BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE 1.

Trţišta kapitala u BIH

7.

Kvantitativni pokazatelji u fundamentalnoj analizi

Na trţištu kapitala u BIH imamo: institucije, uĉesnike, Banjaluĉku berzu vrijednosnih papira, Sarajevsku berzu vrijednosnih papira, entitetske komisije za vrijednosne papire, karakteristike trţišta kapitala u BIH, investitore na trţištu kapitala u BIH. Trţište kapitala u BIH je nerazvijeno, kao prilog tome navodi se podatak da u BIH imamo 31 banku, a u RS 10, od ĉega su većinom u stranom vlasništvu. Omjer zarade kod komercijalnih banaka je okvirno 16% na godišnjem nivou, dok je u Evropskim drţavama 12%. 2. Razvijena trţišta kapitala

To je multiplikator zarade koji nam pokazuje koliko je trţište spremo da plati za 1 KM zarade preduzeća kroz oĉekivani odnos isplate dividendi, kroz procijenjenu stopu zarade po dionici, kroz oĉekivanu stopu rasta dividendi. 8. Pokazatelji likvidnosti

Trţište kapitala predstavlja organizovani prostor na kome se nude i traţe novĉana sredstva, a time se dolazi i do formiranja cijene tih sredstava. Finansijsko trţište obuhvata trţište novca i trţište kapitala. Trţište kapitala ima brojne i vaţne funkcije, jedna od osnovnih funkcija je prenos slobodnih novĉanih sredstava onih koji ţele investirati prema onima kojima su ta novĉana sredstva potrebna da bi mogli dalje investirat i i razvijati se na trţištu kapitala. To se postiţe prodajom vrijednosnih papira akcija ili obveznica onima koji imaju višak sredstava. Kao rezultat toga, preduzeća, drţava i drugi imaju pristup većim koliĉinama kapitala nego što bi imali korišćenjem iskljuĉivo vlastitih sredstava. To je tzv. primarno trţište gdje se ugovaraju nove emisije trajnog kapitala u obliku ponude postojećim investitorima. Druga funkcija trţišta kapitala djeluje kao sekundarno trţište za vrijednosne papire koji su mogli biti emitovani u prošlosti. Postojanje sekundarnog ĉini djelovanje prinarnog trţišta efikasnijim. Glavni korisnici trţišta kapitala su: o preduzeća, o vlade i o banke. Preduzećima je kapital potreban za razliĉite svrhe, a uglavnom za dalji razvoj. Tu mozemo podijeliti sve te aktivnosti na prednosti i nedostatke ulaganja. Prednosti ulaganja su: o raste, o poloţaj na berzi, o fleksibilnost odnosno raspoloţivost finansiranja, o promjena nad imovinom. Nedostaci su: o izloţenost javnosti, o pritisak investitora, o preuzimanje odreĊenih preduzeća i o odavanje povjerljivih informacija. 3. Vrste kapitala

podrazumjeva mogućnost podmirenja dospjelih kratkoroĉnih obaveza. Pokazatelj likvidnosti dijelimo na:  koeficijent tekuće likvidnosti,  koeficijent ubrzane likvidnosti,  koeficijent trenutne likvidnosti,  koeficijent finansijske likvidnosti,  neto radni ili obrtni kapital,  neto radni kapital prema ukupnoj imovini. 9. Fundamentalna analiza

bazira se na trţišnoj vrijednosti akcija.Trţišna vrijednost akcija se sastoji od: knjigovodstvene vrijednosti i teoretske (intrariziĉne) vrijednosti akcija. Osnovna ideja fundamentalne analize je da će se pribliţiti u odreĊenom trenutku knjigovodstvena vrijednost akcija i teoretska vrijednost akcija. U fundamentalnoj analizi analitiĉari ispituju osnovne ekonomske pokazatelje koji odreĊuju vrijednost trajnog kapitala. Ovi podaci se uglavnom uzimaju iz bilansa stanja i bilansa uspjeha, zatim se uzimaju podaci kao što su zarada po akciji, profitna marţa, imovina po akciji, promet, koje moţemo svrstati u red pokazatelja efikasnosti. Na ovaj naĉin cijeli skup finansijskih pokazatelja moţe se koristiti u ocjeni koliko neka cijena akcije na trţištu odstupa od vrijednosti u knjigovodstvu. Ova prava vrijednost ocjenjuje se kao diskontirana sadašnja vrijednost svih oĉekivanih budućih prinosa po akciji.

P=

+ P=∑ P=

10.

