You are on page 1of 99

MINISTARSTVO PRAVOSUA

NACRT

KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

Zagreb, studeni 2012.

KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

lanak 1. U Zakonu o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/2008, 76/2009, 80/2011 i 91/2012 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) u lanku 10. stavku 2. toki 1., na kraju, brie se zarez i dodaju rijei: te zabrane povrede prava na dostojanstvo,. U stavku 2. toki 2. rije: dostojanstvo, i zarez briu se. lanak 2. U lanku 19.b stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do osam godina sudi sudac opinskog suda kao sudac pojedinac, osim za kaznena djela: a) edomorstvo (lanak 93.), usmrenje na zahtjev (lanak 94.), prouzroenje smrti iz nehaja (lanak 95.), sudjelovanje u samoubojstvu (lanak 96. stavak 2.), spolni odnoaj s nemonom osobom (lanak 189. stavak 1.), prisila na spolni odnoaj (lanak 190.), spolni odnoaj zlouporabom poloaja (lanak 191. stavak 2.), iskoritavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196. stavak 1.), teka kazneno djelo protiv zdravlja ljudi (lanak 249. stavak 4.) i izazivanje prometne nesree (lanak 272. stavak 4.) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011), b) usmrenje (lanak 112. stavak 2. i 3.), prouzroenje smrti iz nehaja (lanak 113.), sudjelovanje u samoubojstvu (lanak 114. stavak 2.), spolni odnoaj bez pristanka (lanak 152.), teka kaznena djela protiv zdravlja ljudi (lanak 192. stavak 6.), izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu (lanak 227. stavak 6.), teka kaznena djela protiv okolia (lanak 214. stavak 4.), teka kaznena djela protiv ope sigurnosti (lanak 222. stavak 4.) iz Kaznenog zakona, c) za kaznena djela za koja je sastav suda propisan posebnim zakonima.. U stavku 3., u prvoj reenici, iza rijei propisan dodaje se rije: posebnim. lanak 3. U lanku 19.c toka 1. alineja c) mijenja se i glasi: c) za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) osim kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz lanka 173. stavka 1., 4. 6., ubojstvo na mah (lanak 92.), otmica (lanak 125. stavak 2.), silovanje (lanak 188. stavak 1.), spolni odnoaj s djetetom (lanak 192. stavak 1.), prijevare na tetu Europskih zajednica (lanak 224.b), razbojnitvo (lanak 218. stavak 2.), razbojnika kraa (lanak 219. stavak 2.), pranje novca (lanak 279.), zlouporaba poloaja i ovlasti (lanak 337. stavak 4.) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98,

2 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011);. Iza alineje c) dodaje se alineja d) koja glasi: d) za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.), genocid (lanak 88. stavak 3.), zloin agresije (lanak 89. stavak 3.), odgovornost zapovjednika (lanak 96. stavak 1. i 4.), terorizam (lanak 97. stavak 2.), financiranje terorizma (lanak 98.), javno poticanje na terorizam (lanak 99.), novaenje za terorizam (lanak 100.), obuka za terorizam (lanak 101.), teroristiko udruenje (lanak 102. stavak 2.), usmrenje (lanak 112. stavak 1.), silovanje (lanak 153.), podvoenje djeteta (lanak 162. stavak 1.,2. i 4.), razbojnitvo (lanak 230. stavak 2.), razbojnika kraa (lanak 231. stavak 2.), zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju (lanak 246. stavak 2.), subvencijska prijevara (lanak 258. stavak 3.), zlouporaba poloaja i ovlasti (lanak 291. stavak 2.), otmica osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353. stavak 1.), napad na osobu pod meunarodnom zatitom (lanak 354. stavak 1.), prijetnja osobi pod meunarodnom zatitom (lanak 355.) iz Kaznenog zakona;. lanak 4. U lanku 32. stavak 1. toka 2. rijei: uspravnoj liniji zamjenjuju se rijeima: ravnoj lozi, a rijei: pobonoj liniji zamjenjuju se rijeima: pobonoj lozi. lanak 5. U lanku 34. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Stranke podnose zahtjev za izuzee odmah nakon saznanja za razlog izuzea. lanak 6. U lanku 35. stavku 5. rijei: nakon poetka rasprave ili ako je postupljeno briu se. lanak 7. U lanku 38. stavku 2. toki 8. rije: sankciji zamjenjuje se rijeima: kazni i drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona,. U stavku 4. iza rijei: zloinake organizacije dodaju se rijei: odnosno zloinakog udruenja. lanak 8. U lanku 44. stavku 1. zarez iza rijei: Dijete brie se, a rijei: ili maloljetnik zamjenjuju se rijei: kao. U stavku 2. rijei: ili mlaem maloljetniku, zamjenjuju se rijeju: kao, a rijei: ili mlaeg maloljetnika briu se. lanak 9. U lanku 48. stavku 5. rije: Maloljetnik koji je navrio zamjenjuje se rijeju: Dijete koje je navrilo, a rije: sam zamjenjuje se rijeju: samo.

lanak 10. U lanku 53. stavku 1. rije: maloljetnik zamjenjuje se rijeju: dijete. lanak 11. U lanku 62. stavku 1. rije: maloljetnike zamjenjuje se rijeju: djecu. U stavku 2. rijei: Maloljetnik koji je navrio zamjenjuje se rijeima: Dijete koje je navrilo, a rije: sam zamjenjuje se rijeju: samo. lanak 12. U lanku 64. stavku 1. toki 15. rije sankciji zamjenjuje se rijeima: kazni i drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona, lanak 13. U lanku 65. stavak 3. mijenja se i glasi: (3) Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izriito protivi, mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, brani ili izvanbrani drug, srodnik u ravnoj lozi, brat, sestra, posvojitelj, posvojenik, uzdravatelj, uzdravani, smjetena osoba ili udomitelj. lanak 14. U lanku 66. stavku 2. toki 6. rije sankciji zamjenjuje se rijeima: kazni i drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona U stavku 2. toka 9. mijenja se i glasi: 9) od donoenja naloga o provoenju istrage u postupku prema okrivljeniku s duevnim smetnjama (lanak 550. stavak 2.),. lanak 15. U lanku 70. stavku 1. rijei: uspravnoj liniji zamjenjuju se rijeima: ravnoj lozi, a rijei: pobonoj liniji zamjenjuju se rijeima: pobonoj lozi. U stavku 5. rijei: lanka 279. Kaznenog zakona zamjenjuju se rijeima: kaznenih zakona. lanak 16. U lanku 75. stavku 2. toka 2. mijenja se i glasi: 2) je usmjeren na poinjenje kaznenih djela prikrivanja (lanak 236.) ili pomoi poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela (lanak 301.) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011) odnosno kaznenih djela prikrivanja (lanak

4 244.) ili pomoi poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela (lanak 303.) iz Kaznenog zakona.. lanak 17. U lanku 76. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Ako drukije nije odreeno ovim Zakonom, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe, do podizanja optunice, odluiti da se pisma, poruke i razgovori okrivljenika i branitelja nadziru, ako postoji vjerojatnost da bi razgovor okrivljenika s braniteljem doveo do prikrivanja kaznenih djela, pomoi poinitelju nakon kaznenog djela ili ako u pogledu okrivljenika postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo, dovriti pokuano kazneno djelo ili poiniti tee kazneno djelo kojim prijeti, u postupku za sljedea kaznena djela: a) ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125.), ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011), b) genocida (lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.), odgovornosti zapovjednika (lanak 96.), terorizma (lanak 97.), financiranja terorizma (lanak 98.), javnog poticanja na terorizam (lanak 99.), novaenja za terorizam (lanak 100.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog udruenja (lanak 102.), trgovanja ljudima (lanak 106.), ubojstva (lanak 110.), tekog ubojstva (lanak 111.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136.), otmice (lanak 137.), neovlatene proizvodnje i prometa drogama (lanak 190. stavak 5.), neovlatene proizvodnje i prometa tvarima zabranjenih u sportu (lanak 191.a stavak 4.), zloinakog udruenja (lanak 328.), poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329.), ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353.), napada na osobu pod meunarodnom zatitom (lanak 354.) iz Kaznenog zakona, c) u postupku za kaznena djela za koja postoje osnove sumnje da ih je poinila grupa ljudi ili zloinaka organizacija odnosno zloinako udruenje ili koja su poinjena u sastavu zloinakog udruenja.. lanak 18. U lanku 79. stavku 1. rijei u zagradama i zagrade briu se. Stavak 5. mijenja se i glasi: (5) Ministar nadlean za pravosue donijet e poseban propis o primjeni stavaka 1. 4. ovog lanka.. lanak 19. U lanku 97. stavak 7. brie se.

lanak 20. U lanku 102. stavku 1. rijei: toki 1. do 3. zamjenjuju se rijeima: toki 1. do 4.. lanak 21. U lanku 104. stavku 2. druga reenica brie se. lanak 22. U lanku 105. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: (3) Ako postoji ozbiljna vjerojatnost da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu, na prijedlog dravnog odvjetnika, moe se odrediti istrani zatvor protiv okrivljenika, a jamstvo e se ukinuti te e se iznos jamstva vratiti osobi koja ga je dala.. Dosadanji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5. lanak 23. U lanku 106. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Svatko smije sprijeiti bijeg osobe zateene u kaznenom djelu koje se progoni po slubenoj dunosti i o tome mora odmah obavijestiti policiju. Osoba sprijeena u bijegu moe se zadrati do dolaska policije kojoj e biti predana.. Stavak 3. brie se. lanak 24. U lanku 112. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Pritvor iz stavka 1. ovog lanka, moe trajati najdulje etrdeset i osam sati od trenutka uhienja. Na prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe obrazloenim rjeenjem produljiti pritvor za daljnjih trideset est sati ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora iznad dvanaest godina. Protiv rjeenja suca istrage o produljenju pritvora pritvorenik se moe aliti u roku od est sati. O albi odluuje vijee u roku od dvanaest sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.Pritvorenik moe albu izjaviti na zapisnik.. Stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase: (4) Dravni odvjetnik nakon to je ispitao uhienika, moe pisanim nalogom naloiti policiji da u roku od etrdeset i osam sati od trenutka uhienja, dovede uhienika sucu istrage radi postupanja prema lanku 118. ovog Zakona. U tom sluaju dravni odvjetnik ne donosi rjeenje o pritvoru. (5) Ako u roku od etrdeset i osam sati od trenutka uhienja, protiv uhienika nije odreen pritvor ili uhienik nije doveden sucu istrage prema stavcima 2. i 4. ovog lanka, ima se pustiti na slobodu..

lanak 25. U lanku 119. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Kad postoje okolnosti iz lanka 123. stavka 1. toke 1. do 4. ovog Zakona, sud moe odrediti istrani zatvor u domu protiv trudne ene, osobe s tjelesnim nedostacima koje joj onemoguuju ili bitno oteavaju kretanje, osobe koja je navrila 70 godina ivota te u onim sluajevima kada to sud ocijeni iznimno opravdanim, ako je za ostvarenje svrhe istranog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma.. lanak 26. U lanku 121. stavku 1. rijei: ministarstvo nadleno za pravosue u skladu s posebnim zakonom zamjenjuju se rijeima: policija na ijem se podruju izvrava. U stavku 2., u prvoj reenici, rijei: ministarstvo nadleno za pravosue zamjenjuju se rijeju: policija, a druga reenica brie se. U stavku 3. rije: pravosue zamjenjuje se rijeima: unutarnje poslove. lanak 27. U lanku 123. stavku 1. toka 4. mijenja se i glasi: 4) je istrani zatvor nuan radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti poinjenja kaznenog djela posebno teke,. lanak 28. U lanku 125. stavku 1. toki 6. iza rijei: novana kazna, dodaju se rijei: rad za ope dobro na slobodi,. lanak 29. U lanku 129. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Na roite iz stavka 1. ovog lanka, pozivaju se dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj okrivljenika. Dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj moraju o roitu biti obavijeteni u primjerenom roku. Okrivljenik koji je lien slobode, a eli prisustvovati roitu, biti e na roite doveden. Vlastoruno potpisana izjava okrivljenika da ne eli prisustvovati roitu biti e dostavljena sudu do odravanja sjednice. Okrivljenik lien slobode koji je raspravno nesposoban ili zbog teko naruenog zdravstvenog stanja nije u mogunosti sudjelovati na roitu, nee biti doveden. Sud moe odluiti da okrivljenik, koji na to pristane, sudjeluje na roitu iz stavka 1. ovog lanka putem zatvorenog tehnikog ureaja za vezu na daljinu (audio-video ureaj). Ako drukije nije propisano ovim Zakonom (lanak 118. stavak 1.), sjednica vijea odrat e se i ako uredno pozvani dravni odvjetnik, okrivljenik i branitelj ne dou na sjednicu, ili ako okrivljenik ili branitelj nije uredno primio poziv zbog toga jer je promijenio boravite ne obavijestivi o tome sud, ili zbog toga to mu dostava nije bila mogua zbog njegove nedostupnosti.

lanak 30. U lanku 164. stavku 4. rijei: nije duan glasovati o sankciji zamjenjuju se rijeima: moe se suzdrati od daljnjeg glasovanja. lanak 31. U lanku 165. stavku 2. iza rijei: kazni brie se zarez, a rijei: drugim kaznenim sankcijama zamjenjuju se rijeima: i drugim mjerama propisanim kaznenim zakonom,. lanak 32. U lanku 169. stavak 4. mijenja se i glasi: (4) Ministar nadlean za pravosue propisuje uvjete koje mora ispunjavati organizacija za obavljanje dostave iz stavka 1. ovog lanka i nadzire njihovu primjenu.. lanak 33. U lanku 173. stavku 3. rijei: maloljetnika koji nije navrio zamjenjuju se rijeima: djeteta koje nije navrilo. lanak 34. U lanku 181. stavku 7. rijei: Ako je u presudi izreena sigurnosna mjera oduzimanja predmeta zamjenjuje se rijeju: Ako su presudom oduzeti predmeti. lanak 35. U lanku 183. stavku 2. u treoj reenici rijei: maloljetniku koji zamjenjuju se rijeima: osobi s nenavrenih osamnaest godina, koja. lanak 36. U lanku 187. stavku 2. toki 1. rijei: isteka roka kunje u uvjetnoj osudi zamjenjuju se rijeima: roka provjeravanja odreenog uvjetnom osudom,. Stavak 5. mijenja se i glasi: (5) Osobni podaci koji slue za utvrivanje istovjetnosti okrivljenika, prikupljeni od strane sigurnosno obavjetajnih slubi mogu se iznimno upotrijebiti kao dokaz u predmetima za sljedea kaznena djela: a) ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), kanjavanja za najtee oblike kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 155.) i terorizma (lanak 169.) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011),

8 b) terorizma (lanak 97.), financiranja terorizma (lanak 98.), teroristikog udruenja (lanak 102.), kanjavanja za najtee oblike kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 351.) iz Kaznenog zakona.. lanak 37. U lanku 194. stavak 3. brie se.

lanak 38. U lanku 197. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Kad je ovlateni tuitelj dravni odvjetnik on ne moe naloiti provoenje istrage niti podignuti optunicu ako ne podnese dokaz da je dano odobrenje za kazneni progon. Ako je za kazneni progon potrebno odobrenje nadlenog dravnog tijela, a ovlateni tuitelj je oteenik kao tuitelj, on ne moe preuzeti progon prije nego dobije odobrenje nadlenog dravnog tijela. Ako je za kazneni progon potrebno odobrenje nadlenog dravnog tijela, a ovlateni tuitelj je privatni tuitelj, dokaz da je odobrenje za kazneni progon dano duan je priloiti uz privatnu tubu.. Dodaje se novi stavak 3. koji glasi: (3) Oteenik kao tuitelj mora, u roku od osam dana od dana primitka obavijesti dravnog odvjetnika iz lanka 55. stavak 1. ovog Zakona, podnijeti zahtjev nadlenom dravnom tijelu za davanjem odobrenja za kazneni progon, a privatni tuitelj u roku od tri mjeseca od dana kada je saznao za kazneno djelo i poinitelja. Nakon to je oteenik kao tuitelj zaprimio dokaz da je odobrenje dano, poinje mu tei rok iz lanka 55. stavak 2. ovog Zakona, a privatnom tuitelju rok iz lanka 61. stavak 1. ovog Zakona. Dosadanji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5. U dosadanjem stavku 3. koji postaje stavak 4. rijei: dravno odvjetnitvo zamjenjuju se rijeima: ovlateni tuitelj. lanak 39. U lanku 202. stavak 27. mijenja se i glasi: (27) Isprava je svaki predmet koji sadri zapis, znak ili sliku koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz neke injenice koja ima vrijednost za pravne odnose.. Iza stavka 35. dodaje se novi stavak 36. koji glasi: (36) Dijete je osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.. lanak 40. U lanku 212. stavku 1. iza rijei: zloinake organizacije dodaju se rijei: odnosno zloinakog udruenja.

9 lanak 41. U lanku 216. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: (2) Istraga se mora provesti ako postoje osnove sumnje da je osumnjienik poinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti.. Dosadanji stavci 2. i. 3. postaju stavci 3. i 4.

lanak 42. U lanku 223. stavku 1., u prvoj reenici, iza rijei: smetnji dodaje se rije: raspravno, a rijei: sudjelovati u postupovnim radnjama briu se. U stavku 2. rijei: ili poloaj uslijed kojega nije sposoban sudjelovati u postupovnim radnjama zamjenjuju se rijeima: raspravne nesposobnosti. Stavak 3. brie se. Dosadanji stavci 4. 8. postaju stavci 3. 7. lanak 43. U lanku 225. stavku 4., trea reenica, rijei: postupak zamjenjuje se rijeju: istragu. lanak 44. U lanku 236. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: (3) Dokazno roite se nee provesti ako: 1) djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, 2) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju okrivljenika, 3) ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon.. lanak 45. U lanku 244. toki 2. iza rijei: zloinaka organizacija dodaju se rijei: odnosno zloinako udruenje ili koja su poinjena u sastavu zloinakog udruenja. lanak 46. U lanku 245. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Iznimno, ako pretragu treba poduzeti odmah jer bi odgaanje ugrozilo postizanje ciljeva pretrage, dravni odvjetnik moe sam naloiti pretragu osobe i sredstva prijevoza pisanim obrazloenim nalogom ako se radi o sumnji da su poinjena sljedea kaznena djela:

10 a) ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125. stavak 2. i 3.), ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), odavanja dravne tajne, (lanak 144. stavak 1. i 3.), pijunae (lanak 146. stavak 4.), udruivanja radi injenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 152.), protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) za koje je propisana kazna zatvora vie od pet godina, krivotvorenja novca (lanak 274.) i pranja novca (lanak 279.), udruivanja za poinjenje kaznenih djela (lanak 333.), primanja mita (lanak 347.) te davanja mita (lanak 348.), kao i kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011), b) protiv ovjenosti i ljudskog dostojanstva (Glava IX.) za koje je propisana kazna zatvora vie od pet godina, ubojstva (lanak 110.), tekog ubojstva (lanak 111.), otmice (lanak 137. stavak 2. i 3.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136. stavak 3. i 4.), neovlatene proizvodnje i prometa drogama (lanak 190. stavak 2., 3., 4. i 5.), neovlatene proizvodnje i prometa tvarima zabranjenih u sportu (lanak 191.a stavak 2., 3. i 4.), pranja novca (lanak 265.), krivotvorenja novca (lanak 274.), primanja mita (lanak 293.), davanja mita (lanak 294.), primanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 252.), davanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 253.), davanja mita za trgovanje utjecajem (lanak 296.), primanja i davanja mita u postupku steaja (lanak 251.), zloinakog udruenja (lanak 328.), poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329.), odavanja tajnih podataka (lanak 347. stavak 1. i 4.), pijunae (lanak 348. stavak 3., 4. i 5.), ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353.), kao i kaznena djela koje je poinilo zloinako udruenje odnosno kaznena djela poinjena u sastavu zloinakog udruenja u stjecaju iz Kaznenog zakona.. lanak 47. U lanku 262. stavku 2. toka 2. mijenja se i glasi: 2) u pogledu novinara i urednika u sredstvima javnog priopavanja ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji kaznenog djela, te za kaznena djela iz lanka 305. i 305.a Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011) odnosno za kaznena djela iz lanka 307. i 308. Kaznenog zakona,. U stavku 4. brojka: 117. zamjenjuje se brojkom: 113., a rijei: i maloljetnika briu se. lanak 48. U lanku 263. stavku 4. toka 1. mijenja se i glasi: 1) ako nisu ukljueni u poinjenje sljedeih kaznenih djela: povrede tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka, programa ili sustava (lanak 223.), raunalnog krivotvorenja (lanak 223.a) i raunalne prijevare (lanak 224.a) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011) odnosno ako nisu ukljueni u poinjenje

11 kaznenih djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka (Glava XXV.) iz Kaznenog zakona,. lanak 49. U lanku 272. stavku 1. rijei: koje je narodnosti i briu se.

lanak 50. U lanku 285. stavku 1. toki 2. rije: roaci zamjenjuje se rijeju: srodnici, a rije: uspravnoj zamjenjuje se rijeju: ravnoj. U stavku 4. rijei: Maloljetnik koji zamjenjuju se rijeima: Dijete koje, a rije: sposoban zamjenjuje se rijeju: sposobno. lanak 51. U lanku 286. stavcima 1. i 2. rije: roaka zamjenjuje se rijeju: srodnika. lanak 52. U lanku 292. stavku 1. , u prvoj reenici, iza rijei: djeteta dodaju se rijei: koje nije navrilo etrnaest godina U stavku 2., u prvoj reenici, rije: maloljetnika zamjenjuje se rijeima: djeteta s navrenih etrnaest, a nenavrenih osamnaest godina, a u drugoj i treoj reenici, na tri mjesta, rije: maloljetnika zamjenjuje se rijeju: djeteta i rije: oteen zamjenjuje se rijeju: oteeno. lanak 53. U lanku 300. stavku 1. toki 4. rijei: ispitan maloljetnik koji zamjenjuje se rijeima: ispitano dijete koje lanak 54. U lanku 325. stavku 2. rijei: na zadravanju zamjenjuju se rijeju: zadran. U stavku 4. na kraju brie se toka i dodaju rijei: (lanak 75. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011)) odnosno da bi okrivljenik zbog duevnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost mogao u budunosti poiniti tee kazneno djelo (lanak 68. stavak 1. Kaznenog zakona).. lanak 55. lanak 334. mijenja se i glasi: (1) Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti za sljedea kaznena djela:

12

1) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011); a) protiv Republike Hrvatske (Glava XII.), protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.), protiv spolne slobode i spolnog udorea (Glava XIV.) i protiv oruanih snaga Republike Hrvatske (Glava XXVI.), a za koja je propisana kazna zatvora od pet ili vie godina, b) ubojstva (lanak 90.), otmice (lanak 125.), podvoenja (lanak 195.), djeje pornografije na raunalnom sustavu ili mrei (lanak 197.a), razbojnitva (lanak 218. stavak 2.), povrede tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podatka, programa ili sustava (lanak 223.), raunalnog krivotvorenja (lanak 223.a), raunalne prijevare (lanak 224.a), prijevare na tetu Europskih zajednica (lanak 224.b), iznude (lanak 234.), ucjene (lanak 235.), tekih kaznenih djela protiv ope sigurnosti (lanak 271.), krivotvorenja novca (lanak 274.), pranja novca (lanak 279.), primanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 294.a), davanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 294.b), izbjegavanja carinskog nadzora (lanak 298.), sprjeavanja dokazivanja (lanak 304.), prisile prema pravosudnom dunosniku (lanak 309.), udruivanja za poinjenje kaznenog djela (lanak 333.) kao i za kaznena djela koja je poinila ta grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju, nedozvoljenog posjedovanja oruja i eksplozivnih tvari (lanak 335.), zlouporabe poloaja i ovlasti (lanak 337.), zlouporabe obavljanja dunosti dravne vlasti (lanak 338.), protuzakonitog posredovanja (lanak 343.), primanja mita (lanak 347.) i davanja mita (lanak 348.), c) iskoritavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196.), upoznavanja djece s pornografijom (lanak 197.), povrede prava autora ili umjetnika izvoaa (lanak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa (lanak 230.), povrede prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (lanak 231.), povrede prava iz prijavljenog ili zatienog izuma (lanak 232.), povrede prava industrijskog vlasnitva i neovlatene uporabe tue tvrtke (lanak 285.), ako su ta djela poinjena uporabom raunalnih sustava ili mrea, 2) iz Kaznenog zakona: a) spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta (Glava XVII.), protiv raunalnih sustava, programa i podataka (Glava XXV.), protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.), protiv oruanih snaga Republike Hrvatske (Glava XXXIV.), a za koja je propisana kazna zatvora od pet ili vie godina, b) protiv intelektualnog vlasnitva (Glava XXVII.) ako su poinjena uporabom raunalnih sustava ili mrea, genocida (lanak 88. stavak 3.), zloina agresije (lanak 89. stavak 2. i 3.), ratnog zloina (lanak 91. stavak 2.), odgovornosti zapovjednika (lanak 96.), terorizma (lanak 97. stavak 1., 2. i 3.), financiranja terorizma (lanak 98.), javnog poticanja na terorizam (lanak 99.), novaenja za terorizam (lanak 100.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog udruenja (lanak 102.), pripremanja kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (lanak 103.), ropstva (lanak 105.), trgovanja ljudima (lanak 106.), trgovanja dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima (lanak 107.), ubojstva (lanak 110.), protupravnog oduzimanja slobode (lanak 136.), otmice (lanak 137.), prostitucije (lanak 157.), neovlatene proizvodnje i prometa drogama (lanak 190.), neovlatene proizvodnje i prometa tvarima zabranjenih u sportu (lanak 191.a), tekih

13 kaznenih djela protiv ope sigurnosti (lanak 222.), napada na zrani i plovidbeni promet (lanak 223.), razbojnitva (lanak 230. stavak 2.), iznude (lanak 243.), primanja i davanja mita u postupku steaja (lanak 251.), primanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 252.), davanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 253.), zlouporabe u postupku javne nabave (lanak 254.), izbjegavanja carinskog nadzora (lanak 257.), subvencijske prijevare (lanak 258.), pranja novca (lanak 265.), krivotvorenja novca (lanak 274.), zlouporabe poloaja i ovlasti (lanak 291.), nezakonitog pogodovanja (lanak 292.), primanja mita (lanak 293.), davanja mita (lanak 294.), trgovanja utjecajem (lanak 295.), davanja mita za trgovanje utjecajem (lanak 296.), spreavanja dokazivanja (lanak 306.), otkrivanja identiteta ugroene osobe ili zatienog svjedoka (lanak 308.), prisile prema pravosudnom dunosniku (lanak 312.), protuzakonitog ulaenja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj (lanak 326.), zloinakog udruenja (lanak 328.), poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329.), nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oruja i eksplozivnih tvari (lanak 331.), ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 352.), otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353.), napada na osobu pod meunarodnom zatitom (lanak 354.), prijetnje osobi pod meunarodnom zatitom (lanak 355.), (2) Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti i za kaznena djela poinjena na tetu djece (lanak 113. Zakona o sudovima za mlade) ili za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora.. lanak 56. U lanku 339. stavak 3. mijenja se i glasi: (3) Radnja iz stavka 1. ovog lanka moe biti naloena za sljedea kaznena djela: 1) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011); a) protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) za koja je propisana kazna zatvora vie od pet godina, ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125. stavak 2. i 3.), veleizdaje (lanak 135.), priznavanja okupacije i kapitulacije (lanak 136.), ugroavanja dravne neovisnosti (lanak 137.), ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), protudravnog terorizma (lanak 141.), odavanja dravne tajne (lanak 144. stavak 1. i 3.), udruivanja radi injenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 152.), pripremanja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 153.), pranja novca (lanak 279.), b) iskoritavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196.), upoznavanja djece s pornografijom (lanak 197.), povrede prava autora ili umjetnika izvoaa (lanak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa (lanak 230.), povrede prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (lanak 231.), povrede prava iz prijavljenog ili zatienog izuma (lanak 232.), povrede prava industrijskog vlasnitva i neovlatene uporabe tue tvrtke (lanak 285.), ako su ta djela poinjena uporabom raunalnih sustava, privremeno oduzimanje moe trajati najdulje godinu dana,

14 c) udruivanje za poinjenje kaznenih djela (lanak 333.) kao i za kaznena djela koja je u stjecaju poinila grupa ljudi ili zloinaka organizacija. 2) iz Kaznenog zakona; a) spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta (Glava XVII.) i protiv intelektualnog vlasnitva (Glava XXVII.), ako su poinjena uporabom raunalnih sustava ili mrea, time da privremeno oduzimanje moe trajati najdulje godinu dana, b) genocida (lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.), odgovornosti zapovjednika (lanak 96.), terorizma (lanak 97.), financiranja terorizma (lanak 98.), novaenja za terorizam (lanak 100.), obuke za terorizam (lanak 101.), teroristikog udruenja (lanak 102.), ubojstva (lanak 110.), tekog ubojstva (lanak 111.), otmice (lanak 137.), pranja novca (lanak 265.), zloinakog udruenja (lanak 328.), poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (lanak 329.), veleizdaje (lanak 340.), priznavanja okupacije i kapitulacije (lanak 341.), odavanja tajnih podataka (lanak 347.), pijunae (lanak 348.), pripremanja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 350.), ubojstva osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 352.) i otmice osobe pod meunarodnom zatitom (lanak 353.).. U stavku 6. rije: roaka zamjenjuje se rijeju: srodnika. lanak 57. U lanku 342. stavku 2. iza rijei: sudom brie se zarez i rijei: ako ukazuju na nedunost i na manji stupanj krivnje okrivljenika ili predstavljaju olakotne okolnosti. lanak 58. U lanku 344. stavku 1. toki 5. na kraju, brie se toka, dodaje se zarez i toka 6. koja glasi: 6) postoje razlozi iz lanka 355. stavka 1. toke 1.-3. ovog Zakona.. U stavku 2. iza rijei: ovog Zakona dodaju se rijei: ili ako su ispunjeni razlozi iz lanka 355. stavka 1. toke 1.-3. ovog Zakona.. lanak 59. U lanku 352. rije: obavjetava zamjenjuje se rijeima: moe obavijestiti.

lanak 60. Naslov iznad lanka 359. mijenja se i glasi: 5. Oitovanje okrivljenika o krivnji i sporazumijevanje o kazni i drugim mjerama. U lanku 359. rije: sankciji zamjenjuje se rijeima kazni i drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona,, a rijei: obustavu postupka zamjenjuju se rijeima: odbacivanje optunice.

15 lanak 61. U lanku 360. stavku 1., u prvoj reenici rijei: o sankciji zamjenjuju se rijeima: o kazni i drugim mjerama iz lanka 360. stavka 4. toke 3. ovog Zakona., a u drugoj reenici rijei: o uvjetima priznanja krivnje i sporazumijevanja o sankciji briu se. Stavak 4. mijenja se i glasi: (4) Izjava iz stavka 3. ovog lanka sadri: 1) opis kaznenog djela koje je predmet optube, 2) izjavu okrivljenika o priznanju krivnje za to kazneno djelo, 3) sporazum o vrsti i mjeri kazne, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, oduzimanju predmeta te o trokovima postupka, 4) oitovanje okrivljenika o podnesenom imovinskopravnom zahtjevu, 5) izjavu okrivljenika o prihvaanju prijedloga dravnog odvjetnika za izricanje sigurnosne mjere i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, 6) potpis stranaka i branitelja.. lanak 62. U lanku 361. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Vijee e nakon toga odluiti o prihvaanju sporazuma. Ako prihvati sporazum, potvrditi e optunicu, te e okrivljeniku presudom izrei kaznu ili drugu mjeru iz lanka 360. stavka 4. ovog Zakona.. lanak 63. U lanku 362. stavku 2. iza rijei: lanka dodaju se rijei: i iz lanka 361. stavka 3. ovog Zakona. lanak 64. U lanku 363. stavak 3. mijenja se i glasi: (3) Presuda iz stavka 1. ovog lanka mora odgovarati sadraju izjave iz lanka 360. stavka 4. ovog Zakona..

lanak 65. U lanku 364. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Presuda iz lanka 361. stavka 2. ovog Zakona ne moe se pobijati zbog albenih osnova navedenih u lanku 471. ovoga Zakona..

16 lanak 66. U lanku 375. stavku 2. rijei: vrste i mjere kaznenopravne sankcije zamjenjuju se rijeima: kazne i drugih mjera propisanim kaznenim zakonom. lanak 67. U lanku 378. stavku 1. rijei: kaznenim sankcijama zamjenjuju se rijeima: kazni i drugim mjerama propisanim kaznenim zakonom. lanak 68. U lanku 388. stavku 1. toka 1. mijenja se i glasi: 1) radi zatite osobe mlae od osamnaest godina,. lanak 69. lanak 399. mijenja se i glasi: (1) Ako tijekom rasprave u zasjedanju optuenik ili druga osoba poini kazneno djelo ili ako postoje osnove sumnje da je svjedok ili vjetak na raspravi dao lani iskaz, suenje za to djelo e se provesti pred drugim vijeem. (2) Ako postoje osnove sumnje da je svjedok ili vjetak na raspravi dao lani iskaz, sud moe narediti da se o iskazu svjedoka, odnosno vjetaka sastavi poseban zapisnik, koji e se dostaviti dravnom odvjetniku. (3) O okolnosti iz stavka 1. ovog lanka izvijestit e se nadleni dravni odvjetnik radi daljnjeg postupanja.. lanak 70. U lanku 417.a stavku 4. rijei: i drugoj sankciji zamjenjuju se rijeima: i drugim mjerama propisanim kaznenim zakonom te trokovima kaznenog postupka. lanak 71. U lanku 419. stavku 1. rijei: kaznenopravnim sankcijama zamjenjuju se rijeima: kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta te trokovima kaznenog postupka.. U stavku 3. toki 5. brie se zarez i stavlja toka, a toka 6. brie se. lanak 72. U lanku 423. stavak 3. rijei: i maloljetnik ispitat e se zamjenjuju se rijeima: e se ispitati. lanak 73. U lanku 442. stavak 1. mijenja se i glasi:

17

(1) Ako se u tijeku rasprave otkrije prije poinjeno optuenikovo kazneno djelo, vijee e u pravilu prema optubi ovlatenog tuitelja, koja moe biti i usmeno iznesena, proiriti raspravu i na to djelo.. lanak 74. U lanku 444. u zadnjoj reenici, iza rijei: kazne stavlja se zarez, a rijei: te izricanje sudske opomene ili uvjetne osude i drugih kaznenopravnih sankcija zamjenjuju se rijeima: sudsku opomenu, uvjetnu osudu, djelominu uvjetnu osudu, zamjenu radom za ope dobro na slobodi, posebne obveze, zatitni nadzor, sigurnosnu mjeru, oduzimanje imovinske koristi te oduzimanje predmeta.. lanak 75. U lanku 455. stavku 2. toki 3. rije: zatvora brie se. U toki 4. iza rijei: osudi dodaju se rijei: djelominoj uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni,. Iza toke 4. dodaje se nova toka 5. koja glasi: 5) odluku o posebnim obvezama i zatitnom nadzoru,. Dosadanje toke 5., 6. i 7. postaju toke 6., 7. i 8. Dosadanja toka 5. koja postaje toka 6. mijenja se i glasi: 6) odluku o sigurnosnim mjerama, oduzimanju imovinske koristi i o oduzimanju predmeta,. U stavku 3. rijei: i ukupan broj dnevnih dohodaka zamjenjuju se rijeima: odnosno dnevnog iznosa, njihov ukupan broj. lanak 76. U lanku 457. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Nakon objave presude predsjednik vijea iznijet e ukratko razloge presude. Ako je optueniku izreena uvjetna osuda, djelomina uvjetna osuda ili druga obveza iz kaznenih zakona, predsjednik vijea e ga upozoriti na znaenje uvjetne osude, djelomine uvjetne osude i drugih obveza kojih se mora drati..

lanak 77. U lanku 459. stavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: (5) Sud e samo navesti injenice koje stranke nisu osporile, a izloit e iz kojih je razloga sporne injenice naao dokazanima ili nedokazanima, dajui pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturjenih dokaza, iz kojih razloga nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih je

18 razloga odluio ne ispitati neposredno svjedoka ili vjetaka iji je iskaz ili pisani nalaz proitan, kojim se razlozima vodio pri rjeavanju pravnih pitanja, a osobito pri utvrivanju postoji li kazneno djelo i krivnja optuenika i pri primjeni odreenih odredaba kaznenog zakona na optuenika i njegovo djelo. (6) Ako je optuenik osuen na kaznu, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne, kojim se razlozima vodio kad je ustanovio da kaznu treba ublaiti ili optuenika osloboditi od kazne ili izrei uvjetnu osudu odnosno djelominu uvjetnu osudu, zamijeniti kaznu radom za ope dobro na slobodi, izrei posebne obveze, zatitni nadzor, sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta ili javno objavljivanje presude. Ako je sud izrekao novanu kaznu u dnevnim dohocima odnosno dnevnim iznosima, u obrazloenju e posebno iznijeti dokaze i okolnosti vane za odluku o visini i broju dnevnih dohodaka odnosno dnevnih iznosa, te svoju ocjenu optuenikovih osobnih i imovinskih prilika.. lanak 78. U lanku 460. iza rijei: novana kazna dodaju se rijei: rad za ope dobro na slobodi,. lanak 79. U lanku 464. stavku 2. rije: roak zamjenjuje se rijeju: srodnik, a rije: uspravnoj liniji zamjenjuju se rijeima: ravnoj lozi. Stavak 7. mijenja se i glasi: (7) albu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja (lanak 470.) ne moe podnijeti optuenik u odnosu na toku optube za koju se izjasnio da se smatra krivim, osim ako je optuenik za dokaze o iskljuenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donoenja presude ili se radi o injenicama odlunim za izbor vrste i mjere kazne, sudske opomene, uvjetne osude, djelomine uvjetne osude, zamjene radom za ope dobro na slobodi, posebnih obveza, zatitnog nadzora, sigurnosne mjere, oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja predmeta te trokova kaznenog postupka.. lanak 80. U lanku 467. toka 4. mijenja se i glasi: 4) odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu te javnom objavljivanju presude.. lanak 81. U lanku 469. toka 5. mijenja se i glasi: 5) je li odlukom o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili oduzimanju predmeta prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu,.

19 lanak 82. U lanku 471. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama ili zatitnom nadzoru kad tom odlukom nije prekoraena zakonska ovlast (lanak 469. toka 5.), ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o osloboenju od kazne, o djelominoj uvjetnoj osudi, o uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama ili zatitnom nadzoru, iako su za to postojali zakonski uvjeti.. U stavku 2. iza rijei: koristi, na oba mjesta, dodaju se rijei: ili predmeta. lanak 83. U lanku 473. u prvoj reenici, iza rijei: albu dodaju se rijei: u roku od 8 dana., a u drugoj reenici rijei: koji e razmotriti odgovor na albu zaprimljen do sjednice vijea briu se. lanak 84. U lanku 475. stavku 8. iza rijei: lanka dodaju se rijei: 199. i lanka. lanak 85. U lanku 478. rijei: kaznenoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi zamjenjuju se rijeima: kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za ope dobro na slobodi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili oduzimanju predmeta.. lanak 86. U lanku 494. stavku 2. rijei: ili suca pojedinca briu se.

lanak 87. U lanku 497. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: (2) Pravomona presuda moe se preinaiti glede odluke o kazni u korist osuenika i u sluajevima i pod uvjetima propisanima posebnim zakonom.. Dosadanji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. U dosadanjem stavku 4. koji postaje stavak 5. brojka: 2. zamjenjuje se brojkom: 3..

20 lanak 88. U lanku 508. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova kaznenog postupka vae iste materijalnopravne odredbe kao i za prvi postupak, osim odredaba o zastari. Iznimno, odredbe o zastari se u novom postupku primjenjuju ako je obnova doputena iz osnove lanka 503. stavak 1. osim ako je pravomona odbijajua presuda bila donesena zbog odustanka tuitelja od optube na raspravi, ako je do odustajanja dolo zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku poinjenog od strane ili uz sudjelovanje osuenika. U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem postupku.. lanak 89. U lanku 515. stavku 1. rije: Okrivljenik zamjenjuje se rijeju: Osuenik, a iza rijei: ovim Zakonom dodaju se rijei: ili ako je pravomono osuen u postupku na nain koji predstavlja krenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, meunarodnim pravom ili zakonom.. U stavku 2. rije: Okrivljenik zamjenjuje se rijeju: Osuenik, iza rijei: osloboenja od kazne, dodaju se rijei: rada za ope dobro na slobodi,, a iza rijei: kazna zatvora dodaju se rijei: ili djelomina uvjetna osuda. lanak 90. U lanku 517. stavku 1. toki 1. rijei: sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi zamjenjuju se rijeima: djelominoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili predmeta,. lanak 91. U lanku 521. stavku 1. toka 1. mijenja se i glasi: 1) s obzirom na okolnosti vjerojatno da e u kaznenom postupku okrivljenik biti osloboen od kazne,. U toki 2. rijei: ili sigurnosne mjere briu se, a rijei: kaznenopravna sankcija zamjenjuju se rijeima: kazna ili druga mjera. U toki 4. rije: sankcija zamjenjuje se rijeima: mjera prema. lanak 92. U lanku 522. stavku 1. rijei: odbaciti kaznenu prijavu, zamjenjuju se rijeima: uvjetno odgoditi. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: (4) Ako okrivljenik ispuni obvezu u roku iz stavka 2., dravni odvjetnik e rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od optube i o tome obavijestiti sud..

21

lanak 93. lanak 523. mijenja se i glasi: Sudac pojedinac e rjeenjem prekinuti kazneni postupak ako u sluaju iz lanka 522. ovog Zakona dravni odvjetnik izjavi da uvjetno odustaje od optube.. lanak 94. U lanku 524. stavku 2. prva reenica mijenja se i glasi: (2) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, optunica mora imati sadraj iz lanka 342. ovog Zakona, a uz to sadri prijedlog vrste i mjere kazne, sudske opomene, uvjetne osude, djelomine uvjetne osude, zamjene radom za ope dobro na slobodi, posebnih obveza, zatitnog nadzora, sigurnosne mjere, te mjere oduzimanja predmeta odnosno druge mjere propisane kaznenim zakonom ije se izricanje trai.. lanak 95. lanak 525. mijenja se i glasi: (1) Kad sudac pojedinac ili predsjednik vijea primi optunicu: a) postupiti e u smislu lanka 344. stavka 1.-3. ovog Zakona, b) ispitati e sadri li optunica prijedlog iz lanka 524. stavka 2. ovog Zakona. (2) Kad sudac pojedinac primi privatnu tubu, prethodno e je ispitati: a) prema stavku 1. toki a. ovog lanka, b) prema lanku 355. stavku 1. toki 4. ovog Zakona, c) ima li privatna tuba sadraj iz lanka 524. stavka 3. ovog Zakona. (3) Ako sudac pojedinac ili predsjednik vijea ustanovi da postoje razlozi iz lanka 344. stavka 1. toka 1., 2. i 5., te lanka 355. stavka 1. toke 1.-4. ovog Zakona, donijeti e rjeenje o odbacivanju optunice ili privatne tube. Rjeenje se dostavlja dravnom odvjetniku, oteeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju, te okrivljeniku. (4) Ako ne donese rjeenje iz stavka 3. ovog lanka, sudac pojedinac ili predsjednik vijea e s optunicom postupiti prema lanku 345. do 347. ovog Zakona, a s privatnom tubom prema lanku 527. ovog Zakona.. lanak 96. U lanku 526. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Ako se optunica odnosi na kazneno djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do osam godina, optuno vijee ispituje optunicu u sjednici vijea bez sudjelovanja stranaka, osim ako prije poetka sjednice zaprimi izjavu o sporazumu, kada e postupiti prema lanku 361.-363. ovog Zakona.. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: (3) Ako sud ocijeni optunicu osnovanom, donijet e rjeenje kojim potvruje optunicu i sastaviti raspravni spis..

22

Dosadanji stavci 3. i. 4. postaju stavci 4. i 5. lanak 97. U lanku 527. stavku 1. rije: podignuta zamjenjuje se rijeju: podnesena, a brojka: 1 zamjenjuje se brojkom: 3. lanak 98. U lanku 530. stavku 1. rijei: Tijekom rasprave zamjenjuju se rijeima: Do izlaganja optube. Stavak 3. mijenja se i glasi: (3) U pozivu e se optuenik upozoriti da e se rasprava odrati i u njegovoj odsutnosti ako za to postoje zakonski uvjeti (lanak 404. stavak 1. do 3. i lanak 531. stavak 2.). Optuenik e se u pozivu upozoriti da se, u sluaju kad obrana nije obvezna, rasprava moe odrati i u sluaju neopravdanog nedolaska uredno pozvanog branitelja na raspravu ili uzimanja branitelja tek na raspravi.. lanak 99. U lanku 531. stavku 2. rijei: bez opravdanih razloga zamjenjuju se rijeima: ili mu se poziv nije mogao uruiti jer je promijenio adresu, a o tome nije obavijestio sud. lanak 100. U lanku 532. stavak 2. brie se. lanak 101. U lanku 535. stavku 3. rijei: pred sucem pojedincem zamjenjuju se rijeima: za kazneno djelo za koje je prema odredbama ovog Zakona nadlean sudac pojedinac. Stavci 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase: (4) Ako se optuenik oitovao krivim u odnosu na sve toke optube, na kraju svog iskaza oitovat e se je li suglasan s predloenom vrstom i mjerom kazne, sudske opomene, uvjetne osude, djelomine uvjetne osude, posebnih obveza, zatitnog nadzora, sigurnosne mjere, te mjere oduzimanja predmeta odnosno druge mjere propisane kaznenim zakonom ije se izricanje trai. Do ovog oitovanja optuenika, dravni odvjetnik moe izmijeniti vrstu i mjeru kazne ili druge mjere propisane kaznenim zakonom predloene u optunici. (5) Ako se optuenik oitovao krivim u odnosu na sve toke optube, a sud nakon ispitivanja optuenika njegovo priznanje ocijeni sukladnim do tada prikupljenim dokazima, u nastavku dokaznog postupka izvest e samo dokaze koji se odnose na odluku o kazni, sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelominoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zatitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, mjeri oduzimanja imovinske koristi i predmeta odnosno drugoj mjeri propisanoj kaznenim zakonom, te trokovima kaznenog postupka.

23 (6) Ako se optuenik u sluaju iz stavka 4. ovog lanka suglasi i s vrstom i mjerom predloene kazne i druge mjere propisane kaznenim zakonom, sud u presudi ne smije izrei drugu vrstu kazne ili druge mjere propisane kaznenim zakonom, niti veu mjeru kazne od predloene. Navedeno ogranienje se ne odnosi na mjeru oduzimanja imovinske koristi.. lanak 102. lanak 536. mijenja se i glasi: Ako se rasprava vodi za kazneno djelo za koje je prema odredbama ovog Zakona nadleno vijee, postupat e se prema lanku 413. do 447. ovog Zakona.. lanak 103. U lanku 537. stavku 1., u prvoj reenici iza rijei: zatvora dodaju se rijei: ili djelomina uvjetna osuda, a u drugoj reenici, rije: zatvora, zamjenjuje se rijeima: lienja slobode. Stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Ako stranke odmah nakon objave presude ne zahtijevaju pisani otpravak presude kratko obrazloenje unosi se u zapisnik o raspravi koji se uruuje prisutnim strankama. Prijepis presude nee sadravati obrazloenje, a mora se otpremiti najkasnije u roku od tri radna dana. Stranci koja nije bila prisutna objavi presude, biti e dostavljen i zapisnik o raspravi.. Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: (3) Ako se optuenik oitovao krivim i prihvatio predloenu kaznu i drugu mjeru propisanu kaznenim zakonom prijepis presude nee sadravati obrazloenje.. lanak 104. U lanku 538. stavku 1. u drugoj reenici, iza rijei: zatvora dodaju se rijei: ili djelomina uvjetna osuda. lanak 105. U lanku 540. stavku 2. toki 1. rijei: (lanak 51. stavak 4. Kaznenog zakona) zamjenjuju se rijeima: odnosno trideset do sto dnevnih iznosa u Republici Hrvatskoj,. U stavku 3. rije: sankcije zamjenjuje se rijeima: kazne ili druge mjere. lanak 106. U lanku 541. stavku 2. rije: optueniku zamjenjuje se rijeju: okrivljeniku. lanak 107. U lanku 547. rijei: predsjednik vijea upozorit e zamjenjuju se rijeima: sud e upozoriti.

24 lanak 108. U lanku 550. stavku 2. u drugoj reenici, iza rijei: optuenik dodaju se rijei: zbog raspravne nesposobnosti. U stavku 2. rije: optuenika zamjenjuje se rijeju: okrivljenika, a rije: optuenik zamjenjuje se rijeju: okrivljenik. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: (3) Istragu zbog poinjenja protupravnog djela iz nadlenosti opinskog suda provodi opinski dravni odvjetnik, a optunicu podnosi predsjedniku vijea nadlenog opinskog suda koji e prethodno ispitati postoje li uvjeti za odbacivanje optunice (lanak 344.) i ako postoje, donijet e rjeenje o njezinom odbacivanju. Rjeenje se dostavlja dravnom odvjetniku, okrivljeniku i branitelju. Ako ne donese rjeenje o odbacivanju optunice, predsjednik vijea postupit e prema lanku 345. do 347. ovog Zakona, a optuno vijee postupit e prema lanku 348. do 357. te lanku 365. do 367. ovoga Zakona.. Dosadanji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi: (4) Nakon donoenja naloga o provoenju istrage iz lanka 216. stavka 2. ovog Zakona okrivljenik mora imati branitelja.. Dosadanji stavak 4. postaje stavak 5. lanak 109. U lanku 551. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase: (3) Istrani zatvor iz stavka 1. moe se zamijeniti mjerom opreza lijeenja na slobodi ako sud, nakon provedenog vjetaenja, utvrdi da je za otklanjanje okrivljenikove opasnosti iz stavka 1. ovog lanka dostatno njegovo lijeenje na slobodi. U rjeenju kojim nalae lijeenje na slobodi, sud e odrediti psihijatrijsku ustanovu koja e provoditi lijeenje i obvezu obavjetavanja suda o tijeku lijeenja okrivljenika u roku koji ne moe biti dulji od dva mjeseca. (4) Mjera opreza iz stavka 3. moe trajati dok za to postoje zakonski uvjeti, a najdulje do pravomonosti presude, time da njezino trajanje nije ogranieno rokovima trajanja istranog zatvora. Svaka dva mjeseca sud e ispitati po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerom opreza, te je rjeenjem produljiti ili ukinuti ako za njezinu primjenu vie nema zakonskih uvjeta. (5) Protiv rjeenja suda kojim se odreuje, produljuje ili ukida mjera opreza lijeenja na slobodi stranke mogu izjaviti albu koja ne zadrava izvrenje mjere.. lanak 110. U lanku 552. stavku 1. u prvoj reenici iza rijei: rasprave stavlja se zarez i dodaju rijei: koja se vodi prema odredbama redovitog postupka (Glava XXI.)..

25 lanak 111. U lanku 557. stavak 1. brie se. Dosadanji stavci 2. i 3. postaju stavci 1. i 2. lanak 112. U lanku 558. stavku 1. rije: predstavnik zamjenjuje se rijeju: zastupnik, a rije: raspravi zamjenjuje se rijeju: raspravu. U stavku 2. rije: predstavnik zamjenjuje se rijeju: zastupnik. U stavku 3. rije: predstavnik zamjenjuje se rijeju: zastupnik. Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: (4) Dravni odvjetnik i sud upoznat e zastupnika pravne osobe i osobu na koju je imovinska korist prenesena o njezinim pravima iz stavka 3. ovog lanka, kao i o pravu na opunomoenika.. Dosadanji stavak 4. postaje stavak 5. U dosadanjem stavku 4. koji postaje stavak 5. rije: predstavnika zamjenjuje se rijeju: zastupnika. lanak 113. U lanku 563. rijei: za primjenu sigurnosnih mjera ili briu se, iza rijei: koristi dodaju se rijei: ili oduzimanja predmeta, a iza rijei: Zakona dodaju se rijei: i posebnih zakona.. lanak 114. U lanku 564. stavku 1. iza rijei: uvjetnoj dodaju se rijei: odnosno djelominoj uvjetnoj, a iza rijei: uvjetne dodaju se rijei: odnosno djelomine uvjetne. U stavku 4. iza rijei: osudu dodaju se rijei: odnosno djelominu uvjetnu osudu, a iza rijei: izreene kazne dodaju se rijei: kod uvjetne osude odnosno uvjetovanog dijela kazne kod djelomine uvjetne osude. U posljednjoj reenici, iza rijei: uvjetne dodaju se rijei: odnosno djelomine uvjetne. Stavak 5. mijenja se i glasi: (5) Ako se naknadno utvrdi da je osuenik u vrijeme provjeravanja poinio kazneno djelo za koje je osuen na kaznu zbog koje je, prema odredbama Kaznenog zakona, trebalo ili bilo mogue opozvati uvjetnu odnosno djelominu uvjetnu osudu, a sud koji ga je osudio na kaznu je propustio o tome odluiti, prvostupanjski sud koji je izrekao uvjetnu odnosno djelominu uvjetnu osudu donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu odnosno djelominu uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne kod uvjetne osude odnosno uvjetovanog dijela kazne

26 kod djelomine uvjetne osude. Ako sud ustanovi da nema osnove za opoziv uvjetne odnosno djelomine uvjetne osude, rjeenjem e obustaviti taj postupak.. lanak 115. U lanku 566. stavku 1. rije: kazneni brie se. lanak 116. U lanku 569. stavku 1. rije: kazneni brie se. lanak 117. Ovlauje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora izraditi proieni tekst Zakona o kaznenom postupku.

lanak 118. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2013. godine.

27 OBRAZLOENJE

I.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SE DONOSI I PITANJA KOJA SE UREUJU OVIM ZAKONOM

Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/2008, 76/2009 i 80/2011, u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 2008. godine. Zakon je stupio na snagu u pojedinim odredbama 1. sijenja i 1. srpnja 2009. godine, te u cjelini 1. rujna 2011. godine, osim odredaba o Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske koje stupaju na snagu 1. sijenja 2015. godine. U predmetima za kaznena djela iz Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Narodne novine, broj 76/2009, 116/2010 i 57/2011, u daljnjem tekstu: ZUSKOK) Zakon o kaznenom postupku primjenjuje se od 1. srpnja 2009. godine. U tim je predmetima zamijenio istoimeni zakon iz 1997. godine (Narodne novine, broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/2002 i 143/2002, u daljnjem tekstu: ZKP/97) koji je donesen na temelju odgovarajueg izvora iz bive drave (Zakon o krivinom postupku), koji je poivao na koncepciji austrijskog kaznenog postupka iz 1875. godine. Osnove na kojima je ureen sustav pravila kaznenog postupka u Zakonu oblikovane su u Naelima za izradu novog Zakona o kaznenom postupku iz 2007. godine. Naela su koncepcijsko polazite i okvir kojim su se traila optimalna rjeenja pojedinih instituta i radnji. Zakon je kao kljune, strategijske ciljeve postavio osiguranje efikasnosti kaznenog postupka te zatitu ljudskih prava okrivljenika, ali i rtve. Sa Zakonom o kaznenom postupku dolo je do sutinske promjene poloaja pojedinih sudionika postupka, to je dovelo do novih instituta i odnosa. Uveden je nov model postupanja u kojemu je prethodni postupak dravnoodvjetnika istraga, dok kazneni postupak u pravnom smislu zapoinje odlukom suda o osnovanosti optunog akta. Donoenjem novih pravila kaznenog postupka uinkovitije je postupanje u predmetima znaajnim za graane i dravu u cjelini. To je posebno uoljivo u predmetima organiziranog kriminaliteta. Zakon je od svog donoenja mijenjan dva puta, prvi puta 2009. godine, a drugi puta 2011. godine. Ovime se predlae trea izmjena i dopuna Zakona, kojom bi dolo do usklaenja s novim Kaznenim zakonom (Narodne novine, broj 125/2011, u daljnjem tekstu: KZ/11), koji stupa na snagu 1. sijenja 2013. godine te s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I-1710/2009, U-I-18153/2009, U-I5813/2010, U-I-2871/2011, od 19. srpnja 2012. godine (Narodne novine, broj 91/2012) u odnosu na 17 lanaka, od ukupno ukinuta 43 lanka odnosno dijelova lanaka. Takoer bi se predloenim izmjenama i dopunama, minimalnim zadiranjem u strukturu zakonskog teksta, izmijenile neke odredbe na koje je ukazala dosadanja primjena Zakona, a sve radi kvalitetnije i uinkovitije primjene novih instituta i poloaja pojedinih sudionika. Pri usklaenju trebalo je voditi rauna o tome da e se Zakon, nakon stupanja na snagu KZ/11, i dalje primjenjivati u postupcima za kaznena djela iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011 i 77/2011, u daljnjem tekstu: KZ/97), zbog naela primjene blaeg zakona, pa je Zakon trebalo urediti na nain koji omoguuje njegovu primjenu u postupcima po oba Kaznena zakona. To je, prije svega dolo do izraaja u odredbama Zakona u kojima su kataloki nabrojana kaznena djela, koje su stoga ovim izmjenama i dopunama ureene na nain da postoje dva kataloga kaznenih djela, jedan postojei po KZ/97, a drugi novi po KZ/11.

28 S obzirom da KZ/11 uvodi neka nova kaznena djela, a neke oblike postojeih kaznenih djela modificira, te propisuje za pojedina kaznena djela blae kazne od KZ/97, to se takva drugaija struktura kaznenih djela i zaprijeenih kazni, odrazila i na potrebu modificiranja stvarne nadlenosti suda, odreene u lanku 19.c toka 1., gdje je dodana toka d. u kojoj su kataloki navedena kaznena djela iz KZ/11 koja su u nadlenosti upanijskog suda, neovisno o kazni. Katalog kaznenih djela iz KZ/11, naveden pod tokom d), u veini slijedi katalog kaznenih djela iz KZ/97. Novina je da su u nadlenost upanijskih sudova stavljeni kvalificirani oblici kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (lanak 246. stavak 2.) i subvencijske prijevare (lanak 258. stavak 3.), to je posljedica s jedne strane sve sloenijih oblika gospodarskih kaznenih djela, to zahtijeva iskusnije dravne odvjetnike i suce, te s druge strane rastereenja upanijskih sudova od 1. sijenja 2013. godine, budui KZ/11 propisuje blae kazne za ista bia djela, zbog ega se proirila nadlenost opinskih sudova. Tako e od 1. sijenja 2013. godine u nadlenosti opinskog suda biti i kazneno djelo neovlatene proizvodnje i prometa drogama iz lanka 190. stavak 1. i 2. KZ/11, koje je po svojoj pojavnosti inilo oko 50% predmeta pred upanijskim sudovima. Nadalje, valjalo je voditi rauna da je KZ/11 promijenio sustav kaznenih sankcija jer ne poznaje pojam mjera upozorenja, to je prema KZ/97 sudska opomena, koji institut KZ/11 takoer vie ne poznaje, te uvjetna osuda, koji je prema KZ/11 modifikacija kazne. Stoga je bilo potrebno, radi omoguavanja primjene odredaba Zakona na oba Kaznena zakona, u tekstu Zakona, u pojedinim odredbama, izrijekom navesti sudsku opomenu i uvjetnu osudu, a budui je KZ/11 u sferu kazni uveo novi institut-djelominu uvjetnu osudu, koja je po KZ/11 takoer modifikacija kazne, trebalo je i u tom dijelu tekst Zakona uskladiti s odredbama KZ/11. Osim toga, valjalo je Zakon izmijeniti i po pitanju sigurnosnih mjera, budui oduzimanje predmeta, koje je po KZ/97 bilo sigurnosna mjera, to prema KZ/11 vie nije, ve je mjera per se, zbog ega ju je trebalo u tekstu Zakona izrijekom navesti, jednako kao i nove institute posebnih obveza i zatitnog nadzora, a sve to radi omoguavanja primjene njegovih odredbi u postupcima koji e biti voeni zbog kaznenih djela propisanih u KZ/97 odnosno KZ/11. Takoer, KZ/11 drugaije definira dijete, te ne poznaje pojam maloljetnika, za razliku od KZ/97, a to je smisleno trebalo inkorporirati u tekst Zakona. Od novosti koje uvodi KZ/11 trebalo je uzeti u obzir i injenicu da je pojam dnevni dohodak (dnevni prihod) kod izricanja novane kazne zamijenjen pojmom dnevni iznos koji se odreuje na drugaiji nain nego to je to ureeno KZ/97. Osim navedenog, bilo je potrebno, uz pojam zloinake organizacije, na odgovarajui nain u tekst Zakona inkorporirati i pojam zloinakog udruenja, te poinjenja kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja, budui KZ/11 ne poznaje pojam zloinake organizacije i grupe, sve kako bi Zakon bio primjenjiv u postupcima koji e se voditi po oba Kaznena zakona. Daljnji cilj koji se nastoji postii ovom reformom je usklaenje Zakona s dijelom Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I1710/2009, U-I-18153/2009, U-I-5813/2010, U-I-2871/2011, od 19. srpnja 2012. godine. Naime, navedenom odlukom Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je ukupno 43 lanaka Zakona obzirom je utvreno da isti nisu u suglasju s mjerodavnim pravom; Ustavom Republike Hrvatske, Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Meunarodni ugovori, br. 18/97, 6/99 - proieni tekst, 8/99 - ispravak, 14/2002 i 1/2006) kao i ostalim domaim i meunarodnim pravom mjerodavnim za ocjenu osnovanosti. Radi to uinkovitije i bre zatite ljudskih prava i ostvarivanja vladavine prava u kaznenom procesnom zakonodavstvu s jedne strane, te ustavne obveze zakonodavca da u to kraem vremenu ukloni ukazane manjkavosti i propuste, ovom reformom je izmijenjeno 17. lanaka Zakona (lanci 10., 34., 35., 97., 102., 104., 106.,112., 123., 272., 334., 342., 399.,

29 442., 459., 508. i 532). Tim izmjenama se nije dublje zadiralo u strukturu zakonskog teksta dok si u preostalom djelu usklaenja Zakona s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, predlagatelj pridrava pravo da to uini naknadno, unutar vremena odreenog navedenom ustavnom odlukom, odnosno najkasnije do 15. prosinca 2013. godine, obzirom preostalo usklaenjem zahtijeva uklanjanje strukturalnih manjkavosti u normativnoj strukturi i djelotvornosti prethodnog postupka te uravnoteenje kaznenog procesnog poretka. Tako se predloenim izmjenama i dopunama u lanku 10. Zakona onemoguilo pribavljanje dokaza povredom ljudskog dostojanstva obzirom je ljudsko dostojanstvo apsolutno i nije ga mogue ograniavati i procjenjivati dok je izmjenama u lanku 34. i 35. dano pravo strankama u postupku da mogu podnijeti zahtjev za izuzee suca ili suca porotnika tijekom cijelog postupka, odmah po saznanju za te razloge. Brisanjem stavka 7. lanak 97. onemogueno je policiji da bez dovedbenog naloga dovede u svoje prostorije okrivljenika protiv kojeg je odreeno jamstvo, obzirom taj stavak nije sadravao ustavnopravno doputenu svrhu zadravanja. Izmjenom lanka 102. omogueno je da se istrani zatvor odreen i po zakonskoj osnovi iz lanka 123. stavak 1. toka 4. ukine davanjem jamstva jer iskljuivanja jedne kategorije okrivljenika u situaciji kad iskljuivanje nije nuno i nije u suglasnosti sa svrhom jamstva, a zasniva se na teini djela kao nelegitimnoj osnovi njihova iskljuivanja, nije u suglasnosti s Ustavom. Takoer je izmijenjen i lanak 104. stavak 2. jer se njime kumulativno odreuje istrani zatvor i naplata jamstva u korist dravnog prorauna u situaciji kad okrivljenik nije prekrio jamstvo, a to je bilo ustavnopravno neprihvatljivo te je postojanje ozbiljne vjerojatnosti da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu sada razlog za ukidanje jamstva i kao takav je, zbog strukturalne koherentnosti, stavljen u lanak 105. Predloena je izmjena lanka 106. jer ovlauje "svakoga" da sprijei bijeg osobe zateene u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti, bez da je istovremeno bila uspostavljena obveza "svakoga" da odmah o tome obavijesti policiju, zbog ega je bio nesuglasan sa zahtjevima koje pred kaznene zakone postavlja vladavina prava. Predloenim izmjenama u lanku 112. skraeno je vrijeme unutar kojeg uhienik za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora iznad 12 godina mora biti doveden pred suca istrage na 96 sati odnosno 48 sati za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do 12 godina. lanak 123. stavak 1. toka 4. predloenim izmjenama je tekstualno preoblikovan kako bi se naglasilo da osnova za odreivanje istranog zatvora nije samo teina kaznenog djela ve i kumulativno ispunjenje drugog uvjeta, posebno tekih okolnosti poinjenja tog kaznenog djela. U lanku 272. predvieno je prikupljanje podataka o etnikom porijeklu okrivljenika u svim kaznenim postupcima i za sva kaznena djela, a ne kad je to "strogo nuno" , zbog ega je predloeno brisanje tog dijela zakonskog teksta, dok se u lanku 334. dodaje dio teksta koji ograniava poduzimanje posebnih dokaznih radnji za kaznena djela poinjena na tetu djeteta iz lanka 113. Zakona o sudova za mlade. Brisanjem dijela lanka 342. stavak 2. nametnuta e bit obveza dravnom odvjetniku da sudu dostavi popis svih dokaza kojima raspolae, a to je u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom koji nalau pravednu ravnoteu izmeu dravnog odvjetnika i obrane okrivljenika. Izmjenom lanka 399. i stavka 1. lanka 442. omogueno je kad tijekom rasprave neka osoba poini kazneno djelo suci pred kojima se dogaaj zbio dobivaju svojstvo svjedoka, a u tom predmetu sudi drugi sudac ili vijee. Predloenom izmjenom lanka 459. nametnuta je obveza sudu da u presudi mora obrazloiti svoju odluku o odbijanju dokaznih prijedloga stranaka i nainu izvoenja dokaza (posredno ili neposredno) jer je obrazloenje te odluke znaajno za sve albene osnove. lanak 508. stavak 1. predloenim izmjenama je tekstualno preoblikovan i nadopunjen radi jasnijeg izriaja u pogledu primjena odredaba o zastari prilikom obnove postupka. Sljedea zadaa koju nastoji postii ova reforma je izmjena ili dopuna pojedinih odredaba na koje je ukazala dosadanja primjena Zakona. Radi se o ogranienim zahvatima u

30 strukturu zakonskog teksta koji su nuni radi kvalitetnije i uinkovitije primjene novih instituta i poloaja pojedinih sudionika. Radi navedenog u lanku 236. uinjena je dopuna postojeeg zakonskog teksta. Naime, prema postojeoj odredbi, sudac istrage nije bio u mogunosti otkloniti postupanje u situaciji kada djelo nije kazneno djelo za koje se progon vri po slubenoj dunosti, kada postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju ili kod postojanja negativnih postupovnih pretpostavki (npr. zastara), a to bi sve trebalo onemoguiti poduzimanje radnje, pa time i provoenje dokaznog roita, to je po pojavnosti posebno znaajno pri preuzimanju progona od strane supsidijarnog tuitelja. Naime, na postojanje tih okolnosti nadlena tijela paze tijekom cijelog kaznenog progona, pa je nain na koji je napisana vaea odredba lanka 236. propust postojeeg zakonskog teksta koji je ovom dopunom otklonjen. Poloaj supsidijarnog tuitelja i znaaj negativnih zakonskih pretpostavki na preuzimanje progona ureuje se i lankom 197. stavak 2., koji je takoer u tom dijelu novina. Jednako je tako, u cilju jaanja efikasnosti kaznenog postupka i zatite prava okrivljenika proiren opseg prethodnog ispitivanja optunice suca istrage u redovitom, te suca pojedinca ili predsjednika vijea u skraenom postupku na nain da isti pri prethodnom ispitivanju optunicu ispituju i u tzv. materijalnom smislu tj. ispituju da li je rije o kaznenom djelu, postoje li okolnosti koje iskljuuju kazneni progon ili krivnju, sve s ciljem da se u najranijem moguem stadiju otkloni postupanje po optunici u odnosu na koju su se ispunile pretpostavke za njezinim odbacivanjem. Nadalje, predlae se izmjena i dopuna odredaba o sporazumijevanju stranaka, dijelom zbog potrebe usklaenja s KZ/11, npr. lanak 359. i lanak 360., a dijelom i zbog preciziranja i razrade predmetnog instituta. Tako je odredba lanka 360. stavka 4. toke 5. dopunjena na nain da je obvezni dio izjave za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka i izjava okrivljenika o prihvaanju prijedloga dravnog odvjetnika za izricanje sigurnosne mjere i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Naime, iako se imovinska korist uvijek oduzima po slubenoj dunosti, zbog osnovnog naela kaznenog prava, stipuliranog u Kaznenom zakonu, prema kojem nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom, bitno je i da izjava stranaka o sporazumu sadri takvu izjavu, zbog izvjesnosti pozicije okrivljenika i time jaanja prava njegove obrane jer e na taj nain okrivljenik imati spoznaju o cijelom sadraju presude na temelju sporazuma stranaka i prije njezinog donoenja. Iz istih razloga je bitna izjava okrivljenka da pristaje na izricanje sigurnosne mjere, ije izricanje e dravni odvjetnik predloiti uvijek kada utvrdi da su se za to ispunile pretpostavke. Ovim izmjenama i dopunama Zakona predlae se uvoenje nekih vanih novosti vezano za poloaj i postupanje prema okrivljenicima s duevnim smetnjama. Prvenstveno, uvodi se obvezna obrana za okrivljenika s duevnim smetnjama od donoenja naloga o provoenju istrage, koja je obvezna uvijek kada postoji osnov sumnje da je poinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti. Time se, uz jo jedan sluaj obvezne obrane, u postupku prema okrivljenicima s duevnim smetnjama uvodi i obveza provoenja istrage, ime se jaa i titi ta posebna kategorija okrivljenika. Nadalje, izmjenom u lanku 551. stavak 3. uvodi se nova mjera opreza za neubrojive poinitelje, kao alternativa istranom zatvoru u situaciji kada se vjetaenjem utvrdi da je za otklanjanje okrivljenikove opasnosti dostatno lijeenje na slobodi. Spomenute izmjene i dopune nesumnjivo idu u smjeru dodatne zatite osobe za koju postoji osnove sumnje o neubrojivosti u kaznenom postupku. Nadalje, uinjene su izmjene u ureenju instituta istranog zatvora u domu. Izmjenom u lanku 119. ograniena je primjena ove mjere prvenstveno na odreenu skupinu okrivljenika, a sve kako bi se osigurala njezina primjena za one sluajeve kad je to doista opravdano. Sukladno prijedlogu, mora se raditi o trudnoj eni, osobi s tjelesnim nedostacima

31 koje joj onemoguuju ili bitno oteavaju kretanje ili osobi koja je navrila 70 godina ivota, kao i kada sud ocijeni odreivanje istranog zatvora u domu iznimno opravdanim. Ovime je primjena istranog zatvora u domu ograniena, prvenstveno na odreenu skupinu okrivljenika, ali se propisuje i tzv.generalna klauzula koja e omoguavati primjenu te mjere i onda kad sud to ocijeni iznimno opravdanim. U lanku 121. uinjene su izmjene sukladno kojima je za nadzor nad izvravanjem istranog zatvora u domu nadlena policija na ijem prostoru se istrani zatvor u domu izvrava. Naime, obzirom se ovdje radi o mjeri koja je po svojoj naravi i nainu izvravanja slina mjerama opreza koje u sebi sadre odreenu zabranu (zabrana naputanja boravita, zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, zabrana pribliavanja odreenoj osobi, zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom), a te mjere opreza izvrava policija, izmijenjena je nadlenost nadzora nad izvravanjem istranog zatvora u domu. Takoer predloena je i izmjena lanka 129. kojom se omoguuje okrivljeniku koji je lien slobode da odlui o svojoj nazonosti na roitu o istranom zatvoru, a propisuju se i sluajevi kada nee biti doveden na to roite. Takoer se omoguuje da sud, kada je okrivljenik s time suglasan, odlui da e sudjelovati putem audio-video linka, a ne kako je dosada bilo propisano da mora biti doveden na to roite. Navedena izmjena ima za cilj smanjiti potrebu novog zapoljavanja, smanjiti optereenost postojeih djelatnika i smanjiti trokove zatvorskog sustava, kao i poveati efikasnost kaznenog postupka, a bez ugroavanja prava okrivljenika, budui isti nee biti doveden na roite tek ako tako izjavi ili pristane na njemu. Primjena odredaba o skraenom postupku, koje se primjenjuju od 1. rujna 2011. godine, ukazala je na potrebu izmjena i dopuna i tih odredbi, jednim dijelom radi jasnijeg izriaja postojeih normi, a drugim dijelom radi poveanja uinkovitosti provoenja skraenog kaznenog postupka za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do osam godina. Navedeno e se prvenstveno postii poveanjem opsega prethodnog ispitivanja optunice, o emu je ve bilo rijei, te privatne tube, ime e se onemoguiti zapoinjanje kaznenog postupka u sluaju postojanja negativnih formalnih i materijalnih postupovnih pretpostavki, kao i uvoenjem instituta sporazumijevanja do poetka rasprave i za kaznena djela sa zaprijeenom kaznom zatvora do osam godina. Potonjom dopunom se k tome doprinosi izjednaavanju te kategorije okrivljenika u pravima koja su dosada imali okrivljenici u postupcima za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora iznad osam godina. Jo je jedna vana izmjena uinjena u lanku 557. Zakona, brisanjem stavka 1. koji propisuje da se imovinska korist ostvarena poinjenjem kaznenog djela utvruje u postupku na prijedlog tuitelja. Iz postojee odredbe proizlazi da nee doi do oduzimanje imovinske koristi ako izostane prijedlog tuitelja, a to je protivno lanku 82. KZ/97 i lanku 77. KZ/11 kojima je propisano naelo oduzimanja imovinske koristi prema kojem nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom (lanak 82. KZ/97) odnosno protupravnom radnjom (lanak 77. KZ/11). Ova izmjena zahtijeva i odgovarajuu izmjenu Zakon o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem. Dosadanja primjena Zakona ukazala je takoer i na potrebu da se u odredbi lanka 558. izvri izmjena kako bi se osiguralo da sudovi zastupnika pravne osobe odnosno osobu na koju je prenesena imovinska korist kontinuirano pozivaju na svaku raspravu. Naime, prema vaeem tekstu lanka 558. nije jasno koja prava ta osoba ima u kaznenom postupku. Stoga je to ureeno novim stavkom 4. kojim se propisuju prava te osobe s kojima je prije ispitivanja dravni odvjetnik i sud moraju upoznati, pri emu joj je dano i pravo na punomonika, sve radi zatite njezinih prava i interesa.

32

II. OBJANJENJE POJEDINIH ODREDBI lanak 1. Ova izmjena je usklaenje s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Sukladno predmetnoj odluci ljudsko dostojanstvo je apsolutno, nederogabilno i nekomparabilno i nije ga mogue ni ograniavati ni vagati. Pribavljanje dokaza povredom ljudskog dostojanstva ini taj dokaz nezakonitim. Odstupanje od tog pravila nije doputeno jer nijedno drugo pojedinano pravo ili sloboda odnosno nijedan opi ili javni interes, pa ni onaj usmjeren na uspjeno procesuiranje najteih kaznenih djela, nije doputeno usporeivati niti mu je doputeno dati prednost pred ljudskim dostojanstvom. Ta je zabrana sadrana, implicite, u lancima 17. stavku 3., 23. stavku 1., 25. stavku 1. i 35. Ustava. lanak 2. lankom 19. b. propisuje se sastav opinskih sudova u kaznenom postupku. Stavkom 2. iste odredbe odreeno je da za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do osam godina sudi sudac opinskog suda kao sudac pojedinac, osim za kataloki navedena kaznena djela. Obzirom e se, nakon stupanja na snagu KZ/11, a zbog naela primjene blaeg zakona, i dalje u odreenim sluajevima primjenjivati KZ/97, potrebno je da u Zakonu postoje dva kataloga i to jedan u kojem e biti navedena kaznena djela iz KZ/97 i drugi u kojem e biti navedena kaznena djela iz KZ/11. Naime, ukoliko e se Zakon primjenjivati u postupku za kazneno djelo propisano KZ/97, sastav suda odredit e se po alineji a) ovog stavka, a ukoliko e se kazneni postupak voditi za kazneno djelo iz KZ/11, sastav suda odredit e se po alineji b) ovog stavka. Katalog kaznenih djela po KZ/11 raen je sukladno katalogu kaznenih djela iz KZ/97, dok katalog iz KZ/97 nije mijenjan. U stavku 3. napravljena je izmjena kojom se precizira da se, ako je sastav vijea propisan posebnim zakonom, stranke ne mogu suglasiti o tome da im sudi sudac pojedinac. lanak 3. lankom 19. c. propisuje se stvarna nadlenost upanijskog suda. Obzirom e se, nakon stupanja na snagu KZ/11, a zbog naela primjene blaeg zakona, i dalje u odreenim sluajevima primjenjivati KZ/97, potrebno je da u Zakonu postoje dva kataloga i to jedan u kojem e biti navedena kaznena djela iz KZ/97 i drugi u kojem e biti navedena kaznena djela iz KZ/11. Naime, ukoliko e se Zakon primjenjivati u postupku za kazneno djelo iz KZ/97, nadlenost upanijskog suda odredit e se po alineji c), a ukoliko e se kazneni postupak voditi za kazneno djelo iz KZ/11, nadlenost upanijskog suda odredit e se po novoj alineji d). Katalog kaznenih djela iz KZ/11 raen je po uzoru na katalog kaznenih djela iz KZ/97, dok katalog iz KZ/97 nije mijenjan. lanak 4. U lanku 32. uinjene su terminoloke izmjene sa svrhom usklaenja s KZ/11 koji koristi termin pobona linija i pobona loza. lanak 5. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. lanak 34. stavak 2. ZKP-a, prema ocjeni Ustavnog suda, u odreenom dijelu, nije suglasan ni s Ustavom ni s Konvencijom jer i objektivna i subjektivna pristranost suda jednako (teko) kre pravo na poten postupak. Naime, budui zakon mora pruiti okrivljeniku djelotvorno pravno sredstvo za ostvarivanje prava na poten postupak u svim njegovim aspektima, onda se vremenskim ograniavanjem prava na podnoenje zahtjeva za otklon suca ili suca porotnika do poetka rasprave neosnovano uskrauje pravo okrivljeniku da osporava subjektivnu pristranost suca ili suca porotnika zbog razloga koji su nastali poslije poetka rasprave, to je predloenom izmjenom otklonjeno.

33

lanak 6. Izmjena lanka 35. stavka 5. posljedica je usklaenja s odlukom Ustavnog suda i izmjene lanka 34. Naime, kako je Ustavni sud ocijenio da se vremenskim ograniavanjem prava na podnoenje zahtjeva za otklon suca ili suca porotnika do poetka rasprave neosnovano uskrauje pravo okrivljeniku da osporava subjektivnu pristranost suca ili suca porotnika zbog razloga koji su nastali poslije poetka rasprave, to je trebalo navedeni zahtjev dosljedno provesti i u l. 34. i u l. 35. Zakona. lanak 7. U lanku 38. stavak 2. toka 8. izmijenjen je na nain da norma bude primjenjiva na kaznene postupke koji e biti voeni po KZ/97 i po KZ/11, a s obzirom na razliit sustav kazni i drugim mjera propisanih tim zakonima. Budui je ova norma samo deklaratornog karaktera, sadraj sporazumijevanja opisno je naveden, radi nepotrebnog ponavljanja i optereivanja zakonskog teksta, te uz upuivanje na odredbu lanka 360. stavka 4. toke 3., kojom odredbom je sporazumijevanje odreeno u svom predmetu i opsegu. U stavku 4. dodane su rijei zloinako udruenje obzirom KZ/11 vie ne poznaje pojam zloinake organizacije. Nije mogue brisanje pojma zloinakog organizacije zbog mogunosti primjene i KZ/97, a nakon stupanja na snagu KZ/11. lanak 8. Odredba lanka 44. govori o djetetu/rtvi kaznenog djela. KZ/11 definira dijete kao osobu koja nije navrila osamnaest godine ivota, stoga KZ/11 ne poznaje razlikovanje izmeu djeteta, koje je prema KZ/97 svaka osoba do 14 godina, te mlaeg (14-16) i starijeg (16-18) maloljetnika tj. sve navedene kategorije, u KZ/11, ulaze u pojam djeteta. Obzirom je lanak 202. dopunjen definicijom djeteta za potrebe ovog Zakona, prema kojoj definiciji dijete podrazumijeva svaku osobu do 18 godina starosti, time su pokriveni svi pojmovi koji se koriste u KZ/97 i KZ/11 te je omoguena primjena ovog Zakona u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona. Navedeno predstavlja i usuglaavanje s meunarodnim aktima (Lanzarote Konvencija). Ovom izmjenom se uostalom proiruje zona zatite mladih, kao posebno ranjive skupine u drutvu, budui se zona zatite u vidu obzirnosti postupanja nadlenih tijela s dosadanjih 16. godina proiruje na osobu s nenavrenih osamnaest godina ivota. lanak 9. Odredba l.48 stavak 5. ureuje pravo odreene kategorije maloljetnog oteenika na podnoenje prijedloga za progon, pa s obzirom da KZ/11, za razliku od KZ/97, ne poznaje pojam maloljetnika, ve kao dijete defira sve osobe mlae od 18 godina, to je lanak 202. dopunjen definicijom djeteta za potrebe ovog Zakona, prema kojoj definiciji dijete podrazumijeva svaku osobu do 18 godina starosti, ime su obuhvaeni svi pojmovi koji se koriste u KZ/97 i KZ/11 te je omoguena primjena ovog Zakona u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona. lanak 10. Odredba lanka 53. govori o osobi s nenavrenih 18 godina kao oteeniku u kaznenom postupku. KZ/11 definira dijete kao osobu koja nije navrila osamnaest godine ivota, stoga KZ/11 ne poznaje razlikovanje izmeu djeteta, koje je prema KZ/97 svaka osoba do 14 godina, te mlaeg (14-16) i starijeg (16-18) maloljetnika tj. sve navedene kategorije, u KZ/11, ulaze u pojam djeteta. Obzirom je lanak 202. dopunjen definicijom djeteta za potrebe ovog Zakona, prema kojoj definiciji dijete podrazumijeva svaku osobu do 18 godina starosti, time su pokriveni svi pojmovi koji se koriste u KZ/97 i KZ/11 te je omoguena primjena ovog Zakona u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona. . lanak 11. U lanku 62. rije maloljetnik zamjenjuje se rijeju dijete radi mogunosti primjene Zakona i u postupcima koji e biti voeni po KZ/11. Naime, KZ/11 definira dijete

34 kao osobu koja nije navrila osamnaest godine ivota, stoga, za razliku od KZ/97, ne poznaje razlikovanje izmeu djeteta, koje je prema KZ/97 svaka osoba do 14 godina, te mlaeg (1416) i starijeg (16-18) maloljetnika tj. sve navedene kategorije u KZ/11 ulaze u pojam djeteta. Obzirom je lanak 202. dopunjen definicijom djeteta, prema kojoj definiciji dijete podrazumijeva svaku osobu do 18 godina starosti, time su obuhvaeni svi pojmovi koji se koriste u KZ/97 i KZ/11 te je omoguena primjena ovog Zakona u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona. lanak 12. U lanku 64. dio stavka 1. toke 15., izmijenjen je na nain da norma bude primjenjiva na kaznene postupke koji e biti voeni po KZ/97 i po KZ/11, a s obzirom na razliit sustav kazni i drugim mjera propisanih tim zakonima. Budui je ova norma samo deklaratornog karaktera, sadraj sporazumijevanja opisno je naveden, radi nepotrebnog ponavljanja i optereivanja zakonskog teksta, te uz upuivanje na odredbu lanka 360. stavka 4. toke 3., kojom odredbom je sporazumijevanje odreeno u svom predmetu i opsegu. lanak 13. U lanku 65. uinjene su terminoloke izmjene sa svrhom usklaenja s KZ/11 koji koristi izraz ravna loza. Nadalje, ispravljena je pogreka u padeima koja postoji u vaeem ZKP-u te su, sukladno vaeem zakonodavstvu, termini hranitelj i hranjenik koji vie ne postoje, zamijenjeni pojmovima uzdravatelj i uzdravani. lanak 14. U lanku 66. izmijenjen je dio stavka 2. toke 6., konkretno rije sankciji kao posljedica razlika u sustavu kazni i drugih mjera propisanih KZ/97 i KZ/11. Pritom se upuuje na odredbu lanka 360. stavka 4. toke 3. kojom je odreen predmet i opseg sporazumijevanja, pa je izmijenjena odredba u potrebnom stupnju odreena. Nadalje, radi zatite prava okrivljenika s duevnim smetnjama, kao ugroene kategorije koja trai pojaanu zatitu, a radi ega je uvedena i obvezna istraga u sluaju postojanja osnova sumnje da je poinjeno protupravno djelo u stanju neubrojivosti, ovim se prijedlogom, dopunom lanka 66. stavka 2. toke 9., uvodi obvezna obrana za okrivljenika s duevnim smetnjama od donoenja naloga za provoenje istrage. lanak 15. U lanku 70. stavku 1. uinjene su terminoloke izmjene sa svrhom usklaenja s KZ/11 koji koristi izraze ravna loza i pobona loza. Nadalje, u stavku 5. brie se oznaka lanka iz KZ/97 te se odredba referira na kazneno djelo pranja novca iz kaznenih zakona, kako bi se omoguila primjena ove odredbe na kazneno djelo pranja novca propisano KZ/97 i KZ/11. lanak 16. lanak 75. izmijenjen je na nain da je postojei katalog dopunjen kaznenim djelima iz KZ/11, ime je odredba primjenjiva u postupcima za kaznena djela po KZ/97 i KZ/11. Katalog kaznenih djela po KZ/11 raen je sukladno katalogu kaznenih djela iz KZ/97. lanak 17. lanak 76. stavak 2. izmijenjen je prvenstveno dopunjavanjem ope pretpostavke za nadziranje komunikacije s braniteljem (postojanje vjerojatnosti) te je sada za nadzor nad komunikacijom potrebno kumulativno ispunjenje te pretpostavke i pretpostavke poinjenja jednog od kataloki navedenih kaznenih djela, ime je suena zona primjenjivosti norme u cilju jaanja prava okrivljenika. Nadalje, uinjene su i izmjene na nain da je norma, uz postojei katalog kaznenih djela iz KZ/97, dopunjena i katalogom kaznenih djela iz KZ/11, a kako bi predmetna odredba bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i iz KZ/11.

35 lanak 18. U lanku 79. stavku 1. brisane su rijei u zagradama, obzirom da posebni propisi reguliraju sastavljanje elektronike isprave i pitanje elektronikog potpisa. Nadalje, stavak 5. je izmijenjen jer su tehniki uvjeti za podnoenje elektronike isprave takoer propisani posebnim propisima. lanak 19. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske te je brisanjem stavka 7. u lanku 97. onemogueno policiji da, bez dovedbenog naloga, dovede u svoje prostorije okrivljenika protiv kojeg je odreeno jamstvo obzirom taj stavak, prema miljenju Ustavnog suda, nije sadravao ustavnopravno doputenu svrhu zadravanja. Naime, Ustavni sud ocjenjuje i moguim i vjerojatnim i osnovanim postojanje potrebe da se od okrivljenika protiv kojeg je odreeno jamstvo mogu traiti pojedini podaci i da ga se stoga moe pozvati u policiju. Tako navoda da: Iz primjera koji su navedeni u vaeem lanku 97. stavku 7. ZKP-a (provjera prebivalita i boravita) jasna je svrha tog poziva. Ona je administrativnopravne naravi, to upuuje da i "drugi razlozi vani za uspjeno voenje postupka" moraju biti takve naravi Osim toga, mora biti sukladno svrsi zbog koje se osoba poziva u policiju. Svako drugo tumaenje moglo bi dovesti do legalizirane arbitrarnosti u postupanju nadlenih tijela.. To pozivanje odnosno prikupljanje podataka, meutim, ne smije biti provedeno tako da policija liava slobode okrivljenika bez dovedbenog naloga, zbog ega je stavak 7. brisan. lanak 20. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Izmjenom lanka 102. omogueno je da se istrani zatvor odreen i iz zakonske osnove iz lanka 123. stavak 1. toke 4. ukine davanjem jamstva jer iskljuivanja jedne kategorije okrivljenika, u situaciji kad iskljuivanje nije nuno i nije u suglasnosti sa svrhom jamstva, a zasniva se samo na teini kaznenog djela kao nelegitimnoj osnovi njihova iskljuivanja, nije u suglasnosti s Ustavom. lanak 21. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, druga reenica u lanku 104. stavku 2. je brisana kako ne bi dolo do kumulativnog sankcioniranja okrivljenika koji nije prekrio jamstvo, budui je prema odluci Ustavnog suda ustavnopravno neprihvatljivo i odreivanje istranog zatvor protiv okrivljenika i naplata jamstva u korist dravnog prorauna kada okrivljenik nije prekrio uvjete jamstva. Sukladno ovim izmjenama, izmijenjen je lanak 105. lanak 22. Slijedom izmjena u lanku 104. i odluke Ustavnog suda, lanak 105. dopunjen je novim stavkom 2. kojim se propisuje jo jedan razlog ukidanja jamstva, tj. postojanje ozbiljne vjerojatnosti da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu. Obzirom se sada (nakon izmjena temeljem Odluke Ustavnog suda) radi o razlozima za ukidanje jamstva, a ne vie o razlogu propasti jamstva, to je ovoj odredbi mjesto u lanku 105. koji navodi sve sluajeve ukidanja jamstva. lanak 23. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Predloenom izmjenom lanka 106., uz ovlast "svakoga" da sprijei bijeg osobe zateene u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti, propisuje se istovremeno i obveza "svakoga" da odmah o tome obavijesti policiju, ime se tite prava zadrane osobe i jaa vladavina prava. lanak 24. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, Ustavni sud je zakljuio da, kad je rije o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora iznad dvanaest godina, ureenje postupka koji traje od asa uhienja do asa predaje

36 uhienika sudu nije rijeeno u skladu sa zahtjevima trenutnosti iz lanka 24. stavka 2. Ustava ("odmah") odnosno zahtjevima promptnosti iz lanka 5. stavka 3. Konvencije. Unato tome to Zakon u tom (najdue propisanom) razdoblju od etiri dana i 12 sati priznaje uhieniku ak dva puta pravo albe (prvi put protiv rjeenja o pritvoru iz lanka 112. stavka 1; drugi put protiv rjeenja suca istrage o produljenju pritvora iz lanka 112. stavka 2.), Zakon nije konstituirao obvezu da se u prvih 96 sati od trenutka uhienja (primjereno vrijeme prema praksi Europskog suda za ljudska prava) uhienika preda sudu u smislu Ustava odnosno izvede pred suca u smislu Konvencije. Predloenim izmjenama u lanku 112. stavku 2. rjeava se pitanje neustavnosti ove odredbe na nain da se skrauje vrijeme u kojem osoba, pritvorena u postupku zbog kaznenog djela sa propisanom kaznom zatvora iznad 12 godina, mora biti dovedena pred sud i to na maksimalno 96 sati. Stavci 4. i 5. izmijenjeni su radi otklanjanja pravne nesigurnosti na koju je ukazao Ustavni sud u svojoj odluci u odnosu na lienje slobode za kazneno djelo s kaznom zatvora manjom od 12 godina. Naime, vaeim tekstom rok u kojem je uhienik trebao biti doveden pred suca istrage vezan je uz trenutak dovoenja pritvorskom nadzorniku. Imajui pri tome u vidu lanak 109. stavak 1. ovog Zakona, koji daje mogunost zakanjenja policiji, to znai da policija moe uhienika dovesti pritvorskom nadzorniku i nakon proteka roka od 24 sata od uhienja, bio je neizvjestan trenutak dovoenja uhienika za ta kaznena djela sucu istrage. Predloenom izmjenom rokovi dovoenja sucu istrage odnosno putanja na slobodu vezani su za trenutak uhienja i izrijekom su odreeni te je u tom sluaju irelevantno eventualno zakanjenje policije, to sve osigurava jednakost svih pred zakonom i otklanja pravnu nesigurnost. lanak 25. Izmjenom u lanku 119. ograniena je primjena ove mjere prvenstveno na odreenu skupinu okrivljenika, a sve kako bi se osigurala njezina primjena za one sluajeve kad je to doista opravdano. Sukladno prijedlogu, mora se raditi o trudnoj eni, osobi s tjelesnim nedostacima koje joj onemoguuju ili bitno oteavaju kretanje ili osobi koja je navrila 70 godina ivota, a sud moe odrediti istrani zatvor u domu i onda kada to odreivanje ocijeni iznimno opravdanim. lanak 26. U lanku 121. uinjene su izmjene sukladno kojima je za nadzor nad izvravanjem istranog zatvora u domu nadlena policija na ijem prostoru se istrani zatvor u domu izvrava. Naime, obzirom se ovdje radi o mjeri koja je po svojoj naravi i nainu izvravanja slina mjerama opreza koje u sebi sadre odreenu zabranu (zabrana naputanja boravita, zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, zabrana pribliavanja odreenoj osobi, zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom), a te mjere opreza izvrava policija, izmijenjena je nadlenost nadzora nad izvravanjem istranog zatvora u domu. lanak 27. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, lanak 123. stavak 1. toka 4. predloenim izmjenama je tekstualno preoblikovana kako bi se naglasilo da osnova za istrani zatvor nije samo teina kaznenog djela izraena kroz zaprijeenu kaznu ve i kumulativno ispunjenje drugog uvjeta u vidu postojanja posebno tekih okolnosti poinjenja tog kaznenog djela. lanak 28. lanak 125. dopunjen je radom za ope dobro na slobodi jer je oitom omakom isputen iz odredbe. lanak 29. U lanku 129. izmijenjen je stavak 2. kako bi se osiguralo, a radi potivanja ljudskih prava i naela razmjernosti zadiranja u osobne slobode, da se na roite za

37 odluivanje o istranom zatvoru prisilno dovodi samo okrivljenik koji je ve lien slobode i to samo ako to eli. Samo odreenoj kategoriji okrivljenika lienih slobode zakonom nije dana mogunost izbora po pitanju sudjelovanja na roitu i to samo onima koji, zbog svoje raspravne nesposobnosti ili zdravstvenog stanja, na istom ne bi ni mogli sudjelovati. Takoer, izmjenom tree reenice unesena je mogunost da, ako okrivljenik pristane, na roitu o istranom zatvoru sudjeluje putem audio video linka. Ove izmjene dovesti e do smanjenja trokova zatvorskog sustava, bez da su pri tome ugroena prava okrivljenika, budui e njegovo nedovoenje na roite ili sudjelovanje na istom putem video-linka biti izraz njegove slobodne volje, osim prethodno spomenutih sluajeva zakonom propisanog nedovoenja. Zakljuno, precizirana je i obveza pozivanja okrivljenika na roite (ne samo branitelja). lanak 30. Izmjenom u lanku 164. ne mijenja se smisao odredbe ve je odredba u jezinom smislu izmijenjena kako bi bila primjenjiva i u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i KZ/11, s obzirom na razliit sustav kaznenih sankcija u ta dva zakona. lanak 31. Izmjena u lanku 165. stavku 2. rezultat je razliitog ureenja kaznenih sankcija u KZ/97 i KZ/11, pa radi mogunosti primjene norme na oba kaznena zakona odredba je izmijenjena na izloeni nain. Uporabljen izraz i drugim mjerama propisanim kaznenim zakonom, kojom su obuhvaene sve sankcije iz KZ/97 i KZ/11, zadovoljava zahtjev lex certa budui e je primjenjivati profesionalci, pa eventualno nerazumijevanje iste po drugim sudionicima u postupku ne moe dovesti do uskrate ili povrede njihovih prava. lanak 32. U odredbi lanka 169. stavak 4. mijenja se na nain da se isputa toka 2. odnosno obveza donoenja podzakonskog propisa kojim bi se propisivali tehniki uvjeti sustava razmjene telekomunikacijskih poruka radi osiguranja njihove funkcionalnosti i mogunosti provjere njihovog primitka. Naime, tehniki uvjeti su propisani posebnim propisima, a nain elektronike dostave u kaznenom postupku, propisan je daljnjim odredbama o dostavi, stoga je donoenje ovog podzakonskog propisa brisano kao suvino. lanak 33. U lanku 173. stavku 3. dosljedno je izvrena izmjena rijei maloljetnik s rijeju dijete. Naime, KZ/11 definira dijete kao osobu koja nije navrila osamnaest godine ivota, pa stoga ne poznaje razlikovanje izmeu djeteta, koje je prema KZ/97 svaka osoba do 14 godina, te mlaeg (14-16) i starijeg (16-18) maloljetnika tj. sve navedene kategorije, u KZ/11, ulaze u pojam djeteta. Obzirom da je lanak 202. ZKP-a dopunjen definicijom djeteta, prema kojoj definiciji dijete podrazumijeva svaku osobu do 18 godina starosti, time su obuhvaeni svi pojmovi koji se koriste u KZ/97 i KZ/11 te je omoguena primjena ovog Zakona u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona. lanak 34. Obzirom oduzimanje predmeta prema KZ/11 vie nije sigurnosna mjera, bilo je potrebno izmijeniti odredbu lanka 181. stavka 7. na nain da se u istoj vie ne koristi pojam sigurnosne mjere kada se govori o oduzimanju predmeta. Time je omoguena primjena Zakona u svim postupcima, bilo da se primjenjuju odredbe KZ/97 ili KZ/11. lanak 35. Obzirom lanak 183. govori o tajnosti podataka osobe mlae od 18 godina u kaznenom postupku, na ovom mjestu nije bilo uputno koristiti termin dijete zbog injenice da Zakon termin dijete koristi kada govori o djetetu-rtvi/oteeniku/svjedoku, dok je intencija da se norma odnosi i na okrivljenika mlaeg od 18 godina, u odnosu na kojeg i Zakon o sudovima za mlade propisuje tajnost postupka.

38 lanak 36. Terminoloko usklaenje lanka 187. stavka 2. s KZ/11, obzirom taj zakon koristi izraz rok provjeravanja, time da se ovom izmjenom nee utjecati na mogunost primjene odredbe i u postupku za kazneno djelo iz KZ/97 jer taj zakon koristi izraz vrijeme provjeravanja. Nadalje, uinjene su i izmjene stavka 5. na nain da je, sukladno katalogu kaznenih djela iz KZ/97, sainjen i katalog kaznenih djela iz KZ/11, a kako bi predmetna odredba bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i KZ/11. lanak 37. U lanku 194. stavak 3. brie se obveza donoenja propisa o nabavci i odravanju zatvorenih tehnikih ureaja za audio-video konferenciju u sudovima, obzirom se navedeni ureaji nabavljaju sukladno propisima o javnoj nabavi, a odravanje se provodi sukladno ugovorima o nabavci ureaja. lanak 38. Izmijenjen je l. 197. stavak 2. iz razloga da se, prvenstveno oteeniku kao tuitelju, onemogui preuzimanje kaznenog progona u situaciji kada ne postoji odobrenje za pokretanje kaznenog progona kao opa pretpostavka. Naime, dosadanja norma omoguavala je supsidijarnom tuitelju da u situacijama kada je odobrenje nuna pretpostavka za kazneni progon, unato tome i bez odobrenja preuzme progon, predlaganjem provoenja dokaznih radnji, to je sada otklonjeno. U novom stavku 3. navedeni su rokovi u kojem supsidijarni tuitelji moraju od nadlenih institucija zatraiti odobrenje za pokretanje kaznenog progona, a koji rokovi su vezani uz rokove navedene u opim odredbama o supsidijarnim tuiteljima (lanak 55. i 61.). Nadalje, u dosadanjem stavku 3. koji sada postaje stavak 4. uinjena je izmjena zbog injenica da ovlateni tuitelj, sukladno Zakonu, nije uvijek dravni odvjetnik. lanak 39. Definicija isprave u lanku 202. stavku 27. preuzeta je iz KZ/11. Na ovaj nain izbjeglo se pozivanje na odreenu oznaku lanka, ime se otklonila potreba izmjene Zakona u sluaju eventualne izmjene kaznenog zakona. Nadalje, KZ/11 definira dijete kao osobu koja nije navrila osamnaest godine ivota, stoga KZ/11, za razliku od KZ/97, ne poznaje razlikovanje izmeu djeteta, koje je prema KZ/97 svaka osoba do 14 godina, te mlaeg (14-16) i starijeg (16-18) maloljetnika tj. sve navedene kategorije, u KZ/11, ulaze u pojam djeteta. Slijedom navedenog, a kako bi se postigla terminoloka usklaenost sa KZ/11 u lanak 202. st. 36. ZKP-a dodana je definicija djeteta za potrebe ovog Zakona, prema kojoj definiciji dijete podrazumijeva svaku osobu do 18 godina starosti, ime su obuhvaeni svi pojmovi koji se koriste u KZ/97 i KZ/11 te je omoguena primjena ovog Zakona u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona. lanak 40. U lanku 212. dodane su rijei zloinako udruenje obzirom KZ/11 vie ne poznaje pojam zloinake organizacije. Nije mogue brisanje pojma zloinake organizacije zbog eventualne potrebe primjene KZ/97 i nakon stupanja na snagu KZ/11. lanak 41. Ovom izmjenom u lanku 216. uvodi se jo jedan sluaj kada je istraga obvezna. Sukladno novom stavku 2. istraga se mora provesti ako postoje osnove sumnje da je osumnjienik poinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti, a s ciljem dodatne zatite neubrojive osobe, kao posebno ranjive kategorije, koja trai pojaanu zatitu. lanak 42. U lanku 223. stavcima 1. i 2. radi se o terminolokoj izmjeni odredbe, kako bi se koristila terminologija uvrijeena u praksi, ali i terminologija koju Zakon koristi u daljnjim odredbama (npr. lanak 325. stavak 1. i 5.) koje takoer nisu vezane uz stadij rasprave. Stavak 3. je izbrisan jer propisuje ono to je izriito propisano u lanku 549. stavku 4., pa je nepotrebno to navoditi na dva mjesta. Kao posljedica brisanja stavka 3., dosadanji stavci 4., 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 3., 4., 5., 6. i 7.

39

lanak 43. lanak 225. stavak 4. izmijenjen je budui kazneni postupak ne zapoinje donoenjem naloga o provoenju istrage, pa ga nije mogue obustaviti kada jo nije zapoeo, ve je mogue obustaviti samo istragu. lanak 44. U lanku 236. uinjena je dopuna uvjetovana primjenom odredaba u praksi i nedostataka koji su se pokazali, posebno pri preuzimanju progona od strane supsidijarnog tuitelja, kada prema postojeem rjeenju nije bilo mogue otkloniti postupanje u situaciji postojanja negativnih postupovnih pretpostavki (npr. zastara), a koje postojanje bi trebalo onemoguiti poduzimanje radnje, pa time i provoenje dokaznog roita. Naime, postojanje negativnih postupovnih pretpostavki je, sukladno lanku 206. stavku 1. toke 2. i 3. razlog i za odbaaj kaznene prijave i za obustavu istrage, sukladno lanku 224. stavku 1. toci 3. koju iz tih razloga moe obustaviti i dravni odvjetnik i sudac istrage, to ukazuje da se na postojanje negativnih postupovnih pretpostavki pazi tijekom postupanja nadlenih tijela. Slijedom navedenog zakljuuje se da je nepostojanje predloene odredbe stavka 3. propust postojeeg zakonskog teksta koji je ovom dopunom otklonjen. lanak 45. lanak 244. toka 2. dopunjena je na predloeni nain s obzirom KZ/11 vie ne poznaje pojam zloinake organizacije, a koji pojam nije mogue brisati zbog mogunosti da se i nakon stupanja na snagu KZ/11 primijeni ovaj Zakon u postupcima za kazneno djelo iz KZ/97. Osim toga, predloenom izmjenom ovaj Zakon e biti primjenjiv i na KZ/11. lanak 46. lanak 245. propisuje pod kojim uvjetima i za koja kataloki nabrojana kaznena djela dravni odvjetnik moe iznimno sam naloiti pretragu. U ovoj odredbi uinjene su izmjene na nain da je, po uzoru na katalog kaznenih djela iz KZ/97, napravljen i katalog kaznenih djela iz KZ/11, a kako bi predmetna odredba bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i KZ/11. lanak 47. lanak 262. stavak 2. toka 2. dopunjen je kaznenim djelima iz KZ/11, po uzoru na kaznena djela iz KZ/97, a kako bi predmetna odredba bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i KZ/11. U stavku 2. izmijenjen je broj lanka iz Zakona o sudovima za mlade na koju se Zakon poziva, obzirom je donesen novi Zakon o sudovima za mlade i kaznena djela poinjena na tetu djece navedena su u lanak 113. tog Zakona. lanak 48. Izmjenom lanak 263. stavak 4. toka 1. nije izmijenjena sutina norme, ve je izvreno usklaenje iste s KZ/11 koji kaznena djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka izdvaja u posebnu glavu. Na ovaj je nain predmetna odredba primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i KZ/11. lanak 49. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, u lanku 272. predvieno je prikupljanje podataka o etnikom porijeklu okrivljenika u svim kaznenim postupcima i za sva kaznena djela, a ne kad je to "strogo nuno", zbog ega je predloeno brisanje tog djela zakonskog teksta, a radi usklaenja s odlukom Ustavnog suda. lanak 50. U lanku 285. stavak 1. toki 2. uinjene su terminoloke izmjene sa svrhom usklaenja s KZ/11 koji koristi termine srodnik i ravna loza. Nadalje, KZ/11 definira dijete kao osobu koja nije navrila osamnaest godine ivota, stoga KZ/11 ne poznaje razlikovanje izmeu djeteta, koje je prema KZ/97 svaka osoba do 14 godina, te mlaeg (1416) i starijeg (16-18) maloljetnika tj. sve navedene kategorije, u KZ/11, ulaze u pojam djeteta. Obzirom da je lanak 202. ZKP-a dopunjen definicijom djeteta za potrebe ovog Zakona,

40 prema kojoj definiciji dijete podrazumijeva svaku osobu do 18 godina starosti, time su obuhvaeni svi pojmovi koji se koriste u KZ/97 i KZ/11 te je omoguena primjena ovog Zakona u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona. Slijedom navedenog izvrena je terminoloka izmjena u stavku 4. lanak 51. U lanku 286. uinjene su terminoloke izmjene sa svrhom usklaenja s KZ/11 koji koristi termin srodnik. lanak 52. Odredbe lanka 292. stavak 1. i. 2. izmijenjene su vodei rauna da KZ/97 i KZ/11 razliito definiraju pojam djeteta, te da KZ/11 ne poznaje pojam maloljetnika. Odredbe sadrajno nisu mijenjane, samo je izriaj u njima izmijenjen, a sve radi jasnoe norme te samim time mogunosti njezine primjene u postupcima u kojima e biti primjenjivan bilo KZ/97 bilo KZ/11, primjenom ve spomenute dopune definicije djeteta u lanku 202. stavku 36. lanak 53. Obzirom KZ/11, za razliku od KZ/97, ne poznaje termin maloljetnik, a Zakon je u lanku 202. stavku 36. dopunjen definicijom djeteta, koja sadrajno odgovara pojmu maloljetnika iz KZ/97, to je uinjena zapravo terminoloka izmjena u lanku 300. radi mogunosti primjene Zakona u postupcima u kojima e biti primjenjivan bilo KZ/97 bilo KZ/11. lanak 54. Stavak 2. izmijenjen je radi jasnijeg izriaja, bez da je time zadirano u sadraj norme. Stavak 4. lanka 325. je usklaenje s KZ/11, konkretno lankom 68. stavkom 1. koji propisuje pretpostavke izricanja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja. Na ovaj je nain osigurana jasnoa norme s obzirom na okolnosti na koje se ovlateni vjetak mora oitovati, sve radi osiguranja primjene Zakona u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i iz KZ/11. lanak 55. lanak 334. je strukturalno izmijenjen na nain da je u toci 1. stavka 1. opisan katalog kaznenih djela iz KZ/97, a u toci 2. istog stavka katalog kaznenih djela iz KZ/11, kojim je norma dopunjena, sve kako bi odredba Zakona bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i iz KZ/11. Dopunjen katalog kaznenih djela iz KZ/11 sainjen je sukladno katalogu kaznenih djela iz KZ/97. Osim toga, dopunom stavka 2. ovog lanka, ogranienjem odreivanja posebnih dokaznih radnji iz lanka 332. stavka 1. ZKP samo na kaznena djela navedena u l.113 ZSM, uinjeno je usklaenje s odlukom Ustavnog suda u cilju ispunjavanja zahtjeva pravne sigurnosti, izvjesnosti i predvidljivosti, kao zahtjeva koji za zakone proizlaze iz vladavine prava. lanak 56. lanak 339. stavak 3. je strukturalno izmijenjen na nain da je u toci 1. stavka 3. opisan katalog kaznenih djela iz KZ/97, a u toci 2. istog stavka katalog kaznenih djela iz KZ/11, kojim je norma dopunjena, sve kako bi odredba Zakona bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i iz KZ/11. Dopunjen katalog kaznenih djela iz KZ/11 sainjen je sukladno katalogu kaznenih djela iz KZ/97. U stavku 6. uinjena je terminoloka izmjena sa svrhom usklaenja s KZ/11 koji koristi pojam srodnik. lanak 57. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, brisanjem dijela lanka 342. stavka 2. nametnuta je obveza dravnom odvjetniku da sudu dostavi popis svih dokaza kojima raspolae, a to je u skladu s Ustavom i Konvencijom koji nalau pravednu ravnoteu izmeu dravnog odvjetnika i obrane okrivljenika.

41 lanak 58. S obzirom da je Zakon kao kljune, strategijske ciljeve, postavio osiguranje efikasnosti kaznenog postupka, te zatitu ljudskih prava okrivljenika, dopunjena je odredba lanka 344. stavka 1. i 2. na nain da sudac istrage, pri prethodnom ispitivanju optunice, istu sada ispituje i u dijelu razloga u kojem to ini optuno vijee jer utvruje i da li je djelo koje je predmet optube kazneno djelo, postoje li okolnosti koje iskljuuju okrivljenikovu krivnju, te postoje li okolnosti koje iskljuuju kazneni progon (tzv.negativne postupovne pretpostavke). Razlog za takvu dopunu je, s jedne strane zatita prava okrivljenika jer ga se u ranijoj fazi ne izlae daljnjem kaznenom progonu, ako za to nisu ispunjene pretpostavke, te s druge strane, poveava se efikasnost kaznenog postupka odluivanjem u ranijem stadiju, te se otklanja i angairanost sustava (pozivanje stranaka na optuno vijee-problemi dostave, optuno vijee-3 suca profesionalca) u situaciji kada je izvjesno da postoje razlozi za odbaaj optunice, a koju odluku prema postojeim odredbama donosi optuno vijee. Na izloeni nain ne ugroavaju se prava stranaka jer iste imaju pravo albe protiv odluke suca istrage o odbacivanju optunice o kojoj odluuje vii sud. lanak 59. Odredba vaeeg lanka 352. ne propisuje posljedicu za propust okrivljenika da obavijesti tuitelja o dokazima navedenim u tom lanku. Zbog toga se u praksi postavilo pitanje da li ne postupanje u skladu s tom obvezom dovodi do prekluzije prava za okrivljenika, pa kako bi se otklonila dvojba i precizirala volja zakonopisca uinjena je predloena izmjena kojim se dvojba o eventualnoj prekluziji sada otklanja. lanak 60. Naslov iznad lanka 359. izmijenjen je, jednako kao i dio lanka 359. u dijelu u kojem je brisana rije sankciji s obzirom je predmet sporazumijevanja odreen u odredbi lanka 360. stavka 4. toke 3. Takoer, zamjenom rijei obustava postupka rijeima odbacivanje optunice ispravljena je dosadanja oita omaka jer su u lanku 355., na koji se odredba poziva, propisani razlozi za odbacivanje optunice, a ne obustavu kaznenog postupka. lanak 61. U odredbi lanka 360. stavka 1. predloene su izmjene na nain da je, s obzirom na razliit sustav kazni i drugim mjera propisanih KZ/97 i KZ/11, sadraj sporazumijevanja opisno naveden, uz upuivanje na lanak 360. stavak 4. toka 3., u kojem je odreen sadraj i opseg sporazumijevanja. Time je norma primjenjiva na kaznene postupke koji e biti voeni po KZ/97 ili po KZ/11. Sukladno izmjenama u stavku 1. ovog lanka, ali i izmjenama u lanku 38., lanku 64. i lanku 66., norma lanka 360. stavak 4. izmijenjena je na nain da je u njoj preciziran predmet sporazumijevanja meu strankama (toka 3.). Nadalje dodano je da je obvezni dio izjave i izjava okrivljenika o prihvaanju prijedloga dravnog odvjetnika za izricanje sigurnosne mjere i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Naime, obzirom se imovinska korist uvijek oduzima po slubenoj dunosti zbog osnovnog naela kaznenog prava, stipuliranog u Kaznenom zakonu, prema kojem nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom, bitno je i da izjava stranaka o sporazumu sadri takvu izjavu, zbog izvjesnosti i prava okrivljenika, jer bi u protivnom sud, donosei presudu na temelju sporazuma stranka, oduzimajui imovinsku korist, de facto odluivao preko tog sporazuma. Iz istih razloga, odnosno zbog zatite prava okrivljenika i izvjesnosti njegove pozicije s jedne strane, te zbog zatite drutva u cjelini s druge strane, nije mogue sporazumijevanje o izricanju sigurnosne mjere, ako su ispunjene pretpostavke za njezinu primjenu (opasnost), ve je tada obvezni sadraj izjave okrivljenika i prihvaanje prijedloga dravnog odvjetnika za izricanjem sigurnosne mjere jer, ako su ispunjene pretpostavke za njezinu primjenu (opasnost), tada je obvezni sadraj izjave okrivljenika i prihvaanje prijedloga dravnog odvjetnika za izricanjem sigurnosne mjere.

42 lanak 62. U lanku 361. stavak 2. je izmijenjen na nain kojim se precizira da e vijee, ukoliko prihvati sporazum stranaka, potvrditi optunicu. Navedenom dopunom otklonit e se mogunost da egzistira presuda bez potvrene optunice, a samim time i bez zapoetog postupka. lanak 63. Ovom dopunom lanka 362. regulirano je obvezno izdvajanje iz spisa i prijedloga sporazuma te svih ostalih podataka koji se na njega odnose, onda kada vijee nije prihvatilo sporazum, a ne samo kada su stranke odustale od sporazuma. lanak 64. Ovom izmjenom stavka 3. u lanku 363. precizirano je da presuda na temelju sporazuma stranaka mora sadravati sve to sadrava i izjava za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka, upravo kako presuda suda ne bi ila preko sadraja izjave, a sve zbog prava okrivljenika. Budui je izmijenjen lanak 360. stavak 4., te je u njemu navedeno to sve izjava sadri, u lanku 363. nije potrebno posebno nabrajati sadraj presude na temelju sporazuma stranaka, ve je dovoljno pozivanje na relevantnu odredbu Zakona. lanak 65. Nomotehnikom izmjenom u lanku 364. nije intervenirano u opseg prava na albu u sluaju presude na temelju sporazuma stranaka. lanak 66. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenih sankcija bilo je potrebno unijeti odgovarajue izmjene u odredbu lanka 375., a kako bi norma bila primjenjiva u postupcima za kazneno djelo iz KZ/97 i iz KZ/11, a budui se istom ureuje izlaganje optunice po ovlatenom tuitelju na pripremnom roitu, pri emu nepredlaganje kazne i drugih mjera ne dovodi do gubitka prava ili neke druge sankcije, norma je i ovakvom izmjenom u potrebnom stupnju odreena. lanak 67. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija bilo je potrebno unijeti odgovarajue izmjene u odredbu lanka 378., a kako bi norma bila primjenjiva u postupcima za kazneno djelo iz KZ/97 i iz KZ/11. Budui se normom ureuje postupanje suda, kao strunog tijela, vezano za dokazne prijedloge stranaka u sluaju potvrene optunice u odnosu na koju se optuenik oitovao krivim, ista je i ovakvom izmjenom u potrebnom stupnju odreena. lanak 68. Obzirom lanak 388. stavak 1. toka 1. govori o iskljuenju javnosti za cijelu raspravu ili njezin dio u odnosu na osobe mlae od 18 godina, na ovom mjestu nije bilo uputno koristiti termin dijete zbog injenice da Zakon termin dijete koristi kada govori o djetetu-rtvi/oteeniku/svjedoku, dok je intencija da se norma odnosi i na okrivljenika mlaeg od 18 godina. lanak 69. Izmjena lanka 399. je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, izmjenom lanka 399. i stavka 1. lanka 442. omogueno je da, kad tijekom rasprave neka osoba poini kazneno djelo ili ako postoje osnove sumnje da je svjedok ili vjetak na raspravi dao lani iskaz, suci pred kojima je to kazneno djelo poinjeno odnosno pred kojima je dan iskaz za koji postoji osnovana sumnja da je laan, dobivaju svojstvo svjedoka, a u tom predmetu sudi drugi sudac ili vijee, sve radi potivanja prava na nepristran sud. lanak 70. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija bilo je potrebno unijeti odgovarajue izmjene u odredbu lanka 417.a stavak 4., a kako bi norma bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i KZ/11. Budui se normom ureuje postupanje suda, kao strunog tijela, u dokaznom postupku, norma je u potrebnom stupnju

43 odreena. Izmjenom je izrijekom naznaeno da e sud u dokaznom postupku izvesti i dokaze o trokovima kaznenog postupka, budui sud i o tom pitanju mora donijeti odluku. lanak 71. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija jer ne poznaje pojam mjere upozorenja, to su prema KZ/97 i sudska opomena, a koji institut KZ/11 vie ne poznaje, te uvjetna osuda, koji je prema KZ/11 modifikacija kazne, a kao modifikaciju kazne uvodi i novi institut-djelominu uvjetnu osudu, te je izmijenjen i po pitanju sigurnosnih mjera, budui oduzimanje predmeta, koji je po KZ/97 bio sigurnosna mjera, to vie prema KZ/11 nije, ve je mjera per se, a uvode se i novi instituti posebnih obveza i zatitnog nadzora, valjalo je izmijeniti normu lanka 419. stavka 1. na predloeni nain kako bi bila primjenjiva u postupcima koji e biti voeni zbog kaznenog djela iz KZ/97 odnosno KZ/11. S obzirom da se normom posredno limitira sud u postupanju, bilo je potrebno izrijekom navesti sve kazne i druge mjere propisane kaznenim zakonom, kako bi stranke bile upoznate s ovlastima suda. Osim navedenog, u stavku 1. su navedeni i trokovi kaznenog postupka, budui sud i o navedenom pitanju mora donijeti odluku. U stavku 3. brisana je toka 6., kojom se zapravo propisivao trenutak izvoenja dokaza o osuivanosti optuenika, budui je iz odredaba Zakona, pa tako i npr. lanka 418 st.5, jasno da se podaci iz kaznene evidencije i drugi podaci o osuivanosti optuenika izvode kao zadnji dokaz prije ispitivanja optuenika. lanak 72. Obzirom KZ/97 i KZ/11 razliito definiraju dijete, a KZ/11 ne poznaje pojam maloljetnika, to je odredbu lanka 423. trebalo preformulirati kako bi bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz oba Kaznena zakona, a s obzirom na definiciju pojma dijete kako je odreena ovim Zakonom. lanak 73. Izmjena lanka 442. je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, izmjenom lanka 399. i stavka 1. lanka 442. omogueno je da, kad tijekom rasprave neka osoba poini kazneno djelo, suci pred kojima se dogodilo to kazneno djelo dobivaju svojstvo svjedoka, a u tom predmetu sudi drugi sudac ili vijee, dok e sudac koji ve vodi postupak protiv optuenika, istom suditi odnosno proiriti raspravu i na to, u tijeku rasprave, novootkriveno, prije poinjeno kazneno djelo optuenika, ako ovlateni tuitelj u tom pravcu dopuni optubu, koja moe biti i usmeno iznesena. lanak 74. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija na nain da sigurnosne mjere vie nisu sankcije, a oduzimanje predmeta vie nije sigurnosna mjera te ne poznaje vie mjere upozorenja, bilo je potrebno unijeti odgovarajue izmjene u odredbu lanka 444., a kako bi norma bila primjenjiva u postupcima za kaznena djela iz KZ/97 i KZ/11. lanak 75. U lanku 455. stavku 2. toki 3. brisana je rije: zatvora, jer se prema KZ/11 i novana kazna moe zamijeniti radom za ope dobro na slobodi. Nadalje, toka 4. je dopunjena s obzirom na injenicu da KZ/11 uvodi jo jednu modifikaciju kazne-djelominu uvjetnu osudu, te zbog mogunosti primjene KZ/97 koji poznaje sudsku opomenu, za razliku od KZ/11. Dodana je nova toka 5. radi usklaenja s KZ/11. Dosadanja toka 5., koja postaje toka 6., izmijenjena je kao posljedica novog sustava iz KZ/11 koji oduzimanje predmeta normira kao posebnu mjeru, a ne vie kao sigurnosnu. U stavku 3. trebalo je na odgovarajui nain unijeti dnevne iznose zbog terminolokog usklaenja s KZ/11.

44 lanak 76. lanak 457. stavak 1. izmijenjen je jer KZ/11, uz ve postojeu uvjetnu osudu, propisuje i djelominu uvjetnu osudu koju sud moe izrei za samo dio kazne ako ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvrenja cijele kazne optuenik ubudue nee initi kaznena djela. Jednako tako KZ/11 uvodi i posebne obveze, te zatitni nadzor koji su obuhvaeni pojmom druge obveze iz kaznenih zakona, jednako kao to su tim pojmom obuhvaene i sigurnosne mjere. lanak 77. Izmjena lanka 459. stavka 5. je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, predloenom izmjenom obvezan je sud da u presudi mora obrazloiti svoju odluka o odbijanju dokaznog prijedloga stranaka i nainu izvoenja dokaza (posredno ili neposredno) jer je ona kljuna za sve albene osnove. Na taj se nain omoguuje strankama da u punini konzumiraju pravo na albu. Izmjene i dopune u lanku 459. stavak 6. nisu sadrajne, ve su usmjerene na preciziranje i terminoloko usklaenje s KZ/11. Naime, bilo je potrebno normu precizirati tonim navoenjem to sve sud, po pitanju sankcija, mora u presudi obrazlagati, te je, s obzirom na razliit sustav kazni i drugih mjera iz KZ/11, dopuniti novim institutima: djelominom uvjetnom osudom, posebnim obvezama, zatitnim nadzorom, kao i mjerom oduzimanja predmeta koje po KZ/11 vie nije sigurnosna mjera. Odredba je terminoloki usklaena s KZ/11 po pitanju dnevnih iznosa, te javnog objavljivanja presude. lanak 78. lanak 460. dopunjen je kako bi se ispravila dosadanja oita omaka, s obzirom na intenciju norme da pisana presuda, kada su se stranke odrekle albe, sadri obrazloenje samo ako je izreena kazna lienjem slobode. lanak 79. Stavak 2. u lanku 464. je terminoloko usklaenje s Obiteljskim zakonom i KZ/11 u terminima srodnik i ravna loza. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija jer ne poznaje pojam mjere upozorenja, koje su prema KZ/97 i sudska opomena, koji institut KZ/11 vie ne poznaje, te uvjetna osuda, koji je prema KZ/11 modifikacija kazne, a kao modifikaciju kazne uvodi i novi institut-djelominu uvjetnu osudu, jednako kao to uvodi i posebne obveze, zatitni nadzor, a izmijenjen je i po pitanju sigurnosnih mjera, budui oduzimanje predmeta, koji je po KZ/97 bio sigurnosna mjera, to vie nije prema KZ/11, ve je mjera per se, a uvedeni su i novi instituti posebnih obveza i zatitnog nadzor, valjalo je izmijeniti normu na predloeni nain kako bi bila primjenjiva u postupcima koji e biti voeni zbog kaznenog djela iz KZ/97 odnosno KZ/11. S obzirom da se normom ureuju prava optuenika bilo je potrebno izrijekom navesti sve kazne i druge mjere propisane kaznenim zakonom, kako bi isti bio svjestan opsega svojih prava. Budui je sud odluio i o trokovima postupka, to je pravo optuenika i iz te osnove podnijeti albu, a to je izrijekom navedeno. lanak 80. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija jer ne poznaje termin mjere upozorenja, koje su prema KZ/97 i sudska opomena, koji institut KZ/11 vie ne poznaje, te uvjetna osuda, koji je prema KZ/11 modifikacija kazne, a kao modifikaciju kazne uvodi i novi institut-djelominu uvjetnu osudu, jednako kao to uvodi i posebne obveze, zatitni nadzor, a izmijenjen je i po pitanju sigurnosnih mjera, budui oduzimanje predmeta, koji je po KZ/97 bio sigurnosna mjera, to vie nije prema KZ/11, ve je mjera per se, a uvedeni su i novi instituti posebnih obveza i zatitnog nadzor,valjalo je izmijeniti odredbu l. 467. na predloeni nain kako bi bila primjenjiva u postupcima koji e biti voeni zbog kaznenog djela iz KZ/97 odnosno KZ/11. Budui je sudskom odlukom odlueno i o trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu i javnom objavljivanju presude, to je pravo stranaka albom pobijati i tu odluku suda, a to je izrijekom navedeno.

45

lanak 81. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija jer ne poznaje termin mjere upozorenja, koje su prema KZ/97 sudska opomena, koji institut KZ/11 vie ne poznaje, te uvjetna osuda, koji je prema KZ/11 modifikacija kazne, a kao modifikaciju kazne uvodi i novi institut-djelominu uvjetnu osudu, jednako kao to uvodi i posebne obveze, zatitni nadzor, a izmijenjen je i po pitanju sigurnosnih mjera, budui oduzimanje predmeta, koji je po KZ/97 bio sigurnosna mjera, to vie nije prema KZ/11, ve je mjera per se, a uvedeni su i novi instituti posebnih obveza i zatitnog nadzor,bilo je potrebno unijeti odgovarajue izmjene u odredbu lanka 469., radi zatite prava stranaka i zahtjeva lex certa, te mogunosti primjene Zakona u postupcima u kojima e se primjenjivati KZ/97 odnosno KZ/11. lanak 82. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija jer ne poznaje termin mjere upozorenja, koje su prema KZ/97 sudska opomena, koji institut KZ/11 vie ne poznaje, te uvjetna osuda, koji je prema KZ/11 modifikacija kazne, a kao modifikaciju kazne uvodi i novi institut-djelominu uvjetnu osudu, jednako kao to uvodi i posebne obveze, zatitni nadzor, a izmijenjen je i po pitanju sigurnosnih mjera, budui oduzimanje predmeta, koji je po KZ/97 bio sigurnosna mjera, to vie nije prema KZ/11, ve je mjera per se, bilo je potrebno unijeti odgovarajue izmjene u odredbu lanka 471. stavak 1., radi zatite prava stranaka i zahtjeva lex certa, te mogunosti primjene Zakona u postupcima u kojima e se primjenjivati KZ/97 odnosno KZ/11. lanak 83. Obzirom je injenica da u vaeem Zakonu nije propisan rok za dostavu odgovora na albu to predstavljala probleme u praksi, predlae se propisati rok od 8 dana u lanku 473. lanak 84. Ova dopuna u lanku 475. je rezultat naela ekonominosti i efikasnosti postupka, te se njome ne povrjeuju prava stranaka za sudjelovanjem u postupku. Naime, u sluaju smrti optuenika, izvjesno je da u albenom postupku nee biti razmatran meritum tj.da se nee odluivati o krivnji optuenika ve da e kazneni postupak biti obustavljen, zbog ega se predloenom dopunom otklanja dosadanji oiti propust. lanak 85. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija jer ne poznaje pojam mjere upozorenja, koje su prema KZ/97 i sudska opomena, koji institut KZ/11 vie ne poznaje, te uvjetna osuda, koji je prema KZ/11 modifikacija kazne, a kao modifikaciju kazne uvodi i novi institut-djelominu uvjetnu osudu, jednako kao to uvodi i posebne obveze, zatitni nadzor, a izmijenjen je i po pitanju sigurnosnih mjera, budui oduzimanje predmeta, koji je po KZ/97 bio sigurnosna mjera, to vie nije prema KZ/11, ve je mjera per se, bilo je potrebno unijeti odgovarajue izmjene u odredbu lanka 478., radi zatite prava stranaka i zahtjeva lex certa, te mogunosti primjene Zakona u postupcima u kojima e se primjenjivati KZ/97 odnosno KZ/11. lanak 86. Izmjenom u lanku 494. rezultat je potrebe da se osigura kontrola zakonitosti i osnovanosti rjeenja suca pojedinca po viem sudu, to je ovim prijedlogom postignuto jer e se sada na albu protiv rjeenja suca pojedinca primjenjivati odredba stavka 1. ovog lanka i lanak 495. u svezi s l. 474. stavak 1. ovog Zakona. lanak 87. U lanku 497. dodan je stavak 2. kojim se propisuje da se pravomona presuda moe preinaiti glede odluke o kazni u korist osuenika i u sluajevima i pod uvjetima propisanima posebnim zakonom, pri emu se misli na izmjene lanaka 37. i 43. ZUSKOK-a.

46 Dosadanji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5., time da se sada u stavku 5. brojka 2. zamjenjuje brojkom 3. to je posljedica dodavanja novog stavka. Sam rok time nije mijenjan. lanak 88. Ova izmjena je usklaenje s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Naime, lanak 508. stavak 1. predloenim izmjenama je tekstualno preoblikovan i nadopunjen radi jasnijeg izriaja u pogledu primjena odredaba o zastari prilikom obnove postupka. Pritom je propisano da e se odredbe o zastari primjenjivati u obnovljenom postupku ako je prethodni kazneni postupak dovren pravomonom odbijajuom presudom, osim ako je do odbijajue presude dolo zbog odustanka tuitelja od optube na raspravi, ako je do odustajanja dolo zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku poinjenog od strane ili uz sudjelovanje osuenika . U tom sluaju, prvenstveno razlozi pravinosti, ne doputaju da se u obnovljenom postupku primjenjuju odredbe o zastari. lanak 89. U odredbi lanka 515. umjesto Okrivljenik treba stajati Osuenik obzirom se radi o izvanrednom pravnom lijeku te se u ovoj fazi postupka radi o pravomono osuenoj osobi. U stavku 1. na kraju su dodane rijei kao analogija sa izvanrednim pravnim lijekomzahtjevom za zatitu zakonitosti, koji moe podnijeti dravni odvjetnik. Sukladno predloenoj izmjeni lanka 515. stavka 1. sada i osuenik moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude ako je pravomono osuen u postupku na nain koji predstavlja krenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, meunarodnim pravom ili zakonom, to predstavlja jaanje njegovog poloaja i prava u kaznenom postupku. Stavak 2. je, s obzirom na intenciju norme, dopunjen radom za ope dobro na slobodi, koji je oitom omakom isputen te djelomina uvjetna osuda, radi usklaenja s KZ/11, budui se kao mjera sastoji od izreene kazne lienja slobode i uvjetovanog dijela kazne. lanak 90. Obzirom je KZ/11 promijenio sustav kaznenopravnih sankcija te uvodi i nove institute-djelominu uvjetnu osudu, posebne obveze, zatitni nadzor, a izmijenjen je i po pitanju sigurnosnih mjera, budui oduzimanje predmeta, koji je po KZ/97 bio sigurnosna mjera, to vie nije prema KZ/11, ve je mjera per se, bilo je potrebno unijeti odgovarajue izmjene u odredbu lanka 517., radi zatite prava stranaka i zahtjeva lex certa, te mogunosti primjene Zakona u postupcima u kojima e se primjenjivati KZ/97 odnosno KZ/11. Inae, budui je intencija norme bila omoguiti podnoenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomone presude u sluaju osude na kaznu, to je s obzirom na novi sustav drugih mjera iz KZ/11 bilo potrebo normu dopuniti djelominom uvjetnom osudom, jer se sastoji i od izreene kazne lienja slobode koja se izvrava, te posebnim obvezama i zatitnim nadzorom, kao mjerama koje je mogue izrei uz kaznu. lanak 91. U lanku 521. stavku 1. toka 1. pozivanje na lanak 58. Kaznenog zakona zamijenjeno je opisnim pojmom, kako bi se omoguila primjena ove odredbe na sve kaznene zakone. Nadalje, u toki 2. brisane su sigurnosne mjere jer do primjene oportuniteta moe doi samo ako je u tijeku izvrenje kazne na primjer dugotrajnog zatvora ili duge zatvorske kazne, kada pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno djelo ne bi imalo svrhe s obzirom na moguu visinu kazne koja se moe oekivati da e biti izreena za to djelo za koje se prijava odbacuje ili obustavlja postupak. S druge strane izvrenje sigurnosnih mjera se ne moe dovoditi u vezu s oekivanom kaznom. Ostale izmjene iz toke 2. i 4. stavka 1. ovog lanka su rezultat promjene sustava kaznenopravnih sankcija u KZ/11. lanak 92. Izmjena u lanku 522. stavku 1., u sluaju kada odbacivanje kaznene prijave ili odustanak od progona ovisi o okrivljenikovom ispunjenju preuzete obveze, ima za cilj da

47 dravni odvjetnik ne odbaci kaznenu prijavu prije nego okrivljenik ispuni preuzete obveze, pa potom u sluaju neispunjenja istih, ponovno aktivira kaznenu prijavu, kako je dosada u praksi bio sluaj, ve e se ovakvom izmjenom osigurati da dravni odvjetnik, sve do isteka roka danog za ispunjenje preuzete obveze, ne odlui meritorno o kaznenoj prijavi, ve rjeenjem uvjetno odgodi ili uvjetno odustane od kaznenog progona. Kaznena prijava e se u sluaju tzv. uvjetne odgode kaznenog progona, shodno predloenoj izmjeni, odbaciti tek po ispunjenju preuzetih obveza. Iz navedenog razloga je dodan i stavak 4. u kojem se precizira da e dravni odvjetnik donijeti rjeenje o odbacivanju kaznene prijave ili odustati od optube, ali tek nakon to okrivljenik u danom mu roku ispuni obveze koje je preuzeo. S obzirom da je uvjetovani odustanak mogu sve do zavretka rasprave, to je izrijekom naglaen odustanak dravnog odvjetnika od optube, umjesto dosadanjeg izriaja odustanak od kaznenog progona, kao ireg pojma. Navedena izmjena, u tom dijelu, predstavlja zapravo preciziranje dosadanjeg lanka, ne zadirui u njezinu sutinu. O odustanku od optube e dravni odvjetnik obavijestiti sud, kako bi sud mogao odluiti o daljnjem tijeku kaznenog postupka. lanak 93. U lanku 523. brisano je pozivanje na sluaj iz lanka 521. jer je mogu odustanak iz te osnove samo do zapoinjanja kaznenog postupka, zbog ega je u ovom lanku i naznaeno da dravni odvjetnik odustaje od optube. Brisan je stavak 2. jer je sutina dosadanjeg stavka 2. ovog lanka, sada sadrajno unesen u stavak 4. lanka 522. lanak 94. Navedena izmjena u lanku 524. stavka 2. ima za cilj osigurati mogunost primjene ovog stavka na postupke koji se vode ili e biti voeni po KZ/97, kao i na one koji e biti voeni po KZ/11, a s obzirom na drugaiji nain ureenja kazni i drugih mjera po tom zakonu. lanak 95. Izmijenjen je lanka 525. stavak 1. na nain da su okolnosti koje sudac u skraenom postupku prethodno ispituje taksativno navedene (radi preglednosti opisane pod tokama), pri emu sudac prethodno ispituje i da li je djelo koje je predmet optube kazneno djelo, postoje li okolnosti koje iskljuuju okrivljenikovu krivnju, te postoje li okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, a ije postojanje sudac dosada u skraenom postupku nije prethodno ispitivao. Ovom izmjenom se osigurava da sudac pojedinac ili predsjednik vijea u skraenom postupku prethodno ispituje optunicu u opsegu kao i sudac istrage u redovitom, sve radi jaanja efikasnosti postupka, zbog mogunosti da se, neposredno po podizanju optunice, bez kapacitiranja optunog vijea, otkloni daljnji progon ili preuzimanja kaznenog progona po oteeniku kao tuitelju u situaciji kada postoje razlozi za odbacivanje optunice. Takvo rjeenje doprinosi i zatiti prava okrivljenika jer ga ne izlae kaznenom progonu ako za to nisu ispunjene sve pretpostavke (tzv.formalne i materijalne). Tako e sudac pri prethodnom ispitivanju optunice u skraenom postupku, uz obvezu da uvijek pazi na svoju nadlenost, koja obveza postoji sukladno opim odredbama, zbog ega je ovdje taj dio isputen, ispitati i da li: 1) je optunicu podnio ovlateni tuitelj, 2) je optunica podignuta nakon to su ispunjeni zakonski uvjeti (lanak 341. i lanka 356. stavak 3.): iz ovog razloga e sudac u skraenom postupku ispitati optunicu kada je posebnim zakonom propisana obvezna istraga i za kaznena djela iz nadlenosti opinskog suda, 3) je optunica propisno sastavljena (lanak 342.), 4) se u spisu nalaze dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa,

48 5) je optunica podignuta u roku iz lanka 229. stavka 2. i lanka 365. stavka 2. ovog Zakonarokovi iz lanka 229. stavak 2. dolaze u obzir samo kada je istraga provedena, to u skraenom postupku znai samo kod neubrojivog poinitelja ili kada je posebnim zakonom propisana obvezna istraga i za kaznena djela iz nadlenosti opinskog suda. to se tie roka iz lanka 365. stavak 2. u kojem ovlateni tuitelj mora podii novu optunicu, nakon povlaenja nepotvrene optunice, isti za skraeni postupak iznosi 6 mjeseci, osim u sluaju kada se vodi redoviti postupak, to u nadlenosti opinskog suda je mogue kod neubrojivog poinitelja ili kada je posebnim propisom propisan redoviti postupak za kaznena djela koja su, s obzirom na zaprijeenu kaznu, u nadlenosti opinskog suda, odnosno kada se postupak, iz drugih stvarnih ili pravnih razloga vodi pred opinskim sudom, a zakonom je propisano da se vodi redoviti postupak (npr. delegacija nadlenosti). Nadalje, ispitati e i da li: 1) je djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku kazneno djelo 2) postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju okrivljenika, 3) postoji li zahtjev ovlatenog tuitelja ili prijedlog, odnosno odobrenja ovlatene osobe, ako je po zakonu potrebno, ili postoje li druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon. Uz to, sudac u skraenom postupku pri prethodnom ispitivanju optunice mora ispitati i da li optunica sadri prijedlog vrste i mjere kazne, sudske opomene, uvjetne osude, djelomine uvjetne osude, zamjene radom za ope dobro na slobodi, posebnih obveza, zatitnog nadzora, sigurnosne mjere, te mjere oduzimanja predmeta odnosno druge mjere propisane kaznenim zakonom, to je za optunice za kaznena djela sa zaprijeenom kaznom zatvora do 12 godina nuan sastojak, sukladno lanku 524. stavak 2. Vano je napomenuti da pri prethodnom ispitivanju optunice u skraenom postupku, zbog okolnosti da se u stavku 1. ovog lanka upuuje samo na primjenu lanka 344. stavak 1-3., sudac pojedinac ili predsjednik vijea ne izdvaja dokaze koji se prema lanku 86. imaju izdvojiti iz spisa jer je ta obveza propisana u lanku 344. stavak 4., na iju primjenu se meutim u skraenom postupku ne upuuje, iako se upuuje da na primjenu lanka 344. stavak 1., koji u toki 4. navodi da je sudac pri prethodnom ispitivanju optunice duan ispitati i nalaze li se u spisu dokazi koji se prema lanku 86. imaju izdvojiti. To znai da e u skraenom postupku te dokaze izdvojiti tek optuno vijee pri odluivanju o optunici u smislu lanka 520. u svezi s lankom 351. stavak 1. Izmjenom stavka 2. se detaljnije ureuju okolnosti na koje sudac pojedinac pazi odnosno koje ispituje po primitku privatne tube, a budui ista ne ide na optuno vijee, to je sudac pojedinac ovlaten privatnu tubu ispitati i u opsegu u kojem to ini optuno vijee s optunicom, to znai da e, osim razloga navedenih u sada dopunjenom lanku 344. stavku 1., ispitati i da li: 4) ima dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optube, odnosno da li je proturjeje izmeu prikupljenih dokaza oito takvo da bi na raspravi izricanje osuujue presude bilo nemogue. Navedena izmjena je posljedica problema koji su uoeni u praksi jer je zbog nemogunosti suca pojedinca da privatnu tubu ispita i iz osnove lanak 355. stavak 1. bilo mogue zapoinjanje kaznenog postupka po privatnoj tubi i ako je djelo npr. u zastari. Osim toga, sudac pojedinac e ispitati i ima li privatna tuba sadraj iz lanak 524. stavak 3., odnosno da li je propisno sastavljena. Uvoenje novog stavka 3. posljedica je razrade prethodnog ispitivanja optunog akta u stavcima 1. i 2., time da se sadrajno u osnovi ne razlikuje od dosadanjeg stavka 1. lanka 525. Sadrajno norma dosadanjeg stavka 2., sada stavka 4. nije u svojoj biti mijenjana ve je samo precizirano razliito postupanje s optunim aktima-privatnom tubom odnosno optunicom.

49 Ovom izmjenom isputen je, s obzirom na teinu kaznenih djela za koja je nadlean opinski sud, dosadanji, za skraeni postupka krai rok za odgovor na optunicu za okrivljenika koji se nalazi u istranom zatvoru, kako bi se osigurala prava okrivljenikove obrane, jedno od kojih je i mogunost pripreme efektivne obrane. lanak 96. U lanku 526. stavak 2. je izmijenjen kako bi se i u skraenom postupku, za kaznena djela sa zaprijeenom kaznom zatvora do 8 godina, omoguilo sporazumijevanje stranaka i donoenje presude na temelju sporazuma stranaka na optunom vijeu. Novi stavak 3. nije sadrajna izmjena, ve je druga reenica vaeeg stavka 2. izdvojena u zaseban stavak radi jasnoe teksta. lanak 97. S obzirom da Zakon koristi izraz podnoenje privatne tube, dok izraz podizanje koristi za optunicu, to je u odnosu na zamjenu rijei podignuta s podnesena rije o terminolokom usklaenju zakonskih izraza u lanku 527., dok je zamjena brojke 1 brojkom 3, vezano za stavak lanka 525., posljedica izmjena i dopuna u tom lanku, ali se time sadrajno ne mijenja lanak 527. stavak 1. lanak 98. Budui je prema odredbama o redovitom postupku sporazum mogu do izlaganja optube, to je shodno izmijenjen lanak 530. stavak 1. Dopuna stavka 3. rijeima i lanak 404. stavak 1-3 predstavlja pojanjenje norme budui se odredba lanka 404. stavak 1-3 primjenjuje i u skraenom postupku, sukladno lanku 520., a kao opa pretpostavka za odravanje rasprave u nenazonosti optuenika. Izmjena te odredbe stavka 3., vezano za obavjetavanje optuenika u pozivu o fakultativnoj mogunosti odravanja rasprave u odsutnosti branitelja kada obrana nije obvezna, uz isticanje da mora biti rije o neopravdanom nedolasku uredno pozvanog branitelja, predstavlja pojanjenje odredbi o pretpostavkama za odravanje rasprave iz lanaka 400-405., te posredno jaanje zatite prava optuenika. lanak 99. lanak 531. stavak 2. izmijenjen je na nain da je u dijelu pretpostavki za odravanje rasprave bez prisutnosti optuenika usuglaen s lankom 404. stavkom 3. kojim je takoer propisano odravanje rasprave bez prisutnosti optuenika ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 12 godina. lanak 100. U lanku 532. brisan je stavak 2. zbog injenice da je, sukladno lanku 32. stavak 1. toka 4., sudjelovanje u potvrivanju optunice razlog za izuzee suca. To iz razloga ostvarenja prava osobe da joj u kaznenom postupku sudi nepristran sud. lanak 101. Navedena izmjena u lanku 535. stavak 2. ima za cilj osigurati da se postupak vodi na nain ureen tom normom samo za kaznena djela za koja se, zbog zaprijeene kazne, postupak vodi pred sucem pojedincem. Ovakvom izmjenom rjeava se i u praksi nastao problem tumaenja navedene norme i lanka 536., te 19.b stavak 3. te se sada jasno propisuje da e se oni postupci za kaznena djela za koja je zaprijeena kazna zatvora iznad 8 godina, a u odnosu na koje postoji suglasnost da se vode pred sucem pojedincem, primjenjivati lanak 536. koji je takoer u tom smislu izmijenjen, radi jasnoe norme. Izmjena u stavcima 4., 5. i 6. posljedica su izmjene sustava kaznenih sankcija u KZ/11, te su nune radi mogunosti primjene odredbe u svim kaznenim postupcima. lanak 102. Navedena izmjena u lanku 536. ima za cilj otkloniti probleme u tumaenju dosadanjeg lanka 536. i lanka 19.b stavak 3., te pojasniti volju zakonopisca da se u skraenom postupku, za ona kaznena djela sa zaprijeenom kaznom zatvora iznad 8 godina za koja su se stranke suglasile da postupak vodi sudac pojedinac, postupa prema, u ovom lanku

50 naznaenim, odredbama redovitog postupka. To znai da e nain voenja postupka odrediti visina kazne zaprijeene za kazneno djelo koje je predmet postupka, a ne dispozicija stranaka o sastavu suda (sudac pojedinac/vijee). lanak 103. Navedena izmjena u lanku 537. stavku 1. ne predstavlja intervenciju u sutinu norme ve je rije o usuglaavanju s KZ/11 s obzirom na intenciju norme prema kojoj, uvijek kada je optueniku izreena kazna lienja slobode to je, prema sustavu kazni iz KZ/11, mogue pri izricanju kazne zatvora ili djelomine uvjetne osude, pisani otpravak presude sadri obrazloenje. Navedena izmjena i dopuna brisanjem rijei te ako se optuenik oitovao krivim i prihvatio predloenu sankciju, iz stavka 2. i izdvajanjem istih u stavak 3., ima za cilj otkloniti u praksi nastao problem tumaenja pretpostavki za donoenje presude bez pisanog otpravka obrazloenja. Na izloeni nain je pojanjena dosadanja norma lanka 537. stavak 2. tako da sada jasno proizlazi da e se kratko obrazloenje presude unijeti u zapisnik o raspravi uvijek kada je optuenik priznao kazneno djelo i prihvatio kaznu i drugu mjeru propisanu kaznenim zakonom, te u drugom sluaju kada presudom nije izreena kazna oduzimanjem slobode, a stranke nakon objave nisu zahtijevale pisani otpravak presude. Dopunom koja se odnosi na uruenje zapisnika o raspravi nazonim strankama ili dostavi istog stranci koja nije bila nazona objavi presude otklanja se u praksi uoen problem nedostavljanja strankama zapisnika o raspravi u koji je unijeto kratko obrazloenje presude, ime se osigurava puna primjena prava stranaka da saznaju razloge sudske odluke, te da efektivno upranjavaju pravo na albu protiv sudske presude. lanak 104. Dopuna u lanku 538. stavku 1. predstavlja usklaenje s KZ/11 s obzirom na odredbu zakona da prijepis presude kojom je izreena kazna lienja slobode uvijek sadri i obrazloenje. lanak 105. Izmjene u lanku 540. predstavljaju usklaenje sa KZ/11 koji u lanku 42. propisuje okvire novane kazne pri emu kao minimum propisuje 30 dnevnih iznosa. U stavku 3., zbog injenice da KZ/11 u osnovi mijenja sustav sankcija, izvrena je terminoloka izmjena radi primjene ove odredbe u svim kaznenim postupcima. lanak 106. Izmjena u lanku 541. stavku 2. predstavlja usuglaavanje izriaja s lankom 202. stavkom 2. tokom 2. lanak 107. U lanku 547. izmjena je izvrena radi jezinog ujednaavanja unutar lanka i odredbama Glave XXVI toke 2. gdje se uvijek koristi izriaj sud, bez preciziranja sastava suda u smislu suca pojedinca ili predsjednika vijea. lanak 108. U postojeem lanku 550. stavku 2. bilo je navedeno da e dravni odvjetnik podii optunicu ako se optuenik ne moe ispitati. Kako se ta odredba nalazi u Glavi XXVII koja regulira postupak prema okrivljenicima s duevnim smetnjama zakljuivalo se da se u stavku 2. misli na optuenika koji je raspravno nesposoban. Predloenim izmjenama sada je izriito reeno da e dravni odvjetnik podii optunicu ako se optuenik zbog raspravne nesposobnosti ne moe ispitati te je u tom djelu norma precizirana bez zadiranja u njen sadraj. Takoer, termin optuenik je zamijenjen okrivljenikom zbog injenice da se ovom odredbom regulira ispitivanje okrivljenika prije podizanja optunice. Stavak 3. je dopunjen kako bi se jasno odredila nadlenost dravnog odvjetnika s obzirom da se prema pravilima o odreivanju nadlenosti dravnog odvjetnika ista odreuje prema nadlenosti suda, a ovdje je uinjena iznimka jer je omogueno da istragu (koja je inae u

51 nadlenosti upanijskog dravnog odvjetnitva) protiv neubrojivog poinitelja provodi opinsko dravno odvjetnitvo. Iz takve dopune e, osim toga, proizlaziti da se nadlenost dravnog odvjetnika i suda i u ovom sluaju odreuje prema opoj odredbi tj. s obzirom na zaprijeenu kaznu za djelo koje je predmet postupka. Ovom je dopunom uinjena iznimka prema kojoj, iako je istraga obvezna, a prema neubrojivom poinitelju se primjenjuje redoviti postupak, optunica e se dostaviti sucu istrage na prethodno ispitivanje samo kada je rije o protupravnom djelu koje je u nadlenosti upanijskog suda, a ako je rije o djelu iz nadlenosti opinskog suda, tada e se primijeniti rjeenje skraenog postupka i optunica e se odmah dostaviti nadlenom opinskom sudu, konkretno predsjedniku vijea, na prethodno ispitivanje. Stavak 4. je izmijenjen sukladno izmjenama u lanku 216. lanak 109. U lanak 551. dodani su novi stavci 3., 4. i 5. kojim se uvodi nova mjera opreza za neubrojive poinitelje, kao alternativa istranom zatvoru u situaciji kada se psihijatrijskim vjetaenjem utvrdi da je za otklanjanje okrivljenikove opasnosti dostatno lijeenje na slobodi. S obzirom da se ovim izmjenama i dopunama predlae obvezna istraga za poinitelja u odnosu na kojeg postoji osnov sumnje da je protupravno djelo poinio u stanju neubrojivosti, kada je i obrana obvezna, to se radi dodatne zatite te kategorije poinitelja predlae da ovu mjeru opreza odreuje, produljuje i ukida sud, a na nju se, glede rokova kontrole, trajanja mjere i prava na albu primjenjuju odredbe o mjerama opreza koje reguliraju ta pitanja, time da e o albi, s obzirom na odredbe o albi protiv rjeenja, odluivati vii sud. lanak 110. Stavak 1. u lanku 552. je dopunjen radi jasnoe norme, te naglaavanja da se rasprava prema okrivljeniku s duevnim smetnjama vodi primjenom odredaba redovitog postupka. Time je dodatno naglaeno da e u kaznenom postupku prema okrivljenicima s duevnim smetnjama postupati sud koji je stvarno nadlean prema opim odredbama o odreivanju stvarne nadlenosti, to znai i opinski sud, ali da e se uvijek rasprava voditi prema pravilima redovitog postupka. lanak 111. lanak 557. stavak 1., prema kojem proizlazi da nee doi do oduzimanje imovinske koristi ako izostane prijedlog tuitelja, protivan je lanku 82. KZ/97 i lanku 77. KZ/11 kojima je propisano naelo oduzimanja imovinske koristi prema kojem nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom (lanak 82. KZ/97) odnosno protupravnom radnjom (lanak 77. KZ/11), zbog ega je brisan. Ova izmjena zahtijeva i odgovarajuu izmjenu Zakon o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem. lanak 112. U cijeloj odredbi lanka 558. rije: predstavnik zamjenjuje se rijeju: zastupnik, kako bi se izbjeglo tumaenje tog pojma kao predstavnika pravne osobe u smislu Zakona o odgovornosti pravnih soba za kaznena djela odnosno u smislu okrivljenika. U stavku 1. izvrena je izmjena kako bi se osiguralo da sudovi zastupnika pravne osobe odnosno osobu na koju je prenesena imovinska korist kontinuirano pozivaju na svaku raspravu jer prema vaeem tekstu lanka 558. nije jasno koja prava ta osoba ima u kaznenom postupku. Stoga je to ureeno novim stavkom 4. kojim se propisuju prava te osobe s kojima je prije ispitivanja dravni odvjetnik i sud moraju upoznati, pri emu joj je dano i pravo na punomonika, sve radi zatite njezinih prava i interesa. lanak 113. U lanku 563. potrebno je izbrisati pojam sigurnosnih mjera, te izrijekom navesti oduzimanje predmeta, obzirom KZ/11 vie ne poznaje tu mjeru kao sigurnosnu mjeru,

52 dok se norma dopunjuje rijeima i posebnih zakona zbog potrebe upuivanja na odredbe posebnih zakona koji ureuje materiju oduzimanja imovinske koristi (Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem, ZUSKOK). lanak 114. U lanku 564. stavcima 1., 4. i 5. uinjene su istovjetne izmjene na nain da je u lanak unesen pojam djelomine uvjetne osude kao rezultat usklaenja s KZ/11, a radi mogunosti primjene odredbe u svim postupcima opoziva uvjetne odnosno djelomine uvjetne osude koja je, nakon izdrane kazne zatvora, po svojim pravnim uincima izjednaena s uvjetnom osudom, pa i u postupku opoziva. lanak 115. U lanku 566. brisana je rije kazneni kako bi se izbjeglo tumaenje ove odredbe u smislu da se tjeralica moe raspisati samo nakon zapoinjanja kaznenog postupka (lanak 17.). lanak 116. U lanku 569. brisana je rije kazneni kako bi se izbjeglo tumaenje ove odredbe u smislu da se tjeralica moe raspisati samo nakon zapoinjanja kaznenog postupka (lanak 17.). lanak 117. Ovlauje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora izraditi proieni tekst Zakona o kaznenom postupku. lanak 118. Kao datum stupanja na snagu ovog Zakona odreen je 1. sijenja 2013. godine, koji je ujedno datum stupanja na snagu novog Kaznenog zakona.

III.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u dravnom proraunu Republike Hrvatske.

53 IV. RAZLIKE IZMEU RJEENJA KOJA SE PREDLAU U ODNOSU NA RJEENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA I RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE U Hrvatskom saboru nakon rasprave o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, na sjednici odranoj 19. listopada 2012. godine, donesen je sljedei Zakljuak: Prihvaa se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Sve primjedbe, prijedlozi i miljenja izneseni u raspravi upuuju se predlagatelju radi pripreme Konanog prijedloga zakona. Preformuliran je tekst odredbe lanka 1. Konanog Prijedloga, kojim se mijenja lanak 10. Zakona o kaznenom postupku, na nain da sam sadraj i svrha izmjene nisu promijenjeni, ve samo formulacija odredbe. Takoer, isto je uinjeno i u lanku 5. Konanog Prijedloga, gdje je izmijenjen stavak 2. lanka 34. iz razloga vee jasnoe i jednostavnosti izriaja odredbe, a lanak 35. Zakona je dodan u Konani prijedlog (lanak 6. Konanog prijedloga) kako bi se dosljedno proveo zahtjev Ustavnog suda u odnosu na otklanjanje neustavnosti odredbe lanka 34. Zakona o kaznenom postupku. Sukladno primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, u lancima 12. i 14. Konanog Prijedloga izmijenjen je izriaj na nain da je u preciziran predmet sporazumijevanja, kao jedno od prava okrivljenika (lanak 64. stavak 1. toka 15. Zakona o kaznenom postupku) odnosno kao jedan od sluajeva obvezne obrane (lanak 66. stavak 2. toka 6.) na nain da je preciziran sadraj i opseg sporazumijevanja upuivanjem na relevantnu odredbu Zakona. Slijedom prihvaenih primjedbi Odbora za zakonodavstvo za izmjenu lanaka 12. i 14. Konanog Prijedloga, valjalo je intervenirati i u lanke 7., 61. i 62. Konanog Prijedloga, a radi dosljednosti zakonskog teksta. U lanku 13. Konanog prijedloga ispravljena je pogreka u padeima koja postoji u vaeem ZKP-u te su, sukladno vaeem zakonodavstvu, termini hranitelj i hranjenik koji vie ne postoje, zamijenjeni pojmovima uzdravatelj i uzdravani. Nadalje, izmjena u odnosu na tekst Prijedloga Zakona i Konanog prijedloga postoji i u odnosu na lanke 21. i 22. Konanog prijedloga. Naime, izmijenjena reenica u stavku 2. lanka 104. postala je novi stavak 3. u lanku 105. Zakona o kaznenom postupku jer se, nakon predloene izmjene, vie ne radi o jednom od razloga za propast jamstva, ve o razlogu za ukidanje jamstva, a lanak 105. regulira razloga za ukidanje jamstva. Obzirom se izmjenom lanka 109. Zakona o kaznenom postupku nije sutinski mijenjala predmetna odredba, niti je predloena izmjena nuna radi usklaenja sa novim Kaznenim zakonom, predlagatelj je odustao od navedene izmjene te Konani prijedlog ne sadri vie izmjenu lanka 109. Zakona o kaznenom postupku. Sljedea izmjena u odnosu na Prijedlog Zakona je uinjena u lanku 29. Konanog prijedloga (lanak 129. ZKP-a). Naime, predlae se izmjena cijelog stavka (a ne samo dviju reenica) kako bi tekst bio precizniji i jasniji te nomotehniki ispravniji.

54 lankom 61. Konanog prijedloga mijenja se lanak 360. Zakona o kaznenom postupku te se regulira materija sporazumijevanja o kazni i drugim mjerama. Obzirom se u lancima 38. st. 2. to. 8., 64. st. 1. to. 15., 66. st. 2. to. 6. Zakona o kaznenom postupku poziva na predmetnu odredbu lanka 360. stavka 4. toke 3., kao na oglednu odredbu vezano uz predmet sporazumijevanja, bilo je potrebno izuzeti sigurnosne mjere jer one ne mogu biti predmet sporazumijevanja. Naime, osnova za izricanje sigurnosnih mjera je opasnost okrivljenika, te stoga, a uvaavajui potrebu i zatite drutva, nije i ne moe biti predmetom sporazumijevanja. Slijedom navedenog, sigurnosne mjere premjetene su iz l. 360. st. 4. to. 3. u l. 360. st. 4. to. 5. Takoer, ispravljena je greka u pisanju u vidu pozivanja na pogrenu odredbu u lanku 64. Konanog prijedloga. lanak 108. Konanog prijedloga je terminoloki usklaen sa Zakonom o zatiti osoba s duevnim smetnjama te je preciziran rok u kojem sud mora biti obavijeten o tijeku lijeenja okrivljenika, a kako bi sud mogao kontrolirati provoenje mjere i odluivati o njenom ukidanju ili produljenju. Posljednja skupina razlika u odnosu na Prijedlog Zakona odnosi se na terminoloke i, manjim dijelom, sadrajne izmjene u lancima 8., 10., 11., 33., 35., 39., 50., 52., 53., 68. i 72. Konanog prijedloga. Naime, u ovim odredbama radi se o usklaenju s novom definicijom djeteta u KZ/11, koji djetetom smatra svaku osobu do 18 godina starosti. Prijedlog zakona je polazio od postavke da se zadri pojam maloljetnika u ZKP-u, a kako bi se ZKP mogao primjenjivati u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona, budui KZ/97 sadri pojam maloljetnika. No, u lanku 39. Konanog prijedloga unesena je definicija pojma dijete, za potrebe ZKP-a, na nain da se djetetom smatra svaka osoba koja nije navrila 18 godina. Uvoenjem definicije djeteta u ZKP dana je mogunost da se pojam maloljetnik brie iz ZKP-a te da se kroz cijeli ZKP taj pojam zamijeni pojmom djeteta. Obzirom na postojanja definicije kojom se odreuje sadraj pojma dijete koji po svom sadraju i opsegu obuhvaa pojam djeteta i maloljetnika iz KZ/97, a iz odredbi ZKP-a proizlazi da se pojam dijete odnosi na sudionike postupka razliite od okrivljenika, to e ZKP biti primjenjiv u kaznenim postupcima po oba Kaznena zakona. V. PRIJEDLOZI I MILJENJA KOJA SU DANA NA PRIJEDLOG ZAKONA, A KOJA PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO Primjedbe Odbora za pravosue Hrvatskog sabora; lanak 17. Konanog prijedloga ne predstavlja usklaenje s odlukom Ustavnog suda, koja Odluka je ukinula odredbe lanka 76. stavaka 2., 3. i 4. Zakona o kaznenom postupku. Naime, lanak 76. Zakona o kaznenom postupku mijenjan je zbog potrebe usklaenja s KZ/11 i Prijedlogom Direktive Vijea Europske unije o pravu na branitelja u kaznenom postupku i o pravu na komunikaciju nakon uhienja. Predmetna Direktiva, kao i praksa Europskog suda za ljudska prava doputaju nadzor nad komunikacijom uhienika i branitelja, u iznimnim situacijama i pod odreenim uvjetima, a sve u svrhu onemoguavanja ometanja istrage. Nadalje, niti Ustavni sud ne dovodi u pitanje mogunost nadzora predvienu zakonom, zakljuujui da je rije o tzv. relativno zatienom derogabilnom ustavnom i konvencijskom pravu. No, Ustavni sud trai od zakonodavca da taj nadzor ogranii na najtea kaznena djela koja predstavljaju prijetnju organiziranom ivotu u zajednici (pr. ona djela povezana s terorizmom i organiziranim kriminalitetom). Obzirom je slian zahtjev (ogranienje prava okrivljenika samo na najtea kaznena djela) Ustavni sud postavio na jo nekoliko mjesta u

55 svojoj odluci, predlagatelj je stava da se katalog kaznenih djela za koja su mogua ogranienja prava okrivljenika mora napraviti jednoobrazno i, kao takav, primijeniti u svim sluajevima. Slijedom navedenog, predlagatelj nije ovu odredbu usklaivao s odlukom Ustavnog suda, ve je to ostavio za sveobuhvatnu reformu koja e biti provedena u roku koji je za to ostavio Ustavni sud. U lanku 25. Konanog prijedloga suena je mogunost primjene instituta istranog zatvora u domu iskljuivo kako bi se omoguila primjena tog instituta u praksi. Vano je istaknuti da lanak 25. Konanog prijedloga sadri tzv.generalnu klauzulu koja omoguuje sudu da odredi istrani zatvor u domu ne samo protiv odreenih kategorija okrivljenika (trudne ene, osobe s tjelesnim nedostacima koje joj onemoguuju ili bitno oteavaju kretanje, osobe koja je navrila 70 godina ivota) ve i u onim sluajevima kada to sud ocijeni iznimno opravdanim. Time se omoguava da se u raznim ivotnim situacijama, koje nije mogue sve zakonski opisati, primjeni taj institut, onda kada sud to ocijeni iznimno opravdanim. Izmjena i dopuna lanka 245 st.1. Zakona o kaznenom postupku (lanak 46. Konanog prijedloga) predstavlja usklaenje s odredbama KZ/11, radi mogunosti njegove primjene nakon stupanja na snagu 01. sijenja 2013. godine, te se proirivanjem tamo uinjene intervencije ne bi otklonile neustavnosti lanka 246. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku na koje je ukazao Ustavni sud u svojoj Odluci. Naime, lankom 246. Zakona o kaznenom postupku reguliran je institut pretrage bez naloga. Obzirom su Odlukom Ustavnog suda ukinute jo neke odredbe (ili dijelovi odredaba) koji se odnose na pretragu kao dokaznu radnju, stav je predlagatelja da se dokazne radnje u cjelini urede u sklopu reforme predkaznenog postupka, na nain kako to odreuje Ustavni sud. Zbog obima takvih izmjena, predlagatelj nije ovu materiju usklaivao s odlukom Ustavnog suda, ve je to ostavio za sveobuhvatnu reformu koja e biti provedena u roku koji je za to ostavio Ustavni sud. Predlagatelj ostaje pri izmjenama predloenim u lanku 55. Konanog prijedloga, u kojem lanku su propisani katalozi kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje. Predmet primjedbe Odbora za pravosue je stavak 2. lanka 334. Zakona o kaznenom postupku gdje se propisuje mogunost provoenja posebnih dokaznih radnji za kaznena djela iz lanka 113. Zakona o sudovima za mlade (kaznena djela na tetu maloljetnika). Naime, radi se o uobiajenom nainu odreivanja kataloga kaznenih djela pozivanjem na katalog iz drugog zakona, u konkretnom sluaju katalog kaznenih djela odreenih u lanku 113. Zakona o sudovima za mlade, koji kao takav obuhvaa sva kaznena djela navedena u tom lanku Zakona o sudovima za mlade. lanak 337. Zakona o kaznenom postupku nije predmet ovih izmjena i dopuna, ve e, s obzirom na opsenost potrebne intervencije u predkazneni postupak koja proizlazi iz Odluke Ustavnog suda, pa i u vidu, izmeu ostalog, propisivanja djelotvorne kontrole primjene pravila iz lanka 337. Zakona o kaznenom postupku, a koja bi trebala ukljuivati i jasno ureenje odnosa izmeu dravnoodvjetnike i sudske kontrole, biti predmetom drugog dijela postupka usklaenja Zakona o kaznenom postupku s Odlukom Ustavnog suda. Predlagatelj ostaje pri izmjenama predloenim u lanku 88. Konanog prijedloga kojim je otklonjena nedoreenost dosadanjeg lanka 508 stavka 1. Zakona o kaznenom postupku vezano za primjenu pravila o zastari u obnovi postupka na koju je ukazao Ustavni sud u svojoj Odluci. Naime, zakonodavnim rjeenjem implementiranim ovim Konanim prijedlogom uvedeno je pravilo da se odredbe o zastari primjenjuju u obnovljenom postupku ako je obnova kaznenog postupka doputena na zahtjev tuitelja, a na tetu okrivljenika, kada

56 je do pravomone odbijajue presude dolo zbog propusta tuitelja ili suda. Takvo zakonodavno rjeenje uvedeno je radi zatite prava okrivljenika. Meutim, upravo kako bi se zatitilo i drutvo u cjelini, te naelo pravinosti, propisano je da se u sluaju obnove kaznenog postupka dovrenog pravomonom odbijajuom presudom nee primjenjivati pravila o zastari ako je pravomona odbijajua presuda bila donesena zbog odustanka tuitelja od optube na raspravi, a do odustajanja je dolo zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku poinjenog od strane ili uz sudjelovanje osuenika. Protivno zakonodavno rjeenje titilo bi neprihvatljiva postupanja prisile prema pravosudnim dunosnicima, poinjena od strane ili uz sudjelovanje osuenika, koja su rezultirala odustankom tuitelja od optube. Miljenje je Odbora za pravosue da ispitivanje optuenika na poetku dokaznog postupka u skraenom postupku nije dobro procesno rjeenje. U skraenom je postupku zadrano rjeenje iz Zakona o kaznenom postupku/97 iz razloga efikasnosti i ekonominosti budui omoguuje kvalitetno usmjeravanje dokaznog postupka. No, izloeno miljenje Odbora e se razmotriti u daljnjem radu na reformi kaznenog postupka koja slijedi.

ODREDBE VAEEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

lanak 10. (1) Sudske se odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit nain (nezakoniti dokazi). (2) Nezakoniti su dokazi: 1) koji su pribavljeni krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom propisane zabrane muenja, okrutnog ili neovjenog postupanja, 2) koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i ast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota, 3) koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izriito predvieni ovim Zakonom, 4) za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. (3) Ne smatraju se nezakonitim dokazi pribavljeni povredom prava i sloboda iz stavka 2. toke 2. ovog lanka: 1) radnjom za koju je prema kaznenom zakonu iskljuena protupravnost, 2) u postupku za teke oblike kaznenih djela za koja se provodi redoviti postupak, kod kojih je povreda prava, s obzirom na jakost i narav, bitno manja u odnosu na teinu kaznenog djela. (4) Sudska odluka ne moe se temeljiti iskljuivo na dokazu iz stavka 3. toke 2. ovog lanka. lanak 19.b (1) Opinski sudovi sude u vijeima sastavljenim od jednog suca i dva suca porotnika, osim ako drukije nije propisano zakonom. (2) Za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do osam godina sudi sudac opinskog suda kao sudac pojedinac, osim za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: edomorstvo (lanak 93.), usmrenje na zahtjev (lanak 94.), prouzroenje smrti iz nehaja (lanak 95.), sudjelovanje u samoubojstvu (lanak 96. stavak 2.),

57 spolni odnoaj s nemonom osobom (lanak 189. stavak 1.), prisila na spolni odnoaj (lanak 190.), spolni odnoaj zlouporabom poloaja (lanak 191. stavak 2.), iskoritavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196. stavak 1.), teko kazneno djelo protiv zdravlja ljudi (lanak 249. stavak 4.) i izazivanje prometne nesree (lanak 272. stavak 4.) te u predmetima za kaznena djela za koja je sastav suda propisan posebnim zakonom. (3) U predmetima iz nadlenosti vijea opinskog suda stranke se mogu do poetka rasprave suglasiti da raspravu provede predsjednik vijea kao sudac pojedinac, osim ako sastav vijea nije propisan zakonom. Sudac pojedinac ima ovlasti vijea. Stranke tu suglasnost ne mogu opozvati. (4) Opinski sudovi donose odluke izvan rasprave u vijeima sastavljenim od tri suca. (5) Predsjednik opinskog suda i predsjednik vijea opinskog suda odluuju u sluajevima predvienim u ovom Zakonu. lanak 19.c upanijski sudovi su nadleni: 1) suditi u prvom stupnju: a) za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko dvanaest godina ili dugotrajni zatvor, b) za kaznena djela za koja je posebnim zakonom propisana nadlenost upanijskog suda, c) za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) osim kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz lanka 173. stavka 1., 4. 6., ubojstvo na mah (lanak 92.), otmica (lanak 125. stavak 2.), silovanje (lanak 188. stavak 1.), spolni odnoaj s djetetom (lanak 192. stavak 1.), prijevare na tetu Europskih zajednica (lanak 224.b), razbojnitvo (lanak 218. stavak 2.), razbojnika kraa (lanak 219. stavak 2.), pranje novca (lanak 279.), zlouporaba poloaja i ovlasti (lanak 337. stavak 4.); 2) u drugom stupnju odluivati o albama protiv odluka opinskih sudova, ako drukije nije propisano zakonom; 3) poduzimati radnje u nadlenosti suca istrage, rjeavati o albama protiv rjeenja za koja je to propisano zakonom, provoditi prethodni kazneni postupak kad je to propisano ovim Zakonom; 4) u predmetima iz toke 1. ovog stavka odluivati o potvrivanju optunice; 5) odluivati u postupku izvrenja kazne zatvora prema posebnim propisima; 6) provoditi postupak za izruenje okrivljenih i osuenih osoba; 7) obavljati poslove meunarodne pravne pomoi, izruenja i kaznenopravne suradnje; 8) obavljati i druge poslove koji su propisani zakonom. lanak 32. (1) Sudac ili sudac porotnik iskljuen je od obavljanja sudske dunosti: 1) ako je oteen kaznenim djelom; 2) ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tuitelj, rtva, oteenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoenik, brani drug ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, a po tazbini do drugog stupnja; 3) ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tuiteljem, rtvom ili oteenikom u odnosu skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smjetene osobe ili udomitelja; 4) ako je u tom kaznenom predmetu u prethodnom postupku obavljao dokazne radnje, ili je odluivao o potvrivanju optunice, ili je sudjelovao u postupku kao tuitelj, branitelj,

58 zakonski zastupnik, savjetnik rtve ili opunomoenik oteenika, odnosno tuitelja, ili je ispitan ili treba biti ispitan kao svjedok ili vjetak, a drukije nije propisano ovim Zakonom; 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke koja se pobija albom ili izvanrednim pravnim lijekom. (2) Sudac ili sudac porotnik moe biti otklonjen od obavljanja sudske dunosti ako se izvan sluajeva navedenih u stavku 1. ovog lanka navedu i dokau okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. lanak 34. (1) Izuzee mogu traiti i stranke. (2) Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzee do poetka rasprave, a ako su za razlog iskljuenja (lanak 32. stavak 1.) saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja. (3) Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u albi ili u odgovoru na albu, ali najkasnije do poetka sjednice tog suda. (4) Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca vieg suda. (5) Stranka je duna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijanjem zahtjevu za izuzee koji je odbijen.

lanak 35. (1) O zahtjevu za izuzee iz lanka 34. ovog Zakona odluuje predsjednik suda. Ako se trai izuzee i predsjednika suda, odluku o zahtjevu za izuzee predsjednika vijea, suca ili suca porotnika donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac kojeg je predsjednik suda sebi odredio kao zamjenika izmeu sudaca tog suda. (2) Ako se trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg suda, a ako se trai izuzee predsjednika Vrhovnog suda, odluku o izuzeu donosi vijee od pet sudaca tog suda. Protiv tih odluka alba nije doputena. (3) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava suca, suca porotnika, odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest e se i drugi izvidi. (4) Protiv rjeenja kojim je odlueno o zahtjevu za izuzee nije doputena posebna alba. (5) Ako je zahtjev za otklon iz lanka 32. stavka 2. ovog Zakona podnesen nakon poetka rasprave ili ako je postupljeno suprotno odredbama lanka 34. stavka 4. i 5. ovog Zakona, zahtjev e se odbaciti u cijelosti, odnosno djelomino. Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje alba nije doputena. Rjeenje kojim se zahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na raspravi vijee. U donoenju tog rjeenja moe sudjelovati sudac ije se izuzee trai. lanak 38. (1) Temeljno pravo i glavna dunost dravnog odvjetnika je progon poinitelja kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti. (2) U predmetima kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti dravni odvjetnik ima pravo i dunost: 1) poduzimanja potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaenja poinitelja, 2) poduzimanja izvida kaznenih djela, nalaganja i nadzora provoenja pojedinih izvida radi prikupljanja podataka vanih za pokretanje istrage, 3) donoenja odluka predvienih zakonom,

59 4) provoenja istrage, 5) provoenja i nadzora provoenja dokaznih radnji, 6) predlaganja mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi, 7) odluivanja o odbacivanju kaznene prijave, odgodi i odustajanju od kaznenog progona, 8) pregovaranja i sporazumijevanja s okrivljenikom o priznanju krivnje i sankciji, 9) podizanja i zastupanja optunice, te predlaganja izdavanja kaznenog naloga pred nadlenim sudom, 10) davanja izjava da nee poduzeti kazneni progon u sluaju iz lanka 286. stavka 2. ovog Zakona, 11) podnoenja albi protiv nepravomonih sudskih odluka i izvanrednih pravnih lijekova protiv pravomonih sudskih odluka, 12) sudjelovanja u postupku povodom zahtjeva za sudsku zatitu protiv odluke ili radnje tijela uprave nadlenog za izvrenje kazne ili mjere oduzimanja slobode izreene pravomonom presudom u kaznenom postupku, 13) poduzimanja drugih mjera predvienih zakonom. (3) Dravni odvjetnik pokree posebne postupke i sudjeluje u posebnim postupcima kad je to predvienom zakonom. (4) Glavni dravni odvjetnik odluuje o davanju postupovnog imuniteta pripadniku zloinake organizacije u skladu sa zakonom. lanak 44. (1) Dijete, ili maloljetnik rtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima rtva iz lanka 43. i drugih odredaba ovog Zakona, pravo na: 1) opunomoenika na teret proraunskih sredstava, 2) tajnost osobnih podataka, 3) iskljuenje javnosti. (2) Sud, dravni odvjetnik, istraitelj i policija moraju prema djetetu ili mlaem maloljetniku, rtvi kaznenog djela, postupati posebno obzirno imajui na umu dob, linost i druge okolnosti kako bi se izbjegle tetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta ili mlaeg maloljetnika. lanak 48. (1) Za kaznena djela za koja se progoni po prijedlogu, prijedlog za progon mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i poinitelja. (2) Prijedlog za progon podnosi se dravnom odvjetnitvu. (3) Ako je sam oteenik podnio kaznenu prijavu ili je podnio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavio i prijedlog za progon. (4) Pravovremena privatna tuba smatrat e se kao pravovremeno podnesen prijedlog oteenika ako se u tijeku postupka utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po prijedlogu. (5) Maloljetnik koji je navrio esnaest godina ivota moe i sam podnijeti prijedlog za progon. lanak 53.

60 (1) Ako je oteenik maloljetnik ili osoba koja je liena poslovne sposobnosti, njegov zakonski zastupnik ovlaten je davati sve izjave i poduzimati sve radnje na koje je prema ovom Zakonu ovlaten oteenik. (2) Oteenik koji je navrio esnaest godina ivota moe sam davati izjave i poduzimati radnje u postupku. lanak 62. (1) Za maloljetnike i osobe koje su liene poslovne sposobnosti privatnu tubu podnosi njihov zakonski zastupnik. (2) Maloljetnik koji je navrio esnaest godina ivota moe i sam podnijeti privatnu tubu. lanak 64. (1) U kaznenom postupku okrivljenik ima pravo: 1. prije ispitivanja ili prije poduzimanja druge radnje za koju je to propisano ovim Zakonom, biti upoznat s osnovama sumnje da je poinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, 2. slobodno iznositi obranu, uskratiti iskaz u cijelosti ili uskratiti odgovor na postavljeno pitanje, 3. ne priznati krivnju, 4. uzeti branitelja po vlastitom izboru, 5. da mu se imenuje branitelj u sluajevima propisanim ovim Zakonom, 6. slobodno u privatnosti razgovarati s braniteljem, osim ako iznimno, sud ili dravni odvjetnik nije odredio nadzor razgovora, 7. da branitelj moe, a u zakonom propisanom sluaju mora prisustvovati njegovu ispitivanju, 8. razgledavati, preslikavati, snimati spise i predmete koji imaju sluiti kao dokaz u skladu s ovim Zakonom, 9. predlagati dokaze, 10. sudjelovati u dokaznim i drugim postupovnim radnjama u skladu s ovim Zakonom, 11. predlagati provoenje radnji i donoenje odluka te podnositi prijedloge u postupku, 12. sluiti se u postupku svojim jezikom i da mu se, kad to propisuje ovaj Zakon, osigura tuma, 13. podnijeti odgovor na optunicu, 14. sudjelovati u sjednici na kojoj se ispituje optunica, 15. priznati krivnju i sporazumjevati se o sankciji, 16. sudjelovati na raspravi i u izvoenju dokaza, 17. podnositi pravne lijekove i druga pravna sredstva. Odredbom lanka 9. stavaka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 76/09., stupio na snagu 1. srpnja 2009., dopunjena toka 7., a toka 8. izmijenjena. (2) Zakonom se posebno propisuje: 1. nain ostvarenja prava iz stavka 1. ovog lanka, 2. kad se okrivljenik mora obavijestiti o pravima iz stavka 1. ovog lanka i posljedice u sluaju proputanja obavijesti, 3. prava koja ima okrivljenik koji je lien slobode ili je prema njemu primijenjena druga mjera lienja ili ogranienja temeljnih prava. lanak 65.

61 (1) Okrivljenik moe imati branitelja prije poetka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima u skladu s ovim Zakonom, kao i u postupku izvrenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera sukladno posebnim propisima. Odredbom lanka 5. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 80/11., stupio na snagu 21. srpnja 2011., izmijenjen stavak 1. (2) Okrivljenika se prije prvog ispitivanja ili druge radnje za koju to predvia ovaj Zakon, mora pouiti da ima pravo uzeti branitelja i da branitelj moe biti prisutan njegovu ispitivanju. (3) Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izriito protivi, mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, brani ili izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra hranitelja, hranjenika, smjetene osobe ili udomitelja. (4) Za branitelja se moe uzeti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom u postupku pred opinskim sudom. Pred upanijskim sudom branitelj moe biti samo odvjetnik. U postupku za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora branitelj po slubenoj dunosti ili na teret proraunskih sredstava moe biti samo odvjetnik koji ima praksu od najmanje osam godina kao odvjetnik ili kao dunosnik u pravosudnom tijelu. Odredbom lanka 5. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 80/11., stupio na snagu 21. srpnja 2011., izmijenjen stavak 4. lanak 66. (1) Okrivljenik mora imati branitelja pri prvom ispitivanju: 1) ako je nijem, gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, 2) ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisan redoviti postupak. Odredbom lanka 10. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 76/09., stupio na snagu 1. srpnja 2009., izmijenjena toka 1. (2) Okrivljenik mora imati branitelja: 1) ako je ostao bez branitelja jer je rjeenjem uskraeno pravo branitelja na radnju ili zastupanje (lanak 11. stavak 4.), Odredbom lanka 10. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 76/09., stupio na snagu 1. srpnja 2009., izmijenjena toka 1. 2) od dostave naloga o provoenju istrage za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora do pravomonog okonanja postupka, 3) od donoenja odluke kojom je protiv okrivljenika odreen pritvor ili istrani zatvor, Odredbom lanka 10. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 76/09., stupio na snagu 1. srpnja 2009., izmijenjena toka 3. 4) u sluajevima donoenja naloga o prekidu istrage propisanih ovim Zakonom (lanak 223. stavak 1. i 2.), 5) od dostave optunice do pravomonog okonanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od deset ili vie godina, 6) tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o sankciji i potpisivanja izjave za donoenje presude na temelju sporazuma (lanak 360. stavak 1. i 3. i lanak 374.), 7) od donoenja rjeenja o suenju u odsutnosti (lanak 402. stavak 3. i 4.), 8) tijekom rasprave koja se odrava u odsutnosti okrivljenika (lanak 404. stavak 2. i 3.), Odredbom lanka 10. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 76/09., stupio na snagu 1. srpnja 2009., izmijenjena toka 8. 9) nakon podizanja optunice u postupku prema okrivljeniku s duevnim smetnjama (lanak 550. stavak 2.), 10) u drugim sluajevima koje propisuje ovaj Zakon.

62 (3) Ako u sluajevima kada je obrana obvezna, okrivljenik nije sam uzeo ili je ostao bez branitelja, postavit e mu se branitelj po slubenoj dunosti. Branitelja postavlja na prijedlog suda ili dravnog odvjetnika, predsjednik suda. Protiv rjeenja o postavljanju branitelja alba nije doputena. (4) Sud, odnosno tijelo koje vodi postupak e branitelju osigurati dovoljno vremena i mogunosti za pripremu obrane. lanak 70. (1) Branitelj ne moe biti rtva, oteenik, brani, odnosno izvanbrani drug oteenika, privatnog tuitelja ili oteenika kao tuitelja ni njihov srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja. (2) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je pozvana kao svjedok, osim ako je prema ovom Zakonu osloboena dunosti svjedoenja i izjavila da nee svjedoiti ili ako se branitelj ispituje kao svjedok u sluaju iz lanka 284. toke 2. ovog Zakona. (3) Branitelj ne moe biti ni osoba koja je u istom predmetu suokrivljena ili je postupala kao sudac, dravni odvjetnik, istraitelj ili policijski slubenik. (4) Branitelj ne moe biti odvjetnik protiv kojeg je podignuta optunica da je primanjem novca ili imovine od okrivljenika poinio ili bio sudionik u kaznenom djelu pranja novca iz lanka 279. Kaznenog zakona. (5) Na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sud moe rjeenjem odluiti da branitelj ne moe biti odvjetnik za kojeg postoje osnove sumnje da je primanjem novca ili imovine od okrivljenika poinio ili bio sudionik u kaznenom djelu pranja novca iz lanka 279. Kaznenog zakona. Do podizanja optunice o prijedlogu dravnog odvjetnika odluuje sudac, a nakon podizanja optunice sud pred kojim se vodi postupak. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje. lanak 75. (1) Uhienik ima pravo slobodnog i neometanog razgovora s braniteljem im je uhienik imenovao branitelja, odnosno im je donesena odluka o imenovanju branitelja. (2) Dravni odvjetnik moe rjeenjem naloiti da se razgovor izmeu uhienika i branitelja nadzire o emu prije poetka razgovora, dostavom rjeenja, obavjetava uhienika i branitelja. Razgovor se moe prekinuti ako: 1) uhienik naruava sigurnost i red, 2) je usmjeren na poinjenje kaznenih djela prikrivanja (lanak 236. i 279. Kaznenog zakona), ili pomoi poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela (lanak 301. Kaznenog zakona), 3) je usmjeren na ometanje kaznenog postupka utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae. (3) Protiv rjeenja dravnog odvjetnika o nadzoru iz stavka 2. ovog lanka, uhienik moe u roku od dva sata podnijeti albu sucu istrage. Sudac istrage o albi odluuje u roku od est sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. lanak 76. (1) Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru, branitelj se moe s njime dopisivati i razgovarati bez nadzora. (2) Ako drukije nije odreeno ovim Zakonom, na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe, do podizanja optunice, odluiti da se pisma, poruke i razgovori okrivljenika i branitelja nadziru:

63 1) u postupku za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125.), ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.), krivotvorenja novca (lanak 274.) i pranja novca (lanak 279.), 2) u postupku za kaznena djela za koja postoje osnove sumnje da ih je poinila grupa ljudi ili zloinaka organizacija ako postoji vjerojatnost da bi razgovor okrivljenika s braniteljem doveo do prikrivanja kaznenih djela, pomoi poinitelju nakon kaznenog djela ili ako u pogledu okrivljenika postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo, dovriti pokuano kazneno djelo ili poiniti tee kazneno djelo kojim prijeti. (3) Odluku o nadzoru sudac istrage donosi rjeenjem. Rjeenje o nadzoru dostavlja se, prije stavljanja pod nadzor, branitelju i okrivljeniku. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje. (4) Nadzor iz stavka 2. ovog lanka, moe trajati najdulje dva mjeseca od odreivanja istranog zatvora. lanak 79. (1) Podnesci koji se prema ovom Zakonu pisano sastavljaju i potpisuju, mogu se podnijeti u obliku elektronike isprave ako su izraeni, otpremljeni, primljeni i pohranjeni primjenom dostupne informacijske tehnologije, i osiguravaju utvrivanje jednoznanog obiljeja kojim se utvruje sastavlja elektronike isprave (elektroniki potpis). (2) Podnesak u obliku elektronike isprave smatra se zaprimljenim u informacijskom sustavu ili ureaju suda, dravnog odvjetnitva, policije ili odvjetnikog ureda, trenutkom registracije njihovog prijema u tom sustavu ili ureaju. Primatelj osigurava uredno djelovanje automatiziranog sustava potvrde prijema. Ako poiljatelj ne zaprimi potvrdu prijema, obavijestit e o tome primatelja, pa ukoliko u roku kojeg je odredio ne primi tu potvrdu, smatra se da podnesak u obliku elektronike isprave nije poslan. (3) O podnesku u obliku elektronike isprave iz stavka 2. ovog lanka, sud, dravno odvjetnitvo i policija sastavljaju slubenu zabiljeku. U sluaju nerazumljivog ili nepotpunog podneska postupit e se prema lanku 78. stavku 3. i 4. ovog Zakona. (4) U ocjeni pitanja pravne valjanosti, uporabe, prometa, uvanja i tajnosti podnesaka u obliku elektronike isprave odgovarajue se primjenjuju odredbe posebnih propisa. (5) Ministar nadlean za pravosue donijet e posebne propise o tehnikim uvjetima za podnoenje elektronike isprave.

d) Ukidanje istranog zatvora i opoziv rjeenja o istranom zatvoru lanak 97. (1) Dovedbeni nalog izdaje sud: 1) ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru, 2) ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda, 3) ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv, 4) u sluaju iz lanka 129. stavka 2. ovog Zakona. (2) O izdavanju dovedbenog naloga sud odluuje u roku od dvanaest sati od primitka zahtjeva.

64 (3) Dovedbeni nalog iznimno, pod uvjetima iz lanka 208. stavka 3. ovog Zakona, mogu izdati dravni odvjetnik, ili policija. (4) Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadri: ime i prezime okrivljenika kojeg treba dovesti te druge potrebne podatke koji su poznati, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret uz navoenje odredaba Kaznenog zakona, razlog zbog kojeg se nalae dovoenje, slubeni peat tijela i potpis osobe koja izdaje nalog. (5) Dovedbeni nalog izvrava policija. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naloga, predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da poe s njim. Ako okrivljenik to odbije, dovest e se prisilno. (6) Policija moe bez dovedbenog naloga u svoje slubene prostorije dovesti okrivljenika kojem treba uruiti poziv prema lanku 169. stavku 3. ovog Zakona. O predaji poziva sastavit e se slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, predaje poziva ili razloga odbijanja primitka te vremena naputanja slubenih prostorija. (7) Policija moe bez dovedbenog naloga radi provjere prebivalita, boravita, ili drugih razloga vanih za uspjeno voenje postupka, u svoje slubene prostorije dovesti okrivljenika protiv kojeg je odreeno jamstvo. Dovedeni okrivljenik moe se zadrati do est sati. O zadravanju e se sastaviti slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, poduzetim radnjama ili mjerama te vremena naputanja slubenih prostorija. Slubena zabiljeka se odmah dostavlja dravnom odvjetniku, a nakon podizanja optunice sudu. lanak 102. (1) Istrani zatvor odreen iz razloga navedenih u lanku 123. stavku 1. toki 1. do 3. ovog Zakona, moe se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite, da nee ometati kazneni postupak i da nee poiniti novo kazneno djelo. (2) U rjeenju o odreivanju istranog zatvora, sud moe odrediti visinu jamstva koja moe zamijeniti istrani zatvor. Jamstvo uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na teinu kaznenog djela, osobne okolnosti te imovno stanje okrivljenika. (3) Ako ocijeni da jamstvo ne moe zamijeniti istrani zatvor sud e navesti okolnosti zbog kojih nalazi da je iskljuena zamjena istranog zatvora jamstvom. (4) Uz jamstvo sud moe odrediti jednu ili vie mjera opreza kao uvjet jamstva. lanak 104. (1) Policija nadzire postupa li okrivljenik u skladu s uvjetima odreenima rjeenjem o jamstvu. O okolnostima koje upuuju na mogunost okrivljenikovog krenja uvjeta jamstva policija odmah obavjetava sud. (2) Ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rjeenja o odreivanju jamstva, rjeenjem e se odrediti naplata iznosa jamstva u korist prorauna, a protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor. Tako sud moe odluiti, na prijedlog dravnog odvjetnika, i ako postoji ozbiljna vjerojatnost da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu. lanak 105. (1) Visina jamevine moe se izmijeniti rjeenjem ako to opravdavaju naknadno utvrene okolnosti. (2) Ako se utvrdi da je okrivljenik prikrio prave okolnosti odlune za odmjeravanje jamevine, ili ako se utvrdi postojanje razloga za istrani zatvor razliitih od onih zbog kojih je bio odreen istrani zatvor koji je zamijenjen jamstvom, a visina danog jamstva nije primjerena novim okolnostima, protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor, a nakon zatvaranja okrivljenika, jamstvo e se ukinuti, poloena jamevina, dragocjenosti, vrijednosni

65 papiri ili druge pokretnine vratit e se, a hipoteka e se brisati. Tim rjeenjem moe se odrediti nova visina jamstva koje bi zamijenilo istrani zatvor. (3) Jamstvo se ukida i kad kazneni postupak pravomono zavri rjeenjem o obustavi postupka ili presudom. (4) Ako je presudom izreena kazna zatvora, jamstvo se ukida kad osuenik stupi na izdravanje kazne. lanak 106. (1) Svatko smije sprijeiti bijeg osobe zateene u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti. (2) Zateena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zateena pod okolnostima koje upuuju na to da je poinila kazneno djelo. (3) Osoba sprijeena u bijegu predaje se policiji i moe se zadrati do dolaska policije.

lanak 112. (1) Dravni odvjetnik pisanim i obrazloenim rjeenjem odreuje pritvor protiv uhienika ako utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo za koje se kazneni progon poduzima po slubenoj dunosti, a postoje neki od razloga za istrani zatvor iz lanka 123. stavka 1. toke 1. 4. ovog Zakona, a pritvor je potreban radi utvrivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja podataka o dokazima. Protiv rjeenja o pritvoru pritvorenik se moe aliti u roku od 6 sati. O albi odluuje sudac istrage u roku od 8 sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. (2) Pritvor iz stavka 1. ovog lanka, moe trajati najdulje etrdeset i osam sati od trenutka uhienja. Na prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe obrazloenim rjeenjem produljiti pritvor za daljnjih etrdeset i osam sati ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora iznad dvanaest godina. Protiv rjeenja suca istrage o produljenju pritvora pritvorenik se moe aliti u roku od est sati. O albi odluuje vijee u roku od dvanaest sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.Pritvorenik moe albu izjaviti na zapisnik. (3) Pritvor e se odmah ukinuti ako su prestali razlozi zbog kojih je pritvor bio odreen. (4) Dravni odvjetnik nakon to je ispitao uhienika, moe pisanim nalogom naloiti policiji da u roku od dvadeset i etiri sata od trenutka predaje uhienika pritvorskom nadzorniku, dovede uhienika sucu istrage radi postupanja prema lanku 118. ovog Zakona. U tom sluaju dravni odvjetnik ne donosi rjeenje o pritvoru. (5) Ako u roku od dvadeset i etiri sata od trenutka predaje pritvorskom nadzorniku, protiv okrivljenika nije odreen pritvor ili okrivljenik nije doveden sucu istrage prema stavku 1. ovog lanka, ima se pustiti na slobodu. lanak 119. (1) Kad postoje okolnosti iz lanka 123. stavka 1. toke 1. do 4. ovog Zakona, sud moe odrediti istrani zatvor u domu ako je za ostvarenje svrhe istranog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma. (2) Prije odreivanja istranog zatvora u domu sud e zatraiti od okrivljenika pisanu suglasnost punoljetnih osoba koje borave u domu okrivljenika o primjeni tehnikih sredstava nadzora iz stavka 3. ovog lanka.

66 (3) Rjeenje o istranom zatvoru u domu sadri zabranu okrivljeniku da se udaljuje iz doma. Tim rjeenjem sud moe odrediti primjenu tehnikih sredstava nadzora kojim se osigurava provoenje istranog zatvora u domu.Prema potrebi, sud moe naloiti mjeru opreza. (4) Osobi u istranom zatvoru u domu, sud moe iznimno odobriti da se za odreeno vrijeme udalji iz doma ako: 1) je to neophodno potrebno radi lijeenja osobe, ili 2) to nalau posebne okolnosti uslijed kojih bi mogle nastupiti teke posljedice po ivot, zdravlje ili imovinu. (5) Ako se osoba u istranom zatvoru u domu udalji iz doma protivno zabrani suda, ili na drugi nain ometa provoenje istranog zatvoru u domu, protiv te osobe odredit e se istrani zatvor. O tome e se osoba upozoriti u rjeenju o odreivanju istranog zatvora u domu. lanak 121. (1) Istrani zatvor u domu nadzire ministarstvo nadleno za pravosue u skladu s posebnim zakonom. (2) U prostoru istranog zatvora u domu ministarstvo nadleno za pravosue ima ovlasti propisane ovim Zakonom (lanak 135. do 143.) i drugim propisima. Evidenciju o nadzoru nad kunim zatvorom vodi ministarstvo nadleno za pravosue. (3) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o evidenciji i izvravanju istranog zatvora u domu.

lanak 123. (1) Istrani zatvor se moe odrediti ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo i ako: 1) je u bijegu ili osobite okolnosti upuuju na opasnost da e pobjei (krije se, ne moe se utvrditi njezina istovjetnost i slino), 2) osobite okolnosti upuuju na opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za kazneni postupak ili da e ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae, 3) osobite okolnosti upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu, kojim prijeti, 4) je istrani zatvor nuan radi neometanog odvijanja postupka zbog posebno tekih okolnosti poinjenja kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, 5) okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doi na raspravu. (2) Istrani zatvor se nee odrediti na temelju odredbe stavka 1. toke 2. ovog lanka, ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju. (3) Pri izricanju presude uvijek e se odrediti ili produljiti istrani zatvor protiv okrivljenika kojem je izreena kazna zatvora od pet godina ili tea kazna. (4) Ako je prvostupanjskom presudom izreena kazna zatvora do pet godina, istrani zatvor se nakon izricanja presude ne moe odrediti ili produljiti po stavku 1. toki 4. ovog lanka. (5) Istrani zatvor se, usprkos postojanju okolnosti iz stavka 1. ovog lanka, nee odrediti ili produljiti ako je ve isteklo najdulje vrijeme trajanja istranog zatvora (lanak 133.). lanak 125.

67 (1) Sud e ukinuti istrani zatvor i okrivljenik e biti puten na slobodu: 1) im su prestali razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen ili produljen, 2) ako daljnji istrani zatvor ne bi bio u razmjeru s teinom poinjenog kaznenog djela, 3) ako se ista svrha moe ostvariti drugom blaom mjerom, 4) kad to prije podizanja optunice predlae dravni odvjetnik, 5) ako dravni odvjetnik i nakon prethodne obavijesti viem dravnom odvjetniku neopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima radnje u postupku, 6) kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili se optuba odbija ili je okrivljeniku izreena novana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena, ili kazna zatvora u trajanju kraem ili jednakom dotadanjem trajanju istranog zatvora, 7) kad isteknu rokovi trajanja istranog zatvora, 8) kad je istrani zatvor odreen prema lanku 123. stavku 1. toki 2. ovog Zakona, ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju, ili im budu prikupljeni, odnosno izvedeni dokazi zbog ijeg je osiguranja taj zatvor odreen, a najkasnije do zavretka rasprave. (2) Prije ukidanja istranog zatvora na temelju lanka 123. stavak 1. toka 3. ovog Zakona, obavijestit e se putem policije rtva kaznenog djela. (3) Prije donoenja odluke o ukidanju istranog zatvora odreenog na temelju stavka 1. toke 5. ovog lanka, sud e obavijestiti vieg dravnog odvjetnika o nepravovremenom poduzimanju radnji i odrediti rok u kojemu se radnja ima provesti. Ako nakon isteka roka nije radnja poduzeta, postupit e se prema stavku 1. toki 5. ovog lanka.

f) Roite za odluivanje o istranom zatvoru lanak 129. (1) O odreivanju, produljenju i ukidanju istranog zatvora odluuje sud na nejavnom usmenom roitu. Ako dravni odvjetnik predlae ukidanje istranog zatvora sud e odmah po primitku prijedloga o ukidanju istranog zatvora, rjeenjem ukinuti istrani zatvor bez odreivanja i provoenja roita. Protiv tog rjeenja alba nije doputena. (2)Na roite iz stavka 1. ovog lanka, pozivaju se dravni odvjetnik i branitelj okrivljenika. Dravni odvjetnik i branitelj moraju o roitu biti obavijeteni u primjerenom roku. Okrivljenik e na roite biti doveden, osim ako je nedostupan ili je raspravno nesposoban.Ako drukije nije propisano ovim Zakonom (lanak 118. stavak 1.) sjednica vijea odrat e se i ako uredno pozvani dravni odvjetnik i branitelj ne dou na sjednicu, ili ako branitelj nije uredno primio poziv zbog toga jer je promijenio boravite ne obavijestivi o tome sud, ili zbog toga to mu dostava nije bila mogua zbog njegove nedostupnosti. (3) Obje stranke e na roitu izloiti svoja stajalita o istranom zatvoru, a prema potrebi i o visini jamstva. Prvo govori dravni odvjetnik, zatim okrivljenik i njegov branitelj. Obje stranke imaju pravo na odgovor. Sud odreuje koji e se dokazi izvesti i njihov redoslijed. Sud moe na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti izvesti dokaze koje smatra potrebnima za donoenje odluke o istranom zatvoru i jamstvu. Stranke mogu svjedocima postavljati pitanja i stavljati primjedbe na provedene dokaze. Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zadnji govoriti. Odluku o istranom zatvoru sud usmeno objavljuje na zavretku roita. (4) Na roitu za odluivanje o istranom zatvoru u istrazi dravni odvjetnik e prethodno suca istrage obavijestiti o tijeku istrage radi ocjene pravovremenosti poduzimanja radnji.

68 (5) Ako sud donese odluku o odreivanju ili produljenju istranog zatvora, pouit e okrivljenika o pravu na albu i o pravu da predloi ukidanje istranog zatvora u skladu s odredbom lanka 128. ovog Zakona. (6) O roitu se sastavlja zapisnik koji se prilae spisu predmeta zajedno s rjeenjem kojim je odlueno o istranom zatvoru. (7) Sud i nakon donoenja rjeenja o odreivanju ili produljenju istranog zatvora, kad odluuje o bilo kojem pitanju, po slubenoj dunosti pazi postoje li razlozi za istrani zatvor. lanak 164. (1) Odluke vijea donose se nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Odluka je donesena kad je za nju glasovala veina lanova vijea. (2) Predsjednik vijea upravlja vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je duan brinuti se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. (3) Ako se glasovi razdijele na vie od dva mnijenja tako da niti jedno nema za sebe veinu glasova, pitanja e se razdvojiti i glasovanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako da e se glasovi koji su za okrivljenika najpovoljniji pribrojiti glasovima koji su od njih manje povoljni, sve dok se ne postigne potrebna veina. (4) lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasovao da se okrivljenik oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije duan glasovati o sankciji. Ako ne glasuje, uzet e se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenika najpovoljniji. (5) Na zahtjev lana vijea koji je izdvojio glas, njegovo pisano obrazloenje izdvojenog glasa priloit e se pisanoj odluci. lanak 165. (1) Pri odluivanju najprije se glasuje je li sud nadlean, je li potrebno dopuniti postupak te o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na rjeavanje o glavnoj stvari. (2) Pri odluivanju o glavnoj stvari najprije e se glasovati je li okrivljenik poinio kazneno djelo i je li kriv za to kazneno djelo, a nakon toga glasovat e se o kazni, drugim kaznenim sankcijama, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. (3) Ako je ista osoba optuena za vie kaznenih djela, glasovat e se o krivnji i kazni za svako djelo, a nakon toga o jedinstvenoj kazni za sva djela. 2. Dostava lanak 169. (1) Odluke i dopisi (pozivi i druga pismena) dostavljaju se putem: 1) slubene osobe dravnog tijela koje sudjeluje u kaznenom postupku, 2) pote, 3) javne ili privatne organizacije koja je posebnom odlukom ministra nadlenog za pravosue ovlatena za poslove dostave u kaznenom postupku, 4) pretinaca kod suda, 5) telekomunikacijskim sredstvom.

69 (2) Dostava odluka, dopisa moe se obaviti i neposredno u tijelu kaznenog postupka ako se primatelj tamo zatekne. (3) U sluaju propisanim ovim Zakonom, policija na zahtjev suda ili dravnog odvjetnika pronalazi osobe ija je adresa nepoznata i uruuje im poziv (lanak 97. stavak 6.). (4) Ministar nadlean za pravosue propisuje: 1) uvjete koje mora ispunjavati organizacija za obavljanje dostave iz stavka 1. ovog lanka i nadzire njihovu primjenu, 2) tehnike uvjete sustava razmjene telekomunikacijskih poruka radi osiguranja njihove funkcionalnosti i mogunosti provjere njihovog primitka. lanak 173. (1) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, poziv svjedoku i vjetaku radi ispitivanja do potvrivanja optunice, te u kaznenom postupku dostavljaju stranke. Tijelo koje ima provesti radnju prethodno odreuje vrijeme i mjesto provoenja radnje. (2) Tajnik suda e, nakon to mu stranka predoi dokaze o sadraju i uruenju poziva svjedoku i vjetaku koji se nisu odazvali na njezin uredan poziv ili dokaze o nemogunosti uruenja, izdati sudski poziv na roite ili raspravu, s upozorenjem o posljedicama nedolaska. Tako e tajnik suda postupiti i na temelju naloga suda u drugim sluajevima. (3) Pozivanje kao svjedoka maloljetnika koji nije navrio esnaest godina ivota obavlja se preko njegovih roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se hitno postupa ili zbog drugih opravdanih okolnosti. (4) Ako se oteeniku, privatnom tuitelju, oteeniku kao tuitelju, njegovom zakonskom zastupniku i opunomoeniku poziv ne moe dostaviti na dosadanju adresu, ili je oito da primatelj izbjegava primitak poziva, poziv e se istaknuti na oglasnu plou i internetsku stranicu tijela pred kojim se vodi kazneni postupak, i protekom roka od osam dana smatra se da je dostava uredna. (5) Sud e sudionika u postupku, kazniti novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna ako izbjegava primitak dopisa. lanak 181. (1) Osobu kojoj je presudom naloeno plaanje trokova kaznenog postupka ili od koje je oduzeta imovinska korist, tajnik suda e nakon ovrnosti presude pozvati da dostavi dokaz o ispunjenju obveze u roku odreenom presudom. (2) Ako je sud rjeenjem odluio o trokovima kaznenog postupka ili o oduzimanju predmeta, te se odluke izvravaju prema odredbama stavka 5. i 6. ovog lanka. (3) Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomona i ovrna, oteenik moe zahtijevati od suda koji je odluio u prvom stupnju da mu izda ovjereni prijepis odluke s naznakom da je odluka ovrna. (4) Ako presudom nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje obveze, obveza mora biti ispunjena u roku od petnaest dana od pravomonosti presude. Protekom tog roka presuda u navedenom dijelu postaje ovrna. (5) Ako osoba iz stavka 1. ovog lanka, ne ispuni obvezu u roku, tajnik suda dostavit e presudu s potvrdom ovrnosti nadlenom dravnom odvjetniku. Dravni odvjetnik pokrenut e po slubenoj dunosti ovrhu radi naplate navedenih trokova kaznenog postupka koji se naplauju u korist proraunskih sredstava i oduzimanja imovinske koristi. Trokovi ovrhe predujmljuju se iz proraunskih sredstava suda koji provodi ovrhu. (6) Ako su od osobe iz stavka 1. ovog lanka, bili privremeno oduzeti novac ili druge vrijednosti koje se nalaze kod suda, tajnik suda naloit e naplatu dunog iznosa iz tog novca

70 ili drugih vrijednosti prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak. Iz tog iznosa prvo se naplauje imovinskopravni zahtjev zatim oduzeta imovinska korist, te trokovi postupka. Ako se iz oduzetog novca ili drugih vrijednosti ne mogu u cijelosti naplatiti sve trabine, za nenaplaeni dio postupit e se sukladno odredbi stavka 1. i 2. ovog lanka. (7) Ako je u presudi izreena sigurnosna mjera oduzimanja predmeta, sud koji je izrekao prvostupanjsku presudu odluit e hoe li se takvi predmeti prodati prema odredbama koje vrijede za ovrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju, odnosno drugoj ustanovi ili e se unititi. Novac dobiven prodajom predmeta unosi se u proraunska sredstva. lanak 183. (1) Svakomu, u ijemu je to opravdanom interesu, moe se dopustiti razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje pojedinih kaznenih spisa u skladu sa zakonom. (2) Zakonom se propisuje tajnost u postupku. Razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje spisa u kojima je postupanje tajno, doputeno je u skladu s ovim Zakonom, samo osobama koje mogu sudjelovati u tom postupku. Podaci o maloljetniku koji sudjeluje u postupku predstavljaju tajnu. Osobni podaci okrivljenika osim imena i prezimena do potvrivanja optunice, te osobni podaci rtve, oteenika ili svjedoka, osim imena i prezimena, takoer su tajni. Tijelo i osoba koja je upoznata s tajnim podacima duna ih je uvati kao tajnu. (3) Ako postoji bojazan iz lanka 294. stavka 1. ovog Zakona sudac istrage e na odgovarajui nain (prijepisom zapisnika ili slubene zabiljeke bez podataka o istovjetnosti osobe, njihovim izdvajanjem u posebni omot i slino) zatititi tajnost podataka tih osoba koji su u spisu. (4) Osoba koja je dopustila razgledavanje spisa upozorit e osobu kojoj je razgledavanje spisa doputeno da je duna uvati kao tajnu podatke iz stavka 1. i 2. ovog lanka i upozoriti je da je odavanje tajne kazneno djelo. To e se zabiljeiti na spisima koji se razgledavaju, uz potpis osobe koja je upozorena. (5) Kad je postupak u tijeku, razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje spisa doputa tijelo koje vodi postupak. (6) Kad je postupak zavren, razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje spisa doputa predsjednik suda ili slubena osoba koju on odredi. Odobrenje za razgledavanje, prepisivanje, preslikavanje i snimanje dravnoodvjetnikog spisa daje nadleni dravni odvjetnik sukladno odredbama Zakona o dravnom odvjetnitvu. lanak 187. (1) Netoni podaci ili podaci prikupljeni suprotno odredbama lanka 186. i 188. ovog Zakona moraju se bez odgode ispraviti ili izbrisati. Tonost podataka prikupljenih u evidencijama automatiziranih sustava obrade provjerava se svakih pet godina. (2) Ako posebnim zakonom nije drukije propisano, osobni podaci o okrivljenikovoj istovjetnosti izbrisat e se iz automatiziranih zbirki podataka: 1) pet godina od izvrenja kazne izreene pravomonom presudom ili isteka roka kunje u uvjetnoj osudi, 2) tri godine od donoenja pravomone oslobaajue presude, 3) dvije godine od donoenja odluke o izricanju kaznenopravne sankcije maloljetniku. (3) Umjesto brisanja, sud moe odrediti da se u automatiziranu zbirku iz stavka 2. ovog lanka, unese odredba o zabrani njihovog priopavanja ako bi se oni mogli izbrisati samo uz nerazmjerne potekoe ili trokove.

71 (4) Osobni podaci prikupljeni iskljuivo na temelju utvrivanja istovjetnosti, tjelesnog pregleda ili molekularno-genetske analize mogu se nakon kaznenog postupka, sukladno propisima, koristiti samo radi otkrivanja ili sprjeavanja kaznenog djela. (5) Kao dokaz u predmetima za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), kanjavanja za najtee oblike kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 155.) i terorizma (lanak 169.), mogu se iznimno upotrijebiti samo osobni podaci koji slue za utvrivanje istovjetnosti okrivljenika, prikupljeni od strane sigurnosno obavjetajnih slubi. lanak 194. (1) O audio-video konferenciji tijelo koji vodi postupak sastavlja zapisnik u kojem se navodi vrijeme i mjesto radnje, osobe koje su bile prisutne, vrstu i stanje tehnikog ureaja za vezu na daljinu te strune osobe koja je rukovala ureajem. Zapisnik moe voditi sudski savjetnik ili sudaki vjebenik. (2) Tijelo koje vodi postupak moe udovoljiti zamolbi inozemnog tijela u pogledu oblika i sadraja audio-video konferencije, te drugim posebnim zahtjevima inozemnog tijela u skladu s propisima posebnog zakona ili meunarodnog ugovora. (3) Ministar nadlean za pravosue donosi propise o nabavci i odravanju zatvorenih tehnikih ureaja za audio-video konferenciju u sudovima. lanak 197. (1) Kad progon za kazneno djelo ovisi o oteenikovu prijedlogu za progon, dravni odvjetnik ne moe naloiti provoenje istrage niti podignuti optunicu dok oteenik ne stavi prijedlog. (2) Kad je za kazneni progon potrebno odobrenje nadlenog dravnog tijela, ovlateni tuitelj ne moe naloiti provoenje istrage niti podignuti optunicu ili privatnu tubu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dano. (3) Kad je zakonom odreeno da dravno odvjetnitvo poduzima kazneni progon na temelju pisanog zahtjeva ili suglasnosti odreenih osoba, pisani se zahtjev moe podnijeti ili suglasnost dati u roku iz lanka 48. stavka 1. ovog Zakona. lanak 202. (1) Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje bez obzira jesu li u ovom Zakonu koriteni u mukom ili enskom rodu odnose se na jednak nain na muki i enski rod. (2) Ako nije drukije propisano, pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedee znaenje: 1) osumnjienik je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi, ili se vodi istraga, ili poduzimaju dokazne radnje prije poetka kaznenog postupka, 2) okrivljenik je osoba protiv koje je podignuta optunica koja jo nije potvrena, osoba protiv koje je podnesena privatna tuba te osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog, 3) optuenik je osoba protiv koje je optunica potvrena ili je povodom privatne tube odreena rasprava, 4) osuenik je osoba za koju je pravomonom presudom utvreno da je kriva za odreeno kazneno djelo, 5) izrazi pod tokom 1. do 3. odnose se i na pravnu osobu prema posebnom zakonu. (3) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, odredbe o okrivljeniku, primjenjuju se na osumnjienika, okrivljenika, optuenika i osuenika te na osobe protiv kojih se vode posebni postupci predvieni ovim ili drugim zakonom. (4) Uhienje je prisilno zadravanje neke osobe pod sumnjom da je poinila kazneno djelo.

72 (5) Uhienik je osoba prema kojoj je primijenjena mjera uhienja. (6) Pritvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera pritvora. (7) Pritvorski nadzornik je policijski slubenik odreen posebnim zakonom. (8) Osoba u kunom zatvoru je osoba protiv koje se primjenjuje mjera kunog zatvora (9) Zatvorenik je osoba protiv koje se primjenjuje mjera istranog zatvora. (10) rtva kaznenog djela je osoba koja zbog poinjenja kaznenog djela trpi fizike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. (11) Oteenik je osim rtve i druga osoba ije je kakvo osobno ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu oteenika u kaznenom postupku. (12) Stranke su tuitelj i okrivljenik. (13) Oteenik kao tuitelj je osoba koja je preuzela progon od dravnog odvjetnika koji nije pokrenuo ili je odustao od kaznenog progona. (14) Privatni tuitelj je osoba koja je podnijela privatnu tubu radi progona kaznenih djela za koja se progoni po privatnoj tubi. (15) Tuitelj je dravni odvjetnik, oteenik kao tuitelj i privatni tuitelj. (16) Opunomoenik je odvjetnik kojega moe zamijeniti odvjetniki vjebenik prema ovom Zakonu. (17) Branitelj je odvjetnik, kojega moe zamijeniti odvjetniki vjebenik prema ovom Zakonu. (18) Savjetnik je osoba odreena zakonom. (19) Europski sud za ljudska prava je sud prema lanku 19. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine Meunarodni ugovori 18/1997., 6/1999., 8/1999.). (20) Sud Europske unije je sud iz lanaka 13. i 19. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 251. do 281. Ugovora o funkcioniranja Europske unije. (21) Sud je, ako drukije nije propisano ovim Zakonom, sudbeno tijelo koje donosi odluku provodi radnju ili pred kojim se vodi postupak. (22) Istraitelj je osoba koja je prema posebnom propisu donesenom na osnovi zakona ovlatena provoditi dokazne i druge radnje. (23) Policija je policijski slubenik ministarstva nadlenog za unutarnje poslove ili ovlatena osoba ministarstva nadlenog za obranu u okviru prava i dunosti propisanih posebnim zakonima te inozemni policijski slubenik koji u skladu s meunarodnim pravom, na temelju pisanog odobrenja ministra nadlenog za unutarnje poslove, poduzima radnje u podruju Republike Hrvatske, na njezinom brodu ili zrakoplovu. (24) Prikriveni istraitelj je policijski slubenik koji sudjeluje u posebnoj dokaznoj radnji prema ovom Zakonu. (25) Pouzdanik je graanin koji sudjeluje u posebnoj dokaznoj radnji prema ovom Zakonu. (26) Banka oznaava osim banke i drugu financijsku ustanovu. (27) Isprava je predmet iz lanka 89. stavka 24. Kaznenog zakona. (28) Snimka je zapis tehnikim ureajem. (29) Osobni podatak je u smislu ovog Zakona informacija koja se odnosi na odreenu fiziku osobu ili fiziku osobu koja se moe odrediti. (30) Zbirka osobnih podataka je skup osobnih podataka odreenih posebnim zakonom. (31) Molekularno-genetska analiza je u smislu ovog Zakona postupak koji slui za analizu DNK koja tvori osnovni genetski materijal ovjeka i drugih ivih bia. (32) Elektroniki (digitalni) dokaz je podatak koji je kao dokaz u elektronikom (digitalnom) obliku pribavljen prema ovom Zakonu. (33) Zajednica je izvanbrana zajednica i istospolna zajednica. Izvanbrana zajednica, u smislu ovog Zakona, je ivotna zajednica ene i mukarca koji nisu u braku, a koja traje dulje

73 vrijeme, ili takva zajednica koja traje krae vrijeme ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Istospolna zajednica je zajednica koja je ureena zakonom. (34) Tijelo koje vodi postupak u prethodnom je postupku je dravni odvjetnik, koji postupa prije podizanja optunice, te sud koji provodi istragu na zahtjev oteenika kao tuitelja i tijekom provoenja dokaznog roita. Nakon podizanja optunice ili privatne tube, tijelo koje vodi postupak je sud. (35) Zajednika istraga je postupanje policije, dravnog odvjetnika i suda prema meunarodnom ugovoru. lanak 212. (1) Glavni dravni odvjetnik moe pod uvjetima i na nain propisan posebnim zakonom, rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka ako je to razmjerno teini poinjenih kaznenih djela i znaenju iskaza te osobe, vano za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela i lanova zloinake organizacije. (2) Protiv rjeenja Glavnog dravnog odvjetnika iz stavka 1. ovog lanka, alba nije doputena. lanak 216. (1) Istraga se mora provesti za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. (2) Istraga se moe provesti za druga kaznena djela za koja se vodi redoviti kazneni postupak. (3) U istrazi e se prikupiti dokazi i podaci potrebni da bi se moglo odluiti hoe li se podignuti optunica ili obustaviti postupak, te dokazi za koje postoji opasnost da se nee moi ponoviti na raspravi ili bi njihovo izvoenje bilo oteano. lanak 223. (1) Dravni odvjetnik prekida istragu nalogom ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji nesposoban sudjelovati u postupovnim radnjama. Od donoenja rjeenja o prekidu, do prestanka zdravstvenih smetnji, okrivljenik mora imati branitelja. (2) Ako se okrivljenik sam stavio u stanje ili poloaj uslijed kojega nije sposoban sudjelovati u postupovnim radnjama, istraga se nee prekinuti. Tijekom postojanja tih okolnosti okrivljenik mora imati branitelja. (3) Istraga se nee prekinuti u sluaju iz lanka 549. stavka 4. ovog Zakona. (4) Istraga se moe prekinuti ako je okrivljenik nepoznat, u bijegu ili inae nije dostian dravnim tijelima. (5) Prije nego to se istraga prekine, prikupit e se svi dokazi o kaznenom djelu i krivnji okrivljenika do kojih se moe doi. (6) Ako su bile odreene mjere osiguranja prisutnosti, dravni odvjetnik e sucu istrage bez odgaanja dostaviti nalog o prekidu istrage. Sudac istrage e postupiti prema lanku 226. stavak 1. ovog Zakona. (7) Kad prestanu smetnje koje su prouzroile prekid, dravni odvjetnik donosi nalog o nastavku istrage. (8) Ako tijekom prekida istrage nastupi zastara kaznenog progona, postupa se prema lanku 224. stavku 1. toki 3. ovog Zakona. lanak 225.

74 (1) Ako je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu ili je obustavio istragu, oteenik koji je preuzeo kazneni progon moe sucu istrage predloiti provoenje istrage, ili provoenje dokaznog roita. (2) Sudac istrage odluuje o prijedlogu oteenika kao tuitelja rjeenjem. U rjeenju kojim odreuje pokretanje istrage navode se podaci iz lanka 217. stavka 2. i 3. ovog Zakona. Ako ne prihvati prijedlog, sudac istrage rjeenjem odbija prijedlog oteenika za pokretanje istrage. (3) Ako je prijedlog oteenika kao tuitelja za provoenje istrage prihvaen, istragu po nalogu suca istrage, provodi istraitelj. Oteenik kao tuitelj moe biti prisutan radnjama u istrazi i moe sucu istrage predlagati da naloi istraitelju provoenje odreenih radnji. Ako ne prihvati prijedlog oteenika kao tuitelja o provoenju radnji, sudac istrage obavjetava oteenika. (4) Kad sudac istrage ustanovi da je istraga zavrena, izvijestit e o tome oteenika kao tuitelja. Sudac istrage e u obavijesti upozoriti oteenika kao tuitelja o mjestu gdje se nalazi spis i drugi predmeti i vremenu u kojemu ih moe razgledati, kao i o pravu da u roku od osam dana moe podnijeti optunicu te o tome obavijestiti suca istrage. Ako oteenik kao tuitelj u tom roku ne podigne optunicu, smatrat e se da je odustao od kaznenog progona, pa e sudac istrage postupak rjeenjem obustaviti. lanak 236. (1) Dokazno roite e se provesti ako: 1) je potrebno ispitati svjedoka iz lanka 292. i 293. ovog Zakona, 2) svjedok nee moi biti ispitan na raspravi, 3) je svjedok izloen utjecaju koji dovodi u pitanje istinitost iskaza, 4) se drugi dokaz nee moi kasnije izvesti. (2) Dokazno roite se moe provesti ako je potrebno radi donoenja odluke u sluajevima propisanim ovim Zakonom. lanak 244. Pretrazi se moe iznimno pristupiti i bez prethodne predaje naloga (lanak 243. stavak 1.) i pouke o pravima (lanak 239. stavak 1.), odnosno poziva za predaju osobe ili stvari (lanak 243. stavak 2.) ako: 1) se pretpostavlja oruani otpor; 2) je nuno da se kod sumnje na kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija ili iji su poinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obavi iznenada; 3) se pretraga ima obaviti u javnim prostorijama; 4) postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omoguilo sakrivanje, unitenje ili oteenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti; 5) postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja poduzima pretragu; 6) je vlasnik ili posjednik doma ili pokretne stvari nedostupan. lanak 245. (1) Iznimno, ako se radi o sumnji da su poinjena sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125. stavak 2. i 3.), ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), odavanja dravne tajne, (lanak 144. stavak 1. i 3.), pijunae (lanak 146.

75 stavak 4.), udruivanja radi injenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 152.), protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) za koje je propisana kazna zatvora vie od pet godina, krivotvorenja novca (lanak 274.) i pranja novca (lanak 279.), izbjegavanja carinskog nadzora (lanak 298.), udruivanja za poinjenje kaznenih djela (lanak 333.), primanja mita (lanak 347.) te davanja mita (lanak 348.), kao i kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju, a pretragu treba poduzeti odmah jer bi odgaanje ugrozilo postizanje ciljeva pretrage, dravni odvjetnik moe sam naloiti pretragu osobe i sredstva prijevoza pisanim obrazloenim nalogom. (2) Pretraga iz stavka 1. ovog lanka, provest e se prema lanku 244. ovog Zakona. (3) Nalog o pretrazi iz stavka 1. ovog lanka, zajedno sa zapisnicima o izvrenoj pretrazi dravni odvjetnik mora odmah, a najkasnije u roku od osam sati od okonanja pretrage, dostaviti sucu istrage. (4) Sudac istrage odluuje rjeenjem, o zakonitosti naloga dravnog odvjetnika o pretrazi i provedene pretrage, u roku od osam sati od primitka zapisnika. Protiv rjeenja suca istrage kojim odbija ovjeriti nalog o pretrazi ili zapisnik o provedenoj pretrazi, dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od dvadeset etiri sata. O albi odluuje vijee u roku od etrdeset i osam sati. lanak 262. (1) Privremenom oduzimanju ne podlijeu: 1) spisi i druge isprave dravnih tijela ije bi objavljivanje povrijedilo obvezu tajnosti dok nadleno tijelo ne odlui drukije, 2) pisana priopenja okrivljenika branitelju, osim ako okrivljenik ne zahtijeva drukije, 3) snimke i privatni dnevnik pronaeni kod osoba iz lanka 285. stavka 1. toke 1. do 3. ovog Zakona, koje su te osobe snimile ili napisale, a sadre snimke ili zapise o injenicama o kojima su te osobe osloboene dunosti svjedoenja, 4) zapisi, izvodi iz registara i sline isprave koje se nalaze kod osoba iz lanka 285. stavka 1. toka 4. ovog Zakona, sastavljeni o injenicama koje su u obavljanju svoga zanimanja te osobe saznale od okrivljenika, 5) zapisi o injenicama koje su sastavili novinari i urednici u sredstvima javnog priopavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom ureivanja sredstava javnog priopavanja, a koji se nalaze u njihovom posjedu ili u urednitvu u kojem su zaposleni. (2) Zabrana privremenog oduzimanja predmeta, isprava i tehnikih snimki iz stavka 1. toke 2. do 5. ovog lanka, ne primjenjuje se: 1) u pogledu branitelja ili osobe osloboene obveze svjedoenja prema lanku 285. stavku 1. ovog Zakona ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji, 2) u pogledu novinara i urednika u sredstvima javnog priopavanja ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji kaznenog djela, te za kaznena djela iz lanka 305. i 305.a Kaznenog zakona, 3) ako se radi o predmetima koji se imaju oduzeti prema zakonu. (3) O vjerojatnosti pruanja pomoi u kaznenom djelu iz stavka 2. ovog lanka, na zahtjev dravnog odvjetnika, do podizanja optunice odluuje rjeenjem sudac istrage. Sudac istrage donosi rjeenje u roku od 24 sata nakon podnoenja zahtjeva dravnog odvjetnika. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vijee. Nakon podizanja optunice odluuje sud pred kojim se vodi postupak. alba protiv odluke optunog vijea i raspravnog suda nije doputena.

76 (4) Zabrana privremenog oduzimanja predmeta, isprava i snimki iz stavka 1. toke 2. do 5. ovog lanka, ne primjenjuje se u predmetima kaznenih djela poinjenih na tetu djece i maloljetnika iz lanka 117. Zakona o sudovima za mlade. (5) Dravni odvjetnik, istraitelj ili policija, mogu oduzeti predmete prema stavku 1., 2. i 3. ovog lanka i kad provode izvide kaznenih djela ili kad istraitelj ili policija izvravaju nalog suda. (6) Pri oduzimanju predmeta u zapisniku e se naznaiti gdje je pronaen i opisat e se, a po potrebi i na drugi nain osigurati utvrivanje njegove istovjetnosti. Za privremeno oduzeti predmet izdat e se potvrda. (7) Predmet oduzet suprotno odredbama stavka 1. ovog lanka, ne moe se upotrijebiti kao dokaz u postupku. lanak 263. (1) Odredbe lanka 261. ovog Zakona odnose se i na podatke pohranjene u raunalima i s njim povezanim ureajima, te ureajima koji slue prikupljanju i prijenosu podataka, nositelje podataka i na pretplatnike informacije kojima raspolae davatelj usluga, osim kad je prema lanku 262. ovog Zakona, privremeno oduzimanje predmeta zabranjeno. (2) Podaci iz stavka 1. ovog lanka, na pisani zahtjev dravnog odvjetnika se moraju predati dravnom odvjetniku u cjelovitom, izvornom, itljivom i razumljivom obliku. Dravni odvjetnik u zahtjevu odreuje rok u kojemu se imaju predati podaci. U sluaju odbijanja predaje, moe se postupiti prema lanku 259. stavku 1. ovog Zakona. (3) Podatke iz stavka 1. ovog lanka, snimit e u realnom vremenu tijelo koje provodi radnju. Pri pribavljanju, snimanju, zatiti i uvanju podataka posebno e se voditi rauna o propisima koji se odnose na uvanje tajnosti odreenih podataka (lanak 186. do 188.). Prema okolnostima, podaci koji se ne odnose na kazneno djelo zbog kojega se postupa, a potrebni su osobi prema kojoj se provodi mjera, mogu se snimiti na odgovarajue sredstvo i vratiti toj osobi i prije okonanja postupka. (4) Na prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe rjeenjem odrediti zatitu i uvanje svih raunalnih podataka iz stavka 1. ovog lanka, dok je to potrebno, a najdulje est mjeseci. Nakon toga raunalni podaci e se vratiti osim: 1) ako nisu ukljueni u poinjenje sljedeih kaznenih djela iz Kaznenog zakona: povrede tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka, programa ili sustava (lanak 223.), raunalnog krivotvorenja (lanak 223.a) i raunalne prijevare (lanak 224.a), 2) ako nisu ukljueni u poinjenje drugog kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti poinjenog pomou raunalnog sustava, 3) ako ne slue kao dokaz za kazneno djelo za koje se vodi postupak. (5) Protiv rjeenja suca istrage kojim su odreene mjere iz stavka 3. ovog lanka, osoba koja se koristi raunalom i osoba koja je davatelj usluga imaju pravo albe u roku od dvadeset etiri sata. O albi odluuje vijee u roku od tri dana. alba ne odgaa izvrenje rjeenja. lanak 272. (1) Kad se okrivljenik prvi put ispituje, pitat e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godinu roenja, koje je narodnosti i iji je dravljanin, zanimanje, zvanje, zaposlenost i koje je kole zavrio, osobni identifikacijski broj, obiteljske prilike, ima li vojni in, je li odlikovan, kakva je imovna stanja, je li, kad i zato osuivan, je li i kad izreenu kaznu izdrao, vodi li se protiv njega postupak za drugo kazneno djelo, a ako je maloljetan, tko mu je zakonski zastupnik.

77 (2) Okrivljenik e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah priopiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni adresu, a upozorit e se i na posljedice ako ne postupi prema toj obvezi. (3) Ako se okrivljenik ne moe odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje, moe se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog mjesta gdje se radnja poduzima, ili se njegovo ispitivanje moe odgoditi. (4) Tijelo koje vodi postupak moe naloiti tjelesni pregled ili vjetaenje radi provjere postojanja okolnosti iz stavka 3. ovog lanka. lanak 285. (1) Osloboeni su obveze svjedoenja: 1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbranoj zajednici, 2) roaci okrivljenika u uspravnoj lozi, roaci u pobonoj lozi do treega stupnja zakljuno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zakljuno, 3) posvojenik i posvojitelj okrivljenika, 4) javni biljenici, porezni savjetnici, u okviru zakonske obveze uvanja tajne, 5) odvjetnici, lijenici, zubari, psiholozi i socijalni radnici o onome to su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika, 6) novinari i urednici u sredstvima javnog priopavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom ureivanja sredstava javnog priopavanja, osim u postupku zbog kaznenih djela protiv asti i ugleda poinjenih putem sredstava javnog priopavanja i u sluaju propisanom posebnim zakonom. (2) Osobe navedene u stavku 1. toki 4. do 6. ovog lanka ne mogu uskratiti iskaz ako postoji zakonska osnova po kojoj su osloboene dunosti uvanja tajne. (3) Tijelo koje vodi postupak duno je osobe spomenute u stavku 1. ovog lanka, prije njihova ispitivanja ili im sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedoiti. Upozorenje i odgovor unose se u zapisnik. (4) Maloljetnik koji s obzirom na dob i duevnu razvijenost nije sposoban shvatiti znaenje prava da ne mora svjedoiti ne moe se ispitati kao svjedok, ali se saznanja dobivena od njega putem strunih osoba, roaka ili drugih osoba koje su s njim bile u kontaktu mogu koristiti kao dokaz. (5) Osoba koja ima razloga uskratiti svjedoenje prema jednom od okrivljenika osloboena je dunosti svjedoenja i prema ostalim okrivljenicima ako se njezin iskaz prema naravi stvari ne moe ograniiti samo na ostale okrivljenike. (6) Osobe navedene u stavku 1. toki 1. do 6. ovog lanka, osim branitelja, ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zatite djece i maloljetnika iz lanka 117. Zakona o sudovima za mlade. lanak 286. (1) Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izloio sebe ili bliskog roaka kaznenom progonu, tekoj sramoti ili znatnoj materijalnoj teti. O tome e tijelo koje vodi postupak pouiti svjedoka. (2) Ako je svjedok uskratio odgovor na pitanja iz stavka 1. ovog lanka jer bi time izloio sebe ili svoga bliskog roaka kaznenom progonu, dravni odvjetnik moe izjaviti da nee poduzeti kazneni progon i predloiti prekid radnje radi davanja izjave u smislu stavka 4. ovog lanka. (3) Izjavu iz stavka 2. ovog lanka dravni odvjetnik moe dati ako je odgovor na odreena pitanja vaan za dokazivanje teeg kaznenog djela druge osobe za koje je propisana kazna

78 zatvora u trajanju od deset ili vie godina. Svjedok moe prije davanja izjave dravnog odvjetnika iz stavka 2. ovog lanka radi zatite svojih prava i interesa imati savjetnika iz reda odvjetnika. (4) Izjava dravnog odvjetnika iz stavka 2. ovog lanka mora biti pisana i ovjerena peatom i potpisom vieg dravnog odvjetnika. Dravni odvjetnik predaje izjavu svjedoku. Protiv svjedoka i osobe iz stavka 2. ovog lanka ne moe se poduzeti kazneni progon za kazneno djelo na koje se odnosi izjava, ali se moe progoniti za kazneno djelo davanja lanog iskaza. lanak 292. (1) Ako drukije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta kao svjedoka provodi sudac istrage. Ispitivanje e se provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio-video ureaja kojima rukuje struni pomonik. Ispitivanje se provodi uz pomo psihologa, pedagoga ili druge strune osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu svjedoku prema odobrenju suca istrage putem strune osobe. Ispitivanje e se snimiti ureajem za audio-video snimanje, a snimka e se zapeatiti i prikljuiti zapisniku. Dijete se moe samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti nain. (2) Ako drukije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje maloljetnika kao svjedoka provodi sudac istrage. Pri ispitivanju maloljetnika osobito ako je oteen kaznenim djelom, postupit e se obzirno da ispitivanje ne bi tetno utjecalo na psihiko stanje maloljetnika. Prema okolnostima, posebno vodei rauna o zatiti maloljetnika, ispitivanje se moe provesti na nain propisan u stavku 1. ovog lanka. (3) Svjedoci koji se zbog starosti, zdravstvenog stanja, tekih tjelesnih mana ili duevnog stanja, ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u svojem stanu ili drugom prostoru u kojemu borave. Te svjedoke se moe ispitati putem audio-video ureaja kojima rukuje struna osoba. Ako to zahtijeva stanje svjedoka, ispitivanje e se provesti tako da mu stranke mogu postavljati pitanja bez prisutnosti u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Ispitivanje e se prema potrebi snimiti ureajem za audio-video snimanje, a snimka e se zapeatiti i prikljuiti zapisniku. (4) Na nain odreen u stavku 3. ovog lanka, na njezin zahtjev, provest e se ispitivanje kao svjedoka rtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog udorea, ili ako je kazneno djelo poinjeno u obitelji. (5) Ako se ispitivanje svjedoka provodi prema stavku 3. ovog lanka postupit e se prema lanku 297. stavku 3. ovog Zakona. lanak 300. (1) Iskaz svjedoka se ne moe upotrijebiti kao dokaz u postupku ako: 1) je kao svjedok ispitana osoba koja se, osim u sluajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne moe ispitati kao svjedok (lanak 284.), 2) je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedoiti (lanak 285.), a nije na to upozorena ili se nije izriito odrekla toga prava, 3) upozorenje iz lanka 285. stavka 3. ovog Zakona i odricanje nije ubiljeeno u zapisnik, 4) je kao svjedok ispitan maloljetnik koji ne moe shvatiti znaenje prava da ne mora svjedoiti (lanak 285. stavak 4.), 5) upozorenja iz lanka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubiljeena u zapisnik, 6) je povrijeeno pravo na uskratu odgovora iz lanka 45. stavka 1. toke 3. ovog Zakona, 7) u sluaju iz lanka 6. stavka 3. ovog Zakona.

79 (2) Ako nije postupljeno prema odredbama lanka 295. stavka 4. i 5. ovog Zakona, iskaz zatienog svjedoka ne moe biti upotrijebljen kao dokaz. O tome na prijedlog stranke ili svjedoka rjeenjem odluuje sudac istrage. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vii sud. lanak 325. (1) Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena ubrojivost okrivljenika, da je okrivljenik zbog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga poinio kazneno djelo ili da je raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji, odredit e se vjetaenje psihijatrijskim pregledom okrivljenika. (2) Ako je to nuno za obavljanje vjetaenja okrivljenik moe rjeenjem suda biti prisilno na zadravanju u zdravstvenoj ustanovi. Prije potvrivanja optunice rjeenje o prisilnom zadravanju donosi sudac istrage, a nakon potvrivanja optunice sud pred kojim se vodi rasprava. Zadravanje moe trajati najvie mjesec dana. U sluaju potrebe za novim vjetaenjem, zadravanje se moe ponoviti samo jednom. (3) Ako je vjetaenje odreeno radi ocjene okrivljenikove ubrojivosti, vjetak e ustanoviti je li u vrijeme poinjenja kaznenog djela kod okrivljenika postojala kakva duevna bolest, privremena duevna poremeenost, nedovoljni duevni razvitak ili neka druga tea duevna smetnja, te e odrediti narav, vrstu, stupanj i trajnost duevne smetnje i dati svoje miljenje o tome kakav je utjecaj takvo duevno stanje imalo na okrivljenikovo shvaanje znaenja svojeg postupanja ili vladanje svojom voljom. (4) Ako vjetak ocijeni da okrivljenik u vrijeme poinjenja djela nije bio u mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, dat e miljenje o stupnju vjerojatnosti da bi ta osoba zbog duevnih smetnji mogla poiniti tee kazneno djelo, a ako ocijeni da su okrivljenikove mogunosti shvaanja znaenja svojeg postupanja ili vladanja svojom voljom bile smanjene, dat e miljenje postoji li opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budunosti poticajno djelovati za poinjenje novoga kaznenog djela. (5) Ako je vjetaenje odreeno radi ocjene okrivljenikove raspravne sposobnosti, vjetak e ustanoviti ima li okrivljenik duevne smetnje i dati svoje miljenje je li sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute. (6) Ako se u zdravstvenu ustanovu upuuje okrivljenik koji se nalazi u istranom zatvoru, sudac istrage obavijestit e tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen istrani zatvor kako bi se poduzele mjere potrebne za osiguranje svrhe istranog zatvora. (7) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se okrivljeniku u pritvor ili istrani zatvor, odnosno u kaznu ako bude izreena. lanak 334. (1) Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: 1) protiv Republike Hrvatske (Glava XII.), protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.), protiv spolne slobode i spolnog udorea (Glava XIV.) i protiv oruanih snaga Republike Hrvatske (Glava XXVI.), a za koja je propisana kazna zatvora od pet ili vie godina, 2) ubojstva (lanak 90.), otmice (lanak 125.), podvoenja (lanak 195.), djeje pornografije na raunalnom sustavu ili mrei (lanak 197.a), razbojnitva (lanak 218. stavak 2.), povrede tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podatka, programa ili sustava (lanak 223.), raunalnog krivotvorenja (lanak 223.a), raunalne prijevare (lanak 224.a) prijevare na tetu

80 Europskih zajednica (lanak 224.b), iznude (lanak 234.), ucjene (lanak 235.), tekih kaznenih djela protiv ope sigurnosti (lanak 271.), krivotvorenja novca (lanak 274.), pranja novca (lanak 279.), primanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 294.a), davanja mita u gospodarskom poslovanju (lanak 294.b), izbjegavanja carinskog nadzora (lanak 298.), sprjeavanja dokazivanja (lanak 304.), prisile prema pravosudnom dunosniku (lanak 309.), udruivanja za poinjenje kaznenog djela (lanak 333.) kao i za kaznena djela koja je poinila ta grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju, nedozvoljenog posjedovanja oruja i eksplozivnih tvari (lanak 335.), zlouporabe poloaja i ovlasti (lanak 337.), zlouporabe obavljanja dunosti dravne vlasti (lanak 338.), protuzakonitog posredovanja (lanak 343.), primanja mita (lanak 347.) i davanja mita (lanak 348.), 3) iskoritavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196.), upoznavanja djece s pornografijom (lanak 197.), povrede prava autora ili umjetnika izvoaa (lanak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa (lanak 230.), povrede prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (lanak 231.), povrede prava iz prijavljenog ili zatienog izuma (lanak 232.), povrede prava industrijskog vlasnitva i neovlatene uporaba tue tvrtke (lanak 285.), ako su ta djela poinjena uporabom raunalnih sustava ili mrea, 4) za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora. (2) Posebne dokazne radnje iz lanka 332. stavka 1. ovog Zakona mogu se odrediti i za kaznena djela poinjena na tetu djece ili maloljetnika.

lanak 339. (1) Sudac istrage moe, na prijedlog dravnog odvjetnika naloiti da potanske i druge prometne organizacije zadre i njemu, uz potvrdu primitka, predaju pisma, brzojave i druge poiljke koje su upuene okrivljeniku ili koje on odailje ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da e te poiljke posluiti kao dokaz u postupku. Nalog sadri podatke iz lanka 335. stavka 1. ovog Zakona. (2) Privremeno oduzimanje moe trajati najdulje etiri mjeseca, a na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika sudac istrage moe produljiti trajanje za daljnja dva mjeseca. (3) Radnja iz stavka 1. ovog lanka moe biti naloena za sljedea kaznena djela iz Kaznenog zakona: 1) protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (Glava XIII.) za koja je propisana kazna zatvora vie od pet godina, ubojstva (lanak 90.), tekog ubojstva (lanak 91.), otmice (lanak 125. stavak 2. i 3.), veleizdaje (lanak 135.), priznavanja okupacije i kapitulacije (lanak 136.), ugroavanja dravne neovisnosti (lanak 137.), ubojstva najviih dravnih dunosnika (lanak 138.), otmice najviih dravnih dunosnika (lanak 139.), protudravnog terorizma (lanak 141.), odavanja dravne tajne (lanak 144. stavak 1. i 3.), udruivanja radi injenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 152.), pripremanja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (lanak 153.), pranja novca (lanak 279.), 2) iskoritavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju (lanak 196.), upoznavanja djece s pornografijom (lanak 197.), povrede prava autora ili umjetnika izvoaa (lanak 229.), nedozvoljena uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa (lanak 230.), povrede prava proizvoditelja zvune ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (lanak 231.), povrede prava iz prijavljenog ili zatienog izuma (lanak 232.), povrede prava industrijskog vlasnitva i neovlatene uporabe tue tvrtke (lanak 285.), ako su ta djela poinjena uporabom raunalnih sustava, privremeno oduzimanje moe trajati najdulje godinu dana,

81 3) udruivanja za poinjenje kaznenih djela (lanak 333.) kao i za kaznena djela koja je poinila ta grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju. (4) Dravni odvjetnik moe naloiti samo zadravanje poiljaka, ali su organizacije navedene u stavku 1. ovog lanka obvezne obustaviti zadravanje ako u roku od tri dana nakon primitka naloga, ne prime rjeenje suca istrage. (5) Zadrane poiljke otvara dravni odvjetnik u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju pazit e se da se ne otete peati, a omoti e se i adrese sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik. (6) Ako interesi postupka doputaju, sadraj poiljke moe se priopiti u cijelosti ili djelomino okrivljeniku, odnosno osobi kojoj je upuena, a moe mu se poiljka i predati. Ako je okrivljenik odsutan, sadraj poiljke e se kad za to postoji opravdan interes, priopiti ili predati kome od njegovih roaka, a ako njih nema, vratit e se poiljatelju, ako se to ne protivi interesima postupka ili drugim vanim interesima. (7) Odredbe stavka 1. do 5. ovog lanka ne primjenjuje se na pisma, brzojave i druge poiljke izmeu okrivljenika i njegova branitelja. (8) Ako je postupljeno protivno stavku 1. do 5. ovog lanka, dokazi za koje se saznalo iz tako prikupljenih podataka ne mogu se upotrijebiti u kaznenom postupku. lanak 342. (1) Optunica sadri: 1) ime i prezime okrivljenika s osobnim podacima (lanak 272. stavak 1.) kao i podacima o tome nalazi li se i otkad u istranom zatvoru ili se nalazi na slobodi, a ako je prije podizanja optunice puten na slobodu, koliko je proveo u pritvoru i istranom zatvoru, 2) opis djela iz kojeg proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela, vrijeme i mjesto poinjenja kaznenog djela, predmet na kojemu je i sredstvo kojim je poinjeno kazneno djelo te ostale okolnosti potrebne da se kazneno djelo to tonije odredi, 3) zakonski naziv kaznenog djela, s navoenjem odredaba Kaznenog zakona koje se na prijedlog tuitelja imaju primijeniti, 4) dokaze na kojima se temelji optunica, 5) obrazloenje u kojem e se opisati stanje stvari. (2) Dravni odvjetnik e uz optunicu, osim dokaza navedenih u stavku 1. toki 4. ovog lanka, dostaviti i popis dokaza kojima raspolae, a ne namjerava ih izvoditi pred sudom, ako ukazuju na nedunost i na manji stupanj krivnje okrivljenika ili predstavljaju olakotne okolnosti. (3) Dravni odvjetnik nije duan obavijestiti okrivljenika o: 1) identitetu zatienog svjedoka, 2) dokazima ije bi otkrivanje povrijedilo obvezu uvanja isprava s oznakom tajnosti. (4) Ako se okrivljenik nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi istrani zatvor, a ako se nalazi u pritvoru ili istranom zatvoru, moe se predloiti da se pusti na slobodu. (5) Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie kaznenih djela ili vie okrivljenika samo ako se prema odredbama lanka 25. ovog Zakona moe provesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda. lanak 344. (1) Sudac istrage ispitat e bez odgode, a ako je okrivljenik lien slobode, u roku od etrdeset i osam sati je li: 1) optunicu podnio ovlateni tuitelj,

82 2) optunica podignuta nakon to su ispunjeni zakonski uvjeti (lanak 341. i 356. stavak 3.), 3) optunica propisno sastavljena (lanak 342.), 4) se u spisu nalaze dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa, 5) optunica podignuta u roku iz lanka 229. stavka 2. i lanka 365. stavka 2. ovog Zakona. (2) Sudac istrage e rjeenjem odbaciti optunicu koju nije podnio ovlateni tuitelj i koja je podignuta iako nisu ispunjeni zakonski uvjeti ili nakon proteka roka iz lanka 229. stavka 2. i lanka 365. stavka 2. ovog Zakona. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vii sud. (3) Ako sudac istrage ustanovi da optunica ima nedostatke u odnosu na sastojke iz lanka 342. stavka 1. toke 1. do 5. ovog Zakona, vratit e je tuitelju da u roku od tri dana ispravi nedostatke. Iz opravdanih razloga, na zahtjev tuitelja, sudac istrage moe produljiti taj rok za daljnja tri dana, osim ako je okrivljenik lien slobode. Ako dravni odvjetnik propusti taj rok, sudac istrage e izvijestiti vieg dravnog odvjetnika. Protiv rjeenja o vraanju optunice i rjeenja o produljenju roka alba nije doputena. Ako oteenik kao tuitelj propusti spomenuti rok, smatrat e se da je odustao od progona i postupak e se obustaviti. (4) Ako sudac istrage ustanovi da u spisu postoje dokazi koji se prema lanku 86. ovog Zakona imaju izdvojiti iz spisa, donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju iz spisa. O albi protiv rjeenja suca istrage odluuje vii sud. (5) Izdvojeni dokazi ne mogu se razgledati ni upotrijebiti pri odluivanju o optunici niti u kaznenom postupku.

lanak 352. Okrivljenik u sjednici obavjetava tuitelja o dokazima koje e izvesti o postojanju alibija ili o neubrojivosti. 5. Oitovanje okrivljenika o krivnji i pregovaranje o sankciji lanak 359. Ako se okrivljenik pred vijeem izjasnio da je kriv (lanak 350. stavak 4.), a nije postignut sporazum o sankciji, vijee e potvrditi optunicu i odmah je sa spisom dostaviti sudskoj pisarnici radi odreivanja rasprave, osim ako ne postoje razlozi za obustavu postupka iz lanka 355. ovog Zakona. lanak 360. (1) Stranke mogu pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o sankciji. Okrivljenik tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o sankciji mora imati branitelja. (2) Vijee moe odgoditi sjednicu za najvie petnaest dana kako bi stranke okonale pregovore. (3) Ako su prije poetka sjednice ili tijekom sjednice optunog vijea dravni odvjetnik i okrivljenik i branitelj potpisali izjavu za donoenje presude na temelju sporazuma stranaka, predaju izjavu vijeu odmah nakon otvaranja sjednice. (4) Izjava iz stavka 3. ovog lanka sadri: 1) opis kaznenog djela koje je predmet optube, 2) izjavu okrivljenika o priznanju krivnje za to kazneno djelo, 3) sporazum o vrsti i mjeri kazne ili druge sankcije odnosno mjere, 4) sporazum o trokovima kaznenog postupka,

83 5) oitovanje okrivljenika o podnesenom imovinskopravnom zahtjevu, 6) potpis stranaka i branitelja. (5) Nakon potpisivanja izjave iz stavka 3. ovog lanka, dravni odvjetnik obavjetava o tome rtvu ili oteenika. lanak 361. (1) Nakon to primi pisanu izjavu o sporazumu stranaka iz lanka 360. stavka 3. ovog Zakona, vijee e utvrditi da su stranke suglasne u odnosu na sadraj zahtjeva i to unijeti u zapisnik. (2) Vijee e, nakon toga odluiti o prihvaanju sporazuma. Ako prihvati sporazum, okrivljeniku e presudom izrei kaznu te drugu sankciju ili mjeru iz lanka 360. stavka 4. toka 3. ovog Zakona. (3) Vijee nee prihvatiti sporazum stranaka iz lanka 360. stavka 3. ovog Zakona ako s obzirom na okolnosti, njegovo prihvaanje nije u skladu s odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ili sporazum inae nije zakonit. Vijee rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena, odbija sporazum i nastavlja s ispitivanjem optunice. (4) Nakon donoenja rjeenja iz stavka 3. ovog lanka, vijee e optunicu s raspravnim spisom dostaviti sudskoj pisarnici radi odreivanja rasprave, osim ako ne postoje razlozi za obustavu postupka iz lanka 355. ovog Zakona. lanak 362. (1) Stranke mogu odustati od prijedloga sporazuma do donoenja presude. (2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka prijedlog sporazuma i svi ostali podaci koji se odnose na njega, izdvajaju se rjeenjem iz spisa i predaju tajniku suda i ne mogu se razgledati ni upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku. lanak 363. (1) Presuda na temelju sporazuma stranaka mora imati sadraj iz lanka 455. ovog Zakona. (2) Presuda iz stavka 1. ovog lanka se odmah objavljuje, a pisano sastavlja i dostavlja strankama u roku od osam dana od objave. U obrazloenju se navodi sporazum na temelju kojeg je donesena presuda. (3) Presudom iz stavka 1. ovog lanka se uz kaznu zatvora i mjeru upozorenja, moe izrei i sigurnosna mjera iz lanka 75., 76., 77., 79. i 80. Kaznenog zakona, te sigurnosne mjere iz Zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba i mjeru oduzimanja imovinske koristi. (4) Vijee moe u izreci o trokovima kaznenog postupka (lanak 145.) odrediti da se okrivljenik u cijelosti oslobaa trokova. lanak 364. (1) Presuda iz lanka 361. stavka 2. ovog Zakona ne moe se pobijati albom zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji, oduzimanju imovinske koristi, trokovima kaznenog postupka i imovinskopravnim zahtjevima. (2) Presuda iz lanka 361. stavka 2. ovog Zakona ne moe se pobijati albom zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja (lanak 470.), osim ako je optuenik za dokaze o iskljuenju protupravnosti i krivnje saznao nakon donoenja presude. lanak 375.

84

(1) Predsjednik vijea otvara pripremno roite prema lanku 350. stavka 1. ovog Zakona. (2) Dravni odvjetnik izlae dio optunice iz kojeg proistjeu zakonska obiljeja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela i navodi dokaze koji potvruju optunicu, a moe predloiti izricanje odreene vrste i mjere kaznenopravne sankcije. Ako je rije o optubi oteenika kao tuitelja, predsjednik vijea moe ukratko izloiti njezin sadraj. (3) Ako je oteenik prisutan, moe podnijeti imovinskopravni zahtjev, a ako nije prisutan, podneseni zahtjev proitat e predsjednik vijea. lanak 378. (1) Ako je predsjedniku vijea dostavljena potvrena optunica u odnosu na koju se optuenik oitovao krivim, predlaganje dokaza za raspravu ograniit e se samo na one dokaze koje se odnose na odluku o kaznenim sankcijama. (2) Ako se optuenik oitovao krivim samo u odnosu na neke toke optube i predsjednik vijea smatra da se u odnosu na njih moe postupiti u smislu stavka 1. ovog lanka, predsjednik vijea moe u odnosu na te toke optube razdvojiti postupak. (3) Ako se jedan suoptuenik u odnosu na neke toke optube koja se odnosi na vie suoptuenika oitovao krivim, a drugi se oitovao da se ne smatra krivim, provest e se za sve suoptuenike rasprava te donijeti jedna presuda. lanak 388. (1) Vijee e iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio: 1) radi zatite djeteta ili maloljetnika, 2) na zahtjev rtve iz lanka 45. ovog Zakona, tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka. (2) Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka rasprave vijee moe u svako doba, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka, ali uvijek nakon njihova ispitivanja, iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio ako je to potrebno radi: 1) zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, 2) zatite tajne, kojoj bi tetila javna rasprava, 3) zatite javnog reda i mira, 4) zatite osobnog ili obiteljskog ivota optuenika, rtve, oteenika ili drugog sudionika u postupku. lanak 399. (1) Ako optuenik na raspravi poini kazneno djelo, postupit e se prema odredbi lanka 442. stavka 1. ovog Zakona. (2) Ako tijekom rasprave u zasjedanju druga osoba poini kazneno djelo, vijee moe prekinuti raspravu i prema usmenoj optubi tuitelja suditi o poinjenom kaznenom djelu odmah, a moe za to djelo suditi nakon zavretka zapoete rasprave. (3) Ako postoje osnove sumnje da je svjedok ili vjetak na raspravi dao lani iskaz, ne moe se za to djelo odmah suditi. U takvu sluaju predsjednik vijea moe narediti da se o iskazu svjedoka, odnosno vjetaka sastavi poseban zapisnik, koji e se dostaviti dravnom odvjetniku. Taj e zapisnik potpisati ispitani svjedok, odnosno vjetak. (4) Ako se poinitelju kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti ne moe odmah suditi, ili ako je za suenje nadlean vii sud, izvijestit e se o tome nadleni dravni odvjetnik radi daljnjeg postupka. lanak 417.a

85

(1) Optuenika koji se oitovao da se u odnosu na sve toke optube smatra krivim, predsjednik vijea uputit e da moe odmah iskazivati o svim okolnostima koje ga terete i iznijeti sve injenice koje mu idu u korist te se prelazi na ispitivanje optuenika. (2) Optuenik e u slobodnom izlaganju iznijeti svoj iskaz, nakon ega mu se mogu postavljati pitanja. Pitanja prvi postavlja branitelj, a zatim tuitelj. Nakon njih predsjednik vijea i lanovi vijea mogu postavljati pitanja optueniku radi otklanjanja praznina, proturjenosti i nejasnoa u iskazu. Oteenik, njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, suoptuenici i vjetaci mogu neposredno postavljati pitanja optueniku uz odobrenje predsjednika vijea. (3) Predsjednik vijea e zabraniti pitanje ili odgovor na ve postavljeno pitanje ako je ono nedoputeno (lanak 277. stavak 1.) ili se ne odnosi na predmet. Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora, stranke mogu zahtijevati da o tome odlui vijee. (4) Izjava optuenika prema odredbi stavka 1. ovog lanka ne oslobaa sud dunosti da izvodi i druge dokaze. Ako je optuenikovo priznanje na raspravi potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima, sud e u dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku o kazni i drugoj sankciji. (5) Ako se optuenik oituje da se u odnosu na sve ili pojedine toke optube ne smatra krivim, ispitat e se na zavretku dokaznog postupka, osim ako on drukije zahtijeva. lanak 419. (1) Stranke imaju pravo pozivati svjedoke i vjetake te izvoditi dokaze. Vijee moe odluiti da se izvedu dokazi koji nisu predloeni ili od kojih je predlagatelj odustao samo ako smatra da ti dokazi upuuju na postojanje razloga iskljuenja protupravnosti ili krivnje ili na injenicu o kojoj ovisi odluka o kaznenopravnim sankcijama. (2) Ako pripremno roite nije odrano, predsjednik vijea pozvat e stranke i oteenika da obrazloe dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi. Predsjednik vijea e upozoriti stranke i oteenika da se nee izvesti oni dokazi za koje su do poetka rasprave znale ali ih, bez opravdanog razloga, nisu odmah predloile. (3) Dokazi se na raspravi izvode sljedeim redom: 1) dokazi optube, 2) dokazi obrane, 3) dokazi optube kojima se pobijaju navodi obrane, 4) dokazi obrane kao odgovor na pobijanje, 5) dokazi suda, 6) dokazi o injenicama odlunim za izricanje kaznenopravne sankcije. (4) Svaka stranka oitovat e se o prijedlozima suprotne stranke i oteenika. (5) Stranke odreuju redoslijed dokaza koje namjeravaju izvesti i obavjetavaju sud o vremenu potrebnom za njihovo izvoenje. Predsjednik vijea moe iz opravdanih razloga odrediti drukiji redoslijed izvoenja dokaza. lanak 423. (1) Pri ispitivanju svjedoka i vjetaka na raspravi primjenjivat e se odredbe koje vae za odgovarajuu dokaznu radnju, osim ako odredbama ove Glave nije drukije propisano. (2) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, svjedok koji nije ispitan nee biti prisutan izvoenju dokaza.

86 (3) Dijete i maloljetnik ispitat e se kao svjedok prema lanku 292. stavku 1. i 2. ovog Zakona. (4) Svjedok iz lanka 294. stavka 1. ovog Zakona ispitat e se prema lanku 297. ovog Zakona. Prijedlog za ispitivanje podnosi dravni odvjetnik u optunici ili na raspravi. (5) Protiv odluke vijea o prihvaanju prijedloga dravnog odvjetnika za ispitivanje svjedoka iz lanka 294. ovog Zakona koji je prvi put podnesen na raspravi, optuenik moe podnijeti posebnu albu. O albi odluuje vii sud. lanak 442. (1) Ako optuenik u tijeku rasprave u zasjedanju poini kazneno djelo ili ako se u tijeku rasprave otkrije prije poinjeno optuenikovo kazneno djelo, vijee e u pravilu prema optubi ovlatenog tuitelja, koja moe biti i usmeno iznesena, proiriti raspravu i na to djelo. (2) Radi pripremanja obrane sud moe u takvu sluaju odgoditi raspravu, a moe nakon ispitivanja stranaka odluiti da se za djelo iz stavka 1. ovog lanka posebno sudi, u kojem sluaju e optunicu za novo kazneno djelo dostaviti sucu istrage nadlenom za njezino potvrivanje. lanak 444. Tuitelj e u svojem govoru iznijeti svoju ocjenu dokaza izvedenih na raspravi, nakon toga e izloiti svoje zakljuke o injenicama vanim za odluku te staviti i obrazloiti svoj prijedlog o krivnji optuenika, o odredbama kaznenog zakona koje bi se imale primijeniti, kao i o olakotnim i otegotnim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne. Tuitelj moe predloiti vrstu i mjeru kazne te izricanje sudske opomene ili uvjetne osude i drugih kaznenopravnih sankcija. lanak 455. (1) Presudu kojom se optuenik proglaava krivim sud e izrei ako nedvojbeno utvrdi da je optuenik poinio kazneno djelo za koje je optuen. (2) U presudi u kojoj se optuenik proglaava krivim sud e izrei: 1) za koje se djelo proglaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obiljeja kaznenog djela te onih o kojima ovisi primjena odreene odredbe kaznenog zakona, 2) zakonski opis i naziv kaznenog djela i koje su odredbe kaznenog zakona primijenjene, 3) na kakvu se kaznu osuuje optuenik ili se prema odredbama kaznenog zakona oslobaa kazne ili mu se kazna zatvora zamjenjuje radom za ope dobro na slobodi, 4) odluku o uvjetnoj osudi, 5) odluku o sigurnosnim mjerama i o oduzimanju imovinske koristi, 6) odluku o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i izdrane kazne, 7) odluku o trokovima kaznenog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu te o tome da se pravomona presuda ima objaviti u sredstvima javnog priopavanja. (3) Ako je optuenik osuen na novanu kaznu, u presudi e se naznaiti rok u kojem se novana kazna ima platiti kao i visina dnevnog dohotka i ukupan broj dnevnih dohodaka te iznos novane kazne izreene pravnoj osobi. (4) U sluaju stjecaja kaznenih djela sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svako pojedino kazneno djelo, a nakon toga jedinstvenu kaznu koja je izreena za sva djela u stjecaju. lanak 457.

87

(1) Nakon objave presude predsjednik vijea iznijet e ukratko razloge presude. Ako je optueniku izreena uvjetna osuda, predsjednik vijea e ga upozoriti na znaenje uvjetne osude i na uvjete kojih se mora drati. (2) Predsjednik vijea pouit e stranke o pravu na albu te o pravu na odgovor na albu i upozorit e stranke da do pravomonog zavretka postupka o svakoj promjeni adrese obavijeste sud. lanak 459. (1) Pisana presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje. (2) Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara, ime i prezime optuenika, kazneno djelo za koje je optuen, naznaku tuitelja i optunog akta, dan rasprave i je li rasprava bila javna, je li optuenik bio prisutan na raspravi, imena i prezimena tuitelja, branitelja, zakonskog zastupnika i opunomoenika koji su bili prisutni na raspravi te dan donoenja i dan objave izreene presude. (3) Izreka presude sadri osobne podatke o optueniku (lanak 272. stavak 1.) i odluku kojom se optuenik proglaava krivim za djelo za koje je optuen ili kojom se oslobaa optube za to djelo ili kojom se optuba odbija. (4) U obrazloenju presude sud e iznijeti razloge za svaku toku presude. (5) Sud e samo navesti injenice koje stranke nisu osporile, a izloiti iz kojih je razloga sporne injenice naao dokazanima ili nedokazanima, dajui pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturjenih dokaza, kojim se razlozima vodio pri rjeavanju pravnih pitanja, a osobito pri utvrivanju postoji li kazneno djelo i krivnja optuenika i pri primjeni odreenih odredaba kaznenog zakona na optuenika i njegovo djelo. (6) Ako je optuenik osuen na kaznu, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne, kojim se razlozima vodio kad je ustanovio da kaznu treba ublaiti ili optuenika osloboditi od kazne ili izrei uvjetnu osudu, zamijeniti kaznu zatvora radom za ope dobro na slobodi, ili da treba izrei sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi. Ako je sud izrekao novanu kaznu u dnevnim dohotcima, u obrazloenju e posebno iznijeti dokaze i okolnosti vane za odluku o visini i broju dnevnih dohodaka, te svoju ocjenu optuenikovih osobnih i imovinskih prilika. (7) Ako se optuenik o svim tokama optube oitovao na nain da se smatra krivim, obrazloenje presude sadravat e samo podatke iz prethodnog stavka. (8) Ako se optuenik oslobaa optube, u obrazloenju e se navesti iz kojih se razloga navedenih u lanku 453. ovog Zakona to ini. (9) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu stvari, nego e se ograniiti samo na razloge za odbijanje optube. lanak 460. Kad se stranke i oteenik koji ima pravo albe protiv presude odreknu prava na albu protiv presude kojom je optueniku izreena novana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena, pisana presuda nee sadravati obrazloenje. lanak 464. (1) albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteenik.

88 (2) U korist optuenika albu mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, roak u uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj. albeni rok i u tom sluaju tee od dana kad je optueniku, odnosno njegovu branitelju dostavljen prijepis presude. (3) Dravni odvjetnik moe podnijeti albu i na tetu i u korist optuenika. (4) Oteenik moe pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim trokovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je dravni odvjetnik preuzeo progon od oteenika kao tuitelja, oteenik moe podnijeti albu zbog svih osnova zbog kojih se presuda moe pobijati. (5) albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. (6) Branitelj i osobe iz stavka 2. ovog lanka mogu podnijeti albu i bez posebne ovlasti optuenika, ali ne i protiv njegove volje, osim ako je optueniku izreena kazna dugotrajnog zatvora. (7) albu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja (lanak 470.) ne moe podnijeti optuenik koji se u odnosu na sve toke optube izjasnio da se smatra krivim, osim ako je optuenik za dokaze o iskljuenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donoenja presude ili se radi o injenicama odlunim za izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije. (8) albu zbog nepotpuno utvrenog injeninog stanja u odnosu na odreenu injenicu ne moe podnijeti niti stranka koja nije osporavala tu injenicu. (9) Presuda donesena na temelju sporazuma stranaka moe se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz lanka 468. ovog Zakona i zbog povrede kaznenog zakona iz lanka 469. ovog Zakona. lanak 467. Presuda se moe pobijati zbog: 1) bitne povrede odredaba kaznenog postupka, 2) povrede kaznenog zakona, 3) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, 4) odluke o kaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima te zbog odluke o objavi presude u sredstvima javnog priopavanja. lanak 469. Povreda kaznenog zakona postoji ako je kazneni zakon povrijeen u pitanju: 1) je li djelo za koje se optuenik progoni kazneno djelo, 2) ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju, 3) ima li okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, a osobito je li nastupila zastara kaznenog progona ili je progon iskljuen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravomono presuena, 4) je li glede kaznenog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti, 5) je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu, 6) jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju pritvora, istranog zatvora i izdrane kazne. lanak 471.

89 (1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom odlukom nije prekoraena zakonska ovlast (lanak 469. toka 5.), ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o osloboenju od kazne, o uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti. (2) Odluka o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz lanka 469. toke 5. ovog Zakona, ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao sigurnosnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima kaznenog postupka. (3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu te odluka o objavi presude u sredstvima javnog priopavanja moe se pobijati kad je sud o tim pitanjima donio odluku suprotno zakonskim propisima. lanak 473. Primjerak albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja moe podnijeti odgovor na albu. albu e sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu koji e razmotriti odgovor na albu zaprimljen do sjednice vijea. lanak 475. (1) Drugostupanjski sud donosi odluku u sjednici vijea. (2) O sjednici vijea izvijestit e se optuenik i njegov branitelj, oteenik kao tuitelj ili privatni tuitelj koji je u roku predvienom za albu ili u odgovoru na albu zahtijevao da bude izvijeten o sjednici. Predsjednik vijea ili vijee moe odluiti da se o sjednici vijea izvijeste stranke i kad nisu to zahtijevale ili da se o sjednici izvijesti i stranka koja to nije zahtijevala, ako bi njihova prisutnost bila korisna za razjanjenje stvari. (3) Ako je optuenik u istranom zatvoru ili na izdravanju kazne i ima branitelja, osigurat e se prisutnost optuenika samo ako predsjednik vijea ili vijee smatraju da je to svrhovito. (4) Sjednica vijea poinje izvjeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Stranka koja je prisutna sjednici izloit e u vremenu koje za to odredi predsjednik vijea najvanije dijelove albe odnosno odgovora na albu. Vijee moe od stranaka koje su prisutne na sjednici zatraiti potrebna objanjenja u svezi sa albenim navodima, a stranke mogu predloiti da se radi dopune izvjea proitaju pojedini spisi. (5) Sjednica se moe odrati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izvijetene, ako optuenik nije izvijestio sud o promjeni boravita ili stana, moe se odrati sjednica vijea iako on o sjednici nije bio izvijeten. (6) Sa sjednice vijea javnost se moe iskljuiti samo uz uvjete propisane ovim Zakonom (lanak 388. do 390.). (7) Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima prvostupanjskog i drugostupanjskog suda. (8) Rjeenja iz lanka 472. stavka 2. ovog Zakona mogu se donijeti i bez obavijesti strankama o sjednici vijea. lanak 478. alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede kaznenog zakona podnesena u korist optuenika sadri u sebi i albu zbog odluke o kaznenoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.

90 lanak 494. (1) O albi protiv rjeenja odluuje sud u sjednici vijea. (2) O albi protiv rjeenja suca istrage ili suca pojedinca odluuje vijee istog suda, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Odredbom lanka 103. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 76/09., stupio na snagu 1. srpnja 2009., izmijenjen stavak 2. (3) Rjeavajui o albi, sud moe rjeenjem: 1) odbaciti albu kao nepravovremenu ili kao nedoputenu, 2) odbiti albu kao neosnovanu ili 3) prihvatiti albu ili povodom albe rjeenjem preinaiti ili ukinuti i prema potrebi predmet uputiti na ponovno odluivanje. (4) Ispitujui albu, sud e po slubenoj dunosti paziti je li rjeenje donijelo ovlateno tijelo i je li povrijeen kazneni zakon na tetu okrivljenika. lanak 497. (1) Kazneni postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom presudom moe se na zahtjev ovlatene osobe obnoviti samo u sluajevima i uz uvjete propisane u ovom Zakonu. (2) Kazneni postupak u kojem je osoba osuena u odsutnosti (lanak 402. stavak 3. i 4.), a nastupila je mogunost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti, obnovit e se i izvan uvjeta predvienih u lanku 498. i 501. ovog Zakona, ako osuenik ili njegov branitelj podnesu zahtjev za obnovu postupka u roku od jedne godine od dana kada je postao dostupan sudbenoj vlasti Republike Hrvatske. (3) U rjeenju kojim se doputa obnova kaznenog postupka prema odredbi stavka 1. ovog lanka, sud e odrediti da se osueniku dostavi optunica ako mu prije nije dostavljena, a moe odrediti da se stvar vrati u stanje istrage, odnosno da se provede istraga ako je nije bilo. (4) Nakon proteka roka iz stavka 2. ovog lanka obnova kaznenog postupka doputena je samo uz uvjete predviene u lanku 498. i 501. ovog Zakona.

lanak 508. (1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova kaznenog postupka vae iste materijalnopravne odredbe kao i za prvi postupak, osim odredaba o zastari. U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem postupku. (2) Ako se novi postupak obustavi do poetka rasprave, sud e rjeenjem o obustavi postupka ukinuti i prijanju presudu. (3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijanja presuda djelomino ili u cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e optueniku uraunati izdranu kaznu, a ako je obnova odreena samo za neko od djela za koja je osuenik bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu prema odredbama Kaznenog zakona. (4) Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom propisanom u lanku 13. ovog Zakona. lanak 515.

91 (1) Okrivljenik koji je pravomono osuen na kaznu zatvora ili maloljetnikog zatvora, ili mu je odreen prisilni smjetaj prema lanku 554. stavku 1. ovog Zakona, moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude zbog povrede zakona u sluajevima predvienim ovim Zakonom. (2) Okrivljenik koji se nije koristio redovitim pravnim lijekom protiv presude ne moe podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude, osim ako je drugostupanjskom presudom umjesto osloboenja od kazne, uvjetne osude, sudske opomene ili novane kazne izreena kazna zatvora, odnosno umjesto odgojne mjere kazna maloljetnikog zatvora. (3) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude ne moe se podnijeti protiv presude Vrhovnog suda. lanak 517. (1) Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone presude moe se podnijeti zbog: 1) povrede kaznenog zakona na tetu osuenika predviene u lanku 469. toki 1. do 4. ovog Zakona ili zbog povrede iz toke 5. toga lanka ako se prekoraenje ovlasti odnosi na odluku o kazni, sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi, 2) povrede odredaba kaznenog postupka predvienih u lanku 468. stavku 1. toki 1., 5., 9. i 10., ili zbog sudjelovanja u odluivanju u drugom, odnosno treem stupnju suca ili suca porotnika koji se morao izuzeti (lanak 32. stavak 1.), ili zbog toga to je okrivljeniku, protivno njegovu zahtjevu, uskraeno da na raspravi upotrebljava svoj jezik (lanak 8.), 3) povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi ili zbog povrede odredaba kaznenog postupka u albenom postupku, ako je ta povreda mogla utjecati na presudu. (2) Povrede iz stavka 1. toke 2. i 3. ovog lanka mogu se isticati samo ako su bile istaknute u albi protiv prvostupanjske presude ili su poinjene u drugostupanjskom postupku. lanak 521. (1) Osim kad mu je to doputeno prema posebnom zakonu, dravni odvjetnik moe rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona iako postoji osnovana sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako je: 1) s obzirom na okolnosti vjerojatno da e se u kaznenom postupku protiv okrivljenika primijeniti lanak 58. Kaznenog zakona, 2) protiv okrivljenika u tijeku izvrenje kazne ili sigurnosne mjere, a pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno djelo nema svrhe s obzirom na teinu, narav djela i pobude iz kojih je ono poinjeno, te na rezultate koje je kaznenopravna sankcija ostvarila na poinitelja da ubudue ne ini kaznena djela, 3) okrivljenik izruen ili predan stranoj dravi ili meunarodnom kaznenom sudu radi provoenja postupka za drugo kazneno djelo, 4) okrivljenik prijavljen za vie kaznenih djela kojima je ostvario bia dvaju ili vie kaznenih djela, ali je svrhovito da se poinitelj osudi samo za jedno, jer pokretanje kaznenog postupka za druga kaznena djela ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih sankcija poinitelju. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e osim okrivljeniku, dostaviti oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku da svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba nije doputena. lanak 522.

92

(1) Dravni odvjetnik moe, nakon prethodno pribavljene suglasnosti rtve ili oteenika, rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona, iako postoji osnovana sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako okrivljenik preuzme obvezu: 1) izvrenja kakve inidbe u svrhu popravljanja ili naknade tete prouzroene kaznenim djelom, 2) uplate odreene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu tete rtvama kaznenih djela, 3) isplate dospjelog zakonskog uzdravanja i urednog plaanja dospjelih obveza, 4) obavljanja rada za ope dobro na slobodi, 5) podvrgavanja odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima, 6) podvrgavanju psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilnikog ponaanja uz pristanak osumnjienika na naputanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije. (2) Dravni odvjetnik e, u rjeenju odrediti rok u kojem okrivljenik mora ispuniti preuzete obveze prema stavku 1. ovog lanka, koji ne smije prelaziti godinu dana. (3) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e dostaviti osim okrivljeniku oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku da svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba nije doputena. lanak 523. (1) Sudac pojedinac e rjeenjem prekinuti kazneni postupak ako u sluajevima iz lanka 521. i 522. ovog Zakona dravni odvjetnik izjavi da uvjetno odustaje od kaznenog progona. (2) Sudac pojedinac e u sluajevima iz lanka 521. i 522. ovog Zakona nakon odustajanja dravnog odvjetnika od optube, rjeenjem obustaviti kazneni postupak. lanak 524. (1) Skraeni kazneni postupak pokree se na temelju optunice dravnog odvjetnika, odnosno oteenika kao tuitelja ili na temelju privatne tube. (2) Ako drukije nije propisano ovim Zakonom, optunica mora imati sadraj iz lanka 342. ovog Zakona, a uz to sadri vrstu i mjeru kaznenopravne sankcije ije se izricanje trai. Optunica koja se odnosi na kazneno djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do osam godina, sadri samo kratke razloge. (3) Privatna tuba mora imati sadraj iz lanka 342. stavka 1. toke 1. 4. ovog Zakona, uz podatke o svjedoku i vjetaku i drugom dokazu, koje se predlae izvesti na raspravi. lanak 525. (1) Kad sudac pojedinac ili predsjednik vijea (sudac) primi optunicu ili privatnu tubu, prethodno e ispitati je li sud nadlean i postoje li uvjeti za odbacivanje optunice (lanak 344.) odnosno privatne tube i ako postoje, donijet e rjeenje o odbacivanju optunice ili privatne tube. Rjeenje se dostavlja dravnom odvjetniku, oteeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju, te okrivljeniku. (2) Ako ne donese rjeenje iz stavka 1. ovog lanka, sudac e postupiti prema lanku 345. do 347. ovog Zakona. (3) Ako je okrivljenik u istranom zatvoru, rok za odgovor na optunicu je tri dana od primitka optunice.

93 lanak 526. (1) Ako se optunica odnosi na kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora iznad osam godina, postupit e se prema lanku 348. do 367. ovog Zakona. (2) Ako se optunica odnosi na kazneno djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do osam godina, optuno vijee ispituje optunicu u sjednici vijea bez sudjelovanja stranaka. Ako ocijeni optunicu osnovanom, donijet e rjeenje kojim potvruje optunicu i sastaviti raspravni spis. (3) Rjeenje o potvrivanju optunice iz stavka 1. ovog lanka, zajedno s raspravnim spisom vijee bez odgode dostavlja pisarnici nadlenog suda. (4) Sudac odreuje raspravu najkasnije u roku od mjesec dana, a ako je odreen istrani zatvor, u roku od petnaest dana. lanak 527. (1) Ako je podignuta privatna tuba, a sudac ne donese rjeenje iz lanka 525. stavka 1. ovog Zakona, odredit e raspravu u roku od mjesec dana od primitka privatne tube. (2) Prije odreivanja rasprave za kaznena djela iz nadlenosti suca pojedinca za koja se progoni po privatnoj tubi, sudac pojedinac moe pozvati samo privatnog tuitelja i okrivljenika na roite radi prethodnog razjanjenja stvari, ako smatra da bi to bilo korisno za bri zavretak postupka. Okrivljeniku se uz poziv dostavlja i privatna tube. (3) Ako ne doe do izmirenja stranaka i povlaenja privatne tube, ili odbacivanja tube, sudac pojedinac moe odmah otvoriti raspravu na to e se posebno upozoriti privatni tuitelj i okrivljenik pri dostavi poziva. (4) Ako sudac pojedinac ne otvori raspravu donijet e odluku o tome koje dokaze e izvesti na raspravi i odredit e raspravu. (5) Na podrujima na kojima djeluju mirovna vijea, sud moe stranke uputiti tim vijeima radi pokuaja mirenja ako obje stranke imaju prebivalite na podruju mirovnog vijea. Sud e odrediti rok u kojem e se pokuati mirenje, a nakon proteka tog roka ili ako mirenje ne uspije, postupak e se nastaviti.

lanak 530. (1) Tijekom rasprave sud moe postupiti prema lanku 374. ovog Zakona. (2) Optueniku e se u pozivu naznaiti da na raspravu moe doi s dokazima za svoju obranu ili da dokaze pravovremeno predloi sudu kako bi se mogli pribaviti za raspravu. (3) U pozivu e se optuenik upozoriti da e se rasprava odrati i u njegovoj odsutnosti ako za to postoje zakonski uvjeti (lanak 531. stavak 2.). Optuenik e se upozoriti da se, u sluaju kad obrana nije obvezna, zbog nedolaska branitelja na raspravu ili uzimanja branitelja tek na raspravi, rasprava nee odgoditi. lanak 531. (1) Rasprava se moe odrati bez prisutnosti stranaka u sluaju iz lanka 404. ovog Zakona. (2) U postupku za kazneno djelo za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do osam godina, rasprava se moe odrati bez prisutnosti optuenika koji je bio uredno pozvan, ali nije pristupio bez opravdanih razloga ili je oito da izbjegava poziv, uz uvjet da njegova prisutnost nije nuna i da je prije toga bio ispitan ili se oitovao o optubi.

94

lanak 532. (1) Rasprava se dri u sjeditu suda. U hitnim sluajevima, osobito kad treba obaviti oevid ili kad je to potrebno zbog lakeg provoenja dokaznog postupka, moe se uz odobrenje predsjednika suda, rasprava odrati i u mjestu gdje je kazneno djelo poinjeno ili gdje se ima obaviti oevid, ako su ta mjesta na podruju tog suda. (2) Sudac koji je postupao prema lanku 525. i 526. ovog Zakona nije izuzet da na raspravi sudjeluje kao predsjednik vijea ili kao sudac pojedinac. lanak 535. (1) Rasprava poinje objavom sadraja optunice ili privatne tube. Zapoeta rasprava dovrit e se po mogunosti bez prekidanja. (2) Optuenik e se ispitati na poetku dokaznog postupka neovisno od toga kakav je stav zauzeo prema optubi. (3) Ako se postupak vodi pred sucem pojedincem, optueniku, svjedoku i vjetaku pitanja prvi postavlja sudac. Nakon toga pitanja postavljaju stranke i to tako da optuenika najprije ispituje branitelj ako ga ima, a svjedoke i vjetake ona stranka koja ih je predloila. (4) Ako se optuenik oitovao krivim u odnosu na sve toke optube, na kraju svog iskaza oitovat e se je li suglasan s predloenom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije. Do ovog oitovanja optuenika, dravni odvjetnik moe izmijeniti vrstu i mjeru kaznenopravne sankcije iz optunice. (5) Ako se optuenik oitovao krivim u odnosu na sve toke optube, a sud nakon ispitivanja optuenika njegovo priznanje ocijeni sukladnim do tada prikupljenim dokazima, u nastavku dokaznog postupka izvest e samo dokaze koji se odnose na odluku o kaznenopravnim sankcijama. (6) Ako se optuenik u sluaju iz stavka 4. ovog lanka suglasi i s vrstom i mjerom predloene kaznenopravne sankcije, sud u presudi ne smije izrei drugu vrstu kaznenopravne sankcije niti veu mjeru kazne od predloene.

lanak 536. Ako se rasprava vodi pred vijeem, postupat e se prema lanku 413. do 447. ovog Zakona. lanak 537. (1) Ako je optueniku izreena kazna zatvora, prijepis presude uvijek sadri obrazloenje. Pisani otpravak presude kojom nije izreena kazna zatvora, dostavit e se s kratkim obrazloenjem, samo na zahtjev stranke. (2) Ako stranke odmah nakon objave presude ne zahtijevaju pisani otpravak presude, te ako se optuenik oitovao krivim i prihvatio predloenu sankciju, kratko obrazloenje unosi se u zapisnik o raspravi. Prijepis presude nee sadravati obrazloenje a mora se otpremiti najkasnije u roku od tri radna dana. lanak 538.

95 (1) Protiv presude alba se moe podnijeti u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Ako je presudom izreena kazna zatvora, prijepis presude uvijek mora sadravati podatke iz lanka 459. ovog Zakona. (2) Stranke i oteenik koji ima pravo albe protiv presude (lanak 464. stavak 4.) mogu se odrei prava na albu odmah nakon objave presude. U takvom sluaju dostavit e im se u roku od tri radna dana prijepis presude bez obrazloenja. (3) Ako je tijek rasprave snimljen u smislu lanka 533. ovog Zakona, stranke i oteenik, mogu u roku od tri dana od dana dostave prijepisa presude iz lanka 537. ovog Zakona najaviti albu. U takvom sluaju, rok za albu iz stavka 1. ovog lanka aliteljima zapoinje tei od dostave prijepisa zvune snimke. 1. Izdavanje kaznenog naloga lanak 540. (1) Za kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a za koja nije nadleno vijee, te za koja je saznao na temelju vjerodostojnog sadraja kaznene prijave, moe dravni odvjetnik u optunici zatraiti da sud izda kazneni nalog u kojem e okrivljeniku izrei odreenu kaznu ili mjeru bez provoenja rasprave. (2) Dravni odvjetnik moe zatraiti izricanje jedne ili vie od sljedeih kazni ili mjera: 1) novanu kaznu u visini od deset do sto prosjenih dnevnih prihoda u Republici Hrvatskoj (lanak 51. stavak 4. Kaznenog zakona), 2) uvjetne osude s izricanjem kazne zatvora do jedne godine ili novane kazne, ili sudske opomene, 3) oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanja presude s kaznenim nalogom u sredstvima javnog priopavanja, 4) zabrane upravljanja motornim vozilom do dvije godine, odnosno oduzimanja predmeta. (3) Pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog lanka, pravnoj osobi se mogu u kaznenom nalogu izrei sljedee sankcije: 1) novana kazna do 2.000.000,00 kuna, 2) uvjetna osuda s novanom kaznom, 3) oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanje presude s kaznenim nalogom u sredstvima javnog priopavanja. (4) Ako je oteenik postavio imovinskopravni zahtjev, dravni odvjetnik predloit e da sud odlui o tom zahtjevu. Ako sud ne dosudi imovinskopravni zahtjev, izrei e oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. lanak 541. (1) Ako se sa zahtjevom sloi, sudac pojedinac e presudom izdati kazneni nalog. (2) U presudi o kaznenom nalogu navest e se samo da se prihvaa zahtjev dravnog odvjetnika te optueniku, iji osobni podaci moraju biti jasno odreeni, izrie kazna ili mjera iz zahtjeva. Izreka presude o kaznenom nalogu obuhvaa podatke iz lanka 459. stavak 1. do 3. ovog Zakona, ukljuujui i odluku o imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen. U obrazloenju e se samo navesti dokazi koji opravdavaju izdavanje kaznenog naloga. (3) Ako je dravni odvjetnik predloio oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, a oteenik je podnio imovinskopravni zahtjev, sud e dosuditi imovinskopravni zahtjev. Ako ne dosudi imovinskopravni zahtjev, oduzet e imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, a oteenika e uputiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici.

96 (4) Kazneni nalog sadrava pouku okrivljeniku u smislu lanka 542. stavka 2. ovog Zakona te da e po proteku roka za prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, kazneni nalog postati pravomoan i da e se izreena kazna protiv okrivljenika izvriti. lanak 547. Presuda kojom se izrie sudska opomena objavljuje se odmah nakon zavretka rasprave s bitnim razlozima. Tom prilikom predsjednik vijea upozorit e optuenika da mu se za kazneno djelo koje je poinio ne izrie kazna, ali da prema pravilima ponaanja u njegovoj drutvenoj sredini i naelima udorea zasluuje opomenu, koja e ga upozoriti da vie ne ini kaznena djela. Ako se presuda kojom se izrie sudska opomena objavljuje u odsutnosti optuenika, sud e takvo upozorenje unijeti u obrazloenje presude. Za odricanje od prava na albu i pisanu izradu presude primjenjuje se odredba lanka 537. stavka 2. ovog Zakona. lanak 550. (1) Ako je okrivljenik u vrijeme poinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, dravni odvjetnik e u optunici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik poinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti i da mu se odredi prisilan smjetaj prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama. (2) Dravni odvjetnik e prije podizanja optunice, uz prisutnost vjetaka i branitelja, pokuati ispitati optuenika. Ako se optuenik ne moe ispitati, dravni odvjetnik e podii optunicu. Odredbom lanka 46. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 80/11., stupio na snagu 21. srpnja 2011., dodan novi stavak 2. (3) Nakon podizanja optunice iz stavka 1. ovog lanka okrivljenik mora imati branitelja. (4) Sud e u ovim predmetima postupati osobito urno. Odredbom lanka 46. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine br. 80/11., stupio na snagu 21. srpnja 2011., dosadanji stavci 2. i 3 postali stavci 3. i 4.

lanak 551. (1) Osim u sluajevima kada se prema ovom Zakonu moe odrediti istrani zatvor protiv okrivljenika, takav zatvor odredit e se i ako postoji vjerojatnost da bi okrivljenik protiv kojeg je dravni odvjetnik podnio optunicu iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona mogao zbog teih duevnih smetnji poiniti tee kazneno djelo. Prije odreivanja istranog zatvora pribavit e se miljenje vjetaka psihijatra o ovoj opasnosti okrivljenika. O odreivanju istranog zatvora po ovom osnovu izvijestit e se uprava zatvora radi upuivanja okrivljenika u zdravstvenu ustanovu u smislu odredbe lanka 135. stavka 2. ovog Zakona. (2) Istrani zatvor iz stavka 1. ovog lanka moe trajati dok opasnost traje, ali ne dulje od rokova predvienih u lanku 133. ovog Zakona. lanak 552. (1) O optunici dravnog odvjetnika iz lanka 550. stavka 1. ovog Zakona odluuje sud nakon provedene rasprave. O raspravi e se izvijestiti zakonski zastupnik optuenika, a ako ga nema, optuenikov brani ili izvanbrani drug, odnosno najblii srodnik.

97 (2) Predsjednik vijea e prije rasprave u prisustvu vjetaka pokuati ispitati optuenika radi ocjene optuenikove raspravne sposobnosti (lanak 325. stavak 5.). O vremenu i mjestu ispitivanja optuenika izvijestit e se dravni odvjetnik, optuenik, branitelj i zakonski zastupnik optuenika. Ispitivanje e se obaviti i bez prisutnosti uredno pozvanoga dravnog odvjetnika i zakonskog zastupnika. Ako sud nakon ispitivanja vjetaka utvrdi da je optuenik raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji, rasprava e se odrati u okrivljenikovoj odsutnosti. (3) Branitelj ili optuenik e se, kod oitovanja o optubi izjasniti o tome je li optuenik poinio protupravno djelo. (4) Ako je optuenik raspravno nesposoban zbog duevnih smetnji pa se rasprava odrava u njegovoj odsutnosti, smatrat e se da je porekao osnovanost optube, a na zavretku dokaznog postupka proitat e se zapisnici o njegovu ranijem ispitivanju. (5) O raspravnoj sposobnosti i ubrojivosti optuenika te postojanju zakonskih uvjeta za odreivanje prisilnog smjetaja ispitat e se vjetak koji je obavio psihijatrijski pregled optuenika. lanak 557. (1) Imovinska korist ostvarena poinjenjem kaznenog djela utvruje se u postupku na prijedlog tuitelja. (2) Sud i drugo tijelo pred kojima se vodi postupak, duni su u tijeku postupka prikupljati dokaze i istraivati okolnosti koje su vane za utvrivanje imovinske koristi. (3) Ako je oteenik postavio imovinskopravni zahtjev koji, s obzirom na svoju osnovu, iskljuuje oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, ta korist utvrivat e se samo u onom dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom. lanak 558. (1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavnik pravne osobe, pozvat e se radi ispitivanja u prethodnom postupku i na raspravi. U pozivu e se upozoriti da e se postupak provesti i bez njihove prisutnosti. (2) Predstavnik pravne osobe ispitat e se na raspravi nakon okrivljenika koji se oitovao da ne osporava osnovanost optube, a inae na poetku dokaznog postupka. Na isti nain postupit e se prema osobi na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok. (3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavnik pravne osobe ovlaten je u svezi s utvrivanjem imovinske koristi predlagati dokaze i po doputenju predsjednika vijea, postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjetacima. (4) Ako sud tek u tijeku rasprave utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi od tree osobe, prekinut e raspravu i pozvati osobu na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavnika pravne osobe. lanak 563. Ako u odredbama ove Glave nije to drugo propisano glede postupka za primjenu sigurnosnih mjera ili za oduzimanje imovinske koristi, primjenjivat e se ostale odredbe ovog Zakona. lanak 564.

98 (1) Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osuenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi tetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuenik u odreenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest e postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlatenog tuitelja ili oteenika. (2) Sudac koji za to bude odreen ispitat e osuenika, ako je dostupan, i provesti potrebne izvide radi utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza vanih za odluku. (3) Nakon toga e predsjednik vijea zakazati sjednicu vijea o kojoj e izvijestiti tuitelja, osuenika i oteenika. Nedolazak stranaka i oteenika, ako su uredno obavijeteni, ne spreava odravanje sjednice vijea. (4) Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena presudom, donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude. (5) Ako se naknadno utvrdi da je osuenik u vrijeme provjeravanja poinio kazneno djelo za koje je osuen na kaznu zbog koje je, prema odredbama Kaznenog zakona, trebalo ili bilo mogue opozvati uvjetnu osudu, a sud koji ga je osudio na kaznu je propustio o tome odluiti, prvostupanjski sud koji je izrekao uvjetnu osudu donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne. Ako sud ustanovi da nema osnove za opoziv uvjetne osude, rjeenjem e obustaviti taj postupak. (6) Odluke iz stavka 5. ovog lanka donosi sud nakon sjednice vijea odrane u skladu s odredbom stavka 3. ovog lanka. (7) Nakon pravomonosti presude iz stavka 5. ovog lanka postupit e prema lanku 498. ovog Zakona. lanak 566. (1) Izdavanje tjeralice moe se naloiti kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti nalazi u bijegu, a postoji rjeenje o odreivanju pritvora ili istranog zatvora. (2) Izdavanje tjeralice nalae tijelo koje vodi postupak. (3) Izdavanje tjeralice naloit e se i u sluaju bijega okrivljenika iz ustanove u kojoj izdrava kaznu bez obzira na visinu kazne, odnosno pritvora, istranog zatvora ili bijega iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru. (4) Nalog tijela koje vodi postupak ili upravitelja ustanove dostavlja se policiji radi izvrenja. lanak 569. (1) Tjeralicu i objavu raspisuje policija nadlena prema mjestu onog dravnog tijela pred kojim se vodi kazneni postupak, odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba na izdravanju kazne, odnosno pritvora, istranog zatvora ili zavodske mjere. (2) Radi obavjetavanja javnosti o tjeralici ili objavi mogu se koristiti i sredstva javnog priopavanja. (3) Policija moe raspisati i meunarodnu tjeralicu.