You are on page 1of 5

DR ANATOLIJ KLJOSOV O POREKLU SRBA, RUSA I SLOVENA- za FBR Biljana ivkovi

DR ANATOLIJ KLJOSOV O POREKLU SRBA, RUSA I SLOVENA


Dr Anatolij Aleksejevi Kljosov, geneaolog, prof. biologije Harvardskog univerziteta i doktor hemijskih nauka, bivi prof. Moskovskog dravnog univerziteta o poreklu slovena, izvoritu arijevske rase, o DNK geneaologiji, i tajni naih predaka iz Lepenskog Vira i Vine Preci slovena bili su Arijevci! Moe se argumentovano zakljuiti da treina Srba, dve treine etnikih Rusa i treina u Indiji, pripadaju istoj grupi, jer imaju zajednike arijevske pretke kae dr Anatolij Kljosov Dr Anatolij Kljosov

Prof. dr Anatolij Kljosov biolog, hemiar, stekao je naunu slavu u svetu genetike, istorije, arheologije i svih onih naunih disciplina koje se bave drevnom prolou civilizacije. Uvaeni osniva Ruske akademije DNK-genealogije dao je odgovore na pitanja kojima se svet bavi od postanja: ko smo, ko su nai preci?! Njegove argumentovane DNK geneaoloke tvrdnje nisu mogli da ospore ni najvei protivnici. Teorija po kojoj je Slovenskog rod najstariji na Vaseljeni, i kao takav je rasadnik i centar, pre svega, evropske civilizacije, ali i svih drugih, potonjih, zvanino je priznata i od vrhunskih amerikih i japanskih univerziteta i instituta. Prema naunoj analizi dr Kljosova mi Sloveni jesmo najstariji direktni potomci arijevskog naroda. Na poetku razgovora sa uvenim naunikom pokuali smo da razjasnimo bit DNK geneaologije. Vaa teorija o DNK-genealogiji je od epohalnog znaaja za istoriju, za nauku uopte. ta je sutina vae teorije, koja je, postala uvena u svetskoj nauci? Epohalnost je u tome to ona na drugi nain posmatra istoriju oveanstva. Dakle, ne samo posmatranje istorije oveanstva pre 100 godina, niti one od pre dva milenijuma, ve i na istoriju od pre 10 15 hiljada godina, pa ako hoete, i one od pre 100 hiljada godina. Pogled na istoriju oveka je DNK oveka. DNK-geneaologija jeste jedinstven pogled na osnovu analize DNK oveka, a samim tim i na istoriju oveanstva. To je nauni pogled na istoriju oveka (na osnovu DNK oveka), zbog toga to je ovek iveo pre 100 hiljada godina, pre pedeset hiljada, pre 10 hiljada i sada ivi. I svi oni iz pomenutih perioda su takoe imali DNK i prenosili su ih kroz istoriju. U DNK dolazi do neznatnih mutacija, a mutacije jesu pretvaranje jednog dela DNK u drugi. Na primer, hromozom oveka Y, sadri desetine miliona nukleotida, a nukleotidi su jedinice DNK, deo hemijske strukture DNK. I kao to se plastini polietilen sastoji iz molekula, tako DNK ima lanac tih nukleotida. Ono to je interesantno, to je odavno u nauci poznato: i muakarac i ena imaju DNK, i kada se stvara novi ivot, novo bie, zapravo se prepliu DNK lanci majke i DNK oca. Obrazuje se DNK lanac, kao pletenica. I samo jedan hromozom se ne uplie, to je muki polni hromozom. enski je,