Tehnička analiza

Strukturu kapitala moţemo podijeliti u tri široka razreda: 1. trajni kapital, obiĉno u vidu obiĉnih akcija. Imaoci akcijskog kapitala su vlasnici i zato primaju povrat u zavisnosti od uspješnosti rada preduzeća, 2. preferencijalni kapital isto ĉini dio trajnog kapitala preduzeća, ali koji daje odreĊene povlastice za razliku od obiĉnih akcija, 3. posuĊeni kapital (obveznice) koje ukljuĉuju zaduţnice i neosigurane zajmove preko akcija. Kamata na obveznice se plaća nezavisno od profita preduzeća koristeći svoju imovinu kao osiguranje 4. Mehanizmi trgovanja na trţištu kapitala

Tehniĉka analiza zastupa stav da se pokuša predvidjeti buduća cijena akcija na bazi kretanja cijena akcija u prošlosti i za tu svrhu se uzimaju i iskazuju podaci u grafikonima. Ovom metodom analitiĉari koriste razliĉite tipove grafikona koji pokazuju promjene cijena kroz vrijeme sa nadom da će se pojaviti prepoznatljivi oblici. Tehniĉka analiza se moţe smatrati i kao kvazinauĉna analiza. 11. Hipoteza efikasnog trţišta

Predmet trgovanja na trţištu kapitala i jeste kapital, a najvaţniji dio kupoprodaje je cijena kapitala. Drţava na trţištu kapitala ima posebno i mjesto i znaĉaj i javlja se u ulozi investitora, korisnika kapitala, regulatora i kontrolora. Svaka od ovih funkcija u znaĉajnoj mjeri utiĉe na uspješno funkcionisanje trţišta kapitala. Da bi investirali na trţištu kapitala uzimamo sledeće pokazatelje: pokazatelje profitabilnost od kojih su najznaĉajniji profitna marţa i povrat na investirano (RDI – Return on investment). Profitnu marţu dijelimo na: o bruto profitnu marţu, o operativno profitnu marţu, o profitnu marţu prije oporezivanja i o marţa neto preostalog profita. Fundamentalni pokazatelji vrijednosti preduzeća su: 1) sastav imovine, 2) naĉin finansiranja imovine, 3) produktivnost imovine, 4) likvidnost, 5) profitabilnost. Dobro upravljanje preduzećem podrazumjeva da su zadovoljena dva kriterija, kriterij uspješnosti i kriterij sigurnosti. 5. Metode procjene kretanja cijena akcija

pijavila se iz razloga sve veće kritike i tehniĉke i fundamentalne analize. Hipoteza efikasnog trţišta podrazumjeva trţište na kojem u bilo koje vrijeme kod odreĊivanja cijena akcija se uzima u obzir sve raspoloţive informacije što znaĉi da sudionici na trţištu djeluju samostalno koristeći sve raspoloţive informacije i pokazatelje kod odabira akcija privlaĉnih za ulaganje. Analizirajući trţište moţemo sa stanovišta efikasnosti podijeliti na tri moguće varijante: 1) oblik slabe efikasnosti – kaţe se da cijene odraţavaju sve prošleinformacije, 2) oblik polujake efikasnosti – u kojem cijene odraţavaju u potpunosti sve javno raspoloţive informacije, 3) oblik jake efikasnosti – gdje cijene obuhvataju sve informacije bez obzira da li su ili ne javno raspoloţive. 12. Trţište kapitala u BIH

Postoje: tehniĉka analiza i fundamentalna analiza trţišta kapitala. 6. Pokazatelji trţišne vrijednosti

Pokazatelji trţišne vrijednosti predstavljaju kombinaciju knjigovodstvenih i trţišnih vrijednisti gdje je osnovna uloga trţišta kapitala oĉekivani povrat investitora. Fundamentalna analiza predstavlja optimalnu kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Kvantitativni pokazatelji u fundamentalnoj analizi su: 1) zarade po akciji, 2) multiplikator zarada, 3) projektovani rast zarada, 4) odnos trţišne cijene akcija i prihoda po akciji, 5) odnos trţišne i knjigovodstvene vrijednosti, 6) dividendni prinos, 7) odnos isplate dividendi, 8) knjigovodstvena vrijednost, 9) povrat na kapital.

Razvoj ekonomije bez razvijenog trţišta u finansijskom segmentu je nemoguć. Osnovna funkcija finansijskog sistema jeste da poveţe štednju i investicije i time osigura rast nacionalne ekonomije. Trţište kapitala u BIH i RS zaostaje u odnosu na zemlje u tranziciji i zemlje iz okruţenja. Trţište kapitala kakvo imamo je karakteristiĉno za nerazvijene i siromašne zemlje. Prednosti koje pruţaju trţišta kapitala su kvalitetne investicije, odklanjanje prepreka za povećanje kapitala privrednih društava, spreĉavanje odlijevanja kapitala u inostranstvo i privlaĉenje stranog kapitala povećanjem transparentnosti poslovanja svih sudionoka na trţištu kapitala i afirmacija preduzetništva i ulagaĉa koji su spremni preuzeti rizik. banke i trţišta kapitala nisu suprostavljene institucije i trebaju se razvijati komplementarno tj. zajedno. U BIH postoje shvatanja da su banke i trţišta kapitala suprostavljene. Sudionici na trţištu kapitala u BIH su: komisije za vrijednosne papire (RS i FBIH), registar vrijednosnih papira, investicijski fondovi, preduzeća za upravljanje fondovima, brokerske kuće, depozitne banke, custodion banke, brokeri i investicijski saveznici. Investicijski fondovi su finansijske institucije koje emituju vrijednosne papire kako bi prikupile kapital i investirale ga prema propisima o fondovima. One ukljuĉuju bilo koje pravno lice ili nekoliko vrsta imovine bez obzira na oblik organizacije. Cilj im je prikupljanje depozita o gotovini u svrhu investiranja u portfolio vrijednosnih papira.Osnovni cilj investitora jeste saĉuvati zaradu na investicije za investitora bilo u profitu ili u drugom obliku koristi. U praksi ovi fondovi su ostvareni i bez fiksnog iznosa kapitala. Preduzeće za upravljanje fondomje pravno lice osnovano kao preduzeće sa ograniĉenom odgovornošću ili akcionarsko društvo sa osnovnom zadaćom upravljanjem investicijskim fondom. Brokerske kuće (brokeri) su pravna lica koja imaju dozvolu obavljati brokerske poslove. Ovi poslovi ukljuĉuju prodaju i kupovinu vrijednosnih papira za sebe ili klijenta uz odreĊenu nadoknadu ili proviziju. Depozitne banke su institucije koje obavljaju poslove izdavanja vrijednosnih papira i monetarne transakcije koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima na berzi ili drugim regularnim javnim trţištima. Custodion banke su institucije koje pruţaju uslugu sigurnog ĉuvanja vrijednosnih papira, transakcija, poravnanja, prikupljanja prihoda, zastupanja klijenta itd. Usluge ĉuvanja većim dijelom koriste investicijski fondovi.

