You are on page 1of 7

korisniko ime

Prijava

Registracija

Forum

Trai: unesite traeni pojam

Detaljna trailica

Vijesti

Kolumne

Povijest

Kontroverze

Kultura

Literatura

Preuzimanja

Video zapisi

Apeli

Nalazite se na: Poetna Kultura Hrvatski pisci i pjesnici iz BiH Nusret Idrizovi

Web katalog
Mediji Drutvo

Nusret Idrizovi
Prethodni lanak | Sljedei lanak Napisano 01.12.2009. 14:55

Gospodarstvo

Roden u Bijelom Polju (Sandzak), Nusret Idrizovic (1930) usao je u hrvatsku knjizevnost kao romanopisac i esejist specificne tematike i osebujna izraza. Od 1955. do 1970. napisao je nekoliko knjiga pjesama i dva romana, ali je tek romanom Ikona bez Boga (1970) slikovito pricanje stegnuo u guste ali citke recenice, s tragom orijentalne mastovitosti i opojnim sokom istocnjacke mistike, sto daje iznimnu svjezinu temi stradalnistva aktualiziranoj u stvarnosti komunistickog drustva. Posebna je vrijednost njegov esejistickobeletrizirani "bogumilski ciklus": tri knjige (Kolo bosanske skole smrti, 1984; Kolo tajnih znakova, 1987; te Kolo svetog broja,1989) o bosansko-hercegovackom (humskom) srednjovjekovlju, olicenu steccima kao jedinim nijemim svjedocima duhovnih i umjetnickih teznji bogumilske kulture. Idrizoviceve interpretacije povijesnog i religioznog fenomena bogumilstva otkrile su da je on nasao svoju zivotnu temu, u koju je usao solidnom znanstvenom informiranoscu i punim sklonostima svoje knjizevne, umjeinicke osjecajnosti i pjesnicke mastovitosti; to mu je pomoglo da, upravo kao knjizevnik, osvijetli i one tajne koje se samim znanstvenim postupkom mozda ne mogu ni rasvijetliti ni ozivjeti. Nusret Idrizovi: Hude sudb e:Silovanje Azre, AGM Zagreb 1996 Klasik hrvatske knjievnosti Nusret Idrizovi umjetniki je uobliio ispovijest pedeset silovanih ena u ovom okrutnom ratu. Zbirka pria pod nazivom "Hude sudbe ili Silovanje Azre" zapravo predstavlja najprimjereniju 'osvetu' za sva zla i ponienja nanesena unesreenim rtvama, jer e upravo u umjetnikom obliku trajno sauvati ono najmranije to se dogodilo na naim prostorima. Inspiriran ovom Idrizovievom prozom ugledni sociolog Esad imi napisao je ovei esej pod nazivom "Tee od smaknua - skica sociologijskog promiljanja silovanja", koji je uvrten kao pogovor. Nusret Idrizovi: Kolo tajnih znakova, Globus, Zagreb 1987

Povijest i politika Pogledajte sve

Najitanije
DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (100713) Bonjaci, tko ste, to ste... Da prostite... (38176) To je naa zemlja, tu ive Hrvati (34102) Opina Soli - legitiman i opravdan zahtjev Hrvata (33469)

Najitanije zadnjih 7 dana Najkomentiranije Najbolje ocijenjeno

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Forum

Facebook

Tw itter

KOLO TAJNIH ZNAKOVA Vjerujui da su steci produkt bogumilsko-bogomilskog umotvorstva, Krlea grmi na graanske politikante i nedouene intelektualce koji, stremei prema Evropi, Evropu nipodatavaju u vlastitoj sredini. Bosna je bila refugium haereticorum zapadnoevropskog manihejskog svijeta. Sjedite manihejskog antipape i moralno intelektualni centar albigenskog otpora poslije pada Provance. Ovi bosanski nadgrobni spomenici koji nam poganski prkosno govore o ivotnim radostima, o plesovima, o ljepotama lova ivotinja i bilja oit su dokaz jakog artistikog i moralnog nonkonformizma koji je trajao stoljeima - Miroslav Krlea: Bogumilski mramorovi. Na plea darovitih kovaa, izdanih tumaa naeg srednjovjekovlja, sruuje se i lavina krstjanskog utjecaja! A oni, jadnici, bolje rei: ponosnici, ni luk jeli ni s krstjanima, bogumilima, bogomilima, ni luk mirisali. Samo onoliko koliko su se dodirivala shvaanja smrti i klesarskog zagroblja. Povijesni susjedi, gotovo nita vie. Zabluda ima arobnu mo. U zabludi se arobno ivi. Od nje, zablude, nitko nije sasvim osiguran. Kao to niim nije osiguran steak, svejedno da li se zatekao u dananjoj Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, Crnoj Gori, Sandaku, zapadnoj Srbiji... Steak je prije svega kulturno bie univerzalnog znaenja, kao to je i smrt sveprisutna u civilizaciji. Steak je jedan veliki bol. Kao to je bol znak mnogih bolesti, tako i kamen tokom stoljea oboli. .. ne od liaja, erozije i slinih triarija, nego od pogrenog shvaanja njegove uloge u ivotu i smrti ovjeka. Nije stvoren da, iako talentiranom rukom ukraen, slui crkvenom kultu. A slui. Nije svjestan injenice da je on transmisija na relaciji zemlja-carstvo nebesko. O izdaji nema pojma. Meusobno gloenje vladara i velikaa moe ga interesirati, a i ne mora. Stari mudrac, jedino zna da iz toga slijedi - propast. S obzirom da pripada ovjeku, slui vjerno bez uzmaka, moda sretan to je biu svjesnom smrti i zagroblju utoite za teke dane. Da li je kamen nesvjestan svoje historijske jezgre, o tome jo ne znamo ama ba nita, ali kad ga nasilniki prebacujemo iz jedne u drugu, nije mu ugodno. Imanentno mu je pamenje. Reljef prostorno-vremenski i ljudski, ovaploen kovaevim dlijetom na snanim prsima steka -jedno su. Da li legenda nastaje iz pravremena ili treptaja, nije odluujue za postojanje ljudskog roda. Da li je netko promaeni general, vitez ovog ili onog reda, ili teak, stoar, konjuar, umjeni vjeba sokolara, stradalnik pa bundija ovakve ili onakve sree, steku ne pada na glavobolju. Kad predanja postaju dio stvarnosti, valja progovoriti ne o samoniklosti, ne iz trbuha svijesti samo jednog podruja nego o uzajamnosti, o uvjetovanosti narodne kulture, i kulture uope, bez ijih korelativa je zacijelo ne bi ni bilo. Smrt je slobodnija od njena simbola. Smrt ne ovisi ni o emu. Simbole su stvarale Crkve, dravni sustavi i brojni besposlenjaci. Kad ovjek ima potrebu da umre u pravi as, na pravom mjestu, medu pravim ljudima, tu nema takozvane tragedije, tu nema oplakivanja. Umrijeti bez nepotrebnog imutka, dakle bez suvinosti, ne ostati nikome nita duan, izmiren s dobrohotnim ljudima, ljudski se sastati sa zemljom i zauvijek joj pripasti, jer si od nje i nastao, pa -miran san! Laka no! Ali, nije ba tako! Od ega bi ivjeli takozvani duhovnici ? Batinici su in umiranja smatrali izuzetno znaajnim. Ali bez steka smrt jo uvijek nije sveanost. Bez dijaka i kovaa batina je siromana, nemona, kadikad i bezbona, pa bez tih uobiajenosti smrt i ne moe biti sasvim uspjena. A bez uspjene smrti, dakle bez preporuke dijaka i kovaa, makar oba bili bezimeni (moda izuzetno znaajni ali .ipak bezimeni - nisu drali do te nepotrebnosti) nije se moglo otii u uspjenu onostranost. Tko se ne rodi, nema sudbinu da umre. Tko se rodi u lijepom rodu, recimo tako, lijepo i umre. Tko nije volio smrt, nije volio ni ivot.

Statistika
Ukupno registriranih korisnika: 5251 Ukupno lanaka: 10433 Ukupno komentara: 2020 Posljednji unos: Poinje popis: 97 pitanja na koja je duan odgovoriti svaki graanin, kazne od 100 do 10.000 KM Zadnja promjena: 30.09.2013. 17:46

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Nusret Idrizovi: Kolo tajnih znakova, Zagreb 1987


Share

3 3 people like this. Sign Up to see w hat your friends like.

Like

Kom entiraj

Kom entari

Ocijeni:

3.0

1202 pregleda

Vezani lanci

Nema komentara

Add a comment...

Comment using...
Fac ebook s oc ial plugin

Anketa
Imate li stan u Mostaru?
Da Ne Ne, ali htio bih ga imati u budunosti Tko ne bi htio, ali ne vjerujem da u ikada imati novca Glasaj Rezultati

Fotogalerija

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Kontaktirajte nas

Web dizajn - Virtus dizajn

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com