Dokazi promjena

u oblasti rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena na Balkanu 2005. – 2012.

CARE na Balkanu | April 2013.

Hrvatska

Bosna i Hercegovina

Srbija

Crna Gora Kosovo

Sadržaj | CARE na Balkanu

Sadržaj
2 4 8 10 13 19 24 28 34 37 42 44 45
Predgovor

Uvod

Ciljevi organizacije CARE

Razumijevanje promjena u kontekstu Balkana

Izgradnja održivog civilnog društva

Smanjenje rizika od nasilja

Mijenjanje tradicionalnih rodnih uloga

Promoviranje društvene integracije i omogućavanje inkluzije

Jačanje učešća žena u izradi politika i sferi javnog života

Model rada – Partnerski pristup CARE-a

Zahvale

Popis skraćenica

O organizaciji CARE International

CARE na Balkanu | Predgovor

Predgovor
„Ponosna sam na to što sam se usudila“, rekla je djevojčica koja je učestvovala u jednom od projekata organizacije CARE na Balkanu. Slične stavove i viđenja koje prenose neku vrstu osnaženosti i prkošenja izgledima, iznijeli su mnogi naši partneri i učesnici u programima diljem Balkana u razgovorima o svom ličnom i profesionalnom rastu i razvoju. Romske djevojčice i žene, preživjele žrtve nasilja i mladići sa kojima smo radili, s ponosom i osjećajem osnaženosti govore o tome kako danas ustaju u odbranu svojih prava, preispituju tradicionalne rodne norme, donose odluke i poduzimaju aktivnosti koje pozitivno utječu ne samo na njihove sopstvene živote već i na živote njihovih porodica, zajednica i društva u cjelini. Ovo je izvještaj o radu CARE-a na unaprjeđivanju rodne ravnopravnosti na Balkanu i onome što smo u proteklih sedam godina postigli. Naš cilj je prikazati naša nastojanja da promijenimo živote ljudi sa kojima radimo. Želimo prikazati stvarni utjecaj onoga što radimo sa svojim partnerima i dokumentirati procese, metode i instrumente koje smo koristili. Želimo pokazati da je ono što smo zajedno sa našim partnerima postigli značajno za regionalni kontekst te da naši pristupi i metodologije čine značajnu razliku. Također želimo učiti iz ograničenja i izazova na koje smo nailazili, a naučene lekcije primjenjivati u svom budućem radu. Diljem svijeta, samo CARE se bori protiv siromaštva i diskriminacije osnaživanjem žena i djevojčica jer vjerujemo u neiskorišteni, ali ipak značajni ženski potencijal u davanju doprinosa stvaranju boljih i pravednijih društava. U svom smo radu usmjereni na rodno ravnopravno ponašanje na nivou pojedinca i porodice, ali isto tako preispitujemo i nejednake odnose moći i struktura koje ženama i djevojkama uskraćuju

Neki od značajnijih podataka koje ćete naći u ovom izvještaju su:

CARE i partneri radili su sa preko korisnika u 5 zemalja iz regije

90.000

CARE na Balkanu sarađivao je sa lokalnih NVO-ova kao direktnih partnera

60

članova osoblja naših partnera završilo je formalno srednjoškolsko obrazovanje ili neformalne certificirane kurseve

100

65.000 645 osoba postali su predavači ili vršnjački korisnika bilo je direktno uključeno u akedukatori kroz CARE projekte tivnosti podizanja svijesti i zagovaranja
2

Predgovor | CARE na Balkanu

njihova prava. CARE smatra da se napredak ne može postići isključivo radom sa ženama i djevojčicama, već je u aktivnosti potrebno uključivati i dječake i muškarce. Dugotrajne promjene se mogu desiti jedino kroz povećanu svijest, uzajamno razumijevanje, podršku i poštivanje. Informacije koje se nalaze u ovom izvještaju prikupljene su provedbom eksterne procjene naših projekata, pregledom projektne dokumentacije te pomoću evaluacija, intervjua i diskusija u fokus grupama, kao i provedbom online ankete kojima je cilj bio prikupiti kvantitativne i kvalitativne podatke. Ovaj izvještaj namijenjen je širokom auditoriju, od CARE-ovih partnera i ostalih učesnika u projektima na Balkanu, do CARE osoblja, srodnih međunarodnih NVO-ova u regiji, budućih partnera, donatorskoj zajednici, medijima kao i članicama CARE International-a. U zemljama u kojima radimo vlada ekonomska nestabilnost, osjećaju se posljedice međuetničke diskrimina-

cije i ratova vođenih 90-tih godina, prisutna je rodna neravnopravnost i marginalizacija nacionalnih manjina, a svaki od ovih problema vodi do sve većeg siromaštva i nepravde. Oslanjamo se na partnerstva koja imamo sa organizacijama civilnog društva, građanima i predstavnicima javnih vlasti, bez čijeg učešća ne bi bilo ni trajnih, a ni pozitivnih promjena. Svi naši projekti zasnivaju se na radu lokalnih partnerskih organizacija i pojedinaca. Svaki uspjeh koji predstavljamo u ovom izvještaju - njihov je uspjeh. Svrha ovog izvještaja je da prikaže koliko toga naši partneri mogu postići i šta su sve do sada napravili. Iako mi nastavljamo podržavati njihov rad, naglašavamo kako i dalje postoji velika potreba da više žena i djevojaka na Balkanu iskoriste prilike koje im se pružaju, ostvare svoj puni potencijal i budu ponosne na ono što mogu postići.

Zvjezdana Batković, regionalna programska savjetnica, CARE na Balkanu

Sherine Ibrahim, zamjenica regionalnog direktora za kvalitet programa, Evropa/Bliski Istok, CARE USA

Felix Wolff, regionalni direktor za Balkan, CARE Njemačka-Luksemburg

3

CARE na Balkanu | Uvod

Uvod
O CARE-u na Balkanu
CARE je počeo pružati humanitarnu pomoć u regiji Balkana 1992. godine tokom raspada Jugoslavije. Tokom poslijeratnog perioda nastale su nove zemlje koje se nalaze usred društvenoekonomske tranzicije. Ta je regija obilježena povećanim siromaštvom, društvenom nepravdom, ekonomskim izazovima i političkim manipulacijama. Danas CARE pomaže ranjivim i marginaliziranim zajednicama na Balkanu putem društveno-ekonomskih razvojnih inicijativa i intervencija koje za cilj imaju sprečavanje konflikta i izgradnju mira, osiguravanje uvjeta za rad i izdržavanje, rodnu ravnopravnost i sprečavanje rodno zasnovanog nasilja (GBV). CARE na Balkanu djeluje u pet zemalja regije: Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori. Iako je ostvaren određeni napredak po pitanju smanjenja regionalnog siromaštva i neravnopravnosti tokom zadnjih 20 godina, društvene su podjele i tenzije još uvijek prisutne u regiji kao zaostavština proteklih sukoba. Pored toga državne su strukture oslabljene korupcijom i slabim institucionalnim okvirom. CARE svoje cjelokupno programiranje zasniva na rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena. S obzirom na to, svi projekti i inicijative za cilj imaju osnaživanje žena i pojedinaca iz manjinskih grupa na Balkanu i pružaju podršku pri izgradnji jakog civilnog društva koje ima aktivnu ulogu u političkom i društvenom životu. Organizacije lokalnog civilnog društva (CSO) su naši partneri sa kojima sarađujemo kako bismo poboljšali kvalitet usluga koje pružaju svojim zajednicama, razvili bolju saradnju sa predstavnicima vlasti i imali trajan utjecaj i nakon što CARE više ne bude prisutan u regiji.

Izazovi na Balkanu
CARE se zalaže za rodnu ravnopravnost, prava etničkih manjina i drugih društveno i ekonomski marginaliziranih grupa na Balkanu, posebno žena i djevojaka. Žene i djevojke su posebno ranjive po pitanju društvene isključenosti, diskriminacije, nasilja i siromaštva. To se posebno odnosi na žene i djevojke iz romskih zajednica, koje je stalno suočavaju sa negativnim stavovima i diskriminacijom u cijeloj regiji. Iako su prava žena i manjina u pravilu zaštićena zakonom, poštivanje i provedba tih zakona još nije na zadovoljavajućem nivou. U ovoj je regiji također došlo do oživljavanja tradicionalnih i patrijarhalnih normi ponašanja što se proširilo na mnoge društvene, religijske i etničke grupe. Ovaj trend posebno kompromitira jednaka prava žena i djevojaka, što je vidljivo po velikoj nezaposlenosti, značajnim razlikama u platama muškaraca i žena, povećanja broja domaćinstava na čijem čelu se nalaze žene i kolapsa brojnih struktura potpore koje omogućavaju ženama da u potpunosti učestvuju u društvenom

Most na rijeci Ibar koji istovremeno povezuje i razdvaja grad Mitrovicu na Kosovu, predstavlja simbol etničkih podjela na Balkanu.

1

U sklopu UNSCR 1244/99

4

Uvod | CARE na Balkanu

i političkom životu. Pored toga, politička zastupljenost žena je i dalje niska, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou širom regije. Još jedan zajednički problem za cijelu regiju predstavljaju predrasude i animozitet sa kojim se suočavaju osobe iz etničkih i manjinskih grupa. Posebno se osobe iz romskih zajednica suočavaju sa diskriminacijom i isključenjem u svakom aspektu društva; bilo da se radi o obrazovanju, zdravstvenim uslugama ili pristupu tržištu rada. Romske žene i djevojke su posebno izložene ekstremnom siromaštvu i predrasudama, suočavaju se sa diskriminacijom i isključenošću i izvana i unutar svojih zajednica zbog tradicionalnih patrijarhalnih praksi koje dovode do niskog nivoa obrazovanja i zavisnosti od muškaraca. Nekoliko programa organizacije CARE na Balkanu je stoga fokusirano na saradnju sa romskim zajednicama u cilju djelovanja protiv društvene nejednakosti u obrazovanju, zaštiti, zaposlenju i u cilju uspostave odgovarajućih javnih politika usmjerenih na zaštitu prava žena i djevojaka. I današnja generacija mladih muškaraca na Balkanu suočava se sa izazovima koji su posljedica dugogodišnjih sukoba u regiji. Tradicionalna shvatanja maskuliniteta, te tenzije koje proizilaze iz društveno-kulturoloških i političkih identiteta su još uvijek prisutne širom regije i utječu na iskustva mladih muškaraca i njihove stavove prema nasilju, bilo da se radi o

rodno zasnovanom nasilju, vršnjačkom nasilju, homofobnom ili ksenofobnom nasilju. CARE muškarce i mladiće u potpunosti smatra partnerima u radu ka većoj jednakosti i pravičnosti društva zasnovanog na ljudskim pravima i ravnopravnosti za sve. Prepoznali smo potrebu da počnemo raditi sa i za mlade, mladiće i dječake posebno, upotrebom inovativnih obrazovnih metoda i promoviranjem rodne ravnopravnosti, zdravog načina života i nenasilnog ponašanja.

Zašto smo se odlučili za ovaj izvještaj
Tokom zadnjih sedam godina, regionalni i prekogranični rad CARE-a na Balkanu fokusirao se u velikoj mjeri na rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena. CARE u svom radu širom svijeta, veliki značaj pridaje borbi protiv siromaštva osnaživanjem žena i djevojaka. Nedavno smo i mi u regiji počeli primjenjivati CARE-ov globalni model koji se zasniva na sveobuhvatnom programskom pristupu radu, umjesto pristupa po osnovu pojedinačnih projekata. Tokom 2010. smo izradili dugoročnu regionalnu strategiju koja se fokusira na dvije ključne programske oblasti: rodnu ravnopravnost i društvenu i ekonomsku inkluziju. U skladu sa ovim strategijama, naš rad ima za cilj ne samo postizanje rezultata i ciljeva u pojedinačnim projektima, već i da doprinese ciljevima šire društvene promjene, kako unutar pojedinačnih zemalja, tako i u regiji u kojoj djelujemo. To

2

Programski pristup se fokusira na restrukturiranje organizacijskih prioriteta u cilju postizanja dugoročnog učinka i rješavanja specifičnih dubljih uzroka siromaštva. Osmislio ga je CARE u cilju pružanja pomoći pri postizanju svoje misije po pitanju naše globalne teorije promjene i daje nam mogućnost da na bolji način postignemo, pokažemo i govorimo o utjecaju. ‘Program’ se definira kao dosljedan niz inicijativa organizacije CARE i naših partnera koje uključuju dugoročnu posvećenost specifičnim marginaliziranim i ranjivim grupama u cilju postizanja trajnog učinka šireg obima.

5

CARE na Balkanu | Uvod

nisu isključivo CARE-ovi ciljevi. Dijelimo ih sa brojnim drugim lokalnim i međunarodnim organizacijama i pojedincima i sarađujemo s njima. Ovaj se izvještaj bavi postignućima u širem kontekstu, te ide dalje od pojedinačnih projekata i inicijativa. Želimo prikazati rad odličnih lokalnih partnera sa kojima radimo, omogućiti da se čuju i njihovi glasovi, istaći njihov doprinos i odati priznanje njihovom radu i naporima usmjerenim ka izgradnji ravnopravnijeg i pravednijeg društva.

Program rodne ravnopravnosti CARE-a

Izuzetno nam je važno ne samo da bolje razumijemo kako naš rad sa drugima doprinosi pozitivnoj promjeni, već isto tako da učimo u tom procesu kako bismo mogli biti uspješniji u budućnosti. Ovim izvještajem želimo pokazati svoju posvećenost i doprinos rodnoj ravnopravnosti na Balkanu. Dijeleći ova saznanja ili spoznaje sa našim partnerima, našim donatorima i javnošću, želimo ohrabriti sve koji imaju iste ciljeve pokazujući im da je pozitivna promjena, ma kako ponekad spora bila, ipak moguća.

CARE radi na stvaranju boljih životnih mogućnosti i društvene pravde za žene i djevojke koje su izložene nasilju, diskriminaciji i siromaštvu. Jačamo i dajemo podršku regionalnim, nacionalnim i/ili lokalnim organizacijama civilnog društva i mreža i pomažemo im da promoviraju rodnu ravnopravnost i raznolikost i da oblikuju budućnost regije.

Program rodne ravnopravnosti CARE-a
promovira vrijednosti i prakse rodne ravnopravnosti, različitosti i nenasilja jačanjem kapaciteta lokalnih i regionalnih aktera i stvaranjem mogućnosti za inovaciju, učešće, učenje, saradnju i zagovaranje. Saradnja sa nevladinim organizacijama koje se bave pravima žena, mladima i manjinskim pravima, mrežama za borbu protiv trgovine ljudima (AT), vladinim institucijama i medijima ključna je za naš rad.

Dječaci i djevojčice zaslužuju jednake šanse u životu.

6

Uvod | CARE na Balkanu

Žene i muškarci mogu postići pozitivne promjene samo ako se međusobno uvažavaju/ ili poštuju i rade zajedno.

Cilj ovog programa je stvoriti prilike i mogućnosti za ostvarivanje prava za sve djevojke i žene. CARE vjeruje da će podizanjem nivoa znanja i vještina lokalnog civilnog društva doprinijeti boljoj provedbi postojećeg zakonodavstva u vezi sa diskriminacijom i nasiljem nad ženama, promjeni stavova i ponašanja u cilju postizanja rodne ravnopravnosti, te boljim ekonomskim i društvenim mogućnostima za obespravljene žene i djevojke. Smatramo da će naši napori u konačnici doprinijeti smanjenju nasilja nad ženama, pružanja odgovarajuće psiho-socijalne

pomoći preživjelim žrtvama nasilja i boljih mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja. Nadalje, naše aktivnosti imaju za cilj da uspostave načine za uvođenje mjera sprečavanja rodno zasnovanog nasilja i borbe protiv diskriminacije u zvanični obrazovni sistem. Cilj CARE-a je podizanje svijesti šire javnosti u vezi sa pravima žena, veće osjetljivosti u vezi sa ozbiljnom borbom protiv diskriminacije i rješavanja pitanja ranjivih grupa, kako bi društva balkanskih zemalja postala demokratičnija i u većoj mjeri orijentirana ka budućnosti.

7

CARE na Balkanu | Ciljevi

Ciljevi programa rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena
CARE je odabrao ukupno 17 projekata koji se bave rodnom ravnopravnošću i osnaživanjem žena za analizu i potrebe ovog izvještaja. Osam je projekata bilo nacionalnog karaktera - provedeni u pojedinim zemljama, dok je njih devet bilo regionalnih - uključujući tri ili četiri zemlje. Većina njih je provedena tokom perioda od tri godine, pri čemu su ciljevi bili usmjereni na postizanje promjena u sljedećim oblastima: • Smanjenje rodno zasnovanog nasilja, stvaranje okruženja u kojem se poštuju ženska ljudska prava, te povećanje rodne ravnopravnosti kroz djelovanje lokalnih ženskih nevladinih organizacija - dvogodišnji projekat koji se provodio u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i Hrvatskoj. • Povećanje kapaciteta lokalnih organizacija i mreža u cilju borbe protiv trgovine ljudima, zagovaranje promjena u zakonodavstvu, te jačanje regionalne saradnje za obrazovanje i podizanje svijesti među najranjivijim zajednicama— trogodišnji ciklusi nacionalnih projekata koji se provode u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, te naknadnih šest regionalnih inicijativa u trajanju od dvije do tri godine koje uključuju BiH, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. • Izgradnja održive i politički aktivne ženske mreže i jačanje lokalnih partnerskih organizacija – trogodišnja inicijativa u zapadnoj i istočnoj BiH. • Zaštita i odbrana prava žena i djevojaka koje pripadaju manjinskim grupama Roma, Aškalija i Egipćana (RAE) kroz višestruke i raznovrsne intervencije. Na sjeveru Srbije, CARE je radio sa romskim studentima, nevladinim organizacijama, zajednicama i agencijama za zapošljavanje u cilju osnaživanja Roma kako bi u većoj mjeri postigli društvenu integraciju, kao i sa romskim djevojkama na završavanju srednjoškolskog obrazovanja. Na jugu Srbije, fokus je bio na progranim i raseljenim licima i Romima u cilju zaštite njihovog seksualnog i reproduktivnog zdravlja putem edukacije i poboljšanog pristupa uslugama i informacijama. Na Kosovu je grupa Roma, Aškalija i Egipćana bila obuhvaćena u okviru dvogodišnje inicijative koja je za svrhu imala poboljšanje ekonomske sigurnosti, političko učešće i pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama. Jedna trogodišnja regionalna inicijativa fokusirala se na osnaživanje ženskih romskih organizacija koje rade na oblastima anti-diskriminacije, obrazovanja, podizanja svijesti javnosti i umrežavanju kao i povećanju saradnje s tijelima i predstavnicima Vladinih institucija. • Uključivanje mladića u dobi od 13-19 godina putem regionalne Inicijative mladića s ciljem preuzimanja pozitivnih uloga i borbom protiv rodno zasnovanog nasilja. Od 2006. godine, ovaj je program usmjeren na razvijanje rodno-ravnopravnih stavova i ponašanja kod mladih ljudi, promoviranje zdravih stilova života, te smanjenje nasilnog ponašanja mladića prema djevojkama, ženama i svojim vršnjacima.

Borba protiv siromaštva kroz rodnu ravnopravnost

CARE-ova dugoročna strategija u borbi protiv siromaštva podrazumijeva povećanu rodnu ravnopravnost kroz osnaživanje djevojaka i žena CARE smatra da će ovaj izvještaj, koji prikazuje pozitivne promjene, doprinijeti globalnim nastojanjima CARE-a i pružiti priliku međunarodnoj zajednici za stjecanje novih spoznaja.

Žene i djevojke su u središtu naše borbe protiv nasilja i diskriminacije.

8

Ciljevi | CARE na Balkanu

Program rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena CARE-a na Balkanu: rad u brojkama za period 2005.-2012.3

1,3 mil. €
Podizanje svijesti i aktivnosti zagovaranja

Direktne investicije u provedbu programa

6,6 mil. €

800,000 €
Istraživanje i studije

1,2 mil. €

Umrežavanje na državnom i regionalnom nivou

3,3 mil. €
Grantovi za partnere

CARE uključuje mlade u borbu protiv diskriminacije.
3

Podaci o korisnicima i novčanim investicijama odnose se na period 2005.-2011. dok opisani kontekst, sadržaj i rezultati uključuju i 2012. godinu.

9

CARE na Balkanu | Razumijevanje promjena

Razumijevanje promjena u kontekstu Balkana
Namjera ovog izvještaja je utvrditi najznačajnije promjene koje su rezultat direktnih intervencija CARE-a, kako je došlo do tih promjena i zašto. Htjeli smo također utvrditi na koji je način CARE doprinijeo da do tih promjena dođe. Kako bismo postigli spomenuto, analizirali smo provedene projekte i postignute rezultate kroz prizmu različitih oblasti promjena. One su poslužile kao osnova za prikupljanje podataka i analizu te čine strukturu ovog izvještaja. Prva oblast promjene odnosi se na CARE-ov doprinos održivom civilnom društvu na Balkanu. Ovdje predstavljamo na koji smo način pomagali organizacijama civilnog društva da razviju i poboljšaju svoje lične i organizacijske liderske kapacitete; dijele znanje i osnivaju lokalne i regionalne mreže s drugim organizacijama; povećaju održivost svojih organizacija i mreža, te unaprijede komunikaciju s kreatorima javnih politika i institucija.

Zemlje Balkana su u tranziciji – ali nasljeđe prošlosti prisutno je još uvijek.

10

Razumijevanje promjena | CARE na Balkanu

Druga oblast promjene bavi se smanjenjem rizika od nasilja kroz rad na percepcijama o rodno zasnovanom nasilju (GBV) i pružanje podrške organizacijama civilnog društva u njihovom radu na borbi protiv trgovine ljudima na Balkanu. Ovdje također govorimo i o vršnjačkom nasilju kao i zajedničkim naporima institucija i civilnog društva s ciljem smanjivanja nasilja i sukoba u regiji. Treća se oblast bavi temom tradicionalnih rodnih uloga; percepcijama, stereotipima i normama vezanim za rod, uključujući javne politike i proceduralni okvir vezan za rodnu ravnopravnost. Jedan pravac je usmjeren na rodne uloge i tradiciju u romskih zajednicama (naročito kako utječu na mlade Romkinje) a drugi na uloge i identitete u odnosu na percepcije maskuliniteta. Ova pitanja utječu direktno na mogućnosti djevojaka i žena za ostvarivanje svog ličnog razvoja, obrazovanja, ekonomske sigurnosti i društvene pozicije kao i na rodno zasnovano nasilje.

Promoviranje društvene integracije i inkluzije je četvrta oblast, a bavi se našim radom s ranjivim i marginaliziranim grupama, poput manjina. Isto tako ovdje opisujemo naš doprinos miru i pomirenju unutar pojedinih zajednica i među zajednicama. Peta se oblast odnosi na učešće žena u politici i javnom domenu, a prikazuje na koji je način CARE dao svoj doprinos procesima koji osiguravaju da se glas žena čuje kroz povećanu zastupljenost u mjerodavnim tijelima. Kako su se svi analizirani projekti odnosili na različite ciljanje grupe, lokacije i vremenske periode, svaka oblast promjene je promatrana i kroz dodatni set kriterija: tri nivoa promjene: tri nivoa promjene. Ova tri nivoa slijede okvir analize koji koristi CARE International u svom globalnom istraživanju pod nazivom Strateški utjecaj na osnaživanje žena.4

Jačanje učešća žena u izradi politika i javnom životu

Mijenjanje tradicionalnih rodnih normi Smanjenje rizika od nasilja

Lični nivo Odnosi Struktura
Izgradnja održivog civilnog društva

Promoviranje društvene integracije i omogućavanje inkluzije

11

CARE na Balkanu | Razumijevanje promjena

Lični nivo:
lične težnje i sposobnosti – uključujući viđenje sebe, svijest, znanje, vještine; ali isto tako uloga žene u domaćinstvu, njeno učešće u grupama i aktivizmu. Ovaj nivo se bavi procjenom u kojoj se mjeri žena oslanja na vlastitu analizu, donosi vlastite odluke i samostalno djeluje. Iz ove perspektive, osnaživanje podrazumijeva da siromašne žene pokreću i ostvaruju svoj lični razvoj.

Struktura:
okruženje koje utječe na mogućnost izbora - pravno, institucionalno i političko okruženje, porodična pravila kao i pristup uslugama. To uključuje prihvaćene oblike dominacije (ko ima moć nad čim ili kim) i dogovorene kriterije za legitimno prihvaćanje društvenog uređenja. Ovaj izvještaj donosi riječi, izjave i svjedočenja učesnika naših aktivosti, predstavnika partnerskih organizacija i institucija širom regije koje nam pomažu ispričati priču o postignutim promjenama.

Odnosi:
povezivanje sa drugim društvenim akterima, izgradnja odnosa, uključivanje u zajedničke aktivnosti i koalicije, pribavljanje podrške za ostvarivanje individualnih i zajedničkih prava, te ekonomske sigurnosti.

Tanja i njene dvije kćerke su Romkinje i slažu se oko jednog: „Obrazovanje je najvažniji faktor za postizanje napretka“
4 Istraživanje strateškog utjecaja (SII) je dubinsko istraživanje o utjecaju koje je osmišljeno u cilju procjene utjecaja organizacije CARE, koja ide dalje od određenog projekta ili sektora i obuhvata dubinske razloge globalnog siromaštva i društvene nepravde. http://pqdl.care.org/sii/default.aspx

12

Izgradnja održivog civilnog društva | CARE na Balkanu

Izgradnja održivog civilnog društva
CARE blisko sarađuje sa lokalnim organizacijama civilnog društva (CSO), te pri tome ima ulogu facilitatora, koordinatora, savjetnika i mentora. Gradimo strateška partnerstva sa organizacijama koja dijele našu posvećenost rodnoj ravnopravnosti i društvenoj inkluziji. Rad i postignuća CARE-a sa i putem partnera su ključni stub našeg cjelokupnog rada na Balkanu i to je iznimno važno za postizanje održivih rezultata. Kvalitet ovog aspekta našeg rada smatra se najvažnijim doprinosom CARE-ovog programa rada. Rad i postignuća organizacije CARE u jačanju lokalnog civilnog društva jedan je od najjačih aspekata njihovog rada na Balkanu. CARE zaista ima veliki utjecaj i postiže istinsku promjenu u našim zemljama poboljšanjem putem jačanja naših vlastitih vještina da radimo za sebe.
dr. Natko Gereš, direktor partnerske omladinske organizacije „Status M“, Zagreb, Hrvatska

tup ovim različitim kapacitetima, prepoznavši vrijednost koju iskusnije organizacije civilnog društva mogu ponuditi kroz mentorstvo, prenošenje znanja i iskustava i repliciranje CAREovog modela rada na druge organizacije koje najčešće rade na drugim geografskim lokacijama.

Pri radu na postizanju svojih programskih ciljeva podržavamo učenje, razvoj i dugoročni utjecaj naših partnera. Našim ulaganjem u ove odnose želimo također osigurati da naši partneri stečena znanja prenose drugima i da preuzimaju ulogu mentora. Povezujemo organizacije iz različitih područja kako bi razmijenjivale znanja i iskustva te ih prenosila dalje. Ovakav vid umrežavanja ima dalekosežan utjecaj na civilno društvo općenito.

Promjena putem mentoriranja i prijenosa znanja CARE sarađuje sa lokalnim organizacijama jer su one ključne za postizanje dugoročnih promjena na Balkanu. Naša uloga leži u pružanju podrške i osnaživanju naših partnera kako bi im se pomoglo da postignu naše zajedničke ciljeve, te da s druge strane ono što su naučili prenesu drugima. Ova partnerstva višestruko uvećavaju utjecaj CARE-a na smanjenje siromaštva i zaštitu prava žena na Balkanu.
CARE sarađuje sa partnerima različitih profila. Neki od naših partnera su iskusne organizacije koje uspješno sarađuju s predstavnicima lokalnih i državnih institucija, dok su drugi novije organizacije s manje iskustva. Prilagodili smo naš pris-

Promjena je uvijek rezultat saradnje.

13

CARE na Balkanu | Izgradnja održivog civilnog društva

Jedan od najvećih uspjeha CARE-a leži u jačanju domaćih nevladinih organizacija i lokalnih inicijativa. CARE im daje priliku da poboljšaju svoj rad na terenu i budu inovativne i kreativne. Gledati kako ovi partneri rastu u organizacijskom i profesionalnom smislu, dokaz je da CARE radi dobar posao.
Marina Starčević Cviko, projektna menadžerica, CARE

Gotovo svi CARE-ovi zaposlenici su žene i muškarci iz regije koji dobro razumiju kontekst i potrebe sredina iz kojih dolaze. Oni su i sami aktivisti, posjeduju strast i posvećenost za teme kojima se bave - što dodatno pospješuje dobar odnos sa partnerima.

podučili standardima, uspješnim pristupima i kako da se uvežu sa drugim organizacijama civilnog društva. Postoje jasni dokazi o porastu vještina, znanja, vidljivosti i učinkovitosti manje razvijenih partnera. CARE omogućava iskusnijim partnerima da povećaju svoje znanje, kvalitet usluga koje pružaju i ojačaju svoju poziciju u okviru zajednice te ih ohrabruje da prošire svoje polje djelovanja. Ovi partneri su sada priznati kao resursne organizacije i zagovarači promjena. Pomogli smo i u procesu izgradnje pozitivih odnosa između naših partnerskih organizacija i predstavnika vlasti na lokalnim i državnim nivoima. Mi smo uz pomoć CARE-a završile srednju školu. Sada možemo govoriti kao kvalificirano osoblje sa našim kolegama i djevojkama u našim zajednicama. Sada zaista radimo ono o čemu govorimo – da je edukacija i završetak škole važan. Na početku smo se stidjele našeg nivoa zvaničnog obrazovanja – uvijek smo pokušavale izbjeći tu temu. Sada želimo pohađati fakultet!
Fatima Naza, Centar za romske inicijative, Nikšić, Crna Gora

Jačanje kapaciteta u civilnom društvu
CARE je podržao preko 100 pojedinačnih članova u partnerskim organizacijama u cilju poboljšanja njihovog znanja i vještina putem formalne i neformalne edukacije. To je jedna od ključnih komponenti rada CARE-a pri izgradnji održivog civilnog društva i osiguravanju dugoročnih promjena u regiji. Ohrabrujemo naše kolege da završe srednju školu i nastave obrazovanje putem certificiranih obuka iz oblasti informacijskih tehnologija, stranih jezika, upravnog i finansijskog menadžmenta ili projektnih alata i metoda. Tokom CARE-ovog angažmana u regiji u vremenskom periodu obuhvaćenog izvještajem, 645 žena, djevojaka i mladića završili su obuku za vršnjačke edukatore po pitanju sa sprečavanjem rodnog nasilja, vršnjačkog nasilja i trgovine ljudima. Ovi polaznici su na taj način postali agenti promjena i prepoznati su kao uzori u svojim porodicama, organizacijama i zajednicama.

CARE je svojim partnerima omogućio da postanu stabilniji, finansijski transparentniji i odgovorniji prema korisnicima svojih usluga. Brojni voditelji/menadžeri partnerskih organizacija naveli su kako su im visoki CARE-ovi standardi pomogli poboljšati svoje organizacijske kapacitete i postati konkurentniji sličnim organizacijama. Partneri se smatraju profesionalni-

CARE-ova partnerska organizacija, „Forum žena“,u velikoj mjeri pomaže lokalnoj zajednici– oni su preuzeli zadatak lokalnih vlasti i izgradili most između građana i općinskih zvaničnika. Oni provode stvarne i opravdane projekte. Općina ima povjerenje u njihove procjene i njihov rad.
Miodrag Lončarević, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine općine Bratunac, Bosna i Hercegovina

CARE je također poboljšao organizacijske kapacitete i doprinijeo povećanju ugleda svojih partnera. Radimo sa novijim i manje iskusnijm nevladinim organizacijama kako bismo ih

CARE pomaže lokalnim organizacijama kroz obuku iz širokog spektra tema.

14

Izgradnja održivog civilnog društva | CARE na Balkanu

jima, strateški usmjerenijma i efikasnijima. Saradnja sa CARE-om nam je pomogla da steknemo priznanje drugih donatora. Upravo smo potpisali ugovor sa Caritasom u cilju podrške našoj kampanji reproduktivnog zdravlja i očekujemo da će još jedan projektni prijedlog uskoro biti odobren.
Vesna Cvetković, Nexus, Vranje, Srbija

Jačanje umrežavanja i saradnje među organizacijama civilnog društva
U intervjuu sa Nelom Pamuković, predstavnicom organizacije iz Zagreba koja je članica hrvatske mreže PETRA posvećenoj borbi protiv trgovine ljudima, naša partnerica ističe šta je za nju najznačajnije po pitanju saradnje CARE-a sa ovom važnom mrežom: „CARE nam je pomogao da poboljšamo regionalnu saradnju sa drugim lokalnim nevladinim organizacijama koja se bave pitanjima žena kao i sa mrežama za borbu protiv trgovine ljudima. To nam je pomoglo da učimo jedni od drugih, razmjenjujemo iskustva i bolje razumijemo potrebe žena koje su žrtve trgovine ljudima u regiji. Sada smo u stanju sarađivati sa vladama pojedinačnih zemalja i međunarodnim agencijama u cilju praćenja kretanja žena preko granica. CARE nas je također povezao sa romskim mrežama u regiji, a i to je bilo vrlo korisno za nas.“

CARE je doprinio poboljšanju saradnje među organizacijama koje se bave komplementarnim pitanjima. Zajedno djeluju kao platforma koja može jače i glasnije zahtijevati rješavanje određenih pitanja. U Zagrebu je CARE sarađivao sa organizacijom CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje) u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem protiv žena. U to vrijeme većina ženskih i feminističkih organizacija nije bila spremna sarađivati sa muškarcima po tom pitanju, ali su djevojke iz CESI-a bile spremne uključiti se u razmatranje novih ideja i metodologije koje uključuju mladiće i muškarce, kako bi povećale svoj ukupni utjecaj. Kada je CARE počeo sa provedbom projekta Inicijativa mladića, naš glavni partner u Hrvatskoj bila je Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV, nevladina organizacija koja se bavi zdravljem i rodnom ravnopravnošću. Tokom našeg programa došlo je do nastanka nove omladinske organizacije (Status M, Zagreb) koja je nastala od osoblja uključenog u HUHIV i koja se strateški više usmjerila na na rad sa mladićima i muškarcima. CARE je pomogao pri povezivanju i ostvarivanju dobre saradnje između CESI-a i Status M-a po pitanju sprečavanja rodno zasnovanog nasilja. Danas CESI i Status M zajednički rade na zagovaranju provedbe zdravstvenog i seksualnog odgoja u osnovnim i srednjim školama. Zajedniči ulažu napore i u promoviranje važnosti uključivanja mladića u programske sadržaje koji se bave rodnom ravnopravnošću i prevencijom nasilja. Nedavno su počeli

Lokalni aktivizam je neizostavan uvjet za trajne promjene.

15

CARE na Balkanu | Izgradnja održivog civilnog društva

razgovore o saradnji i zajedničkim aktivnostima na temu uloga očeva u odgoju djece.

CARE je podržao tri nacionalne mreže za borbu

protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, koje čine ukupno 44 ženske nevladine organizacije. Doprinijeli smo razvoju i rastu prve ženske romske mreže u Crnoj Gori. U Bosni i Hercegovini, CARE je pružio podršku pri osnivanju prve ženske romske mreže u kojoj danas djeluje 9 romskih ženskih organizacija i koja postaje sve priznatija na nacionalnom nivou.
CARE smatra da je vrijedno ulagati u saradnju članica nacionalnih mreža. Tokom nekoliko godina, CARE je igrao ključnu ulogu po pitanju oživljavanja bosansko-hercegovačke mreže za borbu protiv trgovine ljudima (RING mreža). Uz stručnu i finansijsku podršku, mreža je danas zvanično registrirana i ima 12 članica te je poznata po kampanjama koje provodi na ovu temu. Projekat pod nazivom EU Policy Dialogue Project, svrstao je RING mrežu na drugo mjesto od ukupno 40 po pitanju kapaciteta mreža u Bosni i Hercegovini. CARE nam je pomogao kroz pružanje informacija i uspostavljanje kontakata - povezao nas je sa organizacijama širom svijeta, što se bez njihove pomoći jednostavno ne bi desilo. Umrežili su nas sa drugim organizacijama, kako unutar zemlje, tako i na međunarodnom nivou.
Nataša Bijelić, CESI, Zagreb, Hrvatska

Jedna od ključnih CARE-ovih strategija je međusobno povezivanje organizacija civilnog društva, kao i njih s kreatorima javnih politika. Tokom godina CARE je pomagao pri izgradnji pozitivnih odnosa između partnerskih organizacija i predstavnika lokalnih i državnih organa, kao što je policija, sudstvo, škole, socijalni radnici i javni zdravstveni centri. Institucije nas percipiraju drugačije nego prije. Više nas ne smatraju državnim neprijateljima.
Tamara Vukasović, ASTRA, Beograd, Srbija

CARE je poboljšao i pojačao saradnju između svojih partnerskih organizacija i vladinih institucija. Pomažemo svojim partnerima u istraživanjima te upotrebi tih podataka za zagovaranje. Kao rezultat toga imaju jaku i profesionalnu osnovu u svom radu sa institucijama i svom zagovaračkom djelovanju. Naši partneri sada u većoj mjeri sarađuju sa predstavnicima državnih tijela pri uvođenju dugoročnih promjena, koji priznaju i cijene njihov rad jer se temelji na znanju i iskustvu. Predstavnici preko 15 partnera postali su relevantni i poštovani članovi državnih radnih grupa i savjetodavnih tijela na različitim nivoima, od lokalnog do državnog. Sada imamo bolje kapacitete za vođenje medijskih kampanja. Dobijamo daleko daleko više prostora na televiziji, te smo puno vidljiviji kao organizacija. To nam je pomoglo da utječemo na druge organizacije kako bi se počele baviti rodno zasnovanim nasiljem.
Sanja Cesar, CESI, Zagreb, Hrvatska

Značaj umrežavanja i uspostavljanja veza između organizacija civilnog društva promovirali smo također i na regionalnom, prekograničnom i međunarodnom nivou .kroz pružanje podrške mrežama koje rade na sprečavanju trgovine ljudima, romskim ženskim organizacijama kao i ženskim i omladinskim organizacijama koje se bave rodno zasnovanim nasiljem. Na međunarodnom nivou, partnerske organizacije koje rade na projektu Inicijativa mladića, postale su članice Men Engage Global Alliance - globalnog saveza nevladinih organizacija i UN-a koji radi s mladićima i muškarcima na postizanju rodne ravnopravnosti i prevenciji nasilja.
5

CARE radi i sa medijima kako bi im pomogao bolje razumjeti probleme u zajednici i kako bi podržao profesionalnije i senzibiliziranije izvještavanje kao i povećao vidljivost svog rada i rada partnera. Radimo i sa našim partnerima na razvoju komunikacijskih vještina i onih vezanih za odnose s javnošću kako bi mogli uspješnije sarađivati s medijima. Izradili smo brojne obrazovne filmove, dokumentarce i video zapise, te smo organizirali više javnih kampanja u cilju podizanja svijesti o rodnoj ravnopravnosti, osnaživanju žena i društvenoj inkluziji5.

Ovdje su neki od primjera tog rada: Dokumentarac Moja škola – moja šansa (2012.) bavi pitanjima obrazovanja mladih Romkinja iz Srbije: MySchool, MyChance: http://www.youtube.com/watch?v=NZ8Ic5hrNUo Video zapis “Ja sam Romkinja” (2010.) je dio naše regionalne kampanje podizanja svijesti u okviru projekta osnaživanja Romkinja: I am a Roma Woman: http://www.youtube.com/watch?v=KgWMj5ULlmw Dokumentarac “Budi muško – mijenjaj pravila” (2012.) predstavlja lične priče tri mladića: http://www.youtube.com/watch?v=ZdXCdFOprAk&feature=youtu.be

16

Izgradnja održivog civilnog društva | CARE na Balkanu

Sistem vršnjačke edukacije Autonomnog ženskog centra – primjer promjene

Tim CARE-a i partnerskih organizacija koje su radile na projektu s temom borba protiv rodno zasnovanog nasilja.

Autonomni ženski centar (AŽC), ženska organizacija iz Beograda, Srbija, bila je partner CARE-u na jednom dvogodišnjem, regionalnom projektu koji se bavio suzbijanjem rodno zasnovanog nasilja (GBV). Uz CARE-ovu podršku, AŽC je razvio svoj program vršnjačke edukacije pod nazivom “Kreni od sebe” koji se bavi pitanjima rodno zasnovanog nasilja i prevencijom nasilja u partnerskim vezama adolescenata. AŽC se odlučio raditi na toj temi na osnovu iskustva partnerske organizacije iz Hrvatske s kojom su radili na istom projektu, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Tako je AŽC pozvao CESI da provede trening za trenere s ciljem da AŽC-u pomogne proširiti područje svog djelovanja. AŽC sada provodi vlastite programe na ovu temu temeljene na znanju stečenog kroz razmjenu te svojih stečenih iskustava. Program „Kreni od sebe“ koncipiran je tako da radi na mijenjanju stavova mladića i djevojaka o rodnim ulogama i nasilju.

CARE je pomogao AŽC-u u procesu izrade strateškog plana programa, uključujući i mapiranje sistema za prevenciju nasilja. Ovo mapiranje pomoglo je AŽC-u da uvidi da bi sistem prevencije bio učinkovitiji kada bi se fokusirao ne samo na mlade, već i na cijeli obrazovni sistem. AŽC je danas prepoznata po ovoj temi kao važna organizacija koja iznalazi nove i djelotvorne načine rada, a Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Vojvodine tražio je od Centra da svoj program obuke za vršnjačke edukatore provede u svim pokrajinskim školama. Centar proširuje svoj rad i po pitanju rodno zasnovanog nasilja u svih 45 općina Pokrajine Vojvodine, a Ministarstvo omladine i sporta pozvalo je AŽC na učešće u radnoj grupi Ministarstva za izradu Strategije za mlade u Srbiji. AŽC širi svoj utjecaj na lokalnom i državnom nivou kako bi preventirao nasilje u porodici i osnažio mlade za postizanje pozitivnih promjena u svojim zajednicama.

17

CARE na Balkanu | Izgradnja održivog civilnog društva

Nemam namjeru stati sada – Njena priča
obrazovanih i najvišom stopom nezaposlenih. Davne 2000. godine prvi put sam prisustvovala radionicama o ženskim pravima koje je organizirala lokalna organizacija SOS telefon Nikšić u okviru svog projekta Romski centar. Kad sam prošla sve cikluse obuke, počela sam raditi kao čistačica u organizaciji, a potom i na terenu. Uskoro sam i sama postala voditeljica radionica. Prvi put u životu sam uvidjela koliko vrijedim i to mi je promijenilo život. Moja prijateljica Fatima Naza i ja smo, 2006. godine, osnovale prvu romsku žensku nevladinu organizaciju. Naša misija je da se borimo protiv diskriminacije u porodici i društvu u cjelini i unaprijedimo poziciju romskih i egipćanskih žena i djece u Crnoj Gori. Naša organizacija Centar za romske inicijative je 2008. počeo svoju saradnju sa CARE-om. CARE nam je pomogao razviti strategiju za pomoć romskim djevojčicama za pohađanje osnovnog obrazovanja i podržavala Fatimu i mene tokom cijelog tog procesa. Regionalni projekt CARE-a, Osnaživanje Romkinja omogućio mi je da završim srednju školu i pohađam kurseve engleskog, informatike i organizacijskog upravljanja. Usavršila sam svoje vještine i pospješila svoje organizacijske sposobnosti i postala prva žena iz romske i egipćanske zajednice koja je postala ravnopravni član vladine radne grupe za izradu Nacionalne strategije za osnaživanje položaja romskog i egipćanskog stanovništva. Bila sam i prva žena iz naše zajednice koja je pozvana na sjednicu Parlamenta, na obilježavanje Međunarodnog dana žena, 8. marta 2012. godine, gdje sam pred Premijerom i članovima Parlamenta zagovarala u ime žena manjinskih zajednica u Crnoj Gori. Fatima i ja smo 2012. godine dobile svjetsku godišnju nagradu Fondacije Anna Lindh iz oblasti učešća žena i liderstva. Naš rad se sada mnogo više cijeni u romskoj i egipćanskoj zajednici, u lokalnim i državnim institucijama vlasti i u javnosti uopće. Promjene su se počele dešavati i ja nemam namjeru stati. CARE je uložio u mene i zahvaljujući tome ja znam da mogu svakoga pogledati u oči i biti ponosna što sam Egipćanka. Postala sam nezavisna i samouvjerena i u skoroj se budućnosti mogu vidjeti kao diplomirana pravnica, a zatim i kao članica crnogorskog Parlamenta.

Fana Delija iz Nikšića

„Zovem se Fana Delija, imam 32 godine i neudata sam Egipćanka. Koordinatorica sam romske ženske nevladine organizacije Centar za romske inicijative. Živim sa roditeljima, braćom i sestrama u jednom romskom naselju u Nikšiću, u Crnoj Gori. U zajednici u kojoj živim, biti pripadnik nacionalne manjine i biti žena znači samo jedno: suočavati se sa dvostrukom diskriminacijom i preprekama svih vrsta svaki put kada pokušate izaći iz začaranog kruga tradicionalnih rodnih uloga. Od djevojaka se očekuje da se rano udaju za muškarce romskog ili egipatskog porijekla koje im odaberu porodice, a njihova vrijednost leži u očuvanju svoje čednosti. Od žena se očekuje da budu poslušne, „nevidljive“ i u pozadini. Veoma često se događa da djevojčice ne završe ni osnovnu školu, s obzirom da se na njihovo obrazovanje gleda kao na nešto što im, zapravo, i ne treba i od čega neće imati nikakve koristi u budućnosti. Romsko stanovništvo je najmarginaliziranija nacionalna manjina u Evropi, sa najnižom stopom

18

Smanjenje rizika od nasilja | CARE na Balkanu

Smanjenje rizika od nasilja
CARE radi na smanjenju rizika od nasilja kroz sve svoje projekte, ali posebno putem inicijativa za sprečavanje rodno zasnovanog nasilja koje vode ženske nevladine organizacije i organizacije mladih, one koje rade na borbi protiv trgovine ljudima i kroz naše projekte osnaživanje Romkinja. CARE i partneri blisko sarađuju u cilju promjene stavova o rodno zasnovanom nasilju (GBV) na Balkanu na nivou pojedinaca, zajednica i javnih politika. Slabo obrazovane i marginalizirane žene i djevojke predstavljaju najranjiviju grupu izloženu različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja na Balkanu, uključujući porodično nasilje, trgovinu ljudima i vršnjačko nasilje. Porodično nasilje je široko rasprostranjeno i ono se i dalje nedovoljno prijavljuje u regiji, a žene i djevojke se često seksualno iskorištavaju kroz trgovinu ljudima. Vršnjačko nasilje među mladićima je također u porastu a ono vodi do usvajanja opasnih stavova i do ponašanja koja negativno utječu na njihove porodice kao i širu zajednicu6.

Borba protiv rodno zasnovanog nasilja na nivou javnih politika
CARE i partneri usmjerili su svoje napore proteklih godina na zakonodavstvo, javne politike i procedure koje se odnose na borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i trgovine ljudima. Part-

Ženska soba: Rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjena pojava na Balkanu.
6

Anketa organizacije CARE širom regije je pokazala da je 34-55% mladića prijetilo drugim mladićima najmanje jednom;75-90% mladića vjerovalo da trebaju braniti svoju “čast” ukoliko ih neko uvrijedi te je 25–33% mladića navelo da su učestvovali u nasilju kao dio organizirane grupe/bande.

19

CARE na Balkanu | Smanjenje rizika od nasilja

neri CARE-a sarađivali su sa službenicima policijskih organa u cilju otkrivanja slučajeva trgovine ljudima. Kao rezultat rada CARE-a u Bosni i Hercegovini (BiH), predstavnice Mreže za borbu protiv trgovine ljudima RING uključene su u sva tijela na državnom nivou koja se bave ovom temom. RING je sada dio zvanične radne grupe za Nacionalni akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima i trenutno prati pripremu državnih propisa za poboljšanje statusa žrtava trgovine ljudima. U Hrvatskoj je mreža za borbu protiv trgovine ljudima PETRA, također CAREova partnerska organizacija, pomogla pri definiranju radnog modela za tri protokola vezana za trgovinu ljudima koji će se provoditi u hrvatskim institucijama, a članice mreže prate unaprijeđenje pravnog okvira. Brojne su organizacije koje rade na ovom pitanju istakle koliko je važno omogućiti im da uče jedne od drugih kako najbolje provoditi zakonsku regulativu vezanu za ovu temu. CARE je organizirao cijeli niz konferencija o rodno zasnovanom nasilju, borbi protiv trgovine ljudima, borbi mladića protiv nasilja i osnaživanju Romkinja koje su okupile predstavnike civilnog društva i vlasti iz cijele regije kako bi učili jedni od drugih.

u vezi sa mogućim slučajevima trgovine ljudima. Ovaj proces omogućava tijelima vlasti da vode intervju sa oštećenom osobom kako bi potvrdili njen status, definirali sljedeće korake i omogućili joj uspostavljanje odgovarajućih kontakata i pružanje potrebne podrške. Primjer dobre prakse organizacije LARA prenosi se sada na druga područja BiH, pri čemu aktivne radne grupe danas pokrivaju četiri različite regije BiH. Poboljšana regionalna komunikacija i prekogranična saradnja ključna je strategija CARE-a i partnera u radu na sprečavanju trgovine ljudima. Predstavnici vlasti i civilnog sektora u regiji ističu kako rad i pristup CARE-a i partnera na ovom pitanju uvelike doprinosi borbi protiv trgovine ljudima. CARE također pruža podršku partnerima pri ostvarivanju saradnje i izgradnji odnosa s policijom i drugim ministarstvima. U Hrvatskoj, na primjer, policijski službenici koriste ‚M Program‘, napravljen u okviru projekta Inicijativa mladića, za treninge s mladima koji provode zajedno s partnerskom organizacijom. Korištenje ‚M Priručnika‘ koji su izradili CARE i partnerske organizacije, u školama, znači da dolazi do širenja utjecaja po pitanju promjena na veći broj dječaka, mladića i institucija.

Rezultati djelovanja na nivou javnih politika
Inicijative zagovaranja koje su proveli CARE i partneri doveli su do veće posvećenosti i angažmana odgovornih institucija vlasti saradnji s organizacijama civilnog društva. Naši partneri danas govore o poboljšanoj saradnji i komunikaciji sa institucijama, a predstavnici vlasti se sada obraćaju lokalnim organizacijama kako bi sarađivali u borbi protiv trgovine ljudima i seksualne eksploatacije. Na primjer, PETRA je u Hrvatskoj uspješno lobirala za izmjene Krivičnog zakona, što omogućava krivično gonjenje korisnika seksualnih usluga koje pružaju žene žrtve trgovine ljudima. To je prvi put da je izraz trgovina ljudima pomenut u bilo kojem zakonu u regiji. Još jedan primjer je Radna grupa za borbu protiv trgovine ljudima koju je oformila LARA u cilju unaprijeđenja svojih kapaciteta i partnerstva sa lokalnom i graničnom policijom, socijalnim radnicima i drugim državnim službenicima. Uz podršku CARE-a, LARA je postala prva bosansko-hercegovačka nevladina organizacija koja u svojoj regiji sarađuje sa graničnom policijom

Program M nastao je pod utjecajem latinoameričkih

organizacija, a CARE International i Promundo su ga u saradnji sa lokalnim partnerskim organizacijama prilagodili kontekstu Zapadnog Balkana. Priručnik M je priručnik za obuku koji za cilj ima promoviranje rodne ravnopravnosti i zdravog načina života među mladićima putem rada na društvenim konceptima maskuliniteta kao strategije za izgradnju važnih životnih vještina mladića tokom njihovog razvoja i sazrijevanja. CARE je radio sa Ministarstvom unutrašnjih poslova na obuci specijalnih snaga i policijskih službenika po pitanju sprečavanja GBV-a na osnovu Priručnika M. Također smo sarađivali sa Ministarstvom obrazovanja u cilju izrade skraćenog programa u osnovnim školama u cilju zdravstvenog i seksualnog obrazovanja u borbi protiv GBV-a.

20

Smanjenje rizika od nasilja | CARE na Balkanu

Lokalne razvojne inicijative za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja
CARE, zajedno sa svojim partnerskim organizacijama, pomaže Romkinjama da više nauče i prirodi problema i načinima borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, kako u svojim porodicama, tako i u široj zajednici. Jedna Romkinja iz BiH, učesnica na projektu, izjavila je sljedeće, „Tek nakon što sam pohađala radionice o sprečavanju nasilja i o pravima žena shvatila sam da moj muž nema pravo da me tuče. Moju kćerku je premlaćivao njen muž koji je alkoholičar. Rekla sam mu da ću sljedeći put kada je dotakne zvati policiju. Sada znam koga da zovem i šta da kažem, te kako da zaštitim svoju porodicu“. Romkinje sa kojima sarađujemo prepoznaju sada različite vrste nasilja, poznaju svoja prava i kome se obratiti u slučajevima nasilja u porodici. Strategija CARE-a je osigurati da rodno zasnovano nasilje nije problem sa kojim se žene nose same, već da se i muškarci iz zajednice uključuju u aktivnosti podizanja svijesti kao i druge aktivnosti koje promoviraju dijalog među svojim članovima. Kao rezultat, žene vide pozitivne promjene u ponašanju svojih muževa, porodica kao i u zajednicama. Jedan od današnjih predavača je naš učenik, ali on je ovdje u ulozi vršnjačkog edukatora, CARE-ove partnerske organizacije. On i ja smo danas kolege na ovom treningu za nastavnike. Prije nekoliko godina, on se ponašao nasilno, no sada se potpuno promijenio pod utjecajem svog učešća u školskom Budi muško klubu. On je sada edukator, sa stavovima koji su potpuno suprotni od onih koje je imao ranije.
Tatjana Mergl, školska psihologinja‚ srednja škola „Faust Vrančić“, Zagreb, Hrvatska

ženama, ponekad prestanak pušenja i veću želju za uspjehom u školi. Njihovi ih vršnjaci sada više poštuju zbog zrelosti i znanja. Kao rezultat svega opisanog, promjene se šire; dok se vršnjačko nasilje smanjuje, raste uvažavanje među zajednicama kao i osjećaj samopoštovanja kod učesnika. Mladići i dječaci sami sebe opisuju kao promjenjene. Razmišljaju pozitivnije o drugima, i muškarcima i ženama, te i sami u velikoj mjeri govore o tome kako su se njihovi stavovi i ponašanje promijenili po pitanju roda i maskuliniteta. Ovi su mladići postali vođe u svojim zajednicama i volontiraju pri lokalnim nevladinim organizacijama kako bi bili uzori drugim dječacima. Nastavnici i roditelji vide poboljšanje u njihovom radu u školi i njihovom ponašanju. CARE trenutno sarađuje sa ministarstvima obrazovanja u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu u cilju prenošenja i širenja ovog programa na veći broj škola u sve četiri zemlje.

CARE sarađuje sa mladićima kako bi poboljšao njihovu samosvijest i promijenio njihove stavove, ponašanje i odnose sa drugima. Bavimo se problemima nasilja kod dječaka i mladića u strukovnim i tehničkim školama. Mladići navode kako im promjena načina razmišljanja i ponašanja pomaže da pronađu novu vrstu samopoštovanja i snage, a i njihovi vršnjaci i nastavnici ih drugačije doživljavaju. Kako dječaci i mladići prestaju biti nasilni, postaju zagovarači „novog“ ili „drugačijeg“ načina života među svojim vršnjacima. Ovaj novi ili drugačiji način života uključuje odsustvo nasilja, drugačiji odnos prema

Program M:
M Manual
CARE-ov Program M preispituje tradicionalne koncepte maskuliniteta. A Training Manual for Educators and Youth Workers

21

CARE na Balkanu | Smanjenje rizika od nasilja

LARA u borbi protiv nasilja kroz institucionalne promjene – primjer promjene
LARA je ženska nevladina organizacija iz Bosne i Hercegovine (BiH) koja radi na zaštiti žena od svih oblika nasilja. LARA je ključna članica RING mreže za borbu protiv trgovine ljudima, a pomoću inicijative protiv trgovine ljudima koje je provodio CARE, članovi organizacije LARA i RING mreže lobirali su za uvođenje značajnih institucionalnih promjena u zakonodavni okvir Bosne i Hercegovine kao i u promjene vezano za rad policije, Centara za socijalni rad i sudstva. Jedna od najvećih prepreka u borbi protiv trgovine ljudima u zemlji bila je ta što sudovi nisu priznavali da se ‚ svaka žrtva trgovine ljudima mlađa od 18 godina mora smatrati djetetom/maloljetnicom‘ te da je se na taj način mora i tretirati. Upornim lobiranjem, članovi LARA-e i RING-a ostvarili su željene promjene 2010. godine: najprije u Krivičnom zakonu BiH, a zatim usvajanjem Pravila o postupanju sa žrtvama trgovine ljudima i konačno, u Centrima za socijalni rad, uvođenjem proceduralnih promjena kako bi što bolje pomogli oštećenima. Procesi su sada jasno definirani, a Centri za socijalni rad, policija i druge institucije su sada svjesniji problema kao i potrebe pravovremenog reagiranja kao i postojanja okvira u kojem mogu djelovati. Kao rezultat, djevojčice i žene sada imaju mjesto u sistemu, kao i pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Jedan iznimno važan aspekt ove promjene je da su sada institucije na državnom nivou (a ne entiteti ili općine) preuzele odgovornost za trgovinu ljudima. Aktivistice ove organizacije vršile su dodatni pritisak na Centre za socijalni rad da se pozivaju na zakone o sprečavanju nasilja u porodici, pa sada postoji tim socijalnih radnika koji pomaže u pružanju zaštite žrtvama nasilja u porodici, koji vodi statistike i koji je ustanovio Kodeks o ponašanju i saradnji za zaštitu od nasilja u porodici. LARA je 2006. godine uspješno zagovarala uvođenje izmjena i dopuna u Krivičnom zakonu kojim se trgovina ljudima smatra krivičnim djelom u Republici Srpskoj, jednim od dva samoupravna entiteta BiH.

Mara Radovanović, osnivačica organizacije LARA, priznata šampionka u borbi protiv trgovine ljudima.

22

Smanjenje rizika od nasilja | CARE na Balkanu

Kako biti bolji čovjek – njegova priča
moju pomoć, pretvarala u pravo bojno polje. Oko mene i u meni je bilo toliko nasilja i toliko negativne energije, a ja nisam niti pomišljao da život može biti drugačiji. Pridružio sam se CARE-ovom projektu Inicijativa mladića – Budi muško koji je pokrenut u mojoj školi, i to je bila prava prekretnica za mene. Ono što sam tamo naučio navelo me je da preispitam svoja uvjerenja i shvatio sam koliko su ona bila štetna i destruktivna po mene i moje prijatelje. U jednom trenutku sam se zapitao kakav muškarac želim postati i kakva je moja uloga i odgovornost u društvu. Sada uviđam kako je moje ranije ponašanje bilo djetinjasto i glupo. Promjena se ne događa preko noći, ali rad na sebi da postaneš bolja osoba predstavlja uistinu jedan veoma zanimljiv i motivirajući proces. Niko nije savršen, ali ako želiš upoznati samog sebe i bolje razumjeti druge, opametiš se i naučiš kako izbjegavati konflikte i kako se kontrolirati. Za mene je spoznaja da svi unutar sebe posjedujemo moć da se mijenjamo bila pravo otkriće. Umjesto upadanja u tuče i nevolje, sada svoje vrijeme koristim za to da se unaprijedim i postanem poput lidera u programu. Želim raditi sa drugim mladim ljudima koji su zaglavili na pogrešnom putu kao ja nekad i kojima samo treba neko da u njih vjeruje. Sada sam već bolji učenik, prijatelj i mnogo bolji saigrač pa vjerujem da tako postajem bolji čovjek.

Emir Pirić iz Sarajeva

Zovem se Emir Pirić, idem u srednju školu i dolazim iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina. Moji bivši drugovi iz razreda i moji profesori bi za mene sigurno rekli da sam “težak slučaj”. Imao sam dosta problema s ponašanjem u školi, ali i van nje. Bježao sam sa časova, nije mi bilo dovoljno interesantno, a često bih upadao u tuče i nevolje. Dok sam izlazio s prijateljima volio sam biti u centru pažnje, pa bih radio nešto što se niko drugi ne bi usudio. Od malih nogu igram fudbal, a ponekad se ta igra, uz

Dječaci uče kako na različite načine postati bolji muškarac.

23

CARE na Balkanu | Mijenjanje tradicionalnih rodnih uloga

Mijenjanje tradicionalnih rodnih uloga
Pripisivanje tradicionalnih rodnih uloga široko je rasprostranjeno u svim etničkim skupinama na Balkanu i općenito je to ono što sprječava žene da ostvare svoj puni potencijal i osiguraju svoja prava. CARE predano radi na dugoročnom procesu promjene tradicionalnih rodnih uloga na Balkanu primjenom različitih pristupa i strategija. U romskim zajednicama u kojima je CARE radio sa mnogobrojnim partnerima, postoje duboko uvriježeni stavovi o rodnim ulogama koje romskim ženama i djevojčicama uskraćuju pristup obrazovanju i ne dozvoljavaju im da donose samostalne odluke za sebe ili svoje porodice. Djevojčice u ranoj životnoj dobi napuštaju školu, udaju se i postaju domaćice i majke. S druge strane, dječaci i mladići su vrlo često odgajani tako da budu agresivni i da se međusobno nadmeću u pripremi za svoju ulogu u društvu. Dječaci i mladići koji pokažu više razumijevanja i poštovanja prema ravnopravnosti između muškaraca i žena, ili ukoliko samo pokažu kakvo osjećanje po tim pitanjima, bivaju ismijani u svojim porodicama i među svojim vršnjacima koji ih ne smatraju “pravim muškarcima”.

Pojedinačne i lične promjene
Rad CARE-a u romskim zajednicama pomogao je i muškarcima i ženama da o sebi pozitivnije razmišljaju i da preispitaju tradicionalne rodne uloge. Ovdje je od ključnog značaja bila obuka iz životnih vještina za Romkinje kojom su se te žene nastojale potaknuti na angažman van svojih zajednica, što im je omogućilo da učestvuju u raznim obukama, kao i da završe školovanje i učestvuju u aktivnostima zajednice. Kroz otvoreni dijalog, Romkinje su uvidjele koja su njihova prava i obaveze kao ravnopravnih članica društva. Muž me sada podržava, mada to nije ranije činio. Nekad sam morala raditi sve što mi on naredi, sve dok jednom kap nije prelila čašu – naučila sam kako da ga privolim da promijeni mišljenje. Konačno je uvidio da mi ne može braniti da radim i ja sada radim. Čak je uspio nagovoriti i našeg komšiju, pa je i on dozvolio svojoj ženi da nađe posao.
Romkinja, korisnica iz Crne Gore

Do 2011. godine CARE je pomogao preko

romskih žena i djevojčica

3,000

dječaka i mladića

10,000

Općenito gledajući, mlađe generacije stiču samosvijest i samopouzdanje i drugačije gledaju na svoju tradicionalnu ulogu unutar zajednica u kojima žive. Kao rezultat našeg rada, mladići i djevojke preispituju obrasce i postupke koje su usvajali kao „ispravne“, kao i rodnu neravnopravnost i tradicionalne koncepte „maskuliniteta“. Mladi su otvoreniji prema promjenama nasilnog ponašanja, prihvataju različita poimanja seksualne orijentacije i poštuju ljude iz različitog kulturnih i nacionalnih miljea. Kada sam izgubila nevinost, neko vrijeme sam ćutala. Kad me mama upitala, rekla sam joj i ona me je ošamarila. Bilo je ponižavajuće da me s devetnaest godina neko ošamari. Ona misli da je još prerano da djevojka mojih godina izgubi nevinost. Ali ja sam ponosna što sam se usudila reći joj.
Romkinja, korisnica iz Srbije

kroz naše programe namijenjene mijenjanju tradicionalnih rodnih uloga.
CARE stoga radi na postizanju dugoročnih, održivih promjena u životima žena, djevojčica, dječaka i mladića, naročito po pitanju njihovih stavova i ponašanja, njihove percepcije i promjena koje oni potiču kod drugih ljudi. Također, u cilju rješavanja ovih pitanja, planiramo nastaviti saradnju sa ženskim i omladinskim nevladinim organizacijama, kao i državnim vlastima.

Romske djevojke srednjoškolske dobi kažu da su promijenile svoje stavove o obrazovanju i da imaju više samopouzdanja i osjećaja odgovornosti. Prepoznaju diskriminaciju i zauzimaju se za svoja prava, a mlade žene sve više izlaze iz okvira

24

Mijenjanje tradicionalnih rodnih uloga | CARE na Balkanu

tradicionalnih rodnih uloga unutar kojih su bile izopćene iz društva kako bi se sačuvala njihova čednost. Kao što se moglo vidjeti na primjeru škole Druga šansa za odrasle Rome, roditelji sada dozvoljavaju svojim kćerkama da pohađaju viši nivo obrazovanja, a roditelji isto tako počinju uviđati vrijednost nastavka vlastitog obrazovanja. Mlađi muškarci i žene tvrde da su im te promjene dale „više optimizma i snage u životu te da sada preuzimaju kontrolu nad svojom budućnošću, završavaju školovanje i plasiraju se na tržište rada“. Ja bih sada bila udata da CARE nije došao na vrijeme! Oduvijek sam željela biti advokat, a sad znam da mogu završiti pravni fakultet.
Mlada Romkinja, korisnica, Vojvodina, Srbija

Jedna od značajnijih promjena o kojima učesnici CARE projekta govore je upravo osjećaj osnaženosti i želje da postanu vođe i da utječu na odnose unutar svojih zajednica. Žene učesnice govorile su o svojim ličnim iskustvima kad su u pitanju promjene stavova i svjetonazora. Mnoge Romkinje su isticale kako su naučile zahtijevati svoja prava, ali i da uviđaju kako to nalaže i preuzimanje veće odgovornosti. Mnoge su za sebe rekle da su postale vatrene zagovaračice prava Romkinja u svojim zajednicama i van njih. Jedna od metoda koju CARE koristi u uvođenju ovakvih promjena je vršnjačka edukacija. Vršnjaci edukatori, osobito oni mlađi, promijenili su svoje stavove i mišljenja po pitanju rodne ravnopravnosti. Govore otvoreno, izravno i sa autoritetom, a ono što kažu se

uvažava. Ovi mladi su ključ za promjene u svojoj zajednici zahvaljujući svojoj vidljivosti, liderskim sposobnostima, uzornosti i učinkovitom dijalogu sa institucijama. CARE je omogućio građanima-aktivistima da pospješe svoj utjecaj i postanu priznati u svojim zajednicama od strane predstavnika institucija. Kako žene mijenjaju svoj pogled na rodne uloge i rodnu ravnopravnost, tako počinju igrati značajniju ulogu u školama i drugim institucijama. Mlade Romkinje, koje sve više uviđaju prednosti nastavka obrazovanja, uključuju se u nevladine organizacije kako bi mogle govoriti o značaju inkluzije romskih djevojčica u obrazovne strategije i planiranje. Sve više romskih ženskih i omladinskih nevladinih organizacija sarađuje sa drugim obrazovnim ili ženskim grupama u nacionalnim ili regionalnim mrežama koje ovim organizacijama pomažu da se dalje razvijaju. Kako ove grupe obrazuju jače međusobne mreže, one umnožavaju svoja znanja i vještine i imaju veći utjecaj na institucije kod zagovaranja prava romskih žena i djevojaka. Još jedan pozitivan primjer promjena je Inicijativa mladića pod nazivom „Budi muško: Mijenjaj pravila – Lifestyle kampanja“. Ova inicijativa preispituje dominantne društvene norme o maskulinitetu i ulozi muškaraca u domaćinstvu, školi i zajednici. Kampanja promovira sliku mladića koji pomažu svojim partnericama u kućnim poslovima, bilo da se radi o čišćenju ili kuhanju, u zadacima koji se inače često prepuštaju majkama ili sestrama. Ona također promovira zdrave odnose, poput činjenice da u partnerskim vezama nema mjesta nasilju, kao i značaja otvorene i iskrene komunikacije među partnerima. Među aktivnosti ove kampanje ubrajaju se i događaji koji se organiziraju po školama i zajednicama, a čija je svrha pokretanje mladih ljudi na aktivizam i pomaganje u zajednicama, što se radi pomoću forum teater predstava, snimanja i prikazivanja filmova, koristeći raznovrsne društvene medije i ostale aktivnosti koje mladi provode. Studija slučaja koja je provedena u regiji po pitanju značaja izloženosti aktivnostima Budi muško kampanje, jasno govori o postojanju dosljednog obrasca u svim lokacijama na kojima se kampanja provodila. Mladići koji su bili izloženi aktivnostima kampanje pokazali su mnogo ravnopravnijie stavove od onih koji nisu bili izloženi.

Mladi Romi se u preispitivanju tradicionalnih rodnih uloga služe teatrom.
7

“Druga šansa” je projekat koji nudi osnovno i usmjereno obrazovanje za odrasle. Projekat finansira EU, a provodi se pod okriljem Ministarstva obrazovanja Srbije. Rad CARE-a s roditeljima u okviru ovog projekta pomogao je da roditelji više vrednuju školovanje svoje djece, ali i da nastave sopstveno.

25

CARE na Balkanu | Mijenjanje tradicionalnih rodnih uloga

Romkinje i obrazovanje – primjer promjene
CARE je kroz realizaciju brojnih projekata te kroz saradnju sa romskim ženskim organizacijama civilnog društva i njihovim mrežama uspio doprijeti do romskih žena i djevojčica. Dva projekata bila su usmjerena na romske djevojčice, njihove zajednice i obrazovne institucije, a radili smo na uvođenju promjena u ove tri oblasti. Utjecali smo na način razmišljanja ovih djevojčica, njihovih roditelja, romske zajednice, školskog sistema i drugih institucija odgovornih za obrazovanje i društvenu inkluziju Roma. Radili smo na povezivanju romskih djevojčica sa nevladinim organizacijama i državnim institucijama koje bi im pomogle da steknu obrazovanje i brane svoje pravo na obrazovanje kroz politiku afirmativne akcije. Projekti CARE-a bili su među prvim projektima koji su se usmjerili na romske djevojčice srednjoškolskog uzrasta i na njihovo obrazovanje. Kad su u pitanju romske djevojke s kojima smo radili, njihovi životi su sada bitno drugačiji – one sada idu u srednju školu. Sada je „mrak“ ići u školu, a neke djevojke se upisuju i na fakultete. Ne samo da djevojke imaju više slobode u stjecanju znanja i iskustava i kroz formalno i kroz neformalno obrazovanje, već tu slobodu i koriste. Ova sloboda prerasta u nezavisnost te se one sada slobodnije kreću i van svojih zajednica. Donose vlastite odluke, same odabiru partnere i preuzimaju više odgovornosti za svoje polno i reproduktivno zdravlje. Ove djevojčice su postale uzori drugima i smatraju se „drugačijim“ od ostalih romskih djevojaka u zajednici. One uviđaju da se druge djevojke ugledaju na njih, pa su samim tim osnažene da o pitanjima obrazovanja govore kako u svojim zajednicama, tako i van njih. Ove djevojke postaju vidljivije u svojim zajednicama, učestvuju aktivno na treninzima, sastancima sa mentorima, studijskim posjetama, lokalnim akcijama i medijskim nastupima. Došlo je do primjetne promjene u ponašanju roditelja ovih djevojaka; roditelji sada imaju više razumijevana za potrebe svojih kćerki. Dok je ranije postojao otpor prema tome da djevojčice napuštaju naselja i odlaze na radionice, sada im roditelji dozvoljavaju da učestvuju. Roditelji koji su uključeni u projekat sada pokazuju sasvim drugačije poimanje i imaju drugačiji pristup od roditelja koji nisu uključeni. Značajna promjena je i to što roditelji i obrazovanje dječaka i obrazovanje djevojčica sada smatraju jednako važnim.
8

Državne institucije i škole počele su sa finansiranjem nekih aktivnosti povezanih s ovim našim projektima, uključujući prikupljanje i upotrebu rodnih statistika o pohađanju nastave romskih dječaka i djevojčica. Romske djevojčice se sada spominju u strateškim dokumentima na lokalnom i pokrajinskom nivou, a institucije su im sada više dostupne. CARE-ova partnerska organizacija, NVO Novosadski humanitarni centar u Srbiji postao je referentna tačka i resursna organizacija za ovo pitanje. Grad je ovu organizaciju pozvao da radi na Gradskom akcionom planu za romsku zajednicu, a institucije im se obraćaju za savjet i podršku. Ovo je jedan dobar primjer kako institucije utječu na mijenjanje tradicionalnih rodnih uloga.

Mladi Romi u predstavi o obrazovanju i društvenom angažmanu.

REG Osnaživanje Romkinja; BiH Osnaživanje Romkinja; SRB Šanse i izbori za romske djevojčice; SRB Obrazovanje romskih djevojčica.

26

Mijenjanje tradicionalnih rodnih uloga | CARE na Balkanu

Mijenjanje rodnih normi, prije i poslije – njegova priča

Budi Muško klubovi promoviraju sliku maskuliniteta koja se zasniva na uvažavanju i pameti - „Budi muško – mijenjaj pravila!”

Zovem se Mislav Mihael Mandir. Bio sam 17-godišnji srednjoškolac kada sam se 2007. godine uključio u istraživački projekat CARE-a o maskulinitetu i rodnim normama. U to vrijeme sam mislio da je uloga žene da odgaja djecu i obavlja kućne poslove kao što su kuhanje, čišćenje ili peglanje. Nisam mogao ni zamisliti da budem u vezi ili da se oženim ženom koja ima veću platu od mene. Također sam vjerovao u to da biti pravi muškarac znači tući se i piti alkohol. Kada sam sa CARE-om počeo raditi na projektu Inicijativa mladića, shvatio sam da su tradicionalne norme i uloge u našem društvu duboko ukorijenjene i da imaju negativne posljedice. U projekat sam najprije bio uključen kao korisnik, a kasnije kao vođa tima, vršnjački edukator i trener. Danas sam programski koordinator partnerske organizacije Status M u Zagrebu, Hrvatska. CARE-ov rad je uveliko promijenio moj pogled na život, a svojim ličnim angažmanom postao sam bolji čovjek. Uvažavam ljude onakve kakvi jesu i jednako se odnosim prema njima. Više pomažem po kući, ne tučem se i ne moram dokazivati svoju muškost. Moj odnos sa djevojkom zasniva se na uzajamnom poštovanju i otvorenoj, iskrenoj komunikaciji. Vještine koje sam stekao u ovom programu i danas mi pomažu u svakodnevnom profesionalnom i privatnom životu. Svoje kolegice smatram sebi ravnim i polako počinjem uviđati rezultate utjecaja kojeg imam na svoje prijatelje i kolege. Kada imate svoje vlastito, utemeljeno mišljenje za koje se zauzimate i koje znate

obrazložiti, ljudi vas počnu slušati. Ljudi iz mog užeg kruga, prijatelji i porodica, ponosni su na mene i ono što radim i ohrabruju me da nastavim raditi na promjenama u našoj zajednici. Sada znam da ću, jednoga dana kada budem imao djecu, sigurno moći biti i bolji otac.

Mislav Mandir iz Zagreba

27

CARE na Balkanu | Promoviranje društvene integracije i omogućavanje inkluzije

Promoviranje društvene integracije i omogućavanje inkluzije
Rad CARE-a na osiguravanju inkluzije marginaliziranih i ranjivih ljudi u društvu sastavni je dio našeg rada na promoviranju rodne ravnopravnosti. Na Balkanu radimo sa romskom zajednicom i ostalim manjinskim skupinama, pomažemo žrtvama trgovine ljudima i nasilja da se reintegriraju u društvo i uključujemo u svoj rad marginalizirane mlade muškarce. Sa našim partnerskim NVO organizacijama radimo po pitanju uključivanja u rad institucija i zajednica na nekoliko načina. CARE promovira inkluziju djevojčica i žena povezivanjem naših partnera i drugih organizacija sa jakim mrežama podrške koje rade za manjinske zajednice. Primjer ovog rada je formiranje grupe za lobiranje za obrazovanje romskih djevojčica koju čine predstavnici institucija koje se bave obrazovanjem. Grupa za lobiranje predstavlja model dobre prakse zbog svojih metoda i pristupa, što podrazumijeva sastanke sa školskom upravom, posjete školama i organiziranje konferencija na kojima se uveliko raspravlja o dokazima potkrijepljenim istraživanjima o značaju obrazovanja djevojčica. Grupa za lobiranje provela je istraživanje o broju i uzrastu učenika i potencijalnih učenika, a te podatke koristi kako bi uposlenima u školstvu, psiholozima i pedagozima ukazala na nedostatke u obrazovanju. Naši partneri također pomažu romskim djevojčicama da dođu do dokumentacije poput ličnih karti i zdravstvenog osiguranja, a radimo i sa institucijama kako bismo obezbijedili da te djevojčice dobiju pravnu i administrativnu pomoć pri upisu u škole. Partneri CARE-a u Vojvodini rade na uspostavi novih procedura za uključivanje romskih djevojčica u obrazovni sistem s ciljem da se ova iskustva, kao pilot projekta, iskoriste u drugim kontekstima i lokacijama u regiji. U smislu doprinosa integraciji pristupanjem različitim javnim službama, omogućena ja zdravstvena zaštita za Romkinje u Tuzli, u Bosni i Hercegovini i to lobiranjem naše partnerske organizacije Bolja budućnost. Rezultat toga bio je da Općina trenutno pokriva troškove zdravstvene zaštite za žene koje nemaju važeće dokumente. Sličan primjer je i uspjeh naših partnera, LARA-e i MEDICAe, u pojednostavljivanju institucionalnih procedura za pomoć žrtvama porodičnog nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini. Osmišljeni su standardni protokoli saradnje za socijalne radnike, policiju i NVO-ove u slučajevima nasilja u porodici. Rezultat toga bio je da se žrtve mogu obratiti bilo kojoj instituciji koja će dalje raditi na slučajevima nasilja sa ostalim relevantnim grupama. Neki od najznačajnijih doprinosa koje je CARE dao inkluziji i integraciji su pomaganje žrtvama trgovine ljudima da se reintegriraju u društvo te sprečavanje novih slučajeva trgovine ljudima. CARE je sarađivao i sa ASTRA-om, beogradskim NVOom koji se bavi suzbijanjem trgovine ljudima, na otvaranju Dnevnog centra - centra za podršku žrtvama trgovine ljudima te osobama kojima prijeti taj rizik. Stručnjaci u tom Centru sa svakom pojedinačnom žrtvom rade na temelju plana aktivnosti koji odgovara njenim potrebama, a provode i programe prevencije. Centar pomaže žrtvama da se reintegriraju u društvo kroz „osnaživanje i iznalaženje opcija i mogućnosti za novi početak“. Centar im pomaže da zauvijek napuste svijet trgovine ljudima. Uz pomoć CARE-a, Centar je postao strateški vid-

Djevojke iz različitih etničkih skupina raspravljaju o rodnim ulogama i integraciji.

28

Promoviranje društvene integracije i omogućavanje inkluzije | CARE na Balkanu

ljiv i može da dopre do većeg broja žrtava trgovine ljudima, kao i žena i djevojčica koje su potencijalne žrtve. Osim toga, zdravstvena zaštita i pristup centrima za socijalni rad dostupni su svim žrtvama trgovine ljudima otkad je ASTRA pokrenula program pod nazivom „Predstavljanje institucija“ kojeg je CARE finansijski podržao. Kroz rad CARE-a i partnera, marginalizirani pojedinci i sami postaju zagovarači inkluzije. CARE je proveo projekat „Pristup zdravstvenim uslugama koje tretiraju polno i reproduktivno zdravlje, za žene i mlade – raseljene i Rome/kinje“ u tri okruga u južnoj Srbiji. Tokom provedbe projekta obučeno je 44 zdravstvena savjetnika i 30 aktivista koji su uglavnom i sami bili Romi/kinje. Ovi predstavnici žive u romskim zajednicama i posjeduju potrebno znanje o polnom i reproduktivnom zdravlju te rade na tome da pripadnici njihovih zajednica, a naročito žene, imaju pristup zdravstvenoj zaštiti. Oni su zagovarači promjena koji nastavljaju služiti svojim zajednicama i nakon što je projekt CARE-a završen. Oni su ti koji rade sa zvaničnim zdravstvenim institucijama i NVO-ovima kako bi marginaliziranim ljudima omogućili pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Omogućili smo da veći broj Romkinja postanu aktivistice za društvenu inkluziju. Na samom početku svog rada na Balkanu, CARE je identificirao tek jednu ili dvije romske ženske odrganizacije po državi koja su se bavila društvenom inkluzijom i imala kapaciteta da se dalje razvijaju i rastu. U posljednjih sedam godina nastalo je 15 ozbiljnih romskih ženskih organizacija koja djeluju na lokalnom, državnom i regionalnom nivou i pomažu svojim zajednicama. CARE je pomogao mnogim romskim ženskim organizacijama diljem regije da uspostave odnose sa vlastima, uredima javnih tužilaca i članovima parlamenta i stvore mreže koje su od vitalnog značaja za zaštitu i unapređenje ženskih prava. Sve do nedavno, dok se nisam upisala na fakultet, moj otac je samo s bratom razgovarao o školovanju. Ja sam uvijek bila na drugom mjestu, a kad bi rekao: „Moj sin će završiti školu“, ja sam uvijek dodavala: „I tvoja kćerka će!“. Uz pomoć CARE-a, shvatila sam da i ja mogu na fakultet!
Mlada Romkinja, korisnica projekta, Vojvodina, Srbija

CARE uviđa da ključ za poboljšanje društvene integracije marginaliziranih zajednica leži u radu sa mladima u cilju promjene njihovih stavova. Imajući to u vidu, radili smo sa romskim djevojčicama u sjevernoj Srbiji kako bismo im pomogli da promijene svoje stavove o sebi, kao i načine na koje se nose sa tradicionalnim rodnim ulogama i na koje savladavaju poteškoće sa kojima se susreću u obrazovnim institucijama. Djevojčice sada o svojim planovima za školovanje govore sa svojim porodicama i planiraju sopstvenu budućnost. CARE također radi sa vulnerabilnim dječacima i mlađim muškarcima na rješavanju problema anti-društvenog ponašanja i izolacije. Inicijativa mladića bavi se pitanjima nasilja i rodnih uloga koji dovode do društvene isključenosti, a sve više radimo sa romskim dječacima i mladićima na širenju rodne ravnopravnosti i inkluzije unutar romskih zajednica. CARE nam je pomogao da povećamo svoj utjecaj. Učestvujemo u izradi svih strateških dokumenata koji se tiču Romkinja u ovoj državi. Uključene smo u rad savjetodavnih tijela na najvišem nivou i dajemo svoj doprinos kroz preporuke Vladi.
Đurđica Ergić, koordinatorica, Bibija

Napori koje CARE ulaže u inkluziju doveli su do toga da žene, predstavnice manjina i organizacija budu maksimalno uključene u društvene strukture, procese i procedure. CARE je pomogao da se pitanja koja se tiču Romkinja, žena i djevojčica, nađu na dnevnom redu za rješavanje. Naši partneri u civilnom društvu neprekidno rade na razvoju kvalitetnog i profesionalnog partnerstva sa institucijama u svojim državama. Ovo se ogleda i u uključivanju 4 partnerske ženske romske organizacije iz različitih zemalja u izradu i reviziju Nacionalnih strategija i Nacionalnih planova aktivnosti za inkluziju Roma. Te su organizacije prepoznate kao lideri u odbrani prava nacionalnih manjina na Balkanu, a poznati su i po kvalitetu svog rada, profesionalizmu i svojim zagovaračkim naporima. One ne samo da utječu na ovaj problem prezentiranjem svojih istraživanja i dokaza na nacionalnim i regionalnim konferencijama, već i doprinose međunarodnim naporima kroz svoje učešće u pisanju poglavlja o RAE ženama za CEDAW izvještaj (Odbor Ujedinjenih naroda za uklanjanje diskriminacije žena).

29

CARE na Balkanu | Promoviranje društvene integracije i omogućavanje inkluzije

Pomirenje
Regija, koja je nedavno prošla kroz rat, predstavlja kulturološki mozaik ljudi različitog etničkog i vjerskog porijekla koji žive na relativno malom geografskom prostoru. Stoga je pomirenje i dalje u fokusu mnogih prekograničnih inicijativa CARE-a, naročito u Bosni i Hercegovini. I mada pomirenje, kao takvo, nije bilo cilj niti jednog projekta koji se koristio za potrebe ovog izvještaja, ono je utkano u aktivnosti i rezultate svih naših inicjativa. Okupljanje ljudi oko nekog problema koji se tiče svakog od njih, bez obzira na etničke ili vjerske razlike, kao što je, recimo, nasilje u porodici, vršnjačko nasilje ili trgovina ženama i djevojčicama, obezbjeđivanje prostora i vremena za rasprave i omogućavanje jasne i djelotvorne komunikacije, pomoglo je ne samo u procesu rješavanja problema, već je i neizostavno gradilo mostove razumijevanja, povjerenja i saradnje među grupama učesnika. Ovo se, međutim, ne odnosi samo na partnerske organizacije i korisnike, već i na predstavnike vlasti, što je posebno zanimljivo. Mnogi od njih su naveli da su upravo kroz regionalne sastanke i konferencije koje je organizirao CARE, prvi put nakon rata posjetili neke gradove i susreli se sa svojim kolegama iz susjednih zemalja. Tu se radi o praktičnom pomirenju koje je zasnovano na razmjeni znanja i iskustava sa svojim kolegama. Ljetni kampovi koji se održavaju u sklopu projekta Inicijativa mladića bili su ključna metodološka komponenta ovog procesa pomirenja – oni uključuju dječake srednjoškolskog uzrasta različitih nacionalnosti iz svih zemalja, jezika i religija, rođenih tokom ili nedugo nakon ratova. Za većinu njih je učešće na kampu značilo prvi put se susresti sa Srbima, Hrvatima i Muslimanima na istom mjestu. Razgovarali su o svom viđenju „maskuliniteta“, stjecali nove vještine za odupiranje vršnjačkom pritisku, razmjenjivali iskustva u borbi protiv nasilja i dijelili svakodnevna zaduženja i odgovornosti. Na početku svakog kampa na vidjelo su izlazile posljedice historijskih podjela, ali do završetka kampa oni su bili samo mladići koji se opraštaju od svojih prijatelja, i to prijatelja koji potiču iz različitih sredina. Ovo se moglo posebno uočiti kod pojedinaca koji su promijenili svoje stavove i ponašanje prema ljudima druge nacionalne i vjerske pripadnosti. Stekao sam mnogo prijatelja iz različitih mjesta, među ljudima sa kojima smo bili u ratu i ostat ćemo prijatelji.
Mladić, učesnik ljetnog kampa

Poslije rata, malo se radilo sa ženskim organizacijama koje su se bavile izgradnjom mira u istočnoj Bosni i Hercegovini. Prvi partner CARE organizacije u tom području bila je organizacija pod nazivom „Forum žena“. Ova nevladina organizacija djeluje na teritoriji koja je bila teško pogođena ratnim dejstvima i u kojoj su etničke podjele i nakon rata ostale jako izražene. Isprva su se srpske žene iz ove organizacije smatrale izdajnicima u svojim zajednicama kada bi odlazile na sastanke u Sarajevo ili Tuzlu. Te žene su potajno dolazile u Forum žena. Ipak, ova organizacija je radila za sve i svakoga. Predsjednik srpske općine Bratunac uvidio je da Forum žena nastoji popraviti situaciju i upitao ih: „Zašto ja ne idem na muslimansko groblje da položim cvijeće kad vi to godinama činite?“ Prije tri godine, općinska delegacija s njim na čelu, počela je redovno odlaziti na muslimansko groblje. Žene se sada ovdje osjećaju sigurnima. U početku su se skrivale i dolazile krišom. Mi smo prva organizacija u koju su i Srpkinje i Bošnjakinje mogle i htjele doći i sastajati se na jednom mjestu. Svaka od njih je izgubila sina, one su jednake. One se razumiju. Grle jedna drugu. Da im mi to nismo omogućile, one nikad ne bi ni dobile priliku da se sastanu.
Članica Foruma Žena, Bratunac, BiH

Ratovi su ostavili duboke rane i gorčinu - Memorijalni centar u Srebrenici.

30

Promoviranje društvene integracije i omogućavanje inkluzije | CARE na Balkanu

Gêzim Hoti, direktor „Zdravlje za sve“ – „Prvi koraci bili su sa CARE-om“ – primjer promjene
promijenilo 2006. godine, kada smo počeli sarađivati sa CAREom. S njim smo zaista odrasli. Njegov kadar na Kosovu pomagao nam je u gotovo svim aktivnostima neophodnim da se stvori jaka organizacija. Što je najvažnije, CARE nam je omogućio obuku sa međunarodno priznatim ljekarima iz Prištine. Oni su podučavali članove RAE zajednica o HIV-u/AIDS-u, planiranju porodice, o tome kako žene u trudnoći ne bi smjele pušiti ni piti alkohol i o svakodnevnim zdravstvenim problemima. Učesnici obuke su potom dobili i certifikate, čime su zvanično postali zdravstveni edukatori koji su dalje bili odgovorni za provođenje obuke. Ovi edukatori često posjećuju porodice i daju savjete o zdravstvenoj kulturi, higijenskim standardima i prevenciji bolesti. Projekat saradnje sa CARE organizacijom završio je 2009. godine, ali čak i sada, tri godine kasnije, većina edukatora su još uvijek aktivni. Još uvijek imaju potrebno znanje. Ženama je naročito važno imati neko sigurno mjesto gdje mogu pričati o osjetljivim zdravstvenim pitanjima. U početku je muškarcima iz zajednice bilo prilično neugodno kada bismo donosili kutije s prezervativima u njihove domove kako bi ih ohrabrili da bolje planiraju svoje porodice. Sada, nekoliko godina kasnije, ti muškarci svraćaju kod nas kad god im ponestane zaliha. Žene nam također dolaze s pitanjima. Sada dolaze samovoljno, a u početku smo ih morali tražiti. Navraćaju kad god imaju neko pitanje. CARE nam je pomogao da se razvijemo. Prve korake poduzeli smo s CARE organizacijom i nikada nismo stali. Žene nas kontaktiraju čak i u slučajevima nasilja u porodici i tad pokušavamo djelovati kao posrednici. CARE nam je također otvorio vrata povezujući nas sa drugim RAE NVO-ima na Balkanu. Udruženim naporima sada razmjenjujemo ideje i lobiramo za naše zajedničke interese i potrebe naših zajednica. Ono što me posebno čini ponosnim je da su neke žene počele obuku za edukatore. Haxhene Gashi, na primjer, nije znala mnogo o zdravstvenim pitanjima kada smo je prvi put posjetili. Danas ona radi na podizanju svijesti svojih komšija o pitanjima kao što su simptomi, bolesti i higijena. Ono što smo naučili od CARE-a i danas predstavlja temelj naših aktivnosti.

Gezim Hoti iz Kosovog Polja

Na Kosovu, takozvana RAE populacija – Romi, Aškalije i Egipćani – uglavnom žive u odvojenim naseljima. Ova populacija ima ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zaposlenju i adekvatnom smještaju, a većina porodica živi u malim montažnim kućama bez tekuće vode i osnovnih higijenskih uvjeta. Djeca se igraju na ulicama, na hrpama smeća. Oskudni zdravstveni i higijenski uvjeti čine ovakva naselja idealnim mjestima za širenje različitih bolesti i epidemija. Ja sam i sam Aškalija i znam kako je odrastati na marginama društva. Zato sam 2003. godine bio jedan od osnivača organizacije „Zdravlje za sve“. Naš cilj je poboljšati loše zdravstvene uvjete u RAE zajednicama ovdje u Kosovom polju, u kojima živi oko 5.000 ljudi. Kada smo, prije skoro deset godina, počinjali sa radom, imali smo mnogo planova i vizija, a jako malo sredstava. Naše namjere su bile dobre, ali naše mogućnosti, tj. kapaciteti, kadrovi i novčana sredstva, jako ograničena. Međutim, sve se

31

CARE na Balkanu | Promoviranje društvene integracije i omogućavanje inkluzije

Sada znam kako ostvariti svoje snove - njena priča
vrijednostima i značaju obrazovanja, a imala sam puno drugih, važnijih, problema. Velika promjena dogodila se kada sam se uključila u projekat CARE-a pod nazivom „Šanse i izbori za romske djevojčice“. Projekat je nastojao da na različite i zanimljive načine potakne romske djevojčice da se dalje obrazuju, čak i da upisuju fakultete. Jako mi se dopala aktivnost koja se zvala mentorstvo. Imali smo grupne sastanke i pojedinačna savjetovanja koja je držao profesionalni psihoterapeut. Toliko sam toga naučila o sebi, o tome kako obrazovanje utječe na kvalitet života i o tome kako strukturirati svoje vrijeme. Ovaj projekat mi je pomogao da otkrijem svoje unutrašnje resurse i vrijednosti, izgradim svoje samopouzdanje i da si zadam jasne i ostvarive ciljeve u budućnosti. Sada sam svjesna šta sve mogu postići, a ne tako davno, mnoge od tih ideja zvučale bi mi samo kao puste želje ili neki luckasti san, a ne kao stvarna mogućnost. Gotovo sve djevojke koje su se uključile u projekat vratile su se u srednju školu ili su se upisale na fakultete i nijedna od nas se nije rano udala. Nedavno su me prosili, ali ja sam odbila – brak mi sada nije prioritet. Sve smo naučile kako donositi odluke koje utječu na naše sopstvene živote. Nijedna od nas ne bi ovako daleko dogurala da nije bilo ovog projekta i stalne podrške CARE-a. Sad idem u školu i sretna sam. Nije mi lako jer sam starija od svojih kolega, ali nije me briga. Imam svoje snove i znam kako ih ostvariti.

Slađana Knežević iz Novog Sada

U Vojvodini se oko 67,7% od 29.000 Roma vodi kao

Zovem se Slađana, imam 19 godina i djevojka sam romskog porijekla. Živim u jednom romskom naselju u predgrađu Novog Sada u Vojvodini, Srbija. Imala sam teško djetinjstvo, bili smo jako siromašni. Kada sam bila mala, moja mama se razvela od tate jer je uglavnom bio pijan. S 14 godina mi je majka poginula u saobraćajnoj nesreći, a otac je umro samo dvije godine nakon toga. Praktično sam odrasla sa bakom, mlađim bratom i sestrinom porodicom. Nisam uopće sigurna kako sam uspjela završiti osnovnu školu, ali mi je bilo drago što je i to završeno. U to vrijeme uopće nisam razmišljala o povratku u školu, ali je baka željela da nastavim. Tako sam se upisala u srednju školu, ali sam se više puta ispisivala. Nisam imala nikakve svijesti o
9

siromašno, dok je 18,9% veoma siromašno; oko 80% Roma nije zaposleno. Romi su i dalje nedovoljno zastupljeni u sistemu obrazovanja, a stopa ispisa je i dalje visoka. Prema podacima iz 2008. godine kojima raspolažu pokrajinske vlasti, 22,6% romskih žena nikad nije išlo u osnovnu školu, 25,2% je išlo u osnovnu školu, a samo je 16,3% Romkinja završilo srednju školu. Prema podacima UNICEF-a (2005.), 45,9% romskih žena u Srbiji se uda prije 18. godine, a 12,4% prije nego napune 15 godina.9

Izvor informacija iz okvira je intervju sa gosp. Marijom Aleksandrović koja je radila sa Sekretarijatom za obrazovanje na projektu dodjele stipendija romskoj djeci.

32

33

CARE na Balkanu | Jačanje učešća žena u izradi politika i sferi javnog života

Jačanje učešća žena u izradi politika i sferi javnog života
Postizanje ravnopravnosti, dugoročnog razvoja i mira moguće je jedino kroz aktivno učešće žena, a njihove stavove treba uzimati u obzir na svim nivoima procesa odlučivanja. CARE u tom pogledu radi na pružanju podrške ženskim pravima i - gdje je to moguće - aktivnom uključivanju žena u donošenje odluka koje utječu na njihove živote. CARE je puno pomogao ženama da se više uključuju u politiku. Naša partnerska organizacija, Forum žena iz Bratunca, Bosna i Hercegovina, zaslužna je za povećan angažman žena u politici. Trenutna predsjednica Komisije za rodnu ravnopravnost smatra rad Foruma žena direktno zaslužnim za svoje prve korake u politici. Forum radi sa velikim brojem institucija kako bi povećao broj žena aktivnih u politici, uključujući i Općinu Bratunac, Gender centar – centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centar Federacije. U oktobru 2012. godine, CARE je podržao kandidaturu pet Romkinja na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini – dvije su bile nezavisni kandidati, a tri stranačke predstavnice. I mada nisu imale uspjeha na lokalnim izborima i mada nijedna Romkinja nije izabrana na lokalnom nivou,10 činjenica da su ove žene bile kandidati na izborima predstavlja veliki iskorak za Romkinje u regiji u prevazilaženju prepreka u društvu, zakonodavnom okviru i zajednici koje ih sprečavaju da učestvuju u procesima odlučivanja. CARE-ove partnerske organizacije usmjerene su na povećanje učešća Romkinja u tijelima odlučivanja. CARE, 2010. godine dvjema partnerskim organizacijama u Srbiji i Bosni i Hercegovini dodjeljuje grantove za pospješivanje učešća Romkinja u procesima odlučivanja. Partnerska organizacija u Srbiji, Romski ženski centar Bibija, usmjerila je svoje djelovanje na uključivanje Romkinja u Savjete za rodnu ravnopravnost na lokalnom ali i nacionalnom nivou. Rezultat tog rada bio je da je predsjednica ove organizacije izabrana u Nacionalni savjet za rodnu ravnopravnost, a jedna od članica postala je članicom Komisije za rodnu ravnopravnost u jednoj od beogradskih općina. Bibija je udvostručila svoje zagovaračke napore pružanjem podrške svojoj partnerskoj organizaciji Romani Cikna, romskoj ženskoj organizaciji iz Kruševca, čija je članica
10

uključena u rad općinskog savjeta za rodnu ravnopravnost. Kroz CARE-ov smo projekt naučili kako provoditi istraživanje. Kad smo radili istraživanje o učešću Romkinja u procesima odlučivanja, uvidjeli smo da trebamo pronaći kontakt-osobu u lokalnoj zajednici i Općini koja će nas zastupati. Ishod toga bio je da su Romkinje postale naše predstavnice na lokalnom nivou.
Mirsad Bajramović, Bolja budućnost, Tuzla, Bosna i Hercegovina

Bolja budućnost, naša partnerska organizacija iz Bosne i Hercegovine, uključila je građane u svoju kampanju tako što je u pet gradova provela peticije za uključivanje Romkinja u Vijeća mjesnih zajednica. Ukupno je 1463 osoba učestvovalo u provođenju kampanje koja je bila prva kampanja tog tipa u zemlji, zahvaljujući kojoj su dvije Romkinje izabrane u Vijeća mjesnih zajednica u Tuzli. Naredne godine još je deset Romkinja izabrano u Vijeća mjesnih zajednica i Savjeta za rodnu ravnopravnost u ove dvije zemlje zahvaljujući trajnim naporima i radu naših partnerskih organizacija. U proteklih nekoliko godina CARE je radio sa svojim partnerima na stjecanju znanja neophodnog za provođenje zagovaračkih aktivnosti. Primjera radi, kako bi se istražilo jesu li Romkinje zastupljene u nacionalnim javnim politikama CARE je odlučio provesti studiju koja analizira javne politike iz tog ugla u četiri zemlje regije.11 Ova studija predstavlja koristan alat u rukama naših partnera u njihovim zagovaračkim aktivnostima, uključujući i regionalnu studiju i pojedinačne izvještaje za svaku zemlju. Naši partneri su uz stručnu pomoć dovršili dva istraživačka projekta koji su se bavili temama odustajanja romske djece, naročito djevojčica, od obaveznog obrazovanja, kao i učešćem Romkinja u savjetodavnim tijelima i tijelima odlučivanja. Ishod ovih projekata bile su zagovaračke kampanje kojima je cilj bio podizanje svijesti i pokretanje romske populacije, opće javnosti i vlasti na povećani angažman po ovim pitanjima. CARE i dalje radi sa romskim organizacijama civilnog društva na praktičnoj primjeni ovih informacija u zagovaranju za pozitivne promjene na lokalnim nivoima.

Osim toga, Zakon u BiH ne daje pravnu mogućnost Romima da budu birani na višim nivoima vlasti. 2009. godine je Evropski sud za ljudska prava donio presudu da se Ustav i Izborni zakoni moraju mijenjati, ali vlasti do sada nisu ništa poduzele po tom pitanju. 11 Izvještaj iz 2011. godine “Nacionalne politike u odnosu na Romkinje na zapadnom Balkanu” napisao je Stephan Mueller.

34

Jačanje učešća žena u izradi politika i sferi javnog života | CARE na Balkanu

Nezaobilazna Bibija – primjer promjene

Video za regionalnu kampanju „Ja sam Romkinja“.

Koordinatorica centra Bibija, Đurđica Ergić iz Beograda

U proteklih šest godina CARE podržava Romski ženski centar Bibija iz Beograda, Srbija, u njenom radu. U svom nacrtu izvještaja iz sjenke koji je pripremala za CEDAW, Bibija je priredila posebno poglavlje o Romkinjama, a njihov primjer potaknuo je i druge organizacije poput Bolje budućnosti iz BiH i Centra za romske inicijative iz Crne Gore da urade isto. U Bibiji kažu: “Mi smo nezaobilazni – učestvujemo u izradi svih strateških dokumenata koji se tiču Romkinja u Srbiji.” Više informacija im je dostupno, ljudi ih smatraju stručnima, a učestvuju i u radu vladinih savjetodavnih tijela i radnih grupa za ravnopravnost polova. Kroz svoje zagovaračke kampanje, Bibija je pospješila učešće Romkinja u nacionalnim i lokalnim Savjetima za rodnu ravnopravnost, a ova NVO uključena je i u Nacionalni Savjet za rodnu ravnopravnost, kao i Komisije na lokalnim nivoima. Ova partnerska organizacija CARE-a postala je lider i u pružanju podrške drugim organizacijama da ostvare kontakt sa romskim zajednicama i u omogućavanju Romkinjama da učestvuju u procesima odlučivanja.

Bibijina kampanja: Romkinje ravnopravno – u Savet za rodnu ravnopravnost

35

CARE na Balkanu | Jačanje učešća žena u izradi politika i sferi javnog života

Indira Bajramović: Prema boljoj budućnosti – njena priča

Indira Bajramović (u sredini) razgovara sa ženama iz romske zajednice.

Ja sam prva romska aktivistica u Bosni i Hercegovini koja je pokrenula Romkinje da se bore za svoja prava. Osnovala sam prvu romsku žensku organizaciju Bolja budućnost i u mojoj zemlji me smatraju vođom. Uvijek mi je bilo teško prihvatiti kako se ljudi ophode prema Romkinjama, i to ne samo romski muškarci, već i većinsko stanovništvo i institucije vlasti. Gledaju nas s visoka, smiju nam se i ponižavaju nas. Kao jedna od rijetkih Romkinja koja je 90-tih imala završenu srednju školu, odlučila sam pokušati i uraditi nešto po tom pitanju. Znala sam da postoje zakoni koji štite žene, ali nisam znala koji su to zakoni i kako ih koristiti da zaštitim i odbranim naša prava. Počela sam raditi u jednoj romskoj organizaciji koju su vodili muškarci jer je to tada bila jedina organizacija koja se bavila pitanjima romskih zajednica. Budući da sam žena, od mene se očekivalo da pravim kafu i da čistim, ali sam pomagala i u izradi projekata. Sve Romkinje koje su dolazile u tu organizaciju uskoro su se počele obraćati meni za pomoć, i tako sam uvidjela da postoji potreba za osnivanjem ženskog NVO-a. Prvo romsko žensko udruženje „Bolja budućnost“ osnovala sam 2001. godine. Toliko toga sam naučila kroz posjete romskim naseljima i razgovore sa ženama o preuzimanju odgovornosti za sopstveni život. Broj naših članova je rastao, pridruživao se sve veći broj volontera – čak i žena koje nisu bile Romkinje – kako bi naučile da urade nešto pozitivno za sebe, svoje porodice i svoju zajednicu. CARE već godinama na razne načine podržava rad Bolje budućnosti - provodimo projekte u

partnerstvu, finansiraju razvoj naše organizacije i rukovodstva, pomažu nam da postanemo prepoznati među Romkinjama kao i institucijama i medijima. Osnovali smo prvu neformalnu žensku romsku mrežu u Bosni i Hercegovini „Uspjeh“ koja se sastoji od devet organizacija koje djeluju u zemlji. Naša uloga danas je da predstavljamo probleme Romkinja u zemlji i djelujemo kao spona između zajednica i lokalnih vlasti. Iako su se neki Romi protivili, 2008. i 2012. godine sam se kandidirala kao nezavisni kandidat na općinskim izborima za tuzlansku skupštinu. Prva sam Romkinja koja se kandidirala, i mada još nisam uspjela, neću odustati. Uz podršku Ženske romske mreže i institucija vlasti, Bolja budućnost je lobirala za uključivanje neophodnih 30% žena u Odboru za Rome pri Vijeću ministara, državnom savjetodavnom tijelu u kojem do oktobra 2012. uopće nije bilo Romkinja. Kao rezultat naših napora, četiri Romkinje su sada članice ovog Odbora, a ja sam izabrana za predsjednicu. Uz pomoć CARE-a mi sada imamo utjecaj i predstavljamo glas svih Romkinja, povezujemo zajednice sa donosiocima odluka kako bismo obezbijedili trajne i pozitivne promjene u romskim zajednicama.

36

Model rada | CARE na Balkanu

Model rada – partnerski pristup CARE-a
CARE-ov model rada sa partnerima i korisnicima programa vremenom se razvijao. Iako je naša početna strategija bila osiguravanje resursa i tehnička podrška našim partnerima, sada već duže vrijeme naglasak stavljamo na umrežavanje srodnih nevladinih organizacija, te omogućavanje dijaloga među partnerima i predstavnicima lokalnih i državnih institucija. Ujedno, programske rezulate koristimo za zagovaranje promjena. zultat su direktnog mentorstva i podrške razvojnih stručnjaka naše organizacije. Uslijed povećanih individualnih kapaciteta, naši partner svoja znanja i vještine prenose na svoje ostale partnere. Pomažemo partnerima izgraditi temelje za kvalitetno finansijsko i programsko upravljanje projektima, te pri planiranju svake intervencije u vidu treninga i pružanja podrške imamo u vidu nivo vještina i iskustava svake pojedinačne partnerske organizacije. Rast i razvoj partnerskih organizacija CARE pruža obuku iz određenih vještina kako bi svojim partnerima pomogao da uspješnije provode projekte i povećaju utjecaj svog djelovanja. Uz osnaživanje partnera po pitanju odgovornosti i upravljanja, podržavamo ih da podjednako njeguju i razvijaju svoj aktivizam kao organizacijski napredak, kako bi postizali dugoročne promjene u regiji. Umjesto isključive usmjerenosti na direktne aktivnosti, sve više naših partenerskih organizacija uspješno sarađuje s vladinim institucijama u iniciranju promjena na sistematičan način. Ovo znači da organizacije mijenjaju metodologiju rada, povećavajući svoj utjecaj i broj organizacija sa kojima sarađuju. Strukturni pristup promjenama jednako je važan kao i razmatranje pitanja siromaštva i ranjivosti na Balkanu, a naši partneri sada takav pristup primjenjuju diljem regije.

U partnerskom duhu

CARE na Balkanu, zajedno sa svojim partnerima, aktivno radi na širenju borbe protiv siromaštva i rodne neravnopravnosti. Partnerima, sa sličnim misijama i principima rada, osiguravamo potrebne resurse, čak i kada je CARE-ova uloga mala, te rado prihvaćamo pozive za saradnju i od ostalih organizacija. Naš nam fleksibilni i dugoročni pristup partnerstvu omogućava da svojim partnerima pomognemo u postizanju zajedničkih cijeva, te da u tom procesu unapređujemo našu saradnju. Koristimo kreativne pristupe uzimajući u obzir potrebe, različitosti kao i jakosti svake od naših partnerskih organizacija.

Izgradnja kapaciteta
CARE omogućava svojim partnerskim organizacijama da budu spremnije odgovoriti potrebama zajednica u kojima djeluju i da pružaju kvalitetnije usluge ženama i manjinama u regiji. Ulažemo u pojedince u našim partnerskim organizacijama s ciljem da unaprijedimo njihova znanja i sposobnosti kao aktivista koji djeluju u pravcu promjena te pomažemo u jačanju organizacijskih operativnih kapaciteta kroz ulaganje u razvoj, planiranje i upravljanje. Znanje i vještine pojedinaca u organizacijama CARE njeguje parterske odnose utemeljene na povjerenju, profesionalnosti i uzajamnom poštovanju. U anketi koju smo proveli za ovu studiju, naši partneri navode vještine i stručnost koju su stekli kroz saradnju s CARE-om, istovremeno naglašavajući važnost ulaganja u razvoj ljudskih potencijala u slučaju partnerskih organizacija. Najznačajnije promjene re-

Prenošenje znanja kroz umrežavanje i dijalog
CARE se bori protiv siromaštva na Balkanu širenjem informacija, pristupa i metodologija u nacionalnim i regionalnim mrežama. Na ovaj se način upoznajemo s inovativnim rješenjima koja su bila uspješna negdje drugdje što omogućava našim partnerima da timski rade s drugim organizacijama. Razvijanje mreža smatramo dugoročnim procesom, a težimo ka unapređivanju vještina svih organizacija uključenih u naše zajedničke zagovaračke aktivnosti. Naši partneri su zajedno davali izjave za javnost, pisali kolektivne peticije Vladama, učestvovali na konferencijama za štampu i organizirali zagovaračke kampanje. Ovaj proces pomogao je i pojedincima i

37

CARE na Balkanu | Model rada

organizacijama u razvijanju vještina i izgradnji čvršćih odnosa. Sve češće naši partneri preuzimanju na sebe odgovornost za samostalno planiranje i provođenje nacionalnih i regionalnih inicijativa te se sve manje u tim procesima moraju oslanjati na CARE. CARE nas je povezao sa partnerima u Indiji koji također pružaju pomoć marginaliziranim djevojčicama i ženama. Kroz ovo smo partnerstvo stekli iskustva i znanja pomoću kojih smo uspjeli doprijeti do žena i djevojčica u Srbiji.
Romkinja iz Novog Sada, Šanse i izbori i Inicijativa za obrazovanje romskih djevojčica u Srbiji

utjecao na procese upravljanja i podizanje svijesti u tijelima vlasti po pitanjima kao što su obrazovanje djevojčica i djevojaka Romkinja, nasilja i rodne ravnopravnosti u školama, zastupljenosti žena u općinskim i nacionalnim tijelima kao i rodno zasnovanog nasilja i trgovine ljudima.

Šta partneri i korisnici misle o CARE organizaciji
Izradili smo online anketu za naše partnere, učesnike programa i predstavnike institucija kako bismo im pružili priliku da anonimno komentiraju i odgovaraju na pitanja vezana za CARE-ov rad i pristup. Anketa je sadržavala 28 pitanja koja su se odnosila na stavove ispitanika o sveukupnom kvalitetu rada CARE-a po pitanju rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena, kao i njihovom viđenju kvaliteta odnosa sa saradnicima. Od 160 ljudi kojima smo uputili anketu, njih 116 je anonimno odgovorilo. 69% ispitanika čine žene, a 31% muškarci. Preko 56% ispitanika bili su uposlenici naših partnerskih organizacija (NVO), 32,5% bili su krajnji korisnici projekata, a 11,4% ispitanika čine predstavnici lokalnih i državnih vlasti. 61 ispitanik (52,6%) radio je ili radi sa CARE-om u trajanju od dvije do pet godina, dok je 30 ispitanika (25,9%) sarađivalo ili sarađuje sa CARE-om duže od pet godina. Naši partneri ističu da je dugoročna i trajna podrška koju im CARE pruža od ključnog značaja za njihov rast i preuzimanje vlasništva nad programima i rezultatima. Nekoliko je partnera istaklo da na svom dugom putu CARE prati zajednice i organizacije i sve više ulaže u ljude i odnose kako bi zajednički pronašli rješenja za probleme u društvu. Zajedno podižemo glas protiv diskriminacije, branimo prava žena i djevojčica i borimo se protiv siromaštva. Zajedno uvodimo dugoročne, održive promjene na Balkanu.

Provodimo dvije vrste umrežavanja organizacija koja su korisna našim partnerima na lokalnom, regionalnom i državnom nivou. Prva je vrsta umrežavanje srodnih organizacija --onih koje rade na sličnim pitanjima, što rezultira jačanjem civilnog društva, efektivnijim utjecajem i uspješnijim procesima pomirenja kroz izgradnju odnosta povjerenja. Druga se vrsta odnosi na povezivanje kroz aktivnosti. Ovdje se različite organizacije geografski ili tematski povezuju kako bi ojačali svoj utjecaj po nekom društveno važnom pitanju. Ovaj pristup rezultira u partnerskom i aktivnom razvijanju odnosa sa institucijama i drugim nevladinim organizacijama i stručnjacima, kao i stvaranju međuinstitucionalnih veza. Ovako predstavnik partnerske organizacije komentira rad CAREa: „Oni su tačni i detaljni. Nisu površni – posvećeni su i zahtjevni i ozbiljni u svom radu.“
Vojkan Arsić, Centar E8, Beograd, Srbija

Prikupljanje dokaza o promjenama kroz zagovaranje
CARE definira svoj ‚rights-based approach‘ kao onaj koji je jasno i direktno usmjeren na ostvarivanje minimalnih uvjeta za život dostojan čovjeka. Ovo se postiže razotkrivanjem samih korijena ranjivosti, kao i iznalaženjem novih rješenja. Naš rad omogućio je promjenu strukture odnosa između marginaliziranih grupa poput romskih žena i djevojčica, žena i marginaliziranih dječaka, i vlasti na lokalnom, nacionalno-političkom i institucionalnom nivou. Rad CARE-a i partnera pozitivno je

38

Model rada | CARE na Balkanu

Rezultati CARE Online ankete Kvalitet odnosa:

88,9
Saradnja sa CARE-om važna za korisnike

90,7
Postoji dobra saradnja sa CARE osobljem

80,4
CARE poštuje rokove i obaveze

93,3
CARE pozitivno utječe na izgr. org. kapaciteta

75,2
CARE dijeli informacije sa drugima

73,8
CARE-ov rad ima ‚dodatnu vrijednost‘

83,3
CARE osoblje poštuje i cijeni rad partnera

84,9
CARE pozitivno utječe na izgr. kapac. pojedin.

86,1
CARE dobro postupa s partnerima

Ukupno (100 %) Slažem se (u %)

Sveukupni omjer kvaliteta CARE-ovih intervencija:

82,5
Izgradnja partnerskih odnosa

92,2
Značaj za lokalni kontekst i potrebe

87,1
Podrška i izgradnja nac. mreža

80,2
Rodna ravnopravnost i osnaživ. žena Ukupno (100%)

81,6
Podrška i izgradnja reg. mreža Veoma dobro i odlično (u %)

39

CARE na Balkanu | Model rada

Razvoj uloge i načina saradnje CARE-a sa partnerima i ostalim saradnicima na Balkanu

Zagovaranje utemeljeno na dokazima po pitanju prava i odgovornosti za žene i djevojčice na Balkanu

Nacionalno i regionalno umrežavanje i uvezivanje grassroots organizacija sa djelovanjem javnih politika koje se tiče određenih prava

Omogućavanje saradnje, otvaranje prostora za dijalog o pravima žena i djevojčica bez obzira na nacionalne podjele

Izgradnja kapaciteta, osmišljavanje modela, generiranje znanja kroz zajedničko ulaganje napora

Inicijative u zajednicama zasnovane na analizi konteksta i prioritetnim potrebama i kontinuirano učenje

Jak utjecaj

Srednji

Slab

Srednji

Jak utjecaj

40

41

CARE na Balkanu | Zahvale

Zahvale
Donatori
U proteklih sedam godina, provedbu programa CARE-a na Balkanu potpomogao je veliki broj donatora i ovom prilikom im zahvaljujemo na njihovoj podršci, priznanju i povjerenju. Njihova velikodušna podrška omogućila je da CARE nastavi borbu za rodnu ravnopravnost i društvenu inkluziju u regiji. Ovi donatori su: Evropska komisija, Vlada Republike Njemačke, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Austrijska razvojna agencija, Irska razvojna agencija kao i privatne fondacije: Howard G. Buffet, MOTT, OAK fondacija i fondacija Patsy Collins.

Koordinacijski i urednički tim: Zvjezdana Batković, Sherine Ibrahim, Felix Wolff Procjena12 koja je dovela do izrade ovog izvještaja sastojala se od pregleda projektne dokumentacije i evaluacija, velikog broja intervjua i diskusija u fokus grupama, kao i online ankete čime su se prikupili kvantitativni i kvalitativni podaci. Terenski rad provodio se na 12 lokacija u pet zemalja, a razgovarali smo sa 139 osoba, od kojih je 47 članova partnerskih organizacija, 53 krajnja korisnika, 27 predstavnika vlasti i 12 CARE-ovih uposlenika. Ukupno je 19 partnerskih organizacija sudjelovalo u izradi ovog izvještaja. Zahvaljujemo se svim našim partnerskim organizacijama, kao i predstavnicima vlasti i zajednica koji su dali svoj doprinos izradi ovog izvještaja. Također se zahvaljujemo svim uposlenicima CARE-a koji su učestvovali u različitim fazama izrade ovog izvještaja: Sumka Bučan, John Crownover, Vesna Jovanović, Susanne Knoke, Dubravka Kovačević, Jasna Kronja, Besnik Leka, Jadranka Miličević, Mihane Nartile Salihu Bala, Dragan Perić, Saša Petković, Marijana Šerer, Marina Starčević Cviko, Zorica Trifunović. CARE se zahvaljuje konsultantskom timu koji je pripremio i održao prvu radionicu o izradi Izvještaja o dokazima promjena,
12

gđi. Suzani Kunac, gđi. Sandri Bencić i gđi. Gordani Obradović iz Zagreba. CARE se zahvaljuje i gospođi Ani Popovicki Čapin i gospodinu Jimu Newkirku iz Beograda na njihovom istraživanju i analizi koji su poslužili kao polazište za ovaj izvještaj. Izradu izvještaja financijski su omogućili: CARE SAD, CARE Norveška i CARE Deutschland-Luxemburg. Kreativna koordinacija: Johanna Mitscherlich, CARE Deutschland-Luxemburg Urednička podrška: Angela Thomas, Ženeva Prelom/dizajn: , Marketingagentur, Dietzenbach

Prijevod sa engleskog: Prevodilačka agencija „Context“ Fotografije: Claudia Adolphs (naslovnica, str. 3, 4, 5, 7, 8, 10, 27, 28, 41, 44), Johanna Mitscherlich (str. 6, 12, 14, 31), Vedran Budimir (str. 9, 26, 35), Center E8 (str. 13), Centar za romske inicijative (str. 15, 18), Autonomni ženski centar (str. 17), PETRA AT mreža: Ženska soba (str. 19), Smart Kolektiv (str. 21), Stephan Trappe (str. 22), Felix Wolff (str. 25), Sandra Bulling (str. 30, 33, 43, 45), Novosadski humanitarni centar (str. 32), Romedia Foundation (str. 35), Anders Nordstoga (str. 36)

Rezultati izvještaja zasnivaju se na analizama i preporukama iz internog izvještaja pod nazivom “Studija o dokazima promjena u rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena 2005-2001 za CARE na Balkanu” koji je nastao u periodu od marta do jula 2012. godine. Autori izvještaja su konsultanti Ana Popovicki Capin i Jim Newkirk.

42

Zahvale | CARE na Balkanu

Partnerske organizacije CARE-a, mreže i učesnici koji su doprinijeli izradi ovog izvještaja: • Partneri 1. Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje XY, 13. Promundo, Washington DC Office, SAD Sarajevo, Bosna i Hercegovina 14. RING Anti-trafficking mreža, Bosna i Hercegovina 2. ASTRA Anti-trafficking Action, Beograd, Srbija 15. Udruženje žena Romkinja Bolja Budućnost, 3. Autonomni ženski centar (AŽC), Beograd, Srbija Tuzla, Bosna i Hercegovina 4. Bibija - Romski ženski centar, Beograd, Srbija 16. Ženska romska mreža Uspjeh, Bosna i Hercegovina 5. Centar za obrazovanje, savjetovanje i istraživanje (CESI), 17. Ženska romska mreža Prva, Crna Gora Zagreb, Hrvatska 18. Romani Cikna, Kruševac, Srbija 6. Centar za žene žrtve rata ROSA, Zagreb, Hrvatska 19. SMART Kolektiv, Beograd, Srbija 7. Centar za romske inicijative (CRI), Nikšić, Crna Gora 20. Udruženje žena MAJA Kravica, Bosna i Hercegovina 8. Forum žena Bratunac, Bosna i Hercegovina 21. Udruženje žena LARA, Bijeljina, Bosna i Hercegovina 9. Medica Zenica, Bosna i Hercegovina 22. Omladinska organizacija Centar E8, Beograd, Srbija 10. NVO Nexus, Vranje, Srbija 23. Organizacija mladih Status M, Zagreb, Hrvatska 11. Novosadski humanitarni centar (NSHC), Novi Sad, Srbija 12. PETRA - mreža NVO-a za prevenciju i eliminaciju trgovanja ženama, Hrvatska

• Učesnici 24. Općina Bečej, Vojvodina, Srbija 25. Jedinica granične policije, Bosna i Hercegovina 26. Općina Bratunac, Bosna i Hercegovina 27. Centar za socijalni rad, Bijeljina, Bosna i Hercegovina 28. Centar za socijalni rad, Nikšić, Crna Gora 29. Centar za socijalni rad, Tuzla, Bosna i Hercegovina 30. Zavod za ravnopravnost polova Vojvodine, Srbija 31. Strojarska tehnička škola Faust Vrančić, Zagreb, Hrvatska 32. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Crna Gora

33. Ministarstvo obrazovanja, odjel za prevenciju nasilja, Beograd, Srbija 34. Ministarstvo obrazovanja, Vojvodina, Srbija 35. Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona, Bosna i Hercegovina 36. NVO Vaša prava, Bosna i Hercegovina 37. OSCE, Tuzla, Bosna i Hercegovina 38. Uprava policije, Nikšić, Crna Gora 39. Uprava policije Tuzlanskog kantona, Bosna i Hercegovina 40. Osnovna škola Milena Lajović, Nikšić, Crna Gora

43

CARE na Balkanu | Popis skraćenica

Popis skraćenica
AT Anti-trafficking AŽC Autonomni ženski centar BiH Bosna i Hercegovina (Bosnia-Herzegovina) CARE Cooperative for Assistance and Relief Everywhere CEDAW Odbor za uklanjanje diskriminacije žena CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje OCD Organizacija civilnog društva CSR Centar za socijalni rad GBV Rodno zasnovano nasilje NVO Nevladina organizacija NSHC Novosadski humanitarni centar RAE Romi, Aškalije i Egipćani YMI Inicijativa mladića

44

O organizaciji CARE International | CARE na Balkanu

O organizaciji CARE International
Osnovana 1945. godine, međunarodna organizacija CARE je vodeća humanitarna organizacija koja se diljem svijeta bori protiv siromaštva i pruža podršku u slučajevima nužde. CARE poklanja posebnu pažnju radu sa siromašnim djevojkama i ženama jer, uz odgovarajuće resurse, one imaju moć da pomognu i spase od bijede cijele porodice i zajednice. Prošle godine je CARE organizacija radila u 84 zemlje širom svijeta i pružila pomoć više od 83 miliona ljudi da poboljšaju svoje osnovne zdravstvene i obrazovne uvjete, dobiju pristup čistoj vodi i sanitarijama, prošire ekonomske mogućnosti, suoče se sa klimatskim promjenama i oporave od katastrofa. Za više informacija posjetite nas na www.care-international.org.

45

Kontakt: CARE Njemačka-Luksemburg e.V. Dreizehnmorgenweg 6 53175 Bonn, Njemačka Tel.: +49 (0)228 975 63-0 Faks: +49 (0)228 975 63-51 E-mail: info@care.de Web: www.care.de

Uredi CARE-a na Balkanu: Hasana Kaimije 11 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel.: +387 (0)33 536 790 Faks: +387 (0)33 536 791 E-mail: care@carenwb.org

Ščerbinova 6/20 11030 Beograd, Srbija Tel.: +381 (0)11 3572 341 Faks: +381 (0)11 3572 361 E-mail: office@care.rs

Isa Kastrati 113 10 000 Priština, Kosovo Tel.: +381 (0)38 222 435 Faks: +381 (0)38 243 545 E-mail: carekosovo@co.care.org

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful