Bosna ima samo jednu mahanu, najljepša je na svijetu!

SADRŽAJ:

UVOD 1. OSMANSKA/ORIJENTALNA ARHITEKTUR .......................................................1 1.1. Utjecaj orijentalno–islamske civilizavije na BiH........................................................2 1.2. Širenja orijentalno-islamske kulture na prostoru BiH.............................................3 1.3. Utjecaj orijentalne/osmanske arhitekture na kulturu u BiH........................................4 1.4. Osmanski arhitektonski stilovi preteče bosanskog arhitektonskog sloga....................5 1.4.1. Brusanski i ranocarigradski period (XIV i XV st.)....................................................5 1.4.2. Klasični period osmanske arhitekture (1501-1703.)..................................................6 1.4.3. Period dekoracije tulipana (1703-1730.)....................................................................7 1.4.4. Period osmanskog baroka (1730-1808.)....................................................................8 1.4.5. Period osmanskog ampira (1808-1874.)....................................................................8 1.4.6. Neoklasični period (1874-1930.)...............................................................................9 2. HISTORIJSKI OKVIRI RAZVOJA SAKRALNIH OBJEKATA ORIJENTALNE ARHITEKTURE U BOSNI I HERCEGOVINI 2.1. Pojava i rasprostranjenost..........................................................................................10 2.2 Regionalne arhitektonske specifičnosti.......................................................................16 2.2.1. Centralna i Istočna Bosna........................................................................................16 2.2.2. Zapadna Bosna.........................................................................................................17 2.2.3. Hercegovina.............................................................................................................18 3. DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 3.1. Procvat Sarajeva za vrijeme Gazi Husrev-bega..........................................................20 3.1.1. Gazi Husrev – beg (1480 – 1541)............................................................................20 3.1.2. Gazi Husrev–begova ili Begova džamija.................................................................21 3.1.2.1. Karakteristike Gazi Husrev-begove džamije........................................................22 3.2. Careva džamija u Sarajevu.........................................................................................25 3.3. Ferhat – pašina ili Ferhadija džamija u Banjoj Luci...................................................26 3.3.1.Rušenje...................................................................................................................... 3.3.2. Restauracija………………………………………………………………………….. 3.4. Arnaudija džamija u Banjoj Luci……………………………………………………… 3.4.1. Rušenje……………………………………………………………………………… 3.4.2. Rekonstrukcija………………………………………………………………………. 3.6. Karađozbegova džamija u Mostaru……………………………………………………

4. CRKVE 4.1. Crkve brvnare……………………………………………………………………… 4.2. Najstarija crkva u Bosni i Hercegovini – Stara vareška crkva……………………. 4.3. Saborna crkva u Sarajevu…………………………………………………………. 4.4. Franjevačka crkva i samostan Gorica u Livnu……………………………………. 4.4.1. Franjevačka crkva u Livnu ……………………………………………………… 4.4.2. Samostan Gorica u Livnu……………………………………………………….. 5. MEDRESE 5.1. Gazi Husrev–begova medresa sagrađena 1537. godine............................................. 5.2. Karađozbegova medresa................................................................................................. 5.4. Elči Ibrahim–pašina medresa........................................................................................ 5.3.Behram-begova medresa.................................................................................................. 6. Tekije 6.1. Tekija na vrelu Bune (Blagaj)......................................................................................... 6.1.1. Izgled tekije.................................................................................................................. 7. HANOVI I KARANVASARAJI 7.1. O hanu uopće………………………………………………………………………….. 7.2. Vrste hanova…………………………………………………………………………... 7.3. Hanovi u Bosni i Hercegovini…………………………………………………………. 7.3.1. Morića han…………………………………………………………………………... 7.3.2. Kolobara han………………………………………………………………………… 7.3.3. Đulov han……………………………………………………………………………. 7.3.4. Tašlihan……………………………………………………………………………… 7.4. Han i karavansaraj……………………………………………………………………... 7.5. Imareta i musafirhane (zavije)………………………………………………………… 8. BEZISTANI 8.1. Bazilikalni bezistani…………………………………………………………………… 8.2. Bezistani u Bosni i Hercegovini………………………………………………………. 8.2.1. Gazi Husrev-begov bezistan………………………………………………………... 8.2.3. Brusa – bezista………………………………………………………………………. 9. SAHAT – KULE 9.1. Karakteristike sahat-kula............................................................................................... 9. 2. Sahat-kule u Bosni i Hercegovini.................................................................................. 9.2.1. Sahat-kula u Banjoj Luci , najstarija sahat-kula u BiH................................................

................... M EMORIJALNA ARHITEKTURA 11..................... Kozja ćuprija u Sarajevu...............1......... ZAKLJUČAK LITERATURA ......2.... Historija mosta…………………………………………………………………… 10..1...3........ 10.... najmasovnija sahat-kula u BiH……………………………...............................2............. Arslanagića most....1............................................ 10............................ Česme………………………………………………………………………………… 12............................ 13..............1... 9.............. HAMAMI 13............................................4............1......... Stari most u Mostaru......................2.............1............. MOSTOVI 10........ poznat i kao Carev hamam u Sarajevu.9.1........ 9...................... 12. 10...1............................................1......2.................................1......2..................................... Nišani........ Sahat-kula u Mostaru………………………………………………………………...1............ Turbeta ili mauzoleji.................... 10...........................4.........1...... Sahat-kula u Sarajevu……………………………………………………………….........1............... ČESME I ŠADRVANI 12............2..........1.......... Mostovi u Bosni i Hercegovini..... Šadrvani……………………………………………………………………………........................................... 11...............1........1........1.........3.......... 10...... 10.......3................................................. 10.....................1.......3.... Most Mehmed-paše Sokolović... Sahat-kula u Gračanici............ 11.............. 12.... Isa-begov hamam................. Karakteristike mosta.. Historija mosta.......1 Sebilji………………………………………………………………………………............... Sebilj u Sarajevu…………………………………………………………………… 12..........2....................2...

Najveći pećat u arhitekturi ostavile su joj Osmanlije sa najvećim brojem izgrađenih najljepših građevina. cvjetnim poljima i planinama. Neuništiva i ponosna. I baš po tim građevinama moja domovima je prepoznatljiva u svijetu. Ovaku sliku moje domovine upotpunjava krš i samoisklesano hercegovačko kamenje. Drinu. Kad Bosanac liježe na počinak on polako glavu spusta na zemlju Da zemlju ne povrijedi. Majka se popne na brdo iznad pruge pa mahne mašinovođi. U kući živi starica Njen smjeh je ajet o dženetu. Takmičeći se sa prirodnim ljepotama većina vladara i neimara je pokušala ostaviti prepoznatljiviji pečat mojoj domovini. U Bosni ima jedna tišina. Tako su se u njoj ispreplele različite kulture.“ (Nedžad Ibrišimović) . Bosna ima majku. to je jedna dobra zemlja. Bosnom su vladali mnogobrojni vladari i mnogi ljudi koračali njome i svako od njih ostao je opčinjen njenim blistavim bisernim i čistim izvorima. Majka mahne mašinovođi. ako je to ikako moguće. Zato sam se odlučila za svoj završni ispit u u gimnaziji pisati temu „Orijentalna arhitektura u Bosni i Hercegovini“ i bar na taj način upoznati još jedan djelić njene ljepote. U tišini jedna njiva. niko se ne ljuti. Bosna ima Bosanca.Uvod Bosna i Hercegovina je moja jedna i jedina domovina. Savu. Zimi Bosna po svu noć srebrom zvoni. Sagni se i pij. Skloni obuću kad prelaziš Unu. Operi noge u rijekama Bosna je ćilimom zastrta. Bosna „Bosna. tradicije i nacije. Da živim još minimalno deset stoljeća ne bih mogla naći i obići svaki stećak i vidjeti lično sve njene ljepote. a lokomotiva vrisne. Kad plače klobučaju kiseljaci. U toj njivi obeharalo stablo. poslije svakog pada dizala se iz ruševina i pepela ljepša i jača. njenim prirodnim čuvarima. Bosna ima kuću.

oplemenjene elegancijom i sa nagovještajem dotad neviđene superiornosti. 1) Džamije koje su bile male i mračne prostorije sa zidovima pokrivenim arabeskama su preobražene u svetište estetike i tehnološke ravnoteže. Osmanlije su dostigle najviši stepen arhitekture u islamskim zemljama. koja je poslužila kao primjer za mnoge osmanske džamije kao što je Šehzada džamija. Islamska orijentalna arhitektura se sastojala od izgradnje jednostavnih zgrada sa prostranom dekoracijom. . posebno kada je u pitanju izgradnja džamija u stilu Mimara Sinana. i 537. godine. polukupola i stubova. Aja Sofija (džamija Svete mudrosti) je sagrađena u doba cara Justinijana u Carigradu.1. Osmanska/orijentalna arhitektura Arhitektura Osmanskog carstva je u cjelini specifična i drugačija od ostalih. u razdoblju između 532. koji se ogledao u izgradnji lukova. Sulejmanija džamija i Rustem-pašina džamija. i jedno od najvećih graditeljskih dostignuća. vijeka. Oni su posjedovali tehnike izgradnje nepreglednog unutrašnjeg prostora ograničenog "bestežinskom". Gotovo 500 godina bizantska arhitektura je utjecala na izgradnju džamija kao što je Aja Sofija. kupola. (slika br. sve dok je nisu preobrazile Osmanlije kroz novi dinamični arhitektonski izražaj. kao i sklad tame i svjetlosti. ali masivnom kupolom i uspjevali su napraviti perfektan sklad između unutrašnjeg i vanjskog prostora. kao Sulejmanija džamija iz 16.

od svojih prihoda. Sarajevo – Publishing.''2 O intenzivnosti i zastupljenosti orijentalnoislamskih utjecaja pokazuje nam i njihov osjećaj u crkvenom graditeljstvu. imetak u novcu. a u vakufu ostavljaju.''1 Privlačnost orijentalno–islamske civilizacije proizilazila je iz raznih okolnosti po tome što je ona donosila viši životni standard. a takođe ni žene iz mahale. Brojni pisani dokumenti potvrđuju da su osnivači tih spomenika bili pojedinci. razvijala je estetska osjećanja. veziri.1. i muslimani i kršćani. dućanima i drugim privrednim objektima. naprimjer. namještaju i predmetima. Istina je da je duh te arhitekture došao izvana. tkajući na stonu platno sagradile u tom istom mjestu jednu česmu koja je tu stajala sve do 1895. koji su bili najčešće iz ratnog plijena. Tako sinovi ove zemlje.1.878 pojmova sa 8. klesali i usklađivali s prilikama i shvatanjima okoline. M. Upotreba turcizma je važan dokaz o utjecajima orijentalno-islamske civilizacije na južnoslaveneske narode. kao i uopće u religioznom životu kršćana. a za to im obećava veliku nagradu. još u doba srpskog nacionalnog preporoda veliki kultruni reformator Vuk Karađžić proglasio je fes nacionalnom nošnjom. Mujezinović. Sarajevo – Publishing. Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće). 1996. A kad još 1482. Obični građanski staleži. najveći dio teritorija današnje BiH uđe u sklop carstva turskih sultana i pod neposredan utjecaj orijentalne kulture. Poznato je da islam traži od svojih sljedbenika trošenje imetka. . ''Ranije je narodna nošnja u južnoslavenskim zemljama bila sasvim orijentalna. unosila je nove potrošačke potrebe. zemlji. posljednje uporište zemalja hercega Svetog Save. Posebno važan faktor koji je utjecao na razvoj ove arhitekture bio je religiozni osjećaj. bi zauvijek zapečećena sudbina bosanskog kraljevstva.2. U Sarajevu su. Danas su oni za nas važni po svome kulturno-historijskom i umjetničkom značenju. za uzdržavanje ili zakladu. Utjecaj orijentalno–islamske civilizavije na BiH U BiH postoje mnogobrojni arhitektonski spomenici iz turskog perioda i čine veoma važan dio kulturne baštine ovih dviju zemalja. Visokog i Jajca godine 1463. 1. o svome trošku. a tako su isto dvije sestre. sinovi tih dviju pokrajina. davala je maha mašti što je bila prilagođena potrebama čovjeka i donosila je jednu vrstu lagodnosti i posebno po svome pozitivnom odnosu prema prirodi. podižu po BiH razne zadužbine. trgovci i sitni obrtnici ne zaostaju za tim visokim i imućnim državnicima. Orijentalista Abdulah Škaljić sastavio je riječnik turcizma na srpskohrvatskom jeziku i tu registrirao 6. ''Padom utvrđenih kraljevskih gradova Bobovca. Sarajevo.742 riječi orijentalno–islamskog porijekla. godine pade i Herceg-Novi. nalčađžija. djevojke. Štaviše. brojni osmanski državnici. gradili. Islamska epigrafika Bosna i Hercegovina. Širenja orijentalno-islamske kulture na prostoru BiH 1 2 B. tako i u društvene svrhe. počađžija i sarač. u vezu i ukrašavanju crkvenih knjiga. podigli svoje džamije i ostavili lijepo imanje za njihovo uzdržavanje po jedan buzađžija. Zlatar. Takođe je atraktivnost ove civilizacije proizilazila i iz toga što su njeni nosioci. uređaju ikonostasa. Sarajevo. kako uopće. bilo to Turci ili bosanski Muslimani. ali su same spomenike podizali. kojima su bili prožeti islamizirani dijelovi naših naroda. važili kao oni iz čijih se redova birao vladajući sloj gospoda. paše. najvećim dijelom domaći ljudi. teftedari i drugi službenici. 1998.

''Međutim. Utjecaj orijentalne/osmanske arhitekture na kulturu u BiH 3 E.''3 1. To što je službeni jezik bio turski bio je takođe važan činilac za širenje ove kulture. trgovci. Najmonumentalnije djelo osmanskog klasičnog arhitektonskog stila. Sarajevo – Sejtarija. 2) U popularizaciji ove kulture posredničku ulogu odigrali su bosanski Muslimani kao geografski najisturenija skupina. bosanski Muslimani nisu bili obični transmiteri. preuzete civilizacijske tekovine obogaćivali svojim udjelom u skladu sa vlastitim kulturnim tradicijama. kao i drugi narodi. Kao što smo i ranije napomenuli. Džamija sultana Sulejmana Veličanstvenog u Istambolu. Sarajevo. 1999. Putopis o Bosni i Hercegovini. . Islamskom civilizacijom bio je duboko prožet muslimanski čovjek bez obzira na njegovo etničko porijeklo.Turski utjecaj se neposredno pojavljuje u naše krajeve preko administracije kako pojedinaca tako i grupa koji su boravili u Stambolu. Čelebi. a i u drugim islamskim centrima i to su bili pretežno janjičari. studenti. važno je da su tekovine ove kulture sadržane i u samom islamu. (slika br. hađžije i dr. jer su. Najveći osmanski arhitekt mimar Sinan svoje največće graditeljsko ostvarenje realizovao je u vrijeme najmočnijeg osmanskog vladara.3.

pa su tako u nju unosili elemente domaće umjetničke tradicije. a ono se oslanja na određene vjerske običaje. opremi knjiga i drugim. a to je bio dobro naglašen odnos prema prirodi i prema životu. proizvodima umjetnog obrta. a i na način života. da se tekuća voda do maksimuma iskoristi. Činjenica je da je arhitektura BiH imala karakteristike tursko–islamske arhitekture. to su Visočak Nesuh Mitraki i Nakaš Osman. labuda na vodi. u izradama bakra. te vlastitosti proizilazile su iz toga što su graditelji – neimari i izvođači – dunđeri bili uglavnom domaći ljudi iz BiH.4. riba i još nekih. ali se tjelesni kult takođe nije zapostavljao. Islamsko strogo monoteističko naziranje našlo je svoj izraz u tome što je zapostavljala slikarstvo i kiparstvo. ali je sigurno da nigdje nije u čistoj formi zastupljen. kako je poznato kod muslimana. i srebra. Dekorativni elementi orijentalno–islamske umjetnosti zastupljeni su i u bosanskom graditeljstvu.Jedna vrlo važna odlika islamske civilizacije našla je svoj snažan izraz takođe u bosanskoj arhitekturi. a i neke svoje određene vlastitosti. Prikazivanje životinjskih likova u stilizovanom obliku zastupljano je i u muslimanskom vezu u BiH. U izradi nadgrobnih spomenika – nišana nađena je supstitucija za plastično oblikovanje ljudskih bića. simbol radosti. zlata. Predstavlja graditeljstvo osmanskog ampira koji karakteriše prodor evropskog uticaja na osmansku arhitekturu. koji je. Osobito ovo važi za pauka (radu). Osmanski arhitektonski arhitektonskog sloga stilovi preteče bosanskog . U ćilimarstvu su takođe jako naglašeni orijentalno– islamski utjecaj. Drvo koje daje velike oblikovane mogućnosti bilo je veoma zastupljeno u građevinskom materijalu orijentalno–islamske arhitekture i znamo da je to posljedica šumskog bogatstva BiH. 3) 1. Upravo su dvojica Bošnjaka glavni predstavnici turskog minijaturnog slikarstva. Barokni dvorac Dolmabakče (nova rezidencija) u Istambulu na Bosforu sa veoma bogatim i vrijednim umjetničkim eksponatima. keramici. U Bosni je arhitektura težila tome da se skladno uklopi u zelenilo pejzaža i da su stambeni i drugi objekti izloženi suncu. (slika br. kao i oblikovanje živih bića. željeza i drugih metala.

Seldžučki stilovi su se već miješali sa bizantijskim (uticaj Aje Sofije) i utjecali na stvaranje velikog prostora ispod jedne kupole na četiri stuba.). Firuz-agina džamija u Carigradu (1491.) .1. Alaudinova džamija izgrađena u Bursi 1326. godine i stvorio novu tursku državu koja se širila prema oslabljenoj Bizantiji.). „Ulu“ džamija. Ankari. Džamija Orhan-beja u Bursi. U periodu građeni su i hamami: Orhan begov u Busri. U grupu džamija sa velikom kupolom iznad jedinstvenog prostora spadaju: Alaudin džamija u Bursi (1326.).) i bezistani u Bursi. Murad-pašina džamija u Carigradu (1466. Ovo je osnovna novost i u osmanlijskim arhitektonskim stilovima. godine. 4) 1. Brusanski i ranocarigradski period (XIV i XV stoljeće) U ovom periodu se grade „ulu“ džamije sa više manjih kupola kao: Ulu-džamija u Bursi (1399.). Zelena džamija i Izniku (1378. 1. Jedrenu. čiji se sin Osman proglasio sultanom 1299. Grade se u ovom periodu i džamije sa dvije kupole iste veličine.4.). U ovom bursanskom i ranocarigradskom stilu građene su i brojne medrese i turbeta (mauzoleji) kao što su medresa sultana Mehmeda Fatiha u Carigradu (1471.2.Rodonačelik Turaka-Osmanlija je tursko pleme Kai koje je i prvobitno bilo nastanjeno u oblasti današnje Ankare sa hanom Ertogrulo. Zindžirlikuja-džamija u Carigradu sa šest jednakih kupola i trijemovima sa po tri male kupole.) sa dvadeset malih kupola na toliko polja podijeljenom molitvenom prostoru.) zatim hanovi Orhan-gazi u Bursi i Kirkčihan u Carigradu (1467. Eski džamija u Jedrenu (1414. Mahmutpašin u Carigradu (1466.). Klasični period osmanske arhitekture (1501-1703. (slika br.) i palate: Orhanova u Bursi. dok ostali elementi sadržavaju seldžučke arhitektonske stilove. sultan Fatihova u Carigradu (1458.4.

obilježila su dva graditelja. Njemu i njegovoj školi pripisuje se preko 300 sakralnih. nego uopće osmanskog arhitektonskog stila. Ova džamija ima prostorno rješenje sa konstruktivnim sistemom pod utjecajem Aje Sofije i svi ostali neimari rade u mimarHajredinovom stilu. Moguće da njegova njaznačajnija osobina. Mimar Hajredin gradi u vrijeme sultana Bajazita II ( 1481-1512. javnih. Njegova najznačajnija džanija je: Sultan Sulejmanova ili Sulejmanija u Carigradu. 5) Druga značajna džamija neimara Sinana je džamija Selima II u Jedrenu (1569-1575. ali konstruktivno sjajna. (slika br. odnosno dvije graditeljske škole čiji su oni rodonačelnici. Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini u Višegradu. a to su mimar Hajredin i mimar Sinan. stambenih i vojnih gradnji u raznim krajevima ogromnog Osmanskog carstva. druga po značaju koju je sagradio neimar Sinan u klasičnom osmanskom stilu.). godine (slika br. Mimar Sinan (1490-1588. Selimija džamija u Jedrenu. čistoća i smjelost u konstrukciji. . 6) Najpoznatiji učitelj mimar Sinanove škole je Mehmed-aga. najveći neimar ne samo klasičnog. Kažu da na posjetioca čini takav upečatljiv dojam da čim joj se približe mogu uvidjeti njenu dominantnost u prostoru Bajazitova džamija izgrađena na Bajazitovom trgu 1506.) ne velika. Prva mu je džamija Šahzade (1548.). graditelj najveće carigradske Sultan Ahmedove ili Plave džamije (1606-1616). došla do izražaja još u početku graditeljske karijere. Ovo je najljepša i najveća džamija na Balkanu.Ovaj najznačajniji period u osmanskoj arhitekturi uopće.) označava najveći uspon turske arhitekture uopće. sa najznačajnijom džamijom sultana Bajazita II (1501.).

U ovo vrijeme Sultan Ahmet III gradi veći broj šadrvana-fontana.Sultan Ahmedova ili Plava džamija u Istambulu.3. nego samo o dekoraciji u kojoj preovladava stilizovani cvijet tulipana. (slika br. Sagradio je najpoznatiji učenik mimar Sinanove škole Mehmed-aga (1609-1616. Period dekoracije tulipana (1703-1730. jer tu nije riječ o prostranim vrijednostima arhitektonskih objekata. po neprijed navedenoj maksimi. odrazilo na arhitekturu te se umjesto prostranih atributa kao nosioci stila pojavljuju dekorativni atributi. 7) 1.„lala“.4. Fontana sultana Ahmeda III u Istambulu podignuta 1728. (slika br.) Sam naziv karakteriše ovaj arhitektonski stil. Objekat nema prostornih nego dekorativne vrijednosti. Predstavlja najprezentativniji objekat arhitektonskog stila iz perioda dekoracije tulipana . godine ispred ulaza u Saraj. Ovo je ujedno i period opadanja moći Osmanskog carstva što se odmah. Kroz navedene objekte vidan je prodor evropskih stilova i uticaj Evrope na osmansko arhitektonsko stvaralaštvo. Ovo je najveća džamija u Istambulu. godine). 8) . Ibrahim-paša gradi nekoliko paviljona.

4. Nusretija džamija i poznati barokni dvorac Dolmabakče (nova rezidencija sa veoma bogatim i vrijednim umjetničkim eksponatima) u Carigradu na Bosforu. Škola Dževri Kalife.1.4. Iz ovog perioda potiču: Turbe sultana Mahmuta II. konstruktivnim i ostalim rješenjima ispod ostvarenja iz vremena klasičnog perioda osmanske arhitekture. a to je vrijeme dekoracije u toj arhitekturi. značajna predstavnica perioda osmanskog ampira. ne samo na osmansku arhitekturu. nego na civilizaciju i kulturu uopće.5. 1. 9) Ovi objekti su po prostornim. Tada na osmanske prostore prodire stil evropskog baroka. (slika br. U arhitekturi vlada eklekticizam i arhitektonski objekti sagrađeni u ovom periodu nemaju ništa zajedničko sa arhitektonskom osmanskom tradicijom.4.) Period baroka u osmanskoj arihtekturi pada u vrijeme reformi Osmanskog carstva u kome se tada javljaju nacionalno oslobodilački pokreti diljem Carstva. Valide džamija u Aksaraju.) Ovaj period označava prodor evropskog utjecaja. ali u formi prilagođavanja osmanskoj arhitektonskoj tradiciji. turbe i šadrvan Abdulhamida I. Nuri Osmanlija džamija izgrađena u Carigradu (slika br. U stilu izmjenjenog baroka izgrađene su Nuri Osmanlija džamija u Carigradu. Period osmanskog baroka (1730-1808. kao i džamija sultana Selima III u Carigradu. Period osmanskog ampira (1808-1874. 10) .

48 karanvasaraja. 57 medresam. klasificirali su zapadni istraživači i historičari umjetnosti. Njegova tri najznačajnija djela su Sulejmanija džamija (Carigrad). 17 imareta. 22 mauzoleja. Sve naprijed navedene periode pojedinih razdoblja arhitektonskih stilova u ogromnom islamskom carstvu.4. svi ovi pokušaji nisu imali značajnijih rezultata. prostiralo duž svih starih kontinenata. Poredili su ga s Botičelijem i Mikelanđelom. Zbog toga postoje i evidentni propusti u klasifikaciji civilizacijskih baština na tako ogromnom prostranstvu pa i nedovoljna istraženost civilizacija onih islamskih zemalja i naroda za koje zapadnjaci nisu imali naglašen interes. najznačajnijem stilu osmanske arhitekture. 51 mesdžid. kako je to naprijed navedeno.Mimar Sinan (1490-1588. a zatim i dalje. Bio je arhitekta 360 građevina (84 džamije. (slika br.) najveći graditelj i rodonačelnik klasične osmanske graditeljske škole. a zatim teži vraćanju klasičnom stilu u osmanskoj arhitekturi sa unošenjem modernih inovacija u sjajno klasično. pa su prodori dopirali i do samog Beča. posebno osmanske civilizacije i islamskog arhitektonskog uticaja i graditeljstva uopće. Šahzada džamija (Carigrad) i Selimija džamija u Jedrenu. za ovaj rad najveći značaj ima nastanak Osmanskog carstva u XIV i XV stoljeću koje se iz Male Azije proširilo na čitavu istočnu polovinu Balkanskog poluotoka. 46 hamama itd). od Atlantskog okeana na zapadnu do Malezijskog arhipelaga u Tihom okeanu na istoku. Ovim osvajanjem istočni krajevi Balkana došli su pod vlast Osmanlija. koje se svojevremeno na vrhuncu moći. Nakon što se raspalo ogromno islamsko carstvo na niz manjih i većih nezavisnih islamskih država.) Ovaj period u osmanskoj arhitekturi čini nastavak prethodnog. . a time i pod uticaj islamske. 11) 1.6. Neoklasični period (1874-1930. No. jer više nije bilo onih uvjeta koji su nastali i razvili se u tom klasičnom.

Svi osnovni arhitektonski problemi su riješeni. svakako. godine u Sarajevu u mahali koju je narod nazvao Skenderija. Od XV stoljeća intenzivira se gradnja džamija u evropskom dijelu države. i drugi objekti pogodni za molitvu. a pogotovo u pogledu gradnje džamija. Pojavu i rasprostranjenost gradnje džamija možemo pratiti samo globalno hronološki. tekija. Treba imati u vidu da je u vrijeme pada Bosne osmanska država preživljavala četrnaestu deceniju svog postojanja i razvoja arihtekture. Može se pretpostaviti da je među tim najstarijim džamijama bilo i onih sa drvenom munarom. Izgrađene su mnoge džamije raznovrsne po obliku. najviše su se gradile jednoprostrane džamije. Zatim se ozbiljno pristupa gradnji džamija. jer su te zemlje. Nije moguće uspostaviti tačan redosljed pojave i gradnje džamija. pa je prihvaćena i primjenjivana u svim vidovima arhitektonske materijalizacije. odnosno iz XV stoljeća.4 Do tada su mnoge džamije bez kupole odigrale važnu ulogu u širenju islamske arhitektura i tazvoj zatečenih i novih naselja. Najmanje podataka imamo o džamijama iz najstarijeg perioda. a najviše o objektima iz XVI stoljeća. jer je to najjednostavniji način gradnje. Epigrafika I) .. imaret. kao što su: turbe. zatim maloazijske i vizantijske arhitekture. Mujezinović. uz osnovnu ideju islamske religije. Negdje su to bile crkve. po regionima i naseljima. Prvi takvi objekti sa kupolom u Bosni su se pojavili krajem druge decenije XVI stoljeća. Džamije. jer dokumentacija o njima nije potpuna. Historijski okviri razvoja s a k r a l n i h objekata orijentalne arhitektura u Bosni i Hercegovini 2. iako su neki objekti nastali i prije ove godine. a negdje i dijelovi tvrđave. U Bosni. koji su imali strateški značaj za uspostavljanje vlasti i dalje napredovanje. Porušena je 1945. medresa. osmanskim osvajanjem. od onih najjednostavnijih jednoprostranih sa ravnom tavanicom i onih sa kupolom do složenih sa više kupola. (M. od one najjednostavnije s drvenom munarom do najsavršenije sa kupolom. a munara 1960. spadaju među najstarije građevine. saraji. U prvoj fazi u nekim osvojenim mjestima adaptirani su postojeći objekti za potrebe džamije. Na osnovu bogatog arhitektonskog nasljeđa seldžučke. hamam.1. kao pograničnoj oblasti carstva. prateći širenje osmanske uprave u Bosni i Hercegovini.2. godine. kao i u strateškim važnim 4 Prvu džamiju sa kupolom u Bosni izgradio je Mustafa–beg Skenderpašić 1518. prvi put došle u domen islamske kulture. uspostavljen je način gradnje džamija i drugih objekata različite namjene. Pojava i rasprostranjenost Razvoj orijentalne arhitektura u Bosni i Hercegovini počinje poslije uspostavljanja osmanske vlasti nakon pada Bosne 1463. Prve džamije u nekom osvojenom području Turci su gradili na punktovima.

Naše starine II. isto . H. a sada crijep. godine naziva se džamija Atik. imam. Građena je od lomljivog kamena. 1957. godine (slika br. 12) Drugu džamiju prije pada Bosne izgradio je krajišnik Isa–beg Ishaković. Kemura. isto Z. Kreševljaković.10 Ovo dokazuje da je Isa–beg ovu džamiju sagradio iz državnih sredstava pa je zato dobila ime tadašnjeg sultana ili naziv Careva. koja je pokrivena kupolom prilikom temeljite obnove 1565. Kreševljaković navode da je imala drevnu munaru te da je nastala 1457.5 Narodna predaja kaže da je džamija u Ustikolini najstarija u Bosni i Hercegovine. (M. ta prvobitna građevina je sigurno bila skromnija. izgrađena.8 U popisu bosanskog sandžaka iz 1515/16.. Kemura. Šapcu. koji je do Prvog svjetskog rata imao olovni pokrov. 1932. isto 9 H. ali to ni do danas nije dokazano. Sarajevo. a prema natpisu koji je postojao u džamiji izgrađena je 1446. 1960. što odudara od načina zidanja munare. Ima ravnu drvenu tavanicu i četverovodni krov.) 6 Džamija u Ustikolini ima ulazni trijem sa drvenim stupovima i prostir za molitvu veličine 12. Šabanović. a možda i od 1488. 7 To je stara džamija koja se nalazila na mjestu današnje Careve džamije. godine.. hatibi i mujezin uživaju timare. jer današnja munara po svojoj formi. Prema Ademu Handžiću. 10 S. Dimitrijević. Sarajevo do Husrevbega. a S. U istim dokumentima se navodi da službenici džamije. precizno klesanim kvaderima i stalaktnim ukrasom odgovara munarama iz XVI stoljeća. XVII i XVIII stoljeća sultan Mehmed–hanova i Careva. Šabanoović.4 m.) 7 S. od početka su postojale džamije za posadu u slijedećim tvrđavama: Zvorniku. Džamija na Ustikolini. prema narodnom predanju. Postanak i razvoj Sarajeva. godine i proširena sa dva bočna dodtka 1847.9 a u drugim dokumentima iz XVI. godine na području današnjeg Sarajeva i utvrđenja Hodidjed. Fajić. Radovi Naučnog društva III. koje je postojalo oko Sarajeva od 1453. Srebrenici. 11 A. Handžić. godine. godine. moguće i sa drvenom munarom. do 1463. U Bosni ih treba tražiti u bosanskom krajištu.3m. (H. 1908. 1982. Kemura i H.utvrđenjima. Bosanski Pašaluk. Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe. visine 6.11 5 Bosansko krajište je postojalo od 1453. Spomije se i kao Vilajet Hodidjed koji je popisan 1455. Sarajevo 1928. u Ustikolini 1448-1499.6 U koliko je narodna predaja tačna. Nije poznato tačno kako je izgledala ta najstarija džamija u Sarajevu. pa do osnivanja bosanskog sandžaka 1463. Najstarija džamija u Bosni i Hercegovini. Stanje sakralnih prosvjetnih objekata u Sarajevu za vrijeme provale Eugena Savojskog.Mujezinović i E..) 8 S. Brčkom. što je bilo uobičajno. Kušlatu. što znači da je najstarija. Srebreniku.2 X 12. godine. Sokolu. Kemura. godine.

Ajas–bega (1470–76. imamova. koji je osnovan 1463.). Hasandedić.).14 U Sarajevu. stoljeća.). a u Foči Hamza–begov mesdžid (1470–75. 1961. to su mesdžidi Mehmed–bega Minetovića (1463–64. na vrhu visoke stijene na Kušlatu.). Putopis.). a Foča hercegovačkog.) 14 Sarajevo je bilo centar bosanskog sanđaka. 1967.). mujezinova. 15 H. godine. 13) Među najstarije poznate džamije u Bosni spadaju i one u Sarajevu i u Foči koje su izgradili namjesnici bosanskog i hercegovačkog sandžaka. Među najstarije džamije spada i Sinan pašina džamija u Mostaru iz 1476. Srebrenica (1462.“ (E.13 Utvrđenje Kušlat nalazi se na vrhu visoke stijene na ušću rijeke Jadra u Drinjaču..) i Kušlat (1463. Najstarije otvoreno naselje nastalo je u Sarajevu sa džamijom i zadužbinama Isa–bega Ishakovića. U svome Putopisu spominje je Evlija Čelebi i kaže da je sultan Fatihova džamija (slika br. Sarajevo. što znači da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II Fatiha (1451–1481. iz 15. džebhana. koji je osnovan 1470.12 Moguće je da je u Kušlatu izgrađena jedna od najstarijih vojničkih džamija sa drvenom munarom u Bosni.).Među prva utvrđenja u Bosni u kojima je postavljena posada spadaju Zvornik (1460. kuće: ćehajina. Evlija piše:“U gradu ima Ebul Fethova džamija. Kulturno – historijski spomenici u Mostaru iz turkog perioda. Nakon što bi bila obezbijeđena granica osvojenog područja.Zatim ima žitnica. . I danas se na toj visokoj litici nalaze ostaci tvrđave i mala džamija sa drvenom munarom koja je sačuvala arhaičan izgled.15 12 13 M.). Impresivna mala drvena džamija iz osmanskog vremena. Mujezinović’’. pet šahi – topova. Jakub–paše (1491. dizdar i dvadeset i osam prisutnih vojnika posade. Čelebi. Za nju Evlija Čelebija kaže da je Ebul Fethova. Sarajevo. Epigrafika II Govoreći o Kušlatu. stvarani su uslovi za razvoj naselja u novim kulturnim uslovima. Jahja –bega (1482–83.

Redži. Rogatica.17 Uloga države odražavala se i u tome što je naselje koje je dobilo pravni status kasabe muslimansko stanovništvo bilo oslobođeno državnih poreza.U istočnoj i centralnoj Bosni i u Hercegovini..) 18 A. Prozor i Nevesinje prije 1512. podignuto u Bosni 25 nominalnih carskih džamija. U XVI stoljeću razvijaju se naselja u istočnoj i centralnoj Bosni. O formiranju nekih gradskih naselja 19 H. državne. Handžić navodi tri varijante formiranja naselja: 1. Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini. Handžić. od 70 – tih godina XV stoljeća do 70 – tih godina XVI stoljeća.16 Prve džamije u mnogim mjestima bile su carske. tako da od početka XVI stoljeća možemo pratiti njihov jači razvoj. Najveći uspon je doživjelo Sarajevo. 1975. Srebrenica. građena isključivo od drveta (slika br. vladarska (državna). Redžić. privatna (derviška). podignuta u 17 st. Tuzla sa 12 džamije. Džamije se javljaju u različitoj izvedbi i u pogledu primjenjenog građevinskog materijala i konstrukcije. Travnik isto sa 17. Njihov rast se produžio do XVII stoljeća...19 Od ostalih ističu se Mostar i Banja Luka sa 37. Banja Luka. carske džamije. Bijeljina. Gradiška. 14) U svim tim mjestima donatori grade prvenstveno sakralne. Sarajevo. a oko nje mahale za stanovanje. Stolac prije 1520. sjedište bosanskog sandžak-bega. džamija je bila prva kulturna ustanova. Jezero kod Jajca prije 1566. podizane tzv. Travnik. 1983. Višegrad. O formiranju gradskih naselja u BiH u XVI stoljeću. 16 17 A.20 Džamija huseina čauša u Tuzli. koje je krajem XVII stoljeća imalo 104 mahale i isto toliko džamija. kojima su bili udareni temelji slijedećim kasabama: Sarajevo i Zvornik prije 1481.18 Time bi se mogao objasniti ubrzan razvoj naselja. kojoj se zatim dodaju i prosvjetni i privredni objekti koji treba da pospješe razvoj čaršije. Naselje se zatim širilo po orijentalnim pricipima tako da se u centru razvija ćaršija. Foća. zatim Jajce. Knežina. godine. svi neophodni uslovi za razvoj naselja stvoreni su već u toku XV stoljeća. 1983. Tako je kroz jedno stoljeće.. kao prve kulturne ustanove. 2. najviše strategijskim i komunikacijskim. privatna (feudalna). koje su osvojene nakon pada Bosne 1463. Doboj. isto . Blagaj kod Mostara. Ta politika bila je uslovljena javnim potrebama. koje su bile faktički državne. Handžić. Vakuf kao nosilac određenih državnih i društvenih funkcija u Osmanskom Carstvu. Handžić. zatim Foča sa 17 džamija. Druga varijanta u formiranju naselja gradskih sastojala se u činjenici što su se na raznim punktovima. Od sredine XV stoljeća pa do 1518. Tula. 20 H. privredne i javne. 3. odnosno u oblastima koje su bile udaljene od granične linije. Bilo da se radilo o postojećem srednjovjekovnom naselju ili nekom važnom punktu gdje je trebalo okupiti stanovništvno. Adem Handžić je ukazao da je osnivanje naselja bilo rezultat osmišljene državne politike koja se ostvarila preko institucije vakufa. (A. a zatim i druge objekte – prosvjetne.

15) Od početka XVIII stoljeća gradnja kupolnih džamija gotovo prestaje u uslovima opadanja političke i ekonomske moći Osmanskog Carstva. Sarajevo između dobrotvorstva i zla.). Posebnu vrstu čine džamije kod kojih je izvedena drvena kupola. Munara je bila kamena ili drvena. U toku XVI stoljeća način gradnje džamije se obogaćuje primjenom potkupolnih rješenja. džamija sa kupolom 2. Gazanferija u Banjoj Luci i džamija na vrelu u Čajniču. (slika br. džamija sa četverovodnim krovom i zidanom munarom 3. od kojih je 786 ili 70% imalo drvenu 21 N. džamija sa četverovodnim krovom i drvenom munarom. kao one u Makedoniji. kao što je Jahja-pašina u Skoplju (1506. Prema nedavnoj statistici.godine u Bosni se grade samo džamije sa četverovodnim krovom. Tabačica u Mostaru. Sarajevo. 1995. u Bosni i Hercegovini je evidentirano ukupno 1120 džamija. Koštović. a u Bosni je takva Sulejmanija džamija u Travniku.21 Pored ovih potkupolnih džamija mnogo je rađen i tip džamije sa četverovodnim krovom i ravnom tavanicom. . Među ovim džamijama ipak ima i reprezentativnih. pa se u toku XVI I XVII stoljeća jedno prostrana džamija javlja u tri osnovne izvedbe: 1. velikih objekata. To je lokalno prilagođavanje ekonomskim i klimatskim uslovima i obično su to skromnije džamije čija je vrijednost u uklapanju u ambijent.

22 Sumirajući ove statističke podatke uočavamo da je najviše džamija s drvenom munarom bilo u Bosni. 259 ili 23% kamenu i 75 ili 7% bez munare. ostale su bile prekrivene crijepom ili ćeramidom. Zamjena drvenog pokrova naročito je izražena krajem XIX stoljeća i U XX stoljeću kada dolazi do veće upotrebe opeke i crijepa. 16) Džamija s drvenom munarom. Sarajevo.munaru. . Redžić. što je češće u naseljima koja u to vrijeme bilježe veći prosperitet. Atik džamija u Bjeljini. Ovako impozantna brojnost i izrazito velika zastupljenost džamija sa drvenom munarom daju posebo obilježje Bosni u poređenju sa ostalim pokrajinama koje su se nalazile u sastavu Osmanskog carstva. Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini. Džamija s drvenom munarom. 1983. Zavra džamija u Livnu (slika br.2 REGIONALNE ARHITEKTONSKE SPECIFIČNOSTI 22 H. (slika br. 17) 2. moramo imati u vidu da među džamije sa kamenom munarom spadaju i 36 džamija sa kupolom.

privrednom i kulturnom centru toga doba. godine. kamen i bondruk konstrukcija. Zenici i Tuzli. godine grade se monumentalne džamije sa kupolama kao produžetak ovakvih gradnji u Makedoniji i na Kosovu. Redžić. ćeprič. gdje su već u XV stoljeću nastala značajna arhitektonska ostvarenja.Kod džamija sa drvenom munarom na prostoru Bosne i Hercegovine možemo zapaziti različite specifičnosti. Ovaj region je došao pod osmansku vlast odmah nakon pada Bosne 1463. Međutim. moramo se ukratko osvrnuti na društveno–ekonomske i političke prilike. a treći Hercegovina. To je ujedno i stoljeće najvećeg prosperiteta Carevine.1. Nakon toga produžavaju se osvajanja ne sjever preko Save i na zapad. U ovom slučaju osim konstruktivne uloge. Da bismo shvatili sve specifičnosti u gradnji džamija. ovim zidovima se savladavaju nepravilnosti i veliki nagibi terena. Ove nevelike. ima i malih. U ovom regionu gradi se standarni tip jedno prostrane džamije sa drvenom munarom. Tako da je ova oblast ostala u pozadini osvajanja. Prvi region čini centralna i istočna Bosna. ali arhitektonski značajne džamije i prisustvo poznatih neimara Carstva. U centralnoj i istočnoj Bosni džamije imaju drvenu munaru odmjerene vitkosti koja izlazi iz krova i skladno je ukomponovana u cjelinu. Munara je ukrašena letvicama. Za gradnju džamija primjenjuju se svi građevinski materijali kao drvo. imali su odraza i na gradnju drugih vrsta džamija i drugih poznatih objekata. zatim mnogo džamija sa drvenom munarom u svim naseljima i većim i manjim. naročito poslije zauzimanja Jajca i Banja Luke 1528. Od sredine XV stoljeća grade se džamije sa kamenom munarom. Ovaj način gradnje sve više je zamjenjivao primjenu punog drveta. kada i te oblasti dolaze pod tursku upravu.) .2. a na galeriji ima otvore. 23 Sistemu sa drvenim stubovima i ćerpićem kao ispunom. odnosno 1528. Centralna i Istočna Bosna Geografski ovaj region možemo ograničiti rijekom Drinom na istoku i rijekom Vrbas na zapadu. Utom smislu možemo izdvojiti tri osnovna regiona i neka uža područja unutar njih. godine bio je prema sjeveru i zapadom ograničen Srebreničkom i Jajačkom banovinom. koji su gradili. godine i do 1528. Studije o islamskoj arhitekturskoj baštini.23 Ćeprič se dosta upotrebljava u Sarajevu. što ostavlja dojam prozračnosti. drugi zapadna Bosna. ali se ne grade velike džamije. 1983. Razvijaju se mnoga naselja sa više džamija i mahala. To je posljedica proređivanja i nestajanja šuma. koje su podloga svakoj ljudskoj djelatnosti pa i razvoju arhitekture. a time i obilja drveta za gradnju. masovna primjena bondruk konstrukcija u stambenoj arhitekturi nije našla tako masovnu primjenu pri gradnji džamija. (H. Foči. koji ima ulazni trijem i prostor za molitvu. što je omogućilo dug i miran razvoj u XVI stoljeću i kasnije. Sarajevo. što je bilo karakteristično za gradnju u srednjem vijeku. To su većinom džamije srednje veličine sa unutrešnjim prostorom od 50 – 90 m2. Od 1518. kada dolazi do urbanizacije naselja i procvata arhitektonske djelatnosti. U XIX stoljeću je izgrađena samo jedna veća džamija sa stupovima u Maglaju. Najviše džamija s kupolom izgrađeni je u XVI stoljeću u ovom regionu i u samom Sarajevu kao političkom. godine. 2.

galerija im je skoro zatvorena. Međutim izdvaja se područje oko Sarajeva i Foče. i to samo u selima jugoistočno od Srebrenice. a onih sa kupolama nema. karakteristični su visoki krovovi pokriveni šindrom (vrsta crijepa). Banja Luka je osvojena 1528. Ovakve takozvane slijepe munare karakteristične su za zapadnu Bosnu. Livno. imalo je status krajine. Po osnovnoj koncepciji džamije su iste kao u Sarajevu. . Za ovo područje kao i cijelu Bosnu. Banja Luka. kao sjedište bosanskog sandžaka a zatim i beglerbega. doživjela je najjači razvoj u regionu. godine padom Bihaća. odnosno od linije koja spaja Banja Luku. U nemirnim prilikama utvrđenja su do kraja osmanske uprave imala veliki značaj. drvene džamije sa drvenom munarom. Zapadni dio Bosne. džamija sa kamenom munarom ima malo. Travniku i drugim naseljima džamije su od kamena. godine. Već od Ključa prema zapadu uočavaju se znatnije promjene u arhitekturi džamija. gdje su ti krovovi vremenom zamijenjeni niskim krovovima sa pokrovom od ćeremide. a osvajanjem Krajine završeno je 1592. Koraju. odnosno progranične oblasti. Posebnu grupu čine džamije od drvenih dasaka. koje je također granično naselje. Na te zidove dolazi visoki drveni krov sa jakim padom zbog snijega te drvenom munarom koja izlazi iz krova i jedva nadilazi sljeme krova. U Bosanskoj krajini. Ovi posebni ulovi odrazili su se na koncepciji i arhitekturu džamija. Drvene munare su jednostavne bez ukrasnih detalja. male. kao granično mjesto između centralne i zapadne Bosne.2. sa malil otvorima pri vrhu. Od XIX stoljeća šindra se sve više zamijenjuje crijepom. U Jajcu. nastale su dvije posebne i jedinstvene džamije sa drvenom munarom i unutrašnjom kamenom kupolom. Tu su izgrađene mnogobrojne džamije i mnogi objekti islamske arhitekture.Tamo gdje ima više kamena kao u Srebrenici. Većina džamija je imala drvenu munaru. Objekat je zidan u "bondruku". Jajce.2. Skoro sve imaju drvenu munaru. ali se uočavaju i razlike. (slika br. Zapadna Bosna Zapadnom Bosnom nazvaćemo geografsko područje koje se prostire na zapad od rijeke Vrbas. nakon čega je osnovan bihaćki sandžak. U ovom regionu Banja Luka zauzima posebno mjesto. Kreativni duh naroda Bosne najviše se dokazao na tipu skromne. Izuzetno se kao lokalni pokrov javlja i cijepani kamen škriljac. a naročito područje zapadno od rijeke Une.18) 2. Na oblikovane karakteristike džamija veliki utjecaj ima oblikovanje krova i primjena različitih pokrova.

