You are on page 1of 22

Vrednovanje karata (bodovi) [uredi]

Vrijednost karte U adutu Deko Devetka As Desetka Kralj Dama (baba) Osmica Sedmica 20 14 11 10 4 3 0 0 As Desetka Kralj Dama (baba) Deko Devetka Osmica Sedmica Kad nije adut 11 10 4 3 2 0 0 0

Belot
"Bela" preusmjerava ovamo. Za druga znaenja, vidi Bela (razdvojba).
Belot (popularniji naziv Bela) je kartaka igra vrlo popularna u nekim dijelovima Hrvatske (posebno u sredinjoj Hrvatskoj i Slavoniji), Bugarskoj, Bosni, a igra se irom svijeta, posebice u krugovima armenske dijaspore. Belot se moe kartati u dvoje, troje ili etvero, premda se najee igra u etvero, dok se u dvoje ili troje igra u sluaju da nedostaju igrai.
Sadraj
[sakrij]

1 Pravila

1.1 Dijeljenje i odreivanje aduta

o o o

1.1.1 Bela u dvoje 1.1.2 Bela u troje 1.1.3 Bela u etvero

1.2 Zvanje 1.3 Igranje 1.4 Bodovanje

1.4.1 Bodovanje u dvoje 1.4.2 Bodovanje u troje 1.4.3 Bodovanje u etvero

1.5 Vrednovanje karata (bodovi)

2 Pobjeda

o o o

2.1 Bodovna granica (bela u dvoje) 2.2 Bodovna granica (bela u troje) 2.3 Bodovna granica (bela u parovima)

3 Vanjske poveznice

Pravila [uredi]
Pravila Belota su vrlo slina francuskoj kartakoj igri Belote, i idovskoj igri Klobjo (Clobyosh), ali s nekoliko bitnih razlika. Svaka se partija Belota (bez obzira na broj igraa) sastoji od dijeljenja, odreivanja aduta, zvanja, igranja i zbrajanja bodova.

Dijeljenje i odreivanje aduta [uredi]

Ova se kartaka igra karta sa svenjem od 32 karte (as, kralj, dama (baba), deko, X, IX, VIII, VII), i to kartama popularno zvanim maarice. Djelitelj nakon mijeanja nudi sveanj igrau s lijeve strane na presijecanje (igra moe presjei ili udarivi rukom po svenju dati znak da ne eli sjei). Karte se dijele u obrnutom smjeru od kazaljke na satu. Karte se smiju podii jedino kad igra ima pravo zvati. Inae se kanjava igrom (162 boda)

Bela u dvoje [uredi]


Svaki igra dobije po tri karte licem okrenute prema dolje, potom sljedee tri karte (dakle sveukupno est karata). Djelitelj zatim okrene sljedeu kartu licem prema gore. Tada dijeli jo dodatne etiri karte svojem suigrau i sebi (te se karte nazivaju talon i one se ne smiju mijeati s prvih est podijeljenih karata, nego njih valja odvojiti posebno). Ostatak se karata stavlja okomito na onu kartu koja je ranije stavljena licem prema gore, ali tako da se vidi o kojoj se karti radi. Prvih est karata se podie i pristupa se odreivanju aduta. Prednost ima onaj igra koji nije dijelio. Nakon to pogleda dobro svoje karte, igra odluuje hoe li zvati, odnosno odrediti da adut bude ona boja koja je na karti okrenutoj licem prema gore i na kojoj se nalazi ostatak nepodijeljenih karata, ili e rei dalje. U sluaju da kae dalje, igra koji je dijelio dobiva istu mogunost koju moe prihvatiti ili odbiti. Ako oba igraa odbiju da adut bude ona boja koja je na karti licem prema gore, pravo odreivanja aduta ponovno dobiva igra koji nije dijelio. On ponovno moe izabrati adut, ali da nije ona boja koju je prvi puta odbio i koja se nalazi na okrenutoj karti, ili moe po drugi puta rei dalje. U igri u dvoje, ako jedan od igraa dobije sedmicu u adutu u prvih est karata, on moe zamijeniti tu sedmicu za kartu u adutu koja je na stolu. Ovaj put djelitelj mora odrediti adut izmeu tri preostale boje (bilo koju osim prvotno odbijene). Kada je adut odreen, oba igraa podiu preostale etiri karte (talon), tako da svaki igra u rukama ima sveukupno deset karata.

Bela u troje [uredi]


Svaki igra dobije po tri karte okrenute licem prema dolje, zatim jo po tri karte (sveukupno est), a onda jo etiri karte u talonu koje se posebno odvoje od prvih est karata. Dvije preostale karte su namijenjene za prvog igraa s djeliteljeve desne strane (on je prvi na redu). Igrai podiu prvih est podijeljenih karata i prvi igra s djeliteljeve desne mora zvati aduta. Kada je adut odreen, igrai podiu talon (igra koji je zvao podie est karata, a ostali etiri). Tada igra koji je zvao tj. odredio adut izabire iz svojih karata dvije koje e odbaciti, tako da sva trojica sada imaju jednak broj karata u rukama (10). Odbaene karte pripadaju igrau koji je zvao adut. On ih odlae meu svoje tihove.