D. Bankovni akcepti – klijent daje nalog banci za isplatu odreĊenog iznosa na odreĊeni datum. HOV dijelimo na: 1) duţniĉke HOV (obveznice. 21. Sistematizacija berzi Zavisno od oblika vlasništva berze dijelimo na javne i privatne berze. 2) odabir vrijednosnih papira. Najĉešće imamo redovne akcije i prioritetne ili povlaštene akcije. Standard poor’s indeks i drugi. Imovina vlasnika HOV jeste imovina. Sudionici i funkcija berze Sudionici na berzi su: brokeri. Najpoznatiji su Dow Jones indeks. Preduzeća za upravljanje berzom su privredna društva najĉešće u formi A. Redovne akcije predstavljaju vlasniĉki udio u javno izlistanim preduzećima na berzi. Ovu aktivnost nazivamo primarno tržište dok se kupovina i prodaja već izdatih vrijednosnih papira zove sekundarno tržište. Kao ulagaĉi pojavljuju se pored ovih i mirovinski fondovi. 19. Uvijek imaju pokriće. Indeksi:(koji prate kretanje na trţištu novca) Dow Jones Averages Standard poor’s indeksi Pokazatelji trţišta akcija Trţište kapitala sa fiksnim dohodkom: Trezorske obveznice i note Dug saveznih agencija Municipalne obveznice Korporativne obveznice Hipotekarni vrijednosni papiri Trţište akcija: Redovne akcije Povlaštene akcije Trţište izvedenica: Opcije Fjuĉersi i forvardi Trezorski zapisi su kratkoroĉni drţavni vrijednosni papiri izdani uz popust na nominalnu vrijednost i sa povratom nominalnog iznosa na dan dospjeća. Osnovni zadatak preduzeća koji upravlja berzom je da obezbijedi materijalne. koje su prodate po pribliţno nominalnoj vrijednosti i denominirane u iznosima od 1000 ameriĉkih dolara ili više. Kupac-vlasnik redovnih akcija ima pravo na:  uĉešće u korporativnom upravljanju  uĉešću u dobiti akcionarskog društva i  pravo i uĉešće u raspodjeli likvidacione mase. Berze su sekundarna t rţišta na kojima ĉlanovi berze trguju sa već izdatim vrijednosnim papirima. a da se postigne fer ili poštena cijena. HOV su finansijski instrumenti zamjenljivi za novac. Kotiranje znači izdavanje ili novu emisiju akcija i ostalih vrijednosnih papira. kadrovske i finansijske uslove za kvalitetno organizovanje ponude i potraţnje na berzi. Municipalne obveznice predstavljaju obveznice osloboĊene poreza izdate od strane drţave i organa lokalne uprave. Preduzeće koje upravlja berzom donosi pravilnike kojima se definišu sva pitanja trgovanja na berzi. Vrijednosne papire moţemo podijeliti na dugoroĉne i kratkoroĉne vrijednosne papire. Berza je definisano i organizovano mjesto trgovanja po:  jasno definisanim pravilima. investitori kao i svi oni koji uĉestvuju u kupoprodaji vrijednosnih papira na berzama. Uzajamni fondovi predstavljaju preduzeća koja upravljaju sredstvima pojedinaĉnih ulagaĉa. Dijelimo ih u dvije grupe: pravilnike berze i etiĉki kodeks berze. TOP DOWN izgradnja portfelja zapoĉinje alokacijom imovine. 20. 3) analiza vrijednosnih papira. vrijeme i naĉin povrata glavnice i dr. Analiza vrijednosnih papira podrazumjeva procjenu odreĊenih vrijednosnih papira koji mogu biti ukljuĉeni u portfelj. Zavisno od vrste trgovanjarazlikujemo robne berze. Komisija za kotizaciju i listing ima sledeće zadatke: 1) zakljuĉuje da li se HOV konkretnog emitenta prihvataju ili ne prihvataju za trgovinu na berzi. Ograničenje kod ulagača Likvidnost se odnosi na brzinu i lakoću kojom se neka imovina moţe pretvoriti u novac. 13. T -BILLS zapisi ili samo BILLS. Ova preduzeća mogu biti u privaytnom. Potvrda o depozitu je oroĉeni bankovni depozit i ne moţe biti povuĉena na zahtjev. Profesionalni ulagaĉi nude uslugu ulaganja uz nadoknadu. Ovi depoziti su locirani u ameriĉkim bankama u stranim drţavama i njima banke izbjegavaju propise ameriĉkog saveznog sistema rezervi. Finansijska trţišta i instrumenti Indeksi trţišnik akcija i trţišnih obveznicapredstavljaju pokazatelje vriednosti kretanja cijena odreĊenih akcija na trţištu. HOV HOV se definišu kao specifiĉni ugovori izmeĊu izdavaoca ili emitenta i vlasnika prava iz HOV. Preduzeća kada ţele prikupiti kapital mogu odabrati prodaju ili kotiranje vrijednosnih papira.Brokeri su individualna lica koja su poloţila profesionalni brokerski ispit i imaju dozvolu za obavljanje brokerskih poslova. Dug saveznih agencija predstavlja dug koje pojedine agencije isplaćuju za kupovinu njihovih izdatih vrijednosnih papira. 15. Mogu biti brokeri ili preduzeća koja imaju dozvole za rad na berzi. Karakteristika je da se koriste za upravljanje na trţištu. berze HOV. Najpoznatiji oblici duţniĉkih HOV su obveznice i konvencionalni zapisi. LIBOR predstavlja stopu posuĊivanja izmeĊu banaka na Londonskom trţištu. zapisi i druge duţniĉke HOV). 3) utvrĊuje model trgovanja i datum i vrijeme trgovanja na berzi. druga osiguravajuća društva i poslovne banke kao i odreĊene neprofitne institucije 17. Kreće se u prosjeku oko 4%. 