U Hercegovini. Krajem osmanskog perioda pa sve do danas. godine. DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI . graditelji su nastojali da im daju odgovarajući reprezentativan izgled. u selima oko Konjica i u Prozoru. kao najčešći. Regionalno obilježje imaju neke džamije oko Konjica koje su pokrivene kamenim pločama. 2. shodno dugotrajnoj tradiciji građenje kamenom. skoro sve džamije imaju kamenu munaru. (slika br. Džamije se po tlocrtnoj konstrukciji ne razlikuju od onih u centralnoj Bosni. već 1470.19) 3. Od ono malo džamija sa drvenom munarom većina ih je izgrađena u području koje gravitira Bosni. do klasičnog turskog perioda. pa preko brusanskog i ranocarigradskog stila. posebno obilježje Bosanskoj krajini daju džamije sa drvenom munarom u utvrđenjima. Arhitektonski oblik džamije se mijenja ne samo promjenom oblika munare nego i novim načinom oblikovanja fasada.gdje je zastupljena gradnja džamija sa standardnim rješenjem. grade se i jednoprostrane džamije sa izduženom osnovom i novim varijantama mahfila. Pored svega navedenog. uz vanjske bedeme ili iznad ulaza.2.3. a negdje i jedini oblik sakralnog objekta. novom drvenom munarom sa otvorenom galerijom. kod mnogih džamija u zapadnoj Bosni zamijenjene su stare munare sa pokrivenom galerijom. Hercegovina Ubrzo poslije pada Bosne. osnovan je hercegovački sandžak. koji je u prvih sto godina imao sjedište u Foči. te izmjenom oblika munare. koje umjesto uobičajno dva reda prozora dobijaju jedan red izduženih prozora. Ovdje se Mostar razvio u kulturni centar i najznačajnije naselje sa najviše džamija. Imaju standardno rješenje jedno prostrane džamije građene od kamena. koje su izgrađene u sredini tvrđave. Potkupolna džamija je kod nas uspješno prihvaćena kao konačni rezultat dugog razvojnog puta od seldžučke arhitekture. To su postigli gradnjom velikih džamija. Kako su u Bosanskoj krajini džamije sa drvenom munarom. imale ulogu glavnih džamija. medresa i drugih javnih objekata.

1. Kuršumlija džamija. Livno Husejnija džamija. Stolac Kalavun Jusuf-pašina. Livno Ferhat-Pašina džamija "Ferhadija". Visoko . Bihać Hadži Ahmet Dukatareva džamija "Glavica džamija". Visoko Veli-dedina džamija.Careva džamija.Restaurirana. Foča Arnaudija džamija. Sarajevo Čaršijska džamija. Procvat Sarajeva za vrijeme Gazi Husrev-bega . Blagaj kod Mostara Šišman Ibrahim-pašina džamija. Spisak džamija u Bosni i Hercegovini izgrađenih od 15. Banja Luka Azizija džamija. Bosanski Šamac Begova džamija. Aladža džamija. vijeka do danas zaštićenih kao spomenici kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Trebinje Sultan Sulejmanova . Gradačac Karađozbegova džamija. Sarajevo Careva džamija. Maglaj 3. Banja Luka Fethija džamija. Počitelj Tabhanska džamija. Mostar Osman-pašina džamija. drveni minaret Alaudinova (Šadrvanska) džamija.

Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Husrev-beg je sva svoja nepokretna i pokretna dobra uvakufio24. . bolnicu i mnoge druge poznate zgrade. Svojim neimarskim poduhvatima stekao je Gazi Husrev-beg neprocjenljive zasluge za razvitak grada Sarajeva. kulturni napredak muslimana i razvoj materijalne kulture svih stanovnika ovih krajeva.20) 3. zanatski. Obnovio je Carevu džamiju i izgradio čuvenu Gazi Husrev-begovu džamiju. Gazi Husrev–begova ili Begova džamija 24 Uvakufljenjem se čovjek svojom voljom odriče svoga imetka i zavještava ga za opću dobrobit i za sva vremena. Nakon ratnih uspjeha. Bio je sposoban vojni strateg i smatra se najznačajnijim namjesnikom osmanske Bosne. Pun plemenite ljubavi za opšte dobro i napredak povjerenog mu naroda iz kojeg je i sam nikao. biblioteku. 3.). bošnjački beg u Osmanskom carstvu u prvoj polovini 16. Mujezinović. Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće). Ako se izuzmu vojni pohodi koje je poduzimaoGazi Husrev-beg je sav svoj život posvetio podizanju i urbanizaciji Sarajeva. Sarajevo. godine. stoljeća. Njegovo tijelo je prenešeno u Sarajevo i sahranjeno u haremu njegove džamije. (B. medresu. naročito grada Sarajeva.1. sahat-kulu. najznačajnijeg namjesnika osmanske Bosne (slika br. Rođen je u Serezu u Grčkoj. Gazi Husrev-beg je odlukom carskog divana imenovan bosanskim sandžak-begom. Tako je Gazi Husrev-beg za izdržavanje svojih hajrata uvakufio silan imetak u Bosni i Rumeliji.1. Mađara i ostatka Bosanskog kraljevstva koje se bunilo protiv Osmanlijskog carstva.-1541. dok mu je majka bila Turkinja i kćerka sultana. Sarajevo. Gazi Husrev-beg je izgubio život u bici u Crnoj Gori 1541. on nesebićno žrtvuje svoje ogromno bogatstvo na izgradnju veleljepnih građevina različite namjene koje tadašnje Sarajevo pretvaraju u najveći trgovački. Zlatar.2." Crtež Gazi Husrev-bega. Uvakufljenjem se imetak stavlja van svakog prometa koji ga može skrnaviti. Gazi Husrev-beg je imao ogroman uticaj na razvoj Bosne. Gazi Husrev-beg je ratovao protiv Mlečana. Osim vojnih uspjeha. godina) 25 M. kulturno-prosvjetni i vojni centar na razmeđu Istoka i Zapada. 1996.1. 1998. Otac mu je bio Bošnjak iz Trebinja. Gazi Husrev – beg (1480 – 1541) Gazi Husrev-beg25 . Znajući da bi njegove zasluge na bojnom polju sačuvala samo historija i da je jedini trajni hajrat (dobro djelo) ono što se ponavlja u budućnosti.Najslavnije doba povijesti Sarajeva za vrijeme osmanlijske uprave je bilo u periodu stolovanja Gazi Husrev-bega na dužnosti bosanskog sandžak-bega (1521. Iznad vrata na turbetu piše: "Neka svaki dan milost Božija i blagoslov na njeg pada.

2. Međutim. Uz Mimara Hajrudina. izgradio je i najduži vodovod oko sedam kilometara dug. Koštović. Graditelj ove džamije je mimar (glavni arhitekta) Turskog carstva. bio je jedan od vodečih kreatora takozvane ranocarigradske arhitektonske škole. tako da ju je odatle nemoguče sagledati u njenoj punoj ljepoti i veličini. kada se uđe u njeno prostrano dvorište. Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu. (N. skladne ljepote i veličine.Ova velika i lijepa džamija predstavlja jedno od najljepših djela orijentalne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Adžem Esir Ali26. Karakteristike Gazi Husrev-begove džamije 26 Ovaj veliki dobrotvor.) . a ova je džamija jedno od najvrijednijih ostvarenja te škole izvan samog Carigrada. Ovo je ne samo največa džamija koja je uopće građena u našim krajevima već i remek-djelo arhitekture osmanlijskog vremena. Pred očima se ukaže impozantna građevina. 21) 3. starijeg.1. Sarajevo između dobrotvorstva i zla. najljjepše djelo orijentalne arhitektura u Bosni i Hercegovini (slika br. sa desetinama i stotinama dućana. 1995.1. Džamija je sa svih strana opkoljena uskim uličicama stare čaršije. Perzijanac iz Tabriza koji je bio zarobljen u Turskoperzijskom ratu. Sarajevo. puna mira. sve se izmijeni. godine) obavljao dužnost glavnog arhitekte u Carigradu. od vrela Crnila u selu Donje Biosko do Begove džamije pa i dalje do Ferhadije i Tašlihana. sve do svoje smrti (1538. a kasnije.

22) . obliku i dimenzijama. što znači da njen značaj prevazilazi i Bosnu i Balkan. koji je prije Sinana davao pečat i ton ranoj arhitekturi klasičnog stila u Carigradu. predstavlja djelo od posebnog interesa za izučavanje osmanskog graditeljstva u našim krajevima. Džamija ima složeno arhitektonsko rješenje. Begova džamija spada u najvrijednija ostvarenja ranog klasičnog stila u osmanskoj arhitekturi. Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu nastala je u školi mimar Hajruddina. kao i veliki trijem sa nizom manjih kupola. Sinanovog prethodnika.Gazi Husrev-begova. gdje važi svakako za najveće i najljepše ostvarenje osmanskog graditeljstva uopće. Sarajevska tzv. ili u narodu poznata kao Begova džamija. (slika br. po svojoj konstrukciji. Ovo je rijedak i jedinstven objekat u našim krajevima koji pored izuzento lijepe glavne kupole značajnog raspona sadrži i bočne lađe sa kupolama i polukupolama.

tačno na sredini čeonog zida. Enterijer Gazi Husrev-begove džamije (slika br. Ulazna vrata Gazi Husrev-begove džamije. Ovaj središnji prostor je presvođen kubetom visokim 26 metara. mjesto iz koga imam predvodi vjernike u zajedničkom namazu (molitvi). (N. Oni dijele trijem na pet kvadratnih polja. Nad glavnim ulazom u džamiju nalazi se kamena ploča. iste širine. iako prostorno ne velikih. presvođen lukom visine 16 metara.) drže svečane hutbe (propovjedi). podignuta od sedam vrsta mramora. Glavni ulaz u džamiju je vanredno dekorisan krasno stilizovanim arabeskama. Središnji džamijski prostor. Sarajevo. 24) 27 Prije Gazi Husrev – begove džamije u Bosni i Hercegovini sagrađene su samo tri džamije s kubetom (potkupolne): džamija Mustafe – bega Skenderpašića u Sarajevu (1517) na Skenderiji. (slika br. mramorni stupovi na koje se oslanjaju lukovi džamijskog trijema. Sarajevo između dobrotvorstva i zla. pozlatom i mramorom. Zahvaljujući odnosu širine prema visini. godina) . je u tome što su to prvi sakralni objekti kod nas presvođeni kubetom (kupolom) umjesto dotadašnjih drvenih stropnih konstrukcija i upravo je u tome veliki graditeljski napredak. 23) U vrhu džamije. Desno od mihraba je mimber (propovjedaonica). u temeljnim je linijama jednostavna građevna figura sa 13 m širine i istom tolikom dužinom. od kojih je svako presvođeno kubetom.Frontalnim dijelom džamije dominiraju teški. odakle se petkom i na vjerske praznike (Bajrame i sl. Muslihudina Čekrkčije u Sarajevu uvrh Baščaršije (1526) koja je jedina od sve prostale tri sačuvana i Sinan – Čauša džamija u Livnu iz 1529. Značaj ovih džamija. također porušena. Koštović. Središnji prostor se naprijed nastavlja na drugi napola manji. veličine 120 x 60 cm. njen je graditelj uspio da postigne impresivan dojam prostornosti. u crvenoj mramornoj plohi nalazi se prekrasno dekorisani mihrab. Natpis je smješten u šest elipsastih polja oivičenih sa strana i kroz sredinu arabeskama. koja se u vertikalnom profilu razvija do savršenosti. ornamentikom. 1995. Ovaj prostor je pokriven polukubetom27. godine. na kojoj je uklesan natpis u stihovima na arapskom jeziku. dok sretno rješenje osvjetljenja pojačava taj dojam.

.Lijevo od mihraba se nalaze još dva ćursa (manje propovjedaonice). 25) Izvanredno rješenje osvjetljenja džamije sa 51 prozorom od kojih su 12 donjih pravougaonog oblika. a svi ostali imaju završetak u obliku prelomljenog luka. a natpis na levhi je credo Islama i u prijevodu znaci: »Nema božanstva osim Jednog Boga. godine ostvarujući tip i kolorit ornamenata u saglasnosti sa originalnim stilom orijentalne arhitekture. Ova levha je preko 120 godina stara. ispisana pozlacenim slovima. Na zidu lijevo od glavnog ulaza je levha (uramljeni citat iz Kur'ana). (slika br. te ornamentika i kaligrafija svih zidova. ograđeni prostor za uzvanike koji prisustvuju svečanostima. što daje utisak večeg prostora. a ne učestvuju u namazu. a Muhammed je Božiji Poslanik!« Unutrašnjost džamije je dekorisana kaligrafski ispisanim citatima iz Kur'ana (slika br. Lijevo od ulaznih vrata je maksura. Karakteristika unutrašnjosti džamije je prekrasna stalaktitna dekoracija u uglovima ispod kubeta i u samom mihrabu. 26) Današnja dekoracija džamije je potpuno nova i urađena je u toku 2001/02.

Careva džamija u Sarajevu Careva džamija je jedna od prvih džamija izgrađenih u Bosni i Hercegovini i prva u Sarajevu.godine. spomenici nastali u razdoblju od XV do XIX vijeka. nalaze se u groblju iza džamije. godine. 26) Centralna kupola džamije ima oblik polukruga u presjeku.3. Međutim ova džamija je izgorjela 1480. izgradnju je finansirao Isa-beg Ishaković (slika br. predstavlja jednu od najljepših starih munara u Bosni i Hercegovini. Tokom konzervatorskih radova krajem prošlog vijeka (1980-te ili 1990-te) otkrivena su i parcijalno restauirana četiri sloja zidne dekoracije. a smatra se da je stara kupola eliptičnog presjeka izgorjela u požaru 1480. a po mišljenju drugih samo kupola džamije je bila izgorjela. a njenu gradnju finansirao je Sulejman Veličanstveni. i to iz XVI.2. Pošto je džamija u doba molitve (naročito petkom) morala primiti veliki broj vjernika. Izgrađena je 1462. tipično za klasični period osmanske arhitekture. godine. godine a njenu izgradnju je finansirao i omogućio osnivač grada Sarajeva Isa Beg Isaković. XVIII i početka XIX vijeka. Careva džamija. U to doba glavni arhitekta Carevine bio je mimar Sinan i smatra se da je gradnju ove džamije realizovao jedan od njegovih učenika ili saradnika. ostavljeni su trijemovi sa sve tri strane. Za par arhaičnih nišana iza mihraba pretpostavlja se da označavaju grob osnivača Sarajeva Isa-bega Isakovića. Osmougaona munara. tako da je samo ona ponovo rađena) i u današnjem obliku izgrađena je 1566. Vrijedni nadgrobni. . prva džamija izgrađena u Sarajevu 1462. u velikom požaru. Na istom mjestu se ponovo gradi džamija (po mišljenju jednih iz temelja.To je centralni tip džamije sa trostranim trijemom. čije je šerefe pokriveno stalaktitima.

maja 1993. Zgrada Zemaljskog muzeja je najznačajnije djelo arhitekte Karla Paržika. Njen arhitekta je nepoznat ali je poznato da je bio učenik otomanskog arhitekte Mimara Sinana.3. vlasti Republike 28 Arhitekt Karlo Paržik. 27) 3. juna 1942. Ferhat-pašina džamija. godine.Godine 1912. gdje je djelovao gotovo 60 godina. Izgrađena je 1579. Ferhat – pašina ili Ferhadija džamija u Banjoj Luci Ferhat-pašina ili bolje znana kao Ferhadija džamija je bila centralni objekat u Banjaluci. . Izgradnju džamije je finansirao Ferhat-paša Sokolović bosanski sandžak beg. najljepša džamija u Banjoj Luci (slika br. 3. Zalagao se za očuvanje historijskog dijela grada i predlagao izgradnju novih dijelova grada od Koševa prema Sarajevskom Polju. a umro u Sarajevu. te arhitekturu i građevinarstvo. Kasnije je kompleks dopunjen sa sahat-kulom izgrađenom nedaleko od Ferhadije. U kompleksu Ferhadije su se također nalazila i 3 turbeta: Ferhat-paše. Završio je akademiju likovnih umjetnosti. a koristeći elemente koji su viđani u izgradnji bosanskih kuća. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine 1950. poštujući modul. godine u klasičnom otomanskom stilu i predstavlja jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture 16. a vrh kupole je bio 18m visok. godine. 16. U Sarajevo je došao sa 26 godina. njegove unuke Safikadune i njegovih bajraktara. projektovao zgradu Ulema medžlisa i uspješno je ukomponovao u cjelinu sa Carevom džamijom. Nakon prvog rušenja. a kasnije je bila uvrštena na listi spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u (nulta kategorija kulturnog spomenika). vijeka.3.1. Džamija je bila 18 m široka.Rušenje Džamija je djelomično bila uništena ekplozivom detoniranim 7. u Češkoj 1857. 14 m dugačka. kao dio sprovođenja politike etničkog čiščenja Bošnjaka. rođen je u selu Jičin. godine od strane nepoznatih srpskih nacionalista potpomaganih od vlasti Republike Srpske. godine. Munara je bila 43m visoka. arhitekta Karl Paržik28 je.

Rekonstrukcija Ferhadije na ljeto 2007. a rekonstrukcija je dalje otežana zbog problematike njene autentične rekostrukcije.3. 4000 protestanata je kamenovalo i tuklo 300 Bošnjaka koji su prisustvovali ceremoniji postavljanja kamena temeljca. 3.7. Ferhadija džamija 1993.2. maja 2001. godine (slika br. Restauracija Islamska zajednica Banjaluke je 2001. 28) Ostaci ruševina su odvezeni na gradsku deponiju. Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjaluci tokom agresije na RBiH od 1992. sručena od strane četnika (slika br. Rekonstrukcija džamije je i dalje kontraverzna tema u Banjaluci zbog svoje prominentne lokacije u gradu. godine. 29) . godine dobila urbanističku saglasnost za ponovnu izgradnju džamije. godine došlo je do nereda i protesta od strane srpskih nacionalista. Mnogi su sa povredama primljeni u banjalučku bolnicu. Ipak pri polaganju kamena temeljca 7. godine. maja 2001. maj je u Bosni i Hercegovini proglašen kao zvanični Dan džamija. Kratko nakon rušenja Ferhadije srušena je i obližnja sahat-kula. Dan rušenja Ferhadije . do 1995. a jedan Bošnjak je nakon povreda preminuo 26.Srpske su organizovale potpuno rušenje i čišćenje terena na kojem se nalazio cjelokupni kompleks džamije. Preliminarne studije o autentičnoj rekonstrukciji džamije je pripremio Arhitektonski fakultet u Sarajevu. Ceremonija je kasnije obavljena u tajnosti i pod velikim osiguranjem.

Arnaudija džamija pripadala je svojim stilskim i tipološkim karakteristikama grupi jednoprostornih džamija sa kupolom i tri kupolice.3. među prvim džamijama sagrađenim u Banjoj Luci (slika br. džamija Hasana Nezira) je izgrađena 1549.defterdar Hasan efendija podigao je 1595. godine. Kajmaković. nije služila samo vjernicima već i žiteljima cijele mahale. 30) Stara česma (nasuprot munarici) iz koje već godinama voda ne teče. ministar finansija Bosanskog pašaluka . Uvrštena je na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u (nulta kategorija kulturnog spomenika). Jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. 29 Aladža džamija (Šarena džamija. 1960. na ulazu u džamijsko dvorište. koja je bila situirana u Donjem Šeheru u Banja Luci. godine u Foči te je spadala u kategoriju većih džamija i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Unutrašnjost džamije je bila vrlo lijepo i bogato dekorisana. Arnaudija džamija. Naše starine VII. Krunski dio mihraba bio je vrlo sličan onome u Ferhadiji i Aladža džamiji29 u Foči. Gradio ju je bliski saradnik Mimar Sinana i njena najveća vrijednost je što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. uz Ferhadija džamiju predstavljala je primarni dio prvobitnog urbanog centra Starog grada ili Donjeg Šehera Banjaluke. godine lijepu monumentalnu kupolnu džamiju poznatu pod imenom Arnaudija ili Defterdardija.4.) . nedaleko od Ferhadije džamije. Izgrađena u klasičnom Otomanskom stilu. Sarajevo. Bila je izgrađena kao drugi kraj Banjalučke zanatske transverzale sa Ferhadijom na suprotnom kraju ulice. Konzervatorsko-restauratorski radovi na ornamentima Aladže džamije u Foči. Arnaudija džamija u Banjoj Luci Arnaudija džamija (Hasana Tefterdara džamija) je bila jedna od zadnjih 15 džamija u Banjoj Luci do 1993. U turbetu su bila dva drvena sarkofaga prekrivena zelenom čohom. (Z.

Rušenje Tokom agresije bila je više puta skrnavljena. godine. i 7. 3. obnovljena i otvorena u julu mjesecu 2004. Za izgradnju ovog objekta.2.Aladža džamija u Foči predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja i bila je jedan od najbolje proporcioniranih objekata.. 2006. prema nacrtima slavnog osmanlijskog arhitekte Sinana. kao i druge objekte u Mostaru. 31) 3. Mostar 1908. Također je obnovljena stara džamijska česma i kapija. infrastrukture. Rušenje Arnaudije još uvijek nije zvanično istraženo ali je sigurno da je rušenje počinila još uvijek neotkrivena grupa nacionalista kao dio politike etničkog čišćenja Republike srpske. kojem se od početka pripisivala izuzetno velika simbolička vrijednost. Izgrađena je 1557-1558. ali je tokom restauracije Starog mosta i starog jezgra grada Mostara 2002-2004. Karađozbegova džamija u Mostaru Karađozbegova džamija30 je najveća i jedna od najljepših džamija Hercegovine. . dobijena je potrebna urbanistička saglasnost i sva druga dokumentacija. Rekonstrukcija U junu 2003. Sarajevo.4. godine. vjersku školu. a potom su joj ostaci razvezeni na razna mjesta izvan grada. iste noći kada je porušena i najpoznatija banjalučka džamija Ferhadija. Karađozbegova džamija je pretrpila velika i teška oštećenja tokom dvostruke agresije na Mostar i Bosnu i Hercegovinu. maja 1993. u Ulici braće Fejića. Nalazi se u Mostaru. radove na obezbjeđenju gradilišta.. čiji će izgled biti identičan starom. godine počela je i odrađena je obnova kompleksa Arnaudija džamije što je podrazumijevalo čišćenje terena. (slika br. te početak zidanja kamenog zida i saniranje postojećeg. Nadzornik i glavni donator radova bio je mostarski mecena Mehmed-beg Karađoz.U drugoj fazi predviđeno je da se izgradi sama džamija i turbe. 30 R. koji je uz džamiju izgradio i medresu. sinovac tadašnjeg hercegovačkog vezira Rustema.4. koje se nalazilo uz munaru. Arnaudija džamija zajedno sa turbetom i vitkom kamenom munarom uz njega porušena je u noći između 6. objekat koji je imao izvorno sačuvane unutarnje dekoracije. Michel. . 3.1.6.

32 D. Karađoz-begova džamija u Mostaru (slika br. inventivnostim u prilagođavanju prirodnim. Očuvano je oko tridesetak objekata. njihov historijski razvoj. 1953. koje je obradio Dabroslav Pavlović u svojoj iscrpnoj studiji. Beograd. Poznate drvene crkve u Bosni potiču iz XVIII i XIX stoljeća. samo u banjalučko – bihaćkoj eparhiji bilo je 83 drvena hrama i kapele. O arhitrktonskim karakteristikama bosanskih crkava od drveta saznajemo iz studije Petr Momirovića. Mnogo crkava izgrađeno je nakon austrijske okupacije. političkim i drugim društvenim prilikama. Momirović. 32) 4. Sarajevo. Dve drevne crkve u Bosanskoj krajini. jer odražavaju bosanski način gradnje i imaju dosta toga zajedničkog sa džamijama. Prijedora i Prnjavora. Sarajevo. 1983. 1962. najviše drvenih. 33 Redžić. ali se uočava degradacija i opadanje.1. Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini. CRKVE BRVNARE Pored džamija i ostale sakralne arhitekture kada je riječ o sakralnoj arhitekturi orijentalnog stila za proučavanje su važne i crkve od drveta. . takozvane crkve brvnare.33 Crkave brvnare. Crkve brvnare u Srbiji.Najljepša džamija u Hercegovini. Pavlović. a po jednom popisu iz 1911.31 Dosta sličnosti imaju i drvene crkve u Srbiji.32 Govoreći o Bosni Momirović pretpostavlja da je u srednjem vijeku po ovim oblastima bilo crkava. godine. C R K V E 4. U prvom redu su obrađene crkve u Malom Blapku i Jeličkoj kao predstavnici dva osnovna tipa drvenih crkava u Bosni kao i drvene crkve u okolini Banja Luke. pa se zato nije očuvala nijedna. pružaju uvid u raznovrsnost oblika. 31 P.