Bela u etvero [uredi]

Glavno obiljeje bele u etvero je da se igra u parovima. Dva suprotstavljena kartaka para imaju za cilj zajednikom igrom sakupiti pola + 1 bodova od ukupne igre. Svaki igra dobije po tri karte okrenute licem prema dolje, zatim jo po tri karte (sveukupno est), i naposljetku dvije karte u talonu koje valja posebno odvojiti od prvih est. Prvih est karata se podie i zapoinje odreivanje aduta. Prvi je na redu igra s djeliteljeve desne strane (u Belotu se sve osim presijecanja odvija u smjeru suprotnom od kazaljke na satu). Igra smije pogledati karte tek kad zove, kad ne zove sputa karte na stol. Igra odluuje hoe li zvati (odrediti adut) ili e rei dalje. U sluaju da kae dalje, die talon i pravo na odreivanje aduta dobiva sljedei igra s desne strane koji ima ista prava kao i prethodni. Kada doe red na djelitelja, on mora zvati (to se zove "mus" - njem. mssen=morati). Kada netko pozove aduta, svi diu talon i igra poinje.

Zvanje [uredi]
Pod zvanjem se podrazumijeva poseban niz karata koje igra ima u rukama, a koji mu donosi dodatne bodove. Postoje etiri vrste zvanja: 1. etiri iste karte:

4 deka: 200 bodova 4 devetke: 150 bodova 4 asa, desetke, kralja i dame (babe): 100 bodova

etiri osmice i etiri sedmice ne vrijede nita. 2. Niz karata u istoj boji (od 3 do 5 karata). Kada je u pitanju zvanje, onda je poredak karata sljedei: As, kralj, dama (baba), deko, desetka, devetka, osmica i sedmica.

3 karte u nizu u istoj boji vrijede: 20 bodova 4 karte: 50 bodova 5 karata: 100 bodova est ili sedam karata za redom u istoj boji vrednuje se jednako kao i niz od pet karata, dakle 100 bodova.

3. Osam karata za redom u adutu naziva se belot i igra koji je dobio belot automatski pobjeuje, bez obzira na dotadanji tijek igre (kao da odjednom osvoji 501 bod u beli u dvoje, 701 bod u beli u troje ili 1001 bod u beli u etvero). 4. Kao i imenom igre, belom se jo naziva i sluaj kada igra u rukama ima kralja i damu (babu) u adutu. Bela vrijedi jo dodatnih 20 bodova.

Kod licitacije zvanja obavezno se prvo mora rei najjae zvanje, ukoliko se ustvrdi da je igra imao jae zvanje, priznaje se prvo licitirano zvanje. Zvanje se priznaje samo onom kartakom paru koji ima najjae (najvrednije) zvanje (iznimka je bela). Drugom kartakom paru ne priznaje se nita, pa ak i u sluaju da u rukama imaju nekoliko slabijih zvanja koja kada se zbroje vrijede vie od zvanja suprotnog para. etiri iste karte (izuzev osmica i sedmica) su jae od niza od pet karata. Izmeu dva niza koja sadravaju jednak broj karata, prednost ima onaj niz koji sadri viu kartu, dakle niz osam, devet, deset, deko, slabiji je od niza devet, deset, deko, dama (baba)). Ako se pak dogodi da dva igraa iz suprotnih kartakih parova imaju jednako vrijedno zvanje, prednost dobiva onaj koji je imao prije pravo na odreivanje aduta (onaj koji je blie djelitelju s desne strane). Doputeno je vezano zvanje (jedna te ista karta sudjeluje u dva zvanja),osim npr. u Meimurju gdje to nije doputeno. Mogua je i verzija gdje u sluaju jednako vrijednog zvanja prednost ima igra koji ima to zvanje u adutu, a ako nitko nema zvanje u adutu, vrijedi redoslijed prava na odreivanje aduta. Zvanje se pokazuje odmah na poetku igre. Pita se ostale igrae imaju li zvanje, ako da, koliko i do kuda da se utvrdi tko ima pravo na nj (iznimka je zvanje bele). Igra koji u rukama ima kralja i damu (babu) u adutu, belu zove u trenutku kada prvi put baci jednu od te dvije karte. Vano je napomenuti da je igra obavezan jasno istaknuti ostalim igraima da ima zvanje bele, a to e uiniti tako to e rei bela prilikom prvog bacanja bilo kralja ili dame. Belu je obavezno najaviti, dok odbacivanje druge karte koja ini belu nije obavezno, iako se moe popratiti rijeima od bele. Kod bele u etvero, kada igra ima pravo na zvanje, onda automatski ima pravo na zvanje i njegov partner.