14.Na NYSE (Njujoršku) berzu otpada otprilike od 85 do 90% ukupne trgovine koje se odvija na berzama. Ĉlanstva na berzi su vrijedna imovina i većinom su u vlasništvu velikih univerzalnih brokerskih kuća. Duţniĉke HOV kod kojih izdavalac ili emitent uzima novac pod jasno definisanim uslovima kao što su visina i obraĉun kamata. Emisijom akcija emitent dolazi do trajnog kapitala. koji moraju da pribave saglasnost komisije za HOV . Trezorske note i obveznice su duţniĉe obaveze savezne vlade koje se plaćaju polugodišnje. ukljuĉuje HOV na listing berzi. pitanja. Portfelj predstavlja imovinu odreĊenog ulagaĉa na odreĊenom trţištu kapitala. Akcije (akcijski kapital) Akcije predstavljaju vlasniĉki udio (imovinu). Berze svojim ĉlanovima osiguravaju mjesto za trgovanjem vrijednosnim papirima i samo ĉlanovi berze mogu tamo trgovati. Rezidualno pravo znaĉi da su akcionari poslednji u lancu svih koji imaju pravo potraţivanja na imovinu i dobit preduzeća. Na njoj se trguje akcijama odprilike preko 3000 preduzeća. Povlaštene akcije predstavljaju akcije bez prava glasa u preduzeću i nose fiksne prihode od dividende. Brokeri naplaćuju proviziju za svoje usluge koja se plaća po okonĉanju transakcije. devizne berze i berze trgovanja izvedenica HOV. Odnos rizika i zarade Na trţištu kapitala imovina sa višim oĉekivanim prinosom ili zaradom donosi i veći rizik za ulagaĉe. Ulagaĉi odlukom biraju vrstu imovine dok odlukom o biranju vrijednosnih papira biraju pojedine vrijednosne papire unutar svake vrste imovine. Vrijednosni papiri sa fiksnim dohodkom Vrijednosni papiri sa fiksnim dohodkom su papiri koji garantuju da će njihov imaoc svake godine primiti odreĊeni iznos kamate. Najznaĉajniji nosio ci berzanskog trgovanja su komisija za listing i kotizaciju i arbitraţa berze. Kod ulaganja je bitno povesti raĉuna o ciljevima ograniĉenja i politici ulaganja uz stalno praćenje i revizijuportfelja ulaganja. Vlasniĉke HOV su akcije. Broker je ovlašteni posrednik u trgovanju vrijednosnim papirima u svoje vlastito ime za klijenta (komisionara) ili u klijentovo ime (agent). Proces ulaganja na trţištu kapitala moţemo podijeliti u tri osnovne kategorije: 1) alokacija imovine. U arbitraţu berze spadaju brokeri na berzi i ostali sudionici zaduţeni za te poslove. 2) utvrĊuje inicijalnu ili poĉetnu cijenu HOV na berzi. Finansijske izvedenice supstituiraju i akcije i vrijednosne papire. Daleko najveća berza na svijetu je NYSE. Ulagaĉi na berzi su skloni prihvatanjuodreĊenog rizika kako bi ostvarili više oĉekivane prinose. Normativni osnov za upravljanje berzama Zakoni i normativna akta berze su osnovna up ravljanja berzom.  specijalizovanoj trgovini. Ova komisija prati i kontroliše berzansko poslovanje. Trţište novca: Trezorski zapisi Potvrda o depozitu Komercijalni zapisi Avali bankovni Savezni fondovi i drugi oblici. Organizacija berze Skupština akcionara Upravni odbor Nadzorni odbor Odbor za pitanja poslovanja u kulisi i paketima Odbor za brokere Odbor za dodjele Postoje dvije vertikale na berzi komisija na kojoj se rade:  listinzi firmi na berzi i  kotizacija firmi na berzi. Najpoznatiji vrijednosni papiri ove vrste su ameriĉki trezorski zapisi tzv. 2) vlasniĉke HOV (akcije). Ugovori o reotkupu predstavljaju kratkoroĉnu prodaju drţavnih vrijednosnih papira sa dogovorom o reotkupu po višoj cijeni. Komercijalni zapisi predstavljaju kratkoroĉni neosigurani dug izdat od strane velikih korporacija. drţavnom ili mješovitom vlasništvu. pruţaju usluge klijentima koji trguju vrijednosnim papirima sa ciljem diverzifikacije ili smanjenja rizika i maksimilizacije profita. Ograniĉena odgovornost znaĉi da najviše što akcionari mogu izgubiti u sluĉaju steĉaja je njihovo poĉetno ulaganje. 18. Izvedene HOV imaju za osnov terminske ugovore kod fjuĉerskih opcija i hipoteku kod hipotekarnih ugovora . Najvaţnije karakteristike redovnih akcija su rezidualno pravo i ograniĉena odgovornost. berze osiguranja. Ulagaĉe na berzi moţemo podijeliti i na:  individualne i  profesionalne. društva za ţivotno osiguranje. On se mijenja u zavisnosti od zahtjeva ulagaĉa. Moţemo ih podijeliti na:  ulagaĉe koji imaju toleranciju prema riziku i  ulagaće koji imaju averziju(neprijateljski odnos) prema riziku. Investicijski savjetnici su individualna lica koja su poloţila struĉni ispit za investicijske savjetnike. Hipotekarni vrijednosni papiri predstavljaju vrijednosne papire za koje izdavalac garantuje svojom hipotekom. Euro dolar su depoziti u stranim bankama ili inostranim ograncima ameriĉkih banaka koji su denominirani u dolare. 3) izvedene HOV (terminski ugovori sa kojima se trguje) i 4) hipotekarne HOV (vrijednosni papiri). Pristup berzi imaju samo registrovani ĉlanovi konkretne berze.  redovnoj i posebnoj ponudi. Individualni ulagaĉi raspolaţu iskljuĉivo svojom imovinom koju ulaţu na berzu. 16. Isplate se primaju u zavisnosti od poslovanja kompanije.

