You are on page 1of 31

Potovani... Dame i gospodo...

kolegice i kolege,

Hrvatska je u protekle dvadeset i dvije godine ostvarila sve svoje strateke politike ciljeve. Zemlja je obranjena i meunarodno priznata, slobodna, demokratska i sigurna, s najviim standardima zatite manjinskih prava. Svi hrvatski graani, kao i hrvatski dravljani izvan Hrvatske, dali su doprinos na tom tekom i dugom putu: svatko u skladu sa svojim mogunostima i svojim odlukama. Tisue su dale najvie i najvrednije, a za tisuu sedamsto dvjema osobama, nestalima ili nasilno odvedenima, Hrvatska i dalje uporno traga i nee prestati. Hrvatska je stabilna i ugledna lanica NATO-saveza. Nae oruane snage, unato gospodarskoj krizi, iz dana u dan su sve sposobnije i suvremenije u svakom pogledu. Hrvatska je predsjedavala Vijeem sigurnosti Ujedinjenih nacija. Hrvatski vojnici asno i hrabro sudjeluju u UN-ovim i NATO-ovim misijama na nekim od najopasnijih mjesta na svijetu: nae misli su s njima. Hrvatska je, takoer, i regionalni lider. Kako god tko to tumaio. Razvili smo dobrosusjedske odnose u regiji i uvrstili meunarodni poloaj. Mogu zakljuiti da dugo vremena, moda i nikada, nismo bili u povoljnijem poloaju. Prvoga srpnja ove godine naa zemlja postala je punopravna lanica Europske unije. Naglaavam upravo tu punopravnost, jer pred naim je drutvom nadam se kratkotrajno razdoblje osvjeivanja te injenice punopravnosti. Hrvatska nikome nita ne duguje za ulazak u Uniju. Mijenjali smo se nabolje i ispunili smo visoke kriterije koji su od nas direktno zahtijevani. Nitko nam nita nije poklonio, kao to nam nitko nita nije poklonio ni u protekla dva desetljea. Ni prije toga. Niti traimo da nam netko neto daruje. Traimo, meutim, samo da nas se potuje. Traimo da se uvaavaju naa prava, nai napori i nai stavovi.

Inzistiramo i inzistirat emo da se Hrvatsku doivljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom, jer to je naa obaveza i to vidim kao svoj posao.

Nakon ulaska u Uniju, na jedini preostali strateki zadatak jest stvoriti uvjete za ugodniji, sadrajniji i sigurniji ivot svih naih ljudi, graana, te za irenje podruja ljudskih prava, individualnih sloboda i argumentiranog dijaloga. Hrvatska, zemlja radinih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit e dobro ureena i ekonomski prosperitetna zemlja. Zemlja iju stabilnost sigurno nee moi uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih trita. Kao to je to do sada bio sluaj.

Osnovna pretpostavka da bi se to ostvarilo jest da se i u Bruxellesu i na svim drugim utjecajnim adresama zalaemo za interese svojih graana i svoje zemlje. Budite sigurni da emo to i initi, i budite sigurni da emo u tome biti uspjeni!

Naravno, nismo nerealni i ne fali nam samokritinosti. Naa gospodarska situacija i dalje je teka, ponajprije zahvaljujui neodgovornosti koja je u jednom razdoblju prolog desetljea bila najvanije svojstvo hrvatske dravne politike. Evo to je, u samo tri vana pokazatelja, bio ishod viegodinje neodgovornosti nekih prethodnih vlada.

Nelikvidnost koju smo zatekli krajem 2011. iznosila je 41 milijardu i 700 milijuna kuna. U rujnu 2012. nelikvidnost je dosegla ak 44 milijarde i 600 milijuna kuna. Nelikvidnost danas iznosi 35 milijardi i 500 milijuna kuna, te ima i daljnju tendenciju smanjivanja, jer smo, izmeu ostalog, uveli institut predsteajne nagodbe, zakonski skratili rokove plaanja, i omoguili poduzeima i graanima reprogramiranje poreznih dugova.

Dospjele a neizvrene obaveze drave na kraju 2011. iznosile su vie od dvije i pol milijarde kuna. Tokom protekle dvije godine ti su dugovi u cijelosti plaeni ili su regulirani posebnim sporazumima. Ministarstvo financija uspostavilo je potpuno uredno ispunjavanje financijskih obaveza prema svim korisnicima dravnog prorauna.

U prosincu 2011. zatekli smo 205 tisua radnika kojima nisu isplaivane plae niti su im, to je jo gore, moda, uplaivani doprinosi. Danas ih je 70 tisua, to je - bez obzira na znatno smanjenje - i dalje nedopustivo previe. Izmjenama Kaznenog zakona neisplata plae i neuplaivanje doprinosa postali su utuivi, postali su kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do tri godine.

No pogledajmo aktualno stanje. Za razliku od nekih drugih tema, kad je rije o financijama i upravljanju dravom, prolost oito mnoge ne zanima.

Dakle, bruto domai proizvod u drugom tromjeseju 2013. realno je manji za 0,7 posto u odnosu na isti kvartal 2012. godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, BDP je u drugom tromjeseju ove godine, u odnosu na prvo tromjeseje, porastao za 0,2 posto. Kad pogledamo svih 28 zemalja Unije, vidjet emo da je Hrvatska otprilike na sredini liste po ostvarenom BDP-u. Ohrabruje i blagi uspon Hrvatske na meunarodnoj listi konkurentnosti: porasli smo s 81. na 75. mjesto. I dalje ispod oekivanja i naih nadanja.

Nisu ohrabrujue injenice da e na javni dug do kraja godine vjerojatno dosegnuti 190 milijardi kuna. Prole godine javni dug je povean za 21 i pol milijardu kuna, od ega se 9 milijardi i 200 milijuna kuna odnosilo na preuzete kreditne obaveze brodogradilita. O tome neto kasnije.

Proraunski deficit u 2012. uspjeli smo smanjiti za vie od 4 milijarde kuna, to jest za otprilike 30 posto, pa je iznosio neto vie od 11 milijardi kuna. Od toga je gotovo 9 milijardi otpadalo na kamate. Planirali smo da proraunski deficit ove godine zadrimo na razini prologodinjeg, pri emu se 10 milijardi i 200 milijuna odnosi na servisiranje kreditnih obaveza koje su ranije ugovorile prethodne vlade. Ne jedna. Bit e teko, no borit emo se da budemo to blie ostvarenju tog plana. Za usporedbu, 2011. godine deficit prorauna bio je 15 i pol milijardi kuna, a od toga je, pod navodnicima, svega sedam milijardi i 600 milijuna kuna otilo na kamate. Pogledajte taj omjer danas.

Gotovo bih se usudio rei da smo uspjeli tekue rashode uskladiti s prihodima, ali ne uspijevamo prihodima pokriti kreditne obaveze. To e biti jedan od prioritetnih poslova u buduem vremenu. O tome u vie govoriti u nastavku.

U srpnju 2013., u usporedbi sa srpnjem 2012., industrijska proizvodnja, kalendarski prilagoena, ubiljeila je pad od 4,1 posto. Pad industrijske proizvodnje u Uniji, na meugodinjoj razini, iznosi 1,7 posto, dok je u eurozoni, koja obuhvaa 17 lanica Unije, registriran pad od 2,1 posto. Osim to smo privatizirali tri velika brodogradilita, Ministarstvo gospodarstva ulae velike napore, velika sredstva i zakonske inicijative u poticanje preraivake industrije zato to je taj segment iznimno vaan za oporavak industrijske proizvodnje i izvoza. Openito, razliiti oblici pomoi i poticaja industrijskoj proizvodnji, kao i privlaenje stranih investicija u industrijski sektor, podruja su naeg najintenzivnijeg djelovanja.

U lipnju 2013. zabiljeen je pad graevinske aktivnosti na godinjoj razini od 2,2 posto. Pad graevinarstva u Uniji bio je 1,5 posto, a u eurozoni, kremi EU, na neki nain, - 3 posto.

U srpnju je porastao promet u trgovini na malo, u odnosu na srpanj 2012., za 4,8 posto nominalno, odnosno, ukljuujui inflaciju, 1,7 posto realno. Od poetka ove godine srpanj je trei mjesec zaredom da je zabiljeen realni porast prometa u trgovini na malo u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

U razdoblju od sijenja do lipnja 2013. na robni izvoz pao je za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine, dok je uvoz porastao za 0,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit u razdoblju od sijenja do lipnja 2013. vei je za 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine. Znam da ove brojke mogu biti zamorne, ali koncentracija je potrebna. Na kraju u brojkama moe biti puno, ne sve dodue. U kolovozu ove godine imali smo registriranih 313 tisua 675 nezaposlenih, to je stopa od 18 posto radnoaktivnog stanovnitva. Na razini cijele Europske unije ta je stopa oko 11 posto. Stoga je pitanje zapoljavanja u sri svih Vladinih mjera i akcija.

Dame i gospodo,potovane kolegice i kolege, etiri su glavna pravca Vladinih aktivnosti u izlasku iz krize. Sva etiri su gotovo jednako vana, jer samo pozitivni rezultati na sva etiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naih ljudi i ureenim dravnim financijama. Prvi pravac je uvoenje reda, drugi je konsolidacija dravnih financija, trei restrukturiranje i racionalizacija dravnog i javnog sektora, i zadnji, etvrti, izrada, donoenje i provedba mjera za oporavak i novi rast gospodarstva.

Prvi pravac je uvoenje reda i potivanja zakona u svim podrujima i svim djelatnostima. Ministarstvo financija, sa svojim upravama i slubama, prionulo je urednijoj naplati poreza i poreznih dugovanja. Kad smo formirali Vladu, zatekli smo 51 milijardu kuna poreznih dugovanja. Otprilike polovica te goleme svote odnosila se na dugove aktivnih poreznih obveznika, dok je druga polovica svrstana u teko naplative dugove. Razliitim metodama od javnog objavljivanja liste poreznih dunika do mogunosti reprogramiranja i obrone otplate poreznog duga dosad je Porezna uprava od dunika naplatila oko pola milijarde kuna. Odobreni zahtjevi za reprogramiranje poreznih dugova iznose oko tri milijarde kuna za tvrtke, te neto manje od tri milijarde kuna za graane. To nije puno, ali u tom pravcu se ranije uope nije ilo. Pokrenut je projekt fiskalizacije, najprije za ugostiteljski i turistiki sektor. U srpnju ove godine prikazani ugostiteljski promet bio je za 64,4 posto vei nego u srpnju prole godine. Ponovit u ovu brojku: 64,4 posto vei nego u srpnju prole godine. U prvih est mjeseci ove godine ugostitelji i trgovci ukupno su prijavili sedam milijardi kuna vie nego u istom razdoblju lani. Skoro milijardu eura. Ovo svakom pametnom ovjeku, eni, mukarcu, sve govori.

Prije devet mjeseci stupio je na snagu Zakon o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi. To je instrument koji omoguuje poduzetnicima financijsko restrukturiranje radi ponovne uspostave likvidnosti i solventnosti, te ouvanja radnih mjesta. Naravno, u dogovoru s vjerovnicima. Oko pet tisua poslovnih subjekata do danas je uputilo zahtjeve za otvaranjem postupka predsteajne nagodbe. Njihovi ukupni dugovi iznose 48 i pol milijardi kuna, a zapoljavaju gotovo 42 tisue radnika. Dosad je pozitivno rijeeno 820 zahtjeva koji su bili teki ili vrijedni 14 milijardi i 400 milijuna kuna, iza kojih stoje ili pred kojima je 14 tisua radnih mjesta, 14 tisua neijih sudbina, vjerojatno i obitelji.
6

Kako bi se uvelo jo vie reda u financijsko poslovanje, poetkom idue godine Porezna uprava e se reorganizirati prema regionalnom i funkcionalnom modelu. Carinska uprava je ve reorganizirana i u potpunosti usklaena s europskim propisima i postupanjem, te ravnopravno djeluje u sklopu Carinske unije. Do kraja ove godine oekujemo u ovom visokom domu izglasavanje Zakona o financijskom poslovanju i raunovodstvu neprofitnih organizacija. Prema raspoloivim podacima, oko 10 tisua udruga koje su predale financijske izvjetaje, ostvarilo je etiri i pol milijarde kuna prihoda, od ega iz javnih izvora milijardu i 200 milijuna. To znai da vie od tri milijarde kuna ostaju izvan bilo kakve financijske kontrole.

U iduih nekoliko mjeseci provest e se mjere za dodatno poveanje transparentnosti troenja javnog novca. Ali i openito transparentnosti u upravljanju. Transparentnost i u komuniciranju odluka. Odluka kojom samo Vlada moe odobriti za posebne projekte angairanje PR agencija, tzv. agencija za odnose s javnou, izaziva frustraciju pojedinaca, i nekih posebnih interesa, ali i suzbija stare navike u rasipanje javnog novca. To drava plaati nee, neka plaaju stranke. Transparentnost u upravljanju oekujemo i od lokalne i regionalne samouprave. Hrvatska e uskoro dobiti i prvog povjerenika za informiranje. Takoer, uvodimo i integriramo sofisticirane informatike sustave koji e konano objediniti isplate svim proraunskim korisnicima. To se posebno odnosi na isplate plaa zaposlenima u dravnom i javnom sektoru, na zdravstveni i obrazovni sustav te na isplatu socijalnih naknada po razliitim osnovama. Po jako puno osnova.

Uvoenje reda i zakona, meutim, nije rezervirano samo za Ministarstvo financija. Tim poslom bave se sva ministarstva i sva dravna tijela u svom
7

djelokrugu, jer smo posvuda zatekli nered i nevoljko, rezervirano provoenje zakona. Ovdje u istaknuti samo ono to vidim kao najvanije.

Ministarstvo uprave dovrilo je izradu Registra biraa. To je baza nae demokracije, to je temelj povjerenja, temeljni dokument koji u sreenom i zakonitom obliku nismo imali vie od dvadeset godina. Taj posao nije dovren, Zakon o prebivalitu otvorio je mogunost terenske provjere prebivalita. Ali ve na izborima za Europski parlament Hrvatska je imala gotovo 800 tisua biraa manje, nego na proteklim parlamentarnim izborima. Te ljude nitko nije izbacio. Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja zavrilo je veliki i vani projekt prikupljanja zahtjeva za legalizacijom divlje gradnje. Prema sadanjim podacima, podnesena je 821 tisua i 900 zahtjeva za ozakonjenjem nelegalnih objekata. Vlada e inzistirati da se i lokalna i dravna uprava dodatno angairaju u to brem rjeavanju ovih zahtjeva. Isto tako, objedinjavamo postupak izdavanja dozvola za gradnju. Ukratko, pojednostavljujemo i ubrzavamo procedure. inimo ih boljima i transparentnijima.

Uvoenje reda omogueno je kroz informatizaciju i u sustavu socijalne skrbi koji sada prepoznaje stvarno potrebite od onih koji katkad i varaju sustav, a zapravo potkradaju dravu. Daljnje umreavanje zbirki podataka o imovini i prihodima, dat e jo realniju sliku i omoguiti transparentniji i uinkovitiji, ali i racionalniji sustav socijalnih naknada. Auriranjem popisa socijalnih naknada utvreno je da postoji 81 pravo, pomo ili povlastica, a sva se ostvaruju zasebno. Umjesto dijela tih naknada, zakonom e se uvest institut zajamene minimalne naknade: to je novi oblik socijalne naknade kojom drava jami da e svake godine, sukladno raspoloivim sredstvima, propisivati visinu iznosa na koji e imati pravo svaka osoba s nedostatnim prihodima i imovinom za ostvarivanje osnovnih ivotnih potreba. Pritom emo jasno definirati imovinski cenzus.

Uvoenjem jedinstvenog tijela vjetaenja, uvest e red i u postupke utvrivanja invaliditeta. Ministarstvo branitelja objavilo je Registarbranitelja u elektronikom obliku. Radi se o multifunkcionalnoj platformi koja je pomogla u rjeavanju statusnih pitanja, te u transparentnosti pri dodjeli stanova i stipendija. Negativne posljedice, o kojima se zloguko prognoziralo nikakve. Nema ih. Samo transparentnija i ureenija drava.

Drugi pravac je konsolidacija dravnih financija. Ranije sam rekao da emo u ovoj godini teko zadrati proraunski deficit i javni dug na planiranoj razini od oko 11 milijardi kuna. Razlog je, i ovdje ponavljam i to, ponajprije u drastinom porastu kreditnih obaveza koje su ranije ugovorene. Osim toga, u ovoj godini smo s tri milijarde i 300 milijuna kuna sanirali skrivene dugove u zdravstvenom sustavu. Otprilike jo toliko proraunskog novca uplaeno je po prvi puta u proraun Europske unije, to je fiksna obaveza, kao i za nove trokove u procesu restrukturiranja opet brodogradnje. Takoer, ove godine smo uveli dinamiku isplatu poticaja poljoprivredi, pa i to utjee na trenutani izgled proraunskog deficita. Kad su u pitanju manjak u proraunu i javni dug, nepobitno je da emo ui u proceduru prekomjernog deficita kao praktiki sve drave EU, osim dvije, u nekom trenutku, pitanje je hoemo li sami osmisliti plan konsolidacije ili emo ekati odluku Komisiju. Ne skrivamo pod tepihom na deficit, naslijeene dugove koji su sakrivani proteklih godina. I nae je opredjeljenje da idemo s paketom mjera koje se intenzivno pripremaju proteklih mjeseci i koje e biti naelno predstavljene u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike ovih dana. Strukturne reforme i smanjenje proraunskih rashoda naa su obaveza prema pravilima Europske unije. Ali primarni je razlog to vjerujemo da radi nas samih i radi svog budueg razvoja moramo uvesti dravne financije u mirne vode. I imati zdravorazumske kriterije kojih ranije nije bilo.
9

Da bi ostvarili cilj, a to je smanjenje deficita ispod tri posto u sljedee tri godine, morat emo kombinirati interventne mjere s reformama. Kako to uvijek ide. Drave koje su to na vrijeme napravile, kao Njemaka prije vie od deset godina, sada su relativno stabilne. Ali relativno. U konanici, reforme trebaju dovesti do trajne stabilizacije rashoda, to e osigurati i smanjenje deficita. Koliko e nam za to biti potrebne o tome e se tek razgovarati s Europskom komisijom.

Ali, kljuni uvjet za konsolidaciju prorauna je naravno gospodarski oporavak i rast, koji treba doprinijeti jaanju prihodne strane prorauna. Taj proces nee biti brz. U kratkom roku javni dug moemo smanjiti privatizacijom ili koncesioniranjem dijela dravne imovine. Naroito je vano to smo aktivirali dosad zaputenu dravnu imovinu u turistikom sektoru i to smo praktiki ve stvorili uvjete za investiranje u komplekse Kupari kraj Dubrovnika i Duilovo kraj Splita, odnosno u Splitu. Do kraja godine stvorit emo sve pretpostavke za privatizaciju dravnog turistikog portfelja. Takoer, do kraja godine Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom zavrit e pripreme za privatizaciju manjinskih i nestratekih dravnih udjela u trgovakim drutvima. Usput, Hrvatska prvi put ima tijelo koje ima jasan pregled dravne imovine i koje ima plan kako ozbiljno i racionalno upravljati tom imovinom. Dosad je sve bilo preputeno stihiji i improvizaciji koje nas je i dovela tamo gdje su nas ve dovela.

Vlada e prodati svoje veinske udjele, naglaavam: veinske udjele, u Croatia osiguranju i Hrvatskoj potanskoj banci. U procesu smo privatizacije H-Carga. Vlada je izabrala konzultante za moguu monetizaciju autocesta: uvjereni smo da to moe biti dobar posao za Hrvatsku, ali naravno, prije toga emo vidjet to moemo dobiti, koliko moemo dobiti, prije svega i donijeti odluku. Traimo
10

stratekog partnera za Croatiju Airlines i na dobrom smo putu da tu kompaniju, nakon dvadeset godina gubitaka, koji su sanirani iz prorauna i od poreznih obveznika, postavimo tu tvrtku na zdrave temelje. Ona vjerojatno jedina u regiji ima takve anse. Takoer, zainteresirani smo za ulazak stratekog partnera u ACI, mreu naih marina, kako bi se ta tvrtka mogla razvijati na pravi nain, ulagati i dominirati na Jadranu.

Ne vjerujte onima koji govore da rasprodajemo dravu. Ne vjerujte. Kompanija koja je dosad progutala milijarde proraunskih kuna, i vaih kuna, nije nikakvo nacionalno bogatstvo. Moramo to shvatiti. To je teret. Dovodimo u red dravne financije na nain za koji duboko vjerujemo da je socijalno uravnoteen i ekonomski odriv.

Moramo smanjiti javni dug da bismo mogli povoljnije servisirati nae dugove. Dugove, kao to znamo, moramo vraati. elimo razgovarati o ouvanju i poveanju radnikih prava, ili o daljnjem poreznom rastereenju graana i poduzetnika, ali dok se borimo s proraunskim deficitom i enormnim kreditnim obavezama neki zahtjevi za poveanjem ili zadravanjem materijalnih prava jednostavno nisu realni. I to treba rei.

Dravne financije su naprosto prenapregnute! I mi poduzimamo sve racionalne, razumne i odgovorne mjere da to promijenimo.

Pritom nikad nije dola u pitanje, i nee doi u pitanje, razina socijalnih prava najizloenijih kategorija stanovnitva, i nikad nee doi u pitanje. Upravo suprotno, reformiramo i unapreujemo sustav socijalnih naknada kako bi uistinu najpotrebitijima dolo najvie. Potovani umirovljenici, isplata radnikih mirovina nikad nije dola u pitanje, i nikad nee doi u pitanje. Iako ga moramo reformirati, na mirovinski sustav je
11

stabilan. Nikad nee biti upitne ni invalidske mirovine i naknade. Zadrat emo relativno visoku razinu zdravstvene zatite. Nee biti ugroeno pravo na besplatno obrazovanje onih koji ele uiti, kao ni dravna pomo u kolovanju socijalno ugroenih i zakinutih. titit emo sva odriva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata. I nastavit emo se jednako predano brinuti o hrabrim ljudima koji to zasluuju.

Ali neemo podilaziti ni obmanjivati. Nismo ni dosad. Svialo se to nekome ili ne, i dalje emo inzistirati na racionalnosti, socijalnoj pravednosti i solidarnosti. Na poetku mandata smo ukinuli pravo na mirovinu pod povlatenim uvjetima za dravne dunosnike. Sada emo predloiti smanjenje mirovina koje su vie od prosjene plae, a nisu steene iz rada. Dakle, po posebnim propisima su, uz,naravno, posebnu zatitu stopostotnih invalida, djece poginulih branitelja i onih koji naprosto moraju biti stopostotno zatieni. Svi ostali koji primaju povlatene mirovine po posebnim propisima, morat e snositi teret krize. Mirovine iz rada, dakle, one klasine, iste mirovine su zatiene.

Trei pravac je restrukturiranje i racionalizacija dravnog i javnog sektora. Kao to sam ve spomenuo, privatizirali smo Brodosplit, Trei maj i Brodotrogir. Dvadeset godina te industrije naprosto gutaju novac poreznih obveznika. U meuvremenu propalo je zatvoreno niz drugih industrija u kojima su radili ljudi, majke i oevi koji su takoer hranili djecu i plaali u proraun. Netko e morati objasniti hrvatskim graanima azto ej neto vrednije,a neto manje vrijedno. Ja s tim imam problema. Volim jednako i sjever i jug Hrvatske, ali imam principijelni problem. Na kraju ovo e sve jako puno kotati i jako puno kota. Restrukturiranje brodogradnje bio je teak posao koji jo uvijek nije zavren i koji e jo neko vrijeme financijski optereivati na proraun. Radi se o milijardama, kao to ste uli, za jedan sektor. Eto, to je bio na izbor i to emo raditi do kraja. To je posao za koji se drava odluila. Ako propadne, ako
12

propadne, svi smo odgovorni. Uli smo u taj posao u dobroj vjeri, ali i zato to nije bilo drugog razumnog puta. Vjerujemo u pozitivan ishod.

U svim ministarstvima, agencijama, dravnim i javnim poduzeima intenzivno traje restrukturiranje i racionalizacija poslovanja. Najdalje se odmaklo u Hrvatskim eljeznicama, Hrvatskoj poti, Ministarstvu obrane, Hrvatskim autocestama i Autocesti Rijeka-Zagreb, Hrvatskoj elektroprivredi, Hrvatskim vodama i Hrvatskim umama, ali to je tek poetak posla.

Financijski saniramo i reformiramo devastirani zdravstveni sustav koji moramo uiniti krajnje racionalnim i funkcionalnim da bismo zadrali, u skupom sustavu, koji i najbogatije drave financijski iscrpljuje, postojeu razinu prava. Stvorili smo zakonske pretpostavke za racionalizaciju poslovanja upanijskih bolnica koje su do sada, unutar bolnikog sektora, bile najvei generatori dugovanja i model koji je najtee bilo objasniti s obzirom na njihovu cijenu. Racionalizacija bolnica znai da emo ih prilagoditi stvarnim potrebama i kvaliteti lijeenja. U dravi u kojoj se automobilom, u pravilu s najudaljenije toke do najbolje bolnice stie, u pravilu, za manje od dva sata, samo iznimno vie, najvea kvaliteta mora biti u takvim centrima, a izvan tih centara ono to ovjeku, dakle, spaava ivot. Hitna pomo, porodiljstvo, i nekoliko disciplina bez kojih naprosto ni jedna ua sredina ne moe. To je racionalno poslovanje. Tako rade napredne drave, tako rade drave koje su dva puta i tri puta po stanovniku bogatije od Hrvatske. Samo objedinjavanjem javne nabave u zdravstvu dosad je uteeno 380 milijuna kuna. Razvijanjem projekata 'drava bez papira' i 'e-graani' graanima emo pojednostaviti ivot s birokracijom. Umreavanjem zbirki podataka koje posjeduju tijela dravne uprave, graani vie nee morati raznositi papire od altera do altera. Kada morate izvaditi domovnicu, a imate osobnu iskaznicu, kao da osobna iskaznica nije dokaz da ste hrvatski graanin. Dvadeset godina
13

sam gledao tu fenomenalnu proceduru i ne znam jel' jo uvijek na snazi. vrijeala me '91., kao graanina.

etvrti, ujedno najvaniji i najtei pravac naeg rada jest izrada, donoenje i provedba mjera za oporavak i novi rast naeg gospodarstva. Taj pravac se rava na neki nain, na est pravaca, u est rukavaca prema istom cilju. Prvi su javne investicije, drugi uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja, trei porezna politika, etvrti su izravni poticaji privatnom sektoru, peti europski fondovi, jako vana stvar, i esti dobro ustrojena i funkcionalna gospodarska diplomacija. Krenimo redom... Pod A javne investicije. U prvih est mjeseci u javnom je sektoru realizirano etiri i pol milijarde kuna investicija, to je porast za 30 posto u odnosu na prolu godinu. Koordinacija za javne investicije u Vladi posveena je rjeavanju problema i prepreka za realizaciju projekata u ukupnoj vrijednosti, ukupnoj vrijednosti procijenjenoj priblino 22 milijarde kuna.

Dovrena je izgradnja unutarnjih vezova u splitskoj luci, putene su u promet dizalice na kontejnerskom terminalu Brajdica u Luci Rijeka, putena je u promet dionica Sveti Kuzam-Kriie na rijekoj obilaznici, putena je u promet spojna cesta i tunel Sveti Ilija, kao i dionica Plano-Split na splitskoj zaobilaznici.

Definiran je rijeki prometni pravac jedna od najveih i najvanijih prometnih investicija u Hrvatskoj u sljedeih deset godina od granice s Republikom Maarskom do luke Rijeka kao prioritetni pravac za ulaganja u eljeznikom prometu. Zapoeto je projektiranje. Novac je europski.

U pripremi su ulaganja u eljezniku infrastrukturu u vrijednosti veoj od 25 milijardi kuna, kao to sam rekao, najveim dijelom iz fondova Europske unije,
14

preko 80%. To e graani izravno najmanje vidjeti, ali kao to sam rekao na pristup nije populistiki. To je vano za Hrvatskoj. Ovo je jako vana stvar za Hrvatsku.

Do kraja 2013. godine u remont, odravanje i izgradnju novih pruga planiraju se uloiti dvije milijarde kuna, dakle, do kraja ove godine, to je gotovo etverostruko poveanje u odnosu na prolu godinu.

Potpisan je ugovor s koncesionarom za izgradnju Zrane luke Zagreb i s nae su strane ispunjene sve, ali ba sve obaveze iz koncesijskog ugovora. Dakle, gradnja moe poeti sutra. Zagrebaka zrana luka je uvijek bila pristojna, ne velika, zato to u Hrvatskoj ima pet meunarodnih zranih luka, i nije Zagreb sve kao to je to recimo Riga u Latviji ili neki drugi gradovi, ali Zagreb treba modernu zgradu i moderan terminal.

Investicije u vodno gospodarstvo u ovoj e godini dostii milijardu i 500 milijuna kuna.

Sasvim je izvjesno da e se nakon tridesetak godina dogoditi novi veliki i srednji energetski projekti koji e Hrvatsku uiniti energetski neovisnijom. Moda ne potpuno neovisnom, ali puno neovisnijom. Za te projekte zainteresirane su i neke od najveih korporacija na svijetu.

Ministarstvo

poljoprivrede

pokree

sve

vee

projekte

navodnjavanja

poljoprivrednih povrina, jer je to jedna od najveih i najteih boljki nae zemljoradnike proizvodnje. Pritom se oslanjamo i jo emo se vie oslanjati na europske fondove. Od ukupno dva i pol milijuna hektara raspoloivih, poljoprivrednih povrina, dakle, openita procjena, najmanje milijun hektara spada meu prioritetne za navodnjavanje. U poljoprivredi moramo shvatiti da je
15

vrijeme za potpuno novi smjer, onako kako je dosad ilo ne moe dalje, tetno je, neproduktivno za svakoga, a najvie za poljoprivrednike.

Naglaavam da se ni jedna od ovih investicija, jednako kao ni jedna od privatnih investicija, nee dogoditi mimo potivanja najviih standarda zatite okolia. Ministarstvo zatite okolia razvilo je sve strune mehanizme za donoenje znanstveno utemeljenih procjena o ugroenosti nae ivotne sredine. Bilo je dosta pritisaka i na smanjivanje postotka teritorija Republike Hrvatske koji je obuhvaen Naturum, dakle programom zatite bioraznolikosti Europske Unije. Na takvim stvarima se pokazuje vjerodostojnost. Dakle, ako smo ouvana drava ekoloki, onda je normalno, koliko god to bilo komplicirano da je razmjerno vei dio Hrvatske ekoloki zatien nego to je to Danska koja je industrijalizirana prije 200 godina i u dobroj mjeri zagaena, a neke druge prenapuene. Sve ima svoju cijenu, ali krajnji rezultat za nas moe biti jako dobar.

Koordinacija za privatne investicije u samo pola godine od osnivanja rijeila je, odnosno otkoila sedam investicijskih projekata vrijednih gotovo pola milijarde eura. U postupku rjeavanja je jo 13 investicijskih projekata ija je vrijednosti 766 milijuna eura. Ove e investicije otvoriti vie tisua novih radnih mjesta. Vie tisua, ne desetaka tisua koliko nam treba.

U prvoj polovici godine imali smo znaajno vie izravnih investicija nego 2012.: 460 milijuna eura prema 80 milijuna eura to je jako nisko, jako nisko, ali cijela godina u regiji je bila takva. Kada pak govorimo o proloj godini, Hrvatska je lani privukla milijardu i 250 milijuna dolara direktnih stranih ulaganja. Podatak je to iz godinjeg izvjetaja Konferencije Ujedinjenih naroda o razvoju koji Hrvatsku opet pozicionira kao najprivlaniju zemlju u regiji za strane investicije. To je podatak, ali sam po sebi nas pretjerano ne zadovoljava. Jer smatramo da su nai dosezi izvan regije.
16

U portfelju novoosnovane Agencije za investicije i konkurentnost nalazi se trenutno 79 projekata ija je procijenjena vrijednost gotovo 7 milijardi eura. Procijenjena vrijednost projekata. Do njihove realizacije naravno postoji katkad dug put. Najvie ih je u turizmu, pa u energetici i industriji. To e znaiti jo desetak tisua radnih mjesta, ako se ti projekti i ostvare. To uglavnom ovisi o nama.

U proceduri je Zakon o stratekim investicijskim projektima. Znate ga. Veina da je podrala, neki jesu, pa nisu, nisu pa jesu, vidjet emo. Sasvim je promaena teza da smo tako pogodovali rasprodaji nacionalnih resursa. Ovaj zakon je nuan da bi se na svim razinama uprave ubrzale procedure u pripremi projekata. Taj zakon uinit e nas jo konkurentnijima u regionalnim i globalnim okvirima. Dosta je lokalnih birokratskih zapreka i barijera. Uvijek sam za lokalnu samoupravu i njezinu veu financijsku i manevarsku slobodu, ali kada su u pitanju veliki dravni projekti, onda se u Hrvatskoj, koja je mala drava od 4 milijuna stanovnika mora znati tko ima zadnju rije. To je Vlada. Ne mora biti ni SDP-ova ni HDZ-ova. To je Vlada. Jer u protivnom Vlada ne moe preuzeti odgovornost za gospodarski razvitak zemlje. I ne moe biti taoci posebnih interesa i regionalnih skupina. To nije u redu. U protivnom, nemojte nas pitati za rezultate. Ovaj visoki dom donio je na Vladin prijedlog Zakon o poticanju ulaganja, to je jedan drugi zakon, koji je jedan od stimulativnijih u ovom dijelu Europe. Znaajnim sredstvima izravno stimuliramo otvaranje svakog novog radnog mjesta i na dvije ili tri godine oslobaamo poslodavce obaveze plaanja doprinosa. Jo su vee porezne i komunalne olakice kad se radi o investicijama veim od tri milijuna eura. A to su i dalje male investicije.

17

Pripremili smo sve dokumente za davanje u zakup vie stotina tisua hektara dravnog poljoprivrednog zemljita. init emo to na krajnje transparentan i poten nain. Ne roaki, u opini, u hladu nekog drveta. Na krajnje transparentan i strog nain.

Porezna politika. Smanjili smo zdravstveni doprinos za dva postotna poena. Tako smo u gospodarstvo vratili oko dvije milijarde kuna. injenica je.

Ukinuli smo porez na dobit koja se reinvestira. Time smo direktno otetili prihodnu stranu prorauna. Ali smo ukinuli porez na reinvestiranu dobit koja ostaje trgovakom drutvu, korporaciji. Tako smo privatnim tvrtkama oslobodili, ako to ele, milijardu i dvjesto milijuna kuna. Za daljnja ulaganja ili za podjelu dioniarima i osnivaima, pa neka plate porez.

Ukinuli smo ili smanjili niz parafiskalnih nameta, to je znailo dodatnih 675 milijuna kuna gospodarstvu.

Poveali smo prag za ulazak u sustav PDV-a na 230 tisua kuna. Mislim da smo se oko toga bili svi sloili. To je bio ak i prijedlog HDZ-a u kampanji.

Poetkom ove godine, PDV na ugostiteljstvo i turizam smanjen je sa 25 na 10 posto. Ta mjera nije bila bez dileme, jer pogodujete i birate pobjednike. To je na granici ekonomskog djelovanja Vlade prema doktrini u koju ja vjerujem. Dakle, Vlada ne bi smjela birati pobjednike. Ovo je direktno pogodovanje jednom sektoru. Odluka je politika. I donijeta je u vjeri da je u nacionalnom interesu. I to, na kraju krajeva, ili na poetku cijele prie je politika. Ta mjera uinila je hrvatski turizam konkurentnijim na meunarodnom tritu. To potvruju i ovogodinji turistiki rezultati u svim parametrima, a posebno
18

istiem da je u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u turizmu bilo zaposleno 17 posto vie radnika. To nisu posebno dobro plaana radna mjesta, a radno su intenzivna kao i cijela djelatnost. I moda ne predstavljaju krunski dragulj, ali svako radno mjesto je vano. Pa i ako netko iz Meimurja ili Slavonije radi etiri mjeseca u Istri ili Dalmaciji, cilj je da radi cijele godine tamo gdje ivi, dakle u Meimurju ili Slavoniji.

Smanjenje poreza, takoer, dugorono potie investicije u turistikom sektoru koji je ovaj potez ekao 14 godina. Ove godine u turizam su ve investirane dvije i pol milijarde kuna, to je poveanje za 236 posto u odnosu na 2011. godinu.

I sva naa daljnja nastojanja ii e, sukladno realnim mogunostima, u smjeru poreznog rastereenja gospodarstva.

Pod D izravni poticaji privatnim kompanijama. Pored svega to sam naveo, i izravnim smo sredstvima podravali opstanak privatnih firmi te zadravanje radnih mjesta i proizvodnje.

Bez novca nema oporavka, cijela Europa je pod onim to se ove kredit trunch, naprosto srednje i male firme ne mogu do priutivih kredita. Stope su grozne i gue ih. Tu Hrvatska tu nije iznimka, a vedska, Njemaka i Danska su pria za sebe, naravno. Otud nae inzistiranje na jaoj ulozi Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Ministarstva poduzetnitva i obrta te HAMAG-Investa koji su u proloj i ovoj godini preuzeli znaajan dio rizika i intenzivno pomau u restrukturiranju i poticanju gospodarstva. Tako je u proloj godini kroz Poduzetniki impuls, to je program, dodijeljeno oko 300 milijuna, a u ovoj e godini ta sredstva dosei 700 milijuna kuna. Dakle, milijardu kuna potpora poduzetnicima i obrtnicima. U isto vrijeme, HBOR je odobrio oko 15 milijardi kuna povoljnih kredita.
19

Osim snanog porasta kreditne aktivnosti, HABOR je prole godine prvi puta od pojave krize odobrio vie kredita za investicije nego kredita namijenjenih financiranju obrtnih sredstava. Svatko tko se ikada bavio time, ili bio blizu toga, zna koja je razlika. Isti trend nastavlja se i u ovoj godini. I ne manje vano, HBOR prua posebne potpore naim izvoznicima putem programa kreditiranja, garancija i osiguranja izvoznih potraivanja. U protekloj i ovoj godini HBOR je hrvatski izvoz podrao s ukupno 12 i pol milijardi kuna. Dakle, izmeu ulaganja u obrtna sredstva to je pojas za spaavanje i to obino s nekoliko rupa i ulaganja u investicije je ogromna razlika. Ovo drugo je daska za surfanje. Samo morate znati surfati.

HAMAG invest e u ovoj godini za projekte teke oko 2 milijarde kuna izdati pet puta vie jamstava poduzetnitvu i obrtnitvu u usporedbi s 2011. godinom.

Kroz izmjene Zakona o trgovakim drutvima omoguili smo osnivanje jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou za svega 800 kuna. Zbog brzine i jednostavnosti registracije u roku 24 sata, ovaj oblik trgovakog drutva idealan je za Start-up tvrtke, odnosno za tvrtke mladih poduzetnika koji testiraju svoje poduzetnike ideje. Od listopada 2012. godine do danas broj osnovanih jednostavnih trgovakih drutava dosegao je broj od gotovo 7000. Naravno, veina e propasti, ali to je ta kreativna destruktivna snaga poduzetnitva i kapitalizma. ansa je tu. Upotrijebit emo, i upotrebljavamo, mehanizme koji bi trebali potaknuti bankarski sektor na izdanije i povoljnije kreditiranje tvrtki. Govorio sam o tome, kreditnom trunchu, odnosno pritisku i o tome da talijanske kampanje dolaze uz kamatu od 9%, njemake od 3 posto. U takvoj situaciji zna se tko je u prednosti. To je veliki problem.

20

Drava i dalje nee prezati od snanog poticaja tvrtkama iz onih gospodarskih oblasti za koje emo zajedniki procijeniti da imaju ozbiljnu izvoznu i investicijsku perspektivu. U jednom trenutku, koji je trajao 20 godina, procijenili smo da je to brodogradnja, i taj posao smo radili loe. Ali i dalje stojimo kod njega jer je to, naprosto, nacionalni konsenzus. I nije to uvijek bilo pravedno prema svima, ni prema radnicima iz Varteksa, odnosno ne Varteksa nego nekih drugih firmi koje su nestale, ljudi su ostali bez posla. Donijeli smo politiku odnosu, jel' bila pravedna, hoe li na kraju biti korisna za sve, valjda hoe.

To e biti dravno ulaganje u bolji i dugorono stabilniji standard naih ljudi. Podsjeam da danas tek 13 posto naih kompanija izvozi svoje proizvode ili svoje znanje.

Pod E europski fondovi. Ve sada, dakle u godinu i 9 mjeseci dosadanjeg mandata ove Vlade, ugovoreno je dvostruko vie projekata u okviru EU-programa IPA, nego tokom cijelog etverogodinjeg mandata prole Vlade. to je na neki nain logino, jer je proces odmakao dalje. Samo po sebi ne predstavlja neku apsolutnu kategoriju, ali neto govori. Ugovoreno je jo 508 milijuna eura, to je 80 posto sredstava koja smo imali na raspolaganju. U okviru Europskih strukturnih elemenata ugovoreno je 513 milijuna eura, ili 63 posto raspoloivog novca. Znaajno je poveano koritenje sredstava i iz IPARD programa. Ovo su brojke, koje, molim lijepo, neka netko pokua osporiti. To nije sam europski vrh, ali je pri vrhu.

Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova posveeno je u potpunosti podizanju sposobnosti svih dravnih tijela i lokalne samouprave za pristup fondovima Europske unije. Ve sad naa je administracija spremna za koritenje vie od devet milijardi eura koliko su nam u viegodinjem financijskom okviru do 2020., ako ga parlament konano potvrdi, u Bruxellesu namijenili europski
21

fondovi. Na cilj je da praktiki 100 % javnih investicija bude iz europskih fondova. To su neke drave uspjele, Slovaka, Estonija, Latvija. Dakle, time uope ne optereuju svoje nacionalne proraune. Praktiki sve, osim onog bazinog novca, dakle down pevmenta, sve dolazi iz Bruxellesa, to se zove uspjeh. Onaj tko tako ne funkcionira, baca novac. Tko to nije uspio ostvariti.

Naroito emo inzistirati na koritenju europskih fondova u podrujima vodnog gospodarstva, navodnjavanje, konkurentnost poljoprivrede, kapitalno intenzivne i radno intenzivne kulture koja se protee na vie od pet tjedana rada u godini. Poljoprivrede openito, energetike, ruralnog razvoja. To je hrvatsko selo. Selo nije samo traktor, nego i kvaliteta ivota na selu, regionalni razvoj, tu su milijarde nam na raspolaganju i naravno, kultura.

to se tie sufinanciranja mogue gradnje Peljekog mosta sredstvima iz europskih fondova, i osobno sam taj projekt ponovno potaknuo, na njemu sam angairan godinu dana i ne mogu ni sada dati nikakva obeanja. Ono to mogu upozoriti, da se ne zasipa Bruxelles politikantskim pismima iz lokalne samouprave koja se doivljavaju samo kao politiki pritisak. To ne raditi. Dakle, optimist sam. Treba prepustiti struci da donese odluku. Sva razumna sredstva govore o tome, dakle to je projekt od Europske unije, to je regionalni projekt, to nije upanijski projekt. Ne pisati pisma, tu apeliram na vas kao pojedince, jer to se doivljava kao oblik politikog pritiska. Te projekte na kraju odreuju konzultanti i strka. Mi smo dali poticaj i tu moramo stati. Sve drugo, ako moete rei neto neformalno u prilog tome u nekom razgovoru, napravite za hrvatsku stvar. Ne piite pisma. To je pogreno. Upravo zato sto poznajem situaciju, pozivam sve koji su, ovako ili onako, zainteresirani ili ukljueni u razgovore o Peljekom mostu da odluku prepustimo ekspertima i konzultantima koji e na kraju Komisiji dati najjasniji odgovor koje je najbolje rjeenje, a to implicira da se rjeenje trai. Dakle, za nekoliko godina
22

do Dubrovnika se sigurno vie nee putovati na nain na koji se putuje danas. A kako e se putovati . Priekajmo koji tjedan jo. Kao i za neke druge stvari. Tko se zadnji smije, obino se ne smije..

Gospodarska diplomacija. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, prvi put od svog osnivanja, ozbiljno se posvetilo stavljanju diplomatsko-konzularne gospodarstva. Zajedno s izvoznicima definirana su prioritetna inozemna trita. Ovo je takoer jedna od poluga, nije nevana. Kolegice i kolege, ova Vlada svjesna je da vjerojatno postoje neke ekonomske metode koje bi moda prividno pokazale neke bre rezultate, ali mi ne moemo provoditi politiku u koju ne vjerujemo. I za koju smo uvjereni da ne valja. A ne vjerujemo: u riskantne monetarne egzibicije i eksperimente, ne vjerujemo onima koji tvrde da se trebamo i moemo jo zaduivati, ne vjerujemo onima koji misle da ne trebamo vraati kredite, ne vjerujemo prorocima koji govore da bi svi nai problemi bili rijeeni kad bismo otpustili nekoliko desetaka tisua ljudi zaposlenih u dravnoj upravi i javnom sektoru. Nae je naelno opredjeljenje da proces nunih reformi dravne uprave, u to veoj mjeri, ide ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sreivanjem ne ba sjajnog stanja naih javnih financija. Pritom, inimo onoliko koliko je u naoj moi da pomognemo ozdravljenju privatnih kompanija. One su ustvari najvanije. Uvjereni smo da emo uskoro moi initi i vie. mree u slubu hrvatskog

Ukratko, do razumne granice borimo se za ouvanje skoro svakog radnog mjesta, kaem do razumne granice, bez obzira radi li se o radnom mjestu u dravnom, javnom ili privatnom sektoru. Ponavljam, predanost tom cilju u stanovitoj mjeri zacijelo usporava rast pokazatelja u nekim ekonomskim segmentima. Ali ne
23

moram navoditi primjere iz prolosti i sadanjosti da bismo mogli razumjeti kako statistiki rast BDP-a, katkad predstavlja privid, i naalost ne znai nuno da najiri slojevi graana ive bolje, da kako se jednom jedan ekonomist slikovito izrazio: da kad doe plima, da svi brodovi rastu, a ne samo neki, a neki ostanu nasukani, da ive bolje, ugodnije, sigurnije. Jedino puna zaposlenost, a to skoro nikad u naoj povijesti nismo imali, ni u socijalizmu, to je fikcija, to je bila lana puna zaposlenost. Jedino puna zaposlenost jami sretnije ljude i sretnije drutvo. To je jedini cilj.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kontinuirano provodi mjere aktivne politike zapoljavanja. Kroz taj program dosad su prole 43 tisue ljudi. U dosad zavrenim projektima, dodijeljeno je blizu 50 milijuna kuna bespovratnih sredstava za zapoljavanje. Vano je da sve vie mladih ulazi u programe aktivnog zapoljavanja i jo je vanije da dobar broj njih pronalazi prvo zaposlenje. I dalje naravno, meu mladima imamo jedan od najveih postotaka nezaposlenosti u Europi. I to je jedna od injenica pred kojom ne smijemo zatvarati oi. To je izazov.

Meutim, izlazak iz kruga dravne zaduenosti i proraunskog deficita nije izvediv bez reforme radnog zakonodavstva i suspenzije ili umanjenja dijela dosadanjih materijalnih prava zaposlenika u dravnim i javnim slubama, javnom sektoru, ukljuujui i ve uinjeno smanjenje bruto plaa za tri posto. To smo ve uinili i to je bio najminimalniji zahvat za kojim smo morali posegnuti.

Istovremeno, odmah na poetku mandata donijeli smo uredbu kojom se onemoguuje isplata plae bez uplate doprinosa. Potvrda o dospjeloj a neisplaenoj plai, postala je ovrna isprava. Reguliran je proboj pravne osobnosti, to mnoge svrbi, i u medijima, kako bi se sprijeilo neodgovorne meu

24

poduzetnicima da osnivanjem novih tvrtki i prijenosom svega onoga to vrijedi nekanjeno spaavaju sebe, a da radnike i vjerovnike ostavljaju na cjedilu.

Osim toga, moja Vlada poveala je iznos minimalne plae za 170 kuna, na 2.984 kune (bruto). Pri oporezivanju dohotka povean je iznos osnovnog mjesenog osobnog odbitka s 1.800 na 2.200 kuna. Skupa s izmjenom poreznih razreda, to je rezultiralo poveanjem neto plae. Malim. Uinjena je ravnomjernija raspodjela poreznog tereta na one koji ostvaruju vee primitke. Iz istog razloga uvedeno je i oporezivanje mirovina iz inozemstva, koje se, naravno, nekima nije svidjelo, te oporezivanje dividende i udjela u dobiti. to imaju praktiki, sve europske drave i SAD.

Radnici zaposleni u privatnim tvrtkama suoeni su s neusporedivo teim udarima na svoja prava. Ne elimo da prava koja radnici danas imaju u privatnim tvrtkama budu uzor ili model kojem teimo. Ne. Ali u ovoj fazi moram poruiti i zaposlenicima u dravnom i javnom sektoru i sindikatima da moramo biti krajnje racionalni i hladnokrvni u izradi prorauna za sljedeu godinu. Mislim i na utede koje emo ostvariti intervencijama u sustav povlatenih mirovina. Mislim, takoer, i na izdvajanje nekih djelatnosti iz sustava proraunskog financiranja, to su uinile sve pametne i uspjene administracije, a takvih djelatnosti ima u zdravstvenom sustavu, u kolstvu, pravosuu, u socijalnoj skrbi, u znanosti. Primjerice, izdvajanje te djelatnosti odavno je, i to uspjeno, provedeno u obrambenom sustavu.

Temeljni principi kojima emo se, kao i dosad, voditi jesu izbjegavanje socijalnih lomova i dodatnog raslojavanja. Jer u sreditu nae politike nalazi se pitanje dinamike reformi i promjena: dinamika, po nama, mora biti usklaena s mogunostima i svojstvima naeg gospodarstva i naeg drutva. I tako u svemu to radimo. I opet pogrijei, ali to je glavni model.
25

Dame i gospodo, ne bih volio preesto upotrebljavati tu rije, jer rije strategija, ne znam koliko sam je puta dosad spomenuo, no moram je izgovoriti ak tri puta. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije je strategija svih strategija. Taj dokument upuen je u javnu raspravu prije nekoliko dana. Predlaemo devetogodinje osnovno obrazovanje i mnoge metodoloke iskorake. Uskoro emo izii i s Inovacijskom strategijom 2014. 2020. Godine. Tu je i produljenje trajanja razredne nastave u osnovnoj koli, i niz stvari koje je predloila struka, skoro 130 ljudi besplatno, dakle bez ikakve naknade, politiki pretpostavljam uglavnom neovisnih, iz cijelog drutvenog spektra, vidjet emo to nam to nosi, to je prvi put da tako neto imamo.

Na najvei i neoprostivi grijeh bilo bi uskraivanje modernog obrazovanja generacijama koje dolaze i koje su ve dole. Sve to pokuavamo jest da nae kolstvo, i osnovno, i srednje, i visoko, uinimo kvalitetnijim, kompetitivnijim, racionalnijim i fleksibilnijim. Isto je i sa znanou. Zagrebako sveuilite je bilo meu 400 u svijetu. To je jako nejasan pojam, ali to 400, to je 3 do 3,5 % svjetskih sveuilita. Dakle, zagrebako sveuilite je izmeu 3 i 3,5 posto svjetskih sveuilita. A opet tako nisko. A prostor za napredak je ogroman To takoer govori da se u svijetu sveuilitem zaista svata naziva. Mi imamo sveuilite i na zadatak je da uz pomo ljudi koji tamo rade i drave to postane mjesto izvrsnosti u regiji. Za to imamo uvjete. Tu ne mislim samo na Zagreb, ali prije svega, Zagreb. Omoguit emo besplatan studij svima koji uistinu ele stjecati znanje, a ne samo produavati odreene privilegije za 3, 4 ili 5 godina, a najbolje emo i stimulirati. Smisao tih reformi je da na svim razinama odgajamo i obrazujemo ljude koji e tako zadovoljiti svoje unutarnje interese i potrebe, ali i osigurati svoju egzistenciju. Da s naih uilita izlaze kompetentni i slobodnomislei mladi ljudi. Da izlaze ljudi koji se, izmeu ostalog, zdravo razvijaju i u duhovnom, i u
26

tjelesnom, i u drutvenom smislu. Zato predlaemo zdravstveni i graanski odgoj u kolama. Vjerujem da emo se na kraju s time svi sloiti. To je model i Austrije i june Njemake, to je model civilizirane zapadne Europe.

Uvaene zastupnice i uvaeni zastupnici, kad sam prije dvadesetak mjeseci, s ovog istog mjesta, traio da pruite povjerenje mojoj Vladi, izmeu ostalog sam kazao da je jedan od naih glavnih ciljeva da u ovoj zemlji mirno spavaju svi koji se nisu ogrijeili o zakon. Da upani, gradonaelnici i naelnici iz opozicijskih redova ne strahuju od, politiki motiviranog, policijskog progona, ako znaju da su radili po zakonu. Zamolio bih vas i zamolio sam vas tada da zapamtite moje rijei, jer je to stav koji nas duboko razlikuje od odnoga u prolosti, od nekih prolih Vlada, od dananje oporbe. Danas vas, s istoga mjesta, molim da uvidite tu razliku i da je ne podcjenjujete. Kao to ste vidjeli u naem dosadanjem mandatu, drava i drutvo mogu razvijati uspjene antikorupcijske mehanizme i mimo dnevnopolitikih motiva i pritisaka. Zato u ovom govoru toliko malo o antikorupcijskoj borbi. Oni koji su u tome najglasniji, obino su najsumnjiviji. Pravosuu smo na svim razinama u punoj mjeri prepustili odgovornost koja mu pripada. Zato elimo izmijeniti Ustav i ukinuti zastaru za politiki motivirana, odnosno za sva teka ubojstva. Kao to to ima nekoliko europskih drava koje nam slue kao uzor. Neka se pravosue, nakon to je prolo sve kriterije po Poglavlju 23, i nakon to smo uli u EU, suoi s tim zlodjelima, tko god bili poinitelji, a tko su rtve to znamo. Neka se pravosudni sustav dostojno nosi s odgovornou. Samo tako, i samo i jedino tako, moe postati najviom tokom povjerenja svih hrvatskih ljudi. Nema druge, nikakvim ekstradicijama i nikakvim bijegom od odgovornosti. I na tome emo biti svi testirani.

to se tie Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama Europske unije, onima kojima to nije jasno, na jedini motiv za
27

pokuaj vremenskog ograniavanja na kaznena djela poinjena nakon 2002. bio je: da zatitimo ljude koji su na naoj strani sudjelovali u Domovinskom ratu, od moguih kaznenih postupaka u nekoj od zemalja Europske unije. Mislim na postupke za kaznena djela ratnog zloina za koje postoji univerzalna jurisdikcija. S tim se svatko mora sloiti. Onaj tko se s tim ne slae ne zna to je univerzalna jurisdikcija. To smo viali po Europi. Moja dunost, kao predsjednika Vlade u ovom svojstvu danima je da vas na to upozorim. To je kao puka na zidu u prvom inu drame. ehovljeve ili bilo koje druge. U drugom e opaliti. Samo tako. Hrvatsko pravosue treba doi do dokaza o svakom zloinu i kazniti krivce. Treba biti istraena svaka prijava i svaki glas o odgovornima za ratne zloine, ali najvie pred naim pravosudnim tijelima, jer to su nai zloini i naa drama. A ovako se pretvaraju u farsu. Zbog takvog naeg pristupa Hrvatska nee biti ni na koji nain oteena ili sankcionirana. Jer ne moe. Pokrenut emo tu raspravu u Europi i ukazati na neravnopravnost drava lanica u pravosudnoj suradnji koja je, naalost, zapisana u okvirnoj odluci. Oni koji na to pristaju, pristaju da njihova zemlja bude tretirana kao zemlja drugog reda. Tako ja vidim lanstvo u EU i za to u se boriti, ako treba jo tvrdoglavije i jo upornije. Jer, naalost, u naoj zemlji je imati stav i upornost u nekim stvarima samo druga rije za iracionalnost i tvrdoglavost. Zovite kako hoete, ali drava se ne vodi na nain na koji se vodila ranije. Tu nema kompromisa. To nema kompromisa. Dakle, mislim da su dobronamjerni i pametni ljudi po deseti put ovo sve uli i da e shvatiti. A za par dana e vam svima biti sve jasno. Upravo e naa inicijativa o ustavnim promjenama i osnivanju saborskog istranog povjerenstva omoguiti procesuiranje pa i rasvjetljavanje nekih okolnosti oko najteih kaznenih djela, i izvui na povrinu neke aktere koji se sada skrivaju iza kulisa buke i galame. Svatko od nas e imati priliku ako je sudjelovao u takvim stvarima, ne mislim naravno kao poinitelj, nego kao prekriva, ovih dvadeset godina, da kae, da objasni, s obzirom da pravosudni
28

aparat, naalost, dvadeset godina nije odradio nita. Tome slue saborska istrana povjerenstva. Onog trena kada aparat poinje raditi, kad pravosudni aparat pone raditi, saborsko istrano povjerenstvo odlazi. Vidjeli smo u novijoj povijesti nekoliko saborskih povjerenstava; za Viktor Lenac, zakljuilo je da nema nikakvih elemenata kaznene odgovornosti. Predsjedao je bivi lan HDZ-a. Za kamione, uslijedio je kazneni postupak koji jo nije gotov. Konano, za INU. To je bilo veliko istrano povjerenstvo koje je otvorilo raspravu o mnogim detaljima i nepravilnostima u tadanjoj Vladi i rezultiralo s neoekivanim brojem optunica protiv pojedinca, ali i protiv politike organizacije. U tom smislu, bez da navodim to su konkretni ciljevi jer to ne znam i u tom neu sudjelovati, istrano povjerenstvo Sabora nije sluajno ustavna kategorija i ne slui sluajno u najnaprednijim demokracijama kao to je amerika za rasvjetljavanje istine. Neka bude svjetlo. Dakle, kao to vrlo dobro znate, nitko ovdje ne titi ni zloince ni kriminalce, nego eli istinu. Mi titimo slabije i malobrojnije! A obino onaj koji ima neistu savjest vie: drite lopova. Nikada neu dopustiti da se hrvatsko pravosue smatra inferiornim bilo kojem drugom pravosuu i europski uhidbeni nalog je instrument jedinstvenog prostora slobode, pravde i prava u EU, a ne instrument prioriteta bilo koje drave pred drugom dravom. Ideja je, ne da se sudi u Hrvatskoj ili vedskoj, nego da se sudi. Bilo gdje. S obzirom da je rije o naoj drami, njezin zavrni in bi trebao biti u Hrvatskoj. I zato sam malo prije rekao da pravosue i represivni aparat mora postati tokom najveeg povjerenja svih naih graana. Da, svih naih graana, bez obzira na naciju, vjeru, porijeklo, socijalni status i sve ostalo po emu se ljudi katkad i besmisleno razlikuju! Danas vas, u ovom visokom Domu, opet molim da zapamtite koliko je to vano i koliko je vano svim demokratskim sredstvima braniti to dostignue. Molim vas da shvatite da je borba za najvie standarde u pravima nacionalnih manjina za ovu zemlju i ovo drutvo, u sutinskom smislu, vana koliko i rast gospodarstva.
29

U Vukovaru postavljamo dvojezine natpise na dravnim i javnim institucijama. Provodimo Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. I vjerujemo u taj zakon, jer taj zakon i takva praksa nau zemlju ine malo boljim i malo sretnijim mjestom.

Ne dajte da vas sasvim zaslijepe samo ekonomska pitanja, jer na ivot ima mnogo vie dimenzija! Nai ivoti, bez obzira na ekonomsku situaciju, bili bi obezvrijeeni ako bismo dopustili gaenje vrijednosti antifaizma i sekularizma, ako bismo dopustili diskriminaciju LGBT zajednice, ako bismo dopustili da bilo koja manjinska grupacija bude ugroena ili pogaena. Ovo govorim zato to su u javnosti u posljednje vrijeme postale glasne skupine koje otvoreno dovode u pitanje naa civilizacijska dostignua i na ustavni poredak. Pritom se jo pozivaju na Ustav i na domoljublje. Potujemo njihovo pravo na drukije miljenje, i potovat emo ga sve dok se kree u granicama zakona. Upravo smo zato ve na poetku mandata, promjenom Zakona, omoguili javna okupljanja i prosvjede na Markovom trgu. Ali obeavam, i opet vas molim da zapamtite: iskoristit emo sva demokratska sredstva da razbijemo i suzbijemo irenje mrnje i da razobliimo politike manipulacije ljudskom patnjom i herojstvom. Tako obogaujemo svoju kulturu koja u mnogim oblastima doivljava europsku afirmaciju.

Dame i gospodo, zavrit u. Ako smo imalo razumni i minimalno dobronamjerni, na kraju je savreno jasno da se na ovome putu etape ne mogu preskakati. Suoavanje s realnou i visokim raunima zateene neodgovornosti uvijek je bolan proces. Naa budunost ovisi ponajvie o ispravnom prepoznavanju nae realnosti, naih interesa i naih potencijala, bez bilo kakvih politikih ili civilizacijskih predrasuda. Pritom nam nisu potrebni ni tutori ni sponzori. Trebaju

30

nam dobronamjerni partneri i istinski prijatelji. A partnerstvo i prijateljstvo, kako ih ja shvaam, podrazumijevaju ravnopravnost. Zapamtite tu rije.

Hvala na pozornosti i strpljenju. ivjeli! ivjela Hrvatska.

31