inae, x hromozom. ena y hromozom samo prima, oplodnjom daje krv, hranu, ali y hromozom ostaje takav kakav jeste. Y hromozom je uvek isti, on je istovetan i kod pradede, dede, oca, sina, tako i pre pre 10 hiljada godina, i nepromenjiv je od pojave oveka. Ipsilon Y hromozom nosi informacije. Kakve informacije? Informacije o naim dalekim precima. ta je to DNK informacija? To su, zapravo, informacije o mutacijama. Kod bilo kog mukarca, postoji linija koja ide, (muki hromozom), od dalekih predaka, i ta linija ne ide samo od 10-ak, ili stotine pokolenja, nego ak i 10 hiljada pokolenja. I samo neznatne promene na Y hromozomu se vremenom akumuliraju. Ako uzmemo bilo kog oveka, recimo, Y hromozom Srbina Nikole Nikolajevia, kod njega su se, moda desile neke neznatne promene, jer na matrici od deset miliona nukleotida, moe da se desi bilo kakva kombinacija promene. Ali, ako uzmemo moj Y hromozom i njegov Y hromozom i uporedimo ih, izgledaju istovetno. ta to znai? To znai da smo mi roaci, moda od pre 300, 500, 1000 godina. to je dalji na zajedniki predak, to je vie razlika u rasporedu elemenata nukleotida. I kada se radi kompjuterska obrada, kada dakle, u raunar stavljamo te podatke, onda komjuter pokazuje da je na zajedniki predak iveo, recimo, pre 1.500 ili 50 hiljada godina. Prema tome se i odreuje rod. Mi Sloveni pripadamo jednom rodu, a na zemlji postoje razliiti rodovi. Postoji 20 radova, iz 20 slika , kako to zovemo u DNK geneaologiji. Afrikanci, recimo, imaju svoju sliku, Mongoli drugu, Ugrofinci, jo drugaiju sliku, zatim drugu sliku Kinezi i Korejanci. Mi Evropljani, zapadni ili istoni smo veoma slini. Amerikanci i Indijci se razlikuju, takoe Aboridani i Amerikanci su razliiti. U celoj Evropi je pet rodova, i u tih pet rodova, moemo posmatrati koliko su oni meu sibom bliski, ili koliko su daleko. Pomenimo arheoloko nalazite Lepenski Vir, mislim da bi trebalo sa nekog skeleta da se uzme DNK. U tim drevnim nalazitima ouvan je DNK, on je ostao u kostima. Treblo bi da se uradi geneoloka analiza, uporeujui je sa Srbima. Zatim, uporedimo DNK i nekog Petra Petrovia, da utvrdimo da li je on zaista u rodu sa Srbima. I potom dokazati tu slinost sa DNK analizom skeleta iz Lepenskog Vira. DNK odgovara na pitanje ko smo, sa kim smo roaci, odakle su doli nai p reci. Tako se stvara geneaoloka slika sveta. Anatolij Kljosov i dr Boidar Mitrovi

Ko su bili Arijevci, gde su iveli? Odgovor zavisi od toga ta podrazumevamo pod Arijevcima. Neki istoriari odreuju da su Arijevci oni koji su iz Evrope doli u Indiju, pre 3.500 godina. Drugi tvrde da su to bili ljudi iz stepe, sa prostora

