You are on page 1of 2

MS VISUAL STUDIO 2005 INSIDER

Visual Studio 2005

Udobno pisanje programskoga koda


Razvojna okolina Visual Studija jedna je od najnaprednijih trenutno postojeih. Pogledajmo koji su najosnovniji dijelovi suelja Visual Studija
pie: Nenad Crnko

d ovog broja zapoinjemo svojevrsnu ubrzanu kolu programiranja, u kojoj emo objasniti najvanije postupke za dobivanje razliitih vrsta Windows, Web ili mobilno orijentiranih aplikacija. Preduvjet za praenje svih tekstova iz serijala jest poznavanje osnovnih pojmova (ali zaista samo osnovnih) u programiranju u nekom od objektno orijentiranih jezika. Ovdje se misli bar na teoretsko razumijevanje pojmova poput varijable, petlje, struktura za uvjetno obavljanje programskoga koda, objekta, svojstva, metode... Budui da su tekstovi namijenjeni itateljima poetnicima, odnosno onima sa "srednjom razinom znanja", svi primjeri bit e pisani u Visual Basicu. Kako ostali potencijalni programeri ne bi ostali zakinuti, jedan nastavak emo posvetiti najvanijim razlikama izmeu Visual Basica i ostalih .NET kompatibilnih jezika. Prvi nastavak bavi se razvojnom okolinom. Nakon ovog teksta jo uvijek neete biti u stanju samostalno pisati aplikacije, ali ete biti pripremljeni za praenje i isprobavanje primjera iz sljedeih nastavaka. Ako smatrate da se dobro snalazite u razvojnoj okolini, priekajte sljedei broj Vidija pa tek onda zaponite s ozbiljnim praenjem tekstova.

Toliko prozora, tako malo vremena


Prvo to se moe primijetiti nakon pokretanja razvojne okoline i odabira vrste, odnosno naziva novog projekta jest otvaranje itavoga niza razliitih prozora. Bez obzira na mnotvo prozora kojima raspolae razvojna okolina, svi se oni mogu podijeliti u dvije velike grupe - prozore dokumenata i alatne prozore. Prva grupa prozora namijenjena je pisanju programskoga koda, ali i ureivanju gra-

Prozori k'o prozori


Razmjetaj, veliina i ponaanje razliitih alatnih prozora moe se prilagoditi vlastitim sklonostima i dostupnoj rezoluciji zaslona. U sluaju da je u odreenom trenutku potreban to vei dio zaslona za ureivanje programskoga koda, prebacivanje se izvodi jednostavnom kombinacijom tipki (Alt + Shift + Enter).

fike reprezentacije razliitih Uz vizualno predoenje...: Razvojna okolina Visual Studia 2005 s uitanim sloenijim projektom. U modula ukljuenih u projekt razvojnoj okolini prikazana je grafika reprezentacija forme (naravno, ukoliko moduli posjeduju ovakvu reprezentaciju. Tako svaka forma u projektu predstavlja neki od prozora u gotovoj aplikaciji, promatra li se sve sa stanovita krajnjega korisnika. Forma se moe ureivati grafiki (crtanjem i razmjetanjem razliitih kontrola kao to su gumbi, okviri za upis teksta i sl.) ili tekstualno - upisivanjem i ispravljanjem prateega programskoga koda. Za razliku od forme, modul klase naprimjer sadri samo programski kd pa se zato u razvojnoj okolini ne moe dobiti nita slino njegovoj grafikoj reprezentaciji. Kod Web orijentiranih projekata situacija je sloenija jer se i za modul s grafikom reprezentacijom (aspx stranica) moe dobiti njegova tekstualna interpretacija ...ili uz tekstualno: Za istu formu s prve slike prikazan je pratei (html). Programer u ovom sluaju moe odluiti programski kod u prozoru dokumenta. Primijetite razliku u sadraju hoe li nove elemente korisnikoga suelja dodavati prozora Toolbox - nije prikazana nijedna kontrola, to je i razumljivo jer se grafike kontrole ne mogu postaviti u programski kd crtanjem ili izravnom izmjenom html sadraja. Druga vrsta prozora (alatni prozori) obuhvaa tojeeg modula iz projekta). Jedno aplikativno itav niz pomonih prozora koji se koriste tijekom rjeenje moe se sastojati od vie projekata od kojih razvoja aplikacije. U nastavku navodimo namjenu je uvijek samo jedan poetni projekt - od njega nekoliko najvanijih prozora iz ove grupe: zapoinje izvoenje cijelog rjeenja. Mogunost ukljuivanja vie projekata u jedno rjeenje olakava Solution Explorer zajedniko testiranje vie modula. Koristi se za prikaz svih modula projekta, njihovo otvaranje u grafikomu ili tekstualnom obliku te Properties upravljanje koritenjem modula u projektu (dodaProzor Properties namijenjen je pregledu i izmvanje novoga modula, kopiranje ili uklanjanje pos- jeni svojstava aktivnog objekta (forma ili kontrola) u prozoru dokumenta tijekom dizajniranja korisnikog suelja. U sluaju da vie objekata (kontrola) posjeduje identino svojstvo, vrijednost ovakvog svojstva moe se istovremeno izmijeniti za sve objekte, njihovim prethodnim zajednikim oznaivanjem. Pojedina svojstva objekata mogu biti sloena, tj. sastavljena od vie pojedinanih svojstava (primjer ovakvog svojstva je Font). U ovom sluaju detaljan prikaz jednostavnijih svojstava dobije se klikom na znak "+" lijevo od naziva sloenog svojstva.

Toolbox
Uredno i pregledno: Pregled dijelova aplikacije pomou alatnog
prozora Class View.

Svojevrsna kutija s alatima (kontrolama) iz koje se eljeni alat premjeta na grafiku reprezentaciju modula otvorenog u prozoru dokumenta. Sve dostupne kontrole podijeljene su u grupe ovisno o svo-

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 117 / 2005

175

INSIDER MS VISUAL STUDIO 2005


vedenih programa. Pa ipak, postoji i nekoliko bitnih razlika: prije svega razliitih proirenja osnovne funkcionalnosti slini naredbi. Najuoljivije proirenje u obradi programskoga kda ogleda se u tome to razvojna okolina "dobro razumije" upisani kd. Ovo znai da programera trenutano upozorava o pogrekama u sintaksi upisanih naredbi, a prepoznate programske strukture odmah se prikazuju "nazubljeno" - tj. potpisuje se poetak i kraj strukture, dok se njezin sadraj uvlai, ime se olakava praenje sloenijih dijelova programskoga koda. Ne treba zaboraviti ni blagodati ugraene IntelliSense tehnologije u predlaganju moguih nastavaka upisanih naredbi nakon unosa prvih nekoliko slova. Kod vrlo estih operacija pretraivanja i zamjene dijelova teksta u programskomu kodu nema posebnih razlika, osim to dobro treba paziti na zadani opseg zamjene/pretraivanja. U sluaju neispravnoga zadavanja opsega zamjene, u pravilu vei dio koda unutar rjeenja postane neispravan - iako to zapravo nije bila namjera. Naalost, raunalo 'po obiaju' ne radi ono to bismo eljeli da radi, nego ono to smo zaista zatraili od njega. Zanimljivo i vrlo korisno svojstvo razvojne okoline jest da se na nain slian ureivanju teksta mogu ureivati i grafike kontrole postavljene na prozor dokumenta. Nakon ureivanja izgleda neke kontrole, ona se moe proizvoljan broj puta kopirati u novu kontrolu. Kopiranim kontrolama naknadno se mijenja samo neko od eljenih svojstava. Ukoliko je na formu postavljen vei broj kontrola, ujednaavanje njihove veliine, poravnanja ili meusobne udaljenosti vrlo lako se izvodi pomou posebnog izbornika razvojne okoline (Format).

Obogatite aplikaciju: Pomou alatnoga prozora Solution Explorer u programsko rjeenje mogu se po elji dodati razliite vrste modula

Misli za vas: IntelliSense tehnologija na djelu. U donjemu lijevom dijelu (alatni prozor Error List) odmah su prikazane pogreke u programskom kdu)

vedenome prozoru prikazuju se joj namjeni, a na poseban sve poruke nastale tijekom prevodio prozora (General) moenja programa u izvrni oblik. gu se premjestiti najee koritene kontrole u konAko ste poetnik koji prvi put koError List kretnome projektu. Na ovaj risti razvojnu okolinu, ne trebate nain moe se znatno ubrSadri popis svih pogreaka propoeti svoj programerski put od zati njihovo pronalaenje i naenih u izvornomu kdu propetljanja po parametrima - njihopostavljanje na prozor dograma. Klikom na odreenu povo podrazumijevano stanje sasvim kumenta. Nakon postavljagreku automatski se prelazi na je OK. Radije se posvetite uenju nja kontrole na prozor domjesto u programskom kdu gdje programskoga jezika. kumenta neke kontrole osje pogreka uoena. Na ovaj se nataju na svojemu mjestu, dok se druge automatski in u jednom prolazu mogu ispraviti sve uoene posele na dno prozora. Automatskom preseljenju pod- greke bez potrebe za ponovnim prevoenjem lone su kontrole ija se grafika reprezentacija ne izvornoga kda (kao to je to bio sluaj u neto starvidi na formi tijekom izvoenja programa. Ovakva ijim verzijama Microsoftovih razvojnih okolina) kontrola je, naprimjer, Timer - omoguuje izvoenje dijela programskoga koda u zadanim intervali- Server Explorer ma, no korisnik programa zapravo je ne vidi Predstavlja svojevrsan upravljaki prozor za pretijekom izvoenja. gled dostupnih resursa raunala. Preko ovog prozora moe se pristupiti razliitim izvorima podataka Class View (npr. SQL Server bazi podataka), ali i drugim serviKoristi se za hijerarhijski prikaz strukture itave sima na raunalu (npr. aplikacije uz mogunost detaljnog pregleda pojedi- Event Logs). Osim navedenih, postoji nih dijelova. Prikaz dijelova moe se sortirati na razliite naine, a nakon pronalaenja eljenoga dijela itav niz dodatnih alatnih iz alatnog prozora moe se izravno prijei na nje- prozora. Posebno je vana skupina alatnih prozora za govu definiciju u prozoru dokumenta. pronalaenje i ispravljanje Output Window logikih pogreaka tijekom Koristi se za prikaz brojnih statusnih poruka ra- izvoenja programskoga Stilski dojam: Ujednaavanje izgleda grafikih kontrola zliitih dijelova razvojne okoline. Naprimjer, u na- kda. Istaknimo vanu i- radi dobivanja dopadljivoga suelja, vrlo jednostavno se njenicu - broj i izgled otvo- postie pomou posebnog izbornika (Format) renih alatnih prozora mijenja se ovisno o kontekstu koritenja razvojne okoline.

Prvo uite jezik

Prilagoavanje razvojne okoline


Kao to se to i oekuje od dobre razvojne okoline, programeru je na raspolaganju itav niz parametara ije se vrijednosti mogu prilagoditi vlastitim sklonostima. Poevi od definiranja osnovnog izgleda (naprimjer boja i pisma) pa sve do naina tretiranja programskoga kda tijekom njegova ureivanja, gotovo da nema parametra koji nije mogue prilagoditi sklonostima pojedinog programera. Ne bi li cijela stvar bila jo ljepa, namjeteni parametri okoline mogu se spremiti u datoteku na disku i kasnije obnoviti na drugome raunalu. Kolika uteda u gnjavai oko parametara ako isti programer koristi vie raunala ili ako se eli postii odreena standardizacija izgleda razvojne okoline u timu

Ureivanje koda
Ureivanje programskoga koda u osnovi se bitno ne razlikuje od ureivanja teksta u programima namijenjenima obradi teksta i dokumenata (npr. Microsoft Word). Ovo znai da su operacije poput kopiranja dijelova programskoga kda ili ponitavanja posljednje operacije odmah poznate svakom korisniku naWWW.VIDI.HR

Search and replace: Kod operacija pretraivanja i zamjene teksta najvanije


je zadati pravilan opseg, dok su ostale mogunosti manje-vie standardne

Ne pau vam boje?: Razvojna okolina nudi brojne


mogunosti prilagoavanja vlastitog izgleda i naina djelovanja sklonostima programera

176

VIDI br. 117 / 2005