You are on page 1of 5

Home ---\\ Tipitaka ---\\ Sutta pitaka ---\\ Majjhima nikaya ---\\ Kontekst ove sutte

Majjhima nikaya 1

Mulapariyaya sutta
Sve nečistoće

Prevod Branislav Kovačević


Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme

Uvod (Tanissaro Bhikkhu)

Buda je podučavao da vezivanje za stavove jeste jedna od četiri vrste vezivanja koja um drže u stanju patnje.
Otuda je svojim sledbenicima savetovao da napuste vezanost, ne samo za stavove u njihovoj izrazitoj formi kao
specifična gledišta, već i u rudimentarnoj formi kao kategorije i odnose koje um učitava u svakodnevno iskustvo.
Na tome on insistira u govoru koji sledi, a koji je očigledno odgovor na specifični pravac u bramanističkoj misli koji
se razvijao u to vreme -- reč je o samkji ili školi klasifikovanja.

Ova škola svoj početak nalazi u misli Udalake, filozofa iz IX veka koji je postavio "koren": jedan apstraktni princip
iz kojeg su sve stvari nastale i otuda je imanentan svim stvarima. Filozofi koji su sledili ovu liniju mišljenja nudili
su mnogobrojne teorije, zasnovane na logici i meditativnom iskustvu, o prirodi tog krajnjeg korena i hijerarhiji
njegovih emanacija. Mnoge od ovih teorija zabeležene su u upanišadama i na kraju su se, negde u Budino vreme,
razvile u klasični samkja sistem.

Iako govor koji imamo pred sobom ne govori ništa o poreklu monaha koji ga slušaju, komentar tvrdi da su oni pre
zaređenja bili bramani i da su čak i posle tog zaređenja nastavili da Budino učenje tumače u svetlu svog
prethodnog obrazovanja, koje je možda predstavljalo proto-samkju. Ukoliko je ovo tačno, onda ih Budine uvodne
reči -- "Podučiću vas sledu korena svih pojava" -- pripremaju da čuju kako on gleda na njihov način razmišljanja.
I, zapravo, lista tema koje on pokriva liči na neku vrstu budističke samkje. Baš kao i klasična samkja, i ona ima 24
člana, počinje sa fizičkim svetom (ovde, četiri fizička svojstva) i ida unazad kroz sve rafiniranije i skrivenije nivoe
bivanja i iskustva, da bi kulminirala sa najvišim budističkim pojmom: oslobođenjem (nibbana). U skladu sa
obrascem samkja mišljenja, oslobađanje bi tako bilo krajnji "koren" ili temelj bivanja, imanentan svim stvarima i
iz kojeg sve one nastaju.

Međutim, umesto da sledi ovakav način razmišljanja, Buda napada sam njegov koren: pojam apstraktnog
principa, ono "u" (imanencija) i "iz" (emanacija), nametnutog svakom iskustvu. Samo neupućen, nepromišljen
čovek, kaže on, čita iskustvo na takav način. Nasuprot tome, onaj ko je dobro obučen treba da traga za drugom
vrstom "korena" -- za korenom patnje koju u ovom trenutku osećamo -- i pronađe ga u činu ushićenja. Razvijajući
smirenost u odnosu na to ushićenje, taj koji vežba u prilici je da proces nastajanja shvati onakvim kakav on jeste,
odbaci svako svoje učešće u njemu i tako dostigne istinsko oslobođenje.

Ukoliko su slušaoci ovog govora zaista bili zainteresovani da budističko učenje uguraju u samkja kalup, onda ne
iznenađuje da su na kraju bili razočarani -- što je jedno od retkih mesta na kojima vidimo negativnu reakciju na
Budine reči. Jer oni su se nadali da će čuti njegov doprinos sopstvenom projektu, ali su umesto toga čuli kako
čitav takav obrazac mišljenja i teoretisanja biva odbačen jer ga praktukuju neznalice i neupućeni. Komentar nam,
doduše, kaže kako su kasnije uspeli da prevaziđu svoje razočarenje i na kraju dostignu probuđenje slušajući govor
koji nalazimo u AN III.123.

Iako danas retko mislimo u istim pojmovima kao samkja filozofi, dugo je postojala -- a i danas postoji -- sklonost
da se stvara "budistička" metafizika, prema kojoj svaki doživljaj praznine, neuslovljenosti, dharma-tela,
Buda-prirode, rigpa itd. funkcioniše kao temelj bića iz kojeg "Sve" -- celokupnost čulnih i mentalnih doživljaja --
izvire i kojem se u meditaciji vraćamo. Neki ljudi smatraju kako su ovakve teorije pronalazak učenjaka bez
ikakavog direktnog meditativnog iskustva, no one zapravo najčešće nastaju među meditantima, koji označavaju
(ili rečima ovog govora, "opažaju") određeno meditativno iskustvo kao krajnji cilj, identifikujući se na suptilan
način sa njime (kao kada kažem da "mi jesmo znanje") i onda taj nivo iskustva posmatraju kao temelj bića, iz
kojeg sva druga iskustva proizlaze.

Svako učenje koje je na ovom tragu biće podvrgnuto istoj kritici kakvu je Buda usmerio ka onima koji su prvi čuli
ovaj govor.

Ovako sam čuo. Jednom je prilikom Blaženi boravio u Ukati, u hladu kraljevskog sal drveta i veoma
blagoslovenom gaju. Tu se on obrati monasima: "Monasi!"

"Da, gospodine", odgovoriše monasi.

A Blaženi reče: "Monasi, poučiću vas sledu korena svih pojava [ili korenu sleda svih pojava]- Poslušajte i dobro
pazite, a ja ću vam govoriti."

"Kako vi kažete, gospodine," odgovoriše oni.

I Blaženi reče. "Ima slučajeva, monasi, kada neupućen, nepromišljen čovek -- koji ne obraća pažnju na plemenite,
nije upoznao ili sebe ustalio u njihovoj Dhammi, koji ne obraća pažnju na ljude od integriteta, nije upoznao ili sebe
ustalio u njihovoj Dhammi -- opaža zemlju kao zemlju. Opažajući zemlju kao zemlju, on zamišlja [stvari] o zemlji,
on zamišlja [stvari] u zemlji, on zamišlja [stvari] koje dolaze od zemlje, on zamišlja zemlju kao 'moje', ushićuje se
zemljom. A zašto? Zato, kažem vam, što je nije razumeo.

On opaža vodu kao vodu... vatru kao vatru... vetar kao vetar [1]... bića kao bića... bogove kao bogove... Pađapati
kao Pađapati... Bramu kao Bramu... blistave bogove kao blistave bogove... bogove veličanstvenog sjaja kao
bogove veličanstvenog sjaja... bogove obilja kao bogove obilja... Veliko biće kao Veliko biće [2]... dimenziju
beskrajnog prostora kao dimenziju beskrajnog prostora... dimenziju beskonačnosti svesti kao dimeziju
beskonačnosti svesti... dimenziju ništavila kao dimenziju ništavila... dimenziju ni-opažanja-ni-neopažanja kao
dimenziju ni-opažanja-ni-neopažanja [3]... viđeno kao viđeno... čuto kao čuto... osećano kao osećano... saznato
kao saznato [4]... jednost kao jednost... mnoštvo kao mnoštvo [5]... sve kao sve [6]...

On oslobađanje opaža kao oslobađanje [7]... Opažajući oslobađanje kao oslobađanje, on zamišlja stvari o
oslobađanju, on zamišlja stvari u oslobađanju, on zamišlja stvari koje dolaze iz oslobađanja, on zamišlja
oslobađanje kao 'moje', ushićuje se oslobađanjem. A zašto? Zato, kažem vam, što ga nije razumeo.

Učenik

"Monah koji je još učenik -- žudi za nenadmašnim oslobađanjem od okova, a težnje su mu još neispunjene -- iz
iskustva zna zemlju kao zemlju. Pošto iz iskustva zna zemlju kao zemlju, neka ne zamišlja stvari o zemlji, neka ne
zamišlja stvari u zemlji, neka ne zamišlja stvari koje dolaze od zemlje, neka ne zamišlja zemlju kao 'moje', ne
ushićuje se zemljom. A zašto? Zato, kažem vam, da bi mogao da je razume.

On iz iskustva zna vodu kao vodu... vatru kao vatru... vetar kao vetar... bića kao bića... bogove kao bogove...
Pađapati kao Pađapati... Bramu kao Bramu... blistave bogove kao blistave bogove... bogove veličanstvenog sjaja
kao bogove veličanstvenog sjaja... bogove obilja kao bogove obilja... Veliko biće kao Veliko biće... dimenziju
beskrajnog prostora kao dimenziju beskrajnog prostora... dimenziju beskonačnosti svesti kao dimeziju
beskonačnosti svesti... dimenziju ništavila kao dimenziju ništavila... dimenziju ni-opažanja-ni-neopažanja kao
dimenziju ni-opažanja-ni-neopažanja... viđeno kao viđeno... čuto kao čuto... osećano kao osećano... saznato kao
saznato... jednost kao jednost... mnoštvo kao mnoštvo... sve kao sve...
On iz iskustva zna oslobađanje kao oslobađanje... Znajući iz iskustva oslobađanje kao oslobađanje, neka ne
zamišlja stvari o oslobađanju, neka ne zamišlja stvari u oslobađanju, neka ne zamišlja stvari koje dolaze iz
oslobađanja, neka ne zamišlja oslobađanje kao 'moje', ne ushićuje se oslobađanjem. A zašto? Zato, kažem vam,
da bi mogao da ga razume.

Arahant

Monah koji je Pročišćeni, oslobođen mentalnih nečistoća -- koji je dostigao celovitost, obavio zadatak, odložio
teret, stigao na pravi cilj, uništio okove preporađanja i izbavio se zahvaljujući istinskom znanju -- iz iskustva zna
zemlju kao zemlju. Pošto iz iskustva zna zemlju kao zemlju, on ne zamišlja stvari o zemlji, on ne zamišlja stvari u
zemlji, on ne zamišlja stvari koje dolaze od zemlje, on ne zamišlja zemlju kao 'moje', ne ushićuje se zemljom. A
zašto? Zato, kažem vam, što ju je razumeo.

On iz iskustva zna vodu kao vodu... vatru kao vatru... vetar kao vetar... bića kao bića... bogove kao bogove...
Pađapati kao Pađapati... Bramu kao Bramu... blistave bogove kao blistave bogove... bogove veličanstvenog sjaja
kao bogove veličanstvenog sjaja... bogove obilja kao bogove obilja... Veliko biće kao Veliko biće... dimenziju
beskrajnog prostora kao dimenziju beskrajnog prostora... dimenziju beskonačnosti svesti kao dimeziju
beskonačnosti svesti... dimenziju ništavila kao dimenziju ništavila... dimenziju ni-opažanja-ni-neopažanja kao
dimenziju ni-opažanja-ni-neopažanja... viđeno kao viđeno... čuto kao čuto... osećano kao osećano... saznato kao
saznato... jednost kao jednost... mnoštvo kao mnoštvo... sve kao sve...

On iz iskustva zna oslobađanje kao oslobađanje... Znajući iz iskustva oslobađanje kao oslobađanje, on ne zamišlja
stvari o oslobađanju, on ne zamišlja stvari u oslobađanju, on ne zamišlja stvari koje dolaze iz oslobađanja, on ne
zamišlja oslobađanje kao 'moje', ne ushićuje se oslobađanjem. A zašto? Zato, kažem vam, što ga je razumeo.

Monah koji je Pročišćeni, oslobođen mentalnih nečistoća -- koji je dostigao celovitost, obavio zadatak, odložio
teret, stigao na pravi cilj, uništio okove preporađanja i izbavio se zahvaljujući istinskom znanju -- iz iskustva zna
zemlju kao zemlju. Pošto iz iskustva zna zemlju kao zemlju, on ne zamišlja stvari o zemlji, on ne zamišlja stvari u
zemlji, on ne zamišlja stvari koje dolaze od zemlje, on ne zamišlja zemlju kao 'moje', ne ushićuje se zemljom. A
zašto? Zato, kažem vam, što sa okončanjem strasti u njemu više strasti nema.

On iz iskustva zna vodu kao vodu... sve kao sve...

On iz iskustva zna oslobađanje kao oslobađanje. Znajući iz iskustva oslobađanje kao oslobađanje, on ne zamišlja
stvari o oslobađanju, on ne zamišlja stvari u oslobađanju, on ne zamišlja stvari koje dolaze iz oslobađanja, on ne
zamišlja oslobađanje kao 'moje', ne ushićuje se oslobađanjem. A zašto? Zato, kažem vam, što sa okončanjem
strasti u njemu više strasti nema.

Monah koji je Pročišćeni, oslobođen mentalnih nečistoća... iz iskustva zna zemlju kao zemlju. Pošto iz iskustva zna
zemlju kao zemlju, on ne zamišlja stvari o zemlji, on ne zamišlja stvari u zemlji, on ne zamišlja stvari koje dolaze
od zemlje, on ne zamišlja zemlju kao 'moje', ne ushićuje se zemljom. A zašto? Zato, kažem vam, što sa
okončanjem odbojnosti u njemu više odbojnosti nema.

On iz iskustva zna vodu kao vodu... sve kao sve...

On iz iskustva zna oslobađanje kao oslobađanje. Znajući iz iskustva oslobađanje kao oslobađanje, on ne zamišlja
stvari o oslobađanju, on ne zamišlja stvari u oslobađanju, on ne zamišlja stvari koje dolaze iz oslobađanja, on ne
zamišlja oslobađanje kao 'moje', ne ushićuje se oslobađanjem. A zašto? Zato, kažem vam, što sa okončanjem
odbojnosti u njemu više odbojnosti nema.

Monah koji je Pročišćeni, oslobođen mentalnih nečistoća... iz iskustva zna zemlju kao zemlju. Pošto iz iskustva zna
zemlju kao zemlju, on ne zamišlja stvari o zemlji, on ne zamišlja stvari u zemlji, on ne zamišlja stvari koje dolaze
od zemlje, on ne zamišlja zemlju kao 'moje', ne ushićuje se zemljom. A zašto? Zato, kažem vam, što sa
okončanjem mržnje u njemu više mržnje nema.

On iz iskustva zna vodu kao vodu... sve kao sve...


On iz iskustva zna oslobađanje kao oslobađanje. Znajući iz iskustva oslobađanje kao oslobađanje, on ne zamišlja
stvari o oslobađanju, on ne zamišlja stvari u oslobađanju, on ne zamišlja stvari koje dolaze iz oslobađanja, on ne
zamišlja oslobađanje kao 'moje', ne ushićuje se oslobađanjem. A zašto? Zato, kažem vam, što sa okončanjem
obmanutosti u njemu više obmanutosti nema.

Tathagata

Tathagata -- plemeniti, potpuno probuđeni -- iz iskustva zna zemlju kao zemlju. Pošto iz iskustva zna zemlju kao
zemlju, on ne zamišlja stvari o zemlji, on ne zamišlja stvari u zemlji, on ne zamišlja stvari koje dolaze od zemlje,
on ne zamišlja zemlju kao 'moje', ne ushićuje se zemljom. A zašto? Zato, kažem vam, što ju je razumeo do kraja.

On iz iskustva zna vodu kao vodu... vatru kao vatru... vetar kao vetar... bića kao bića... bogove kao bogove...
Pađapati kao Pađapati... Bramu kao Bramu... blistave bogove kao blistave bogove... bogove veličanstvenog sjaja
kao bogove veličanstvenog sjaja... bogove obilja kao bogove obilja... Veliko biće kao Veliko biće... dimenziju
beskrajnog prostora kao dimenziju beskrajnog prostora... dimenziju beskonačnosti svesti kao dimeziju
beskonačnosti svesti... dimenziju ništavila kao dimenziju ništavila... dimenziju ni-opažanja-ni-neopažanja kao
dimenziju ni-opažanja-ni-neopažanja... viđeno kao viđeno... čuto kao čuto... osećano kao osećano... saznato kao
saznato... jednost kao jednost... mnoštvo kao mnoštvo... sve kao sve...

On iz iskustva zna oslobađanje kao oslobađanje. Znajući iz iskustva oslobađanje kao oslobađanje, on ne zamišlja
stvari o oslobađanju, on ne zamišlja stvari u oslobađanju, on ne zamišlja stvari koje dolaze iz oslobađanja, on ne
zamišlja oslobađanje kao 'moje', ne ushićuje se oslobađanjem. A zašto? Zato, kažem vam, što ga je razumeo do
kraja.

Tathagata -- plemeniti, potpuno probuđeni -- iz iskustva zna zemlju kao zemlju. Pošto iz iskustva zna zemlju kao
zemlju, on ne zamišlja stvari o zemlji, on ne zamišlja stvari u zemlji, on ne zamišlja stvari koje dolaze od zemlje,
on ne zamišlja zemlju kao 'moje', ne ushićuje se zemljom. A zašto? Zato, kažem vam, što je shvatio da je
ushićenje koren patnje i jada, da sa nastankom bića ide rođenje, a da onoga ko je nastao čekaju starost i smrt.
Otuda, sa potpunim okončanjem, utrnućem, prestankom, napuštanjem, odustajanjem od želje Tathagata je,
kažem vam, potpuno spreman za nenadmašno samoprobuđenje.

On iz iskustva zna vodu kao vodu... sve kao sve...

On iz iskustva zna oslobađanje kao oslobađanje. Znajući iz iskustva oslobađanje kao oslobađanje, on ne zamišlja
stvari o oslobađanju, on ne zamišlja stvari u oslobađanju, on ne zamišlja stvari koje dolaze iz oslobađanja, on ne
zamišlja oslobađanje kao 'moje', ne ushićuje se oslobađanjem. A zašto? Zato, kažem vam, što je shvatio da je
ushićenje koren patnje i jada, da sa nastankom bića ide rođenje, a da onoga ko je nastao čekaju starost i smrt.
Otuda, sa potpunim okončanjem, utrnućem, prestankom, napuštanjem, odustajanjem od želje Tathagata je,
kažem vam, potpuno spreman za nenadmašno samoprobuđenje."

Tako reče Blaženi. Nezadovoljni, monasi se ne obradovaše rečima Blaženog.

Beleške

[1] Zemlja, voda, vatra i vetar su četiri svojstva koja obuhvataju sva iskustva fizičkog oblika. [Natrag]

[2] U ovom delu nabrajanja "bića" označavaju sva živa bića ispod nivoa bogova. "Bogovi" označavaju bića ćulnog
sveta. Ostali pojmovi -- Pađapati, Brama, blistavi bogovi, bogovi veličanstvenog sjaja, bogovi obilja i Veliko biće --
označavaju bogove u nebesima oblika i bezobličnosti. [Natrag]

[3] Dimenzija beskrajnog prostora, dimenzija beskonačnosti svesti, dimenzija ništavila i dimenzija
ni-opažanja-ni-neopažanja su četiri bezoblična stanja koja se mogu postići putem koncentracije [Natrag]

[4] "Viđeno, čuto, osećano, saznato" jeste skup termina koji pokriva sve stvari koje je moguće doživeti putem šest
čula. [Natrag]
[5] Jednost = doživljaj u stanjima intenzivne koncentracije (jhana). Mnoštvo = doživljaj putem šest čula. [Natrag]

[6] "Šta je Sve? Jednostavno oko i oblici, uho i zvukovi, jezik i ukusi, telo i osećaji dodira, razum i ideje. Ovo se
naziva Sve. Svako ko bi rekao: 'Ako odbaciš to Sve, ja ću ti objasniti drugo', ako ga upitamo šta bi tačno mogla
biti osnova njegove tvrdnje, ne bi bio u stanju da objasni i čak bi, uz to, bio obuzet očajanjem. A zašto. Zato što
je tako nešto izvan moći poimanja." Videti takođe SN 35.23. [Natrag]

[7] Oslobađanje = nibbana (nirvana). Videti takođe: AN X.58. [Natrag]

Videti takođe: AN IV.24; AN V.140.

Rev. 16/7/2006

www.geocities.com/budizam/canon/majjhima/mn1.html