severno od Crnog mora, koji su, takoe otili u Indiju. Trei, kao to sam ja i moje kolege naunici DNK geneaologije, tvrdimo da si i jedni i drugi i njihovi preci Arijevci! Ispostavilo se da su, upravo, svi njihovi preci iveli u Srbiji. I ne samo u Srbiji, nego odavde do severa Poljske, kuda su se nai prapreci kretali i proli preko stepa, doavi u Indiju. Kada mi, naunici, govorimo da su Arijevci iveli u Srbiji, skeptici govore da to nije mogue. Ali poto DNK geneaologija analizira pretke, ona utvruje odakle su doli ti ljudi. I zato to su Arijevci, imali svoje arijevske pretke, praroditelje, mi vidimo da je DNK istovetna kod ljudi u Srbiji, u Indiji. Arijevci to je ceo jedan rod, veliko pleme, koje ima odreenu strukturu DNK. im dajemo takvu definiciju Arijevaca, odmah je jasno ko su bili Arijevci i gde su iveli. Pri takvom polaznom stavu, zakljuuje se da su preci slovena bili Arijevci. Moe se argumentovano zakljuiti da treina Srba, dve treine etnikih Rusa i treina u Indiji pripadaju istoj grupi, oni imaju zajednike pretke! Normalno, ona grupa koja ivi u Indiji ima tamniju kou, j er su se hiljadama godina sklapali brakovi sa lokalnim stanovnitvom. Da su, kojim sluajem, otili u Afriku, bili bi crne puti. Pre svega, kada govorimo o geneaologiji mislimo na DNK strukturu. Zato se, recimo, u Srbiji ljudi iz planinskih krajeva razlikuju od onih koji ive u ravnici, ovi s planinskih predela bili su stabilniji, manje su se meali, za razliku od ljudi iz ravnice. Ali DNK je jedna linija. Arijevci su rod koji ima svoju istoriju, migracionu marutu, odnosno puteve seoba, svoju kulturu, re ligiju, svoju dinamiku u razvoju. Kada itamo indijske Vede, mi vidimo mnoge zajednike elemente i za Indijce, i zaRuse. To su konkretni odrazi arijevske prolosti. ta predstavlja haplotip Y1 r1a1? Jedinice mere u DNK geneaologiji su haplogrupa ili haplotip. Kao to mi imamo broj pasoa to je haplotip, a slika na pasou je haplogrupa. Haplotip je broj cifara koji u pasou pokazuje strukturu DNK. A haplogrupa uopteno r1a1 to je porodica. U jednoj porodici struktura haplogrupe je slina. Dugaak je broj rasporeda elemenata kod bilo kojeg mukarca, a kod drugih roaka je, moda, samo jedan elmenat razliit. Ostali su identini. Kada se izuava DNK genealogija, izuava se po haplogrupi, a po njoj se odreuje haplotip. Imali ste prilike da posetite Vinu i Lepenski Vir. Kakav znaaj ova nalazita imaju za nauku, a kakav za Srbe? Znaaj za nauku je ogroman! Nema mnogo arheolokih nalazita na svetu koji imaju takav znaaj. To je centar savremene civilizacije. Da bi se razumeo nastanak, izvor nae civilizicije treba shvatiti arheologiju. ta je arheologija iz mog ugla? To je materijalni znak ili skup materijalnih znakova, a tih elemenata i interpretacija osnovnih izraza imaju i Vina i Lepenski Vir. Oni su meu najstarijim u svetu. injenica je da su oba nalazita u Evropi, ali nepobitna je i njihova drevnost. Sa pozicije moje profesije i kada bi se jo pronala DNK, mi bismo odmah pokazali i dokazali neminovnu vezu izmeu Lepenaca, Vinanaca i savremenih Srba. Iako pretpostavljamo da je re o istoj DNK strukturi i da je ona identina sa savremenim Srbima, odmah moemo da kaemo da je netana tvrdnja da su Srbi ovde dolu i 5. 6. 7. veku. Mnogo lake e se utvrditi drevnost istorije savremenih Srba. I injenica da Srbi ive i iveli su oduvek na svojoj zemlji. To bi oborilo novokomponovane izmiljene teorije nekih drugih, koji pokuavaju da ospore autohtonost srpskom narodu! Zbog toga je ovaj zakljuak veoma vaan za Srbe. U Lepenskom Viru me je oduevilo kada sam video koliko, ti zaspali ljudi, imaju lep izraz lica. I tela. I taj pravilan oblik lobanje. Koliko su to bili lepi ljudi. Neki svetski arheolozi prema njihovom obliku lobanje, i bez DNK analize, zakljuili su da u Lepenskom Viru poivaju slovenski preci evropski tipovi, jer svi imaju slinu konstituciju, i slian, nama Evropljanima, oblik lobanje. Ne lie ni na Kineze, ni na Korejance, niti na Amerikance, ni Afrikance! Postavlja se pitanje, koji su oni rod Evropljana? Znamo da je 60 odsto stanovnitva Evrope dolo mnogo kasnije na Stari Kontinent. A oni u Vini i Lepenskom Viru doli su pre vie od 4. 500 godina. Dakle, u Vini, svakako, ne mogu biti ni panci, ni Francuzi, nema tu mnogo mogunosti i varijanti. Ogromna je verovatnoa da su Vinanci i Lepenci iveli srpski preci, da su Srbi njihovi potomci. Smatram da SANU treba da bude najzainteresovaniji da se to utvrdi. Takoe i srpska Vlada! Logino je da bi svaka odgovorna Vlada trebala da bude motivisana za istinu o istoriji svog naroda i zemlje. Njihova je obaveza da se nau sredstva kako bi se izvrila istraivanja koja su skupa. To je tehniki mogue! Ukoliko bi SANU odluio da se zapone sa istraivanjima, da li biste se Vi ukljuili (budui da