Romanovcima i Kolima. Fočo. letvicama od mekog drveta i ukrasnim ekserima. 34 M. Tavanica je djelimično ravna. Crkve brvnare neobjavljen rad . a sve je preuzeto iz domaće tradicije gradnje drvetom. Širina crkve je oko 4m. razlikujemo dva tipa drvenih crkava: 1. Zidovi su male visine ( niži od visine čovjeka) sa malim otvorima. oblik lukova na pregradama i vratima često je islamski – prelomljen ili vitičast. sa parvougaonom osnovom i unutrašnjim prostorom koji je otvoren prema krovu. Unutrašnji prostor je podijeljen na tri dijela – oltar. 35) Uporedimo li ove crkve sa džamijama u Bosni. Izgled vrata na crkvama brvnarama. svod može biti cijelom dužinom crkve. (slika br.(slika br. bojom. koje su djela razvijenog zanastva majstora. akod crkava sitni drveni klis. naos i pritvor. U tom slučaju u zapadnom dijelu naosa postavljaju drvene stepenice i hor u vidu galerije. Ove crkve predstavljaju rad skromnog narodnog majstora. 33. Rakelići. hram u Šljivnu. iznad koga je redovno hor. a dužina 7 – 9m. kao i konstrukcija krovova je ista. Kod ovih crkava poklanja se veća pažnja ukrašavanju pojedinih dijelova. Tehnika izvođenja temelja od drvenih greda.34 To su manje građevine jednostavnije izrade i dekoracije. Unutrašnjost može biti podijeljena na tri dijela kao i kod prvog tipa. Naročito se ukrašavaju unutrašnje pregrade sa lukovima. Javorima. Prvi tip obuhvaća starije iz XVIII stoljeća. zatim dva načina izvođenja zidova od dugačkih brvana. pokriveni hrastovim daščicama. širine 5 – 10m i dužine 10 – 16m. 34) Prema načinu gradnje i opštim arhitektonskim karakteristikama. Drugi tip obuhvata crkve XIX stoljeća. Razlika je jedino u tome što se kod drvenih džamija u Bosni kao pokrov primjenjuje sami šindra. Ukrašavanje je izvedeno rezbarijom. dovratnici i vrata. obično na zapadnoj strani krovoi su jako visoki i veoma strmi. Busnovi i Marička kod Prijedora. 2. Ovom tipu pripadaju crkve u selima Jelička. Po načinu gradnje i obradi materijala slične su običnoj seoskoj kući. To su crkve većih dimenzija. naći ćemo da imaju zajedničkih elemenata. kao što su crkva u Malom Blašku.

Primjeri džamija i crkava od drveta predstavljaju produženje srednjovjekovne tradicije uptrebe drveta u Bosni. a zatim se razvija o po horizontali i po vertikali. vodenice. U velikim požarima koji su izbili u posljednjem deceniju 17. ona je ovdje bila podignuta još u predtursko vrijeme. ambari. posvećena svetom Mihovilu. kao što su štale.2. u kojima su stradale čitave četvrti Vareša. Najstarija crkva u Bosni i Hercegovini – Stara vareška crkva Stara vareška crkva ili. O prvobitnoj crkvi koja je krajem 17. Na isti način grade se i svi ostali objekti. st. Kompletan objekt konzervatorski je restauriran 1990/91. o čemu govori natpis u kamenoj ploći kod ulaznih vrata. jednoprostorna. Današnja stara crkva iz temelja je obnovljena 1819. oslikan u 17. Prema predanju. Široka primjena drveta produžava se i u osmanskom periodu. koje su građene do XIX stoljeća. godine da ima "jedan oltar potpuno opremljen. veliku primjenu trijemova i gradnju džamija od drveta. bez sigurnih dokaza. Tu leži objašnjenje za gradnju džamija od drveta. izgorjela. Ishodište primjene drveta je stara kua brvnara sa visokim krovom i pokrovom od drveta. Mihovila u sredini. te masovnu gradnju džamija sa drvenom munarom. Od tog oltara ostaje sačuvan samo barokni kožni antipendij sa slikom sv. zabilježeno je u izvještaju biskupa Olovčića koji je posjetio crkvu 1673. (slika br. svojim fermanom dozvolio da se postavi krov.Navedene sličnosti se mogu objasniti djelovanjem domaćih majstora. 4. Uskoro je podignuta nova kojoj je 1716. godine sultan Ahmed III. U početku ona je jednostavna. st. crkve i gornji dijelovi tvrđava. 36) . stoljeća. izgorjela je i crkva. pa se i one i po tlocrtnom rješenju i skromnoj dekoraciji vežu za seosku kuću. postoji na ovom mjestu od 16. stoljeća. Jednostavne crkve bez ukrasa. sa svim svojim nužnim". Ovo je najstariji spomenik katoličke crkve u Bosni i jedini sačuvan iz turskog perioda. grade drvodjelje iz naroda. kako je zovu Varešani. s tim što se proširuje na bodruk konstrukciju. mala crkva. koji se čuva u Sarajevu.

pored Ekonomskog fakulteta. godine izvršena prva rekonstrukcija kada je u crkvu uvedena električna energija i kada su postavljena nova zvona težine 2. sa desne strane rijeke Miljacke.5 m. Saborna crkva u Sarajevu posvećena je rođenju Presvete Bogorodice. Nakon toga je 1921. srednje kupole 34 m. U osnovi je trobrodna bazilka kombinovana sa upisanim krstom i ima pet kupola. Saborna crkva je građena od kamena. Na oltaru se nalaze tri kubeta. Prvobitno je bila prekrivena olovnim krovom. Uz zidove crkve nalaze se drvene stolice. Crkva se nalazi se u samom centru grada. Saborna crkva u Sarajevu Saborna crkva u Sarajevu jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu. Oltar. Crkva je duga 37 m.600 kg i 750 kg. 1873. 1. Urađena je i unutranja adaptacija objekta. a malih 20 m.5 m. Lukovi. 4. arhimandrit Sava Kostanović je iz Rusije donio ikone za ikonostas koje se i danas nalaze u crkvi. široka 22.800 kg.Od 1995.3. svodovi i apsida crkve takođe su ukrašeni ornamentikom. Visina zidova je 15. uključujući zvona i pokrili crkvu limom. Današnji izgled crkve malo se razlikuje od prvobitnog. te bakarni krov. godine stara vareška crkva postaje i galerija darovanih slika gdje je u stalnoj postavci izloženo oko pedeset slika od 40 različitih autora. Unutrašnji zidovi ukrašeni su je ornamentalnom slikanom dekoracijom. a u ostatku crkve su još pet. . kao i prostor ispred njega je uzdignut u odnosu na ostatak crkve za tri stepenika. ali su u vrijeme Prvog svjetskog rata Austrijanci skinuli olovo. Uz desni stub smješten je pozlaćeni tron za mitropolita. većih. Posljednjih godina mala crkva je najljepša pozornica malih kulturnih događanja u Varešu.

odlučeno je crkvi dati njezin konačni oblik. Franjevačka crkva u Livnu prva i najveća crkva koja je izgrađena za turske vladavine na našim prostorima. ali ono malo. Ali po povratku u Livno fra Lovro se zgodno siti. Franjevačka crkva i samostan Gorica u Livnu35 4." Tako se zaputi Sultanu u Carigrad (Istanbul) i fra Lovro Karaula. I dadne Sultan fra Lovri ferman (odobrenje) na kome je stajalo da. "da ne bi budila narod rano jutri. Crkva je 28. g. Pošto je fra Lovro bio posebno uporan Sultan se odluči š njime još više poigrat. kad već oće makar malu crkvicu. Nakon toga obavljena je posveta crkve 1891. izgrađen 1887-1888. Pisalo je da se smi gradit crkva kolika je volunjska koža i da se na nju smi stavit zvono. godine. taj njegov plan bitno je nadopunio ugledni hrvatski arhitekt Josip pl. Plan za crkvu napravio je splitski graditelj Franjo Moise. i veliko zvono (teško 1024 kg). što se š njime zvoni kod pričesti. g. Svi su bili ismijavani. Franjevačka crkva u Livnu U osmansko vrijeme kršćanima nije bilo dopušteno graditi ni najskromnije vjerske zgrade. (slika br.1. izgrađena 1974. jedana je od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu. g. svečano otvorena i predata na upotrebu. Ko i ostale." . 38) Gradnja crkve je započeta postavljanjem temeljnog kamena 1854. Na to se odma skupe turci. Tek polovicom 19. godine (slika br. Kad su tili zabranit gradnju fra Lovro im pokaza defter.37) 4. Vancaš. 35 Narodna predaja o Gorici:"Mnogi su u to vrime išli kod turskih vladara izmolit dozvolu za gradnju crkve. smi napravit crkvu kolika je volunjska (volovska) koža i stavit zvono. Turci su strogo zabranjivali graditi i najskromniju crkvicu. oktobra 1906.4. godine a zgrada je došla pod krov pet godina poslije 1859. vraćali su se bez uspjeha.Saborna crkva u Sarajevo. ismijavaše ga na dvoru. Naročito su im smetala crkvena zvona. Pola stoljeća poslije njega. čije je djelo i sarajevska katedrala.4. g. Sultanova se naredba morala poštivat i jedan turčin prvi uze kramp i poče kopat temelj. i opaše pozamašan prostor š njom. Najveće graditeljsko obogaćenje crkve bio je južni zvonik. stoljeća i osmanska je vlast bila prisiljena olabaviti to svoje držanje i napokon dopustiti da i kršćani mogu podići koju crkvu. Napokon 1903. isiče volovsku kožu u oputu (tanku nit).

39) 4. 1854. tu je bila smještena i škola za bogoslove (buduće svećenike). Od 1984-1985. 40) Samostan na Gorici raspolaže sa značajnim kulturnim blagom.Enterijer Franjevačke crkve.4. g. etnografskoj i sakralnoj. zidne i stropne dekoracije (slika br.da bude boravište redovničke zajednice . istočni. koje je od osobite važnosti za ovaj kraj. ali i općenito za Bosnu i za hrvatski narod. Najprije je podignut zapadni dio. Uz osnovnu zadaću . Samostan Gorica u Livne. Samostan Gorica u Livnu Gradnja Samostana je započela zajedno s gradnjom crkve g. dio. Od devedesetih godina prošlog stoljeća ponovno je vraćen novicijat na Goricu. jedno se vrijeme u samostanu držala i nastava za osnovnoškolce.) podigli su prizemlje južnog dijela a nešto kasnije i njegov sprat.samostan je imao i različite prateće funkcije. Useljen je 1858. istočna strana zgrade ostala je dugo neizgrađena: na njezinu mjestu su bile neugledne gospodarske zgradice. zatim u periodu od 1889. gradnja samostana početa je iste godine kada i gradnja Franjevačke crkve (slika br. Treća. koji je u ovom samostanu proveo posljednjih dvadesetak godina svog života. izgrađen je i taj. U vrijeme turske vladavine. do 1909. . prema nacrtu arhitekta Zlatka Ugljena. g. koja u najvećoj mjeri predstavlja slikarstvo Gabrijela Jurkića.2. zatim u knjižnici i galeriji slika. Tridesetih godina dvadesetog stoljeća tu je bio i novicijat za pripravnike Franjevačkog reda. onaj koji gleda prema gradu. To je blago smješteno u više zbirki: arheološkoj. Nakon pet godina (1863.

a slučalice glavnom ulazu je zajednička predavaonica ili dershana u kojoj slušači sjede na tlima i prave halku ili krug oko predavača. Sultan Orhan je 1360. godine Nizamul .) 37 Ibrahim-pašina medresa u okviru koje je djelovala i biblioteka. do 22. prostorije im se nižu u dva ili četiri trakta i to uglavnom oko manjeg ili većeg dvorišta koji je imao šadrvan na sredini. Hamidullah. Uvod u islam. 36 Najpoznatija od svih svoga vremena je Medresa Nizamija koju je izgradio Nizamul-mulk. Za vrijeme turske vladavine sagrađeno ih je u četrdeset i sedam mjesta nešto više od sedamdeset. Ne zna se tačno da li je prva medresa bila u gradu Nejsabura ili Bagdatu. Pošto je ona 1697. gradio je godine 1065. M E D R E S E Medrese su škole u kojima se sticala srednja i viša naobrazba. Ta njegova medresa. Nalazila je se visoko u brdu i danas na nju sjeća naziv tamošnje četvrti Medrese. i 1512. Sarajevo. koje su donosile godišnji prihod oko 60 000 ondanašnjih zlatnih dinara (dukata). i te se i danas smatraju najznamenitijim i u građevnom smislu najimpozantnijim na čitavom prostoru bivše turske carevine. 1989. (M.'' Od džamije je medresa na početku razlikovala samo po tome što je imala prostorije za smještanje učenika (internat).1607. veoma je važna kulturno-prosvjetna ustanova iz osmanskog perioda. Sarajevo.IX. a druga je Šišman Ibrahim–pašina u Počitelju na Neretvi37. Lako je zaključiti da su se one razvile iz džamija. 1989. U 15. godine i svojom zakladnicom od te godine odredio beriva predavaču (muderisu) i stipendije učenicima od prihoda velikog broja nekretnina što je ih u tu i u druge svrhe uvakufio. Medrese novijeg tipa su se odlikovale po tome što su se odvojile od džamije ali su ipak smještene u njenu blizinu. Jedna je Gazi Husrev-begova u Sarajevu. Hamidullah. Osnovao ju je krajški vojvoda i sultanov namjesnik u Skoplju Gazi Ishak-beg 1445. arhitekti Ebu Seid Safi. Do danas su se tek dvije očuvale od starijeg doba kao odlični predstavnici te vrste spomenika na ovome tlu. i 16. Prva medresa na prostoru bivše Jugoslavije nastala je u Skoplju na Vardaru. da je prvu medresu u tom posljednjem mjestu osnovao 1065. godine od ondanašnjeg bosanskog namjesnika Gazi Husrev-bega u Sarajevu. '' Sigurno je samo to. (M. a za njezino uzdržavanje je uvakufio dućane oko nje i druge nekretnine.Mulk.'' Bosanski namjesnik Ferizbeg je između 1505. sagradio prvu poznatu medresu u Bosni.) . stoljeću izgrađene su u Carigradu medrese sultana Fatiha i one sultana Sulejmana. U obično jedan ili dva duža trakta su smještene sobe za po jednog ili dvojicu sučelice. Uvod u islam. koja se po njemu prozvala Nizamija36. Druga poznata i danas uopće najstarija medresa u BiH. i da je Nizamul – Mulk prvi uveo plaće nastavnicima i stipendije. Dvorište je uvijek bilo odvojeno od vanjskog svijeta sa sve četiri strane. godine osnovao prvu medresu toga samostalnog tipa kod Osmanlija. godine propala u požaru ne zna se od kakve je građe bila. popločeno je kamenom i opasano je bar sa dvije strane trijemom ili arkadama. zvane Medarisi–seman (osam mederesa kao osam viših i nižih odjeljenja).5. vezir seldžučkih sultana Alp Arslana i Melik Šaha. sagrađena je 1537. mudri veliki vezir seldžučkih sultana Alep Arslana i Melikšaha.

i sve drugo što traži mjesni običaj. koji su izvučeni iz svake sobe sa šiljatim završecima.5. Prijevod Enes Karić. stvar što se ta argumentovana činjenica zanemaruje.1. godine Gazi Husrev-begova medresa na početku nazivala Seldžukija po Seldžuki osnivačevoj majci. tefsir (tumačenje Kur`ana). usul (institucije šerijetskog prava). Kuršumlija. a kasnije se zove Kuršumlja po olovu kojim je pokrivena. Sarajevo.41) U tri trakta su posve jednake kvadratične sobe presvedene kupolama u četvrtom koji se nalazio u dnu zgrade sučelice je prostrana dershana. ahkjam (šerijetsko pravo). Druga je. te da je izučavanje naučnih disciplina u njima bilo sasvim slično. (slika br.42) 5. Karađozbegova medresa39 38 Kur`an.38 U ovo vrijeme poznato je da su svi evropski univerziteti osnivani i razvijali se pod okrivljem crkve. čine je posebno arhitektonski vrijednom. Visoki dimnjaci. Sve što je stvoreno pod uticajem Turaka nema vrijednosti i samo zbog toga se u ovom gradu ne uzima 1537. Husrev-begova medresa kroz stoljeća je nosila tri imena: Seldžukija. ipak. Sarajevo je već u prvoj polovini XVI stoljeća imalo univerzitetsku instituciju ravnu tadašnjim institucijama u Evrpoi.2. kao godina osnivanja Sarajevskog univerziteta. Na ovoj medresi su se izučavale naučne discipline: darul–hadis. građena je četiri trakta i od kamena tesanca. Podignuta je u neposrednoj blizini Gazi Husrev-begove džamije ima dispoziciju kao i sve medrese osmanskog perioda. katedra za hadis (islamsku tradiciju). po Prema tome. . Ova medresa od svog nastanka pa kroz čitav turski period razlikovala se od svih ostalih u Sarajevu jer je osnivač Gazi Husrevbeg odredio da ona po onome što će se u njoj izučavati mora imati status visoke škole. a to znači prve fakultetske institucije u našim krajevima uopće. 1995. Gazi Husrev–begova medresa sagrađena 1537. Gazijina (slika br.

Izgrađena je u dvorištu istoimene džamije. U nastavi je korišteno preko 100 udžbenika. 5.3. Karađoz-beg je u svrhu njenog izdržavanja zavještao 100 000 dirhema koji će se iznajmljivati uz kamatnu stopu od 12%. godine. M. Sivčevića na mjesto upravitelja 1922. (1557/8. N. Muderis je imao platu 20 dirhema dnevno. Iz njegove vakufname o izgradnji džamije 965. a tokom svoje historije je više puta restaurirana i dograđivana. U gradu Mostaru je poznat kao Karađoz-beg. Bijelo Polje. Njen osnivač je Mehmed (Muhamed) beg Zaim. Hadžijahić. ali u veoma teškim uslovima. godine. a podvornik (ložač) jedan dirhem dnevno.Mostar je nekada imao ukupno 11 medresa koje su predstavljale visokoobrazovne institucije toga vremena. Behram-begova medresa Behram-begova medresa u Tuzli je najstarija obrazovna institucija u sjeveroistočnoj Bosni i među najstarijim je medresama našega podneblja. (M. I ovaj objekat je uslijed slijeganja terenja zauvijek nestao.) . Podatak pokazuje kolika se pažnja poklanjala nauci i znanju u to doba. koji je bio porijeklom iz naselja Potoci. Najstarija i najpoznatija među njima jeste Karađoz-begova medresa (KBM). Behram-begova medresa u Tuzli je najstarija obrazovna institucija u sjeveroistočnoj Bosni i medju najstarijim je medresama nasega podneblja. Od cijelog objekta ostala je samo porta (kapija) koja je restaurirana prvi put 1975. a izučavalo se 25 nastavnih predmeta. godine koji uvodi značajne reforme. godine. (slika br. 43) Prijelomni događaj u radu Medrese je dolazak hafiza Salih-ef. Šukrić.) godine saznajemo da je bio brat velikog vezira Rustem-paše i hercegovačkog namjesnika Sinan-paše. 39 Karađoz-begova medresa osnovana nešto prije 1557. sin Seadetov. prema predaji. Pred Drugi svjetski rat Medresa je imala ukupno dvadeset prostorija u kojima se moglo smjestiti 120 učenika. 1991. Isam i muslimani u BiH. Traljić. Medresa je radila i tokom rata. godine. Imala je prostorije za smještaj učenika. Ta sredstva trošena su za finansiranje učenika i profesora (muderisa). Ispred medrese nalazili su se trijem i prostrano dvorište. Sarajevo. Zgrada Medrese je srušena 1974. biblioteku i salu za predavanja. kod Mostara. a potom i 1990. dobio je zbog svoje naočitosti (karađozcrnook). stoljeću je sagrađena u arapsko-maurskom stilu. Taj epitet. i 1997. godine. Zgrada Medrese u 19. učenici tri dirhema. Relevantni historijski izvori navode da je počela s radom prije 1626.

5. vrlo dobar diplomata po čemu je dobio nadimak elči-mirotvorac. jedan od vezira koji su stolovali u Travniku. u periodu kada je Bosna i Hercegovina bila pod upravom Osmanskog cartsva. ali koji se nisu. U Travniku su nekada postojale tri medrese.4. Prijemni ispiti su održani 28. godine. Elči Ibrahim-pašina medresa je osnovana daleke 1705. Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Nakon završetka Drugog svjetskog rata. Zanimljiv je tekst pečata. nakon čega je samo jednoj. koji je u to vrijeme osim medrese uvakufio još niz objekata vjerskog i privrednog karaktera koji su izdržavali medresu. na žalost do danas održali. koja i danas postoji i radi. Njih je u Bosni i Hercegovini pred Drugi svjetski rat bilo 33. (slika br. a nastava je počela 6. rad Medrese je reaktiviran 1993. augusta. oktobra iste godine. Od 1993.Nakon 44 godine prekida. po uspostavi komunističke vlasti. Njen osnivač je Elči Ibrahimpaša. osim medrese. a Elči Ibrahim-pašina medresa je najstarija od njih i jedina koja je do danas preživjela. a nadasve dobar vjernik i veliki dobrotvor.. Medresa se preselila u restauriranu zgradu čiji su prostori prilagođeni njenim potrebama. medresi je zabranjen daljnji rad." . bio dozvoljen rad. Još od odlaska Turaka sa ovih prostora. uspostavom austrougarske vlasti 40 Vezir na Bosni Elči Ibrahim-paša je u Travniku za svog vezirovanja podigao medresu i uz nju biblioteku u koju je uvakufio 103 rukopisne knjige. godine obilježena je tristota godišnjica postojanja). godine u Behram-begovoj medresi neprestano se ulažu napori za poboljšanje kako prostornih tako i organizacijskih uvjeta za ostvarenje što kvalitetnijih odgojno-obrazovnih rezultata. koji je utisnut na svaki rukopis: "Uvakufio je Elči Ibrahim-paša govoreći: 'Dobra djela odstranjuju zla.44) Ibrahim-paša je bio turskog porijekla. Elči Ibrahim–pašina medresa Elči Ibrahim-pašina40 medresa nalazi se u Travniku u središnjem dijelu Bosne i Hrecegovine predstavlja jedno od veoma značajnih kulturnih bogatstava Bosne i Hercegovine koje je nastalo 1705. godine (2005. što je bio slučaj i sa mnogim drugim medresama u Bosni i Hercegovini. internatskih zgrada i vakufskog objekta i novoizgrađene džamije. godine. Kompleks Behrambegove medrese u Tuzli danas se sastoji od školskih..

godine. između ostalog i zatvaranjem medresa. 45) 6. godine srušena je 1892. Konkretan rad na ponovnom otvaranju ove medrese datira još od 1990. Zgrada medrese iz 1705. koja je veća od nekadašnje. godine. kako muslimani ne bi mogli sticati vjersko obrazovanje. U tom periodu su vršene pripreme za ponovno otvaranje. odmah nakon pada bivšeg režima. borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije). godine prilikom izgradnje pruge kroz Travnik. . ali se do realizacije te ideje moralo čekati do 1994. ali je austrougarska vlast u to doba kao nadoknadu za rušenje te zgrade sagradila današnju zgradu medrese u periodu 1892.-1895. (slika br. godine. koje su bile centri okupljanja i opismenjavanja muslimanske omladine. sistematski se radilo na uništavanju muslimanskog bića. Tada su u Bosni i Hercegovini zatvorene 32 medrese. godine. T e k i j e Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju.1878. te uspostavom Kraljevine Jugoslavije. a pogotovu uspostavom komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata.

n. unutrašnjost same tekije je uradjena u klasičnom baroknom turskom stilu po tome je jedini takav objekat u BiH.1. (slika br. i I. najčešće šejhovi. i konačno grad. vijeku. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke. Tekija na vrelu Bune (Blagaj) Tekija je izgradjena u 17. Rimljani su pretvorili u castrum. 46) 6. Blagajski kraj je postojao kao ljudsko stanište u kontinuitetu od 7000. Evlija Čelebija piše i o većem broj. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.vijeku. Izgled tekije . 6. rimski castrum. Gradili su ih derviši. Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju i Hadži Sinanova tekija u Sarajevu. feudalna rezidencija. a današnji izgled je dobila 1851. selo.U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. Zgrada tekije koja je nekada bila pod kupolom. mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Taj vrlo čitak rukopis čovjekovog bivstvovanja na ovim područjima pratimo od neolita u Zelenoj pećini. godina prije nove ere do danas kao pećina. Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. sjedište kadiluka. obnavljana je više puta. vijeka p.godine. ilirska utvrda.1. Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija.e. grad-tvrđava.1. Ilirsku gradinu iz II.