Igranje [uredi]
Igru zapoinje igra prvi s desna do djelitelja (U nekim krajevima Hrvatske: prvi s lijeva. Npr. Meimurje). Slijedi ga sljedei igra do njega koji ne samo da mora potivati boju koja je baena, negotreba baciti i kartu koja je vea od prethodne baene karte. Na primjer, ako prvi igra baci pikovu osmicu, a sljedei igra u rukama dri pikovu sedmicu i pikovu desetku, on mora na osmicu baciti desetku, a ne sedmicu. To je takozvano pravilo ibera (prema njemakom ber - iznad). Uvijek treba baciti jau kartu, naravno ako se je ima. Ukoliko igra nema karte za potivati, onda baca adut. Ako nema ni aduta, tek onda moe baciti bilo koju kartu koju eli. U sluaju da je prva karta adut, sljedei igra ponovno mora baciti jau kartu u adutu, ako je ima, ali ako se odigra boja koja nije adut, a igra koji je na redu nema karte za potivanje te stoga mora baciti adut, sljedei igra moe baciti boju koja se prvotno traila i ne mora potivati iber tj. baciti jau kartu zato to je baen adut. Na primjer, adut je srce, prvi igra baci pikovu osmicu, sljedei igra nema pika za potivati, te baca bilo koje srce. Sljedei igra u rukama ima pikovog asa i pikovu sedmicu. Slobodno baca pikovu sedmicu, jer pravilo

jae karte ne vrijedi kada se neka boja presijee adutom. Igra koji je bacio najjau kartu, kupi tih i igra prvi u sljedeem bacanju. Ako se bilo koje od navedenih pravila prekri, protivniku/protivnicima se piu 162 boda (zbroj vrijednosti svih karata) + sva zvanja koja su bila zvana u tom dijeljenju (bez obzira tko je zvao). Tu partija zavrava i kree se ispoetka u novo dijeljenje.

Bodovanje [uredi]
Svaki igra skuplja svoje tihove. Igra koji nosi zadnji tih, dobiva jo dodatnih 10 bodova. Igrau ili kartakom paru se zvanje (ukljuujui i belu) ne priznaje ukoliko nisu pokupili barem jedan tih. Ako igra ili kartaki par pokupi/pokupe sve tihove, dobivaju jo dodatnih 90 bodova. Takozvana ista igra (igra u kojoj nije bilo zvanja) iznosi 162 boda. Igra ili kartaki par koji je zvao mora sakupiti najmanje pola+1 bodova od ukupne igre ako eli proi. Dakle, ako je igra ista, treba se sakupiti 82 boda za prolaz, u suprotnom se ne prolazi nego pada. Zbroj igre raste ukoliko su u dijeljenju bila zvanja. Sva zvanja se zbroje i pridodaju na 162, od dobivenog iznosa se za prolaz ponovno zahtijeva pola+1. (ako je bilo 20 zvanja, igra iznosi 182 prolaz je 92, ako je bilo 50 zvanja, igra je 212, prolaz je 107 bodova). Kada se bela igra u troje, igra koji zove adut, treba sakupiti vie od zbroja tihova ostala dva igraa.

Bodovanje u dvoje [uredi]


Ako je igra koji je zvao adut proao, tj. sakupio vie bodova od protivnika, obojici igraa se pie zbroj tihova koji su osvojili. Ako je igra koji je zvao adut pao, tj. nije sakupio vie bodova od protivnika, protivniki igra osvaja sve njegove bodove + svoje bodove. Protivnikov pad se biljei crticom, a ne nulom

Bodovanje u troje [uredi]


Ako je igra koji je zvao adut proao, tj. sakupio pola+1 od igre, svakom od troje igraa se piu osvojeni bodovi koje su osvojili u pokupljenim tihovima. Ako je igra koji je zvao adut pao, on ne osvaja nita. Ostala dva igraa osvajaju onoliko koliko su pokupili u tihovima. Pad se biljei crticom, a ne nulom.

Bodovanje u etvero [uredi]

Ako je kartaki par koji je zvao adut proao, tj. sakupio pola+1 bodova od ukupne igre, svakom paru se zbrajaju bodovi koje su uspjeli sakupiti. Ako je kartaki par koji je zvao adut pao, tj. nije sakupio pola+1 bodova od ukupne igre, sve bodove dobiva suprotni kartaki par. Pad se biljei crticom, a ne nulom.

Vrednovanje karata (bodovi) [uredi]


Vrijednost karte U adutu Deko Devetka As Desetka Kralj Osmica Sedmica Kad nije adut 20 As 14 Desetka 11 Kralj 4 Deko 0 Osmica 0 Sedmica 11 10 4 2 0 0 0

10 Dama (baba) 3

Dama (baba) 3 Devetka

Pobjeda [uredi]
Bela se ne igra u nedogled, ve do odreene granice. Kada igra ili kartaki par dosegne tu granicu, uobiajeno je rei da je igra ili kartaki par vani. Postoje dva naina da se zavri ova kartaka igra. Prvi nain se meu kartaima naziva igrati na dosta igrau ili kartakom paru je cilj sakupiti u zadnjem odluujuem dijeljenju onoliko bodova koliko mu nedostaje da dosegne dogovorenu granicu, bez obzira na to je li sakupio pola+1 od cjelokupnog zbroja igre (na primjer, ako se u beli u dvoje igra nae u situaciji da ima 496 bodova, dakle nedostaju mu jo 5 bodova da bude vani, a prva karta koju baci na poetku bacanja je deko u adutu koji je najjaa karta u igri vrijedna 20 bodova, po pravilu igrati na dosta, ovdje se igra zavrava). Samo par koji osvoji tih moe rei "vani". Drugi nain da se bela privede kraju je pravilo igrati na prolaz. Igra ili kartaki par treba sakupiti pola+1 od bodova ukupne igre, ako eli proi. Drugim rijeima, zadnje odluujue dijeljenje se po ovom pravilu ne razlikuje od ostalih dijeljenja. Prema slubenim pravilima igra se na dosta (mora dostii dovoljan broj boda, i mora osvojiti tih).

Bodovna granica (bela u dvoje) [uredi]


Pobjeuje onaj koji prvi skupi 501 bod.

Bodovna granica (bela u troje) [uredi]

Pobjeuje onaj koji prvi skupi 701 bod.

Bodovna granica (bela u parovima) [uredi]


Pobjeuje onaj koji prvi skupi 1001 bod.

Bela je kartaka igra karta od 32 karte. Osnovna pravila su sljedea: 1. Na poetku igre, igra koji je na redu procjeni svoje karte i bira boju aduta ili kae "dalje" u kojem sluaju sljedei igra po redu ima pravo birati aduta ili rei "dalje". 2. Igra ili tim koji izabere aduta mora pobjediti tu ruku ili inae gubi sve bodove za tu ruku. 3. Na poetku igre se moe zvati niz karata za dodatne bodove. Postoje etiri vrste zvanja u vrijednosti od 20 do 200 bodova. Samo igra ili tim koji ima najvee zvanje moe zvati i mora pokazati karte zvanja u tom sluaju. Pod najveim zvanjem se podrazumjeva najvee individualno zvanje, a ne zbroj razlicitih zvanja u ruci. Tako, na primjer, zvanje od 20 sa tri karte do asa je vrijednije nego dva zvanja po 20 sa tri karte od kojih niti jedan nije do asa. Isto tako, na primjer, zvanje od 4 dame je jae od zvanja od tri karte do asa jer to individualno zvanje vrijedi 100 bodova i jae je od 20 bodova do asa. Mogua zvanja su sljedea:

4 4 4 3 4 5

deka: 200 bodova devetke: 150 bodova asa, desetke, kralja, dame: 100 bodova karte za redom: 20 bodova, prema poredku: (As Kralj Dama Deko 10 9 8 7) karte za redom: 50 bodova, prema poredku: (As Kralj Dama Deko 10 9 8 7) karata za redom: 100 bodova, prema poredku: (As Kralj Dama Deko 10 9 8 7)

Na naem suelju, igra moe zvati tako da oznai karte zvanja sa desnim gumbom na miu i klikne "Zvanje". 4. U adutu deko i devetka su najjae karte. Deko vrijedi 20 bodova a devetka 14. Za boje koje nisu u adutu, as je najjaa karta. Bodovanje za boje koje nisu u adutu:

Bodovanje za boju u adutu:

5. Nakon to igra baci kartu, sljedei igra po redu mora baciti jau kartu u istoj boji. Ako nema jau u boji

onda mora baciti bilo koju slabiju u toj boji. Ako nema boju uope, onda mora baciti aduta. Nakon to se adut baci, sljedei igra po redu i dalje mora baciti boju prve karte ali ne mora baciti jau kartu u toj boji. 6. Ako jedan od igraa ima kralja i damu u adutu, on moe zvati "Bela" kad baci prvu od tih karata. Takvo zvanje vrijedi 20 bodova. Na naem suelju se moe zvati "Bela" tako da se oznai kralj ili dama sa desnim gumbom na miu i klikne se "Zvanje". 7. U igri u dvoje, ako jedan od igraa dobije sedmicu u adutu u prvih est karata, on moe zamjeniti tu sedmicu za kartu u adutu koja je na stolu. Na naem suelju kliknite na sedmicu i dok drite lijevi gumb na miu, povucite kartu preko karte na stolu. 8. U igri u etvero, igra se dva protiv dva. U igrama u dvoje ili troje, svaki igra igra za sebe. 9. U igri u troje, igra koji zove aduta dobije 12 karata na poetku igre i mora izbaciti dvije karte u svoj tih. 10. Pobjednik je prvi igra ili tim koji dodje do odredjenih broja bodova:

Igra u dvoje: 501 bodova Igra u troje: 701 bodova Igra u etvero: 1001 bodova

Dodatna objanjenja o pravilima se mogu nai ovdje.

NEPISANA PRAVILA BELEUSPJEHUBELOTU,POREDSREEKOJUTREBAZANEMARITI,JERMALOMOEUTJECATINA TO,OVISI O ZNANJU OBA SUIGRAA DA POKAU JEDAN DRUGOM

TO IMAJU I TO NEMAJU.
VANOJESUIGRAUPOKAZATITOIMAIOMOGUITISUIGRAUDATOPOKAETEBI.

Zvanjeaduta: Pri zvanju aduta moramo imati na umu da vidimo samo est karata, a da imamo na raspolaganju jodesetkaratakojenevidimo(svojedvijeisuigraevihosam). Nekioptimalniminimumdabiigramogaozvatiadutajeakouprvihestkarataima baremdva"sigurna"(anajraeijedan"polusiguran"stih)atojeotprilike: beluidevetkuuzamiljenomadututebezecdesetkuustrancu(akojeprvinaigri). dekaimaluuadututestranogasa(naroitoakomujesuigraprvinaigri). dekaidvastranaasa.

etirikarteuistojboji(akojeprvinaigri). izuzetakodovogpravilajeakojekrajpartijeirezultatjeizjednaenteonajkojiuzme iproejepobjednik,tadsemorazvatiinedozvolitiprotivnikudabiraaduta.

VIZVALIADUTA:
Onometkojezvaosepotpunoprilagodiigra. Akosiskupiodovoljnozaprolazpokuajigratinamakejer90bodovanijemalo.

TIZVAO:
Ovisnokakvekarteima,donosiodlukujelimaanseiinamake(akosutijakekarte) iliosiguratiprolaz. Neriskirajpaddabiiaonamake. Akosizvao,anemaadutskogdeka,moratopokazatisuigrautakotoeilipodigrati aduta(ne7i8)ilistranogasa.Bilokakvodrugopodigravanjezahtjevaodsuigraa,daako doeutih,podigratojaegaduta. Akoimaporeddekaidevetkeiasaadutskog,tadeakoimanekogstranog asapoetipodigravanjesasomadutskim(toznaineneodbacujpotkovanudesetku imatevremenazato),aakonemanijednogstranogasapoeteadutiratisadevetkom paondaasa,inakrajuakoimaprolazilijeostaoadutilitijesuigrasvojimodbacivanjem pokazaodaimapreuzeti,povuiedeka,damoeteprobatiiinamake. (Jedan primjer: Ako si ti zvao i podigra deka, a tvoj igra nema aduta nego u jednoj boji je jak iimaasa,desetkuijonekukartu,tadenatvogdekastavititogasadatinapuni,aujedno pokaedaimadesetku,dokakosiotpoeoadutiratiodasatuboju,neetiapsolutno odbacivatiimetipokazujedamupredautojboji.) Akosijakiuzaduteimaikojegstranogasa,njegaodigravaimsiprotivnicimapokupio adute(tako da tvoj suigra zna zadrati bezec desetku),a onda nastavi sa povlaenjem aduta.

Ako u takvom sluaju ima solo asa u nekoj boji njega ne pokazuje, nego ga vue nakonaduta (danebizbuniosuigraadaostavidesetkuzapreuzetiboju,atimujunemoeotvoriti). Akonatvojepovlaenjeadutasuigra,dvaputazaredom,bacaistubojuilitidaje praznekarte(govorimoostranojboji),tojeznakdaimanekubojuzapreuzetinakonaduta. Podigravati deka u glavu, kad nema vie od tri aduta, jedino e ako ima sve najjae strance paesvjesnodatidrugogadutanakondekamadaje,utakvimsituacijama,poeljnijeii ispodsa7ili8adutskomumjestodeka(ovisikojeaduteimaijeliihtetartvovati). Naroitojegrekapodigratidekauglavukadsipokazaozvanje20dobabeilidokralja, anemavieaduta. Akojenegdjeprilikomtvogpovlaenja,ostaojaiadutodtvog,neigrajsolokartukako bitinetkovratiotubojudasijee,negoganastojiizbitibojomgdjesinajdui (takoakotvojigradoeutihetivratitituistubojuitadvjerojatnoimajodvatiha, aprotivnikostajebezaduta). Ako je nakon povlaenja aduta ostao samo jedan adut u igri i jai je od tvojih a moe biti kod tvog suigraa,nedajadutadagaistjera(osimakoimasvenajjaekarte),negoprobajgaistjerati bojomkojatibjeitakoakojekodtvogsuigraaisjeebojukojatibjeidobivatedvatihavie. --Ako je ostao jedan ili vie aduta u igri nakon tvog povlaenja, ne istjeruj ih najjaim kartama, probaj ih istjerati s kartama koje nisu tvoji tihovi, ali ne solo kartom, osim ako je netko u toj boji pokazao zvanje. --Ako si ti zvao, a suigra je prvi na igri i podigra stranu kartu znai: ili ima 7 ili 8 ili solo 9 ili nema aduta. Tad e prilagoditi igru svojim kartama, tako moe npr. ako ima deka i asa i

jednog aduta moi povui deka jer ti as ostaje kao najjai (ovisno od karti koje ima sa strane, da bi probao osigurati prolaz). --Kad si zvao, a suigra ti podirava stranog asa, znai da ima sva tri asa, a nema aduta ili dva asa, a tree boje nema i tad e podigravati asa u kojoj boji je kratak i nema cenera te nastaviti u istoj boji, a boju gdje je najdui e ostaviti za preuzeti. --Ako ima tako jake karte da ti samo jedna karta bjei, ne uzimaj svoje tihove prvo pa onda otvarati nju, nego je otvori odmah iza aduta tako da protivnici moraju odgovarati na tu boju i ne stignu napuniti jedan drugom (ako je kod njih as), a moda netko i odigra ispod.

SUIGRAZVAO:
Suigranaigri:

Akosuigraodigravaadute,tademusvojimodbacivanjempokazatito imaitonema.
Akoimaadutskudevetkuimalogaduta,normalnodajemalogaduta(osimakosividio zvanjekodsuigraanpr.50doasauadutuiliakojepokazaozvanjesadesetkom,aasaje odbacioigraprijetebe,aimanekubojuzapreuzeti),aakoimadevetkuiasa obaveznodajedevetku.

Akonemaaduta:trebasuigraupokazatijelimanekubojuzapreuzetiilineiukojoj
bojimoepreuzeti. Akoimapreuzetiujednojbojinjuneodbacuje,negoodbacujebojukojatinikakone odgovaraitoodveekartekamanjoj,azatimnarednuboju. (npr.imaujednojbojidekasolo,audrugojbabuisedmicu,prvobacatogdekapa babuinakrajusedmicu.)

Akoimapreuzeti,aimasamodvijeboje,odbacibojukojatineodgovaraodveeka manjoj,aondabojukojatiodgovaraodmanjekaveoj (brojiaduteiakovididaneemoipokazatiodmanjekaveoj,ostaviraejednukartuiz prveboje,almupokai,inaeetepogrenorazumijetiiotvoritibojukojunema). Akosuigravueaduteodasa,atiimatriaduta,tadebacatiodmanjekaveojtako danevuezadnjegadutaakonijevidiodajekodtebe. Akojesuigrazvaoipodigravasedmicuiliosmicuaduta,obaveznoestavitidevetkuiako bimogaostavitimanjegaduta.

Podigravanjeadutanasuigraevozvanje: Akojesuigrazvao,atisinatihu(ilisidoaonatih)iimabelu,igratekraljaaako imaidevetkuuzbelutadeigratibabuioneznatidajedevetkodtebe. Akoimasolodevetuadutu,anisividionekozvanjetobipromijeniloodluku,igrate solokartuudrugojbojiiliakojunemaigrabojugdjeimadesetku. 7i8uadutu,akonemadrugihadutasenepodigravaju.Aliakosiponovopodrugiput doaoutihiporasporedutiodgovara(imanetosastraneilisvepodvijekartepanema anse neto sjei), moe podigrati tu 7 ili 8. Toe uvelike pomoi tvom suigrau da planira igru. Odmah e znati da nema 9, da je jedan adut manje kod protivnika te jeli mu se isplati rtvovati adutailieprobatistrancimaistjeratiadute.Svakainjenicaemupomoiuplaniranjuigre. Podigravati7,8i9(osimakosevidjelozvanjekojemoebitiizuzetakodovogpravila) znai:Vratiadutatj.iliimamnajjaunarednukartuuadutu(9iliasa)ilisvatristranaasa. --Ako je tvoj suigra zvao i ide dekom, a ti nema aduta, a ima asa i 10 u jednoj boji, stavi odmah asa tako da zna prilagoditi igru i vidi koliko moe raunati na tebe. A ako je podigrao asa adutskog (znai ima 9 i deka), a ti nema aduta, onda baci na njega praznu kartu ako

ima preuzeti (ali mora paziti da ne ispadne odbacivanje od manje ka veoj u boji gdje nema asa, kad baca tu praznu kartu). To ini ak i ako moda ima negdje solo 10 jer e imati vremena da ju odbaci na druge adute. Ako nema nijednog asa, baca pune karte i puni (ali ne jo potkovanu 10 jer moda ti pokae asa). --Ako je suigra zvao i pogodio te u adutu tako da ima zadnje adute jedino ti, povuci ih i gledaj to ti partner odbacuje. Znai zvao je na jake strance. --Ako je tvoj suigra zvao aduta i podigrava ti stranu kartu u kojoj ima asa i cenera, odnesi cenerom i podigraj aduta tako da on zna da ima i asa. --Ako je suigra podigrao stranu kartu na svoje zvanje, a igra ispred tebe iao ispod pa si odnio 10, razmisli ovisno kakve karte ima, hoe li mu vratiti tu boju ili aduta, kako ne bi zbunio suigraa da misli da ima i asa. -Ako je tvoj igra zvao i ima zvanje 20 do asa u stranoj boji gdje ima bezec cenera, daj mu tog cenera na njegovo noenje aduta ako si u prilici tako da zna planirati igru. --Ako je tvoj suigra zvao, a ti si prvi na igri i nema aduta, NE podigravaj boju gdje ima asa. --Ako je suigra zvao i podigrava adute pokuaj mu upuniti svaki bod kojim ne moe odnijeti tih, a ako se nije legitimirao asom upuni i potkovanu 10, osim ako vidi da to nije dovoljno za prolaz sa njegovim zadnjim adutom, a ti nema to preuzeti, tad moe riskirati pa moda odnese tih s tom 10, naroito ako je potkovana s nekom veom kartom, ali ako je dovoljna za prolaz obavezno ju upuni.

--Ako je suigra zvao na "mus", nije ba preporuljivo podigravati asa ili 10, osim ako si posebno jak ili ako je tvoj suigra ve bio u tihu i iao "okolo" te time traio da mu se podigra. --Na suigraevo noenje nastoj upuniti svaki bod, osim ako je to sljedea najjaa karta i ima anse da odnese naredni tih (osim ako ste blizu prolaza, a sa tim tihovima osigurava prolaz, tad upuni i to i osiguraj prolaz). Izuzetakodovihpravilapodigravanjamoeeventualnobiti,ovisnokakvekarteima,ako jesuigrazvaonamusiliuzadnjemdijeljenjukadasemorauzetiradipodjednakog rezultataikadprolazznaiipobjedu.

PROTIVNIKZVAO:
-Ako su protivnici zvali, a prvi si na igri, prije odigravanja na osnovu svojih karata donosi odluku na to e ii: hoe li ii uzeti tih da ne bude maak (ima loe karte), pokuati sruiti protivnika (ima dobre karte pa moe malo i riskirati) ili uzeti to vie bodova. -Na protivnikovo zvanje, ako si prvi na igri i ima loe karte, probaj osigurati tih, naroito ako je igra koji je zvao, pokazao jako zvanje u adutu ili mu suigra pokae zvanje do asa u strancu. Ako nema nijednog asa, igraj boju gdje ima bezec cenera, a ako nema ni to igraj tamo gdje si

najdui npr. 3 ili 4 karte jer moda tvoj partner odsjee. --Osiguravanje tiha nije podigravanje solo karte (to mnogi ine) i to se igra samo ako ima solo 9 ili solo asa u adutu ili ako ide na pad jer ima druge dvije boje jake, pa ako netko vrati tu boju, tim bolje. --Osiguravanje tiha kad si prvi na igri je najsigurnije ako ima asa u nekoj boji i potkovanu 10 u drugoj, igraj tu boju gdje ima 10, tad e imati dvije boje za potencijalni tih. Ne razmiljaj da e, u sluaju da odnese, tvoj igra vratiti tu boju pa ti moda odsjeku 10. Tad imate vjerojatno ta dva tiha, a moda ak i ta 10 bude igrala. Akosiprvinaigri,asuigratinaprotivnikozvanjeaduta,pokazaoveezvanje (npr. 100 ili 50 u jednoj boji, 4 dame, 4 devetke, 4 kralja ili 4 desetke), pokuaj nekako osigurati potvrdutogzvanjajeronvjerojatnonemapotvrdu. --Ako je protivnik zvao, a ti si prvi na igri i ima jake adute (npr. tri ili vie aduta), igra boju gdje si dug, a nema asa. --Npr. ima loe karte (nema asa niti cenera podloena) i sumnja da biste mogli biti maki, rae podigraj boju gdje si dug (3 ili 4 karte), nego solo kartu boje koju bi moda sjekao ako ti vrate, moda tvoj suigra odsjee, a on ako ima kojeg asa tim bolje. --Ako je protivnik zvao i vidi da je dosta aduta u igri kod protivnika, a ti u jednoj boji ima asa i desetku, daj desetku na suigraevo noenje ako si u prilici. --Ako je igra s tvoje lijeve strane zvao aduta, a ti ima deka nastojat e, s obzirom na

moda vieno zvanje ili odigravanje, dovesti u tih igraa s tvoje desne strane kako bi podigrao aduta. --Na suigraevo noenje nastoj upuniti svaki bod, osim ako je to sljedea najjaa karta i ima anse da odnese naredni tih (osim ako upunjavanjem te karte osigurava njihov pad). -Ako je tvoj suigra otvarao jednu boju sa malom kartom, a ti ima kralja ili babu i jo jednu manju u toj boji, ti e ga igrati iako bi mogao staviti manju (npr. 9 ili deka) tako da as izae. -Ako si prvi na igri i ima dva asa strana, otvaraj treu boju gdje nema asa. -Ako je protivnik zvao i tvoj igra podigrava asa stranog, a ti ima bezec cenera, stavit e cenera osim ako te boje ima puno i misli da e ga igra iza tebe odsjei pa da moete biti maki. -Na protivnikovo zvanje, dok vuku adute, probaj se oistiti u jednoj boji gdje nema tiha npr. ima 9 i deka u stranoj boji, kako bi kasnije na potencijalno suigraevo noenje, mogao upuniti neku veu kartu, npr. 10. -Ako ti je ostala jedna boja koju nitko nema i ima nekog stranog asa, ne odbacuj tu kartu na protivniko noenje iako je moda 7 ili 8. Naroito ako protivnik vue svoje tihove do kraja ili ako su aduti proli. Rae mu daj kralja gdje ima asa nego tu 7 ili 8. Ujedno ti je ta karta potrebna za izbijati zadnje adute ako nije vukao dok kraja. -Ovisno jeli igra iza tebe ili ispred tebe zvao, prilagodit e svoju igru.

-Izuzea od svih ovih pravila ini ako se vidjelo neko posebno zvanje sa bilo koje strane ili ako si u kartama dobio neto to odstupa od uobiajenog.

OSTALOOEMUTREBARAZMILJATI:
--Ako je protivnik s tvoje lijeve strane pokazao zvanje do asa u strancu, nee ti otvarati tu boju, dok ako je sa tvoje desne strane, tad e ti otvarati tu boju. Akosipokazaozvanjegdjeimaasa,auztoimai10,nasuigraevozvanjenositih desetkom,anaprotivnikonosiasom.Istotako,akosipokazaozvanjesadesetkom,a imaiasa,nasuigraevozvanjenositihasom,anaprotivniko desetkom. Istokaototipodigravanjeilisuigraevoodbacivanjegovoritoima,istotakogovorii tonema.(Npr:akotijepodigraoasanatvojezvanjeznainema9,akojepodigraokralja znainemani10nitiasa,akojepodigraokraljaodbeleznainemaniasa,niti10niti9. Istotakoustrancuakonatvojenoenjaasomstavikraljaznainema10,itd.) Pokuajpratititkojetapodigravaoitkojeimaoibera,atkoneitkojenanoenje staviojakukartu(akonijemoraoiberovati),atkoslabu.Totimoepunopomoiu planiranjuigreiistjerivanjuadutakaoidaocijenikodkogajenajjaakartaunekojbojii tkoesjeitubojuakojuvrati. Mislitiprijezvanja: Najlake je zvati ako je suigra prvi na igri jer e ti pokazati svojom igrom to ima i tonema.

Kad si prvi na igri, lake je diktirati igru pa je tad i lake zvati, nego kad je protivnik na igri prvi. Akotijesuigrazadnjinazvanjutj.umusu,pokuajgaspasitiizoviakoimaneke mogunostizazvati. --Pretpostavka je da igra koji je zvao, a nije bio na mus, ima jae adute nego ako je zvao na mus. Rizikjezvatibezdekaakotijeigraprvinaigri(jeretipodigratiasaakoima)osimako siposebnojak. Akoima10iasaustranojbojiieliupunjavatinasuigraevonoenjetiha,ondaeako stevizvalidatiasa,aakosuprotivnicizvalidati10(takodaigrakojijezvaomislida njegovsuigraimatogasajertibjeisa10).

Blefiranje: Kao i u svakoj kartakoj igri i u beli se moe blefat i npr. ii ispod, ali ne preesto i ne na suigraevo podigravanje i zvanje (naroito ako igrate protiv igraa koji vas ne poznaju), jer e time samo suigraa prevariti, a ne protivnike. Blefati se moe najee protiv igraa koji poznaju vau igru, ali opet ako ti vodi igru ili protivnici, a ne tvoj suigra.

Akosuprotivnicizvaliraeidiispod,akojezvaoigraprijetebe(slijeva)ipodigrava. Nikadneidiispodakojonisteuzelitih,aimaloekarte. Blefiratisemoeistonpr.kadigraslijevestranepodigravamalukartunpr.7ili8,atiima istosamonekumalukartuiberapasenatrenutakzaustavi(skrozkratko)prijeodigravanja dabiigraizapomisliodasiiaoispodsasompastavi10akojuima. Naosnovuodbacivanjaprotivnikaitvogsuigraa,moeseveinomzakljuitidostatoga. Trenutakdvoumljenjatobaciti,stavljanjekraljanatvojtihitd.Svetonetoznai. Akojenatvojeadutiranjetvojsuigraodbacio10gdjetiimaasa(anijeseniimlegitimirao da ima to preuzeti),tad moe probati ii sa 7 ili 8 umjesto asom, ali samo ako moe ponovo preuzetiigruadutomilinekimasom,aliuvijekmisliprvonaprolaz. Bela je, kao i sve kartake igre, matematika igra gdje je osnova znanja (pored sree, praenja karteipokazivanja),postotakmogueg,takonpr.akoeriskiratipriotvaranjudatvoj suigraimaodreenukartujeuvijek2:1protivtebe,znaisamo33,3%imaansedajeta kartakodnjega.Zatojevelikagrekaiipotkovanom10,nadajuisedaebatvojigra imatitogasa.Akosepaknadadabitvojigramogaosjeituboju,opetjepostotak mogueg2:1protivtebe,aosimtogata10modabudeigraladrugikrugilijuimaanse upunitinasuigraevonoenje. Nikadnijeistaigra(akozamislimodaimaistekartesvakiput),ovisnootometkojezvao

(ti,suigra,protivnikprijetebeiliprotivnikizatebe),jerjepretpostavkadaonajtkojezvao imaadute. Imajnaumuprilikomzvanjadasuadutisamo62boda,aostalekarte100. Istotako,prizvanjuvidi6karata,a10vaihkaratanevidi(2utalonui8suigraevih)te daveinomonikojizovuiprilagodeigrukartamakojesudobiliipobijede. Pastisemoeskorouvijek,zatosenetrebaoptereivatitime,negopokuatiiskoristiti maksimumodkaratakojesidobio,akiondakadnpr.protivnikpokaeetirideka. Nepisanojepravilo(madaesenetkosmijatitome),daakonisiiskoristiokartekojesidobio, kartaseokreneprotivtebe.