smo siromana drava) da pomognete u rasvetljavanju istine? elim da pomognem, ali treba da postoji inicijativa odreenih institucija, Akademije. Dakle, inicijativa na maksimalno profesionalnom nivou. Spreman sam da pomognem, sa velikim zadovoljstvom, budui da je veoma malo naunika u svetu koji mogu s preciznou da odrede DNK, a jo man je onih koji umeju DNK da tumae. Sreom, ja sam jedan od tih malobrojnih znanstvenika koji ima znanje i sposobnost. Ukoliko bi SANU bio ozbiljno zainteresovan, rado bih se prikljuio srpskoj ekipi nauika. Kako komentariete da dragocena arheoloka nalazita Vina. Lepenski Vir nisu pod zatitom UNESKO. To je velika nepravda i postavlja se pitanje zato je to tako? Nije odgovor u tome da su u UNESKO loi ili nezainteresovani ljudi! Neko mora u Srbiji da radi na tome da UNESKO ubedi i da se pokrene zatita. Mora iz Srbije neko legitiman to da inicira. udim se kako niko nije doao na tu ideju. Ja sam spreman da pruim svu svoju pomo kao lan Svetske akademija nauka. Mi radimo zajedno sa UNESKOM, Rimskim klubom, a Frederiko Major je sa mnom u jednoj od m eunarodnih akademija. U tom smislu, mogu lino da napiem pismo Svetskoj akademiji da se ukljue i Vina i Lepenski Vir, i dobiju zatieni status od izuzetno velikog znaaja za svetsku kulturu i batinu. Da li e do toga doi, da li e ova nalazita biti pod UNESKO zatitom, zavisi od SANU! Vi ste najvei ivi strunjak za haplogene i geneaologiju! Tako kau. Bili smo u samom zaetku tih istraivanja kada smo pre vie od pet godina pravili pionirske korake i poduhvate. Poeli smo u akademskim, naunim asopisima da objavljujemo rezultate istraivanja, lanke o DNK geneaologiji. Bilo je nekoliko lanaka gde sam pokuao da objasnim razvoj DNK geneaologije. Mi smo osnovali 2008. godine Akademiju DNK Geneaologije u tri grada: Moskvi, Bostonu i Cikubi (velik i japanski nauni centar). Objavljeno je na hiljade stranica i na stotina naih lanaka posveenih DNK geneaologiji. Mi razmatramo sutinu geneaologije, i njene zakonitosti. Nije bilo lako. Za istinu i nauku uvek ovek mora da se bori. Katkad i da se rtv uje. Kada god se pojavi neto novo u nauci, neizostavan je otpor odreenih naunih krugova. Neki su negirali do te mere, da su smatrali da se uopte ne treba baviti tom naukom. To su bili ljudi koji su radili u redakcijama naunih urnala. Biolozi su pruali najvei otpor. Nisu eleli ono to ne mogu da kontroliu. U nauci vlada jedno pravilo nije vano samo otkriti. Vano je ubediti! Zbog toga smo osnovali sopstveni nauni asopis. Objavljujemo najbolje i najbitnije rezultate, studije, knjige i potom ih usmeravamo svuda po znanstvenom svetu. Nedavno smo, Andrej Tjunjajev i ja, objavili studiju na preko 500 stranica Poreklo oveka koja je izazvala veliku panju u meunarodnoj naunoj javnosti. U Srbiji treba da se pojavi moja knjiga Istorija Slovena. A. Kljosov Iz Vaeg izlaganja sam shvatila da su Sloveni iveli pre 10 hiljada godina, da je postojala njihova kultura, mnogo pre nego to su nastali indoevropski jezici . Treba prvo da odgovorimo ta su Sloveni, da bi se shvatilo ovo o emu govorite. Ako posmatramo iz ugla lingvistike, to su oni narodi koji govore slovenskim jezicima. Svi oni nisu mogli da govore pre 10 hiljada godina slovenskim jezicima, jer ih tada nije bilo tako tvrde filolozi. Etnografi e tvrditi, da Sloveni imaju svoju odeu, kulturu, pesmu, igru. Pre 10 hiljada godina verovatno nije bilo ovakve odee, ni folkolra. Tree odreenje pojma slovena jeste da su sloveni odreeni rod koji je imao svoje pretke. Ako ih shvatimo kao veliki rod, ili nekoliko rodova moemo rei da oni imaju svoje duboke, daleke korene, da su iveli pre 10. milenijuma i da su se razvijali u svom kulturolokom, i jezikom smislu. Kroz tih 10 hiljada godina je i nastalo ono to danas Sloveni jesu. Apsolutno ne prihvatam teoriju da su Srbi (Sloveni) doli na ove prostore u 5. 6. 7. veku, ili da Sloveni postoje tek od 5. 6. veka!! Mora da se shvati da su u pitanju veoma dugi procesi, i sve su to nai preci koje smo duni da potujemo. Oni koji su zagovornici teorije da Sloveni postoje tek od 5. 6. veka ne potuju svoje pretke. Niti sebe! Koliko je bitno za nas, za oveanstvo, pa ako hoete, i za svetske prilike, znati ko smo, ta smo, gde su nam bili preci? Kome pripadamo? Naravno, da je veoma vano. Evo, ja znam sve svoje pretke od 1575. godine. Da sam vam dao ovaj

intervju pre 20 godina ja bih vam rekao, da svakako moji preci nisu bili sovjetski ljudi. Jer, bilo je uvreeno miljenje da ono to je bilo posle 1918 da to postoji, a ono pre 1918. u ruskoj istoriji vie nije postojalo! Jer nije smelo da postoji! Nauka mora da bude sposobna da da odgovore na najtea pitanja, da odgovori na pitanja tajne dubine naih korena. Kakvi su Vai utisci sa Meunarodne konferencije Na izvoritu kulture i nauke, u Beogradu, na kojoj ste bili najistaknutiji izlaga. FBR autor Biljana ivkovi ,

Biografija

Prof. dr Anatolij Aleksejevi Kljosov je predsednik naune konsultativne uprave Meunarodnog genealokog biroa, profesor je biologije Harvardskog univerziteta. U SSSR je kao doktor hemijskih nauka, dugo godina bio je profesor Moskovskog gdravnog univerziteta. Za istraivanja u oblasti bioloke katalize dodeljena mu je nagrada Lenjinskog komsomola (1978) i Dravna nagrada SSSR (1984) Osniva je Ruske akademije DNK-genealogije. ivi u Njutonu, u Masausetsu.

You might also like