egova ssti , 1 t
g1 ra;licitost. :ato isto tako ra;likje
l v l i t t ] l r 11 k t i s . ' z l i k i d
svoje 1Jlastite p1rirode. 2ato mora govoriti
k v 1 i t t 11 ] l r lr t n i s .
korist, ka:ete Vl, g01JOriti t?
Sami ste rekli, n1 koristi od ra;1nisljanja
1leromi?
7 rekoh JJaJna, da vas oslobodi1n zalde
da smo sposobi razmisljati 1leromi. Kada
raz l i nzo kva 1 i t et 7 l ero111e, govorno sa
28
Prva propovijed
s t l i St ' l s t i t s i t s t i 1 s 1! z s
1lastitom osobnosc. fli nis,mo rellli iSta
SL'Cl 7lerome. Jmajuci L'id nas tfastit

s
s t , n i t re n g L' ov i t i , : g 9
111 ; ! L' l n 1 : f i k L' t i S ! i S . J S
p1iroda osoitost. fko niste iskreni prela toj
prirodi ne ralikjemo se doL'oljno. 1reza torne
1

r n r L' i t i r : l i k k L' l i t t i .
KakL'o lo, pitate, eva:likoL'anj
nelloga?
flro nevamo sposobnost ralilroL'aja,
daljaL'atno se od Llastite prirode, od 1ica.
7adanzo eosoitost, koja drgn lcL'aliteta
7 l . 1 d rn s t n i s t t
iti i. 1repustmo se rastapaju praii.
iT
s mr t . S t g i r tz t n s t i ,
se ralikujemo. Odatle priroda teija
preza osotosti, borba protiL' pritnare,
pogibelje jedakosti. se :ove 71J]l(J1
llQ ICJULJ OST .

29
Sedam propovijedi mrtvima
pricip sustia bica. r toga mo:ete
v i d t i St s r n l i le 1 i 1 l i i t s t
velilen opasost bice.
Zbog toga 1oramo ralileovati kvalitete
plerome. levalitete su ]Jf'O\!J
S U170'TVlOST 1, kao pritj:
CJjelovaje i Vledjelovaje.
Vuia i Vraia.
v
2 i i n 1 t .
'alici to i edako.
S L' t l i ' .
\ruce i 1- tlado.
Sila i materija.
\rijeme i 7rostnr.
robro i Zlo.
[jepota i 'innca.
edno i oStuo.
Varovi ralicitosti su levalitete Vlerome lenii
to isu jezr svalei z"avnote:i sa suojiu1
pazrom. 1uduci s1 mi 1/eroma sara sei.
30
-
Prva propovijed
i s
t
t n l i nza N s ` t k v n l i t t s i . 1
OS1'101'
a s prirode ra2/il<oPaje, sto 2Haci;
/. Ove l<t'nlitete s ra2licite i odt,ojee |! t
d od d; prema tome is ravoteii
slobode, ali s djelottoie. Stoga s Zl"tve

nl' spotosti. ][eroma rnz


d
or
lU.
2 . In l i t t

1 i d ] l mz i , i s N |
2nak 1azlicitosti moienzo i tr1 ih
o d v t i i i i t i i l1 . r zl i l: t i
smni sebe ti1 lnalitetazn. ]lerozi s
I t i i s l d , !lU i s .
' s t s zl i k d i /1 2 l s .
U d t : i d l T
znl)(navljcmzo s prirod,
predujczo sc l<valitetanza
ili lijepom, tada
l osobitost, i
] 1 , koj s

1 supotosti. 7adimo lal<o isto postigli


dol
o
lijepo, dol istoue1eo polaiemo

1 i
St
2 1 i - i

, d i s ] l l Ui

d s d 1l i 1 i

i . d n , i k s t
V]ev
i
s
v1 astitoj p1i1odi. 1 osobitost,
"^
l
i l s
d ){ i 1 i ,

t I1l t H

31
Sedam propoijedi mrtima
istoPreleJ!O i r1 lu i t iom . stog 11
padmo l, g/111 11 flllli
uisteje.
fli kaiete, prigovarajci, ta ralicitost
jedalcost s isto tako kvalitete Plerove. Kalco
bi bilo d, alco te:in1o ralicitosti? ra li
sno, i: toze teii 1110, evjeri Sl'ojoj vlastitoj
r i r d i ? m r m l i 1 i St 1 i t i r z s t i
jedaf:osti kada teiimo ralicitosti? lfle s1ijete
r i t i d ] l r 1 11 t lc al i t t .
StLa110 ilr / amisljaje. fl:o, premu
tcm1 , t i i t r l i i t s t i i 1 i d n k s t i , i l i i 1
lc d r g k l i t t i , i d t 1 i sl /:
i:lai i Plero1e. f{olilco god da ptite te
vH i s l i . t d t u ] l m1 , d s i l t
za;licitost i jednalcost istneeo. Ve uase
ra:1nisljanje, uec ua.e postojanje osobitost.
] re t r : l i i t s t i , k lc t i s l i t ,
mate teiiti; uec \fSCm \[fS717011fl
1OS70]fYl]U. sstii, prema tome.
postoji samo d tezja, z1
vlastitom postojaju. flco imate tu
eL'ete tzebati :ati ista Plero111i i
32
vasem
teij
. .
; t1t1
Pra propoijed
lnnlitetama, M ipak cete doci do pravog cilja
u1linza L'aseg vlastitog postojaja. Kalo se
misno otuduje od postojaja, to z moram
vam proaci pomocu kojega cete dr:ati vasu
tsao uzz ct.

Druga propo\ijed
i su 'mrtvi stajali uza zid i jadikovali:
Imali is znanje boga. [dje bog? 1 li
bog m1tav?
1; i 11tv, Sada, kao i uvijel\, zivi. 1og
1ice, 1 esto d1d, i 1t tme 1azlicit od
1fe101Yle. 'g kvaliteta 1]e1OHle, i sve sto sam 1k
1icu istinito odnosu njega.
se 1razlikuje od stvo1reih bica tove, je1r
ned
efini
1aniji i neod1redeiji od njih. z 1azlicit
od
stvo
1eil1 bica, je1 temelj njegovog postojaja
djel
otv
o1rna potpuost. S dokle odreden i 1azlicit
37
Sedam propovijedi mrtvima
Eice. i istoj t)ert ;ani(estacija djelotvorne
potpu11osti ] lerorne.
St'e sto ne ra&likuje pada l VleirHU postaje
slobodno :bog svoje suprotosti. flo, prera tome.
ya:likujen boga, djelotvora potrnmost :a nas prestaje
postojati. Osil toga. bog sam 7le1'01Cl, lcao sto
svali ajm(mji djelic 11 stv(neom i esttorenom Vlemna
sma sebi.
rjelotvora pra:ina priroda vraga. Eog i vrag su
1 mai{estacije pra:nine, koju :iv Vleroma.
leva:no da li Vleroma ili i, buduci svetu
postoji ravote:a i pra:ia. fli Eice. ro sada
ll, su bog i urag Eica i ra:liluju jedno dzugo.
vec stoje d asuprot drugog lmo djelotvm
suprotnost. le trebamo dol: jihcng postojat:a.
rovoljno to sto r uvijek govoriti i. Cak
d i i ili, Eice. :bog svog sustiskog l
ra:likovaja, bi ih :auvijek naovo ra:likovalo od ,
Vlerme.
Sue sto ra:lcivaje u:elo od Vlerome d par {
::rotaosti. 1ogu, prema t>, u vi k pri pada vrag.
Druga propovijed
JlCOdvojiL'OSt tofi/o /is/m, lcaO sto vas ufnstiti ziuot uci
Pidjeti, loliko i sata Plemma eunistiua. r
tm, s da i d i cirugo stoje vrlo li:u Pleromi
l.ojoj su sve supotosti s i pestaju postojati.
1g i vrag se ra:lilu,ju ktalitetama punine
p
u1;ie. stvmraju uistmja.
r [[0S7\ORV0S'T :ajediclca oboma.
rjelotlorost il1 spojila. Cjelotvorost, prema tome,
stoji i:ac ; dobz i:ad boga, buduci da kao
p
osljedica. ujecinjuje i i pra:iu.
Postoj i hog ljeg ui po:ajete, jer ga :ahorm,io
ljcsli rod. Va:iua ga flJJXf S. os
eodredeiji od boga i Uaga. 7 bog moze se
a:lilvati i a:vali szo ga bog H[LJOS ili suce.
braxas posljedica. Ylista stoji asuprot

g
lotporost; r tome egova / lotvora
priroda sloboco se m:Jila. Vedjelotvmrnost postoji,
prema tome nije opstala. fbmxas stoji i:ac s i
i:n
ac
vraga. evjeojatna vjerojatnost, nestvara
stv
an
ost. Kad bi Plermna imala postojaje, fbraxas bi
i

manifestacija. 7 cijelotvornost sama sebi,



nelc
a ocredena posljedica, vec posljedica opcenito.
39
Sedam propovijedi mrtvima
estvara stvazost. buduci odredeu
posljedicu.
isto tako i, zato sto se zazlikuje od 'lerome.
S i odzedei ueal. isto tako i vzag.
2asto se i djelotvoziji od eodredeog
fbzaxasa. saga. trajaje, pzomjea.
mztvi se sada uzeizise, jer i bijahu krscai.
40
l
r
propovijed
Treca propovijed
:apisao:
.. }ung
_
____ 41
Treca propovijed

i:raglica sto se diie li:u vode, urtvi
ridose liie i t'iJ\111/SC:
ov0ri ncmt dalje mrlvnm bogu.
7csl sa:ati lga braxasa. Vjegova ;
v. jer covjek ga opa:iti toie. I: sunca
i:vlaci besl<rajo dobro (S umm um 10V Um);
1: vraga beskraj

:lo (I1FIVU11 vnLUm):
i: g dola:i 2IV07 eodredljivi, majka dobra i
:la.
43
Sedam propovijedi mrtvima
maji slabiji zivot se CH!lO od s U um
101 m: preza tome isto tal tesko 2a:umjeti
da braxas admasio cak i suce sai. koji
sam sjaji ivor cjelokupe sage zivota.
bvaxas suce, i istomremeo usisavajuce
idrijelo ri, omalovaiei i raskomadai vrag.
Saga bmxasa dvojaka: ali vi vidite, jer
vase oci suprotosti postoje.
Sto
v
bog-suce goL'01i zivot.
Sto vrag govori s1mt.
;
'
1
braxas igovara svetu i l'letu rijec koja '"
zi JJOt i st istovremeo.
braxas i istiu i lai, dobro i :lo, svjetlo i
t1iu, istom rijecju i istim djelom. Otud braxas
stralta. listav poput lava tk kad
stju irtJJu. lijep kao proljeti dan.
velil<i bog V i ta1der mali.
bog Vriap.
44
Treca propovijed
cdoviste podetog svijeta, polip s tisc
lrakova, lelpl lerilatih mija, 1nahitost.
t1erma{rodit najranijeg nastanka.
bog iaba i krastaca koje iive vodi i ilae
leopno, ciji r se diie d i .
obilje leoje t1aii sjedijenje s pmninom.
sveto .
ljubav i i ljubavi.
svetac i njegov idajnik.
najsjajnija SJ)jetlost dana i najtamija ludila.
Vogledati ga i sljepoca.
Sanati ga i bolest.
Oboiavati ga i smrt.
Vlasiti ga se, to ntudrost.
Vle odupirati se, to iskupljeje.
1og prebiva ia sunca, vrag ia i. Sto bog daje od
suca, vrag usisa . li braxas svijet, jegovo
postajaje i njegov prolaale - Vla svaki dar koji bog
dobije od boga-snca vrag stavi svoj kletvu.
45
Sedam propovijedi mrtvima
Sve sto ti zaklijete od g-s zacetak jedog
djela VJraga.
St'e sto vi stvaJate s bogom-sucem daje djelotvoJU
sagu VJagu.
stJal10ti fbxas.
i stvoJeje, i t stvoJenje se boji
;g smog.
nifestacija supJotosti ]leJovi i
p1a:11l !.
stJah sia od 1k.
tajcina ljubav p1mza siu.
uiitak :emlje i okJutnost nebesa.
]od jegovir pogledov covjel< se ol<amei.
U jegovom p1isustvom estaje pitanje i estaje odgovoJ.
:itt stvoJeja.
i :likovaja.
ljbav covjelm.
g covjeka.
pojava i s covjeka.
ilu:o11a stvaJnost.
Sada su mJtvi uJlali i bjesnili, bili su nesavJseni.
46
Cetvrta propovijed
v
Cetvrta
propovijed
:apisao:
.. ]g
__47
Cetvrta propovijed

rti s ispunili prostor
_
i i ekose;
11!CaJ bogovta z vragovzma,
prokletima!
1og-sunce najvisi bog, vrag njegova suprotnost.
Vrenta tore, imate dva boga. li postoji puno uzvisenil1
i dobrih stvai i puno zlih. medu i su dva boga
vraga; jedan {oruci. drugi 1astuci.
[oruci cRVO ZIVOT . . Sirio se, zal1vacao
ii ve stvari.
Cros izgorio i uzro. li drvo iivota raslo polalco
i stalno kroz Jteizmjero 1r.
49
Sedam propovijedi mrtvima
1 i :lo ujedijeno l.
1 i :lo ujedijeno 1st dneta. U njil1ovoj
boanstvenosti stoje ivot i ljubav jedno nasp1ot d7gog.
lfleb1ojeno l<ao :vije:da bogovn i V1agova. Svak
:vije;da bog, i s1ki 1st1 lji ;vije;da is

njava
V1ag. li pra;a-pzi1n cjeline ple1oma. Cin cjelie
s, kojell! S(/lO edjelovaje stoji kao
sup

otost.
@etii 1 ajvecih ogova, kao sto ; ceti1i 1
svijetu.
d pocetak, 'og-sunce.
Cva G1os; 1 pove;ao dvoje i msmo se
svjetlosti.
77i Crvo ivota, ]er 0110 ] ispunilo prostoz'
tjel

sniz olicima.
Ceti1i V1ag, 1 otvmrio sve sto ilo
;atvo1eno. 8e sto oliku tjelese 1i7d
nistava; uistitelj k se sve p1etvara
nistavilo.
mei, lr ; ;; bilo dato mnogost1ukoscu i
zra;/ieitosti dob1rog. to i:voz,. li v, lji ste
:amijenili ove moge espojive jedim jediim bogom.
50
Cetvrta propovijed
Zbog toga sto ciite stvorili ste t koja se hrai
nera:nijevanjem, i sakatite stu0renje cja s priroda i
surha ra:likovanje. Kako mozete biti vjerni svojoj
ulastitoj pirodi kada polesavate promijeniti vise
d? sto vi ciite bogovia jedako se cii vama.
Svi vi postajete jedaki i pre-a t, uasa priroda
osakacea.
edalsti t prevladati ime 9, vet z
coujeka. er bogot t)ise, dole ljdi tele nellilio.
'ogoui s mocni i mog i:drzati ra:nolikost. cr kao
:uije:dc oni cekaju si, oduojeni jedan od drgog
nei:mjernim daljinama. Stoga oni it :ajedno i
trebaj :ajednistvo, lmko bi mogli podnijeti svoju
odvojenost. ime islmpljenja vas uei-m da odbacite
istin, cijc ime sam bio odbacen.
nogostrukost bogova odgovara
cjel. Vlebrojeni bogovi iscclcuju
Verojeni bogovi su bili ljudi.
mnogostrukosti
ljdsko staje.
rovjek dijeli prirodu bogova. od bogova dola:i i
bogove se vraca.

51
Sedam propovijedi mrtvima
1rema tome, kao sto to nije sluiilo da se osv'ete
'lermnu, to nije sluiilo da bi se oboiavala visestrul<ost
bogova. 1ajmanje od svega sluiilo oboimmnju prvog
boga, djelotvornog obilja i summum .
1lasom molitvorn ne moiemo dodati nista, i ista
u;eti; jer djelotvorna pra;nia progutala sve.
Svjetlor obasjane bogove i; boianskog st,ijeta.
7 -ogostuko i siri se beskraj i aste. 1og
SUCe vrhovi t'/adar svijeta. mracni bogoui i;
;ezaljskog svijeta.. i s jednostavni i nepovrato
slabe i estaju. Vrag najniii gospodar ;emaljskog
svijeta. dl1 zjeseca, satelit ;emlje, manji, hladiji, i
rrtviji od ;etlje. 1l ra:like moci i:med
boianskih ogova i :etnaljskih bogova. 1oianski bogovi
vecavaju, :emaljski bogot'i . 1fle moie se
i:mjeriti cin nijednog od jil1.
52
1eta
propovi ed
Peta propovijed
Zapisao:
.[. ]g
__53
Peta propovijed

-tvi su se rugali i vikali: lflauei s,
budalo, @rl<vi i svetoj 1ricesti. Svijet
bogova postao maifest duhovosti i
seksalosti. Jozaski se vl dhov osti,
:emaljski seksalosti. hovost :acece i
primaje. t z staga a:ivama
m @0[L[S7IS, bazaska majka.
Seksalast u:rakje i stvara. t mskarca,
stoga a:ivmo 1HLLOS, :e1naljski otac.
Seksalast mskarca vise :emaljska, seksalast
zene vise dhovna. hovost mskarca vise
55
Sedam propovijedi mrtvima
ebeska, ide vece. rhotost iene tise :eljskn.
ide . Lazljivost i davolsleo dulmst iene koje
ide . Svako rom iei svoje vlnstito mjesto.
t1 us/rac z postaju L'YagOL'i d fJeHia. drugolll
kada dijele svoje duhot>e puteve, jer priroda i
ra:likovaje.
Seksualost 'uskarca ima :emaljs tok, seksualost
i duhoui. mslmc i i postaju tragovi d
prema drugonz ako ra:likuju suoju selesualost.
uskarac se ra:/i/oPati ] 1/!m, z uecem.
Y uskarac m:likot,ati smog sebe dulunosti i
seksualnosti. na:uati dul101'O rlajka, i postauiti
izedu i zemlje. a:uati selesualo
1hallos, i postaviti ga izmedu sebe i zemlje. ! su
majka 1ha/los acfjudski detoi koji otkriuaju S1Jijet
bogoua. i su za s ucileouitiji oc bogoua, jer su
vrlo slici s t'lastitoj prioci. Vle za:likjete li sami
sebe oc selsualosti i duhovosti, i odosite li se
prema i kao prirodi l se alazi i:ad i prije,
taca ste prepustei l l:vali teta ] lerome.
rhovost i seksualost is uase kualitete. isu stvari
l posjedujete i koje sadrzite sebi . .Ali posjeduju
i sadriavaju vas; jer su i cemoi, i fe stacije
56
Peta propovijed
bogma, i one s pzemn t, stunzi koji dosei ium1
vas, postojeci i si. lf ijedan mskmac
dhomsti sebi. ili sel<salnosti sebi . .Ali stajao
pred sdor dlvosti i seksualnosti. lfl ijedan covjel(
prema tame, i pabjegaa ovim di. Sdit
im kao demonitna, i l ajediclei ;adatah i opasnost,
:ajednicki tezet leoji :iuot dijelio. Stoga ii1t
~ vas isto tal :ajednichi ;adatak
v
i opasost' lcao sto
s bogovi, prvi veliki braxas. Cuvjeh sla, stogn
;ajednistvo neophodno. k vase zajednisti'O nije
znak majhe, onda ;k ]hallosa. ]atnja i
bolest i zajednistvo. :ajedistvo svem osipaje i
estajanje. 1azlihovnje vodi osam. Osama
suprota zajedistuu . .Ali zbog ljdslee slabosti z
bogoi1na i demonima i jihovom nepobjedivom sd
:ajednistvo z, ne :bog covjeha, uec :bog bogova.
1agovi vas prisiljauaj :ajednistio. Kaliho god dn
vas prisiljauaj, tolileo :ajednistuo z, vise :lo.
:ajedistv pustite suakog covjeka da se pokmi
ciugi1' na, da se odrii njednistuo, 1 vam potzebno.
si d coujek biti i;ad dzgil1, dn sunlei
co1'jek moie pici i izbjeci opstvo. ;ajedistvu biti
57
Sedam propovijedi mrtvima
szdriaost. U osami biti rastrosost. 2ajedistvo
di. Osa1na visia. Vrava mjera zajedistv
prociscava i v. Vrava mjera osazi prociscava i
raste. 2ajedistvo daje topli, Osama daje
svjetlost.
58
Sesta propovijed
v
Sesta
propovijed
2apisao:
.{. ]g
__59
Sesta propovijed
emoni seksalnosti prila:e s dsi kao
:tzija. apola lj
.
dska i poav
.
ljje se l'ao
tmsao-zelya. Cemoz dhovostz szla:e asu
ds l bijela ptica. llapola ljudska i pojavljuje se
kao zelja-}isao. Zmija :ezaljska dsa, l
dezoska, dh, i sroda dsama mrlih. Stoga, isto
tako, vrvi :emaljskit stvarima, talo se ili
bojimo ili s tjera r zelja. Zmija ita prirod
z. trazi drstvo 1mtvih vlasti :emaljs1e
carolije, oih koji is proasli t i:va g koji voci
celibat. Zmija ldnica. ld s vragovima i
61
Sedam propovijedi mrtvima
zlim dulvira; nestasni tiranin i zucitelj, zavodljiva
druiini ajveceg zla. 1ijela 1tica napola nebeslea
dusa {ovjeka. Ona bude UZ majl<u, s vremea
vrijeme silazeei. 1tica ima prirodu covjeka, i
djelotvoma zisao.
d i osamlje, vjesile majke. leti
visoleo iznad zemlje. iziskuje celibat. donosi
z od oil1 dalel<iii lji su otisli prije i koji su
usavrsei. osi s rijec majci. zagovaza,
upozozava, ali snagu l<ojom bi se }njezila s
bogoviz. iila s. z,mija idc ispod i svojom
lukavoscu ona onesposoljava falusnog demona, ili ga
tjera. pzevise popusta podjvl<lijn }Hislima
zetaljsig, mislia koje puu kzoz sval< zupu i sval<i
pzocjep s i. Zija, bez s, to ne ieli, ali
r biti od kozisti. bjcii od nas, i tako
pokazuje put, koji mi s nasim ljudskim razuom ne
bisn 109 l i naci.
1zezziviz pogledom mztvi pzogovme: 1zestani s tim
govorm bogovijna i di i dusama. ez to anz
vec dugo vremena znao.
62
Sedma propovijed
Sedma
propovi ed
Zapisao:

.[
. ]
ung
_
____ 63
Sedma propovijed

_
li kada
.
dode mrtv op
_
et pristpise z
_
alosa
z:gleda 1 rekose: I JOS 1d stvar k; smo
:aboravili spometi. Uci s covjek.
Covjek prola:, kro: koji vanjski svijet bogova,
d i dsa prola:i zt tri svijet; i: veceg
zi svijet. male i ]l: 1. Vec i:a
uas, i jos d se ala:ite beslrajoz prosto,
tz beslraj. l1a ei:mjezoj
daljeosti stoji d jedia Zvije:da :eit.
7 d bog tog jedog covjeka. jegov
SL'ijet, jegova Vleroma, jegouo bozastuo. U tom

65
Sedam propovijedi mrtvima
svijetu covjel< fbraxas, stvoritelj i moritelj jegovog
jedinog svijeta. 7 Zvijeda 1og i cilj covjeka. 7
njegov jedan 1og vodic. covjel< ide pocinak.
]rema je'nu vodi dugacko putovaje duse k smrti.
sjaji poput svjetla sve ono sto covjek donese i
veceg svijeta. 7om jednom 1ogu covjek se liti.
molitva pojacava sjaj Zvijede. most preko
smrti. priprema :ivot 'nanji svijet i ula:ava
benadne :udnje veceg svijeta. Kada veliki svijet postane
hlada, Zvijeda gori. Imedu covjeka i jegovog 1oga
stoji ista toliko dugo koliko coujek
:
: odvratiti
pogled od vatrenog priora fbraxasa. Covjek ovdje,
1og tamo. Slabost i prania ovdje, tamo vjecna
stvaralaca saga. Ovdje nista osim tame i hladne
i:maglice. 7 amo Sunce.
Vlasto su mrtvi ostali be: rijeci i i:gubili se poput
dima i:nad pastirove vatre, koji kro cuvao svoje
stado.
66
POJMOVNIK
_
___ 67
ABRAXAS
68
ABRAKSAS, ABRASAKS (vlastjto jme)
Etjmoloskj: pojam stvojo gostjk Bazjljd (oko 120. godje
posljje Kjsta), ocjgledo jz hebejskog beraka = agoslov.
(vlastjto jme) Bog prvog jlj dugog d u Gostjcjzmu
poveza s astoloskjm sjmboljzmom. Postojj (u Gostjka) 365
s jjhov veljkj ht Abrasaks jegovo jme jma
sjmboljcu vijedost 365, tako da simbolica vijedost
jegova imea obuhvaca sve i upavo se zbog toga godia
sastoji od jedakog d." (Hipolit Rimskj, Pobianje
svih herezi, 1, 7, oko 230. g; cf. Hippolyte de Rome,
Refutation de toutes /es heresies, i. f. jzd. Riede,
1928, u dva sv)
Abraxas = + + + + + + s
= 1 + 2 + 1 + 1 + 60 + 1 + 200
= 365.
Gema s urezajm jmeom Abaksasa ili s pikazom boga,
s pijetlove glave, ljudskog tijela, s dvjje zmije umjesto
ogu, kojj desom ukom zamahuje icem, u lijevoj dzj stit.
Sluzj kao amajljja.
Magica fomula, s jspjsaa amajlijj, koja bozje
lme Abaksas, ilo kao jzvedejcu jz hebejskog beraka
(iagoslov) ilo iz abrak (muja, gom), sadzi u jskjvljeom
oiku abrakadabra (potvdeo 1560. g. u Ambrojse ,
Anatomie).
AION, EON (g.) = vijeme, vjjek, zjvot, sudia, vjecost.
1. Vjecost u smjslu kozmjckog cjklusa jlj dugotajog
zd jedjstveog vm, . "Pod ,Sedam
Vjecosti' podazumjjevamo jlj zd ... "
(H.P.Biavatsky, doktrina, sv. 1, st. 13).
2. Bog posedjk jzmedu tsdtg ajvjseg Boga
svjjeta, . t, Agathos Daimon u Hemetizmu, Qzjis
Seapjs u Aleksadjjj.
69

. Vjecna sjla emanjrana jz najvjseg koje upravo putem
nje djeluje u svjjetu. Pojavljuje se kao jmpersonalna ldeja
personalnj Duh. "Prarodjteljjca porodj t n, jos
t ijahu jedna ljjeva jedna desna Prarodjteljjca,
Svjetlost Tama. Kasnjje, posljje svjh kojj su rodenj ranjje,
jzade jos jedan nakaznj n ... "(ofjtj, apud Epjfan,
Panarion, IV. st, XV, 5). Valentjn navodj tjdeset Eona
(Bezdan, Muk, Otac, lstjna ... ) (cf. Panarion, XXXI) Tako
shvacenj Eonj su bozjj atjbutj jlj lmena kao stvaj jlj sljjed.
Pojjeklo vuku jz Plotjnovjh hjpostaza kabaljstj(kjh
sefrot.
Bijela Ptica = vjerojatno jsto sto Duh Svetj.
Fa\os (grc.), phallus (lat.) = muskj spolnj organ zjvotjnje jli
covjeka kao amem plodnostj znak svete sposobnostj
razmnozavanja Prjrode. U kultnjm svetjstjma sjmbol Zjvota.
Gnoza (grc.) = spoznaja
Spoznaja sto vodj jzbavljenju. dakle njje njtj znanje njtj
vjera, nego mudrost sto se odnosj na svete mjstejje za
posljedjcu jma spasenje (shvaceno kao povratak sei,
Jednom). Gnoza se pojavljuje u oijku mjta, djskursa jlj
mjtskog djskursa.
"Jedjnj spas covjeku jest spoznaja (gnosis) boga."
GNOSTICIZAM
Gnosticizam. Vjerskj ezoterjcnj krscanskj pokret kronoloskj
omeden 1. V. st, kulturno podrucjem helenjstjcke
cjvjljzacjje. Bjtna odrednjca pokreta jest put spoznaje sto
covjeku shvacenom poput stranca u svjjetu pjbavlja
jzbavljenje.
Glavne teme Gnostjcjzma su: preporuka cuvanja tajne,
osporavanje vjdljjvog svjjeta potcjnjenog neumjtnostj sudine,
odbacjvanje judajstjckog Boga smatranog demjjugom, dakle
tvorcem zla, vjerovanje u nespoznatljjvog nedostupnog
70
Boga jz kojeg eman1raju Eonj kojj saclnJavaju Pleromu,
vracanje duha Jednomu kroz andeoske planetarne sfere
putem gnoze.
Putovi: ) teojjskj (negacjja, ekstaza, analogjja); )
praktj(nj (jmjtacjja, teurgjja, mjstjka).
Helios = bog Sunca
lnfinum malum = Beskrajno zlo
Prijap = grckj bog vjna
Pleroma (grc.) = Punoca, jspunjenje (lvan 1:16, Kolosanjma
2:9)
Praznina = n Soph, bezgranjcnost, Bog kao Apsolut u
hebrejskoj Kabalj jlj transcendentalna praznjna, njstavjlo u
budjstjckoj temjnologjjj.
Summum Bonum = Najvece dobro
Zmija = vjerojatno jsto sto kundaljnj u hjndujstjckoj tradjcjjj.
njiznc THAVNO
71