BANKE - UPITNA DDD D VLADA FEDERALNE AGENCIJE MUNICIPALNE KORPORATIVNE INTERNACIONALNE INTERNACIONALNE VLADA VLADINE ORGANIZACIJE MUNICIPALNE NEFINANSIJSKE ORGANIZACIJE FINANSIJSKE ORGANIZACIJE INTERNACIONALNE Kod ocjenjivanja obveznica rejting dijelimo na: AAA – najviši rang ekstremno sigurna obveznica AA – veoma sigurna obveznica razlikuje se malo od najvišeg stepena A – niska sposobnost plaćanja i snaţnije reaguje promjene ekonomskih uslova od prvih dviju kategorija BBB – zadovoljavajuća sposobnost plaćanja. Normativni osnov kod HOV Normativni osnov kod HOV je regulisanja zakonima.godine i u njima je odvojeno bankarsko poslovanje od poslovanja vr ijednosnih papira. U Velikoj Britaniji donesen je 1986. Registracija se obavlja kod SEC-a. Centralna banka moţe izdati obveznice sa ciljem povlaĉenja novca iz opticaja. Pored ovih postoje i drugi kontrolni mehanizmi. 1970. godine zakon o finansijskim uslugama i predstavlja pravni instrument unutar kojeg će se obavljati investicijski poslovi. da se ulaganje vrši u obliku defanzivnog ulagan ja. klirinške kuće. U pojedinim drţavama kao što je Srbija rješeno je pitanje stare devizne štednje. Nadleţni federalni organi od 1933.VLADINE . Ako je kamatna stopa na obveznice jednaka kamatnoj stopi kod poslovnih banaka tada se obveznica prodaje po nominalnoj vrijednosti . Pravo prodaje obveznica se obavlja izravno banci ili investitorima putem specijalizovane finansijske institucije. Obveznica je duţniĉki papir sa fiksnom zaradom. godine Ciljevi ovih zakona su bili uspostaviti zakonske mehanizme trgovanja. Zatim ima obavezu davalja izvještaja. Zakon o bankama nalazi se u knjizi zakona iz 1933. Ĉesto obveznice imaju pokriće u nekretninama. 26. U emisiji obveznica emitent potpisuje ugovor sa bankom koja potvrĊuje emisiju obveznica. a to je federalno tijelo koje ima kvazi-sudski status i koristi se svim podacima o registraciji i kontrolira ih. Imamo komisiju za HOV i centralni registar HOV. Razlozi za izdavanje obveznica DISKONT KUPOVNA STOPA < TEKUCI PRINOS < PRINOS OD DOSPJECA PREMIJA KUPOVNA STOPA > TEKUCI PRINOS > PRINOS OD DOSPJECA Tabela Rating obaveza (dopuniti tabelu. Regulisanje trţišta kapitala Ako je kamatna stopa na obveznice veća od trţišne kamatne stope obveznica se prodaje iznad nominalne vrijednosti i tada se ostvaruje premija. Federalnom regulativom. donešen je iz razloga što su se desile znaĉajne kraĊe vrijednosnih papira. kontroliše izvršavanje obaveza od strane preduzeća iz ugovora i preduzima mjere u svrhu zaštite vlasnika obveznice. Ako je kamatna stopa na obveznice manjaod trţišne kamatne stope obveznica se prodaje ispod nominalne vrijednosti i tada se ostvaruje diskont.  investitori i vlasnici HOV. Njome se emitent (izdavalac) obavezuje da će vratiti primljenu svotu novca u definisanom fiksnom obliku i u definisanom vremenskom periodu. Da se ulaganje vrši u profitabilne djelatnosti. Prema ovom zakonu drţavni ministar ima pravo prenijeti ovlasti na neku ovlaštenu agenciju pa je formiran odbor za vrijednosne papire i investicije. osigurati transparentna materijalna i finansijska izvještavanja. Ove institucije su samostalne i nalaze se pos nadleţnosti ministarstve finansija. niszak kvalitet Opoziv znaĉi da emitent moţe zadrţati pravo opoziva i otkupa obveznice po cijeni opoziva. Postoje i organizacije sa vlastitom regulativom kao što su udruţenje za vrijednosne papire.KORPORATIVNE . Obveznice mogu izdavati banke. investicijski savjetnici i menadţeri. Brokersko-dilerska društva su društva koja moraju dobiti saglasnost centralne komisije za HOV. Upravo iz tog razloga znaĉajni su zakoni koji su donosile pojedine Ameriĉke drţave. se zakonodavna regulativa nije promijenila. Tehniĉka i struĉna pomoć ulaganju su brokersko -dilerska društva. Brokersko-dilerska društva nude usluge investicijskih savjetnika organizatora i pokrovitelja HOV. berze.. Zakonski propisi koji regulišu trţište u SADu jeste to da su svi usaglašeni da se radi o pravnim poslovima tako da se trţišta u SAD-u smatraju najslabija u smislu inovacija. Investicione banke su banke koje imaju ovlaštenje za rad brokersko -dilerskih društava. odrediti ograniĉenja u vezi špekulativnih kredita. Emitenti su prodavci tek emitovanih HOV i subjekti koji imaju obaveze prema vlasnicima HOV. menadţera i brokera za regulativu trgovanja. podzakonskim aktime. Drţava izdaje obveznice sa ciljem premošćavanja budţetskog deficita ili u svrhu javnog zajma. godine pokrenuta je polenika da li je potrebna daljnja razrada zakonskog okvira. Premijom ili diskontom tokom roka dospjeća obveznice koriguju se troškovi kamata. Klirinške kuće se bave realizacijom zakljuĉenih berzanskih poslova. Obveznice i vrednovanje obveznica Obveznice su duţniĉki vrijednosni papiri kojima se potvrĊuje da je povjerilac platio protu-vrijednost obveznice duţniku i da će obaveznik isplatiti kamatnu stopu u ugovorenim rokovima i platiti glavnicu po dospjeću. U SAD-u postoje zakonski propisi federalne drţavne i granske razine. OCJENA KVALITETA FITCH MOODY'S STANDARD POOR'S VRHUNSKA AAA Aaa AAA SREDNJA BBB Baa-1 Baa BBB NESIGURNA BB Ba BB SLABA CCC Caa CCC Da bi se izdala obveznica emitent (izdavalac) mora pribaviti saglasnost za emisiju koja zavisi od kreditne stabilnosti emitenta a u svrhu zaštite budućih investitora. a promjene ekonomskih uslova mogu dovesti do smanjenja sposobnosti vraćanja duga BB – pomalo špekulativne obveznice i izloţene su riziku B – špekulativne obveznice izloţene riziku CCC – vrlo špekulativne obveznice izloţene velikom riziku CC – najviši stupanj špekulacije vrlo su blizu nemogućnosti vraćanja duga C – kamate na obveznice se ne plaćaju i niskog su kvaliteta D – dug se ne otplaćuje. . Zakonska regultaiva NY Zakon o HOV 1933. 24. Nosioci ponude i potraţnje HOV su:  emitenti HOV koji imaju saglasnost za emitovanje HOV kako bi kroz emisiju HOV došli do trajnog kapitala. a sve unutar zakonskog okvira. 1987. Tako da je najznaĉajniji zakonski okvir drţave NEW YORK. Investitori mogu bitifiziĉka i pravna lica. kontrolisati i jaĉati propise te dobrovoljnost kao pristup koji se zasniva na vlastitom odreĊivanju pravila. 23. godine nisu odredili ni jedan okvir koji bi se odnosio na poslovanje vrijednosnih papira. Do danas. investicione banke. a zakonski najograniĉenija na svijetu. zastupanje prodavaca i kupaca HOV. godine donešen je zakon o zaštiti investitora u vrijednosne papire. VEZA IZMEĐU KUPOVNE SNAGE TEKUĆEG PRINOSA I PRINOSA DOSPJEĆA PRODAJNA CIJENA OBVEZNICE NOMINALNA VRIJEDNOST KUPOVNA STOPA = TEKUCI PRINOS = PRINOS OD DOSPJECA Osnovno šta se treba primjeniti u propisima o finansijskom poslovanju su obaveze javnog utemeljenog zakonskog organa koji je duţan provoditi. udruţenje brokera i posrednika na trţištima kao i druge organizacije. preduzeća. udruţenje finansijskih posrednika. kao što su pravilnici. portfolio menadţeri i fundamentalni i tehniĉki analitiĉari. normativnimaktima izdavaoca HOV i pravilima poslovanja na berzi. Ovaj odbor djeluje kao nadleţna zakonodavna vlast. zakonski osmisliti poslove brokera i drugih posrednika. a nakom 30-ih godina krize izmjenjena je slika finansijskog poslovanja u SAD-u. rizici naših ulagaĉkih aktivnosti.. nije nacrtana do kraja). i da se uz pomoć i tehniĉke i fundamentalne analize utvrde sve prednosti i svi nedostaci tj.22. godine Zakon o HOV i berzama 1934. Obveznice izdaju: AMERIKA JAPAN NJEMAČKA . 25. organizaciju za regulativu upravljanja investicijama. Iako su troškovi za regulativu trţišta dosta veliki zaštitainvestitora je prioritet na svakom uspješnom trţištu.