Posebnu vrijednost predstavlja hamam sa perforiranom kupolom i koritom sa ljepim ornamentima. Ovaj objekat je uglavnom zadržao svoju tradicionalu formu. Mlinice pokraj Tekije u Blagaju (slika br. Obzirom da je jedna povelja iz 1454. U pročelju zgrade nalazi se turbe sa dva drvena mezara prekrivena zelenom čohom. godine. Osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod Osmansku vlast (1466. stijenom na mjestu gdje se Buna pojavljuje nakon 19. Prizemlje zgrade služilo je za okupljanje derviša. H A N O V I I K A R A N V A S A R A J I . a i vojni punkt. godine pominje da je tu bilo i bogumilsko svetiste. 47) Tekija je pripadala raznim derviškim redovima i bila mjesto okupljanja duhovne elite. to se citav ansambl moze smatrati simbiozom bogumilstva i Islama. orlovima nastanjenom. a i vojni punkt. tekija predstavlja značajan spomenik kulture ranog osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini. dok su se prostorije na prvom spratu koristile za obavljanje rituala i prijem gostiju. Obzirom da je jedna povelja iz 1454. godine pominje da je tu bilo i bogumilsko svetiste. (slika br. 48) 7. koja predstavljaju tabute legendarnog šejha tekije oko 1840. što proističe iz osnovnog derviškog principa kojim se zabranjuje svako nasilje u blizini mjesta gdje se obavlja ritual.Smještena pod visokom.5 km dugog toka ispod zemlje u vidu najjačeg evropskog izvora ( godisnji prosjek 43000 litara u sekundi). To je mjesto gdje su derviši obavljali i danas obavljaju zikr. iako sa izvjesnim karakteristikama turskog baroka. Osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod Osmansku vlast (1466 god) kao misionarski. U bilizini tekije (oko 300 metara desno iznad izvora) nalazi se Zelena pećina. iako se tu nalazi dvadeset vrsta ptica i nekoliko vrsta riba. god) kao misionarski. Specifičnost tekije predstavlja i činjenica da u njenoj okolini nikada nije bio dozvoljen lov i ribolov. to se citav ansambl moze smatrati simbiozom bogumilstva i Islama.

U zidovima su bile ponegdje vješalice. Posve su drugačije izgledali hanovi veliki trgovački.41 Posebnu vrstu hanskih zgrada čine hanovi s jednom sobom iznad vrata. a iz 41 „ Bilo je takvih zgrada samo s tom razlikom što je do vrata bila manja ili veća soba u kojoj je sjedio handžika i u kojoj su noćivali bogatiji putnici. Osim toga nalazila se i po koja klupa na kojoj je putnik spavao. Dnevnik putovanja. dakle iz podruma.50 m visoki građeni od brvnara. raspoređene uz uže strane hana. Pred hanovima. To je prizemna zgrada s osnovicom pravokutnika. Bošković. i o njima govori Ruđer Josip Bošković u svom dnevniku putovanja iz 1762 godine. bilo je u Sarajevu 50 što većih.1. J. I ovdje se redaju sobe oko hodnika ( divanhane ili araluka). gdje su se prolaznici ljeti odmarali. Basamaci na sprat su uvijek unutra hana. dva ili više ognjišta. industrija i trgovina u prijašnja je vremena putnik dolazio gotovo samo u trgovačkom poslu i ostajao tu dulje. (R. Unutra je jedno. Stara bosanska čaršija – horizontalno razvijeni obrtnički i trgovački dio grada. Godine 1878. Gornji boj u hanovima razvio se skoro na isti način kao i gornji boj u stambenim kućama. u Sarajevu. 1762. zidovi su joj 2 – 2. da osuši odjeću. npr. Naprostija hanska zgrada bila je slična staji. U toj sobi bilo je od XVII stoljeća sigurno i ognjište ili odžak za pećenje kafe. gdje se vatra loži zimi. kao i podrum. Sigurno se zna da je u Sarajevu postojala kafana 1592 godine. a između njih je hodnik koji se ponegdje završava izbačenom kamarijom iznad hanskih vrata. To se zove suldurma. kamena i ćerpiča s krovom na četri vode. da se putnik ogrije i. ali je bilo hanova i bez njih. Vrata su obično u sredini jedne od dviju dužih stranica i tako velika da kroz njih može komotno proći konj pod tovarom. O hanu uopće Iz različitih putopisa XVI I XVII stoljeća znamo da je bilo različitih hanskih zgrada. uz puteve. Prizemlje služi samo kao podrum. mogle su biti jedna ili dvije sobe i u prizemlju. U zidovima je po koji malen otvor – prozor. što manjih hanova. nalazila se često sofa ili hladnjak. Stropa nema. dakle soba na katu. Osim ove. kulturne i prosvjetne institucije. arhitektonski i povijesni spomenici. Ovo je početak kanovima koji imaju prizemlje i sprat i u kojima se počinje polako odvajati čovjek od životinje.) .7. Na to ga je primoravao nedostatak pomagala trgovine i prometa. kupujući i prodavajući različitu robu. ponegdje s gustom mrežom uličica i mnogim malim drvenim dućanima – bila je centar gospodarskog rada i srce grada. dok su po varošima rjeđi hanovi bez dvorišta. pa su ih sami putnici sa sobom nosili. jer kafa u Bosni počela se piti već u drugoj polovini XVI stoljeća. ako ga je imao. ako je pokisnuo. I dok danas putnika privlače u neki grad prirodne ljepote njegove okoline. prekriveni šimlom. Ovakvih hanova bilo je još i u XVIII i XIX stoljeću. U hanovima nema više ognjišta u prizemlju. a služila je također za vezanje konja. a na krovu je jedna ili više badža. U varošima je i jedna dio dvorišta natkriven. Uz putnika je bio i njegov konj. Hanovi uz puteve nemaju nikada dvorišta.

Trgovački hanovi. po zakupcima Morića iz čuvene sarajevske porodice. Morića hana.3. Putnici se u njima nisu nikada zadržavali duže od jedne noći. kada bi snijeg zatrpao put. Kreševljaković. selima i uz puteve musafirhana. decembra 1937. Kolobara. sedmica. a Đulov je nazvan tek početkom XIX stoljeća. U velikom požaru od 8.2. vlasništvo vakufa Gazi Husrevbega (1521 – 1541) 3. kao ni donatora Drugog novog hana. Takvih je hanova bilo u Sarajevu. 2. I tako da je danas Morića han od svih naših većih hanova jedini primjer i jedini historijski i arhitektonski spomenik u Bosni i Hercegovoni. po zakupcu Mustafi Đulu. koliko se zna.42 Od njih bijahu po arhitekturi i veličini najpoznatiji: 1. Služili su putnicima za kraći odmor ili konak.) 43 H. vlasništvo vakufa osnivača Sarajeva Gazi Isabega iz 1462. 1957. U njima su se trgovci zadržavali obično po više dana. 7. Putnika je još mogla spriječiti i bolest na dužem putu. kasnije nazvanog Đulov han. U tim hanovima mogao je putnik da se zadrži i po više dana zimi. kupujući ili prodajući robu. stariji od ovoga. koji nam pretstavlja potpuno očuvani tip starijih hanova osmanlijske arhitekture. Hanovi i karavansaraji. pa i koji mjesec. Banjoj Luci. Kreševu i Varešu. Kreševljaković. To su dobrotvorne ustanove. Novi han ili Đulov i 4. Kolobare i Tašlihana. potpuno besplatno. propao je Tašlihan i Đulov han. Vrste hanova Razlikujemo tri vrsta hanova: 1. (H. Ovakvim hanovima nazivamo hanove na Ilidži pokraj Sarajeva i u Kiseljaku. pa i hranu za sebe i svoga konja. Po ovome zaključujemo da je Novi han. 2. Tašlihan. . Prije toga. Hanovi uz puteve. također vlasništvo istog vakufa. Hanovi u Bosni i Hercegovini 42 Morića han nosi svoje ime od kraja XVIII i XIX stoljeća. Ime Novi han dobio je da se razlikovao od starijih hanova. Ovakvih je hanova bilo po većim trgovačkim centrima. u kojima je putnik nalazio konak. jer je svki putnik želio da što prije stigne svom cilju.43 7. čijeg donatora ne znamo.jednog popisa sastavljenog te godine vidimo da je u njih moglo stati 2640 osoba i 1262 konja. godine. Osim hanova bilo je po varošima. Hanovi i karanvasaraji u Bosni i Hercegovini. zvao se Drugi novi han. Sezonski hanovi. Sarajevo. a ima i slučajeva da je u hanu bolesnog putnika zatekla i smrt. Sarajevo. 1957. a ista sudbina zadesila i Kolobaru 29. u koje su dolazili ljudi da se liječe ili da teferiče. za razliku od Novog hana. avgusta 1879. Mostaru. 3. drugi Novi han ili Morića han.

7.3.1. Morića han
Morića han44 je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Morića han je posljednji sačuvani karavansaraj na našim prostorima. Svi konstruktivni oblici koje danas vidimo na Morića hanu, uglavnom ujedno i elementi svih velikih hanova što su se nekad gradili po Orijentu i našim stranama. Tek je svaki kraj, već prema svom bogatstvu uvjetovao građevni materijal: kamen ili drvo, a najčešće i jedno i drugo. (slika br. 49)

Morića Han45 je u svoje vrijeme mogao da primi na konak karavan od 300 putnika i 70 konja. Handžijina soba je bila iznad samog glavnog ulaza kako bi mogao da ima slobodan pregled putnika koji dolaze i odlaze. Prizemlje hana je služilo za smještaj konja i robe koja se odlagala u magaze, a na spratu su bile musafirske sobe i jedna velika prostorija kao zajednički prostor za razgovore uz kahvu. U ovoj kahvani su se često odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skupštine sarajevskih obrtnika te je kahvana Morića hana postala toliko značajna da je ušla i u sevdalinku Njegova gornja, drvena konstrukcija, istina više je puta stradala od požara i kasnije popravljanja ili ponova građena, ali uvijek u prvotnom stilu, jer se njegova osnovna koncepcija nikada nije dala uništiti. Morića han smješten je u nekad najprometnijem dijelu sarajevske čaršije (u Saračima). Kao i svi veliki trgovački hanovi, tako je i Morića han građen na sprat. Iako je po svom tlocrtu (44.70 X 38.40) upravo ogromnih dimenzija prema okolnim sitnim čaršijskim dućanima, on se uopće i ne zapaža, niti odaje utisak ikakve glomaznosti, jer se cijela građevina razvila potpuno u širinu. Sasvim se prilagodila građevnom mjerilu u čijem
44

Esnafi su u ovom objektu održavali svoje skupove punih 300 godina, a zadnji skup održan je 1930. (N. Koštović, Sarajevo između dobrotvorstva i zla, Sarajevo, 1995.) 45 Kafana u Morića hanu je najvjerovatnije najstarija sarajevska kafana (otvorena je kada i Morića han). U njoj se odvijao i dio i društvenog i političkog života Sarajeva. Ne samo da su esnafski skupovi dali društveni karakter Morića hanu, nego su u prošlosti i svi politički događaji Sarajeva, raspravljani u ovoj zgradi. Kafana u Morića hanu bila je nekad sjecište zanatlija, trgovaca i učenih ljudi. (M. M. Bašeskija, Ljetopis, Sarajevo, 1968.)

središtu stoji čovjek i ekonomija građe i prostora, i tako čini posve skladnu aglomeraciju sa susjednim dućanima, čije strehe može čovjek gotovo rukom dohvatiti. Centralno dvorište ovog hana, kao i svih drugih ovakvih hanova dobrim dijelom podvlači se pod sprat nad hrastovim stupovima i čini neku vrstu trijema, gdje su se za kišnog i sniježnog vremena otovarali i tovarili konji, a roba raspakivala i pakovala. Sa sve četri strane dvorišta redaju se okolo naokolo dućani, magaze i podrum za konje, uvijek na suprotnoj strani od glavnog ulaza. Dućani i magaze izdaju se u zakup trgovcima. (slika br. 50)

Prizemne su prostorije redovito vlažne i nisu prikladne za stanovanje. Zato je uvijek, kako u bosanskoj muslimanskoj kući, tako i ovdje u prizemlju smješten gospodarski dio prostorija, dok je stambeni prostor ovdje odignut i slobodno postavljen na sistemu simetrično poredanih drvenih stupova. Ti je dakle, još u XVI stoljeću primjenjeno važno pravilo higijene. Stambene se sobe nižu s obje strane širokog i pokaldrmljenog hodnika sasvim unaokolo. Svakako da je u arhitektonskom pogledu osobito zanimljiv dio hana prostrana kafana46, što stoji na drugoj strani dvorišta. Morića han, kao i sva tri druga velika sarajevska hana, imao je od davnina svoj poseban vodovod i česmu, a uz nj i bunar, kako han ne bi ostao bez vode kad se vodovod pokvari. U nekim velikim hanovima ( Tašlihan u Sarajevu) bio je i šadrvan. „Ovaj je han vlasništvo Gazi Husrevbegova vakufa. Po zakupcima Mustafagi Moriću i kasnije njegovom sinu Ibrahimu dobio je današnje ime početkom prošlog stoljeća. Zbog svog centralnog smještaja bio je trgovcima naručniji od svih drugih sarajevskih hanova, pa je uvijek dobro posjećen.“47

7.3.2. Kolobara han
46

„Čovjek tu sjedi na sećiji, koja se proteže duž zidova. Pod je malo ispod horizonta i pokriven ćilimima, strop od drveta je malo iznad horizonta. Pokućanstava nigdje, osim samo možda u ćošku sa strane ulaza, gdje je slobodno u prostor smještena jedna kafanica (zapravo: odžak). Između stropa i poda je čist prostor. Mala visina prostorije čini je još prostranijom, pa bijeli zidovi i prozori – sve na dohvat ruci. Jedan je zid sav raspušten u prozore, sa sećije ispred njih tereba čovjek samo da pruži ruku, pa da otvori čekmu (pomični prozorčić) – i u produženju prostora mu je slika u svijetu – živa slika ograničena okvirom čovječjeg mjerila i svedena čovjeku na horizont i vidni čunj.“ (D. Grabrijan, Arhitekturom na dohvat ruci, Ljubljana, 1957.) 47 H. Kreševljaković, Morića han, Sarajevo, 1951.

Kolobara han je bila potpuno slična Morića hanu i po veličini i po arhitekturi, samo je hodnik na katu bio uži. Na Morića hanu je pored glavnog ulaza iz Sarača još jedan sporedni ulaz iz Ćulhana, gdje je nekada stajala Firuzbegova banja, a na Kolobari su bila troja vrata, glavna iz Bezerđana, a sporedna iz Kazaza i Mehmedbegova bezistana, kasnije dućani. Gornji boj Kolobare i ostala drvenina u prizemlju izgorjela je u velikom požaru 1842. godine. Potpuno je obnovljena 1844. godine.

7.3.3. Đulov han
Đulov han bio je na mjestu zgrade Filozofskoog fakulteta. I ovo je bio veliki trgovački han. U osnovi se nešto razlikovao od gornjih dvaju hanova. Njegova zgrada zatvarala je pravokutno dvorište samo sa tri strane. Fronta Đulova hana duga 58 m bila je okrenuta prema Đulovoj ulici, a druge dvije strane duge 23,5 m bile su okrenute prema Saračima i na Varoš (današnja Titova ulica). U prizemlju od Đulagine ulice bile su magaze, a od Titove podrum. Iz ove tri ulice vodila su po jedna na svod građena vrata. Prizemlje je bilo sagrađeno od kamena i sedre, a gornji sprat od istog materijala kao i Morića han.48

7.3.4. Tašlihan
"Tašlihan i Bezistan dijelili su uvijek vijerno sudbinu grada Sarajeva. U dobra i stara vremena bijaše tu zlatno vrelo, iz koga je izviralo blagostanje i bogatstvo Sarajlija, koje je bilo toliko na glasu, da mu se stari putopisci ne mogoše dosta načuditi, a u crne dane, kada bi se - osim kuge - najveci dušmanin sarajevski, požar, gradom razbjesnio, patili su od njega i Bezistan i Tašlihan." 49 Od svih građevina ove vrsta najmonumentalnija zgrada u Bosni i Hercegovini bio je Gazi Husrevbegov karavansaraj, bolje poznat pod imenom Tašlihan. To je bila zgrada na kat, građena od kamena i sedre, presvedema kupolama i bačvastim svodovima, presvedena kupolama i bačvastim svodovima, prekritim olovom.

Tašlihan se nalazio na mjestu gdje je bila bašča hotela „Evropa“ (slika br. 51) „S istočne strane stajao je bezistan istog dobrotvora i građen od istog materijala. Sagrađen između 1540. i 1543. godine, a pri završetku radnje pozvatni su majstori vješti
48 49

isto Dr. Ć. Truhelka, Gazi Husrev-beg njegov život i njegovo doba,

Prema tome han je tečevno poduzeće.5 m.5. Han i karavansaraj Kod nas se do sada držalo da su han i karavansaraj sinonimi za prenočište putnika. 1954. a karavansarajje humanitarna ustanova. Obje te riječi uzeli su Turci iz perzijskog jezika i oni su ih donijeli u naše krajeve. a karavansaraj je bio bez njega.“50 7. sa 52 dućana. Razlika između hana i karavansaraja je u tome što je putnik u hanu plaćao konak i zimi ogrjev. a za hranu i ogrjev morao se brinuti sam putnik. prvi dio te riječi označava veći broj konja i kiridžija. u hanu je bilo bar nešto namještaja.4. a uz nj je bio i bezistan. To je donekle tačno. Velike hanove i karavansaraje podizali su bogati ljudi i to hanove kao koristonosne objekte od čijih će prihoda izdržavati njihove zadužbine. a karavansaraje kao zadužbine koje će se uzdržavati prihodom od drugim uvakufljenih objekata. Osim toga. Hanom se označava zgrada za konačenje putnika. duga 106. Naše starine sv.52) 7. dok je konak u karavansaraju bio besplatan. a saraj znači dvor. a to isto znači i karavansaraj. izgrađen XVI (slika br. Imareta i musafirhane (zavije) 50 Naši bezistani. II. robna kuća. To je bio najizrazitiji trgovački han. . Karavansaraj u Sarajevu. Karavansaraje je složena riječ od kjarban ili karavan i saraj.graditelji kupola i svodova iz Dubrovnika.

Među najsimpatičnije ustanove što su ih Turci donijeli u naše krajeve spadaju musafirhane i imareta. Musafirhanom se zvala zgrada u kojoj je svaki, naručito siromašni putnik, mogao dobiti potpuno besplatan konak za sebe i za svog konja, obično za tri dana, a imaret je kuhinja u kojoj se spremala hrana za siromahe, đake (softe) i službenike neke zadužbine, kao i za siromahe putnike51. Ovakve ustanove organizovali su bogati ljudi kao zadužbine. Za izdržavanje ovakvih ustanova zavještavali bi ili vakuf ili objekte koji nose prihode. Isprva (zakladnica), napisana povodom osnivanja zadužbina, zvaše se vakfija ili vakufnama, a legator vakif. U zakladionici kojiko dana može ostati putnik u musafirhani, kako se može hraniti itd. U toj je ispravi tačno predviđeno koliko će se trošiti za brašno, žito, rižu, meso, so, drva, itd., a predviđen je i broj službenika koji će izvršavati odredbe zkladionice, kao i njihova plata. Svaka ovakva ustanova imala je nekoliko soba, u kojima su putnici konačili, konjušnicu ili podrum za putničke konje, kuhinju ili mutvak, ambar za žito, pekarui odunluk ili drvarnicu. Ove ustanove zapazili su evropski putnici, koji su prolazili kroz naše zemlje i o svojim putovanjima ostavili dnevnike ili putopise. Ovi ih ponekada nazivaju latinskim nazivom almonet (gostinjac), a ponekada ih identificiraju s karavansrajima i kažu da se u njima ništa ne plaća. Oni naručito ističu kako se u njima nalazi konak i Turčin i krišćanin i Jevrej.52 Crtež musafirhane u Jajcu s bočne strane (slika br. 54) Musafirhana u Jajcu, pogled s jugozapadne strane (slika br. 53)

8. B E Z I S T A N I
51

Funkcija musafirhane u ovim prostorijama ukinuta je nakon austrougarske okupacije, a funkcija imareta se je zadržala do 1943 godine kada je ova kuhinja prestala sa radom zbog ratnih okolnosti i nedostatka sredstava. Do danas je od tradicionalnih djelatnosti imareta koje su ostale u sklopu pomenutih zgrada jedino opstao javni toalet koji Uprava Vakufa održava i u kome zapošljava dvije službenice na dežuri i održavanju. (H. Kreševljaković, Hanovi i karavasaraji u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1957.) 52 Dr. P. Matković, Putovanja po balkanskom poluotoku XVI vieka, Rad CXXIX

U orijentalnoj arhitekturi bezistani spadaju među najznačajnije građevine kako po svojoj veličini tako i po materijalima i konstrukcijama primjenjenim u njihovoj izgradnji. Oni su jedna vrsta nekadašnjih robnih kuća, ustvari pokrivene čaršije u kojima su smještene razne zanatske i trgovačke radnje. Kao i sve vrste orijentalnih građevina, bezistane su u naše krajeve donijeli Turci. Ove građevine grade se samo u većim čaršijama, a predstavljaju volumenski dominant u sitnom tkivu čaršijskih dućana. U Bosni su građeni u tri vezirska grada: Sarajevu, Travniku i Banjoj Luci. Pošto su požari bili glavni neprijatelji čaršije, bezistani su građeni od tvrdih materijala, kamena i opeke, pokrivani su svodovima i kupolama a zatvarani željeznim kapijama. Pokrivač svoda i kupola je bio od olova, bakra ili ćeremita. Prema tlocrtnoj i prostornoj koncepciji, bezistani su bazilikalni i potkupolni. Bazilikalni najčešće imaju tri broda, od njih je srednji povišen i obično širi od bočnih. Oni se osvjetljavaju kroz prozore u nadvišenju srednjeg broda koji ima funkciju uzdužne komunikacije – natkrivene ulice. U bočnim brodovima nalaze se dućani pokriveni svodovima. Potkupolni bezistani imaju pravougaoni tlocrt izdijeljen na kvadratna polja istih veličina, pokrivena kupolama koje se oslanjaju na vanjske zidove i unutrašnje snažne kvadratne stubove. Prelaz od kvadrata na krug kupole najčešće je izveden sfernim trouglovima – pandantivima.

8.1. Bazilikalni bezistani
„Ovaj tip građevine nisu osmanski Turci direktno uzeli sa kršćanske bazilikalne crkve. Ova crkva je mnogo ranije poslužila kao ugled za Veliku džamiju u Damasku. Arapi su od početka kombinovali baziliku sa kupolom i ovo rješenje raširili u carstvu. Sve prednosti bazilike isprobali su Arapi u gradnji raznih objekata. Osmanski Turci su osnivali svjetsko carstvo, u čiji sastav su ušle i mnoge zemlje nekadašnjeg arapskog carstva. Bazilikalno rješenje osmanski Turci su usvojili kod gradnji longitudialnih bezistana, kod kojih je srednji brod bio natkrivena ulica, a u bočnim brodovima, koji nisu kontuniurani prostori, nego mali boksovi pokriveni kupolama ili svodovima, smješteni su dućani. Najpoznatiji bezistan ove vrste je Misir čaršija u Carigradu i Ali-pašina čaršija u Jedrenu. Vanredan primjer bazilikalnog bezistana pruža 109 metara duga gradnja Gazi Husrev-begova bezistana u Sarajevu (1540), u čijoj su izgradnji učestvovali dubrovački klesari kojima je, sigurno, ovaj romanički koncept bio blizak.“53

8.2. Bezistani u Bosni i Hercegovini
8.2.1. Gazi Husrev-begov bezistan
53

N. Kurto, Arhitektura Bosne i Hercegovine – razvoj Bosanskog stila, Sarajevo, 1998.

Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109 m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom.

Iz ove ulice u unutrašnjost bezistana vode dva velika svodovima natkrivena ulaza te po jedan iz ulice Ferhadije i Branilaca Sarajeva . (slika 55)

Izgradili su ga dubrovački majstori po nalogu tadašnjeg bosanskog sandžakbega Gazi Husrev-bega, u periodu od 1542-1543. godine, sa 52 dućana poredanih u dva niza u unutrašnjosti objekta i trećim nizom dućana sa njegove vanjske strane, uz ulicu Kujundžiluk. U njemu se prodavala tekstilna, uglavnom uvezena roba. Sa susjednim Tašlihanom činio je organsku cjelinu.

Bezistan je veoma masivna kamena građevina bazilikalnog tipa kod koje je središnji dio unutrašnjeg prostora natkriven izduženim bačvastim svodom. (slika br. 56)

nađeni su i stariji temelji mnogo većeg objekta. Već u proljece 1541.3. malo sjevernije. tako da se nije mogao utvrditi pravougaoni oblik bezistana. Brusa – bezistan Brus–bezistan je izgrađen 1551. a posljednje zidine Tašli hana nestale su 1912 godine. . godine. a u Istanbul se vraća kao četvrti vezir Porte. na mjestu dućana u sarajevkoj 54 Tašlihan je sagrađen u isto vrijeme kad i Bezistan. postaje beglerbeg u Anadoliji i Dijarbekiru. 55 Sultan Sulejman je Rustem pašu držao "razboritim. Brusa-bezistan ima pravouglu osnovu (29. U požaru 1879 godine pretrpio je velika oštećenja. jer bi tim teškim konstrukcijama odgovarali jači temelji koji bi se održali i nakon izgradnje temelja za dućane. Danas su jedini materijalni ostaci ovoga objekta veoma oštećeni dijelovi kamenog zida koji se naslanjaju na Bezistan.5 x 20. Ovo upućuje na pretpostavku da ovaj stariji bezistan nije imao kupole i svodove.oko 1540 godine. U ostacima istočnog zida nalaze se niše koje su predstavljale prostore za peći i dimnjake. bogatom i prelijepom Mihrimah (Sunčani mjesec). popunjavaju mala rasvjetna tijela. ovaj Bošnjak biva postavljen na mjesto drugog vezira u Carskom divanu i u tom svojstvu učestvuje u devetom velikom Sulejmanovom osvajačkom pohodu." Nakon službe na dvoru. poput zvjezdica. Središnji zasvođeni prostor na zapadnoj strani građevine nekada je služio kao veza sa avlijom Gazi Husrev-begovog Tašlihana54 koji je bio sastavni dio ovog trgovačkog kompleksa.2. ali oni nisu bili u cjelosti sačuvani.bezistana. Oskudno dnevno svjetlo u centralni prostor dolazi sa prozora koji su smješteni u niz luneta ispod samog svoda te unutrašnjost mora da bude konstantno osvjetljena električnom rasvjetom projektovanom tako da prostor svoda ravnomjerno.Duž centralnog prostora se sa obje strane niže ukupno 70 dućana smještenih u bačvasto zasvođene prostorije okomito orijentisane u odnosu na centralni hodnik. 8. Prilikom restauracije dućana. građen je od kamena i pokriven sa šest kupola i dvije manje kupolice. a ostali dijelovi su kod gradnje dućana uništeni.5 m). Iz ovoga zaključujemo da je Mehmed–begov bezistan bio pokriven lakšom drvenom konstrukcijom. Ženi se sa omiljenom sultanovom kćerkom. Prije Brusa. kada su im kopani temelji. punim vrlina i veselog duha. porijeklom iz Sarajeva. kao vakuf Gazi Husrev-bega.. Utemeljivač mu je veliki vezir Rustem–paša55.

osnivača Sarajeva) bezistan o čijem izgledu se ništa pouzdano ne zna. 1999. opisao je samo jedan bezistan koji se nalazio u srcu sarajevske čaršije.. Čelebi. što je bilo sve do 1902. persijske. Pogled sa galerije. boraio u Sarajevu. Na galeriji bezistana su izloženi eksponati iz osmanskog perioda (izložena najskuplja oprema osmanskog ratnika) iz vremena austrougarske uprave u Sarajevu. U koncepcijskom pogledu ova stalna postavka zasnovana je na hronološkom principu i izlaganje arheološkog materijala podjeljenog na tri osnovna dijela: prahistoriju. godine unutrašnji prostor Brusa-bezistana dobio namjenu robne kuće „Bosna–folklor!. dok je Gazi – Husrev – begov bezistan bio na njenoj zapadnoj granici. Nakon konzervatorsko–restauratorskih radova 1968. Sarajevo. godine postali su prostor žive trgovine. antiku (tu je izložen nastariji motiv ljiljana u BiH) i srednji vijek. a skupocjena roba zamijenjena je najrazličitijim predmetima. Brusa bezistan je oštećen da bi poslije obimnih sanacionih radova danas tu bila smještana stalna postavka Muzeja Sarajeva. (slika br. (slika br. nakon restauracije 1969. arapske. Ta namjena je znatno prikladnija od one koju je imao prije rekonstrukcije. što ovom objektu visokih vrijednosti kulturnog naslijeđa čini dalji opstanak mogućim. 57) Kada je Evlija Čelebi u XVII st. Poslije je opet magacin. da bi na kraju svoga propadanja služio kao tržnica mliječnih proizvoda. . Ovamo se donose na tovarinim konjima bezbrojnu različitu skupocjenu robu na prodaju Dubrovnik i velika Venecija. Dućanske čestice su iz vlasništva Rustem–pašina vakufa prelazile u posjed malih vlasnika. zanastva i ugostiteljstva. Sarajevo – Sejtarija. zatim je opet zatvoren. poljske i češke robe. da bi uskoro postao trgovina manifakturne robe.ćaršiji. a većina vanjskih dućana bili su rupeni i zamjenjivani sa drvenim. Poslije toga je izvjesno vrijeme bio van upotrebe. Brusa–bezistan je siromašio unutra i spolja. Tokom opsade Sarajeva 1992-95. 58) 56 E. Putopis o Bosni i Hercegovini. Ovaj slikoviti opis glasi: „ U njemu ima svakovrsne skupocjene indijske.“56 Stareći. Vanjski dućani. Ovu namjenu je imao do 1926. Nakon austrougarske okupacije ovaj bezistan je pretvoren u magacin vojničkih uniformi. što ga je opet približilo njegovoj historijskoj namjeni. Opis ne ostavlja ni trun sumnje da se opis odnosi na jedini potkupolni bezistan u sarajevskoj čaršiji. Sredinom XIX st. da bi pred II svjetski rat bio prostor u koji je smješten parni mlin. godine. dućani u Brusa–bezistanu su pripadali staretinarima. bio je izgrađen Mehmed-begov ( sin Isabega Ishakovića.

obavještavajući muslimansko stanovništvo o vremenu klanjanja pet dnevnih namaza . Kroz njih male količine svjetlosti prodiru u unutrašnjost objekta i osvjetljavaju ga. ispod krova im se nalazi vijenac.50 m. i to uz džamije. okrenuta na sve četiri strane. Krovovi sahat-kula su u obliku šatora. pokriveni su drvetom ili limom. Na fasadama sahat-kula. Sahat-kule su pored utilitarne. obično u blizini džamija. ljepše otesanog na uglovima građevine. naročito u Bosni i Hercegovini što je bila islamska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika to je simbolična graditeljska osobina Bosne i Hercegovine. Kule su obično dijelovi crkava ili objekata gradske uprave. Satovi su spojeni sa zvonom . a ako su veća.9. naizvan. po kojem je zalazak sunca padao tačno u 12 sati. U unutrašnjosti sahat-kula nalaze se obično strma drvena stepeništa kojim se dolazi do satnog mehanizma.molitvi. a ima ih i unutar zidova nekih tvrđava. uporedo sa urbanim razvojem dotičnog mjesta. S a h a t – k u l e Sahat-kula je kula karakteristična za bosanske čaršije ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili uticajem Osmanlijske imperije. kao zadužbine pojedinih vakifa.0 . 9. samo se razlikuju po dimenzijama i položaju mjesta na kojem su građene. ili onih u Tešnju. kvadratne. gdje se postavljaju satovi sa napravom za otkucavanje vremena.0 m.5. širine osnove od 3. uvijek su jednokrilna. satovi su pokazivali vrijeme “a la turca”.kulaje arhaični izraz u bosanskom jeziku i odnosni se na specifične građevine izgrađene pretežno na području Bosne i Hercegovine. bez nekih njegovih elemenata. imaju svoju bravu i pravljena su češće od željeza nego od drveta. rjeđe osmougaone osnove.prozori koji su uglavnom u obliku puškarnica. Sve sahat-kule su pravljene na isti način. Debljina kamenih zidova kod sahat-kula kreće se od 65 cm do 1.1. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica objekta (obično na četri lica) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme. . od podnožja pa do vrha objekta. U starije vrijeme. okrugla. a visine od 10 . ako su manja otvaraju se unutra. Vrata na sahat-kulama su pravougaona ili na svod. Gradačcu ili Počitelju. najčešće u centru čaršije. Po svom izgledu. imale i sakralnu ulogu. tvrdo zidane od kamena. a ima ih i koje su nastale pod uticajem gotike kao neke u Hercegovini. Karakteristike sahat-kula Sahat-kule su visoke i vitke građevine. raspoređeni su otvori .često trofejnim. mada ih ima i na drugim mjestima. slične su tornju romaničke crkve. Naime sahat-kule su građene isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva. a ispod njega četiri otvora.28 m. Za slične građevine u svijetu. poput sahat-kule u Maglaju koja je podignuta u oboru maglajske utvrde. ili pravougaona sa lukom. Sahat-kule su najčešće građene u centralnim zonama čaršije.Sahat . u bosanskom jeziku postoji izraz toranj ili jednostavno kula.

Travnik . Sarajevu. Historijska građevina – Sahat-kula u Mostaru. a nešto kasnije.Sarajevo Stolačka sahat-kula . Pruscu. Danas se u BiH.Gornji Vakuf Jajačka sahat-kula . Gračanici. 9. U drugoj polovini 16. Sahat-kule u Bosni i Hercegovini Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine Osmanlijske imperije. U periodu osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula: • • • • • • • • • • • • • • • • • • Banjalučka sahat-kula – Banja Luka Donjovakufska sahat-kula . Jajcu.Gračanica Gradačačka sahat-kula . sagrađena u neposrednoj blizini Begove džamije.Donji Vakuf Fočanska sahat-kula . Tešnju i Trebinju. Do rata 1992. Gornjem Vakufu. vijeka izgrađena je u Banja Luci. Donjem Vakufu. (FBiH) i Historijski spomenik – Sahat-kula na Musali u Travniku (FBiH). a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza. U periodu osmanske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je ukupno 20 sahat-kula. Četiri Sahat-kule u BiH su proglašene nacionalnom spomenicima: Historijska građevina . Uglavnom su pravljene nedaleko od džamija i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i mauzoleje.Prusac Sarajevska sahat-kula . Mostaru. Foči.Maglaj Mostarska sahat-kula . Gračanici. Prozoru. nazvana Husrefbegovom.Stolac Tešanjska sahat-kula . i po jedna u Banjoj Luci. Najpoznatija i po svojoj građevinskoj vrijednosti najbolja je današnja Sahat-kula u Sarajevu. Mostaru. po mojim informacijama. hamame.Tešanj Travnička sahat-kula na Mušali .Sahat-kula u Gračanici. šadervane i zanatske radnje. u BiH je bilo ukupno 19 ovakvih objekata i to: dvije u Travniku. Područje i ostaci historijske građevine .Gradačac Gornjovakufska sahat-kula . Gradačcu. Počitelju. u funkciji nalazi pet Sahat-kula: u Donjem Vakufu.Popravke satova su vršili sahačije ili urari. Ona je i najviša Sahat-kula u BiH. Maglaju.Počitelj Prozorska sahat-kula .Mostar Nevesinjska sahat-kula . godine.Foča Gračanička sahat-kula . (FBiH). Sarajevu i Tešnju.Jajce Livanjska sahat-kula . Nevesinju.Livno Maglajska sahat-kula . i 18. visoka 28 m.-1995. (RS).Sahat-kula u Banjoj Luci. i u mnogim drugim mjestima. pa su na kule postavljeni javni satovi.Nevesinje Počiteljska sahat-kula .Prozor Prusačka sahat-kula . Livnu. 2. tokom 17.

kada su gornji dijelovi objekta ozidani opekom. Porijeklo i hronološki okvir u kome je nastala ova sahat-kula još nije sa sigurnošću utvrđen. Sahat-kula je bila bitan element prilikom identifikacije banjalučke čaršije nalazeći se uvijek kao sastavni element svih vizura ovoga prostora. prepravljan i dograđivan.Vratnik (Sarajevo). vijeka. Objekat sahatkule je bio kompozicijski i koncepcijski usko povezan sa objektom Ferhad-pašine džamije i ostalim objektima stare čaršije u Banjoj Luci. vijeku. Visina sahatkule iznosila je 18. u neposrednoj blizini Ferhadije džamije i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. tako i u dimenzijama. najstarija sahat-kula u BiH Banjalučka sahat-kula se nalazila u banjalučkoj čaršiji. Spadala je u značajne objekte i predstavljala je specifičan javni objekt nezaobilazan za arhitektonsko .Trebinje Vratnička sahat-kula .urbanistički razvoj grada Banjaluke. djelomično priklesanim blokovima u živom vapnu. – 1588. odnosno u vrijeme uspostavljanja Bosanskoga pašaluka u Banjoj Luci za vrijeme Ferhat-paše Sokolovića (1574. (sagrađena 1874. Imala je oblik tornja koji se postepeno sužavao do visine 14. Ulaz se nalazio sa jugoistočne strane objekta i nekoliko puta je mijenjan. odakle je započinjao vertikalni dio novoizgrađenoga dijela koji je nastao nakon potresa 1969. a bila je završena četverovodnim šatorastim krovom. Njezini zidovi su bili neobično masivni.89 m. Sahat-kula u Banjoj Luci . kako u svom izgledu. godine od drveta te srušena radi nestabilnosti i opasnosti od rušenja) 9.• • • Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji . Zvono je bilo iz 1501. Pogled sa minareta Ferhadija džamije (slika br. što je imalo za posljedicu da je kao takav.40 m. povezanih također živim vapnom. Sahat-kula je kroz vremenski period od svog nastanka doživljavala čitav niz promjena. posebno visini. godine. Većina izmjena je nastala u toku 19. 59) Sahat-kula je bila zidana kamenom vapnencom.1. Banjalučka sahat-kula. Temelji su objekta bili od većih i pravilnih blokova vapnenca.) Sahat-kula je bila jednoprostoran objekt i u podnožju je imala skoro četvornu osnovicu.godine. a pored ukrasnog vijenca ispod strehe . Do početka drugog svjetskog rata na sahat-kuli je postojalo zvono koje je odbijalo satove. od zdrave hrastove građe. Najvjerojatnije je nastala u 16. Prema određenim zapisima u vakufnami postoji vjerojatnoća da je banjalučka sahat-kula najstarija sahat-kula u Bosni i Hercegovini.2. Sahat-kula je u prvo vrijeme otkucavala sate a la turca.Travnik Trebinjska sahat-kula . bio temeljen na drvenom roštilju. Objekt je ležao na nasipu visine 4 m. U to je vrijeme objekt povećan na visinu od 22 m i u svom vrhu je dobio jedan polukružni otvor.

širine 60 cm sa podestima na svakih 1. najviše u svom izgledu. U unutrašnjosti objekta je usko drveno stubište. 9.0 m. do visine 27. godine nabavili satove iz Beča. godine su ponovno montirani satovi. Sahat-kula u Gračanici. godine o čemu svjedoči jedan arapski rukopis sačuvan u gračaničkoj medresi. izvršeno je žbukanje fasade i montirani su satovi. Završena je četverovodnim šatorastim krovom.pojavili su se dekorativni elementi izvedeni u žbuki poput dekorativnog friza. Sahat-kula u Gračanici ima oblik tornja koji se postepeno sužava prema vrhu. Izgrađena krajem 17. sa jednom badžom u centralnom dijelu koja se od ostatka krovne plohe izdiže za 70-80 cm. kada je urađena rekonstrukcija krova. Ispod krova se nalaze četiri okrugla otvora okrenuta na sve četiri strane predviđeni za satove.60) Sahat-kula je kroz historiju doživljavala čitav niz promjena. Sahat-kula je djelomično nagnuta na jednu stranu. godine. godine.2.2. popravljene su stube. Svjetlost je u unutrašnjost objekta dovedena pomoću uskih otvora koji se šire prema unutrašnjosti. u izravnoj blizini Ahmedpašine ili Čaršijske džamije. vijeka i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. stavljen novi bakreni pokrov i popravljeno unutrašnje stubište. godine i tom prilikom je izmijenjen pokrov. U prvo je vrijeme sat otkucavao sate a la turca. austrijske vlasti su 1878. Urbanističkim planom Banja Luke iz 1975. Austrijske vlasti su sa nje skinule zvono i postavile na bunker da služi za uzbunu. najmasovnija sahat-kula u BiH Gračanička sahat-kula se nalazi u centru gračaničke čaršije. Ulaz u objekt se nalazi sa njegove zapadne strane i zasveden je. Najnovije je popravke izvršila Općina Gračanica 2003. pa je dobila i naziv "Krivi toranj" u Gračanici. bila je predviđena njena rekonstrukcija i vraćanje prvobitne namjene. Do II svjetskog rata sahat-kula je služila svojoj svrsi. a posljednji su . Satovi su u nekoliko navrata bili postavljani. Prvi put je sanirana poslije požara 1812. (slika br. a koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha objekta. zatim 1952.60 metara. Sljedeća je popravka bila 1952.

0 m. Kula je imala sat. godine. Na temelju ovog podatka može se utvrditi da je ova sahat-kula izgrađena prije 1636. smješten na zapadnoj fasadi. radi popravke i poslije toga nisu više postavljeni. godine. potpuno je restaurisan i ugrađen je novi sat. Smještena je na lijevoj obali rijeke Neretve u Starom gradu. i ima četri etaže.61) Sahat-kula je visoka 16. godine objekat je bio u svojoj izvornoj funkciji. . u mahali Brankovac u Bajatovoj ulici.2. Prvi i najstariji poznati pisani izvor u kojem se pominje ova sahat-kula je zadužbina Ibrahima Šarića iz 1636.postavljeni 1970. Stari sat bio je u upotrebi do 1926. vertikalno povezane drvenim stepeništem. godine i da je zadužbina Šarića. Mostarsku sahat-kulu sačinjavaju prizemlje i tri etaže. odmah ispod kamenog istaka otvorene završne etaže. godine. a od 1981. naglašen kamenom profilacijom. a skinuti su 1986. (slika br. Sat je smješten u otvor okruglog presjeka. da bi bio uočljiv svim građanima gledajući od gradskog centra. Ne zna se tačno kada je sagrađena niti ko je tačno sagradio ovu sahat-kulu. 9. Sahat-kula u Mostaru Mostarska sahat-kula se nalazi u Mostaru i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.3. Sahat-kula u Mostaru predstavlja značajan sadržaj čaršije.

sat je pao na susjednu kuću sa zapadne strane. Vertikala završava jednostavno profilisanim kamenim vijencem iznad kojeg se nalazi krov strmog nagiba u obliku četverostrane piramide. 1998. godine izvršena je ponovna sanacija sahat-kule: stavljen je novi pokrov od olovnog lima. i u prvim mjesecima 1999. 1993. od kojih su dva originalna zadržana. Lukovi su utegnuti čeličnim zategama. U toku Drugog svjetskog rata.Objekat je rađen od lomljenog kamena debljine zidova oko 75 cm. manji kameni istak iznad kojeg se javljaju. . godine ovaj objekat je pretrpio veća oštećenja – stradao je limeni krov. Austrougarske vlasti su 1917. urađeni kameni ukrasi na završetku kule. Nakon rata 1945. godine skinule zvono s kule i upotrijebile ga u ratne svrhe. a brigu oko sata vodio je u zadnje vrijeme sahačija Avdaga Bjelevec. 1943. Stavljen je novi satni mehanizam. godine na kuli su zazidana vrata. gromobran-sistem kao i mrežice za zaštitu od golubova na četiri otvora vrha sahat-kule. Osnovica je kvadrat sa stranicama 3. jedan stubić sa zapadne strane kao i dio horizontalnog kamenog vijenca. po jedan veliki prozor zasvođen prelomljenim lukom. U unutrašnjosti je urađeno novo drveno stepenište kao i ulazna vrata. Na tornju ove kule 1978. od kojih su poznate sljedeće: 1838. Na sahat-kuli je izvršeno nekoliko sanacija tokom historije.45 m i sužava se malo prema vrhu. Na visini od oko 12 m od podnožja objekta pojavljuje se. U tom prostoru je bilo smješteno zvono. tako da je kula bila zatvorena. na sve četiri strane objekta. unutrašnje drveno stepenište i ulazna vrata. godine izvršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi i tada je registrovana kao spomenik kulture. Rekonstruisan je i uništeni stubić sa zapadne strane kao i dio horizontalnog kamenog vijenca na istoj strani vrha kule. urađena unutrašnja rasvjeta. Uništen je i satni mehanizam. godine nabavljeno je novo zvono. po čitavoj dužini fasade objekta. Sahat-kula je prizmastog oblika i pokrivena je četverostrešnim krovom u obliku piramide. pa je sat te godine prestao raditi. godine.

Mostarska sahat-kula sa novim satom (slika br. a zbog svoje vitkosti jedna i od najljepših u Bosni i Hercegovini. godine je obnovljena kao i 1762. a sahat su donijeli sarajevski trgovci iz Londona.2.62) 9. Sagrađena je u 17. a poslije požara 1697. Kula i danas pokazuje vrijeme a la turca . Sahat-kula u Sarajevu Sarajevska sahat-kula je jedna od najviših. Graditelj kule je Gazi-Husrevbeg. vijeku.4. Poslije austrougarske okupacije dograđene su gornje zone objekta.

Uz Stari most u Mostaru najviše fotografisan motiv u Bosni i Hercegovini jeste grupni portret Begove džamije i Sahat-kule. neodvojivo jedna od druge. Sahat-kulu prvi put spominje Evlija Čelebija. ali je . koje već stoljećima stoje. iako arhitektonski različite.

. Bosne. Vrijedna je i Šeherčehajina ili Šeherija ćuprija u Sarajevu koja je premostila Miljacku sa pet okana (danas ih ima četiri. današnja Latinska ćuprija s četiri okna na istoj rijeci i u istom mjestu. Na našim prostorima su graditelji tih kamenih mostova bili iz raznih krajeva. rođen 15. godine. i koju je sagradio Šeherčehaja (načelnik grada) Hadži Husejn 1620. koja i danas stoji gore potpuno očuvana i koje nam je prvi poznati spomen sačuvao mletački putopisac Katarina Zeno 1550. Među tim graditeljima svakako je bio najvještiji i najuzoritiji Kodža Mimar Sinan57. zasuto je 1897. koji su služili prometu i trgovini svojom smjelom konstrukcijom i arhitekturom. dalje. ona na lijevoj obali. među njima se osobito ističu kameni mostovi ili ćuprije. Njegovo remek djelo je Selimije džamija u Edirnama mada je najpoznatiji po Sulejmanovoj džamiji u Istanbulu. Sagrađena je 1798. (slika br. Njoj je i po obliku i po umjetničkoj izradi slična. na rijeci Buni u Hercegovini je ih bilo i sa više okana. i započeo graditeljsku karijeru sličnim poslom. preminuo 17. iz Carigrada. a peto. Iz 16.) je bio glavni Osmanlijski arhitekta (na turskom mimar) u službi sultana Selima I. koji i dan-danas postoje na našim rijekama i riječicama. godine. ćuprija na rijeci Bosni u Sarajevskom polju na Trebišnjici kod Trebinja je bio Arslanagića most. koji je u tu svrhu pred svoju smrt oporukom ostavio trećinu svoga imetka za izgradnju toga mosta pozvan je iz Ljubinja neimar Risto i njegovih 20 majstora. pored svih ovih mostova najvrijedniji i najčuveniji su Stari 57 Mimar Sinan (na turskom također zvani Koca ili Aga. M O S T O V I Spomenici. Dalmacije. godine. Trifkom i Ahmedom i brojnim zidarima. 1511. na njemu je se nalazila i kapi-kula. izgradnjom triju velikih lađa za prijevoz vojske preko Vanskog jezera u istočnom Anadolu u danima vojnog pohoda na Perziju. Sinan je najvjerovatnije bio rođen 1490. Pojedini kameni mostovi turskog perioda ističu se pravim majstorskim oblikom i izradom. Sulejmana Veličanstvenog i Murata III. godine troškom sarajevskog trgovca Abulahage Brige. Takva je jednolučna Kozja ćuprija na Miljacki niže Sarajeva na starom Carigradskom drumu.ona nesumnivo starija. godine). No. međutim. stoljeća je vrijedan i most u Žepi na riječici Žepi. Hercegovine i čak Italije. godine došao je u Istanbul kao derviški regrut i služio je veziru Ibrahim Paši kao početnik u Palatskoj Školi. 63. aprila 1489. 64) 10. nije došao i gradnju je izveo neimar Jovan za 76 dana s klesarima Grgom. uostalom. budući da je obuhvaćena vakufnamom Isa-bega Ishakovića. Risto. Ti stari turski mostovi građeni su solidno od kamena tesanca na jakim pilovima u riječnom koritu i prema sredini su uzdignuti radi bržeg otjecanja vode sa kolovoza. koji je. . jula 1588.

podigao pet velikih mostova: dva u Foči (jedan na Drini a drugi na Čehotini) i po jedan na Limu kod Prijedora i jedan na Drini u Goraždu i na Bosni u Visokom. a širina mu je 4. Građen je hidžretske godine 974. niže današnje željezničke stanice Mešići – Rogatica.most u Mostaru i čuvena ćuprija Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. a to odgovara našoj 1566/67. 1758. kojega raspon iznosi 29. Hadži Balija u sedamnaestom stoljeću je izgradio dva mosta na rijeci Neretvi. na vrlo starom putu iz Rogatice u Goražde i Gornje Podrinje. Sokolovićev most u Višegradu premostio je brzu Drinu s jedanaest šiljastih lukova u ukupnoj dužini 179. Most je visok nad razinom vode upravo 21 metar. sagradio je tri mosta od početka marta 1570. hidžretska godina (1571/72). lijevoj pritoci Drine. drugi u nahiji Glavatičevo. a drugi je se nalazio na rijeci Prači.. on je svojim troškovima prije 21. Sinan-beg gradi mostove na rijeci Limu u Priboju.43 m. nekoliko na rijeci Janjini kod Čajniča.VII.40 metara. Graditelj ovoga Sokolovićeva mosta bio je Kodža Mimar Sinan. Ova dva mosta opjevana su u oduljim narodnim pjesmama. Jedan takav drveni most opisuje putopisac Evlija Čelebija sa divljenjem i nalazio je se na Drini na Brodu. Sve ove graditelje je nadmašio bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica. godine. U gradnji mostova posebno su se isticali sljedeći ljudi sa našeg prostora: Mehmed Karađoz. i to: na Buni blizu Blagaja. Pored kamenih mostova na našim rijekama su građeni i drveni mostovi. Vrijeme građenja ovoga mosta pokazuju dva natpisa. na Lištici u Blatu i na Neretvi na Konjicu. godini. to nam pokazuje i pisani podatak u Popisu građevina. . kameni preko riječice Crkvine. po jednom je to 979. Ferhad-paša Sokolović podiže mostove u Banjoj Luci i drveni preko Vrbasa.30 metara. Stari most u Mostaru premostio je korito široke Neretve jednim jedinim smijelim lukom. ali je sasvim razumljivo da su oni odavno propali. jedan u Konjicu. Graditelj mu je turski neimar Hajrudin iz škole Kodža Mimara Sinana.

Prekrasni mostovi na Miljacki u Sarajevu (slika br. Stari most u Mostaru .1. Mostovi u Bosni i Hercegovini 10.1.1. 65) 10.

Ovaj most i sam Mostar se prvi put spominje u pismu jednog Dubrovčanina vijeću svog grada u kojem . 66) Ko duga. ispred planina sivih! (iz pjesme „Tarih za Stari most“. godine Stari most je uvršten na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. (slika br. godine HVO je srušio Stari most. Džemaludin Latić) 10. Historija mosta Prije izgradnje Starog mosta taj dio Neretve je već bio spojen mostom. Nakon obnove 2004.1. Dana 9. novembra 1993. Sagrađen je između 1557 1566. on svoja krila širi nad rajskim mavi vrelom. djelo turskoga graditelja Hajrudina.Stari most je čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru.1.1. on je svijen nad vodom! Obrvica pod čelom: pod plavim neba svodom! S dvije krenu strane. Poznat je kao glavni simbol Mostara i Hercegovine. godine. smiren na sredini! Sedef-beša na pučini! Ko labud.

ovaj novi je također bio lošeg kvaliteta. vejrovatno dobiven iz . koji je prijetio da bi Hajrudin bio osuđen na smrt ako bi se luk mosta ikada raspao. Međutim. i gradić pored mosta je postao sve veći i značajniji baš zbog njega. istanbulskom arhitekti i učeniku čuvenog Mimara Sinana. Ipak. Turci su osvojili ovo područje 1466. vijeka je napisao da je most drveni. Ne zna se tačno kad je bio izgrađen ovaj prvi most ali zna se da je služio sve do vladavine Mehmeda II Osvajača u petnaestom vijeku kad je bio izgrađen novi. Prema legendi. Za gradnju je bilo potrebno 456 blokova kamenja i 300.000 akči (tadašnji novac Osmanskog carstva). Ćatib Čelebi. godine. Kamen je bio čuveni tenelija kamen.67) Umjesto Hajrudina. Projekat mosta je bio dat Mimaru Hajrudinu. osmanski zemljopisac iz 17. odmetnuo od oca i da mu je zauzeo Blagaj i dvije kule i most na Neretvi (et do castelli al ponte Neretua). izvodač gradnje mosta je bio Mehmed Karađoz. na lancima. nema ni podatka da je Hajrudin ikad vidio svoj most. iz straha Sulejmana veličanstvenog. godine (slika br.piše da je Vladislav Hercegović. istrošen. Stari most u Mostaru 1930. oktobra 1557. Radovi su započeti 24. sin Hercega Stjepana. godine. Zato nije iznenađujuće da su građani Mostara zamolili Sultana Sulejmana veličanstvenog da izgradi novi kameni most. da se prilikom prelaza trese i da je premirao od straha prelazeći ga. Hajrudin je pobjegao iz Mostara dan prije nego što su podizane skele.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. (slika br. novembra 1993. Arslanagića most . godine. HVO je započeo sa kampanjom rušenja Mosta ispaljujući na desetine projektila u luk i kule Mosta. Treba se napomenuti da je Mostar ime grada zbog čuvara lokalnog mosta. "Sultana Sulejmana".g. Dan ranije. Među donatorima su najbrojnije turska i talijanska vlada. novembra 1993. Mostara. Rad je bio završen devet godina kasnije 1566. godine.69) 10.kamenoloma smješten otprilike pet kilometara južno od grada. Radnici su uglavnom bili iz okoline Dubrovnika i iz kadiluka Popovo.2.1. 68) Stari Most je srce Mostara i njegova obnova znači da se život polako ali sigurno vraća u normalu u jednom od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. Sam most je u historiji bio zvan "Novi". Most je djelomično oštećen od strane srpskih snaga i JNA.. godine. što je okončano 9. novembra 1993. koji su bili poznati tesari i kamenoresci. Jula 2005. "Veliki" i "Stari". 8. Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. Most je uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture. Ulaz na Stari most s zapadne strane (slika br. Dana 9. HVO je srušio Stari most kao dio kampanje granatiranja i terorisanja Mostara. njegovim konačnim rušenjem.

ali ne i prije 1928 godine. a snimak je napravljen u toku ili prije II svjetskog rata. tacnije današnjeg sela Arslanagica Most.. jer se u pozadini vidi zeljeznicki most pušten u saobracaj te godine. godine 1970. Mlečani su zauzeli Novi što je izazvalo povlačenje bogatog muslimanskog stanovništva prema Trebinju. Bio je to most koji je povezivao centralnu Bosnu i Novi (današnji Herceg Novi. Višegrad .Arslanagića58 most na rijeci Trebišnjici je podigao Mehmed Paša Sokolović59. najviše so. a racuna se da su na podrucje Trebinja. je počelo premještanje i nakon dvije godine slaganja (kameni blokovi su bili obilježeni brojevima i transportovani čamcima) most je ponovo otvoren. Legenda kaže da je tada bilo ponuda iz inostranstva za kupovinu mosta. u trebinjskom naselju Gradina. a otvoren je 1574. koje se zvalo Arslanagići. Na fotografiji se vidi Arslanagica Most na svojoj prvobitnoj lokaciji. Krajem Drugog svjetskog rata most su minirali četnici u očajničkom pokušaju da zaustave partizane.1579. mjestima. Selo Arslanagića most je svojim većim dijelom potopljeno i ostalo je samo nekoliko kuća koje iznad nivoa jezera. . dok se na samom Mostu ne vide tragovi velikih oštecenja izazvanih miniranjem od strane četnika 1944. Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa bosanskog porijekla. Slanog. a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio džamiju. 1687. kamen po kamen. godine. Ipak.. preko njega je išla skoro sva trgovina. Most je rastavljen. 59 Mehmed-paša Sokolović (1505. poslije zauzimanja Novog od strane Mletaka 1687. Vremenom je tu niklo cijelo selo. ovaj put nekoliko kilometara niže. kad su vlasti odlučile na tom mjestu praviti hidrocentralu. tada u sastavu Bosne u okviru Osmanskog carstva). po njenom mostaru. godine. Jedan od muslimana iz Novog je bio i Arslan-aga koji je dobio zadatak da naplaćuje mostarinu. ili 1506.godine. Mine nisu u potpunosti eksplodirale pa je oštećeno samo lijevo krilo mosta. Uglednije porodice i ljudi dobijali su od Turaka posjede. 58 Korjeni familije Arslanagic dolaze iz Herceg-Novog. i most je izgubio na značaju. (slika br. Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva. pa se i most počeo nazivati Arslanagića most. i to najviše u okrugu Trebinja. stigli krajem 17. Skadra i dr.70) Drugo oštećenje mosta se desilo 1965. napravio je kuću odmah pored mosta. od kojih je najkonkretnija došla iz Kanade. i stajao je na obližnjem polju više godina. vijeka.

rasplamsavanjem rata u Bosni i Hercegovini. ali ga narod i dalje zove njegovim originalnim imenom: Arslanagića most. slikovitiji. U istoriji našeg graditeljstva on ima vrlo ugledno mjesto. tvrdeći da su Arslanagići postali od porodice Perovića. naziv mosta je promijenjen u Perovića most. čuveni most na Neretvi u Mostaru vidno je smjeliji u konstrukcijii kao duga vitak. 71) . Danas.Djurića) (slika br. a poseban značaj u balkanskoj arhitekturi XVI vijeka" (iz članka "Na Trebišnjici most" od Dr V. godine. naziv mosta i sela nije promijenjen.Novi epilog oko Arslanagića mosta nastao je 1993. ali je trebinjski skladniji. Božidara Vučurevića. navodno. cijelih jedanaest godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini. odlukom tadašnjeg gradonačelnika Trebinja. koja je uređena Daytonskim sporazumom. Naime. Također je promijenjeno i ime sela u Perovića most. Višegradska ćuprija na Drini je mnogo veća i za ekonomsku istoriju znatno značajnija. bogatiji po oblicima. "U našoj zemlji malo je mostova koji se ljepotom linija i maštovitošcu oblika mogu s njim uporediti.

3. Most Mehmed-paše Sokolovića Most Mehmed-paše Sokolovića (Stari most u Višegradu) nalazi se u gradu Višegradu blizu granice između Bosne i Hercegovine i Srbije i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je nastala u razdoblju od 15.. godine (slika br. 10. godine. Stari most u Višegradu oko 1890. godine. "Carigradska džada").1. 1911. nazvana kapijasofa. vijeka u Bosni i Hercegovini.72) Sredina mosta. do 19. godine. jedan od najvećih arhitekata svijeta. Selima II i Murata III.73) . jednom od najvećih arhitekata svijeta. Takvo stanje mosta se zadržalo do 1939. Prilikom povlačenja Nijemaca 1943. Kodža Mimar Sinanu. godine kada je doveden u ispravno stanje. godine i taj je dio razoren.3.1. dvorskom arhitekti i vrhovnom graditelju Carstva. jedno relaksirano stanje koje je još uvijek tipično za današnju Tursku i većinu Balkana. zatim 1875. velikog vezira trojice sultana ( 1565. Pri povlačenju Austrijanaca iz Višegrada 1914. godine ) – Sulejmana Veličanstvenog. razoreno je jedno okno. Zadužbina je Mehmed-paše Sokolovića. Most Mehmed-paše Sokolovića je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. dvorskom arhitekti i vrhovnom graditelju Carstva. Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. Kodža Mimar Sinanu. je bila proširena i ubrzo je postala popularno sastajalište za ljude iz Višegrada i okolice. na mjestu gdje je put povezivao Bosnu sa Carigradom iznad rijeke Drine (tzv. godine na porušenom dijelu mosta stajala je željezna konstrukcija preko koje se odvijao saobraćaj.1. godine. a slijedeće godine srpska vojska prilikom napuštanja Višegrada je razorila još jedno. do 1577. i 1939. Izgradnja mosta povjerena je najvećem turskom graditelju.10. Historija mosta Most je izgrađen u periodu od 1571. Od 1915. (slika br. do 1939. te 1940.-1579.

sa trokutaste osnove prelazi stepenasto u pravougaono proširenje. Most Mehmed-paše Sokolovića je također upisan i na listu 100 najugroženijih spomenika svjetske baštine od strane World Monuments Fund (Fond svjetskih spomenika) organizacije . je profilisani vijenac (od sedre visine 30 cm) na kojem leži masivna kamena ograda. Most Mehmed-paše Sokolovića je trenutno najugroženiji nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Zbog nedostatka finansijskih sredstava nije bilo redovnih opravki mosta u zadnjih nekoliko decenija.50-4. Stabilnost mosta ugrožena je neispunjavanjem uvjeta sadržanih u zapisniku Komisije za tehnički prijem Hidroelektrane Višegrad i nezakonitim radom hidroelektrane.70-14. (slika br.50 m) i tri manja iznad potoka koji se ulijeva u Drinu.00 m.1. Kula je predstavljala stražarnicu ispod koje je bio prolaz.00 m. Na uzvodnoj strani. Širina kolovoza na mostu iznosi 6. Stubovi. Ogradni zidovi su debljine 60 cm. Kamen za zidanje mosta sječen je u mjestu Banja. Ostalih deset lučnih otvora raspona su od 10. oko 5 km niz desnu obalu rijeke Drine.44 m.3. a koji se zatvarao jakim hrastovim vratima sa obje strane.60 m sa ogradama i dužine je oko 120. Pojedini kameni blokovi vezani su željeznim klamfama zalivenim olovom.20 m. Šesti stub je sa plastičnom obradom. U rampi su četiri lučna otvora. Na nizvodnoj strani su poligonalne osnove stepenasto prelaze u pravougaono proširenje na kojem je sofa za sjedenje.00 m i dužine oko 11.80 m. jedan veći na uglu (širine 4. 74) Rad hidroelektrane je izazvao rast nivoa vode rijeke Drine koja je povećala opterećenje na nosive stubove mosta dok erozija dijela mosta ispod vode prijeti rušenju cijelog mosta. Lukovi su klasični prelomljeni lukovi sa relativno malim ekscentricitetom centara. koje nosi slijepi portal sa tarihom-natpisom. svod i čeoni zidovi izvedeni od sedre sa lokaliteta majdan Višegradske banje.1.50 m. Služi namjenjenoj svrsi do danas. u ravni nivelete kolovoza. Na lijevoj obali krajnji otvor se oslanja na ugao mosta kojim prelazi u rampu. Na sredini ovog mosta stajala je drvena kula za koju se ne zna vrijeme nastanka. Nad čeonim zidovima. od kojih je krajnji otvor uz desnu obalu oslonjen na dva podzida sa najmanjim rasponom od 5. Pristupna rampa je široka oko 6. godine. a koja je porušena 1886. . Most leži na devet velikih kamenih stubova širine 3. i njihova dužina iznosi 179. Karakteristike mosta Dio mosta preko rijeke čini jedanaest lučnih otvora.10.

. put kojim se. Zidana je od krečnjaka i sedre. iz Sarajeva išlo ka istočnim dijelovima Carstva. Duga je 42 m. Ova ćuprija ima jedan luk sa dva kružna otvora. a široka 4. Ostala tri mosta su Šeher-Ćehajina ćuprija.5 m. Kozja ćuprija je jedan od četiri stara mosta na području Grada koji su još uvijek sačuvani. Ona kaže kako je siromašni pastir čuvajući koze primijetio da se one neuobičajeno dugo zadržavaju oko nekog grmlja na rijeci. Kada je i sam malo bolje pogledao ispod tog grmlja je pronašao ćup pun zlatnika.4. Postoji narodna legenda o nastanku Kozje ćuprije. U osmanlijsko doba Bosne Kozja ćuprija je bila mjesto na kojem su se dočekivali carski namjesnici – veziri. i to na istom onom mjestu gdje su mu koze ukazale na zlato. odlučio je da sagradi most na Miljacki. Put na kojem je premošćavala rijeku je čuveni carigradski drum. a on bi ih darivao novcem (to skakanje predstavlja podvig za divljenje. Danas Kozja ćuprija predstavlja mjesto na koje Sarajlije mogu doći da se opuste i da uživaju u okolnoj prirodi. Tim novcem je sebi platio školovanje. tj. a nakon dosta godina. pošto je postao ugledan i bogat podanik Carevine. Raspon svoda joj je 17. 75) Danas se smatra da je ovaj most nastao prilikom velike akcije sređivanja putne mreže.1. Svakom novom veziru pravio bi se doček na mostu. Pred njega bi izašli svi viđeniji ljudi u Sarajevu. Kozja ćuprija u Sarajevu Kozja ćuprija nalazi se u kanjonu rijeke Miljacke nekoliko kilometara istočno od starog centra grada Sarajeva. a visina mosta je zaista velika). jer Miljacka na tom mjestu i nema neku dubinu. Spominje se još i to da bi u čast novog vezira neki od hrabrijih momaka skakali s ćuprije u Miljacku.10. Latinska ćuprija i Rimski most (most na Plandištu kod Blažuja). (slika br. a skupio bi se i običan narod pošto je to bio jedan od značajnijih događaja. u doba Osmanlijske vladavine.75 m. sve do Carigrada.). u doba Mehmed-paše Sokolovića (veliki vezir 1565-1579.

76) 11.godine u listu Novi behar (slika br. augusta 1935. M E M O R I J A L N A ARHITEKTURA .Članak Muhameda Hadžijahića o Kozijoj ćupriji objavljen 1.

. na grobu često stoje sami ili sa santračem i duguljastim tesancima. Za razliku između muških i ženskih nišana . Nišani NIŠANI su kameni stupci različitih veličina i oblika. dakle mogla bi se odrediti ona približna i najvidljiva tipizacija.78.'' 11. Najčešće su to sniježno bijeli kameni nišani ili bašluci. zeleni diabaz i makedonski bijeli mramor. zatim po zanimanjima ljudi i po pojedinim klesarskim školama. turbeta. (slika br. Ljepota tih spomenika ogleda se uglavnom u dotjeranim oblicima. siga ili aragonit i adezitin tuf zelene boje. Muslimanska groblja su oduvijek bila smještena u samim sredinama naseobina.80) TIPOVI. klesarskoj tehnici i širokoj i bujnoj konbinatorici ornamenta. kubure i mnogovrsni mauzoleji ili tzv. koje su upravo tolike. prometnije puteve. Obično po dva njih obilježavaju grob. ta groblja su se nalazila ondje gdje se kreću ljudi i to uz džamije. Tek kad ih izbliza promotrimo. koji prave rub groba u obliku četverokuta. '' Pojedini spomenici – veli arhitekt Josef Pospišli u članku o muslimanskim grobljima u Bosni – čine se na prvi pogled tako slični. da oni svi zajedno ne budu dosadno jednolični.77. da čovjek pomisli.. a drugi niže nogu. muške i ženske i po pojedinim razvojnim epohama. 79. ali se ovaj zadnji nije klesao u Bosni. kako su jednaki. nego je obrađen uvežen. čak i uz same kuće – usred života čovjeka. a to je podjela nišana na tzv.Muslimanski nadgrobni spomenici čine brojnu i vrlo vrijednu vrstu spomenika orijentalne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Nišani su bili različitih oblika i veličina. radi poklanjanja Fatihe mrtvima. jedan više glave. Zbog sjećanja na mrtve i zbog posjećivanja muslimanskih groblja. a kamen od kojeg su klesani. bio je najčešće vapnenac.1. otkrivamo razlike. potom kameni oklopi. Pored ovih se ponekad pojavljuju i glaukonitski lapor.

Sarajevski. Najveći poznati nišan u Bosni je nišan na grobu Omerage Bašića kod Bašića mosta na putu između Glamoča i Livna. fočanski i mostarski klesari ili taščije klesali su nišane od vapnenca.može se kazati. kao iz Makedonije gdje su se nalazili kamenolomi mermera. Oni su svi bili dugi i tanki. pri dnu ima postolje. a upravo mu je toliki i opseg turbana. godine fesove. Ostali muslimanski nadgrobni spomenici u Bosni su oklopi i turbeta. a postrane su ispunjene ornamentima i izrekama na arapskom jeziku. Mostar. osim svečenstva.). turski vojnici i ostali građani. koja uprkos svemu uvijek ostaje bijela. U Bosni je sačuvano oko tridesetak ovakvih nišana i to u Sarajevu. Prači. godine. U mjestima zapadne Bosne se posebno ističu ti oklopi. U krajevima gornje plohe usađeni su nišani. orijentalnu ornamentiku ali ima ih i često orginalne invencije.) i njegova sina Džaferbega (1560. topuz. i nazivani su po turskom imenu Skoplja. luk sa strijelom. Foča. DEKOR naših nišana je vrlo raznolik i dosta bogat. ili klesari pojedinih regiona bili su daljni činbenici. mač. Centri ovih regiona bili su jeftini i dobri kamenolomi. Na nišanima iz prve godine turske vladavine su česti mladi mjesec s vrhovima prema gore. KLESARSKE ŠKOLE. čija se donja ploha nešto veća od površine groba. Banja Luci i drugim mjestima. iz 1798. čomaga (kijača) i balta.2. po tim reformama. starijih nišana na našem tlu nalaze se u Banjoj Luci u maloj nekropoli glasovitog vojskovode i kliškog sandžaka Malkoč-bega (umro 1565. Upotrebljavani motivi se oslanjaju na stare domaće tradicije. Visok je 4. vrlo otporna. sablja krivosjeklica. da su muški u svim epohama i klesarskim školama građeni u obliku četverokutne ili osmokutne prizme. umjesto turbana nose od 1832. koji su dovodili do raznolikosti naših nišana. na ženskim grbovima zasađen sitnom regetacijom. jajački od lakoobradive sige. a oblik ove kape počinje se javljati i na nišanima. To je prizmatični sarkofag. kao Sarajevo.7 m. koplje. ''Svakako najljepši primjer takvih spomenika i. Takođe je zanimljiva i pojava interpretacije pokojnikova zanimanja. Za razliku od ovih ženski nišani su redovito plosnati i većinom su oba jednako oblikovana i gore završavano u vidu šiljastog luka. ujedno. a s gornje strane je obično otvoren i. Vlasenica. 11. uščupskim. a prednjak usto prelazi gore u tanki vrat i završava se isklesanim turbanom. vlasenički od zelenog andezitnog tufa. Sastavljen je od kamenih i pomno obrađenih ploča. koje se izvodilo raznim oblicima turbana. kakav je pokojnik nosio. Turbeta ili mauzoleji . a bihaćki od posebne vrste vapnenca. Jajce i Bihać. Kada su se četrdeset godina prošloga vijeka u Bosni počele provoditi vojne reforme. kvadratičnog presjeka s osnovicom od 10 cm. Neki nišani su uvozeni sa strane.

Više uzglavlja je drveni ili kameni stakal i na njemu se nalazi od naravnog materijala turban. Ova turbeta nisu tako zastupljena na našem tlu i gradila su se samo u šesnaestom stoljeću. ali ponekad i preko pandantiva. a naprama trećeg se nalazi ulaz u turbe koji je lijepim lukom nadsvođen. Najbolji i nastariji predstavnici prvih turbeta građenjnih u BiH su: turbeta Gazi Husrev-bega (umro1541. kupolasti otvoreni i obični. požeškog sandžaka i prvog mutevelije Gazi Husrev-begova vakufa (umro1545. Oba su situirana jedan do drugoga s lijevu stranu Gazi Husrev. Danas na prostorima BiH postoji oko pedesetak ovakvih spomenika. 81) . Veliki zidovi prelaze u kamenu i olovom prekrivenu kupolicu preko trompa. što ga je pokojnik nosio.) i Murat-bega Tardića. drveni tip.). obično sedre ili sige. Na sredini unutrašnjeg osmokutnog prostora je grobnica. U okolnim zidovima se nalazi po tri prozora s demirima i dva su nasuprot jednom drugome. Uglavnom postoje tri tipa: kupolasti zatvoreni. mada se smatra da ih je bilo duplo više.begove džamije u Sarajevu i oba imaju natpise. • Prvi tip u tlocrtnoj šemi ima uvijek pravilan i približno pravilan oktogon. Kubura na gornjem djelu ima oštri hrbat. (slika br. Pojedine su gradili pojednci sami za sebe. a uvijek je zidan od tesana i nežbukana kamena. šehova i drugih imućnijih i istaknutih osoba. a druge su opet podizali nasljednici ili štovatelji pokojnika. i sva je prevučena zelenom ćahom.TURBETA ili mauzoleji su uglavnom podizana nad grobovima paša. i uvijek je obilježena raznim drvenim sarkofagom ili kuburom.

Dva turbeta toga tipa sagrađena su i u Mostaru. Oba je o svome trošku podigao sarajevski kadija Ahmed-efendija Jahja-zade. Od tih banjalučkih u građevnom su smislu svakako najljepše Ferhat-pašino.) i njegova žena Sakina. sa vrlo pomno obrađenim bazama. Unutrašnja površina je u razini same okoline. To su kao kolibe. a kupolu im nosi kolonada od četiri ili osam stupova. a građeni su od mješavine čerpića. i 1757.VI. Lagana žičana mreža. Neka turbeta ovoga tipa i nemaju masivne kamene kupole. Najstariji poznati i očuvani predstavnik toga tipa u Bosni jeste vrlo elagantno turbe s kamenom kupolicom kraj Aladže u Foči. a podizao ih je narod najnužnim sredstvima nad grobovima derviša kao znak poštovanja. Ono je otvoreno sa svih strana. 1550. njegova žena. i to jedno na grobu sina Mehmeda Jusufa (umro 1780. Bosanska turbeta trećeg tipa su sasvim različite konstrukcije.). porijeklom Turkuša.).Među najstarija turbeta ubrajmo još jedno omanje u Prači i sedam u Banja Luci. i 20. kapitelima i lukovima. Osnovica im je kvadrat ili paralelogram. upeta u okolni zid imitira njen vanjski oblik.). kći Hadži Muhamedova (umrla 1619. sin osnivača Aladža Hasan-čelebije Nazira. Nemaju kupole i prekriveni su dašćanim krovom na četiri vode. . Druga dva takva turbeta u Sarajevu na alifakovačkom groblju nastala su za čitav vijek kasnije i mnogo su starije izrade. a oba su s osam stupova i s žičanom kupolom.). 82) • Drugi tip turbeta ima obično u tlocrtu čisti kvadrat. koje je sagradio sam Ferhat-paša nešto prije 1587. Još su ovakva četiri turbeta sa žičanom mrežom sagrađena i u vezirskom Travniku. ili malo uzdignutija. u kojem počiva sam Hadži Sinanaga (umro 1639. (slika br. Jedna je uz Ćoše Havadže džamiju. ili malo uzdignutija. na kojem se nalazi kameni oklop. a drugo Jusuf-paši. samo s visokim postoljem i turbe kraj poznate Sinanove tekije u Sarajevu. Potpuno je istog oblika. Sve je od tesana kamena. a u njemu su pokopani Hadži Muhamedaga Kreho i. vjerovatno. kamena i drveta. u kojem je pokopan Ibrahim-beg (umro između 17. ili je tu visoki podić. zagonetnom bjeguncu iz Carigrada (umro između 1747.

1 Sebilji Postojale su i tzv. ali je 60 Mehmed-paša Kukavica je bio bosanski valija tokom XVIII. Česme U Bosni i Hercegovini i u ostalim zemljama Balkanskog poluotoka je u 15. Neki su nastali od srednjovijekovnih stećaka.paša Kukavica60 1755. Dužinom takvih vodovoda je prema njihovoj jačini građeno jedan ili više izlijevnih objekata. Istakao se odlučnim mjerama za jačanje države i gradnjom mnogih poznatih objekata među kojima se ističu: Sebilj u Sarajevu 1754. godine. U starije vrijeme česme su pored uloge da opskrbljavaju ljude vodom. a neprijatelj je stalno prijetio oružanom agresijom. a nakon toga se ovi objekti grade u svim krajevima BiH. Č e s m e i š a d r v a n i 12. 12. godine. imale i jako arhitektonski monumentalno djelovanje. koje su u ibricima nosile vodu s tih česama. Oni su građeni po gradovima i selima. Foči i Banja Luci. Ovaj spomenik je porušen 1891. godine i drugi.1. godine. sebilji. to su bile česme na kojima je se žedni prolaznik mogao napiti vode i tu je uvijek stojao poseban službenik i punio kove i besplatno pojio prolaznike.1. Činilo je se kao da je graditeljima tih česmi pred očima lebdjela misao da te minijaturne monumente dovedu u što veći sklad s niskim mahalskim krovovima i djevojkama. (slika br. a među njima su najbrojnije česme. džamija i medresa u Foči 1752. Sarajevo je za vrijeme zadnjih godina turske uprave imalo 68 samostalnih vodovoda u ukupnoj dužini od 55 km. stoljeću izgrađena sila vodovoda i česmi. i 16. Prvi vodovod je u Bosni sagradio Gazi Isa-beg u Sarajevu nešto prije 1462. a takođe i na putevima između gradova i sela. iz kojeg teče voda na jednu ili više izlijevnih mjesta ili lula. Posljednji takav sebilj je bio u Sarajevu. Česme su građene u svim mahalama i oko džamija. 83) Te samostalne su bile monumenti naročite vrste: kameni kubus sa krovom na jednu. Ovakve česme su sačuvane i danas u mjestima kao Sarajevu. . a sagradio je ga ondašnji bosanski namjesnik Mehmed. stoljeća. Kao zadužbine česme su građene od pojedinaca i po usamljenim planinskim putevima. džamija u Travniku 1757. Dok su jedne podizate uz zidove drugih većih objekata druge su bile posve samostalno situirane. dvije ili četiri vode i veliko kameno korito u podnožju toga kubusa. Travniku. u Bosni su bile stalne pobune. godine.12. Korita su uvijek klesana iz cijelog kamena. Vladao je u teškim vremenima kada je moć turske carevine slabila. godine.

diplomirao na bečkoj Akademiji.2. .1. godine. godine po projektu arhitekte Aleksandra Viteka. Sebilj na Baščaršiji je jedini objekat te vrste u Sarajevu.nikad Sarajevo ne zaboravi. godine bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica.) je rekonstruirao u maurskom stilu Sebilj u Sarajevu. niz stambenih objekata). danas Predsjedništvo. a nalazio se nešto niže od današnjeg. živio u Sarajevu. S ovim spomenikom nestalo je kod nas starijih sebilja. zgrada Zemaljske vlade.. pisao je o kulturnoj povijesti. I sam je veoma uspješno kombinirao elemente tradicionalne bosanske gradnje i secesije. vrlo staru instituciju. na kojoj je sebiljdžija tasom zahvatao vodu iz korita i besplatno napajao žedne. kojeg je podigao 1754.) 62 Aleksandar Vitek (1892-1893.ponovo bio tu sagrađen. Madjarska. Sebilj u Sarajevu Sebilj ili Sebil je arapska riječ u značenju "put". Jedan je od prvih graditelja koji je ukazao na vrijednost i znacaj bosanskog sloga u arhitekturi. izgrađen 1891. a 1913. 1887. Izveo je mnogo najreprezentativnijih zgrada (katedrala. Poticao je sistemsku zaštitu spomenika kulture. kao kopiju kamenog sebilja iz Konstantinopolja. Od 1885. Bio je i prvi dirigent prvoga javnog pjevačkog društva u Sarajevu (Männergesangverein. fontanu posebnog oblika na trgovima. Sebilj. 84) 12. godine je prenesen na današnje mjesto.. Sebilj kakvog ga danas vidimo na Baščaršiji izgrađen je u austro-ugarskom periodu odnosno 1891. 12.62 (slika br. 1859 . 1932): Arhitekt.2. bogoslovija.Zagreb. biskupska rezidencija. godine. izgorio je u požaru 1852. Jedna od glavnih karakteristika Sarajeva i Baščaršije su javne česme od kojih je Sebilj najznačajniji. ali kao termin označava dobrotvornu. Šadrvani 61 JOSIP VANCAS (Sopron. gdje je bio na čelu Uprave za graditeljstvo. Ko se u Sarajevu vode napije . do 1921. vjerovatno po projektu Josipa Vancaša61.

ima i svoju funkcionalnu namjenu jer se voda iz šadrvana moze koristiti za uzimanje abdesta (ritualnog pranja lica. Arhitektura Bosne i put u savremeno. Perzija je domovina Šadrvana. Kameni bazen s više unaokolo poredanih izljeva ili česmi je osnovni elemenat šadrvana. Jajcu i Banja Luci. J. (slika br. pored izrazito dekorativne. ali je na tom istom mjestu stojao šadrvan još od godine 1530. medresa i tekija. originalni šadrvan izgrađen je 1530. Krov je kod šadrvana u obliku kupole. U Sarajevu je nastao najljepši spomenik te vrste u ovim stranama.85) 13. njihova prvenstvena zadaća je da daju vodu većem broju ljudi za isto vrijeme za obredno umivanje. Nešto manji i uzdignuti kameni kvader je pred svakom česmom i na njima stoji onaj koji uzima abdest. '' Do danas su se održala dva u Mostaru. Ljubljana. od njih su ga poprimili Arapi i Turci su ih proširili na Balkanski poluotok. Prvobitni. a s unutrašnje strane te zgrade poredane su drvene klupe za odmor. i kažu. a ti su osobito u Hercegovini. Šadrvani se bitno razlikuju od česmi. Iz sredine bazena se uzdiže manji ili viši kameni stup i tu voda teče odozdo prema gore. samo su oni građeni u javnim kupatilima i dvorištima džamija.. Današnji oblik potiče iz godine 1892. karavan–saraja i drugih većih objekata. Tada je voda do šadrvana dolazila iz vrela Crnilo (Donje Biosko) sa udaljenosti od 7 kilometara. Međutim. ruku i nogu prije odlaska na molitvu). zbog jakih sarajevskih zima i čestih zamrzavanja. bosanske miljevine. Tri oštećena korita starog šadrvana mogu se vidjeti pored zapadnog ulaza u harem. H A M A M I 63 D. Ovako obnovljeni šadrvan je krajem 19-tog stoljeca. prekriven olovom ili je obični strmi šatorasti krov od kamenih ploča na šest ili osam voda. pa je na mjestu starog.Šadrvani služe za iste svrhe kao i česme. To je šadrvan u dvorištu Begove džamije. Stup nosi jednu. godine izgrađen novi od mramora sa otoka Brača (Dalmacija). godine po uzoru na originalnu izvedbu. dvije ili tri vanredno oblikovane kamene čaške. u dvorištu Karađozbegove i Koski Mehmedpašine džamije. 1893. a pored ovoga oni takođe djeluju plastično i dekorativno u svojoj okolini koja je sasvim različita od mahale. Neidhart. Okolo toga se nalazi niska i lagana bolustrada.''63 Gazi Husrev-begov šadrvan. 1967. Čajniču. Grabrijan. i po jedan pred glavnom džamijom u Sarajevu. da je vjerna kopija šadrvana na Ulu–džamiju u Brusi. a kroz Sarajevo je bila razvedena pomoću cjevovoda napravljenog od cijevi iz pečene gline. a podigao je ga gazi Husrev-beg. Ovaj stari šadrvan je temeljito obnovljen 1772. godina . bio gotovo potpuno oštečen. koji se redaju prema gore i bivaju sve manje i pliće. godine od domaćeg kamena.

kupolicama. U toplim halvatima. Zna se da su u najvećim rimskim kupatilima postojale sofe na kojima se moglo prileći a da bi se lakše zaspalo pod je popločavan pločicama na kojima su prikazavani talasići. osim osnovne funkcije kupanja imali funkciju okupljanja građana. U manjim hamamima je se odmah iz šadrvana ulazilo u prostoriju za kupanje ili halvat.64 Muslimanska vjera kako zahtjeva od svojih pripadnika peterokratno umivanje. gdje je se obavljala masaža. Blagaj na Buni. Kostajnica i Jasenovac i druga isto tako omanja mjesta. ali u razne dane. Naše starine I. hamami: Sarajevo još u šesnaestom vijeku ima. Od početka Islama se za ove potrebe grade banjice u svim muslimanskim kućama a takođe se grade i javna kupatila i to u svim naseljima i to su tzv. a odatle dalje na mejdan. tako da su i hamami. a do kraja sedamnaestog vijeka sagrađeno je pedeset i šest takvih kupatila u četrdeset i dva mjesta u samoj BiH.Monumentalna građevima sa muškim i ženski odjelom (ćifte – hamama) jedna je od najvrednijih potkupolnih kompozicija klasičnog osmanskog arhitektonskog stila kod nas. U centru kako muškog tako i ženskog odjela bili su šadrvani oko kojih se moglo sjediti i voditi razgovori. pa im je unutrašnjost obložena bogatim dekorom. a žene poslije podne). ili u razno doba dana (muškarci do podne. 1953.) . Hamami su pretežno građeni za muškarce ili za žene. Mnoga pažnja je se poklanjala i likovnom izrazu takvih objekata. Rudo. Vatra i voda su bila najpotrebnija svakom hamamu. ali unutrašnji prostor je potpuno bio podijeljen na muške i ženske odjele i pružale su se posve simetrično nanizani duž podužne osi. Kreševljaković. Unutrašnji prostor hamama je se dijelio na više prostorija. a potom se odatle grabila voda posudom i razlijevala po tijelu. koja je služila za svlačenje preko zime. poznato je da zahtjeva i bar jednom tjedno pranje tijela. bila je to najveća prostorija hamama s odjelcima za presvlačenje i šadrvanom na sredini po kome je dvorana i dobila naziv. a tu je u njih iz zida tekla hladna i topla voda. (H. a u većim je se iz šadrvana išlo u omanju prostoriju zvanu kapaluk. u po dva ili tri ugla stajale su niske kamene estrade. a cio objekt je pokriven kupolom. a između njih mala kamena korita ili kurne. U tome istom stoljeću imaju u Bosni javna kupatila i mala Prača i Kladanj. i zbog toga su svi izvedeni od samog kamena. ponekad i za obadvoje. osim brojnih kućnih banjica. Ta prostorija je predstavljala prostor za čekanje. Stari bosanski gradovi. kojih je bilo više u većim hamamima. a naravno im to daje posebno privlačnu draž. Kada se ulazi prvo se ulazi u šadrvan. Hamami koji su građeni dvostruko. sedam javnih kupatila. urešene su vanrednim klesarskim dekorom. i nakon toga u halvate. Na vanjski izgled je to bila obična zgrada. a Arapi su preuzeli i dalje razvijali civilizacijske antičke tekovine. 64 Poznato je da ta društvena uloga kupatila vodi porijeklo iz starog Rima. Sarajevo. međuprostor. kojim se služila istodobno oba spola bila su manje zastupljena. odmor i zabavu poslije kupanja.

poznat i kao Carev hamam u Sarajevu . Svi u BiH hamami su usljed materijalnih okolnosti potpuno propali i mnogima se ne zna ni za trag. Ovaj ugođaj je posebno podsticala i visoka kupola i mlazovi bistre vode. Od kasnijih hamama bili su kao građevni spomenici osobito vrijedni dva u Mostaru i po jedan u Stocu.1. u većim hamamima su bile i posebne galerije na kolonadi stupova koji su povezivali lagani lukovi u izrezbarenom drvetu. dokle vidi se da bi se posjetioc tu dobro osjećao a što je najvažnije i dobro odmorio. na mjestu današnje banje kod Careve džamije.Unutrašnji uređaji i arhitektonski dekor je kod nas bio jako bogat i ukusan i to se najbolje na vidjelo šadrvanu. ali Gazi Husrev-begov kao jedini je očuvan i predstavlja tip starih orijentalnih zatvorenih kupatila u Bosni i Hercegovini. 86) 13. Isa-begov hamam. Odmor je se u ovakvim dvoranama znao pretvoriti i u prave teferiče. bez sumnje. što su pljuštali na sredini dvorane. ali svojom tehnikom i veličinom. Naokolo su bili poredani jastuci i sećije. nastao nešto prije 1557. Prvi poznati hamam u Bosni sagradio je Gazi Isabeg u Sarajevu nešto prije godine 1462. godine. Počitelju i nekim drugim mjestima. sve nadkriljuje Gazi Husrevbegov hamam u Sarajevu. (slika br.

Isa-beg Ishaković. Podignut je u neposrednoj blizini Careve džamije.Isa-begov hamam. Vremenom je zgrada hamama oštećena.88) LITERATURA . Hamam se spominje već 1462. dok je drugi dio moderno kupatilo zapadnog tipa. poznat i kao Carev hamam. Carev. a potpuno je srušena 1889. Jedan dio zgrade je urađen po uzoru na stari hamam. 87) Stari nacrti Isa-begovog hamama arhitekte Josipa Vancača (slika br. hamam u Sarajevu (slika br. je najstarija javna banja u Sarajevu koju je dao izgraditi treći beg Osmanlijske pokrajine Bosne i glavni osnivač Sarajeva i Novog Pazara. godine. jer nisu preduzeti nikakvi sanacioni zahvati poslije rata. te mu prijeti opasnost potpunog propadanja. po nacrtu arhitekte Josipa Vancaša.Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini zgrada hamama je teško oštećena granatama. Banja je ponovo sagrađena1891. Isa-begov. godine.

Sarajevo. Hanovi i karavansaraji. Čelić. H. Sarajevo. 1968. Kulturno – historijski spomenici u Mostaru iz turkog perioda. knjiga 8. Grabrijan i Sarajevo (Prilozi za proučavanje Sarajeva). S. A. 1991. Historija Bošnjaka. Thames and Hudson.. M. Grabrijan.. M. Putopis o Bosni i Hercegovini. H. Sarajevo. Takvim. M. Hasandedić. Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe. Sarajevo. Naše starine VII. Ljetopis. 1982. Z. Stari bosanski gradovi. 1975. Fočo. Sarajevo. Sarajevo. Naše starine VII. H. Kajmaković. Kreševljaković. 1953. Sarajevo.. M. Čelić. M. Šukrić N. Sarajevo. Goodwin. Kemura. 1970. Sarajevo. 89 . J. 1971. 1982. Kreševljaković. Sarajevo. Biško. Evlija. Godfrey: A History of Ottoman Architecture. Crkve brvnare neobjavljen rad. Bećirbegović. Traljić M. Hadžijahić. H. H. Madžida: Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini. Hamidullah. Hadžimehanović. str. Ljubljana. Mato: " Konzervacija objekata u kompleksu Ferhadije džamije u Banjoj Luci". 1908. Sarajevo – Sejtarija. Sarajevo. Sarajevo između dobrotvorstva i zla. Zdravko: Konzervatorskorestauratorski radovi na ornamentima Aladže džamije u Foči . 1960. 1957. Koštović. Uvod u islam. Dušan i Juraj Neidhardt: Arhitektura Bosne i put u savremeno. Imamović.. 1960. 1951. Isam i muslimani u BiH... 1990. Đemal. 1998. Čelebi. Kreševljaković. Refik: " Ljetopis tuzlanskih džamija". 402-7. Sarajevo.Orijentalna arhitektura u Bosni i Hercegovini Bašeskija. 1762. 1989. Sarajevo. London. 1957. Mustafa. 1999. Enciklopedija Jugoslavije. Morića han. O formiranju gradskih naselja u BiH u XVI stoljeću. Sarajevo 1932. Fajić. Sarajevo. N. 1995. Stanje sakralnih prosvjetnih objekata u Sarajevu za vrijeme provale Eugena Savojskog. 1961. Đemal: " Utjecaji Turaka na materijalnu kulturu jugoslavenskih naroda". R. Handžić. Sarajevo. Naše starine I. Sarajevo do Husrevbega.) Kreševljaković. Bošković.Dnevnik putovanja.

Džamija na Ustikolini. Šabanović.. Kur'an. R. Ibrahim: Utjecaji islamske umjetnosti na evropsku umjetnost od 11. P.com. Matković. 1998. 1995. Sarajevo.. Editions Sigma. Henry: Iran of the Master Builders. Rad CXXIX Michel. knjiga I. Mujezinović. Zbornik radova Behrambegove medrese.. 1972. 1957. Sarajevo. Ganibegović M.muzejsarajeva.bascarsija. Ibrahim: Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878-1918. 1962. 1998. Ć. Pavlović. Sarajevo. Beograd. Prijevod Enes Karić. Srajevo. stoljeća. Dr. Postanak i razvoj Sarajeva. 1960. Gazi Husrev-beg njegov život i njegovo doba.vakuf-gazi. 1983. 1999. D. 1996. Internet: http://www.org http://www. Momirović. Tuzla. 2006.. do 17. Krzović. 2006.ghbibl. H. Naše starine II. Sarajevo – Publishing. P. Crkve brvnare u Srbiji. M. II i III. Husret: Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini. Sarajevo.. Behija. Sarajevo. Sarajevo.wikipedia. Sarajevo – Publishing. 1953..ba http://www.org http://virtualnosarajevo.com.info http://hr. Sarajevo. i Dimitrijević. Mehmed: Islamska epigrafska Bosne i Hercegovine.Orijentalna arhitektura u Bosni i Hercegovini Krzović.aneks8komisija. Sarajevo.. Općina Stari grad (Sarajevo).ba http://archnet. Katalog. Štraus.ba http://www. 90 Truhelka. Mujezinović. Putovanja po balkanskom poluotoku XVI vieka. Dr. Sarajevo.com.ba . 1987. Mostar 1908. Nedžad: Arhitektura Bosne i Hercegovine – razvoj bosanskog stila. Geneva. Kurto. Radovi Naučnog društva III.ba http://www. Gavranović Š. Zlatar. Zlatar. Redžić. E. Žujo V. Behija Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće). Dve drevne crkve u Bosanskoj krajini.

Orijentalna arhitektura u Bosni i Hercegovini 91 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful