You are on page 1of 42

Edition: International | Archive Sitemap Kontakt ForumHB Retro ;( M onday 30 September, 2013

DRUG TITO: Erdogan predlae ukidanje zabrane noenja marama

BLOG VIEW
Home

Vijesti

Drutvo

Trei entitet
Fejskok

Drugi entitet

Prvi entitet

Komiluk

Svijet

Kolumne

Interviewi

Friends

Sport & Sponzorue

Forum

Published On: Mon, Sep 30th, 2013

Kolumne |

UITI IVJETI ZAJEDNO: Tri konstitutivna naroda u BiH istovremeno veina i manjina
Ova studija, koja se bavi pitanjem odnosa veine i manjine u BiH, sastavljena je od pet cjelina. A budui da je ova problematika do te mjere sloena da su sva tri konstitutivna naroda Hrvati, Srbi i Bonjaci danas istovremeno na jednom podruju veina a na drugom manjina te da su ovi isti narodi kroz prolost prelazili iz stanja veine u stanje manjine ili obratno, stoga emo u prvom dijelu, pratei statistike pokazatelje, vidjeti kako se dogodilo da je nekadanja etnika i vjerska veina postala dananja manjina, odnosno kako je nekadanja manjina prela u stanje dananje veine. Tj., kako su katolici tijekom prolosti, ukljuujui i dogaaje iz posljednjega rata, iz stanja apsolutne veine postali drutvena manjina. Zatim kako su pravoslavci iz stanja manjine najprije preli u stanje veine pa tu poziciju u novije vrijeme izgubili. I na kraju, kako bi muslimani, kojih prije nekoliko stoljea uope nije bilo, u skoroj budunosti mogli postati ak apsolutna veina. U drugom dijelu pozabavit emo se politikom stvarnou poslije Daytona i zatiti ljudskih prava, posebice manjinskih. Trei dio posveen je problematici ratnih stradalnika, izbjeglica i raseljenih osoba i njihovu povratku. etvrto poglavlje je specifina pria o sadanjoj stvarnoj veini i manjini u BiH u kojoj su, pored drugih manjinskih skupina, sva tri naroda Hrvati, Srbi i Bonjaci istovremeno i konstitutivni na cijelom podruju i manjina u

COMMENTS

CATEGORIES

TAGS

Karanfilov Matko on UITI IVJETI ZAJEDNO: Tri konstitutivna naroda u BiH istovremeno veina i manjina ofis on Na koja e pitanja odgovoriti rezultati popisa?

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

manjinskih skupina, sva tri naroda Hrvati, Srbi i Bonjaci istovremeno i konstitutivni na cijelom podruju i manjina u najmanje polovici BiH. I na kraju, nakon brojnih ilustrativnih karata, grafikona i tablica koje prate cijeli tekst, izreene su neke teze i zakljuci na pravcu traenja rjeenja problema.

Karanfilov Matko on UITI IVJETI ZAJEDNO: Tri konstitutivna naroda u BiH istovremeno veina i manjina neman on ILIJAEVI SA SLOBODE: Izetbegovi je naredio ubojstvo Joze Leutara! Lupus on UTE BONJAKI MEDIJI Alija pristao na otcjepljenje RS-a jo prije Daytona, traio 30% BiH za muslimansku dravu

Tomo Vuki l poskok.info Za poetak rasprave valja podsjetiti da cijelo podruje Balkana bitno obiljeava problem manjina.1 Dio toga pitanja je, naravno, i BiH. No, prije negoli se prijee na temu dananje veine i manjine u BiH, potrebno je ukratko se prisjetiti kako je u prolosti dolo do toga da su etnika i konfesionalna karta ovih krajeva postale tako komplicirane. Naime, za ispravno razumijevanje dananje problematike, vano je podsjetiti na vrijeme kada su se na ovim stranama pojavile razliite vjerske i etnike grupe i na nain kako su njihovi sljedbenici kroz prolost ivjeli jedni pored drugih.

1. BiH u prolosti: veina postala manjina a manjina veina

PEOPLE

RECENT

POPULAR

Most Discussed
CIA: Tuman je natjerao Hrvate u BiH u Federaciju kako bi dobio zeleno svjetlo za gaenje Krajine 437 comments 1 hour ago UTE BONJAKI MEDIJI Alija pristao na otcjepljenje RS-a jo prije Daytona, traio 30% BiH za muslimansku dravu 78 comments 6 minutes ago DODIK: Srbima neete raditi to radite Hrvatima, tri republike zadnja ansa za BiH 107 comments 1 hour ago VIDEO: Krajinik: Miloevi je dao Sarajevo uz au viskija! BiH ga treba slaviti 360 comments 17 hours ago ILIJAEVI SA SLOBODE: Izetbegovi je naredio ubojstvo Joze Leutara! 46 comments 4 minutes ago

1. Polagano nestajanje i stalno preivljavanje katolika

Prisutnost katolika na ovim stranama zagarantirana ve od biblijskih vremena (usp. 2 Tim 4,10). No, turska okupacija ovih krajeva 1463. godine oznaila je traginu prekretnicu u ivota katolika u BiH. Naime, prema nekim studijama tada je u BiH bilo oko 750.000 katolika (85,22%), oko 80.000 bosanskih krstjana (9,09%) i oko 50.000 pravoslavaca (5,68%).2 Poslije toga, za vrijeme turske dominacije ovim krajevima najvei je stradalnik bio obini kranski puk, naroito onaj katolike vjere. Katolici, koji su redovito simpatizirali zapadne sile, nerijetko su se bunili pa je nakon svake pobune slijedio progon. Stotine tisua katolika moralo se iseliti iz BiH u druge krajeve prema sjeveru ili prema jugozapadu. Neki od onih koji su ostali u BiH preli su na islam a neki na pravoslavlje. Neki su, naravno, sauvali svoj vjerski identitet ali su katolici, koji su u trenutku dolaska Turaka bili apsolutno najbrojniji u BiH, pretvoreni u pravu manjinu u trenutku dolaska austro-ugarske vlasti (1878.). Naime, u BiH je godine 1879. ivio svega 209.391 (18,08%) katolik. U narednih nekoliko desetljea austro-ugarske uprave porastao je broj katolika. Rast Crkve u mnogoemu e se nastaviti i poslije 1918. godine iako su politike prilike bile korjenito promijenjene.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Tijekom Drugoga svjetskoga rata i neposredno poslije njega Katolika crkva je uvelike stradala. Izginuli su mnogi vjernici i sveenici, poruene crkve i unitena druga kulturna dobra. No, stradanja, koja su uslijedila neposredno nakon zavretka toga rata, bila su katastrofalna. K tome, propast drave Jugoslavije 1991. godine oznaio je poetak novoga stranoga rata i nastanak novih drava na njezinu podruju te, povezano s tim, ponovni progon i premjetanje ljudi. Ipak, najvei problem Katolike crkve na ovim prostorima ve stoljeima se sastoji u stalnom opadanju broja katolikoga stanovnitva, to se najbolje vidi iz procentualnoga odnosa katolika prema pripadnicima drugih vjera. Dobro to prikazuje donja tablica koja sadri rezultate slubenih dravnih popisa puanstva koji su do 1948. godine uvijek raeni prema vjerskoj pripadnosti a poslije toga svaki put prema nacionalnoj pripadnosti. Iitavajui tablicu lako je uoiti da je proces nestajanja katolika bio tragian posebice u stoljeima turske vladavine ovim krajevima. S dolaskom austro-ugarske vlasti njihov broj je porastao, ali je smanjenje broja katolika nastavljeno poslije Drugoga svjetskoga rata. Njihovo nestajanje je pojaano poslije 1971. godine i strahovito ubrzano u posljednjem ratu koji je sudionitvo katolika u ukupnom broju stanovnitva BiH sveo na oko 14%. To je ustvari katoliki i hrvatski tragini povijesni put iz stanja veine i poziciju stvarne manjine.

Registriraj se

Napravi raun ili Prijavi se da vidi to prepo

O EMU UTE BONJAKI MEDIJI: Alija pristao na otcjep Jedna osoba ovo preporuuje.

BBC: Gotovina i Marka nisu pokazali em ocije! Poskok Budi prvi od svojih prijatelja koji e ovo preporuiti. Konano otkrivena kljuna svrha spavanja! Poskok.inf Budi prvi od svojih prijatelja koji e ovo preporuiti. Ratikijada 2012: Ratika je opet u m odi Poskok.info Budi prvi od svojih prijatelja koji e ovo preporuiti.

etverogodinji djeak je oitao bukvicu teroristu pa d Ovo preporuuje 2 ljudi. Poskok Online Ovo preporuuje 4 ljudi.

Godina 1400.-1450. 1879. 1885. 1895. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.

Katolici/Hrvati oko 750.000 209.391 265.788 334.142 434.061 440.431 557.836 614.123 654.227 711.665 772.491 758.140 760.852
Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

Katolici/Hrvati oko 85,22% 18,08% 19,88% 21,31% 22,87% 23,48% 24,01% 23,90% 23,00% 21,70% 20,60% 18,40% 17,40%

Facebook drutv eni dodatak

open in browser PRO version

pdfcrowd.com

2. Porast i opadanje broja pravoslavaca

U dijelovima sjeverne Bosne na granici prema Srbiji bilo je pravoslavaca i prije 1463. godine dok je, s druge strane, u istonom dijelu Hercegovine ve u 13. st. prisutna organizirana Pravoslavna crkva. No, ponajbolji povjesniari srpskoga pravoslavlja smatraju da se o pravoslavlju u Bosni jo dugo poslije dolaska Turaka znade vrlo malo sve do obnove Peke patrijarije 1557. godine.3 Nakon turske okupacije Bosne uvelike se poveao priliv pravoslavaca, ponajvie Vlaha, u novoosvojene krajeve tako da bi, prema nekim studijama, oko 50% dananjih Srba u BiH bilo vlakoga podrijetla. Turska vlast ih je, iz gospodarskih, politikih i vojnih razloga, slala u krajeve koje su katolici prije toga morali napustiti. K tome, veliki dio domaih katolika, koji nije izbjegao pred Turcima, s vremenom je preao na pravoslavlje a prema istim studijama ak oko 30% dananjih pravoslavaca u BiH bili bi potomci nekadanjih katolika.4 Iako su pravoslavci u BiH u trenutku dolaska Turaka 1463. godine bili zaista prava manjina, prigodom prvoga austrougarskoga popisa puanstva 1879. godine nali su se na prvom mjestu po brojnosti s 496.485 (42,88%) pripadnika. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Srpska pravoslavna crkva u BiH vrlo je stradala. Poslije toga rata komunistike vlasti su progonile sve vjersko, pa tako i pravoslavlje. Iz sljedee tablice, koja pokazuje kako su pravoslavci/Srbi preli iz stanja manjine u stanje veine, vidi se kako su pravoslavci u stoljeima turske uprave nevjerojatno mnogo napredovali u BiH. I poslije toga, prema rezultatima slubenih dravnih popisa, njihov broj stalno raste sve do popisa stanovnitva iz 1961. godine. Glavni razlog kasnijega nagloga pada sastojao se u injenici to je tadanja drava ba prije sljedeega popisa priznala muslimansku etniku pripadnost u koju su se vratili muslimani koji su se dotada registrirali kao Srbi.

Godina 1400.-1450. 1879. 1885. 1895.

Pravoslavci/Srbi oko 50.000 496.485 571.250 673.246


Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

Pravoslavci/Srbi oko 5,68%% 42,88% 42,76% 42,94%

open in browser PRO version

pdfcrowd.com

1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.

825.918 820.731 1.028.723 1.135.147 1.264.045 1.406.057 1.393.148 1.320.738 1.366.104

43,49% 43,75% 44,29% 44,30% 44,40% 42,90% 37,20% 32,00% 31,20%

3. Pojava islama i njegovo irenje

Islamska vjera bila je potpuno nepoznata u BiH sve do polovice 15. stoljea. Naime, prvi muslimani pojavili su se u ovom podruju tek s padom bosanskih krajeva pod Turke (1463.). Bili su to, ustvari, doseljeni turski vojnici i dravno osoblje koje je dovoeno radi organiziranja vojnoga, politikoga i gospodarskoga ivota u novoosvojenim krajevima. Ipak broj sljedbenika islama u BiH, zbog islamizacije zateenoga stanovnitva, rastao je brzo pa je prema miljenju strunjaka u BiH ve 1489. godine bilo oko 55.000 muslimana. Prema ve reenim studijama ozbiljnih povjesniara, ak oko 70-75% muslimana bili bi potomci islamiziranih katolika. Preostalih oko 15% bili bi potomci doseljenih muslimana iz okolnih krajeva, 10-12% potomci heretinih bosanskih krstjana te jedan gotovo zanemariv dio potomci islamiziranih Vlaha.5 Broj muslimana je stalno i bez prekida rastao sve do dolaska Austro-Ugarske kad ih je bilo oko 38%. Poslije toga, prije svega zbog iseljavanja u Tursku i usporednoga doseljavanja kranskoga stanovnitva, broj muslimana je pao za oko 6,5%. Otprilike na tom broju muslimani su se zadrali sve do kraja Drugoga svjetskoga rata. Tada poinju doivljavati masovni odljev, koji meutim nije bio stvaran nego samo statistiki, jer su se mnogi muslimani, slijedei i dalje islamsku vjeru, registrirali u drugim nacionalnim kategorijama, a najee kao Srbi i Jugoslaveni. Tako 1961. godine u statistikom smislu doivljavaju dno (25,7%) svoje prisutnosti u BiH. Poslije toga, nakon dravnoga priznanja muslimanstva kao etnikoga odreenja, uglavnom svi e se oni vratiti pa e muslimani ve 1971. godine s 39,6% sudionitva u ukupnom broju stanovnitva prvi put u povijesti postati vodea vjerska i etnika grupa u BiH. Poslije toga oni e stalno poveavati svoju i apsolutnu i relativnu brojanu nadmo. Tako smo doli do paradoksa da je vjerska i

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

etnika grupa muslimana/Bonjaka, koje na poetku nae prie uope nije ni bilo, danas ak na granici da postane apsolutna veina.

Godina 1400.-1450. 1879. 1885. 1895. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.

Muslimani/Bonjaci 0.000 448.613 492.710 548.632 612.137 586.151 717.562 788.403 891.798 842.248 1.482.430 1.630.033 1.902.956

Muslimani/Bonjaci 0,00% 38,75% 36,88% 34,92% 32,25% 31,24% 30,89% 30,70% 31,30% 25,70% 39,60% 39,50% 43,50%

4. Manje vjeronazorne zajednice

U BiH, koja je do 1992. godine bila u sastavu vrlo komplicirane Jugoslavije u politikom, etnikom i vjerskom smislu,6 ive pripadnici i nekih drugih sljedbi i religija, ali njihova brojnost nije toliko velika da bismo ih ovdje trebali spominjati.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Etnika i politika karta Jugoslavije (1991.)

Meutim, svakako treba spomenuti idovsku vjersku zajednicu iji se pripadnici u Sarajevu prvi put pojavljuju jo u 16. stoljeu kad su neki sefardski idovi, zbog progona u panjolskoj, doprli ak i do ovih krajeva kojima tada ve upravljaju Turci. Kroz cijelo spomenuto vrijeme ponajvie su se bavili trgovinom, zanatstvom i medicinom a prema rezultatima popisa puanstva idovi su bili najbrojniji 1931. godine kad ih je bilo 11.248. Druga manjinska vjeronazorna grupa, koju ovdje treba spomenuti, jesu evangelici. Prvi sljedbenici ove vjere dolaze u

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

BiH poslije austro-ugarskoga zauzimanja. A budui da se nema statistike podatke o njima u posljednjih pedeset godina, doputeno je ustvrditi da su i oni bili najbrojniji 1931. godine kad ih je, prema rezultatima dravnoga popisa puanstva, bilo 7.194.

5. Stradanja tijekom rata od 1992. do 1995. godine

Drutvena vanost katolianstva, pravoslavlja i islama poveana je injenicom to je etnika granica meu narodima u BiH gotovo istovjetna ovoj vjerskoj. Naime katolici u BiH su etniki Hrvati, pravoslavci etniki Srbi a muslimani se posljednjih desetak godina nazivaju Bonjaci. Zbog ovakve isprepletenosti vjera, naroda, kultura i civilizacija na istom podruju, u istim gradovima i selima, cijela BiH je odavno pretvorena u prostor susreta svih ovih razliitosti ali esto, kao npr. od 1991. do 1995. godine, i u podruje napetosti i sukoba. Svi ti sukobi imaju i svoje daleke povijesne korijene. Naime, samo primjera radi, mnogo prije negoli je zapoeo ovaj posljednji rat, Hrvati u BiH, koji su samo prije nekoliko stoljea, prema miljenju nekih povjesniara,7 imali apsolutnu veinu od oko 85% na tom podruju, bili su, uslijed progona i prevjeravanja, prema slubenom dravnom popisu stanovnitva iz 1991. godine, svedeni u stanje statistike manjine (17,4%) u odnosu na druga dva naroda. Naime, kao to je poznato, prema rezultatima toga popisa stanovnitva,8 u cijeloj BiH tada je bilo samo 760.852 (17,4%) Hrvata, a ak 1.902.956 (43,5%) Muslimana i 1.366.104 (31,2%) Srba koji su ivjeli meusobno izmijeani po cijelom podruju to prikazuje sljedea karta.9

Etniki sastav BiH prije poetka rata (1991.)

Ustvari, u ovim krajevima su se u poziciji veine i manjine, ovisno o politikoj i drutvenoj situaciji, stoljeima smjenjivali Bonjaci, Srbi i Hrvati ali tako da je manjina redovito stradavala. Ovo vrijedi posebice ako se zna da neka grupacija moe biti veina ili manjina, tj. jai ili slabiji, ne samo u statistikom smislu, nego takoer u politikom, kulturnom, ekonomskom, vjerskom, vojnom i svakom drugom smislu. Tako je bilo i tijekom posljednjih ratnih sukoba. Naime, prema istraivanjima Caritasa Biskupske konferencije BiH iz 1999. godine i rezultatima do kojih se dolo, a koji se oslanjaju na podatke Ministarstva socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH, od ukupnoga broja Hrvata iz 1991. godine protjerano je oko 312.000 to predstavlja ravnih 43,5%. Zanimljivo je takoer zapaziti da je s podruja, koja su tijekom rata bila pod nadzorom muslimana,

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

protjerano 170.000 Hrvata a iz Republike Srpske 142.000. Tj., mnogo vie su ih protjerali muslimani nego Srbi. Ali, budui da je svatko negdje bio manjina, stradali su i drugi. Stoga se Caritas potrudio te na isti nain prouio stradanja i Srba i muslimana kao to to razvidno prikazuje sljedea tablica: Srba je prognano 430.000 (31,7%) a muslimana 485.400 (25,8).10

Stanovnitvo/Prognanici
Sveukupno stanovnitvo BiHprema popisu iz 1991. Prognano Prognano prema 1991. (%) Prognano iz Federacije BiH Prognano iz R. Srpske

Hrvati

Srbi

Bonjaci

760.85217,40% 312.000 43,50% 170.000 142.000

1.366.10431,20% 430.000 31,70% 410.000 20.000

1.902.95643,50% 485.400 25,80% 52.000 430.400

Prema rezultatima istoga Caritasova istraivanja, s podruja pod vlau Hrvata protjerano je 112.000 ljudi to od ukupnog broja prognanika iz cijele BiH iznosi 9,12%. Istovremeno je s podruja pod srpskom vlau protjerano 586.400 ljudi, to predstavlja ak 47,7% od sveukupnoga broja prognanika, dok je iz krajeva pod vlau muslimana protjerano 529.000 ljudi to iznosi 43,10% od broja svih prognanika. A radi lake usporedbe, sve reeno prikazuje sljedea tablica.

Sveukupan broj prognanih u BiH Prognani iz podruja FBiH pod hrvatskom kontrolom Od sveukupno prognanih u BiH s hrvatskih podruja su Prognani iz podruja FBiH pod muslimanskom kontrolom Od sveukupno prognanih u BiH s muslimanskih podruja su Prognani iz Republike Srpske Od sveukupno prognanih u BiH iz Republike Srpske su

1.227.400 112.000 9,12% 529.000 43,10% 586.400 47,70%

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Poslije svega toga, etnika i vjerska karta BiH na kraju rata bila je vrlo promijenjena u odnosu na istu kartu iz 1991. godine.11

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

BiH i linije fronta za vrijeme pregovora u Daytonu (1995.)

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

No, cjelovit statistiki prikaz tragedije ima se tek onda kad se gornjim brojkama prognanih dodaju one koje prikazuju stanje raseljenih osoba s istih podruja ija stradanja nisu ukljuena u gornje prikaze. Naime, zbog razliitih razloga, koje se ne moe svrstati pod pojam izravnoga progona, svoje domove moralo je napustiti, osim onih prognanih, jo 154.000 Hrvata, jo 356.000 muslimana i 217.000 Srba. No, treba spomenuti i kategoriju ostalih, kojih je u BiH 1991. godine bilo ak 347.121 jer tragedija nije zaobila ni njih.

Narodi
Hrvati Srbi Bonjaci Ostali

Prognano

Raseljeno

Ukupno

Prema 1991.

312.000 430.000 485.400 -

154.000 217.000 356.600 -

466.000 647.000 842.000 156.000

61,24% 44,24% 47,36% 44,94%

Iz gornjih tablica vrlo lako je uoiti da je meu stradalnicima najvei broj muslimana. Slijede potom Srbi a onda Hrvati. Meutim, kad se zbroje svi prognanici i raseljeni, tijekom posljednjega rata su kao etnika zajednica ipak najvie stradali Hrvati. Naime, na jedan ili drugi nain, tj. bilo da su prognani bilo da su raseljeni, stradalo je ak 61,24% Hrvata u odnosu na njihov ukupni broj iz 1991. godine. Istovremeno, ako se rauna na isti nain, stradalo je 44,24% Srba, 47,36% Muslimana te 44,94% pripadnika ostalih etnikih grupa to prikazuje sljedei grafikon.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Stradanja pojedinih naroda u ratu

2. BiH poslije Daytonskog sporazuma

Nakon dugih pregovora zaraenih strana, u amerikom gradu Daytonu potpisan je 1995. godine Okvirni sporazum za mir u BiH, koji je poznatiji kao Daytonski sporazum, a kojim je zaustavljen rat.

1. Nova politika stvarnost

Po Daytonskom sporazumu, koji je posljedica politikih kompromisa, BiH je po svom obliku uprave polupredsjednika republika.12 ef drave je neposredno biran. On je kolegijalni organ i sastavljen od tri lana. Njegova je teritorijalna nadlenost na cijelom podruju BiH ali istovremeno pojedini lanovi ovog organa nisu dobili legitimitet svih graana s cijele teritorije jer ih biraju samo lanovi vlastite etnike grupe. Po dravnom ureenju BiH je sloena drava. Sastoji se od tri dijela: Republike Srpske koja je ureena po unitarnom principu, Federacije BiH koja je decentralizirana, i distrikta Brko koji ne pripada ni jednom entitetu. S obzirom na politiki sustav BiH je demokratska drava: vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvrnu i sudsku, postoji mnogo politikih stranaka koje sudjeluju na opim, neposrednim i tajnim izborima. Sama BiH je kao drava vrlo decentralizirana no Federacija BiH je decentralizirani a Republika Srpska centralizirani entitet. S druge strane, sa stanovita suvereniteta BiH je trenutno ogranienog suvereniteta jer institucija Visokog predstavnika i njegove ovlasti ograniavaju unutranji suverenitet. K tome, na politiko djelovanje veliki utjecaj vre razliite meunarodne organizacije Ujedinjeni narodi, OSCE, Vijee Europe, Europska Unija, veleposlanstva pojedinih drava kao i nevladine organizacije. Aneksom 4 Daytonskog sporazuma ustanovljen je novi Ustav Bosne i Hercegovine. Prema tom Ustavu, dakle, BiH je podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Republika Srpska se sastoji od teritorija koji naseljavaju

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

uglavnom Srbi a u Federaciji, koja je sastavljena od 10 upanija, ive uglavnom Bonjaci i Hrvati. U pet upanija Bonjaci su dominantno stanovnitvo, u tri upanije Hrvati su veinsko stanovnitvo, a dvije upanije su mjeovite. Trei dio je distrikt Brko i nalazi se pod patronatom meunarodne zajednice.

2. Podjela nadlenosti u BiH

Korijeni pravnog sustava Bosne i Hercegovine potjeu iz perioda kada je Austro-Ugarska monarhija vladala ovim podrujem u periodu od 1878 godine pa sve do kraja prvog svjetskog rata. Kao posljedica raspada Jugoslavije i rata koji je nakon toga uslijedio, pravni sustav se raspao. Rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine, obiljeili su etniko ienje i brutalna razaranja. Rat je zavrio zahvaljujui intervenciji NATO-a i mirovnom sporazumu koji je dogovoren (ili nametnut). Potpisali su ga predstavnici zaraenih strana u Daytonu, Ohio, 1995 godine. Nadlenost Bosne i Hercegovine i entiteta utvrena je Ustavom BiH, Ustavom Federacije BiH i Ustavom Republike Srpske. S obzirom da se u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine nalazi deset upanija, Ustav Federacije BiH utvruje podjelu nadlenosti izmeu Federacije BiH i upanija. Federacija BiH ima zajedniku nadlenost sa upanijama u ureenju odnosa u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne politike i sigurnosti graana. Ova obveza izvrava se u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom Federacije BiH i ustavima upanija. Pri nainu reguliranja tih odnosa postoji obveza potivanja meunarodnih instrumenata za zatitu ljudskih prava koji se nalaze u Ustavu BiH i u Aneksu Ustava BiH. A sa stanovita nae teme, osobito je vano napomenuti da u Federaciji BiH upanije imaju najvie nadlenosti glede utvrivanja politike u oblastima obrazovanja, socijalne politike, zdravstva i zatite graana. Uz to, opine u upanijama Federacije BiH zaduene su za zatitu prava i sloboda graana, za funkcioniranje javnih slubi na svom teritoriju, za sprovoenje upanijskih politika u tim oblastima i za rad u skladu s ustavima Federacije BiH, upanija i opinskog statuta. Republika Srpska je centralizirana. Prema l. 68 Ustava Republike Srpske ovaj entitet je nadlean i za sustav javnih slubi te radne odnose, zatitu na radu, zapoljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zatite, zdravstvo, boraku i invalidsku zatitu, brigu o djeci i omladini, obrazovanje, kulturu i zatitu kulturnih dobara, fiziku kultura. A prema l. 102 istoga Ustava opine na njezinu podruju vode brigu o zadovoljenju potreba graana u kulturi, obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zatiti, fizikoj kulturi, informiranju, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu, zatiti ivotne sredine i drugim oblastima. Svaki entitet ima svoga premijera, Skuptinu i pravosudni sustav. Dejtonski sporazum nalae uspostavljanje vrlo ograniene dravne vlade, sa tripartitnim rotirajuim Predsjednitvom i dravnom Skuptinom. Daytonskim mirovnim

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

sporazumom uspostavljen je i meunarodni civilni organ vlasti, Ured visokog predstavnika (OHR), koji nadzire provedbu mirovnog plana i uspostavu nove vlade BiH. OHR ima ovlasti da namee i ukida zakone na svim razinama i da smjenjuje vladine slubenike s njihovih funkcija. Republika Srpska i Federacija imaju paralelne pravne sustave. Republika Srpska ima Ustavni sud koji procesuira predmete koji se odnose na Ustav Republike Srpske, Vrhovni sud koji je najvia i posljednja albena instanca za veinu predmeta iz Republike Srpske, te vie sudove koji se nazivaju Okruni sud i nie sudove koji se nazivaju Osnovni sud. Ministarstvo pravde Republike Srpske je nadleno i upravlja ovim sudovima. Federacija takoer ima Ustavni sud i Vrhovni sud, te upanijske i opinske sudove. U velikoj mjeri upanijskim opinskim sudovima upravljaju upanijska Ministarstva pravde, njih 10.

3. Ljudska prava i slobode

l. 2 Ustava BiH u cijelosti je posveen problematici ljudskih prava. Propisuje kao obvezu dravi BiH i njezinim entitetima punu primjenu i osiguranje najvieg standarda ljudskih prava kako u miru tako i ratu. Osim taksativnog nabrajanja ljudskih prava i propisa naela nediskriminacije u njihovu priznavanju, uivanju i zatiti, Ustav u Aneksu I. nabraja meunarodni instrumentarij iz oblasti ljudskih prava koji ini sastavni dio Ustava. To su: 1. Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948.; 2. enevske konvencije 1-4 o zatiti rtava rata iz 1949. i njihovi enevski protokoli 1-2 iz 1977; 3. Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda i njezini protokoli 1-2 iz 1977.; 4. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i njezini protokoli iz 1966.; 5. Konvencija o dravljanstvu udatih ena iz 1957.; 6. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dravljanstva iz 1961.; 7. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965.; 8. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966. i njegovi alternativni protokoli iz 1966. i 1989.; 9. Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.; 10. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979.; 11. Konvencija protiv muenja i drugih surovih, nehumanih ili poniavajuih ponaanja ili kanjavanja iz 1984.; 12. Europska konvencija o sprjeavanju muenja, nehumanog ili poniavajueg ponaanja i kanjavanja iz 1987.;

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

13. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.; 14. Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika selilaca i njihovih obitelji iz 1990.; 15. Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima iz 1992.; 16. Okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina iz 1994. Ustav daje Europskoj konvenciji o ljudskim pravima veu snagu u odnosu na ostale ustavne norme. U sluaju konflikta normi jau pravnu snagu imaju norme Europske konvencije to odreuje l. 2, t. 2. Ustava BiH: Prava i slobode izloeni u Europskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i njezini protokoli, primjenjivat e se direktno u Bosni i Hercegovini. Ovi dokumenti imat e prednost nad svim ostalim zakonima.

4.

Ustanove Za Zatitu Ljudskih Prava

Prema postojeim zakonima, u BiH trenutno postoji est ustanova ija je zadaa tititi ljudska prava ili na razini cijele BiH ili na razini entiteta. To su: Ustavni sud BiH, Dom za ljudska prava, Ured ombudsmena za ljudska prava BiH, Ured ombudsmena Federacije BiH, Ured ombudsmena Republike Srpske i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.13 Ustavni sud14 je nadlean ocjenjivati je li neki zakon sukladan Ustavu, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njezinim protokolima i zakonima BiH u svim pitanjima koja mu proslijedi bilo koji sud BiH. On takoer moe odluivati o tomu da li se, i u kojoj mjeri, moe primijeniti neko ope pravilo javnoga meunarodnog prava, koje se odnosi na danu sudsku odluku. Pored toga, Ustavni sud prima albe protiv odluka svih sudova, u kojima se navodi da je odlukom dolo do krenja Ustava, ukljuujui i odredbe o ljudskim pravima. Dom za ljudska prava15 uspostavljen je na temelju Aneksa VI. Daytonskog mirovnog sporazuma. Mandat Doma za ljudska prava ogranien je na rjeavanje tubi koje mu se podnesu zbog navodnih, ili oitih krenja Europske konvencije. Ured ombudsmena za BiH16 ima ovlast istraivati navodna krenja ljudskih prava i preporuivati na koji e se nain ona otklanjati. Ova ustanova ima glavni ured u Sarajevu i ured u Banja Luci i Brkom. Ured ombudsmena Federacije BiH 17 ine tri osobe koje su po nacionalnosti Bonjak, Hrvat i Srbin, radi putem svoga glavnog ureda u Sarajevu i 11 terenskih ureda koji su konkretno zadueni tititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode. Ured ombudsmena Republike Srpske,18 sastavljen takoer od tri osobe koje su po nacionalnosti Bonjak, Hrvat i

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Srbin, ovlaten je tititi ljudska prava i interese fizikih i pravnih osoba to je izriito zajameno Ustavima BiH i Republike Srpske i meunarodnim sporazumima. Ured ombudsmena ima glavni ured u Banja Luci, i jo etiri terenska ureda. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, osnovano 2000. godine, odgovorno je za potivanje ljudskih prava u cijeloj BiH, posebice u reguliranju politike u svezi s useljavanjem u zemlju, izbjeglicama i azilom.19 Njegov Sektor za izbjeglice iz BiH i raseljene osobe u BiH je u kolovozu 2003. godine priredio opiran Izvjetaj iz oblasti izbjeglica iz BiH i raseljenih osoba u BiH i provedbe imovinskih propisa sa stanjem na dan 30.06.2003. godine20 iji e dijelovi, zajedno s nekim grafikonima i tablicama, biti predstavljeni na sljedeim stranicama.

3.

Izvjetaj Ministarstva Za Ljudska Prava I Izbjeglice

Tragian sukob u regionu, kako je Ustav BiH definirao ratna razaranja u BiH, ostavio je ogromne posljedice na demografsku sliku BiH: oko 250.000 osoba je poginulo, a oko 20.000 vodi se kao nestalo. Pored toga, od poetka rata do potpisivanja Daytonskoga sporazuma, iz svojih prijeratnih domova u BiH pokrenuto je oko 2.200.000 osoba, to ini preko 50% predratnog domicilnog stanovnitva. Od toga broja oko 1.200.000 osoba je potrailo izbjegliku zatitu u preko 100 zemalja irom svijeta, dok je u isto vrijeme oko milijun ljudi raseljeno unutar BiH. Povratak u BiH otpoeo je odmah poslije potpisivanja sporazuma u Daytonu. Otada pa do kraja lipnja 2003. godine registrirano je ukupno 959.595 povrataka u BiH iji tijek prikazuje sljedei grafikon.21 Na podruje Federacije BiH vratilo se 701.409 ili 73,1% osoba, na podruje Republike Srpske 237.512 osoba ili 24,75% a u Brko distrikt 20.640 osoba ili 2,15%. No, jo uvijek vie od polovine izbjeglih i raseljenih stanovnika BiH je izvan svojih predratnih domova.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Ukupan povratak u BiH po entitetima i godinama (2003.)

3.1. Izbjeglice iz BiH i njihov povratak

Pojmom izbjeglica naziva se ona osoba koja je utoite morala potraiti u nekoj zemlji izvan BiH. A takvih je u razdoblju od 1992. do 1995. godine u zemljama prihvata evidentirano oko 1.200.000 iz BiH. Zemlje regiona: Jugoslavija (25%) i Hrvatska (14%) prihvatile su skoro 40% izbjeglica iz BiH, dok su izvan regiona Njemaka (28%) i Austrija (7%) pruile zatitu najveem broju izbjeglica. Ove etiri zemlje prihvatile su skoro 80% svih osoba koje su kao izbjeglice napustile BiH. Takoer i unutar zemalja gostoprimstva biljee se znaajna kretanja izbjeglica BiH, tako da je u periodu od sijenja 1996. do lipnja 2003. godine, samo u organizaciji Meunarodne organizacije za migracije, svoja boravita u treim zemljama promijenilo preko 100.000 dravljana BiH. Najvie BiH dravljana je, s namjerom da tamo i trajno ostanu, pristiglo u tradicionalne useljenike prekooceanske zemlje: SAD (oko 115.000), Kanadu (oko 40.000) i Australiju (oko 10.000), ali i u Dansku, Nizozemsku, vedsku, Veliku Britaniju i druge bogatije i perspektivnije zemlje Europe i svijeta. Dinamiku povratka izbjeglica u BiH od Daytona do lipnja 2003. godine po godinama i entitetima prikazuje sljedei grafikon:22

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Povratak izbjeglica u BiH po entitetima i godinama

Najvei broj izbjeglica (oko 88%) vratio se na podruje F BiH. Detaljan pregled pokazatelja o broju povrataka izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu po godinama, nacionalnoj strukturi, entitetima i procentualnom sudjelovanju entiteta u ukupnom povratku izbjeglica u BiH dat je u sljedeoj tabeli.23

Dayton 30.6.2003.

Etnika struktura Bonjaci Hrvati Srbi Ostali Svega

FederacijaBiH

Republika Srpska

SvegaBiH

F BiH%

RS%

256.148 74.091 47.872 4.272 382.383

20.031 6.946 20.990 778 48.745

276.196 81.097 68.864 5.050 433.092

92,74 91,36 69,52 84,59 88,29

7,25 8,57 30,48 15,41 11,26

Broj povratka izbjeglica u BiH (Dayton 2003.)

Danas u oko 40 zemalja irom svijeta boravi jo blizu pola milijuna osoba koje su BiH napustile u vremenu od 1992. do 1995. godine i kao takve evidentirane su kao izbjeglice iz BiH. Od ovog broja manje od 100.000 osoba jo uvijek trebaju trajna rjeenja, to znai da u zemljama prihvata nisu rijeile svoj status kroz dravljanski odnos ili dozvolu trajnog boravka, azil, radno-pravni status ili na neki drugi legalan nain. Od ukupnog broja izbjeglica iz BiH, najvei broj njih koje jo uvijek trebaju trajna rjeenja, i na taj nain predstavljaju

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

posebnu vrstu manjine, i dalje boravi u zemljama regiona, a izvan regiona u Njemakoj, Austriji i Nizozemskoj. Raspored izbjeglica iz BiH koje do kraja lipnja 2003. godine nisu rijeile svoj status u zemljama prihvata, dat je u sljedeoj mapi.24

Raspored BiH izbjeglica koje jo ekaju trajna rjeenja (2003.)

3.2. Raseljene osobe u BiH i njihov povratak

Pojmom raseljena osoba naziva se one ljude koji su zbog ratnih stradanja morali napustiti svoje domove ali su sklonite nali negdje na podruju BiH. A kao posljedica sukoba, u razdoblju od 1992. do 1995. godine, u BiH je raseljeno blizu jedan milijun osoba, od ega skoro treina unutar svojih domicilnih opina. K tome, velik broj BiH izbjeglica poslije povratka iz inozemstva nije se vratio u svoja prijeratna prebivalita ve u neko drugo mjesto te su na taj nain zamijenili status izbjeglice sa statusom raseljene osobe. Ovo se prije svega odnosi na osobe koje su prinudno vraene u BiH, ali i na veliki broj onih koji su se, nakon otkaza gostoprimstva u zemljama prihvata, vratili u BiH. Na taj nain npr. relocirano je 60-65% povratnika iz Njemake.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

U sljedeoj tabeli25 dati su pokazatelji o povratku raseljenih osoba od Daytona do 30. lipnja 2003. godine. Radi boljega uvida u stvarno stanje povratnika u sva tri dijela BiH, koje je vrlo razliito, ti podaci o povratku raseljenih osoba ralanjeni su po entitetima, nacionalnoj strukturi povratnika u pojedine dijelove i procentualnom sudjelovanju entiteta u ukupnom povratku raseljenih osoba u BiH.

Dayton 30.6.2003.

Etnika struktura Bonjaci Hrvati Srbi Ostali Svega

Federacija BiH 191.225 37.457 88.415 1.929 319.026

Republika Srpska 112.536 2.759 72.785 687 188.767

Brko Distrikt 14.518 1.770 2.422 0 18.710

Svega BiH

F BiH%

RS%

318.279 41.986 163.622 2.616 526.503

60,08 89,21 54,04 73,74 60,59

35,36 6,57 44,48 26,26 35,85

Broj povrataka raseljenih osoba u BiH (Dayton 2003.)

Od ukupnog broja 526.503 povrataka raseljenih osoba, skoro treina (31,3%) je registrirana tijekom 1996. godine, kad se vratilo 164.741 osoba. To znai da se najvei broj raseljenih vratio u svoja prijeratna prebivalita neposredno nakon potpisivanja mirovnog Sporazuma. Meutim, u naredne dvije godine poslije toga broj povrataka raseljenih osoba znaajno je opao i u tom razdoblju vratilo se svega oko 17% od ukupnog broja raseljenih osoba. Poboljanjem sigurnosne situacije i stvaranjem openito povoljnije politike klime, povratak ponovno poinje rasti 1999. godine, tako da se te godine vratilo 43.385 raseljenih osoba, sljedee 2000. godine 59.347, a poslije toga do lipnja 2003. registriran je povratak 173.050 osoba o emu svjedoi sljedei grafikon.26

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Povratak raseljenih osoba u BiH po godinama i nacionalnosti

3.3. Manjinski povratci

Meutim, za raspravu o manjinama daleko je vanija od gornjih statistika injenica da su se za povratak otvorila i otvaraju itava podruja u kojima ranije, pogotovo tzv. manjinskih povrataka, nije bilo. Naime, povratnik se esto nalazi u situaciji da je etnika ili vjerska grupa, kojoj pripada, manjinska grupa u mjestu povratka. Ta se injenica, uz nedostatak sigurnoga posla, u obliku straha za vlastitu sigurnost i identitet, vrlo esto javlja kao zapreka povratku. Brojani pokazatelji o tzv. manjinskim povracima dati su u sljedeoj tabeli.27

Dayton 30.6.2003.

Etnika struktura Bonjaci Hrvati Srbi Ostali

Federacija BiH 43.484 69.643 136.145 2.607

Republika Srpska 132.541 9.694 0 1.098

Brko Distrikt 14.667 3.576 2.431 0

Svega BiH

F BiH%

RS%

190.692 82.913 138.576 3.705

22,80 84,00 98,25 70,36

69,51 11,69 0,00 29,64

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Svega

251.879

143.333

20.674

415.886

60.56

34,46

Manjinski povratci na podruju BiH (Dayton 2003.)

Kad se od prethodnih pokazatelja oduzme broj registriranih povrataka raseljenih osoba u razdoblju od poetka 2001. do 30. lipnja 2003. godine, unutar BiH je u lipnju 2003. godine jo uvijek bilo oko 386.110 raseljenih osoba, a broj raseljenih osoba po nacionalnoj strukturi prikazuje sljedei grafikon.28 Meutim Sektor za izbjeglice iz BiH upozorava da ovi podaci nisu dokraja precizni.

Stanje raseljenih osoba u BiH (2003.)

3.4. Pitanje povratka imovine raseljenih i izbjeglica

Mnoge izbjeglice i raseljene osobe ostale su bez svoje predratne imovine koja je esto posvema unitena ili su je drugi zaposjeli. Stoga je povratak imovine, kao temeljno pravo izbjeglica i raseljenih osoba, jedna je od kljunih pretpostavki

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

povratka. Vodee organizacije, koje se bave pitanjima povratka ljudi i povratka imovine u BiH (UNHCR, OHR, OSCE i CRPC), napravile su Plan za provedbu imovinskih propisa PLIP. Ovaj plan bi trebao posluiti kao sredstvo u eliminiranju politikih opstrukcija i ostvarivanju prava na povratak imovine i stanarskih prava kao isto administrativnih pitanja. To je pomoglo da se ubrza donoenje odluka kao i stvaran povratak imovine koja nije stradala u ratu.

4. Dananje stanje veine i manjine u BiH

Budui da 2001. godine u BiH nije izvren redoviti popis stanovnitva, danas se ne zna tono koliko ljudi ivi na njezinu podruju. Stoga se moramo posluiti procjenama nekoliko slubenih organa, nadlenih za ovu problematiku. Na osnovu takvih procjena i studija napravljena je sljedea karta etnikoga sastava BiH za 1998. godinu 29 koja ni danas nije u bitnome promijenjena.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Etniki sastav BiH (2003.)

4.1. Statistiki pogled

Amerika obavjetajna sluba CIA objavila je 2003. godine svoju procjenu stanja etnike i konfesionalne prisutnosti u BiH.30 Ne donosei odvojene podatke o entitetima, CIA u svome The World Factbook procjenjuje da je u srpnju 2003. godine u BiH bilo ukupno 3.989.018 stanovnika. Meu njima, prema toj procjeni, koja se u svom nastavku izraava samo o procentima, bilo je 48% Bonjaka (preraunato to bi iznosilo 1.914.728), Srba 37,1% (1.479.925), Hrvata 14,3% (570,429) i ostalih 0,6% (23.934) to prikazuje sljedei grafikon.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Pretpostavljeni etniki sastav BiH (2003.)

Glede vjerskoga sastava stanovnitva u BiH, CIA misli da je ono sastavljeno od 40% muslimana (preraunato to iznosi 1.595.607), pravoslavaca 31% (1.236.595), katolika 15% (598.352), protestanata 4% (159.560) i ostalih 10% (398.901).

Pretpostavljeni vjerski sastav BiH (2003)

Prema podacima koji se jo uvijek nalaze na web stranici Republike Srpske, a koji potjeu iz 1996. godine, u toj republici je reene godine ivjelo 1.391.593 stanovnika. Srbi su inili preko 90% ukupnog stanovnitva Republike Srpske, ali su na njezinu podruju ivjele takoer manje grupe Bonjaka, Hrvata, eha, Ukrajinaca, Slovaka, Talijana i drugih kojih je svih zajedno, ako je tona gornja tvrdnja od preko 90% Srba, tada moglo biti neto vie od 100.000. U slubenoj uporabi je srpski jezik i irilino pismo. Veina stanovnitva Republike Srpske je pravoslavne vjere, a pored

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Srpske pravoslavne crkve postoje i druge manjinske vjerske zajednice sa svojim organizacijama i sljedbenicima: katolika, islamska, idovska i druge.31 U Federaciji BiH nasuprot tome, prema podacima koje je, kao svoju procjenu stanja odnosa meu etnikim grupama, objavio Federalni zavod za statistiku 30. lipnja 2003. godine, a koji su u mnogo emu podudarni sa spomenutim izvjetajem CIA-e, na podruju Federacije BiH ivjelo je 2.321.058 stanovnika. Njima treba nadodati jo 518.157 izbjeglica koje ive negdje izvan Federacije. Od prisutnoga stanovnitva, prema tome izvjetaju, Bonjaka bi bilo 1.692.203 (preraunato to iznosi 72,90%), Hrvata 504.847 (21,75%), Srba 101.541 (4,37%) i 22.467 (0,96%) pripadnika ostalih naroda.32 U slubenoj uporabi su bosanski i hrvatski jezik i latinino pismo. Hrvati su uglavnom katolici, Bonjaci muslimani a Srbi pravoslavci.

Etniki sastav Federacije BiH (2003.)

Broju 1.391.593, koliko je Republika Srpska imala stanovnika 1996. godine, treba dodati broj registriranih povratnika raseljenih osoba (188.767) i izbjeglica (48.745). Time se stanovnitvo RS-a penje na 1.629.105. A ako se doda broj

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

stanovnitva na podruju distrikta Brko, moe se prihvatiti kao vjerojatna procjena CIA-e, u kombinaciji s izvjetajem Federalnoga zavoda za statistiku, da na podruju izvan Federacije BiH ivi oko 1.667.960 ljudi. To znai da bi na podruju Republike Srpske i Distrikta Brko, ako ih se uzme zajedno, sredinom 2003. godine ivjelo 222.525 Bonjaka (preraunato to iznosi 13,34%), 1.378.384 Srba (82,63%), 65.582 Hrvata (3,93%) te 1.467 ostalih (0,08%) to prikazuje sljedei grafikon.

Etniki sastav Republike Srpske i Distrikta Brko (zajedno, 2003.)

Naalost, moramo konstatirati da nije mogue napraviti statistiki ni grafiki pregled konfesionalnoga stanja na za svaku pojedinu administrativnu jedinicu: Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Distrikt Brko jer do takvih podataka nije mogue doi pa se moramo zadovoljiti samo izvjetajem o odnosima meu etnikim zajednicama. Kako proizlazi iz navedenih podataka, posljednji rat uvelike je promijenio etniku sliku BiH. Procjene iz 2003. godine govore da se, u odnosu na 1991. godinu, promijenio broj svih etnikih grupacija ali i meusobni odnosi istih grupa. Poveao se broj Bonjaka i Srba u apsolutnom i relativnom smislu, a smanjio broj Hrvata i ostalih kako apsolutno tako relativno. K tome, osim to je rat ostavio svoje posljedice izazvane traginim dogaanjima, posvema je nestala

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

kategorija politiki stvorene etnike grupe Jugoslavena. Te promjene izmeu 1991. i 2003. godine, koje se tiu pojedinih etnikih grupa, izraene u relativnim brojevima, pokazuje sljedei grafikon.

Etnika prisutnost u BiH (1991. i 2003.) Sljedei grafikon na svoj nain pokazuje svu nau dosadanju priu koju smo zapoeli sredinom 15. st. Na njemu se vidi kako je nekadanja katolika veina postala manjina; nekad nepostojei muslimani mogli bi uskoro postati apsolutna veina; a pravoslavci su narasli do vrlo snane treine.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

BiH (1450.-2003.): veina postala manjina a manjina veina

4.2. Specifina pria o manjinama

Uz Bonjake, Srbe i Hrvate, tri konstitutivna naroda, u BiH ive takoer etnike manjine: Albanci, Crnogorci, esi, Maari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Talijani, Turci, Ukrajinci i idovi. U svakoj drugoj zemlji govor o manjinama moro bi biti posveen njima. Meutim, ti ljudi stvarno postoje ali ih Ustav BiH uope ne spominje. A pitanje prava ovih manjina posebna je pria. Oni ive uglavnom razasuti na raznim stranama kao pojedinci a ne kao vee grupe u pojedinim mjestima. Stoga nemaju ni svojih kola ni drugih oblika organiziranoga okupljanja osim ponegdje u kulturnim drutvima. Koliko je poznato, jedino su idovi u Sarajevu prole godine otvorili neku vrstu osnovne kole. No, veliko je pitanje koliko e ona moi djelovati kao kola za djecu etnike manjine s obzirom na mali broj pripadnika ove grupe. Posebnost ove prie o manjinama, naalost, ne zavrava, ovdje. Da bismo ovo objasnili, treba podsjetiti da je Federacija BiH, kao to se vidi na sljedeoj karti,33 sastavljena od deset upanija od kojih su pet izrazito veinski bonjake, tri veinski hrvatske a dvije tzv. mjeovite to znai da je veinski narod jedne upanije esto manjina u drugoj upaniji i obratno.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

upanije u Federaciji BiH nakon Daytona

Specifinost prie o manjinama u BiH sastoji se prije svega u tome to su, s obzirom na nain dravnoga ureenja, Bonjaci, Hrvati i Srbi istovremeno i konstitutivni i stvarna manjina na barem polovici teritorija BiH. Naime, ta tri naroda su u formalnom smislu konstitutivni na cijelom teritoriju BiH. Meutim, u stvarnosti Srbi su apsolutna veina (82,63%) u Republici Srpskoj a Bonjaci (13,34%) i Hrvati (3,93%) su tamo stvarno manjine. S druge strane, u Federaciji BiH Bonjaci su apsolutna veina (72,90%), a Hrvati (21,75%) i pogotovo Srbi (4,37%) prave statistike manjine to prikazuju i grafikoni na prethodnim stranicama. Uz to, Hrvati su, iako formalno konstitutivni na cijelom podruju BiH, na tom istom cijelom podruju u stanju statistike manjine BiH, tj. kako u Federaciji BiH tako u Republici Srpskoj. Ove injenice esto su u korijenu problema koji mnogo puta izgledaju nepremostivi, naroito kad se radi o sigurnosti, organiziranju obrazovanja, uporabi jezika i sredstava drutvenoga priopavanja manjinskih skupina. Pozicija stvarne veine ili manjine bilo kojega od tri konstitutivna naroda, ovisno od kraja do kraja, stalno se smjenjuje.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Stoga potivanje i ostvarenje svih prava etnike, vjerske, jezine i svake druge manjine omoguava veini koja to doputa da zahtijeva reciprocitet za vlastite pripadnike koji su se nali u manjini na nekoj drugoj strani. To vrijedi prije svega kad se raspravlja o stanju u dva entiteta. No, iako je ta tema ve dovoljno elaborirana, ipak se ini prikladnim na sljedeem grafikonu usporedno pokazati odnose veina i manjina u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Zamjena pozicije etnike i vjerske veine i manjine:

Federacija BiH (lijevo); Republika Srpska (desno)

Meutim, kad se u Federaciji BiH sie na nie razine dravne organizacije tj. u upanije, opine, gradove onda pojedina etnika i vjerska grupacija varira u stanju veine ili manjine ovisno takoer o tome o kojoj upravnoj jedinici se radi. A budui da je stanovnitvo do te mjere izmijeano da je etnika karta BiH arena kao leopardova koa, istu raspravu moemo prenijeti i na razinu pojedinih opina u upanijama kao i na razinu pojedinih gradova, pa ak i sela u opinama. ak i u tzv. mjeovitim upanijama ovo nije rijedak sluaj. Tako npr. u upaniji Zenica-Doboj, koja je veinska bonjaka, postoje dvije opine koje su veinski hrvatske, Usora i epe.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Ovdje bismo, u prilog reene tvrdnje, mogli navesti zaista na stotine primjera te ih ilustrirati no zadrat emo se samo na razini upanija jer je njihova vlast nadlena za rjeavanje mnogih pitanja s kojima se ljudi, posebno manjinske grupe, svakodnevno susreu. Samo primjera radi, prikladnim grafikonima prikazat emo pretpostavljene statistike odnose meu etnikim zajednicama u glavnom gradu Sarajevu i njegovoj okolini

Etniki sastav Sarajeva i okoline (2003.)

te usporedno u jednoj upaniji u kojoj su Bonjaci apsolutna veina i jednoj u kojoj su Hrvati apsolutna veina

Zamjena pozicije etnike i vjerske veine i manjine:

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Bosansko-podrinjska upanija (lijevo); Zapadno-hercegovaka upanija (desno)

i u jednoj koja je tzv. mjeovita.

Etniki sastav mjeovite Srednjo-bosanske upanije

Na kraju: prema rjeenju problema

Pitanje etnikih i vjerskih manjina predstavlja velik problem i za drave s bogatom demokratskom tradicijom. ak ni u zemljama zapadne Europe, gdje ne postoji balast tako tekoga povijesnoga iskustva kao na Balkanu, problem manjina ne rjeava se lako. Naime, u vremenu globalizacije problem manjina sve vie postaje svjetsko pitanje pa se s njim susree sve vei broj zemalja jer se doseljenici kao takvi u svojim novim sredinama redovito nalaze u stanju manjine. No, rjeavanje toga pitanja ide teko posebice tamo gdje dugotrajno iskustvo tekoga stradanja, kao to je to u BiH, esto uvjetuje ponaanje i gdje se vlastito stanje manjine ili veine, u stoljetnom postojanju, stradavanju i preivljavanju, izmjenjuje na vrlo kompliciran i dramatian nain. K tome, na podruju BiH uvijek se dosada ivjelo u nedemokratskim sustavima, u stanju malih naroda zabrinutih za vlastito postojanje a time i za vlastiti identitet. To se

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

oitovalo naroito u razdobljima dominacije velikih drava kad su zovom nagona za preivljavanje stvarani i primjenjivani obrambeni mehanizmi, esto bez dovoljno razumske kontrole. Tome je nesumnjivo dokaz i ovaj proli rat u kojemu su stradali mnogi ljudi, unitena privatna imovina, porueni brojni sakralni objekti,34 stradala industrija. Kroz prolost problem odnosa veine i manjine u BiH pokuavalo se rijeiti na razliite naine koji zaista nisu prihvatljivi. Komunistiki reim je pokuao problem rijeiti svojim nainom nadilaenja problema, ideolokom diskriminacijom i represivnim mjerama. Prema vjerskom i etnikom identitetu na razini cijele drave taj reim se esto odnosio represivno a ideoloki je forsiran ateizam i nadnacionalna kategorija jugoslavenstva s nadom u postupno gaenje povijesnih identiteta. ak je forsiran i hibridni jezik koji je svojim standardom bio negdje izmeu hrvatskoga i srpskoga.35 Meutim, mnogo prije komunista nadnacionalnu kategoriju bosanstva, kao jedinu etniku odrednicu u BiH, bezuspjeno je pokuala nametnuti ve austrougarska vlast krajem 19. st. No, iako je ta ideja dva puta dosada propala, istu fatalnu pogreku danas otvoreno ine i neke prepoznatljive politike snage. Naime, ta pogreka dvostruko opasna. Prvo, ona je u blioj prolosti dva puta uzrokovala tragine posljedice: u vrijeme austro-ugarske dijelom je pripravila poetak prvoga svjetskoga rata a u doba komunizma postala jedan od uzroka posljednjega rata. I drugo, ona je samo drukiji, ideoloki i sofisticirani, oblik etnikoga ienja povijesnih narodnih identiteta u funkciji stvaranja nadnacije. Zapravo, na neki nain bilo je to i jest bjeanje od stvarnih problema tako da ih se ne rjeava ve podcjenjuje. To isto danas nerijetko ine osobito aktualni predstavnici meunarodne zajednice koji svojim ignoriranjem realnosti, zabranama, smjenama legalno izabranih politikih predstavnika i nametanjem rjeenja esto pokazuju da ne poznaju svu sloenost situacije u kojoj se nalaze. Vie puta u prolosti, kako u dalekoj tako u nedavnoj, problem manjina u BiH pokualo se rijeiti najgrubljim nasilnim putem: ratom i fizikim progonom ljudi pripadnika manjinske grupacije, tzv. etnikim ienjem, kako bi se stvorili teritoriji s izrazitom veinom. A, povezano s tim, jednako je neprihvatljivo to se prognanima, kako u prolosti tako danas, vrlo esto nije dopustilo i omoguilo da se kasnije vrate u svoje rodne krajeve. Na tako uspostavljenim veinskim podrujima redovito je vladao zakon nametanja interesa i pravila jaega. Stoga na tim podrujima sve manjine viestruko trpe i imaju velikih problema s ostvarenjem svojih elementarnih prava u kolstvu, zapoljavanju i svakodnevnom ivotu openito. Mnogima, koji su pripadnici manjinske grupacije u BiH, prijetila je i prijeti opasnost lagane asimilacije. Dapae, ponekad se u novije vrijeme asimilacija otvoreno preporua kao rjeenje. Odnosno, onima koji se ne namjeravaju asimilirati, kao alternativa nudi se iseljavanje. Npr., sarajevskom nadbiskupu kardinalu Puljiu, kad se poalio da katolici i Hrvati kao manjina u BiH imaju problema s ostvarenjem svojih prava, jedan predstavnik meunarodne politike je otvoreno kazao da je rjeenje hrvatskoga pitanja u BiH upravo u asimilaciji ili iseljenju Hrvata. To su zaista najvei stvarni problemi manjina u BiH. No, s druge strane, na mnogo strana raste svijest o potrebi

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

potivanja razliitosti i prava drukijih. Stoga u pravcu rjeenja ovih problema u BiH, prije svega treba poi od injenice da je BiH mala zemlja s velikim brojem razliitih identiteta: etnikih, vjerskih, kulturnih, jezinih, folklornih itd. Zato je sigurno da se u rjeavanju ovoga vrlo sloenoga pitanja mora prihvatiti i potivati realnost razliitih identiteta. A prihvatiti stvarno stanje znai uiniti sve da se svatko osjea zaista sigurnim u onome to jest. Meutim, nakon tolikih stoljea ivota na strai stvorena su takva stanja koja kao rezultat, u nae vrijeme, imaju gotovo posvemanje meusobno nepovjerenje. Stoga, neka budue razdoblje bude vrijeme koje e obiljeiti proces povratka meusobnoga povjerenja kroz otklanjanje svih stanja koja nisu zdrava a koja su nakupljena kroz povijest. Ako se bude gradilo povjerenje uz uzajamno iskreno potivanje identiteta, i u mjeri u kojoj se to bude inilo, nestajat e i sindroma vlastite ugroenosti, sindroma posvemanje krivnje drugoga, sindroma vlastite nevinosti, sindroma vlastite veliine i sindroma manje vrijednosti drugoga. U BiH, u kojoj su svi u jednom kraju veina a u drugom istovremeno manjina, upravo manjine, koje naalost jo uvijek ekaju svoje uvaavanje i sigurnost, jesu test na kojemu zapoinje razdoblje boljega puta. Zato svi trebaju jo mnogo uiti kako se ivi zajedno jer na ovim stranama nitko nije posvema zatien. Naime, ni veine ovdje nisu posvema sigurne jer nije davno bilo vrijeme kad je, kao npr. u vrijeme komunizma, ideoloka i politika manjina desetljeima zaista terorizirala apsolutnu veinu. K tome, pozicija stvarne veine ili manjine bilo kojega od tri konstitutivna naroda, ovisno od kraja do kraja, na terenu se stalno smjenjuje. Stoga jedino veina koja na svom podruju potuje sva prava pojedinaca i prava etnike, vjerske, jezine i svake druge manjine, pripravlja i omoguava reciprocitet za vlastite pripadnike koji su se nali u manjini na nekoj drugoj strani. To vrijedi prije svega kad se raspravlja o stanju u dva entiteta i upanijama a naroito kad se radi o povratku izbjeglica i raseljenih, sigurnosti, organiziranju obrazovanja, uporabi jezika i sredstava drutvenoga priopavanja manjinskih skupina. Jer, u protivnom, to uope vrijedi pria o konstitutivnosti!?

Summary

LEARNING TO LIVE TOGETHER Three constitutive nations in Bosnia-Herzegovina simultaneously the majority and minority

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

This study deals with the question of relations between majorities and minorities in Bosnia-Herzegovina in five parts. The complexity of the problem is caused on the one hand by the fact that all three constitutive nations Croats, Serbs and Bosnians are today in one area the majority and in another a minority and on the other hand by the historical development that these nations through the centuries passed from being a majority to being a minority and vice versa. Therefore, the first part presents statistical indicators showing that a one time ethnic and religious majority has today become a minority or rather, a one-time minority has transformed into a majority. In fact, Catholics have throughout the past, including the events of the last war, transformed from an absolute majority into a social minority. Then the Orthodox have developed from a minority to being the majority and more recently, lost that status. Finally, the Muslims who did not exist in this region a few centuries ago have more recently become the absolute majority. In the second part, the author deals with the political reality following the Dayton Agreement and the protection of human rights and in particular minority rights. The third part is dedicated to the problems of war victims, refugees and displaced persons and their return. The fourth part specifies the story of the contemporary majority and minority in B-H in which, in addition to other minority groups, we find all three nations Croats, Serbs and Bosnians while at the same time being constitutive in the entire region and a minority in at least half of the territory of B-H. Finally and after the use of numerous illustrative maps, graphs and tables, some observations and conclusions are presented towards finding a solution to this problem of learning to live together.
1

Usp. Gerhard Seewann, Mindeheitkonflikte im Balkanraum, u AA. VV., Minderheiten: Brcke oder Konfliktpotential im

stlichen Europa. Tagung der forost-Projektgrupe III in Regensburg am 28. Juni 2002, Forost, Mnchen 2002., str. 7-13.
2

Usp. Dominik Mandi, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, ZIRAL, Toronto-Zrich-Roma-Chicago 1982., str. 173; Josip Buturac-Antun Ivandija, Povijest Katolike crkve meu Hrvatima, HKD sv. irila i Metoda, Zagreb 1973., str. 167168.
3

Usp. oko Slijepevi, Istorija Srpske pravoslavne Crkve, II., Minhen 1966., str. 497; isto, BIGZ, Beograd 1991., str. 450.
4

Usp. Dominik Mandi, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, str. 531-609; Krunoslav Draganovi, Masovni prijelazi katolika na pravoslavlje hrvatskog govornog podruja u vrijeme vladavine Turaka, Crkva na kamenu, Mostar 1991.
5

Usp. Dominik Mandi, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, str. 297-342.

Usp. www.ohr.int/. Karta Jugoslavije, koja proputa zabiljeiti veinsku prisutnost Hrvata u sredinjem dijelu sjeverne Bosne koji se obino naziva Posavina, preuzeta je s web stranice Office of the Highe Representative in Bosna and Herzegovina.
7

Usp. Dominik Mandi, Etnika povijest Bosne i Hercegovine; Josip Buturac-Antun Ivandija, Povijest Katolike Crkve

meu Hrvatim, str. 167-168.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Usp. Statistiki bilten, br. 234, Dravni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1993.; Dravni zavod za statistiku, Stanovnitvo Bosne i Hercegovine. Narodnosni sastav po naseljima, Zagreb 1995.
9

Usp. www.ohr.int/. Karta je preuzeta s web stranice Office of the Highe Representative in Bosna and Herzegovina.

10

Usp. Arhiv BK BiH, br. 158-3/99. Ovo je izvjetaj mons. dr. Miljenka Aniia, nekadanjega ravnatelja Caritasa BK BiH, koji je on predstavio na zasjedanju BK BiH u Banjoj Luci 13. srpnja 1999.
11

Usp. www.ohr.int/. Karta je preuzeta s web stranice Office of the Highe Representative in Bosna and Herzegovina. Izvor podataka i preuzeti nain opisa je s www.worldbank.org/. Prema: www.bonjaki-front.com/. Usp. www.ustavnisud.ba/. Usp. www.oscebih.org/. Usp. www.ohro.ba/. Usp. www.bihfedomb.org/. Usp. www.oscebih.org/. Usp. www.mhrr.gov.ba/. Usp. www.mhrr.gov.ba/. Grafikon je preuzet s www.mhrr.gov.ba/. Grafikon je preuzet s www.mhrr.gov.ba/. Tabela je napravljena prema www.mhrr.gov.ba/. Mapa je napravljena prema www.mhrr.gov.ba/. Tabela je napravljena prema www.mhrr.gov.ba/.
Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

open in browser PRO version

pdfcrowd.com

26

Grafikon je preuzet s www.mhrr.gov.ba/. Tabela je napravljena prema www.mhrr.gov.ba/. Grafikon je napravljen prema www.mhrr.gov.ba/. Usp. www.ohr.int/. Karta je preuzeta s web stranice Office of the Highe Representative in Bosna and Herzegovina. Usp. www.cia.gov/. Podaci su preuzeti s web stranice Republike Srpske: www.srpska.com/.

27

28

29

30

31

32

Podaci su preuzeti s web stranice: Bosna i Hercegovina/Federacija Bosne i Hercegovine/Federalni zavod za statistiku www.fzs.ba/.
33

Usp. www.ohr.int/. Karta je preuzeta s web stranice Office of the Highe Representative in Bosna and Herzegovina. Usp. Slobodan Mileusni, Duhovni genocid. Pregled poruenih, oteenih i obesveenih crkava, manastira i drugih

34

crkvenih objekata u ratu 1991-1993, Beograd 1994.; Ranjena Crkva u Hrvatskoj. Unitavanje sakralnih objekata u Hrvatskoj (1991.-1995.), Zagreb 1996.; Raspeta Crkva u Bosni i Hercegovini. Unitavanje katolikih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini (1991.-1996.), Banja Luka-Mostar-Sarajevo-Zagreb 1997.; Muharem Oberdi, Prilozi izuavanju genocida nad Bonjacima (1992-1995), EL-KALEM, Sarajevo 1999.
35

Usp. Boris Neusius, Sprachpolitik in Bosnien und Hercegovina. Eine Aufforderung zur Diskussion, in AA. VV., Minderheiten: Brcke oder Konfliktpotential im stlichen Europa. Tagung der forost-Projektgrupe III in Regensburg am 28. Juni 2002, Forost, Mnchen 2002., str. 14-23.

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Related News

Svia mi se

Tw eet

Al Kaida vodi rat protiv islama

to nas ima, maala

Podsvjesna manipulacija mase Proitajte kako nam mediji peru mozak

Masoni, Chomsky, ivko, Martin i biskup Ratko

5 komentara Ostavite poruku...


Najstarije Zajednica
2 hours ago
Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

Avatar

srka

open in browser PRO version

pdfcrowd.com

Jako interesantno...znaci Perunove pretke su moji pretci dovukli na teritorij danasnje RBiH. by Srka
2

Odgovori

Podijeli
>

Karanfilov Matko

srka 23 minutes ago

Majki vam ga spalim


Avatar
lepa-brena

Odgovori

Podijeli

an hour ago

Daj se svi vratite korjenima kao JA I KUSTURICA i mirna bosna


Avatar
ozbiljno

Odgovori

Podijeli

an hour ago

Ko procita pricat ce.


Avatar

Odgovori

Podijeli
21 minutes ago

Karanfilov Matko

Rao bi se lakto.Trebao je poeti pljeskati ruicama. I a emo sad, brao Srbi- kaj vas svrbi!?

Odgovori

Podijeli

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Pretplati se

Add Disqus to your site

SEARCH NEWS - TYPE KEYWORD & HIT ENTER

ARCHIVE SITEMAP KONTAKT FORUMHB RETRO ;(


Sve tekstove koji su originalno Poskokovi dozvoljeno je preuzimati

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com