Polica registracije kompanije ili preduzeća registruje vrijednosne papire koje ţeli prodati u budućem periodu. Dionicama preduzeće koje je organizovano kao dioniĉko društvo prikupljaju dodatna sredstva potrebna za finansiranje poslovanja i rasta.. LIMITIRANI ILI OGRANIČENI nalog odreĊuje cijenu kupovine odnosno prodaje koju je spreman primiti ili platiti kao (npr. Prikupljeni kapital potreban za nesmetano funkcionisanje firme za nabavku osnovnih i obrtnih sredstava i finansiranje vlastitog izdavanjem dionica su osnova za rast kompanija u trţišnoj privredi. Takvi nalozi se unose u knjigu limitiranih naloga. 29. Motivi za kupovinu dionica su: u oĉekivanoj budućoj dividendi. Kod primarnih trţišta vaţnu ulogu imaju investicijske banke. Cijene fluktuiraju od trenutka davanjanaloga do izvršenja naloga. nazivu i sjedištu. Skupština dioničara: bilans preduzeća. Emisijska premija (dobit) predstavlja razliku izmeĊu nominalne i cijene prodaje. Vlasnik obiĉne dionice snosi rizik i za buduću zaradu. Privilegovani upis dionica predstavalja pravo prvo odluka i dioniĉarima omogućava kupovinu nove emisije dionica i zadrţavanje vlasniĉkog djela. Klasifikacija obveznica Klasifikacija obveznica je moguća po razliĉitim kriterijumima:  po kriteriju naknade – kamate na obveznicu. kupi po 50 i manje. Sa aspekta investitora dionice su prenosivi vrijenosni papiri. Dividenda na obiĉnu dionicu će biti isplaćena ako preduzeće ostvari neto dobit. nominalna. dok na sekundarnom trţištu spajanje kupaca i prodavaca obavljaju brokeri i dileri. Ona moţe da glasi na ime i na donositelja. Sadrţe potraţivanja imaoca vrijednosnih papira prema zaradi ili imovini emitenta.. Kratke prodaje mogu i destabilizovati trţište. Sekundarno trţište predstavlja trţište na kojem se mogu prodavati već emitovani vrijednosni papiri. Kratka prodaja funkcioniše na naĉin da se posude akcije od brokera. Mehanizmi trgovanja na berzi Da bi se trgovalo na berzi podrazumjeva se da postoji:  NALOG BERZOVNOG TRGOVANJA. Dionica je vlasnički papir – vlasnički vrijednosni papir.  po naĉinu osiguranja naplate odnosno potraţivanja iz obveznica. nominalnu vrijednost na koju glasi. Trţišna vrijednost dionica je cijena po kojoj se trguje na sekundarnom trţištu vrijednosnih papira. Ako se cijene prodaju po većoj od nominalne emitent formira kapital u visini nominalne vrijednosti dionica uvećanu za emisijsku premiju ili dobit. prodaje po 52 i više).  po naĉinu na koji je vlasnik obiljeţio obveznicu da li na donositelja ili ime Hipoteka se moţe unositi na odreĊenu imovinu a na osnovu nje mogu se izdavati hipotekarne obveznice.27. STOP LIMITIRAJUĆI nalog TRŢIŠNI (if) nalog – kupi ako se dostigne odreĊena cijena. Finansijska trţišta razlikujemo prema: 1) da li se prodaju novi ili već emito vani vrijednosni papiri. knjigovodstvena. a predstavlja kupovinu akcija uzimanjem novca od banke. 2) organizaciji. TRŢIŠNOM nalogu daje se prioritet u trgovanju.  naĉinu amortizacije obveznica.)) SEKUNDARNO TRŢIŠTE ponuda - . Kuponski arak dionice sastoji se od kupona na osnovu kojeg se ostvaruje naplata dividende. Ograniĉenje je uvedeno kako bi se špekulatorima onemogućilo manipulisanje cijenama. NALOG BERZOVNOG TRGOVANJA – predstavlja instrukciju investitora brokeru. Ne osiguranom emisijom – kod ove emisije banka ne preuzima rizik ne prodaje dionica. Ima 2 dijela: plašt dionice i kuponski arak. Plašt dionice sadrţi informacije o oznaki dionice. ali i za budući gubitak. Emisija dionica se moţe obaviti kao javna emisija ili otvorena emisija putem investicijske banke. trţišna. Kupovinom dionica vlasnik postaje zajedniĉki vlasnik sa emitentom. rokove isplate dividende. Vlasnici dionica putem skupštine dioniĉara sudjeluje u donošenju odluka jer imaju pravo upravljanja. Dionice nose varijabilni prinos koji je zavisan o poslovnom rezultatu i volji uprave da izglasa dividendu. Obiĉna dionica je vlasniĉki vrijednosni papir koji vlasniku ne g arantuje dividendu. 2. 28. a gubitak vodi u likvidaciju. 3. Procedura rada i koliko glasova ima odreĊeni dioniĉar na skupštini dioniĉara zavisi od broja dionica. Kod ovakvih naloga trţište ne odreĊuje cijenu. PRIMARNO TRŢIŠTE (prva emisija vrijednosnih papira(obveznice. Primarno trţište predstavlja trţište na kojem preduzeća ili vlada pribavlja sredstva od prvih kupaca prodajom emisije novih vrijednosnih papira ili HOV. naziv i sjedište vlasnika. Na skupštini dioniĉara odluĉuju vlasnici ko ntrolnog paketa dionica. oznaki vrste dionice. Prva prodaja dionica ili akcija obavlja se na primarnom trţištu. oĉekivanim porastom trţišne vrijendnosti dionica i oĉekivana kapitalna dobit.potrebno je dobiti najniţu cijenu za realizovati prodajni nalog.. Ne postoji granica za cijenu niti garancija. 4) uspijevanju predmeta trgovine.  KUPOVANJE NA KREDIT. Pored ovoga imamo i kupovinu na pozajmljivanje. Akcije ili dionice imaju 3 vrijednosti: 1. Ovo trţište olakšava prodaju vrijednosnih papira i osigurava likvidnost finansijskih instrumenata te odreĊuje cijenu finansijskog instrumenta koji je već emitovan. Finansijska trţišta Bilansna vrijednost dionice predstavlja odnos dioniĉarskog kapitala uvećanog za kapitalnu dobit akumuliranih dobitaka uvećane za rezerve i umanjene za gubitak i broj prodanih dionica. akcije. Emisijska premija zove se AŢIO ili kapitalna dobit.potraţnja IZDAVALAC: DRŢAVA PREDUZEĆA INVESTI CIJSKE BANKE BERZA VRIJED NOSNIH PAPIRA BROKER DILER Prodajom dionica emitent pribavlja vlastiti kapital trajni iznos finansiranja. Naloge dijelimo prema trajanju u smislu koliko vrijede kao i prema veliĉini naloga.  KRATKU PRODAJU. izvještaje uprave preduzeća bira upravni odbor bira revizora donosi i mjenja statut preduzeća odreĊuje visinu plate menadţera odluĉuje o novoj emisiji dionica. Nominalna vrijednost je naznaĉena na dionici i ujedno predstavlja emisijsku vrijednost. Vrste naloga . Zatvorena prodaja – kod ove prodaje vrijednosni papiri se prodaju jednom institucionalnom investitoru ili manjoj grupi investitora. Kratka prodaja se zasniva na prodaji posuĊenih akcija i zasniva se na procjeni kretanja cijana akcija. Finansijska trţišta moţemo definisati kao mjesto susreta ponude i potraţnje i na njemu se trguje finnansijskim instrumentima. . Predlog za raspodjelu dobiti daje uprava. da se prodaju i ponovo kupe.  po razliĉitosti opcija koje obveznica moţe nositi. a kao pokriće za uzeti novac sluţe akcije.  INSTITUCIONALNO TRGOVANJE. 3) obiljeţavanju predmeta trgovanja. ovakvim nalogom investitori rezervišu cijenu što ne znaĉi da će ovakav nalog biti realizovan. 5) naĉinu prodaje i 6) predmetu trgovanja i trţišta na kome se trguje. STOP nalog ostavlja skriven prostor za realizaciju i pretvara se u trţišni nalog kada cijena dostigne „STOP cijenu“. firmi. serijski broj dionice i sliĉno. Prodaja je slobodna i odvija se za paket registrovanih papira u cijelini ili svaki papir posebno.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful